Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.3 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 14 7469286 7063176 2026-05-27T03:48:14Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469286 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:DNA animation.gif|200px|desno|thumb|3D model strukture molekule [[DNK]]]] '''Biologija''' ([[Starogrčki jezik|grč.]] ''βίος'', ''bíos'' 'život' i ''λόγος'', ''lógos'' 'riječ, znanje') [[Prirodne znanosti|prirodna]] je [[znanost]] koja se bavi proučavanjem živoga svijeta, znanost o životu. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Ove discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama. [[Molekularna biologija]], [[biokemija]] i [[molekularna genetika]] su velikim dijelom preklapajuće discipline koje proučavaju životne procese na molekulskoj i supramolekulskoj razini. Život na razini pojedinačnih [[stanica]] proučava [[stanična biologija]]. [[Anatomija]], [[histologija]] i [[fiziologija]] proučavaju građu i funkciju organizama na razini tkiva, organa i organskih sustava. Na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] postoji više od 10 milijuna različitih [[vrsta]]. Njihova veličina pokriva raspon od onih koje su mikroskopski male pa do [[organizam]]a veličine [[plavi kit|plavog kita]]. Svi ovi oblici života imaju izvjesne osobine koje ih čine specifičnima i razlikuju od mrtvih tvari. Ove osobine su na primjer mogućnost reprodukcije, rasta, ali i mogućnost prilagođavanja okolini. == Područja biologije == Brojna su područja biologije, slijedi kraći popis: *[[protistologija]] – znanost jednostaničnim eukariotskim organizmima (algama i praživotinjama), *[[zoologija]] – znanost o životinjama, *[[botanika]] – znanost o biljkama, *[[antropologija]] – znanost koja proučava ljudski život i kulturu, te odnos između [[priroda|prirode]] i [[kultura|kulture]], *[[ekologija]] – znanost o odnosima među živim organizmima, o njihovom utjecaju na neživi okoliš koji ih okružuje, te o utjecaju okoliša na njih, *[[citologija]] – znanost o građi i aktivnosti živih [[stanica]], *[[Evolucija (biologija)|evolucija]] – znanost o razvoju života na Zemlji, *[[mikrobiologija]] – znanost o mikroorganizmima, *[[genetika]] – znanost o nasljeđivanju, *[[anatomija]] – proučava građu organizma, *[[histologija]] – proučava tkiva, *[[morfologija (biologija)|Morfologija]] – pročava oblik i građu organizma (više se upotrebljava u botanici), *[[fiziologija]] – proučava životne procese u organizmima, *[[bakteriologija]] – proučava bakterije, *[[virologija]] – proučava viruse, *[[zoologija]] – proučava životinje, *[[entomologija]] – proučava kukce, *[[Ihtiologija]] – proučava ribe, *[[herpetologija]] – proučava vodozemce i gmazove, *[[ornitologija]] – proučava ptice, *[[mamalogija]] – proučava sisavce, *[[embriologija]] – proučava embrionalni razvitak (od začeća do "rođenja" nove jedinke), *[[molekularna biologija]] – proučava makromolekule u stanici i reakcije među njima, *[[geobotanika]] – proučava rasprostranjenost biljaka na Zemlji, *[[konzervacijska biologija]] – primjenjuje dostignuća iz brojnih znanosti (prirodnih, društvenih i dr.) u svrhu zaštite biološke raznolikosti. [[Medicina]], [[antropologija]] i [[psihologija]] znanosti su koje se bave čovjekom, medicina njegovim fizičkim i psihičkim zdravljem, psihologija cjelokupnim ponašanjem (i bolesnim i zdravim), a antropologija proučava čovjeka iz svih mogućih pogleda, materijalnih, duhovnih i duševnih, promatra ga u vremenu. Ukratko, dok liječnici pomažu ljudima da budu tjelesno zdravi, psiholozi se bave ponašanjem, a antropolozi pokušavaju shvatiti cjelinu. == Aksiomi moderne biologije == Neke od najvažnijih područja biologije ujedinjuje pet principa za koje se može reći da su temeljni [[aksiom]]i moderne biologije<ref>Avila, Vernon L. (1995). Biology: Investigating life on earth. Boston: Jones and Bartlett. pp. 11–18. {{ISBN|0-86720-942-9}}.</ref> *1. [[Stanica]] je osnovna jedinica [[život]]a, tj. osnovna strukturna i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama. *2. Nove [[vrsta|vrste]] i nasljedne osobine rezultat su [[evolucija|evolucije]]. *3. [[Gen]] je osnovna jedinica [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]]. *4. [[Organizam|Organizmi]] reguliraju svoje unutarnje mehanizme, kako bi održali stabilno zdravstveno stanje. *5. Živi organizmi konzumiraju i transformiraju razne oblike [[energija|energije]]. == Poznati biolozi == Početke biologije nalazimo kod [[Aristotel]]a koji je opisao oko 500 životinjskih vrsta, a nakon njega slijedi stagnacija sve do 16. stoljeća. U 17. stoljeću izum [[mikroskop]]a dovodi do otkrića stanice i početka citologije, a u 18. stoljeću [[Carl von Linne]] opisuje i sistematizira mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta. Svojim radom ujedno osniva znanstvenu sistematiku vrsta. Nakon njega [[Georges Cuvier]] utemeljuje komparativnu anatomiju, a [[Charles Darwin]] postavlja [[teorija evolucije|teoriju evolucije]]. [[Datoteka:Carl von Linné.jpg|desno|200px|thumb|[[Carl von Linne]]]] *Sir [[Charles Darwin]] *[[Gregor Mendel]] *[[Louis Pasteur]] *Sir [[Alexander Fleming]] *[[Luigi Galvani]] *[[Robert Hooke]] *[[Carl von Linne]] *[[Jacques Monod]] *[[James Watson]] *[[Francis Crick]] *[[Robert Koch]] == Vidite i: == * [[Popis osnovnih tema u biologiji]] == Galerija == <gallery> File:Guriezo Adino vaca toro terneras.jpg|Animalia – Bos primigenius taurus File:Zboże.jpg|Planta – Triticum File:Morchella esculenta 08.jpg|Fungi – Morchella esculenta File:Fucus serratus2.jpg|Stramenopila/Chromista – Fucus serratus File:Gemmatimonas aurantiaca.jpg|Bacteria – Gemmatimonas aurantiaca (- = 1 Micrometer) File:Halobacteria.jpg|Archaea – Halobacteria File:Gamma phage.png|Virus – Gamma phage </gallery> == Izvori == {{izvori}} {{portal}} {{prirodne znanosti}} {{biologija}} {{Priroda}} [[Kategorija:Biologija| ]] [[Kategorija:Grecizmi]] savko4hce9d0smck7t9t8czhxitq840 0 67 7469240 7458706 2026-05-26T23:36:08Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7469240 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|svibanj 2009.}} {{redirect|Ban Jelačić}} {{Infookvir političar |ime = Josip Jelačić |slika = Ban-josip-jelacic.jpg |veličina = 300x300px |opis slike = Portret bana Josipa Jelačića. |datum rođenja = [[16. listopada]] [[1801.]] |datum smrti = [[20. svibnja]] [[1859.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Kraljevina Hrvatska]], [[Austrijsko Carstvo]] |mjesto rođenja = [[Petrovaradin]], [[Vojna krajina]], [[Habsburška Monarhija]] |supruga = Sofija Jelačić (rođ. Stockau) |roditelji = [[Franjo Jelačić]]<br/>Anna Portner von Höflein |položaj = [[Dodatak:Popis hrvatskih banova|Hrvatski ban]] |mandat_start = [[23. ožujka]] [[1848.]] |mandat_kraj = [[20. svibnja]] [[1859.]] |prethodnik = [[Franjo Haller]] |nasljednik = [[Ivan Coronini]] |slikastandarda = Ban standard.PNG |veličinastandarda = 100x100px }} '''Josip Jelačić Bužimski''' ([[Petrovaradin]], [[16. listopada]] [[1801.]] – [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1859.]]) bio je [[general]] i [[ban]] hrvatski, dalmatinski i slavonski od [[1848.]] do [[1859.]] godine, član plemićke obitelji [[Jelačići (plemstvo)|Jelačić]], te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti [[Hrvati|Hrvata]]. Ukinuo je [[kmetstvo]] i sazvao prve izbore za [[Hrvatski sabor]]. Kao vojskovođa pobijedio je u nizu bitaka protiv ustanika u [[Habsburg|Habsburškoj Monarhiji]] za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|Revolucije u Ugarskoj 1848.]] godine. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak. == Mladost == [[Datoteka:The birth house of ban Josip Jelačić, Petrovaradin, Serbia.jpg|mini|lijevo|250px|Rodna kuća bana Josipa Jelačića u [[Petrovaradin|Petrovaradinu]].]] Josip Jelačić rođen je 1801. godine u gradu [[Petrovaradin]]u (danas dio [[Novi Sad|Novog Sada]]), u [[Srijem]]u (tada dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], danas u [[Srbija|Srbiji]]), gdje je njegov otac [[Franjo Jelačić|Franjo]], podmaršal austrijske vojske, bio zapovjednik slavonske [[Vojna krajina|Vojne krajine]]. Majka mu je bila Ana, djevojačkog prezimena Portner. Na dan rođenja [[16. listopada]] već je kršten u [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu|župnoj crkvi sv. Jurja]] u [[Petrovaradin]]u. Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Podrijetlom su bili iz [[Lika|Like]] i Josip Jelačić je često isticao svoje ličko podrijetlo. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, [[svećenik|svećenici]], prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u [[beč]]kom [[Theresianum|Therezianumu]], najelitnijoj plemićkoj [[škola|školi]] svoga doba, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Carstvu]]. Od [[1819.]] godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja. == Vojnička služba == Vojničko službovanje započinje u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]] kao potporučnik u Trećoj konjaničkoj pukovniji, kojom zapovijeda [[barun]] [[Vinko Knežević]], ujak njegove majke Ane. Zatim služi u Beču, Galiciji, [[Ogulin]]u, [[Drežnik]]u, [[Italija|Italiji]], opet u Ogulinu (često posjećuje u [[Zagreb]]u majku i prijatelje narodnjake koji se postavljaju na čelo hrvatskoga narodnog pokreta u borbi protiv mađarizacije), [[Zadar|Zadru]] (često putuje po [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crnoj Gori]], te prati po [[Velebit]]u poznatoga botaničara saskoga kralja Fridrika Augusta), [[Glina (grad)|Glini]] i u skladu s tim napreduje u činovima. Pisma pretpostavljenih mu, navode da govori i piše [[njemački jezik|njemački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]], [[francuski jezik|francuski]] i [[mađarski jezik|mađarski]] i prilično dobro [[talijanski jezik|talijanski]] i [[latinski jezik|latinski]] jezik, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi. U predasima vojnih pohoda piše pjesme od kojih su neke toliko popularne da se pjevaju kao [[koračnice]] u Habsburškoj monarhiji, a i velik broj ih je spjevan njemu u čast. Prvu zbirku pjesama pod naslovom ''Eine Stunde der Erinnerung'' (Trenutak uspomene) objavljuje u Zagrebu [[1825.]] godine na njemačkom jeziku. U Ogulinu u salonu svog pukovnika Schneckela širi [[Ilirski pokret|narodnjačke ideje]] među časnicima i graničarima i često pjeva najpoznatije hrvatske budnice i prati se na [[glasovir]]u. Kao zapovjednik banske pukovnije u Glini, često ratuje s [[Turci]]ma, a s nekima i prijateljuje. Od Mahmud-bega Bašića iz [[Bihać]]a dobiva na dar rasnog konja bijelca (na tom konju ide na bansko ustoličenje i poslije na [[Kraljevina Ugarska|Ugarsku]]). == Banska čast == Kralj [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I./V. Habsburgovac]] imenuje ga [[23. ožujka]] [[1848.]] godine u Beču hrvatskim banom i tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje u čin [[General bojnik|generalmajora]] i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske, a Jelačić [[8. travnja]] [[1848.]] godine u Beču polaže bansku prisegu i biva imenovan feldmaršallajtnantom (podmaršalom) i vojničkim zapovjednikom u banskoj i krajiškoj Hrvatskoj, te biva svečano ustoličen [[5. lipnja]] [[1848.]] godine u [[Zagreb]]u.<ref>Ivan Ružić, [https://web.archive.org/web/20070826215530/http://www.mgz.hr/hr/fs-files/28.html Ban Josip Jelačić], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Svečanost njegova ustoličenja prati svečanost otvaranja [[Hrvatski sabor 1848.|Hrvatskog sabora]] [[6. lipnja]], prvoga hrvatskog građanskog Sabora na osnovi izbornog reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom, kojem prethode skupštine s preko nekoliko stotina predstavnika hrvatskog naroda održane [[17. ožujka|17.]], [[22. ožujka|22.]] i [[25. ožujka]] [[1848.]] godine u Zagrebu s donesenim narodnim programom – ''„[[Zahtijevanja naroda]] u 30 točaka, koje poklonstvena deputacija, do četiri stotine osoba, obučeni u narodnom odijelu, u surke, bijele ili modre hlače, s kalpakom ili crven-kapom i sabljama, jedini nacionalgardisti i varaždinski grenadiri u svojim uniformama, a svećenici u svom odijelu”'' – odnosi u [[Beč]] kralju Ferdinandu V. koji obećava potvrđenje tih Zahtjeva. == 1848. godina== [[Datoteka:Progas o ukinuću kmetstva.jpg|mini|250px|Proglas o ukinuću kmetstva.]] [[Datoteka:Flag of Croatia (Josip Jelačić).JPG|mini|250px|Instalacijska zastava bana Jelačića, prva je [[Hrvatska zastava#Povijesne hrvatske zastave|hrvatska trobojnica]], koja je u sljedećim godinama, masovno korištena i prihvaćena kao nacionalna i državna zastava.]] [[Datoteka:Dragutin Weingärtner, Hrvatski sabor 1848. god.jpg|mini|250px|[[Hrvatski sabor 1848.]] godine.]] Ban Jelačić [[25. travnja]] [[1848.]] godine proglašava ukidanje [[kmet]]stva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (''„akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…”'') i da nema obveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II]]. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu. Dana [[28. travnja]] [[1848.]] godine izdaje se [[Hrvatski forint]],<ref>[https://web.archive.org/web/20150508111707/http://www.moljac.hr/biografije/jelacic.htm Josip Jelačić 1801.–1859.], pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> a [[9. lipnja]] [[1848.]] godine [[Hrvatski sabor]] u 18. točaka određuje odnos Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije prema [[Ugarska|Ugarskoj]], ustrojenje [[bansko vijeće|Banskog vijeća]] – hrvatske vlade, korištenje [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog jezika, što dovodi da mađarskim nastojanjima kralj [[Ferdinand V.]] manifestom od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine lišava bana Jelačića svih služba i časti. Taj manifest ne bijaše objavljen i za njega ban Jelačić nije znao kad je [[19. lipnja]] [[1848.]] godine predavao kralju Ferdinandu V. „reprezentaciju” u kojoj Hrvatski sabor zahtijeva „[[austroslavizam|uređenje Austrije kao federacije ravnopravnih naroda]]” i da u Hrvatskoj Trojednici bude obnovljena [[ban]]ska vlast od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|mora]], slijedom koje kralj postavlja nadvojvodu Ivana za posrednika između Trojedne Kraljevine i Ugarske. Za [[manifest]] se doznaje [[20. lipnja]] [[1848.]] godine, te se na izvanrednoj sjednici Sabora [[21. lipnja]] [[1848.]] godine donose zaključci da se sav narod digne na oružje i pozove natrag {{Broj|35000}} graničara iz [[Italija|Italije]], a na prijedlog zastupnika [[Andrija Črni|Andrije Črnog]] [[23. lipnja]] [[1848.]] godine trg Harmice proziva se [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgom bana Josipa Jelačića]]. Ban Jelačić iz [[Celovec|Celovca]], gdje je zastao na putu u [[Zagreb]], pismom smiruje stanje. Hrvatski sabor [[29. lipnja]] [[1848.]] godine zalaganjem bana Jelačića prihvaća posredovanje nadvojvode Ivana i traži opoziv manifesta. Na zasjedanju [[1. srpnja]] [[1848.]] godine Sabor raspravlja o pismu nadvojvode Ivana kojim se ban Jelačić poziva u [[Beč]] na pregovore i upućuje kralju zahtjev u 11 točaka. To sve dovodi do mađarskih prijetnja ratom i u Hrvatskom saboru [[4. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić dobiva novac i dragocjenosti prisutnih, i kasnije drugih domoljuba, za opremanje vojske za otpor mađarskoj provali. Narodni zastupnici [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] [[6. srpnja]] [[1848.]] godine upućuju proglas narodu u kojem upozoravaju na sve okolnosti u vezi s pregovorima s [[Mađari]]ma. Da bi oslabio utjecaj mađarskih agenata po [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u ban Jelačić odlazi u posjet na 12 dana u te krajeva (u [[Ilok]]u na skupštini Srijemske županije drži govor koji oslikava njegov odnos prema rodnom kraju). Na proputovanju, [[11. srpnja]] 1848. godine u [[Križevci]]ma, gdje se kratko zadržao, čuvala ga je [[Križevačka djevojačka straža]].<ref>():[http://www.krizevci.hr/arhiva/index.php?option=com_content&view=article&id=2422&Itemid=150 Djevojačka straža], Grad Križevci, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>[https://magazin.hrt.hr/321877/krizevacka-djevojacka-straza Križevačka djevojačka straža], [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]], 15. veljače 2016., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Dana [[29. srpnja]] [[1848.]] godine ban Jelačić u Beču vodi pregovore s predsjednikom ugarske vlade Batthyanyjem na kojima ne postiže prihvaćanje hrvatskih zahtjeva. Pregovori Batthyanyja i Jelačića završavaju kratkom objavom rata riječima: {{Citat4|2=Batthyany: ''Vidimo se na Dravi.'' Jelačić: ''Nema potrebe da se umarate. Vidimo se na Dunavu.''<ref>[http://books.google.com/books?id=tJEms6ZbGEMC&pg=PA126&dq=Hungary+Croatia&lr=&as_drrb_is=q&as_minm_is=0&as_miny_is=&as_maxm_is=0&as_maxy_is=&as_brr=3&hl=hr&cd=53#v=onepage&q=Hungary%20Croatia&f=false Victor Tissot: Unknown Hungary, Svezak 1]</ref>}} [[Datoteka:Prijelaz vojske 1848.jpg|mini|250px|Prijelaz banske vojske preko Drave, 1848.]] [[Slika:Jellasics harcosai kozott.jpg|mini|250px|Ban Jelačić među svojim vojnicima prije bitke kod Schwechata, 1848.]] [[Slika:Jellasics tamadasa EN.jpg|mini|250px|Jelačićev pohod na Mađarsku.]] Dana [[6. rujna]] [[1848.]] godine banu Jelačiću stiže pismo kralja Ferdinanda V. kojim opoziva manifest o smjenjivanju bana Jelačića od [[10. lipnja]] [[1848.]] godine. Aktivnosti Mađara na destabilizaciji Trojedne Kraljevine i njihova oružana aktivnost nad pučanstvom, rezultiraju [[11. rujna]] [[1848.]] godine prelaskom hrvatske vojske pod carskim barjakom preko rijeke Drave preko mosta kraj [[Varaždin]]a ({{Broj|52000}} vojnika) i u Slavoniji ({{Broj|10000}} vojnika). U [[Pešta|Pešti]] [[28. rujna]] [[1848.]] godine dolazi do otvorene pobune protiv kraljevskog dvora i ubojstva grofa Lamberga, imenovanog u drugoj polovici rujna kraljevskim povjerenikom i vrhovnim zapovjednikom sve vojske u Ugarskoj, pa i Jelačićeve, pa hrvatska vojska po zapovijedi vojnog ministra Latoura kreće na sjeverozapad u smjeru austrijske granice gdje su joj se trebale pridružiti carsko-kraljevske čete u zapadnim krajevima Ugarske, u [[Slovačka|Slovačkoj]] i [[Češka|Češkoj]]. Dana [[3. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. imenuje bana Jelačića guvernerom i vrhovnim zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske u Ugarskoj. U Beču [[6. listopada]] [[1848.]] godine izbija [[revolucija]] kojoj cilj bijaše stvaranje velike jedinstvene [[Njemačka|Njemačke]] pod utjecajem Svenjemačkog parlamenta u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]], a bijaše povezana s političkom djelatnošću Mađara u Ugarskoj i inicirana na njihov poticaj da bi carsko-kraljevske čete odvojili od bana Jelačića. Ban Jelačić [[7. listopada]] [[1848.]] godine uvečer dobiva vijest o izbijanju revolucije u Beču, o ubojstvu ministra rata Latoura i bijegu kralja Ferdinanda V. i odmah mijenja odluku da ide na Peštu i kreće na Beč kojeg opkoljuje sa {{Broj|60000}} ljudi (do [[20. listopada]] [[1848.]] godine s carskim četama iz Češke i drugih krajeva Austrije taj broj se penje na {{Broj|80000}} ljudi). [[16. listopada]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. na zagovor njemačkih konzervativnih građanskih krugova promiče [[knez Windischgraetz|kneza Windischgraetza]], vrhovnog zapovjednika u Češkoj, u čin feldmaršala i imenuje zapovjednikom sve carsko-kraljevske vojske, osim one koja se nalazila u Italiji pod zapovjedništvom maršala Radetzkoga. Mađari dolaze revolucionarima u Beču u pomoć s {{Broj|33000}} vojnika, te [[28. listopada|28.]], [[29. listopada|29.]] i [[30. listopada]] [[1848.]] godine vodi se bitka između bana Jelačića i Mađara. Dana [[31. listopada]] [[1848.]] godine u Beču prestaju sukobi. Banu Jelačiću [[2. studenoga]] [[1848.]] godine priređen je svečani doček u Beču. Dana [[10. studenoga]] [[1848.]] godine ruski car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] odlikuje ga [[Orden sv. Andrije|Ordenom sv. Andrije]] i imenuje vitezom Reda sv. Vladimira I. stupnja, a [[24. studenoga]] [[1848.]] godine kralj Ferdinand V. iz Olomouca u [[Moravska|Moravskoj]] dodjeljuje mu križ [[austrijsko carsko Leopoldovo odličje|Leopoldova reda]] I. stupnja. Slična priznanja prima i iz [[Kraljevina Saska|Saske]] i Berlina. Dobiva Spomenicu bečkog dvora i spomen-medalju u [[bronca|bronci]] kojoj se tekst na naličju ''„Za kralja, zakon i jednakopravnost narodima”'', mijenja u ''„Za Austriju, zakon, slobodu i jednakopravnost”'' na intervenciju bečkog dvora. Dana [[17. studenoga]] [[1848.]] godine [[Crnogorski vladari|crnogorski vladar]] [[Petar II. Petrović Njegoš]] bio je u vezi s banom Jelačićem i nudio mu je, preko Jelačićevoga guvernera [[Dalmacija|Dalmacije]], vojnu pomoć od 2000 Crnogoraca. U pismu od [[17. studenoga]] Njegoš guverneru Dalmacije piše: {{Citat4|lijevo|Istina je da su Crnogorci spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi.<ref name="Guverneru-Dalmacije">{{cg oznaka}} [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/pismo_njegosa_hrvatima.htm Njegoševo pismo guverneru Dalmacije 1848. g.], montenegrina.net, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref name="Johanu-fon-Turskom">{{cg oznaka}} [http://www.montenegro.org.au/njegosevo_pismo.html Pismo Njegoša dalmatinskom guverneru Johanu fon Turskom], montenegro.org.au, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref>}} Pod zapovjedništvom kneza Windischgraetza [[16. prosinca]] [[1848.]] godine pokrenuta je vojna na Ugarsku. Vojska bijaše podijeljena na tri zbora, a prvim je zapovijedao ban Jelačić s kojim je ušao u [[Budim]] i [[Pešta|Peštu]] [[5. siječnja]] [[1849.]] godine. Novi vladar, car i kralj [[Franjo Josip I.]], imenuje bana Jelačića [[2. prosinca]] [[1848.]] godine gubernatorom [[Rijeka|Rijeke]] s pripadajućom zemljom, te civilnim i vojnim [[namjesnik Dalmacije|gubernatorom Dalmacije]] čime se većina hrvatskih povijesnih i etničkih područja ujedinjuje pod upravom jedne osobe, bana Jelačića. Ban Jelačić, feldmaršal Windisch-Grätz te feldmaršal grof [[Josef Radetzky|Radetzky]] su bili junaci koji su spasili staru Habsburšku Monarhiju: Radetzky je ugušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Kraljevini Ugarskoj i [[Beč|Beču]], a Windisch-Grätz u [[Zemlje Krune sv. Vaclava|Češkoj]].<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/zasto-karl-marx-i-komunisti-nisu-voljeli-bana-josipa-jelacica-70012 Dnevno.hr] Na današnji dan – Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića, 30. listopada 2012., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> Taj je slavni trojac bio takva ugleda među vojskom u Habsburškoj Monarhiji da su vojnici na svoje mačeve davali urezati WIR (pokratu za '''W'''indisch-Grätz, '''I'''ellachich, '''R'''adetzky), a koja je na njemačkom značila „mi”.<ref name="dnevno" /> Josip Jelačić jedan je od hrvatskih pionira emancipacije Židova u Hrvatskoj, uz [[Bogoslav Šulek|Bogoslava Šuleka]], ''[[Narodne novine]]'' i ine. Ban Jelačić nije zaboravio potporu hrvatske [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice]] za revolucionarnih kretanja [[1848.]]/[[1849.]] Bio je članom njihova Društva čovječnosti (''Humanitätsvereina'') koje je osnovao Židov Jacques Epstein.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 79.</ref> Osobno je intervenirao u korist Židova kad su u nekim mjestima u Hrvatskoj izbili protužidovski ispadi zbog pristajanja dijela mjesne židovske zajednice uz [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|mađarsku revoluciju]]. Zbog držanja Židova u Mađarskoj koji su stali uz mađarsku revoluciju, a poslije su još i proglašeni krivcima za revoluciju, svi protužidovski ispadi imali su korijene u hrvatsko-mađarskim razmiricama, odnosno u [[Velika Mađarska|velikomađarskim idejama]] i netoleranciji prema Hrvatskoj koju su iskazali mađarski revolucionari ([[Lajos Kossuth]] i drugi). Za sprječavanje progona hrvatskih Židova proglasio je Jelačić [[prijeki sud]], te izdao proglas u kojem je rekao ''„da nas sve bez razlike vjere mora ujediniti sloga i bratimstvo”''.<ref>Ljiljana Dobrovšak, ''Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849.'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=3363 sv. 30, br. 1, 1997.], str. 77–89., {{Hrčak|id=62768}}, str. 81.</ref> == 1849. godina == [[Datoteka:Jelačićeva Hrvatska.gif|mini|250px|Na karti su različitim bojama prikazana područja, kojim je upravljao Josip Jelačić. Po prvi put nakon nekoliko stoljeća, ujedinjene su hrvatske povijesne zemlje u Monarhiji.]] U [[Habsburška monarhija|Habsburškoj monarhiji]] [[4. ožujka]] [[1849.]] godine donosi se oktroirani (nametnuti) ustav, koji se u Hrvatskoj proglašava temeljnim državnim zakonom [[6. rujna]] [[1849.]] godine. Ukida se sve što je postignuto u [[1848.]] godini, ukida se [[sloboda tiska]], zabranjuje svaki politički život, organizira oružništvo i policijski nazor. Naporima bana Jelačića na očuvanju hrvatske autonomije, potkraj [[1849.]] godine [[Međimurje]] se priključuje Hrvatskoj, [[hrvatski jezik]] postaje službeni jezik, a u dopisivanju sa središnjim organima službeni je [[njemački jezik]]. Za ratne zasluge ban Jelačić imenovan je [[13. ožujka]] [[1849.]] godine generalom topništva i vrhovnim zapovjednikom Južne armije u jugoistočnom području Monarhije koja ima {{Broj|72000}} vojnika. Nakon devet mjeseci izbivanja iz Hrvatske, [[26. travnja]] [[1849.]] godine ban Jelačić vraća se u [[Osijek]] i nastavlja s oslobađanjem od Mađara zaposjednutih područja. Dekretom od [[5. veljače]] [[1851.]] godine imenovan je vlasnikom nove erdeljske infanterijske pukovnije. Počasnim građaninom Pešte ban Jelačić proglašava se [[1849.]] godine, počasnim građaninom Beča [[4. rujna]] [[1849.]] godine, [[Požun]]a [[21. rujna]] [[1849.]] godine i [[Oedenburg]]a [[2. listopada]] [[1849.]] godine. Ban Josip Jelačić nazoči dvanaest ministarskih konferencija i na dvanaestoj se oprašta od ministara jer se njihov rad protivi njegovim uvjerenjima i njegovoj savjesti. == Društveno djelovanje == [[Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|mini|250px|[[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu|Spomenik banu Jelačiću]] [[Anton Dominik Fernkorn|Antona Dominika Fernkorna]] iz [[1866.]] godine.]] Prije polaska na vojnu službu, u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] osniva Zavod bana Jelačića za nemoćne vojnike, a poslije rata na njegov prijedlog [[17. prosinca]] [[1849.]] godine osniva se Ozljeđenička zaklada za Trojednu Kraljevinu i Vojvodinu. Bansko vijeće utemeljuje Zakladu Jelačića bana u Zagrebu za nemoćne vojnike i njihove obitelji i ban Jelačić u fond te zaklade daje sve prihode od svog pjesničkog djela ''Eine Stunde der Erinnerung''. Njegovim zalaganjem [[1850.]] godine osniva se [[Društvo za povjestnicu jugoslavensku]], [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanu Kukuljeviću Sakcinskome]] omogućuje se istraživački rad arhivske građe u [[Dubrovnik]]u, značajne za [[Povijest Hrvatske|hrvatsku povijest]], te vladarevim patentom [[7. rujna]] [[1850.]] godine Zagreb biva spojen u jedinstvenu općinu i time se postavlja temelj modernoga grada Zagreba. Smatrajući seljačke zadruge velikom blagodati seljaka, ustrajava na registriranju u zemljišnim knjigama urbarijalne zemlje zadruga kao zajedničkog vlasništva, uvođenju mirovnih sudova za rješavanje sporova među članovima zadruga i [[1851.]] godine šalje u Beč jedan memorandum u vezi s diobom seljačkih zadruga. Dana [[13. prosinca]] [[1851.]] godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ''„bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja”''. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje [[29. siječnja]] [[1852.]] godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata. Godine [[1894.]] u njoj se među posljednjim predstavama izvodi romantičarska drama ''Roderik i Elvira'' bana Jelačića. Ban Jelačić zdušno podupire izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku i stimulira rad autora, a kada carsko-kraljevskim dekretom biva zabranjena uporaba [[Zastava Hrvatske|hrvatske trobojnice]], a dopuštena uporaba crveno-bijele zastave za Kraljevinu Hrvatsku i modro-bijele za Kraljevinu Slavoniju, ban Jelačić se tome oštro protivi. Njegovim nastojanjem [[11. prosinca]] [[1852.]] godine, [[Zagrebačka biskupija]] podiže se na [[Zagrebačka nadbiskupija|stupanj nadbiskupije]] i tim činom Crkva u Hrvata postaje neovisna od ugarskog [[episkopat]]a. Ban Jelačić ne posustaje u borbi za [[hrvatski jezik]] i u dopisu ministru pravde u Beču Karlu Krausu od [[8. travnja]] [[1853.]] godine zalaže se za njega ''„jer jedna od najljepših osobina hrvatskog naroda jest, da on svoj jezik nadasve ljubi… i baš ograničenja u jezičnom pogledu koja je htio mađarski sabor Hrvatima nametnuti, bili su jedan od glavnih uzroka otpora hrvatskog naroda protiv Mađara”''. Podupire osnivanje i povezivanje trgovačko-obrtničkih komora na području sjeverne Hrvatske i [[1854.]] godine osniva Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Protivi se uvođenju žandarmerije, zalaže se za izgradnju cesta i željeznica i unaprjeđenje privredne djelatnosti. == Kritika == Zbog svoje uloge u gušenju mađarskog narodnog preporoda u [[revolucija u Mađarskoj 1848.|revoluciji 1848.]], čiji su ciljevi bili nalik onima u ''Zahtijevanjima naroda'' koji biva osnovni politički dokument [[hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]] (sloboda štampe, ukidanje feudalizma, nacionalni parlament, jednakost pred zakonom, vjerska tolerancija, državna banka, nacionalno ujedinjenje i neovisnost),<ref>Encyclopædia Britannica, 11. izdanje, 1911. [https://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Hungary], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> Jelačić i Windisch-Grätz postaju subjektom kritike mnogih liberalnih i revolucionarnih krugova.<ref name="dnevno"/> Među kritičarima se našao i [[Karl Marx]], utjecajni njemački [[sociologija|sociolog]], [[ekonomija|ekonomist]] i utemeljitelj [[marksizam|marksizma]]. U komentaru na zbivanja tijekom proljeća naroda u područjima [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]], u popularnim njemačkim novinama ''Neue Rheinische Zeitung'', Marx zaključuje instrumentalnu ulogu Jelačića i Windisch-Grätza u gušenju narodnog ustanka u Beču i Mađarskoj.<ref name="zeitung">Neue Rheinische Zeitung, 136. izdanje, 1848. [https://www.marxists.org/archive/marx/works/1848/11/06.htm], pristupljeno 7. svibnja 2020.</ref> {{citat|Hrvatski red i sloboda osvojili su dan, i ta se pobjeda slavila paljenjem, silovanjem, pljačkanjem i drugim zvjerstvima. Beč je u rukama Windisch-Grätza, Jelačića i Auersperga. Hekatomba nevinih žrtvovana na grobu starog izdajice Latoura.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} U gornjem paragrafu, Marxa frustrira cijena koja je plaćena za ciljeve hrvatskog narodnog preporoda – gušenje istih u Mađarskoj i Beču. Potrebno je naglasiti kako kritika zbivanja ne negira valjanost zahtjeva koji bivaju plod [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]], nego već gušenje istih ideala diljem Habsburške monarhije radi postizanja tih ciljeva u samo jednoj pokrajini. Nije poznato koliko je Marx bio upućen u nacionalističke ambicije mađarske revolucije nad teritorijima Hrvatske. {{citat|Nacionalni fanaticizam Čeha bio je najjači alat bečke vrhuške vlasti. No ti saveznici su već u neslaganju. Čitatelji će u ovom izdanju naći protest Praške delegacije protiv drskog tretmana s kojim je pozdravljena iz Olmutza. Ovo je prvi simptom borbe koja će se urezati između Slavena i njihova heroja Jelačića s jedne strane, i vlastodršne vrhuške, koja nadilazi sve nacionalnosti, i njihova heroja Windisch-Grätza s druge strane.|Karl Marx, ''Pobjeda kontrarevolucije u Beču''}} Marx smatra da savezništvo Jelačića i carske vlasti proizlazi iz samog interesa Jelačića da osigura narodni preporod u Hrvatskoj, a ne bezumnog sluganstva Habsburškom autoritetu. Također zaključuje da te slobode osigurane iz suradnje Jelačića s Carskim vlastima drže svoj oslonac isključivo na gušenju mađarskog utjecaja – te da nestanak istog ostavlja hrvatski narod u nezavidnom položaju koji će osigurane slobode s vremenom samo rastavljati. Marxova predviđanja su potvrđena kako već sljedeće godine ministarstvo unutarnjih poslova Habsburške centralne vlasti zauzima [[Alexander Bach]], i time započinje nasilno gušenje hrvatskog identiteta kroz strogu centralizaciju i germanizaciju. Razdoblje represije hrvatskog naroda nakon revolucije 1848. godine, koji počinje reformama Alexandra Bacha, naziva se [[Bachov apsolutizam|Bachovim apsolutizmom]]. == Obitelj == Ban Jelačić bijaše vrlo vezan sa svoje dvoje braće, [[Đuro Jelačić|Đurom]] i Antunom, te sestrom Cecilijom, o čemu svjedoče brojna pisma koja su razmjenjivali. === Supruga === Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je [[31. siječnja]] [[1834.]] godine u mjestu [[Napajedla]], [[Austrijsko Carstvo]] (današnja [[Češka|Češka Republika]]), u obitelji grofa Georga i Francizce Stockau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u [[Trojedna Kraljevina|Trojednoj Kraljevini]] često se liječila u [[Topusko]]m te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće [[1850.]] godine i u travnju iste godine su se zaručili a vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo je [[22. srpnja]] [[1850.]] godine, u Napajedli, u [[Moravska|Moravskoj]]. Dana [[16. srpnja]] [[1851.]] godine ban kupuje vlastelinstvo [[Novi dvori]], kupoprodajni ugovor biva naknadno sastavljen. Po Sofiji je, iz štovanja prema njoj, [[1852.]] godine jedna staza u Tuškancu, kojom su šetali ona i suprug, nazvana ''Sofijin put'' ([[1949.]] godine promijenjeno u ''Dubravkin put''<ref>[http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/sjednice_skupstine_2013.nsf/0/77621A6CBC91EACEC1257C3D003579C2/$FILE/Preimenovanje%20Varo%C5%A1ka%20ulica.pdf 5. Preslika dijela rješenja Izvršnog odbora NO-a grada Zagreb od 18.VI. 1949. broj 7945- 1949.], str. 8., Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Zagreb, 23. listopada 2013., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref>).<ref name="Dino Radoš-23">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 23., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Godine [[1851.]] u [[Bakar (grad)|Bakru]] je izgrađen brod posvećen Sofiji, pod imenom „Banica Sofija”.{{sfn|Polić|2009|p=112}} Godine [[1854.]] Jelačić dobiva titulu grofa, a Sofija je imenovana dvorskom damom hrvatske kraljice i austrijske carice Elizabete. Godine [[1855.]] Sofija Jelačić rodila je djevojčicu Anicu, koja je [[1856.]] godine umrla u Napajedli od kolere.<ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1234 Obitelj Jelačić], arhinet.arhiv.hr, pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> Godine [[1859.]] ban Josip Jelačić umro je, a grofica Jelačić ostala je živjeti u Novim dvorima u Zaprešiću. Godine [[1863.]] udala se za grofa Adolfa Dubskog iz Moravske kojemu je rodila kćer Mariju Sofiju i sina Viktora. Umrla je u Beču [[17. siječnja]] [[1877.]] godine i pokopana je u Zdislavicama, u Moravskoj. === Djeca === Prigodom vjenčanja cara i kralja Franje Josipa I., [[1854.]] godine, ban Jelačić biva odlikovan [[grof]]ovskim plemstvom, a banica Sofija imenovana je kraljičinom dvorskom damom. Sa suprugom Sofijom imao je jedno dijete, kćer Anicu. Anica je rođena na [[Božić]] [[1855.]] godine u Novim Dvorima, a umrla je [[11. rujna]] [[1856.]] godine u Napajedli od [[Kolera|kolere]],<ref name="Dino Radoš-23"/> ne napunivši ni godinu dana od rođenja. Pokopana je [[2. listopada]] [[1856.]] godine u Novim Dvorima, u kapeli sv. Josipa. == Smrt == [[Datoteka:Sprovod bana Jelačića 26. svibnja 1859 (Zasche-Huhn).jpg|230px|minijatura|desno|Litografija: Sprovod bana Josipa Jelačića.]] Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu, [[20. svibnja]] [[1859.]] godine, trideset minuta iza ponoći.<ref name="Dino Radoš-24">Dino Radoš, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 ''Ban Jelačić i carska vojska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190201121553/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:3565 |date=1. veljače 2019. }}, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Osijek, 2011., str. 24., pristupljeno 1. veljače 2019.</ref> Ban je umro poslije duge i teške bolesti. Tijelo mu je bilo balzamirano, te [[22. svibnja]] izloženo u Banskom dvoru gdje su mu počasnu stražu do [[26. svibnja]] držali Otočani.<ref name="Dino Radoš-24"/> Sprovod mu je bio [[26. svibnja]] [[1859.]] godine. Na sam dan sprovoda Zagreb je bio obavijen u crno.<ref name="Dino Radoš-24"/> Banu je tek formalnu počast odalo službeno izaslanstvo carskoga i kraljevskoga Dvora.<ref name="Dino Radoš-24"/> Vojnu delegaciju predvodio je podban barun [[Josip Šokčević]] a prisutni na sprovodu bili su crkveni i civilni dostojanstvenici i deputacije, te mnoštvo naroda iz cijele Hrvatske.<ref name="Dino Radoš-24"/> Pokopan je u [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim Dvorima]], u kapeli Sv. Josipa, u [[Zaprešić]]u.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 Znamenite osobe. Hrvatski ban Josip Jelačić Bužimski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013801/http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/5-hrvatski-ban-josip-jelai-buimski?showall=1 |date=3. prosinca 2017. }}, zkvh.org.rs, 31. ožujka 2009., pristupljeno 2. prosinca 2017.</ref> == Djela == * ''Eine Stunde der Erinnerung'', Zagreb 1825. (prošireno izd. ''Gedichte'', Beč, 1851.; prijevod, bez dramskih tekstova, ''Piesme Jelačića bana: u stihomierju izvornika, preveo Dr. Demeter'', Na sviet izdao jedan odbornik spomenika Jelačića bana, Zagreb, 1861.) * ''Pjesme – Gedichte'', lirske pjesme i drame u 3 čina: Rodrigo i Elvira, prir. Stjepan Laljak, Ogranak Matice hrvatske Zaprešić, Zaprešić, 2009.<ref>[http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 Predstavljanje Jelačićevih pjesama "Josip Jelačić – Pjesme/Gedichte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211053115/http://www.dvorci.hr/news.aspx?PageID=7&NewsID=1728 |date=11. prosinca 2015. }}, dvorci.hr, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> == Odličja == Nepotpun popis: * Austrijski Veliki križ Leopoldova reda.<ref name="Franz Bach">Franz Bach, [https://otogran.files.wordpress.com/2012/10/bach1-35.pdf ''Povijest Otočke pukovnije: o nastanku ovoga kraja, njegovima žiteljima i njihovima sudbinama: prijevod''], ur. Milan Kranjčević, (prijevod: Manuela Svoboda), Hrvatski institut za povijest {{ISBN|978-953-6324-92-7}}, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke {{ISBN|978-953-7297-10-7}}, Zagreb – Otočac, 2010., str. 19., pristupljeno 31. siječnja 2019.</ref> * Zapovjednički križ Reda Marije Terezije.<ref name="Franz Bach"/> * Križevi ruskih redova Sv. Andrije (Aleksandra) Nevskoga, Sv. Vladimira, Bijeloga orla te prve klase Reda Sv. Ane.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ hannoverskoga reda dinastije Guelph.<ref name="Franz Bach"/> * Veliki križ saskoga reda sv. Heinricha.<ref name="Franz Bach"/> * Zapovjednički križ saskoga Ordena za civilne zasluge.<ref name="Franz Bach"/> == Posmrtne počasti == [[Datoteka:Gruft_der_Familie_Jelacic.JPG|mini|Obiteljska grobnica u [[Zaprešić]]u.]] [[Datoteka:Grb obitelj Jelačić.jpg|mini|Obiteljski grb na grobnici. Ispod je ispisana krilatica ''Što Bog dade i sreća junačka''.]] * Spomenik ([[Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu]]) (djelo Antona Dominika Frenkorna) mu se podiže i otkriva [[16. prosinca]] [[1866.]] godine na glavnom trgu u Zagrebu koje nosi njegovo ime i ostaje tamo osamdeset godina do rušenja u noći [[25. srpnja|25.]]/[[26. srpnja]] [[1947.]] godine. Zatim se 43 godine čuva u zagrebačkoj Gliptoteci gdje se o dijelovima rastavljenog spomenika brinuo čuveni hrvatski muzeolog ravnatelj Gliptoteke, Vukovarac [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]]. Spomenik se ponovno vraća na glavni trg u Zagrebu, [[16. listopada]] [[1990.]] godine, na rođendan bana Jelačića.<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/podignu-ga-narod-svome-banu-stajao-je-104136-forinti-i-52-krajcara-1136406 Podignu ga narod svome banu, stajao je 104.136 forinti i 52 krajcara], [[Večernji list]], objavljeno 17. prosinca 2016., pristupljeno 12. srpnja 2022.</ref> * U Austro-Ugarskoj monarhiji najljepša ulica u Petrovaradinu bijaše Jelačić Gasse, a nakon njezine propasti ulica dobiva naziv Jelačićeva ulica. Jedan od petrovaradinskih trgova uz Dunav također je nosio Jelačićevo prezime. Od [[1948.]] godine u Petrovaradinu niti jedna ulica ni trg ne nose više prezime bana Jelačića, iako povijest bilježi velika djela koja je učinio za narod toga kraja. * Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dvije su hrvatske postrojbe nosile Jelačićevo ime, [[133. brigada HV »Ban Josip Jelačić«]] iz [[Otočac|Otočca]] i [[Brigada »Josip ban Jelačić«|brigada HVO »Josip ban Jelačić«]] iz [[Kiseljak]]a. * U Republici Hrvatskoj od [[31. listopada]] [[1993.]] godine u čast bana Josipa Jelačića novčanica od 20 [[kuna (novac)|kuna]] nosi njegov portret. * Na 200. obljetnicu rođenja bana Josipa Jelačića, [[16. listopada]] [[2001.]] godine, [[Hrvatska pošta]] izdaje set [[poštanska marka|poštanskih maraka]] i dopisnicu sa spomenikom bana Jelačića, a u [[Petrovaradin]]u Odbor za proslavu organizira svečanu misu za bana Jelačića, otkrivanje spomen-ploče na rodnoj mu kući, kulturno-umjetnički program i izdaje publikaciju. * Umjetnička udruga »Plemićka mladež« iz Zaprešića čuva uspomenu na hrvatskog bana Josipa Jelačića i kompleks Novih Dvora i organizira: »Dane plemstva« u lipnju, te »Jelačić bal« u zagrebačkom hotelu [[The Regent Esplanade]] povodom obilježavanja obljetnice rođenja bana Josipa Jelačića. * Grad [[Zaprešić]] organizira obilježavanje obljetnice smrti bana Josipa Jelačića [[20. svibnja]], te »Dane Jelačića« u listopadu, odnosno manifestaciju kojom se obilježava obljetnica rođenja bana Jelačića. Dan njegovog rođenja, [[16. listopada]], ujedno se slavi i kao Dan grada Zaprešića. U Novim dvorima u Zaprešiću također se obilježava Dan Ratne škole Ban Josip Jelačić u kojoj se školuju hrvatski vojni kadrovi, a srednja škola u Zaprešiću također nosi ime Ban Josip Jelačić. * Športska natjecanja koja nose njegovo ime: ** natjecanje u [[tenis]]u u kategoriji do 14 godina »Kup Ban Josip Jelačić« ** turnir u [[preponsko jahanje|preponskom jahanju]] »Kup Ban Josip Jelačić« koji organizira Konjički klub Trajbar iz Zaprešića ** međunarodni [[taekwondo]] turnir Ban Jelačić u organizaciji TK Kuna iz Zaprešića ** državni turnir u [[mali nogomet|malom nogometu]] »Ban Josip Jelčić« za osobe s posebnim potrebama u organizaciji sportskog društva specijalni sportovi »Olimp«. * Njegov rođendan [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV]] i hrvatska zajednica u Republici Srbiji obilježava kao svoj blagdan.<ref>[http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017190148/http://www.hnv.org.rs/obiljezja.php#praznici |date=17. listopada 2018. }} Obilježja: Praznici, hnv.org.rs, pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref><ref>I.D., [http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ Da se govor Bunjevaca ne zaboravi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211061211/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/2034/Da-se-govor-Bunjevaca-ne-zaboravi/ |date=11. prosinca 2015. }}, hrvatskarijec.rs, 22. kolovoza 2013., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * [[Stanislav Preprek]] skladao je [[Himna banu Josipu Jelačiću|himnu]] Josipu Jelačiću na stihove koje je napisao [[Đuro Arnold]].<ref>[http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin Srijemska biskupija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151211004030/http://www.srijembiskupija.rs/hr/himna-posvecena-banu-jelacicu-spojila-varazdin-i-petrovaradin |date=11. prosinca 2015. }} Himna posvećena banu Jelačiću spojila Varaždin i Petrovaradin, srijembiskupija.rs, 28. studenoga 2011., pristupljeno 10. prosinca 2015.</ref> * U Napajedli na kući gdje su se 1850. godine vjenčali Sofija Stockau i Josip Jelačić postavljena im je 2013. godine spomen-ploča.<ref>[http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan39.htm Spomen-ploča na mjestu vjenčanja bana Jelačića], [[Hrvatsko-češko društvo]] Zagreb, pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> * U poljskome gradu Łańcutu, gdje je bio mladi časnik na službi od 1819. do 1825. godine te od 1828. do 1830. godine, 2021. godine postavljena mu je spomen-ploča.<ref>[https://hrvatski-vojnik.hr/otkrivena-spomen-ploca-banu-josipu-jelacicu-u-poljskoj/ Otkrivena spomen-ploča banu Josipu Jelačiću u Poljskoj], hrvatski-vojnik.hr, 28. listopada 2021., pristupljeno 8. studenoga 2021.</ref> == Galerija == <gallery> Slika:Novi_Dvori-Jelacic-grb.jpg|Grofovski grb bana Josipa Jelačića iz 1854., s Jelačićevom krilaticom ''Što Bog dade i sreća junačka''. Slika:Jellasics_lovon2.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Slika:Jellasics_lovon.jpg|Ban Jelačić, na slici 1848. godine. Slika:Prelazak_hrvatske_vojske_pod_banom_Jelačićem_preko_Drave_11.9.1848.jpg|Prijelaz hrvatske vojske (pod vodstvom bana Josipa jelačića) prijeko Drave kod Varaždina, 11. rujna 1848. godine. Slika:Jellasics_harcosai_kozott.jpg|Jelačić sa svojim vojnicima, prije bitke kod Schwechata, 1848. godine. Slika:Josef_Jellacic_de_Buzim,_Josef_Radetzky_von_Radetz,_Alfred_I._Fürst_zu_Windisch-Grätz.jpg|Windisch-Grätz, Radetzky i Jelačić, na slici 1848. godine. Slika:Jellacic_1849_Litho.jpg|Ban Jelačić, na slici 1849. godine. Slika:Josef_Jellacic_Litho_01.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Slika:Josip_Jelačić_painting_1850.jpg|Ban Jelačić, na slici 1850. godine. Slika:STILES(1852)_p2.313_Joseph_Graf_Jelacic.jpg|Ban Jelačić, na slici 1852. godine. Slika:Kip_bana_Josipa_Jelačića_Zagrebačka_katedrala.jpg|Kip bana Josipa Jelačića u [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačkoj katedrali]]. Slika:Bust_of_Josip_Jelačić_by_Miklós_Vay_(1869).jpg|Poprsje bana Jelačića, rad Miklósa Vaya. Slika:Trg1880.jpg|Jelačićev trg, 1880. godine. Slika:Spomenik_banu_Jelačiću_-_panoramio.jpg|Spomenik banu Jelačiću u Zagrebu. Slika:Novi_dvori_Zaprešić_(prije).jpg|Novi dvori Jelačićevi u Zaprešiću prije obnove. Slika:Ban_standard.PNG|Oznaka hrvatskog bana, 1848. godine. </gallery> == Povezano == * [[Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske]] * [[Revolucija u Mađarskoj 1848.]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Polić |first=Maja |date=2009 |title=Prilog o biskupima zapadne Hrvatske u korespodenciji Rački - Strossmayer |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/183919 |journal=Riječki teološki časopis |location=Rijeka |publisher=Riječki teološki časopis |volume=33 |number=1 | pages=95–118}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112119%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/28950 Josip Jelačić] Hrvatska enciklopedija (LZMK) * [https://hbl.lzmk.hr/clanak/135 Josip Jelačić] Hrvatski biografski leksikon * [http://www.mgz.hr/hr/zbirke/ban-josip-jela%c4%8di%c4%87,1128.html Izložbe: Stalni postav: Ban Josip Jelačić], [[Muzej grada Zagreba]] * [[Tomislav Markus]], ''Između revolucije i legitimiteta: hrvatski politički pokret 1848–1849.'' // ''Fontes: izvori za hrvatsku povijest'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2550 sv. 12, br. 1.] Studeni 2006. str. 19–40., {{Hrčak|id=46058}} * {{eng oznaka}} Ljiljana Marks, ''Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: Between History and Myth'' // ''Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku'', [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=2216 sv. 41, br. 1.] Lipanj 2004., str. 7–21., {{Hrčak|id=38754}} {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Franjo Haller]]}} {{s-ttl|title=[[Hrvatski ban]]| years=1848. – 1859.}} {{s-aft|after=[[Ivan Coronini]]}} {{s-bef|before=[[Matija Rukavina]]}} {{s-ttl|title=guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]| years=1848. – 1858.}} {{s-aft|after=[[Lazar Mamula]]}} {{end}} {{Ilirski pokret}} {{GLAVNIRASPORED:Jelačić, Josip}} [[Kategorija:Josip Jelačić| ]] rmwrj93nrwwuhe1o7w9lp14fpx6klop 0 178 7469428 7458712 2026-05-27T09:37:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469428 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2017.}} {{Infookvir političar |ime = Ivan Mažuranić |slika = Ban Ivan Mažuranić.jpg |veličina = 220px |opis slike = Ivan Mažuranić |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[11. kolovoza]] [[1814.]] |mjesto rođenja = [[Novi Vinodolski]], [[Hrvatska]] |datum smrti = [[4. kolovoza]] [[1890.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |položaj = [[Hrvatski ban|ban]] [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] |mandat_start = [[20. rujna]] [[1873.]] |mandat_kraj = [[21. veljače]] [[1880.]] |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = [[barun]] [[Jovan Živković]] |premijer = |prethodnik = [[Antun Vakanović]] |nasljednik = [[Ladislav Pejačević]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |potpredsjednik5 = |potpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[Narodna stranka]]<br>[[Samostalna narodna stranka]] |zanimanje = [[političar]], [[pravnik]], [[književnik]] |fusnote = }} '''Ivan Mažuranić''' ([[Novi Vinodolski]], [[11. kolovoza]] [[1814.]] – [[Zagreb]], [[4. kolovoza]] [[1890.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[jezikoslovac]], [[prevoditelj]] i [[političar]]. [[Hrvatski ban]] od [[1873.]] do [[1880.]] godine. Poznat je po nadimku ''ban pučanin''. Najznačajnija je stvaralačka osobnost [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskoga narodnog preporoda]] (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski [[ban]]). == Životopis == [[Datoteka:Mazuranic.jpg|mini|200px|Ivan Mažuranić u mlađim danima]] === Rani život i politička karijera === Ivan Mažuranić rođen je u Novom Vinodolskom 1814. godine. Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Mažuranići su stara novljanska obitelj koja se spominje još početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]].<ref name="Flora Turner-Vučetić">[[Flora Turner-Vučetić]], [http://www.matica.hr/vijenac/261/ban-pucanin-i-pjesnik-11031/ ''Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Britaniji — Matrix Croatica UK. Ban pučanin i pjesnik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219174544/https://www.matica.hr/vijenac/261/ban-pucanin-i-pjesnik-11031/|date=19. veljače 2021.}}, ''Vijenac'', br. 261, 4. ožujka 2004., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> Ivan Mažuranić rodio se je u obitelji dobro stojećeg seljaka Ivana Mažuranića Petrova (1781. – 1844.) i majke Marije (rođena Ivić).<ref name="Milan Grlović">[[Milan Grlović]], ''Zaslužni Hrvati XIX st.'', Reprint izd. 1898.-1900., Tiskara Rijeka, Rijeka, 1992., ''83. Ivan Mažuranić''</ref> U njegovoj obitelji bila su još tri sina, najstariji Josip koji je ostao brinuti se za imanje, [[Antun Mažuranić|Antun]] koji je bio poznati pravnik i filolog, te najmlađi [[Matija Mažuranić|Matija]] koji je bio kovač po struci.<ref name="Dunja Fališevac">Dunja Fališevac, [http://www.matica.hr/kolo/435/zivot-i-djelo-ivana-mazuranica-24015/''Život i djelo Ivana Mažuranića''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406215915/http://www.matica.hr/kolo/435/zivot-i-djelo-ivana-mazuranica-24015/ |date=6. travnja 2019. }}, ''Kolo'', br. 3, 2014., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> Pučku školu pohađao je u rodnom Novom Vinodolskom, završivši je [[1827.]] godine.<ref name="Milan Grlović"/> Nakon Pučke škole klasičnu gimnaziju pohađao je u [[Rijeka|Rijeci]], gdje ju je i završio [[1833.]] godine,<ref name="Milan Grlović"/> a tu je naučio [[Talijanski jezik|talijanski]], [[Njemački jezik|njemački]] i [[mađarski jezik]].<ref name="Dunja Fališevac"/> Kasnije naučio je i [[Francuski jezik|francuski]], te ponešto [[Engleski jezik|engleski]], a i gotovo sve slavenske jezike.<ref name="Dunja Fališevac"/> Studirao je filozofiju i pravo u Zagrebu i mađarskom [[Sambotel]]u. Filozofiju je od [[1833.]] godine slušao u Zagrebu, a potom je nastavio studij u Sambotelu. U Zagrebu je od [[1835.]] do [[1837.]] godine studirao pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti. Po svršetku studija prava radio je kao odvjetnički pripravnik (1837. – 1839.) a potom kao gimnazijski učitelj (1839. – 1840.) u Zagrebu. Nakon što je položio odvjetnički ispit [[5. listopada]] [[1840.]] godine, preselio se je u [[Karlovac]] gdje je otvorio odvjetnički ured. Zatim je u ožujku [[1841.]] godine u Pešti položio ispit iz mjeničkog prava. Dan [[27. lipnja]] [[1841.]] godine vjenčao se je u Zagrebu s Aleksandrom Demeter, sestrom pjesnika [[Dimitrija Demeter|Dimitrija Demetra]]. Godine [[1847.]] nije uspio biti izabran za narodnog zastupnika u [[Hrvatski sabor]].<ref name="Dalibor Čepulo">Dalibor Čepulo, [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Liberalna_misao_u_Hrvatskoj.pdf ''Ivan Mažuranić (1814. - 1890.)''], str. 50.-51., u: ''Liberalna misao u Hrvatskoj: prilozi povijesti liberalizma od kraja 18. do sredine 20. stoljeća'', ur. Andrea Feldman, Vladimir Stipetić i Franjo Zenko, Friedrich Naumann Stiftung, Zagreb, 2000., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> U politiku posve se uključio [[1848.]] godine. Na poziv bana [[Josip Jelačić|Josipa Jelačića]], [[27. travnja]] [[1848.]], Mažuranić je pristupio novoosnovanom Banskom vijeću.<ref name="Flora Turner-Vučetić"/> Iste godine pisao je saborske akte, članake i reprezentacije. Kao narodni zastupnik u Hrvatskome saboru nije često govorio, no u jednom od svojih govora, među ostalim, rekao je: "''ja ne mislim da će se ikad pomirenje (s Mađarima) mirnim putem izvesti moći..."'', pa je ustvrdio: ''"...što god je dosad samo na papiru učinjeno, to Mađar nikad održao nije."''.<ref name="Flora Turner-Vučetić"/> Godine [[1848.]] Središnji odbor s Mažuranićem na čelu istaknuo je da je te godine prestala svaka državnopravna veza Hrvatske s Ugarskom, budući da Hrvatska prizna "neodvisnost i samostalnost" i "realni i virtulani teritorialni obseg" [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. Potom od [[1850.]] godine obavlja u [[Beč]]u najviše političke funkcije vezane uz Hrvatsku: zamjenik generalnoga prokuratora i državni nadodvjetnik, predsjednik Privremenoga dvorskoga dikasterija za Hrvatsku i Slavoniju, predsjednik Hrvatske dvorske kancelarije.<ref name="enciklopedija.hr">{{Citiranje weba |title=Mažuranić, Ivan |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39660 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. travnja 2019.}}</ref> Nakon toga preselio se je 1850. godine u Zagreb i tu ga je Beč imenovao zamjenikom državnoga tužitelja za Hrvatsku i Slavoniju, a [[1854.]] državnim tužiteljem.<ref name="Flora Turner-Vučetić"/> Službuje u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] od [[1861.]] godine, a [[1862.]] godine potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je [[Matica hrvatska|Matice ilirske]] od [[3. ožujka]] [[1858.]] do konca [[1872.]] godine. Iako je u početku u politici podupirao [[Narodna stranka|Narodnu stranku]], [[1862.]] godine pokreće osnivanje [[Samostalna narodna stranka|Samostalne narodne stranke]], kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na [[Beč]], što ga je i dovelo do banske časti. Za predsjednika Hrvatskoga sabora izabran je [[19. siječnja]] [[1872.]] godine.<ref name="Milan Grlović"/> === Banovanje === Ivan Mažuranić započeo je svoj mandat kao hrvatski [[ban]] [[20. rujna]] [[1873.]] godine a završio ga je [[21. veljače]] [[1880.]] godine. Njegovo banovanje bilo je vrijeme brojnih reformi kojima je poboljšao hrvatsko pravosuđe, političku upravu i školstvo.<ref>Dobrila Zvonarek, [http://nsk.hr/blog/ivan-mazuranic-knjizevnik-drustveni-djelatnik/ Mažuranić - književnik i društveni djelatnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406125146/http://nsk.hr/blog/ivan-mazuranic-knjizevnik-drustveni-djelatnik/ |date=6. travnja 2019. }}, nsk.hr, 31. listopada 2014., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> Uvedena je odgovornost bana (vlade) Saboru, dioba sudstva i uprave te neovisnost sudaca, moderna upravna organizacija, racionalnija sudbena organizacija i racionalniji kazneni postupak, moderniji penološki sustav, sloboda tiska i porotno suđenje, uređeno je pravo na javno okupljanje, donesen je zakon o zavičajnoj pripadnosti, liberaliziran izborni postupak, uvedeni su zametci nekih javnih služba (statistička služba, javno zdravstvo, unaprjeđenje poljoprivrede), laicizirano je i poboljšano pučko školstvo i osnovao [[Zagrebačko sveučilište]] ([[Pravni fakultet u Zagrebu|pravni]], [[Filozofski fakultet u Zagrebu|filozofski]] i [[Bogoslovni fakultet u Zagrebu|bogoslovni]]), uvedeno je obvezno četverogodišnje školovanje, a nadzor nad pučkim školama oduzeo je [[Katolička Crkva|Crkvi]] te one postaju državne.<ref name="enciklopedija.hr"/><ref name="povijest.hr">{{cite web |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/ivan-mazuranic-ban-pucanin-koji-je-moderniziro-hrvatsku-1814/ |title=Ivan Mažuranić – ''ban pučanin'' (1814.) |last=Krajcar |first=Dražen |website=povijest.hr |accessdate=2. ožujka 2020.}}</ref> U veljači [[1880.]] godine podnio je ostavku na bansku čast zbog otezanja s obnovom financijske nagodbe i priključenjem [[Vojna krajina|Vojne krajine]] banskoj Hrvatskoj.<ref name="Flora Turner-Vučetić"/> Na banskome položaju naslijedio ga je [[Ladislav Pejačević]], a prethodnik mu je bio [[Antun Vakanović]]. === Izlazak iz politike i povratak, smrt === [[Car]] i [[kralj]] [[Franjo Josip I.]] umirovio ga je odmah po podnošenju ostavke. Ivan Mažuranić pritom odbio je ponuđenu mu [[barun]]sku titulu, te je tako do kraja svojega života ostao prvi i posljednji ''ban pučanin''.<ref name="Mirko Tomasović">[[Mirko Tomasović]], [http://www.matica.hr/vijenac/542%20-%20543/peti-prijevod-na-francuski-mazuraniceva-spjeva-23952/ ''Peti prijevod na francuski Mažuranićeva spjeva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210617000506/https://www.matica.hr/vijenac/542%20-%20543/peti-prijevod-na-francuski-mazuraniceva-spjeva-23952/ |date=17. lipnja 2021. }}, ''Vijenac'', br. 542 - 543, 11. prosinca 2014., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> Ivan Mažuranić nakon podnošenja ostavke na bansku čast neko vrijeme izašao je iz politike i javno nije djelovao.<ref>Dalibor Čepulo, [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Liberalna_misao_u_Hrvatskoj.pdf ''Ivan Mažuranić (1814. - 1890.)''], str. 53., u: ''Liberalna misao u Hrvatskoj: prilozi povijesti liberalizma od kraja 18. do sredine 20. stoljeća'', ur. Andrea Feldman, Vladimir Stipetić i Franjo Zenko, Friedrich Naumann Stiftung, Zagreb, 2000., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> Živio je povučeno i bavio se [[Matematika|matematikom]] i [[Astronomija|astronomijom]].<ref name="Javor">[http://www.nsk.hr/a-velik-je-tko-se-malen-rodi-a-kad-pane-golem-grob-mu-treba-u-spomen-na-ivana-mazuranica/ „A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba!“ – u spomen na Ivana Mažuranića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190408071238/http://www.nsk.hr/a-velik-je-tko-se-malen-rodi-a-kad-pane-golem-grob-mu-treba-u-spomen-na-ivana-mazuranica/ |date=8. travnja 2019. }}, nsk.hr, 10. kolovoza 2018., pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> Od 1880. godine do smrti živio je u zagrebačkoj Jurjevskoj ulici, na broju 5.<ref name="licegrada.hr">Ivan Klindic, [http://licegrada.hr/najpoznatije-kuce-u-jurjevskoj-ulici-na-gornjem-gradu/ ''Najpoznatije kuće Jurjevske ulice smještene na Gornjem gradu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190406215916/http://licegrada.hr/najpoznatije-kuce-u-jurjevskoj-ulici-na-gornjem-gradu/ |date=6. travnja 2019. }}, licegrada.hr, 28. ožujka 2019., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> U politiku uključio se je ponovno i bio saborskim zastupnikom od [[1884.]] do [[1887.]] godine, no nije bio naročito aktivan u tome mandatu.<ref name="Dalibor Čepulo-54">Dalibor Čepulo, [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Liberalna_misao_u_Hrvatskoj.pdf ''Ivan Mažuranić (1814. - 1890.)''], str. 54., u: ''Liberalna misao u Hrvatskoj: prilozi povijesti liberalizma od kraja 18. do sredine 20. stoljeća'', ur. Andrea Feldman, Vladimir Stipetić i Franjo Zenko, Friedrich Naumann Stiftung, Zagreb, 2000., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> Nakon što je 1887. godine u Novom Vinodolskom pobijedio na izborima za Hrvatski sabor njegov izbor bio je poništen i Mažuranić se više nije kandidirao, te posve se je povukao iz politike.<ref>[[Pavo Barišić]], [http://eprints.ifzg.hr/789/1/02-Barisic-Odnos_Ivana_Mazuranica_i_Ante_Starcevica-od_poredbe_osoba_do_filozofije_prava-439-474.pdf ''Odnos Ivana Mažuranića i Ante Starčevića – od poredbe osoba do filozofije prava''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190418211742/http://eprints.ifzg.hr/789/1/02-Barisic-Odnos_Ivana_Mazuranica_i_Ante_Starcevica-od_poredbe_osoba_do_filozofije_prava-439-474.pdf |date=18. travnja 2019. }} // ''Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine'', 43/2(86) (2017.) 439.–474., podrubnica 9. na str. 443., pristupljeno 18. travnja 2019.</ref> Od veljače 1890. godine pobolijevao je od [[Gripa|gripe]] a potom i od [[Astma|astme]].<ref name="Milan Grlović"/> Umro je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine, od kljenuti srca pogođen smrću svastike Roze Demeter,<ref name="Mirko Tomasović"/> a pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref name="Dunja Fališevac"/> Njegov pokop bio je uz najveće počasti [[6. kolovoza]] u 5 sati poslijepodne,<ref name="Milan Grlović"/> a pokopan je u mirogojskoj "ilirskoj" arkadi.<ref name="Dunja Fališevac"/><ref>Velimir Cindrić, [http://www.infozagreb.hr/media/documents/mirogoj_hrvatski.pdf ''Mirogoj''], Turistička zajednica Grada Zagreba, Zagreb, 2010., {{ISBN|978-953-228-055-5}}, str. 23, 33., pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> Nad njegovim grobom govore održali su sveučilišni profesor dr. [[Kosto Vojnović|Kosta Vojnović]] i [[filozof]] [[Juraj Tomljenović]].<ref name="Milan Grlović"/> == Književni i jezikoslovni rad == Od prvih stihova iz [[1830.]] godine (''Vinodolski dolče, da si zdravo, Novigrade, pozdravljam te lipo!''), koje piše kao 16-godišnji đak [[Rijeka|riječke]] klasične gimnazije u pjesmi "Pisma od Vinodolca školana"{{fusg|1}} kao pozdrav svome zavičaju, bavio se raznim liričkim problemima: razjašnjenjem metričkih problema vezanih za [[Hrvatski jezik|hrvatski jezični izraz]], [[Vergilije|vergilijanskim]] epom, posebno odnosom povijesti i poezije. Pisao je pjesme i na mađarskome jeziku od kojih su mu poznate samo dvije pjesme koje je ispjevao [[1832.]] godine: ''Búcsúdal'' (Oproštajna pjesma) i ''Császár Urhoz Újesztendő alkalmával 1833'' (Gospodinu Császáru u Novoj godini 1833).<ref name="Đuro Franković">Đuro Franković, [http://zornicanova.hu/hrvatski-ban-ivan-mazuranic-1814-1890/ ''Hrvatski ban Ivan Mažuranić (1814.–1890.)''], ''Zornica nova'', ožujak, 2008., zornicanova.hu, pristupljeno 10. travnja 2019.</ref> Prva pjesma tiskana je u Rijeci a druga je sačuvana u pjesnikovoj rukopisnoj ostvštini.<ref name="Đuro Franković"/> Prvu na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] objavljenu pjesmu "Primorac Danici", objavio je [[17. siječnja]] 1835. godine u drugome broju ''[[Danica (časopis)|Danice]]''.<ref>[[Krešimir Nemec]], [http://dizbi.hazu.hr/object/36080 ''Mažuranić - stup hrvatskoga književnog kanona'', str. 43.], u: [http://dizbi.hazu.hr/object/30156 ''Mažuranićev zbornik: izlaganja sa skupa u povodu svečanoga obilježavanja 200. obljetnice rođenja Ivana Mažuranića''], urednici Milan Moguš, Marko Tadić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2015. {{ISBN|978-053-347-036-8}}, pristupljeno 18. travnja 2019.</ref> U ''Danici'' je, od samoga početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika, a kao čovjek neobično uman, temeljite naobrazbe i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih namjera i nijansi. Već u početnim stihovima pokazuje osobitu izvornost. Želeći provjeriti snagu i mogućnost hrvatskog jezika na poeziju pokušava primijeniti različite poetske oblike i stilove: elemente klasičnog metra (Sapfina strofa, elegijski distih), piše stihove koji su često porođene, formalno i sadržajno, za narodno pjesmom, te se okušao u trubadurskoj poeziji. Njegov pjesnički ugled bio je u to doba već tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njezino prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva velikog epa. Tri pjesnika okušala su se u tom poslu prije njega: [[Pjerko Sorkočević]], [[Marin Zlatarić]] i jedan koji se nije potpisao; poslije njega nitko više nije ni pokušavao nadmašiti Ivana Mažuranića: toliko se njegova dopuna stopila s cjelinom [[Gundulić]]eva djela. Dopuna Osmana je Mažuranića predstavilo kao erudita i snažnog umjetničkog potencijala. Uspio se saživjeti s tekstom, usvojivši Gundulićev stil, jezik i izraz u cjelini, ali tu iskazuje neke originalne hrvatske konciznosti, metaforiku i refleksije što vidimo u njegovu spjevu "Smrt Smail-age Čengića". [[Datoteka:Ivan Mažuranić.jpg|mini|200px|'''Ivan Mažuranić''', spomenik na [[zagreb]]ačkom [[Zrinjevac|Zrinjevcu]], rad [[Rudolf Valdec|Rudolfa Valdeca]] iz 1911. godine]] === Smrt Smail-age Čengića === Uspjeh je i u javnosti bio tolik da ga je, kao karlovačkog odvjetnika, šurjak [[Dimitrija Demeter]], brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za časopis ''Iskra: zabavni sastavci od više domorodnih spisateljah'' napiše nešto novo. To novo bio je spjev “Směrt Čengić-age”, prvi puta objavljen u ''Iskri'' [[1846.]] godine,<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11878 Mažuranić, Ivan], Iva Mandušić i Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 6. travnja 2019.</ref><ref>[https://digitalnezbirke.kgz.hr/?object=info&id=18524 ''Iskra : zabavni sastavci od više domorodnih spisateljah''], digitalnezbirke.kgz.hr, pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. [[Andrija Kačić Miošić|Kačić]] i [[Ivan Gundulić|Gundulić]]: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićeva epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz. U svome danas već klasičnom djelu, jednom od najblistavijih, najmoćnijih umjetnina hrvatske riječi, opjevao je stvarni događaj, ali ga je on, ne držeći se svih povijesnih činjenica (esencijalno, radi se o moralno dvojbenom provincijalnom događaju: ubojstvu lokalnoga tiranina na prijetvorno-mučki način), pjesnički toliko preradio, i produbio, da se u njemu jedan pojedinačni slučaj uzdiže do opće, univerzalne ideje, misli vodilje cijeloga našeg preporodnog pokreta: ideje slobode i pravde. Djelo ''Smrt Smail-age Čengića'', prevedeno je na brojne svjetske jezike, kao što su mađarski, [[Armenski jezik|armenski]], [[Češki jezik|češki]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Albanski jezik|albanski]], njemački, engleski, [[Španjolski jezik|španjolski]], talijanski, [[Švedski jezik|švedski]], [[Latinski jezik|latinski]], [[esperanto]] i ine.<ref>[http://www.nsk.hr/blago-ivana-mazuranica-u-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu/ Blago Ivana Mažuranića u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190408164529/http://www.nsk.hr/blago-ivana-mazuranica-u-nacionalnoj-i-sveucilisnoj-knjiznici-u-zagrebu/ |date=8. travnja 2019. }}, nsk.hr, 3. studenoga 2014., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref> [[Antun Barac]] u svojoj monografiji ''Mažuranić'' iz [[1945.]] godine napisao je: {{citat|Umjetnička je vrijednost Smrt Smail-age Čengića u prvom redu u tome što je u njoj pjesnik izvanredno zbiti, plastično i jasno iznio jedan naoko neznatan događaj u njegovom najopćenitijem ljudskom dnu. Ujedno je na jedinstven način znao iskoristiti snagu hrvatske riječi da iz nje izvabi prema potrebi i lirsku mekoću, i dramatsku udarnost, i glazbenu lelujavost, i kiparsku plastičnost, a sve to na prvi pogled lako, jednostavno i prirodno.|<ref name="Marija Biljak">Marija Biljak, dipl.bibl., [http://www.eho.com.hr/news/ivan-mazuranic/8912.aspx ''Ivan Mažuranić''], eho.com.hr, 11. kolovoza 2014., pristupljeno 9. travnja 2019.</ref>}} === Izbor pjesama === * "Pozdrav Vinodolu" (1830.) * "Primorac Danici" (1835.) * "Danici ilirskoj" (1836.) * "Věkovi Ilirije" (1838.) * "Javor" (1839. – 1840.) * "Peru" (1840.) U svom književnom djelovanju služio se je i s nekoliko pseudonima, kao što su: ''Ilir iz Primorja horvatskoga'', ''Slavomir'', ''Budimir'', te s nekoliko šifri. === Jezikoslovac === Kao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rječnik. Zajedno s [[Jakov Užarević|Jakovom Užarevićem]] 1842. godine izdao je hrvatsko-njemački rječnik (''Njemačko-ilirski slovar'') s 40.000 riječi u kojemu je, osim primanja starijega nazivlja iz rječnika [[Jakov Mikalja|Mikalje]] i [[Bernard Stulli|Stullija]], osmislio mnoge nove riječi. Kako bi preveo pojedine njemačke pojmove, skovao je hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put [[Bogoslav Šulek|Bogoslavu Šuleku]]. Primjerice, Mažuranić je otac riječi [[računovodstvo]], [[nosorog]], [[sladoled]], [[veleizdaja]], [[velegrad]] ili izraza [[tržišno gospodarstvo]].<ref name="Marija Biljak"/> == Djela == * ''Na sedamdeseti dan rodjenja ... grofa Janka Draškovića trakoštjanskoga, ... kanoti načelnika učenoga družtva ilirskoga, i userdnoga svedje domorodca : pobožni starinske krěposti štovaoci dana 20. listopada 1840.'', U Zagrebu : K. p. ilir. nar. tiskarna Dra. Ljudevita Gaja, 1840. * ''Davoria'', Prettner, Karlovac, 1841. * ''[[Njemačko-ilirski slovar|Deutſch-iliriſches Wörterbuch. Nĕmačko-ilirski slovar]]'', Izdanje dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1842. (suautor [[Jakov Užarević]])<ref name="Ante Stamać">[[Ante Stamać]], [http://www.matica.hr/vijenac/545/mazuranic-kao-poeta-doctus-24116/ ''Izlaganje na božićnom susretu Matice hrvatske, 17. prosinca 2014. Mažuranić kao poeta doctus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190408071231/http://www.matica.hr/vijenac/545/mazuranic-kao-poeta-doctus-24116/ |date=8. travnja 2019. }}, ''Vijenac'', br. 545, 22. siječnja 2015., pristupljeno 8. travnja 2019.</ref><ref>Tihomir Živić, Marina Vinaj, Dina Koprolčec, [https://pdfs.semanticscholar.org/2bd7/4a7bc1d2ff8c962e6e79529b64fe1b645abe.pdf ''Digitization of older Croatian dictionaries: a possible substratum for terminological neologisms?'', str. 253., 259.], ''Libellarium'', IX, 2 (2016.): 251. – 266., pristupljeno 8. travnja 2019. {{eng oznaka}}</ref> * ''U slavu ... grofa Franje Hallera od Hallerkeöa, dne 17. i 18. listopada 1842 prigodom njegova parvoga uzašastja na stolicu bansku od zemlje Dalmatinske, Harvatske i Slavonske : sinovi ovieh zemaljah smierno poklanjaju'', Kr. pov. ilir. nar. tiskarna Dra. Ljud. Gaja, [Zagreb], [1842?] * ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', (dopuna XIV. i XV. pjevanja), [[Matica hrvatska|Matica ilirska]], Zagreb, 1844.) * ''Směrt Čengić-age'', Ivan Havliček, Zagreb, 1846. (Poseban otisak iz: ''Iskra: zabavni sastavci od više domorodnih spisateljah'', Zagreb, 1846.)<ref>[https://zavicajna.gkka.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=Ivan+Havli%C4%8Dek&spid0=1&spv0=&selectedId=1167000049 Smert Čengić-age / od Ivana Mažuranića], zavicajna.gkka.hr, pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> * ''[[Smrt Smail-age Čengića]]'', Dr. Imbro Ignjatijević Tkalac, Zagreb, 1857. (više od 140 izd. do 2014.)<ref name="hbl"/> * ''Hèrvati Madjarom. Odgovor na proglase njihove od ožujka mieseca i travnja 1848.'', Tiskom Ivana Nep. Prettnera, Karlovac, 1848. (mađ. izd. ''A’ Horvátok a’ Magyaroknak: felelet az 1848-ik Mártzius és Aprilis magyar hirdetmenyekre'', Tiskom Franje Župana, Zagreb, 1848.) * ''Pjesme Ivana Mažuranića: sa slikom i autografom pjesnika ter sa fototipijom pjesnika na odru'', izdao [[Vladimir Mažuranić]], Tiskarski zavod Narodnih novina, Zagreb, 1895. (2. izd. Primorski štamparski zavod, Sušak, 1924.) * ''Djela / Ivan Mažuranić, Matija Mažuranić, Dimitrija Demeter'', uredio [[Slavko Ježić]], Zora, Zagreb, 1958. * ''Izabrana dela'', Narodna knjiga, Beograd, 1963. * ''Smrt Smail-age Čengića. Stihovi. Proza'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 32, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1965. * ''Směrt Čengić-age'', reprint posebnoga otiska iz zbornika ''Iskra: zabavni sastavci od više domorodnih spisateljah'', JAZU, Odjel za suvremenu književnost, Zagreb, 1968. * ''Sabrana djela'', 1–4, (sv. 1 ''Smrt Smail-age Čengića'', sv. 2 ''Pjesme'', sv. 3 ''Proza'', sv. 4. ''Pisma. Govori''), Sveučilišna naklada Liber – Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1979. * ''Izabrani politički spisi'', Golden marketing – Narodne novine, Zagreb, 1999. * ''Izbor iz djela'', priredio [[Miroslav Šicel]], Biblioteka Croatica: hrvatska književnost u 100 knjiga, kolo 4, knj. 76, Riječ, Vinkovci, 2000. * ''Gnijezdo vrh timora'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2008. * ''Izabrana djela'', prir. [[Božidar Petrač]], [[Stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 139, Matica hrvatska, Zagreb, 2019. == Odličja i počasti == * [[1879.]]: [[8. travnja]] dodijeljen mu je Red željezne krune I. razreda.<ref name="Milan Grlović"/> * Gradovi Zagreb, Rijeka, [[Varaždin]], Karlovac, [[Koprivnica]] i [[Bjelovar]] imenovali su ga počasnim građaninom.<ref name="Milan Grlović"/> == Spomen i baština == * [[1960.]]: Na kući u zagrebačkoj Jurjevskoj ulici br. 5, u kojoj je živio nakon povlačenja iz politike, postavljena mu je spomen-ploča.<ref name="licegrada.hr"/> * Lik Ivana Mažuranića nalazi se na novčanici od 100 [[Hrvatska kuna|kuna]].<ref>[https://www.hnb.hr/novac/novcanice Novčanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013174843/http://www.hnb.hr/novac/novcanice |date=13. listopada 2016. }}, hnb.hr, pristupljeno 6. travnja 2019.</ref> * Osim Trgova Ivana Mažuranića u Zagrebu i u Novom Vinodolskom, mnoge ulice, škole i trgovi u Hrvatskoj nose njegovo ime. * Prigodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, [[Nova TV]] je pokrenula kampanju "Vjeruj u Hrvatsku" sa sloganom iz Mažuranićevog saborskog govora iz [[1886.]] godine.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nova-zvijezda-europe-posaljite-na-nova-tv-svoja-videa---289661.html ''Vjerujem u Hrvatsku jer...''], Nova TV, 6. lipnja 2013.</ref> * [[2014.]]: Povodom 200. obljetnice pjesnikova rođenja u seriji maraka Hrvatske pošte ''Znameniti Hrvati'' objavljena je prigodna poštanska marka s njegovim likom.<ref>[http://www.poslovni.hr/after5/u-hazu-predstavljena-postanska-marka-posvecena-ivanu-mazuranicu-269866 U HAZU predstavljena poštanska marka posvećena Ivanu Mažuraniću], poslovni.hr, 23. travnja 2014., pristupljeno 7. travnja 2019.</ref> == Obitelj == * [[Antun Mažuranić]] – brat Ivana Mažuranića * [[Matija Mažuranić]] – brat Ivana Mažuranića * [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)]] – sin Ivana Mažuranića, pravnik, pisac i predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]].<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Mažuranić |url=https://enciklopedija.hr/clanak/39658 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=7. travnja 2019.}}</ref> * [[Ivana Brlić-Mažuranić]] – unuka Ivana Mažuranića, hrvatska književnica. * [[Ivan Vladimir Mažuranić]] – praunuk Ivana Mažuranića, slikar i mačevalac.<ref name="he"/> == Citati == * Gospodo, da mi je tko rekao: kaži tvoj simbol političke vjere, koji je? Ja bih rekao: suvišno baš pitati; ali, kad me ne poznaš, reći ću ti; i ja bih rekao: ja sam Hrvat; ja bih rekao: vjerujem u Kraljevinu Hrvatsku, u njezinu prošlost, u njezinu sadašnjost i – ako Bog da – u njezinu budućnost. (iz govora u Hrvatskome saboru, [[13. prosinca]] 1886. godine)<ref>Agneza Szabo, [http://www.matica.hr/media/knjige/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske-1107/pdf/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske.pdf ''Ban Ivan Mažuranić - graditelj moderne hrvatske: u povodu 200. obljetnice rođenja (1814.–2014.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190418211740/http://www.matica.hr/media/knjige/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske-1107/pdf/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske.pdf |date=18. travnja 2019. }}, Matica hrvatska, Zagreb, 2014., str. 38. i podrubnica 15. na str. 39., pristupljeno 18. travnja 2019.</ref> * Ljubav moja spada momu narodu, štovanje moje svim narodom, ne samo jednomu, nego svim, koji su s nama u jednom gniezdu u ovoj Monarkiji. Prije svega treba ljubiti svoj narod, a štovati ostale. (iz govora u Hrvatskome saboru, 13. prosinca 1886. godine)<ref>Agneza Szabo, [http://www.matica.hr/media/knjige/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske-1107/pdf/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske.pdf ''Ban Ivan Mažuranić - graditelj moderne hrvatske: u povodu 200. obljetnice rođenja (1814.–2014.)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190418211740/http://www.matica.hr/media/knjige/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske-1107/pdf/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske.pdf |date=18. travnja 2019. }}, Matica hrvatska, Zagreb, 2014., str. 39. i podrubnica 15. na str. 39., pristupljeno 18. travnja 2019.</ref> * A velik je, tko se malen rodi, a kad pane, golem grob mu treba! (iz pjesme "Javor")<ref name="Javor"/> * Dobar junak, da je čovjek taki! (516). (iz romantičarskog spjeva ''Smrt Smail-age Čengića'')<ref name="Mirko Tomasović"/> == Bilješke == #{{fusd|1}}Napisana 1830. godine pod naslovom "Pisma od Vinodolca školana", a poslije dobila naslov "Pozdrav Vinodolu".<ref>[[Božidar Petrač]], [http://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/mazuranic-pjesnik-tradicije-i-asimilacije-pravi-hrvatski-klasik-23536/ ''Uz 200. obljetnicu rođenja Ivana Mažuranića (1814–1890). Mažuranić pjesnik tradicije i asimilacije – pravi hrvatski klasik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210616225509/https://www.matica.hr/vijenac/534%20-%20535/mazuranic-pjesnik-tradicije-i-asimilacije-pravi-hrvatski-klasik-23536/ |date=16. lipnja 2021. }}:{{citat2|Kao gimnazijalac u Rijeci (1830) zapisuje svoju prvu pjesmu, pjesmu zavičajne nostalgije ''Pisma od Vinodolca školana'', koja je poslije dobila naslov ''Pozdrav Vinodolu''.}}, ''Vijenac'', br. 534 - 535, 4. rujna 2014., pristupljeno 8. travnja 2019.</ref> Objavljena posmrtno u ''Spomen-knjizi Matice hrvatske'',<ref>Krešimir Nemec, [http://dizbi.hazu.hr/object/36080 ''Mažuranić - stup hrvatskoga književnog kanona'', str. 42.], u: [http://dizbi.hazu.hr/object/30156 ''Mažuranićev zbornik: izlaganja sa skupa u povodu svečanoga obilježavanja 200. obljetnice rođenja Ivana Mažuranića''], urednici Milan Moguš, Marko Tadić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2015. {{ISBN|978-053-347-036-8}}, pristupljeno 18. travnja 2019.</ref> [[1892.]] godine.<ref name="Ante Stamać"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Ivan Mažuranić |commonscathr = Ivan Mažuranić |wikizvor = |wikizvor_autor = Ivan Mažuranić |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = Ivan Mažuranić }} === Mrežna sjedišta === * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B111821%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [https://enciklopedija.hr/clanak/39660 Mažuranić, Ivan] Hrvatska enciklopedija. LZMK (životopis) * [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/16675-d-vidmarovic-ivan-mazuranic-pjesnik-jezikoslovac-i-politicar.html hkv.hr – Đ. Vidmarović: »Ivan Mažuranić - pjesnik, jezikoslovac i političar«] * [http://arhiva.croatia.ch/kultura/knjizevnost/111220.php Croatia.ch / Književnost – Ivan Marjanović De Tonya: »Ivan Mažuranić. Hrvatski Goethe i hrvatski ''ban pučanin''«] * [http://www.nsk.hr/sjecanje-na-ivana-mazuranica-bana-pucanina-i-pjesnika/ Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Sjećanje na Ivana Mažuranića – bana pučanina i pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205505/http://www.nsk.hr/sjecanje-na-ivana-mazuranica-bana-pucanina-i-pjesnika/ |date=12. kolovoza 2014. }} * [http://kgzdzb.arhivpro.hr/?kdoc=11017844 ''Pjesme Ivana Mažuranića''], izdao Vladimir Mažuranić, Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1895., Digitalizirana zagrebačka baština. Knjige ; 81, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2014. * [http://www.knjigasvima.com/wp-content/uploads/2018/11/mazuranici_pjesme.pdf Ivan Mažuranić: ''Pjesme''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190408071233/http://www.knjigasvima.com/wp-content/uploads/2018/11/mazuranici_pjesme.pdf |date=8. travnja 2019. }}, eLektire.skole.hr, knjigasvima.com * [https://books.google.hr/books?id=N-hJAAAAcAAJ&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q&f=false Ivan Mažuranić i Jakov Užarević: Němačko-ilirski slovar] {{s-start}} {{s-bef|before=[[Antun Vakanović]]}} {{s-ttl|title=[[Ban|hrvatski ban]]|years=1873. – 1880.}} {{s-aft|after={{nowrap|[[Ladislav Pejačević]]}}}} {{s-bef|before=[[Ambroz Vranyczany]]}} {{s-ttl|title=predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]|years=1858. – 1872.}} {{s-aft|after=[[Matija Mesić]]}} {{s-end}} {{Ilirski pokret}} {{Romantistički književnici}} {{Hrvatska književnost}} {{Predsjednici Matice hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Mažuranić, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski banovi]] [[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]] [[Kategorija:Kraljevina Hrvatska i Slavonija]] [[Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske]] [[Kategorija:Životopisi, Novi Vinodolski]] [[Kategorija:Hrvatski monarhisti]] pwm0k5f3dh4l3mczm5fnvjmqmp4ibx4 0 6801 7469063 7458011 2026-05-26T16:20:04Z ~2026-31586-18 362160 /* Vojna karijera */ 7469063 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad, 2018.}} {{Monarh | ime = Dioklecijan | slika = [[Datoteka:Diocletian Bueste.JPG|220px]] | opis = Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan, rimski car | titula = [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]] | vladavina = [[17. rujna]] [[284.]] – [[1. svibnja]] [[305.]]<ref name="Barnes, New Empire, 4">Barnes, ''New Empire'', 4.</ref> | krunidba = | prethodnik = [[Numerijan]] | nasljednik = [[Galerije]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = | supruga = [[Priska]] | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = [[Galerija Valerija]] | puno ime = | postumno ime = | dinastija = | vladarska himna = | otac = | majka = | datum rođenja = o. [[250.]] | mjesto rođenja = [[Salona]], [[Hrvatska]] | datum smrti = [[3. prosinca]] [[316.]] | mjesto smrti = [[Dioklecijanova palača]], kraj [[Salona|Salone]], [[Hrvatska]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = }} '''Dioklecijan''', ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gaius Aurelius Valerius Diocletianus''; '''Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan'''), ([[Salona]], [[22. prosinca]] [[245.]]<ref>Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, str. 101.</ref> - [[Dioklecijanova palača|palača kraj Salone]], [[3. prosinca]] [[316.]]) bio je [[Dodatak:popis rimskih careva|rimski car]] ([[284.]] – [[305.]]). == Sažeti životopis == Zapovijedao je vojskom u [[Mezija|Meziji]], zatim carskom gardom, a nakon [[Numerijan]]ove smrti proglašen carem (284.). Iduće godine imenovao je svojega prijatelja [[Maksimijan]]a cezarom, a 286. augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio Carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za suvladara i cezara [[galerije|Galerija]], kojemu je dao kćer Valeriju za ženu; istodobno je i Maksimijan za svojega suvladara i cezara proglasio [[Konstancije I. Klor|Konstancija I.]] Time je u državi provedena [[tetrarhija]] (četverovlađe): Dioklecijan je izravno upravljao azijskim dijelom države i Egiptom, Galerije Balkanskim poluotokom i Podunavljem, Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a Konstancije I. Galijom i Britanijom. Senat je izgubio vlast, a Rim nije više bio glavni grad [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Zakone, koji su vrijedili za cijelo Carstvo, izdavala su zajednički sva četiri vladara. Dioklecijan je vladao apsolutistički i, po orijentalnom uzoru, uveo strog dvorski ceremonijal. Posebno je važna njegova reformska djelatnost, kojoj je bila svrha da gospodarstveno i politički učvrsti Carstvo. Državu je podijelio na 12 dijeceza (101 provincija). Italiji je oduzeo dotadašnji povlašteni položaj glede plaćanja poreza, sredio financije i porezni sustav, preuredio novčani sustav, preustrojio vojsku, donio zakon o maksimiranju cijena živežnih namirnica i usluga ([[#Dioklecijanove reforme|Dioklecijanov edikt o cijenama]], 301.). Za njegove vladavine razvijala se u Carstvu i znatna građevinska djelatnost (terme u Rimu, ceste, utvrde, [[Dioklecijanova palača]]). U početku tolerantan prema kršćanima, Dioklecijan je poslije objavio četiri edikta (napose je važan onaj iz 303.) na temelju kojih je izvršen posljednji, najveći i najkrvaviji progon kršćana u Rimskom Carstvu, u kojem su stradali brojni kršćani, među kojima su mnogi poznati [[sveci]] ([[Sveti Dujam|sv. Dujam]], [[Sveti Florijan|sv. Florijan]], [[Sveta Stošija|sv. Stošija]], [[Sveta Lucija (mučenica)|sv. Lucija]], [[Katarina Aleksandrijska|Sveta Katarina Aleksandrijska]], [[Agneza Rimska|sv. Agneza Rimska]], [[Sveta Eufemija|sv. Eufemija]], [[Sveta Filomena|sv. Filomena]], [[Sveti Euzebije i Polion|sv. Euzebije i Polion]], [[Sveta Margareta mučenica|sv. Margareta]], [[Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila|sv. Kancijan]], [[Demetrije Srijemski|sv. Demetrije Srijemski]], [[Sveti Pankracije|sv. Pankracije]], [[Sveti Denis|sv. Denis]] i brojni drugi). Oboljevši u svojoj prijestolnici Nikomediji, 305. se dobrovoljno (s Maksimijanom) odrekao vlasti kao prvi i jedini rimski car, i povukao u svoju palaču nedaleko od Salone, gdje je i umro.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/15274 Dioklecijan] Hrvatska enciklopedija (LZMK)</ref> == Političke prilike u Carstvu prije Dioklecijana == [[3. stoljeće]] bilo je stoljeće loma za [[Rimski imperij]]. Nasilnom smrću cara [[Aleksandar Sever|Aleksandra Severa]], [[235.]] godine, propada građanska vlast i na sve strane se javljaju pretendenti na prijestolje podržani od vojnih jedinica kojima zapovijedaju. To razdoblje poznato je u povijesti kao "vojna anarhija" ili "anarhija III. stoljeća". Rimljani idu na Rimljane dok s granica stižu zabrinjavajuće vijesti. Uzduž [[Rajna|Rajne]] i [[Dunav]]a stvaraju se federacije [[Franci|Franaka]] i [[Alemani|Alemana]], [[Goti]] su stigli na donji Dunav, a na istoku je srušena vlast [[Partsko Carstvo|Parta]] i uspostavljena nova centralizirana [[Sasanidsko Carstvo|perzijska država]]. Svi vojnički odabrani carevi (priznati i nepriznati) od [[Maksimin Tračanin|Maksimina Tračanina]] 235. godine, do Dioklecijana [[284.]]godine, zajedničke se spominju kao "trideset tirana" i većina njih je bila porijeklom s [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. U to doba priznati car je u prosjeku vladao 3 godine prije nego što bi bio ubijen ( najviše je vladao [[Galijen]], od [[253.]] do [[268.]], a negativni rekorder je [[Florijan]] koji je [[276.]] godine vladao punih 88 dana). Do [[251.]] godine carstvo se uglavnom odupiralo stranim najezdama, no te godine car [[Decije]] upada u klopku gotskog kralja Knive kod Abritusa i gine skupa s cijelom vojskom. Nevolje se nakon toga redaju jedna za drugom. [[Perzijanci]] vrše sve jači pristisak na [[Istok]]u. Perzijski kralj [[Šapur I.]] 253. godine anektira cijelu [[Sirija|Siriju]] i zauzima [[Antiohija|Antiohiju]]. Godine 253. carevi postaju [[Valerijan (car)|Valerijan]] i njegov sin [[Galijen]]. Valerijan daje sinu [[Zapad]] na upravljanje, a on se okreće Istoku i Perzijancima. U početku je imao uspjeha vrativši Antiohiju, no [[257.]] godine, horde Gota upadaju u [[Mala Azija|Malu Aziju]] (barbarske flote su stigle sve do [[Atena (grad)|Atene]] koju su opljačkali). [[259.]] godine pošao je s vojskom braniti grad Edesu na [[Eufrat]]u od Perzijanaca. Njegova vojska bila je znatno oslabljena zbog epidemije. Pokušao je pregovarati s Perzijancima, no prevarom je uhvaćen i ubijen [[260.]] godine. Priča kaže da je bio ponižavan tako što je koristio Šapuru kao stolac preko kojeg se kralj penjao na konja. Pošto su ga ubili, oderali su mu kožu i napunili je slamom da plaši Rimljane. Za to vrijeme na Zapadu [[barbari]] se pokreću, Franci stižu sve do Taragone u [[Španjolska|Španjolskoj]], a Alemani zauzimaju rimski teritorij poznat kao "agri decumates" između Dunava i Rajne, te ih Galijen uspija suzbiti tek kod [[Milano|Milana]] 260. godine. U [[Galija (rimska provincija)|Galiji]] [[Postum]] proglašava Galsko carstvo, te otima Galijenu Španjolsku, Galiju, rimsku Germaniju i [[Velika Britanija|Britaniju]]. Vladaru grada [[Palmira|Palmire]], Odenatu, daje Galijen Istok na upravljanje pd uvjetom da ga čuva od Perzijanaca (Odenat je u tome imao uspjeha). Odenata je naslijedila njegova žena [[Zenobija]]. Pritisnut sa svih strana Galijen je uvidio da treba reformirati vojsku pa počinje stvarati konjičke korpuse kao brze mobilne jedinice koje će moći odgovoriti na učestale prijetnje. Period u umjetnosti i kulturi za vrijeme Galijena nazvan je ''Galijenova renesansa''. On je također prvi od careva počeo dijeliti vojnu od civilne vlasti. Galijen je ubijen 268. godine i nasljeđuje ga [[Klaudije Gotski|Klaudije II. (Gotski)]]. Goti skupa s [[Heruli]]ma okupljaju 300000 ratnika i 2000 transportnih brodova, te napadaju carstvo. Kod [[Niš]]a, [[269.]] godine, Klaudije II. uništava gotsku vojsku (50000 mrtvih barbara) i tada dobiva nadimak Gotski. [[270.]] godine Klaudije II umire od [[Kuga|kuge]], a nasljeđuje ga [[Aurelijan]]. On će u samo 5 godina koliko je vladao odbiti barbarske navale, srušiti Palmiru i vratiti Istok Rimu, a na zapadu uništiti Galsko carstvo. Aurelijan je sagradio zidine oko Rima, prvi je imperator koji je počeo koristiti orijentalne vladarske oznake - dijademu (svilena traka oko glave ukrašena dragim kamenjem) od koje se poslije razvila kraljevska kruna. Prvi se od careva proglasio Gospodarom i Bogom (Dominus et Deus), te je uveo kult štovanja Nepobjedivog Sunca (Sol Invictus). Od njega je Dioklecijan, koji je tada bio general, učio. Godine [[275.]] Aurelijan je ubijen, a nasljeđuju ga [[Tacit]] (275-276), [[Florijan]] (276), [[Prob]] (276-282), [[Kar]] (282-283), a Kara njegovi sinovi od kojih Zapadom vlada [[Karin, rimski car|Karin]] ([[283.]] – [[285.]]), a Istokom [[Numerijan]] (283-285). Godine [[285.]] vojska je igrom slučaja za cara izabrala čovjeka kojega pisci tog doba nazivaju VIR REI PUBLICAE NECESSARIUS (čovjek neophodan rimskoj državi). Ime mu je bilo '''Gaius Aurelius Valerius Diocletianus'''. == Životopis == === Vojna karijera === Gaius Aurelius Valerius Diocletianvs rođen je kao '''Diokles''' (ime potječe iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], heroj grada Megare koji se žrtvovao da spasi svoga druga), vjerojatno 236./237. godine, no uz te godinu spominju se i 225., 239., 243., 245. i 246. godina kao godine njegovog rođenja. Danas se smatra da je rođen u okolici antičkog grada MARTIA IULIA VALERIA SALONA FELIX, tj. današnjeg [[Solin]]a, premda postoje podaci koji njegovo mjesto rođenja sele u rimski grad [[Duklja (grad)|Duklju]], u današnju [[Crna Gora|Crnu Goru]]. Zbog gradnje palače iz koje je izrastao današnji [[Split]] pretpostavlja se da je [[Dalmacija]] njegov rodni kraj. No i ovo treba uzeti s oprezom jer je Dioklecijanov suvladar [[Maksimijan]] svoju palaču u koju je otišao nakon abdikacije sagradio na [[Sicilija|Siciliji]] premda je rođen u Sirmiumu (današnja Srijemska Mitrovica). Smatra se da je Diokles bio niskog roda, sin pisara ili nekog činovnika. Mnogi [[Crkva|crkveni]] rukopisi povezuju ga s brojnim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] mučenicima koji su mu navodno bili rod, spominju se papa [[Kajo]], biskup Gabinije i [[sveta Suzana]], a i njegova žena Priska i kćer Valerija bile su kršćanke. Čak se navodi da su [[kršćani]] zaslužni što je dobio prijestolje. Iz ovoga svega upravo je čudno što je on pri kraju života preko nekoliko edikata otvorio lov na kršćane. Evo kako kroničari opisuje Dioklesa: "Bio je visokog stasa i plavih očiju. Škrt na riječima. Istakao se kao misaoni vladar, na neki način mistični intelekualac, uravnotežen u svojim postupcima, odlučan u namjerama, pristalica stoičke filozofije. Osobnim primjerom njegovao je stari rimski moral i vrline". Na kasnijim novčićima s kraja njegove vladavine vidi se mršav i bolestan čovjek (navodno je patio od reume). Dioklecijan je bio jako pobožan. Bio je metodičan vojskovođa koji je tražio pobjedu, a ne slavu. Diokles je izabrao vojnički poziv kao zanimanje. U to vrijeme [[Rimski imperij|carstvo]] je bilo u neprestanoj potrazi za regrutima. Naime novačenje se moglo izbjeći ako bi se platila određena novčana suma, pa su oni imućniji to sve češće koristili kako bi izbjegli vojnu službu. Od uplaćenog novca carevi su regrutirali barbarske ratnike što će se kasnije pokazati pogubnim po carstvo pošto su barbari naučili rimske metode ratovanja. Vjerojatno je u vojnu službu stupio za vrijeme cara Galijena služeći u nekoj od konjičkih postrojba. U to vrijeme su konjanici iz rimske provincije Dalmacije bili na glasu u carstvu. Među rimskim postrojbama se spominju COHORS I DELMATARUM MILLIARIA, COHORS II DELMATARUM, COHORS III DELMATARUM MILLIARIA EQUITA CIVIUM ROMANORUM, COHORS IV DELMATARUM, te ALA I MILLIARIA DELMATARUM i ALA II MILLIARIA DELMATARUM. I neke od legija su novačile na području Dalmacije npr. VII CLAUDIA PIA FIDELIS, XI CLAUDIA PIA FIDELIS, IV FLAVIA, XX VALERIA VICTRIX. Postoji legenda o tome kako je saznao da će postati car još dok je bio mladi časnik. U to vrijeme je navodno služio na Rajni u području današnjeg Tongresa u [[Belgija|Belgiji]]. Vojnici su bili smješteni po privatnim kućama gdje bi dobili hranu i krevet, a za to su domaćinu platili određenu sumu novca. Za domaćina su Dioklecijan i njegov drug Maksimijan dobili krčmaricu po imenu Drijada (naziv ''Drijade'' inače označava šumske vile koje mogu utjecati na sudbinu čovjeka). Nakon objeda koji im je spremila Drijada Diokles je izvadio novac da plati i dao točno onu sumu koju je krčmarica tražila. Na to mu je ova odgovorila da mu ne bi ruka otpala da je dao koji novčić više. Diokles je na to rekao da će biti šire ruke kad postane car. Potom je Drijada rekla: "Dioklese, ne šalite se sa sudbinom, jer ćete uistinu postati imperator, ali kad ubijete sudbonosnog vepra". Te je riječi Diokles shvatio doslovno pa je stalno išao u lov na [[Vepar|veprove]] (naravno da je to tada bilo užasno opasno, jer se vepar lovio pješice s kopljem i mačem) nadajući se da je možda baš danas ubio sudbonosnog vepra. Dioklecijanov vojnički talent je prepoznat i on za cara Aurelijana postaje general (Magister militum). S carem sudjeluje u pohodima protiv Palmire i [[Egipat|Egipta]] gdje se odmetnuo Firmo. Za vladavine Proba postaje vojni zapovjednik provincije Mezije. Probov nasljednik Kar postavlja Dioklesa za zapovjednika careve konjaničke tjelesne garde (Comes domesticorum equitum), a 283. godine Diokles je konzul. Kar je poginuo kada je njegov šator udario grom, 283. godine, po povratku iz uspješnog rata s Perzijancima. Nasljeđuju ga njegovi sinovi, Numerijan na Istoku i Karin na Zapadu. === Proglašenje carem === Diokles pod Numerijanom zadržava svoj položaj zapovjednika careve konjaničke tjelesne garde. U to vrijeme car je u pratnji imao pravu vojsku koja se sastojala od 2 konjičke [[Rimske legije|legije]] (svaka po 5000 vojnika), te 9 pješačkih kohorti od po 500 vojnika. Tom vojskom zapovijedao je Diokles. Nadalje uz tu pratnju car je imao uz sebe i [[Pretorijanci|pretorijance]], kojima je tada zapovijedao Numerijanov tast, prefekt Arije Flavije Aper (a aper na latinskom znači - vepar). Postavljanje Apera na taj položaj u Dioklesu je probudilo sjećanje na proročanstvo. 284. godine Numerijan pokreće pohod na Perzijance no ponovo izbija nekakva epidemija među vojskom, te je naređeno vojsci da se, nakon početnih uspjeha, vrati. Numerijan je vjerojatno u strahu od bolesti naredio svojoj pratnji od pretorijanaca da se odvoje od glavnine i ubrzano krenu prema Kalcedonu (današnja četvrt [[Istanbul]]a). Jednog jutra car je nađen ubijen u svojem šatoru. Ostali generali vojske Orijenta odmah su optužili Apera pošto je on bio odgovoran za carevu sigurnost i dali su ga uhititi. Cijela Numerijanova smrt je obavijena velom tajne i u svemu tome možda ni Dioklesove ruke nisu čiste jer bi se on ovakvim potezom riješio cara i suparnika u borbi za prijestolje u što se Aper zasigurno mogao pretvoriti. Dana [[17. rujna]] [[284.]] godine Diokles je proglašen imperatorom uzimajući ime Dioklecijan. Kronike navode Dioklecijanov pozdravni govor vojsci okupljenoj na ustoličenju u [[Nikomedija|Nikomediji]]: "Zdravo ratnici! Za sreću naše Imperije koja je besmrtna i nepobjediva, koliko nas ratna memorija podsjeća, služit ćemo se mačem i kopljem, sve dok ne nastane vječni mir, kad će vrata hrama [[Rimska mitologija|boga]] Marsa i Janusa biti zatvorena i kad će mačevi rđati, a plugovi se sjati. Dok to ne postignemo, Jupiteru Bože, Marsu i Belona i naš Mitrase učinite da naša koplja i naši mačevi nikad ne promaše cilj". Potom je ispred cijele vojske Dioklecijan izveo Apera i ubio ga mačem uz povik: "Napokon sam ubio sudbonosnog vepra". Potom je cijela vojska zapjevala staru vojnu pjesmu "Sunce se na Orijentu rađa". Pjesma ide: :''„Tiho u zoru izgleda pustinja,'' :''Sjajni disk Sunca se ukaza,'' :''Zrak u izmaglici oko rastinja.'' :''Pjesma je naša zadnja oaza.'' :''Beskraj pustinje lomi nam tijela,'' :''Kroz pijesak gubi se staza,'' :''Valjda je sudbina tako htjela,'' :''Da nam je duša osjetljiva ko vaza.'' :''Idemo na Orijent, biser u vlasti Rima,'' :''Zbog kojeg je davno s [[Partsko Carstvo|Partima]] izbila svađa,'' :''Beskrajnom pustinjom hrlimo k njima,'' :''Na krilima pjesme Sunce se na Orijentu rađa.''” Nakon ovog glazbenoscenskog nastupa Dioklecijan je započeo s popunjavanjem svojih legija. Karinu se glazbenoscenski nastup nije nimalo svidio (nakon smrti Numerijana on je trebao biti car cijelog carstva). Karin je bio jako nepopularan i među vojskom i među senatorima (285. spalio je rimsku kuriju pošto je Senat podržao Julijana Panonca kao protucara Karinu). Nakon pobjede nad Julijanom Karin je preko [[Istra|Istre]] i Panonije s vojskom krenuo na Istok. Dana [[1. travnja]] 285. godine vojske Istoka i Zapada stajale su jedna nasuprot drugoj na ušću [[Morava (Srbija)|Morave]] u Dunav (oko 100000 vojnika skupa, s time da je Karinova vojska bila nešto brojnija). U toj bitci uz Dioklecijana su Maksimijan, [[Konstancije I. Klor]] (budući tetrarh, otac [[Konstantin I. Veliki|Konstantina Velikog]]) i general Aristobul. U početku bitke Karin je uspio raširivši svoj poredak obuhvatiti vojsku Istoka na krilima, no bitka je bila neodlučna do momenta kad su sve trube utihnule i vojske se prestale boriti. Ispred vojske Zapada tada su izjahali generali Julije Asklepiodot i Afranije Hanibalijan i obratili se Dioklecijanu : "Pozdravljamo te Imperatore, tiranin je mrtav". Izgleda da je Karina ubio jedan od časnika njegove vlastite vojske kojem je car oteo ženu. Zadovoljni Dioklecijan naređuje da se cijeloj vojsci (Istoka i Zapada) podijeli jedna i pol plaća, te šalje delegaciju u [[Rim]] kako bi dobio potvrdu od Senata. Senat ga prihvaća kao cara i on u kolovozu 285. godine stiže u Rim i obnavlja kuriju gdje su se sastajali senatori. Dana [[1. svibnja]] 285. godine postavlja Maksimijana za svoga suvladara na Zapadu, s time da on za sebe zadržava titulu ''senior augustusa''. Započinje diarhija Dioklecijana i Maksimijana. === Diarhija === Stupivši zajedno na prijestolje Dioklecijan i Maksimijan dijele carstvo prema odgovornosti. Maksimijan preuzima Zapad, a Dioklecijan Istok. Problemi se počinju javljati na svim stranama i dva ''augusta'' se bacaju na njihovo rješavanje. U Galiji je izbio ustanak seljaka i siromašnih robova. Ustanike su zvali Bagaudi (keltski: ratoboran). Maksimijan je prisiljen voditi pravi rat protiv Bagauda sve do [[286.]] godine, a na Dunavu napadaju [[Germani]] koji su brzo odbijeni. Te iste 286. godine Dioklecijan odbija Perzijance, a u Britaniji se javlja uzurpator Karauzije kojega su zbog problema u kojima se carstvo nalazilo augusti prisiljeni priznati (barem za neko vrijeme), kao vladara Britanije. Iste godine su u Galiju provalile horde [[Burgundi|Burgunda]] i Alemana, a preko Dunava napadaju [[Sarmati]], čije se žene bore skupa s muškarcima, te [[Kvadi]] i [[Jutungi]]. Očito je situacija u Galiji bila ozbiljna jer Dioklecijan piše Maksimijanu da Rajna mora ostati rimska. Do kraja godine napadači su odbijeni, no problemi se javljaju u donjem Egiptu gdje se pojavljuje novi uzurpator Ahilej podržan od generala Domicija Domicijana, a gornjem Egiptu se bune [[Blemejci]]. U [[Afrika|Africi]] napadaju [[Kvikvegecijani]] i [[Mauri]], te se general Julijan proglašava augustom u [[Kartaga|Kartagi]]. Dva augusta čine se poput vatrogasaca koji ne stignu ugasiti jedan požar, a već bukne drugi. [[287.]] godina je godina novih muka za carstvo. Rajna je ponovo u plamenu, a na Istoku Perzijanci koriste rimsku preopterećenost na drugim frontama i ruše neke rimske utvrde. No pobjeda u oba slučaja na kraju pripada Rimu i napadači su odbijeni. 287. godine Dioklecijan za svoju rezidenciju na Istoku bira Nikomediju i počinje u njoj graditi carsku palaču, hipodrom, hramove... Maksimijan vlada u Mediolanumu (današnji Milano). Dioklecijan sebe proglašava reinkarnacijom Jupitera na zemlji, a Maksimijana reinkarnacijom Herkula, Jupiterova sina. Legije u pratnji augusta tada dobivaju počasne nazive Iovienses, odnosno Herculienses. [[288.]] godine odbijeni su [[Saraceni]] koji vrše stalan pritisak na karavanski put Circesij – Palmira – Emesa - Tripoli. [[289.]] godine preko Dunava pritišću Sarmati, no bivaju poraženi od Konstancija Klora kod Durostura na Dunavu (barbari u napadu formiraju klin kojim pokušavaju što dublje ući u rimski poredak, te potom savijaju krila nastojeći obuhvati Rimljane te ih prisiliti na borbu koja prelazi u nered gdje se barbari bolje snalaze). Na Istoku Galerije ponovo odbija Perzijance odbacivši ih preko Eufrata. [[290.]] godine Dioklecijan vodi pohod na [[Blemejci|Blemejce]] u gornjem Egiptu skupa s Galerijem i pobjeđuje. Na povratku u Sirmij nanosi poraz Saracenima u Siriji koji jašu na devama i na konjima. Inače jahači na devama predstavljaju problem suparničkoj konjici jer konji ne podnose miris deva, pa se zato protiv deva koriste pješaci koje potpomažu kao pričuva, oklopljeni konjanici katafrakti, udarajući devama na bokove i leđa. Godine [[290.]] završava dobro po Carstvo i augusti održavaju veličanstveni trijumf u Rimu. Od 290. – 294. godine s nekoliko prekida Dioklecijan je u Sirmiju gdje radi na reformama koje će se početi primjenjivati 293. godine. [[291.]] godine nova se opasnost nadvila nad carstvo. Masa Gota provaljuje preko Dunava, no rimska vojska je nadahnuta novim augustima, moral je na visini i u nekoliko bitaka Goti su potisnuti prema Nassiusu (Nišu). Tu ih se skupilo oko 100 000. I Rimljani skupljaju vojsku, prvenstveno konjicu. Poraz u ovoj bitki mogao bi pokvariti sve što je dotad učinjeno. Uz Dioklecijana su Galerije i Konstancije Klor. Goti su brojniji u pješaštvu, a borbenim poretkom natkriljuju Rimljane. Na lijevom krilu napada Konstancije s lakom dalmatinskom konjicom. Na njega Goti šalju svoju tešku konjicu koja udara Dalmatincima u bok. Potom Dioklecijan naređuje napad svojem pješaštvu, a Galerije s katafraktima legije TERTIA DIOCLETIANA CATAPHRACTORUM ulazi u prostor koje je napustila gotska konjica i odvaja gotsko pješaštvo od konjice. Rimsko pješaštvo koristi tada po prvi put novo oružje, olovne kugle privezane na kožne remene. Ratnici s tim oružjem se zovu ''martiobarbuli''. Gdje udare olovne kugle, pa čak i preko oklopa pucaju kosti. Dioklecijan potom uvodi pričuvu. Konjička legija V MACEDONICA napada Gotsku pričuvu, a laka sirijska konjica legije II IOVIENSES zatvara obruč oko Gota. Tek nakon pola dana Konstancije se uspijeva spojiti sa Sirijcima. Rimski gubici su veliki, no Goti su doživjeli katastrofu (više od 50 000 ostalo ih je ležati kraj Nassiusa). Senat daje Dioklecijanu titulu GOTICUS MAXIMUS. Iste godine Dikolecijan odlučuje podići najveće terme u cijelom carstvu u Rimu (građene su od 298 - 306). Godine 292. šalje Konstancija u preventivni pohod na Sarmate u kojem rimska vojska stiže sve do Dona. Dioklecijan uviđa da je Carstvo preveliko za dva augusta da ga brane, pa [[1. ožujka]] ili [[1. svibnja]] 293.godine (neki izvori spominju 291. i 292. godinu) uvodi [[Tetrarhija|tetrarhiju]]. Dioklecijan uzima za suvladara na Istoku ''cezara'' Galerija (uzima za ženu Dioklecijanovu kćer Valeriju), dok na Zapadu Maksimijan ''cezarom'' proglašava Konstancija Klora (on se ženi Maksimijanovom pastorkom Teodorom). Ovu odluku je Dioklecijan dobro promislio. Na Zapadu je više vojnički orijentiranom Maksimijanu dao za cezara mudrog Konstancija ("Gdje je Konstancije, tamo kao da sam ja" - znao je govoriti Dioklecijan), dok je sebi izabrao golemog [[Dačani|Dačana]] Galerija pogrdno zvanog govedar (armentarius) pošto se njegova obitelj u prošlosti bavila stočarstvom. No nadimak govedar može imati i druge konotacije ako se zna da se Galerije znao boriti u cirkusu s medvjedima, a navodno je pobijedio i do tada nepobjedivog [[Gladijatori|gladijatora]] [[Vandali|Vandala]] Liosa. On će postati Dioklecijanov ''mač carstva''. Dioklecijan je smislio tetrarhiju na sljedeći način: Dioklecijan je ''senior august'', a Maksimijan ''junior august''; Galerije je ''senior cezar'', a Konstancije ''junior cezar''. Augusti će vladati 20 godina, a nakon toga se povlače, te cezari zauzimaju njihova mjesta, s time da Dioklecijan i Maksimijan prije napuštanja prijestolja biraju cezare za Galerija, tj. Konstancija. Neće trebati dugo da Dioklecijan uvidi da za ljudsku ambiciju nema pravila. === Tetrarhija === Dioklecijan uvodi novu administrativnu podjelu carstva. Formirane se 4 prefekture i to: ORIJENT (Dioklecijan u Nikomediji), ILIRIK (Galerije u Sirmiumu), ITALIJA (Maksimijan u Mediolanumu) i GALIJA (Konstancije u Augusti Treverorumu). Prefekture se dijele na dijaceze kojih ima 12 (ORIENTIS, PONTICA, ASIANA, THRACIA, [[Mezija (rimska provincija)|MOESIA]], PANNONIARUM, BRITTANNIARUM, GALLIARUM, VIENNENSIS, HISPANIARUM, ITALICIANA i AFRICA), a dijaceze na provincije (Dioklecijan je od prethodnih 57 provincija stvorio 101). Neprijatelji Rima nisu posebno impresionirani novim cezarima. Na Dunavu ponovo napadaju Sarmati, Karpi, Kvadi, Jutungi, Goti …. Preko Rajna prodiru Franci, [[Saksonci]] i Alemani koje Konstancije uspijeva poraziti kod Lingonosa 294.godine. Ali, na Istoku se javlja prava opasnost. Od 293. godine [[Perzija]] ima novog kralja – Narseja. Ambiciozni kralj iste godine napada [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] i Siriju, te zauzima Hatru i još neke rimske garnizone. Dioklecijan na Perzijance pokreće veliku vojsku. Konzul Kasije zapovijeda s 5 legija, te mu je naređeno da brani Siriju. Za to vrijeme Galerije sa 6 legija kreće prema Palmiri, a Dioklecijan s 4 legije kreće također prema Palmiri, ali drugim putem. Rimljani žele uhvatiti Perzijance u klopku. Galerije ostvaruje kontakt s Perzijancima kod Palmire prije Dioklecijanovog dolaska i zbog njihove brojčane premoći prisiljen je povući se prema samom gradu. Rimljani trpe udare perzijskih katafrakata, no tada se iznenada na Narsejevom desnom boku pojavljuje Dioklecijan. Perzijanci su uhvaćeni između dvije vojske no dobivaju neočekivanog saveznika – pješčanu oluju, te se uspijevaju povući pred napredujućim Rimljanima. 293. godine umire Karauzije, a nasljeđuje na Alekto. Konstancije to odmah koristi oduzimajući Alektu posjede u Galiji (provincija Batavija i luku Gesioracum), te započinje pripreme za invaziju Britanije (296. godine). Za to vrijeme Dioklecijan se sprema očistiti Egipat od pobunjenika (među kojima su bili i kršćani). 1.svibnja 295. godine kreće na Egipat s vojskom od 70 000 vojnika podijeljenih na 4 taktičke grupe: # Dioklecijan 25 000 vojnika # Galerije 20 000 vojnika # Konzul Tusco 10 000 vojnika # Konzul Anulio 15 000 vojnika Egipatska kampanje trajat će sve do proljeća 298. godine kada je zauzeta [[Aleksandrija]]. Postoji priča o zauzimanju Aleksandrije. Dioklecijan je izdao naredbu OCCUPATIO BELLICA kojom je stanovništvo prepušteno na milost legionarima. Krv je tekla potocima dok su legionari ubijali sve što se micalo. Ulice su bile pune krvi i na jednom se trgu Dioklecijanov [[konj]] arapske pasmine poskliznuo i pao skupa s Dioklecijanom. Car je to shvatio kao upozorenje bogova, te naredio prekid krvoprolića. Kao zahvalu što ih je poštedio, građani Aleksandrije su taj trg nazvali HYPOS DIOCLETIANOS, te su plemenitom konju podigli spomenik. Za vrijeme te kampanje (296/297) ponovo su Perzijanci napali Mezopotamiju, te Dioklecijan šalje Galerija s njegovom taktičkom grupom prema Siriji upozoravajući ga da stoji u defanzivi i čeka njega i glavninu da stignu, te da se nikako ne da namamiti od Perzijanaca u klopku. Galerije, željan slave, nije poslušao svog Augusta, te upada u klopku u blizini Carrhae (isto mjesto gdje je nastradao [[Marko Licinije Kras|Kras]] [[53. pr. Kr.]]). Jedva je uspio spasiti oko 10 000 vojnika skupa s ranjenicima. Dioklecijan je užasno ljut na Galerija i naređuje mu da se vrati u ILIRIK, te stvori novu vojsku za rat s Perzijancima. Na Zapadu 296. godine Konstancije zajedno s generalom Asklepiodotom napada Britaniju, poražava Alekta i ponovo vraća to područje carstvu (pritom se legije koje su u Britaniji služile uzurpatorima decimirane). Maksimijan 296/297 pobjeđuje generala Julijana, te Kvinkegecijane i smiruje Mauretaniju. Carstvo se sada moglo okreniti Narseju koji je nakon Galerijevog poraza zauzeo rimsku Mezopotamiju. Galerije traži priliku za iskupljenje i Dioklecijan izlaže plan napada, ističući da je ovo njegov posljednji rat, bilo da izgubi ili pobijedi. U slučaju uništenja rimske vojske naređuje generalu [[Licinije|Liciniju]] da preuzme zapovjedništvo vojske Orijenta. Dioklecijan će preko Circesija krenuti prema Singari i [[Tigris]]u sa 7 legija lake konjice, 3 legije katafrakata, te 10 pješačkih legija i topništvom (Dioklecijanova kolona bila je duža od 20 milja). Galerije će krenuti 20 dana prije Dioklecijana s 2 legije katafrakata i 4 legije lake konjice i nastojat će preći Tigris sjevernije kod Bezabde, te na taj način ostati neprimjećen od Perzijanaca. Dioklecijan upada u Mezopotamiju i vodi manje bitke s perzijskim generalima Barbaborsusom i Arhapetesom koji ga mame sve dublje prema Tigrisu gdje ga namjeravaju uništiti uz pomoć Narzejeve vojske. Narzej je tada boravio u logoru kraj Tigrisa i nije ni slutio da ga motre rimski izviđači. Galerije je uspio neprimjećen prijeći Tigris i naletio je na kraljev logor. Dijeli svoju vojsku na dva dijela: on će voditi legije VII CLAUDIA, XI CLAUDIA i V MACEDONICA, dok će [[Maksimin Daja]] voditi IV FLAVIA, XIII GEMINA i I ITALICA. Rimljani napadaju perzijski logor čim je pala noć, brojne baklje iz logora osvijetljavale su im put. Perzijanci su izneneđeni, logor je zauzet, zarobljeno 3000 ljudi, mnogo konja i oružja. Narsej se jedva spasio ranjen mačem u rame (spasili su ga tzv. ''Besmrtni'' čuvajući mu odstupnicu). Pobjedonosne rimske vojske sastaju se u srcu Mezopotamije, osvojena je perzijska prijestolnica [[Ktezifont]] i svi su se perzijski garnizoni između Eufrata i Tigrisa predali. 298. je potpisan mir u Nisibisu kojim će Perzijanci napustiti sve okupirane provincije sjeverno od Tigrisa, a granica dviju država ići će crtom jezero Van – Bezabda – Tigris – Niniva – Singara – Duro Europhus – Eufrat. Za vrijeme pregovora Dioklecijan je poslao pismo Narseju: ''"Kralju Kraljeva, šaljem Vam pozdrave i želim Vam brzo ozdravljenje od rana što su Vam ih zadali moji legionari koji zaslužuju kaznu jer su se usudili podići mač na božansko biće. Nadam se da ste uvidjeli kao i ja da je sreća nestalna, hirovita i da se njezini udarci ne mogu predvidjeti. Zbog toga vam preporučujem da prije nego što ponovo napadnete na Rimsku Imperiju pročitate ovu poruku".'' Nakon svih pobjeda Augusta i cezara održane je golemi [[trijumf]] u [[Rim]]u 302. godine. Trijumf je bio jedan od najkraćih (3 mjeseca) i ujedno posljednji kojeg je jedan rimski car održao u Rimu. Dioklecijan je bio sve bolesniji, izgleda da je patio od [[Reuma|reume]]. U isto vrijeme Galerije je sve više navaljivao smatrajući da je došlo njegovo vrijeme da on postane august. Bolest ga je onemogućavala da obavlja svoje državničke poslove kako treba. Došlo je vrijeme da abdicira skupa s Maksimijanom. === Dioklecijanove reforme === Dioklecijan se za vrijeme svoje vladavine oslanjao na vojsku koja pod njegovim direktnim zapovjedništvom u 20 godina nije doživjela poraz, a i svaki rat carstva završio je u konačnici pobjedom Rimljana ([[Napoleon]] je u razgovoru s generalom Marmontom nazvao Dioklecijana ''najvećim žandarom u povijesti''). Dioklecijan je isticao FIDES MILITIUM (vojničku vrijednost), VIRTUS MILITIUM (vojničku vrlinu) i CONCORDIA MILITIUM (vojničku slogu). Umjesto pretorijanaca uveo je kao zaštitnu jedinicu KANDIDATE ( PROTECTORES SCHOLAE PALATINAE – MILITES PALATINI). Od tuda je poslije nastao naziv paladini u srednjem vijeku za najbolje kraljeve vitezove. U [[4. stoljeće|IV. stoljeću]] se spominje 12 kohorti SCHOLAE i to 7 na Istoku i 5 na Zapadu (svaka s po 500 ljudi). Za obranu granice brinuli su se slabo pokretni ''limitanei'' koji su trebali zadržati neprijatelja do dolaska glavnine carske vojske ''comitatensesa'' (udarne trupe, većinom konjice) za čije su brže kretanje građene STRATA DIOCLETIANA. Vojska je od [[August]]ovih 350 000 vojnika narasla pod Dioklecijanom na 550 000, a broj legija se povećao s 30 (pod [[Trajan]]om) na 60. Istovremeno se broj legionara po legiji smanjio s 5500 na 1500 – 3500, poradi bolje pokretljivosti. Raniji porezi nisu osiguravali dovoljno sredstava pa je Dioklecijan pristupio izmjeni poreznog sustava po sistemu CAPITATIO (obaveza svakog građana da plaća porez po glavi – CAPUT) – IUGATIO ( iugum – zaprega volova, Iuger = 2.518 m², porez na obradivu zemlju, plaćali su ga svi zemljoposjednici). Zbog pada vrijednosti novca porez se plaća u naturi. Porez se nazivao ANNONA ili ANNONA MILITARIS. Gradsko stanovništvo bez zemlje plaćalo je porez u novcu (CAPITATIO PLEBEIA – TRIBUTUM CAPITIS). Ovim poreznim sustavom najviše su bili opterećeni siromašniji staleži. [[286.]] godine izdaje zlatni kovani novac AUREUS (od funte zlata iliti 327.45 grama kovano je 60 aureusa). Nekoliko godina kasnije izdaje bivši [[Neron]]ov srebrenjak, sada pod nazivom ARGENTEUS težine 3.41 grama srebra (293. ili 294. godine). A 295. ili 296. godine uvodi novčić od bronce presvučen srebrom (FOLLIS), te brončani novčić ANTONINIANUS. Odnosi vrijednosti novca bili su sljedeći : * Aureus - 24 argentusa * Argentus - 5 follisa * Follis - 5 antoninianusa Vrijednost novca nije se uspjela zadržati sve do Konstantinovih reformi. Rimski pravnik Ulpianus je govorio : PRINCEPS LEGIBUS SOLUTUS – Careva je riječ zakon. Zakonodavna vlast se za Dioklecijana zasnivala na sljedećim carskim konstitucijama: * Edictum – opće pravne obaveze za građane i vlast * Decreta – usmeno carevo mišljenje ili rješenje slučaja RESCRIPTA – pismeno carevo objašnjenje, koje se izvodilo na dva načina: * Epistula – pismeno rješenje * A libelus – pismena primjedba na molbi, žalbi ili pismu stranke (SUBSCRIPTIO) Dioklecijan se osobito koristio ''reskriptama''. U njegovo vrijeme napušteno je korištenje MANDATA (upute carskim činovnicima prema kojima su onda oni tumačili zakone). Smatra se da je Dioklecijan izdao više carskih konstitucija nego bilo koji rimski car (preko 2000). U pravnom sustavu Dioklecijana nova je samo forma, a sadržaj je isti. Kodifikaciju carskih konstitucija za Dioklecijana obavila su dva velika pravnika onoga vremena, oba porijeklom s Orijenta i to Gregorianus (izdao CODEX GREGORIANUS 291.godine), te Hermogenianus (CODEX HERMOGENIANUS izdan 295.godine kao dodatak prethodnom CODEXU GREGORIANUS). Jedno od značajnih Dioklecijanovih dostignuća bio je ''Edikt o cijenama'' (Nikomedija, 301. godine) u kojem on točno propisuje cijene svakog proizvoda i radne snage, te predviđa smrtnu kaznu kako za prodavača, tako i za kupca uz obrazloženje : „ … i neka nitko ne smatra ovu odluku surovom jer je svakome pružena mogućnost da izbjegne kaznu ako se drži umjerenosti“. No u stvarnosti edikt se nije mogao provoditi jer nije mogla biti ista cijena nekog proizvoda na bogatom Istoku i siromašnom Zapadu. Evo nekih cijena i nadnica: * Cipele – 60 do 150 denara * Vino - 8 do 70 denara * Kokoš – 60 denara * Sir - 20 denara * Maslac- 70 denara * Govedina – funta 8 denara * Svinjetina – funta 20 denara * Morska riba – funta 70 denara * Poljodjelski radovi – 25 denara plus hrana * Tesar, stolar - 50 denara * Klesar - 60 denara * Ličilac - 75 denara * Kovač, pekar - 50 denara * Brodograditelj- 50 denara * Učitelj, po djetetu – 50 do 200 denara * Odvjetnik – 250 denara po tužbi * Šišanje, brijanje – 2 denara Dioklecijan je poznat kao jedan od najvećih progonitelja kršćana. U početku nije bilo tako. Treba znati da su Dioklecijanova žena Priska i njegova kći Valerija također bile kršćanke. Dioklecijan je imao dvojbi oko progona kršćana ( jednom je u razgovoru s Galerijom sa žaljenjem konstatirao decimiranje ''Legio Tertia Thebais'' zbog snažnog kršćanskog elementa unutar te jedinice, a ta je legija bila jedna od najboljih Dioklecijanovih jedinica). No Galerije ga je stalno podbadao ističući da su kršćani unutrašnji neprijatelj carstva. Ako znamo da se Dioklecijan proglasio Gospodarom i bogom, što kršćani nisu priznavali (jer za njih postoji samo jedan Bog), jasniji nam je razlog sukoba. Stoga car izdaje ''Prvi edikt protiv kršćana'' 23. ili 24. veljače [[303.]] godine, a zatim je izdano još nekoliko edikata od kojih je uz četvrti (ožujak ili travanj [[304.]] godine) vezana smrt solinskih mučenika (Domnius, Anastasius). Spominju se direktno vezana uz Dioklecijana i pogubljenja, [[306.]] godine, kipara kršćana na Fruškoj Gori, koji su odbili za cara napraviti kipove poganskih božanstava, kao i pogubljenja 4 carska gardista koji se nisu htjela odreći kršćanstva, a treba spomenuti i panonskog konjaničkog centuriona Georgija koji je tada također pogubljen (''sv. Juraj''). Možda je najveća ironija u svemu ovome to što je upravo najveći zagovornik progona kršćana Galerije bio prvi car koji je neposredno pred svoju smrt [[30. travnja]] [[311.]] godine izdao epistulu (proglas) o slobodi kršćanskog vjerovanja. Dioklecijan je za svoje vladavine puno gradio. Uz već prije spomenute terme u Rimu (zahvaćale površinu 380 x 370 metara) uz njega je vezana obnova Kurije nakon što ju je Karin zapalio, obnova akvedukta u Rimu, izgradnja slavoluka ARCUS NOVUS, spomenik tetrarsima, obnova amfiteatra u [[Verona|Veroni]], brojne građevine u njegovoj prijestolnici Nikomediji, obnova Palmire, brojne ceste zvane STRATA DIOCLETIANA, obnova teatra u Saloni, [[Dioklecijanova palača]] kraj Salone…. === Napuštanje prijestolja === Dana [[1. svibnja]] [[305.]] godine car službeno napušta prijestolje iako su ga do kraja života titulirali augustom. Oko njegovog napuštanja trona ima mnogo pitanja. Zadnja otkrića u Dioklecijanovoj palači govore da je car uselio u palaču prije nego što je bila gotova, pa iz toga proizlazi da je bio primoran abdicirati. Zna se da je car bio bolestan i da ga je sve više u njegovim poslovima zamijenjivao Galerije koji je pritiskao na starca da se povuče kako bi on postao ''senior augustus''. Također Dioklecijan je po svojoj zamisli trebao izabrati cezara za Galerija (on je htio da to bude ne samo dobar vojnik nego i uspješni upravljač). Dioklecijan je za cezare na umu imao [[Konstantin I. Veliki|Konstantina]] (sin Konstancija Klora) koji se već do tada istaknuo u Dioklecijanovim pohodima na Istoku, te Maksimijanovog sina [[Maksencije|Maksencija]]. Unatoč Dioklecijanovoj želji za cezare su izabrani Sever na Zapadu, kao podčinjen Konstanciju Kloru (junior augustus), te general [[Maksimin Daja]], sin Galerijeve sestre (Galerije s Valerijom nije imao djece, a imao je vanbračnog sina Kandidijana), kao podređeni Galeriju (senior augustus). Iz ovoga se vidi da Dioklecijan više praktično nije ni vladao carstvom, a očito je slutio da će uskoro doći do međusobne borbe među tetrarsima pošto nije postojala jaka figura koja bi ga mogla naslijediti (osim Konstantina, no on je tada bio još relativno mlad). I tako je prvog dana svibnja u Nikomediji pred svojim postrojenim nepobjedivim legijama skinuo sa sebe grimizni plašt i predao ga uz riječi: „… primi na sebe Jupiteru ono što si mi pozajmio…“. Tada je car sišao s pozornice, a Laktancije kaže „ … Diokles tada siđe i na kolima prođe kroz grad, isluženi car bijaše otpušten u domovinu…“. Slično je učinio i Maksimijan, no on se uputio na jug Italije, a ne u Sirmium gdje je rođen. Nedugo po Dioklecijanovoj abdikaciji započinju problemi. [[Konstancije I. Klor]] umire 306. godine, a njegova vojska proglašava za augusta Konstantina. Istodobno nezadovoljni građani Rima koji je sve više propadao napušten kao prijestolnica proglašavaju Maksencija carem (27. ili 28. listopada 306.godine). To odmah koristi Maksimijan kako bi se vratio na vlast. Galerije šalje Severa na Maksencija, no Severova vojska je bivša Maksimijanova i prelazi Maksenciju i njegovu ocu Maksimijanu. Sever je ubijen. Galerije kreće na Rim, ali njegova vojska nije previše brojna za opsadu i on se povlači. Maksimijan potom odlazi u Galiju i daje Konstantinu za ženu svoju kćer [[Fausta Flavia Maksima|Faustu]]. Krajem 307. godine dogovoren je sastanak augusta u Carnuntumu kako bi službeno potvrdili Licinija za novog Cezara, no neslužbeno da bi riješili međusobne probleme. Sastanku, uz Galerija, Konstantina, Maksimina Daju i Licinija, prisustvuje i Maksimijan koji se želi vratiti na vlast. I Dioklecijan je prisutan, te mu augusti u nemogućnosti da se dogovore nude da se vrati na tron (ovako bi se i Maksimijan vratio, pa je on gurao tu ideju). Tada je starac izrekao svoju legendarnu rečenicu: :''"Da vam je moguće vidjeti u Saloni kupus, što sam ga svojom rukom zasadio, sigurno vam ne bi došlo na um, da to od mene tražite“.'' Ovom rečenicom car kao da je izrekao svoju razočaranost augustima i njihovim nezalaganjem za dobro imperija. Maksimijan [[308.]] pokušava preko kćeri Fauste otrovati Konstantina, no ona je vjerna supruga te to priznaje mužu. Potom se Maksimijan dao proglasiti augustom, no vojska ga napušta te se on ubija vješanjem [[310.]] godine (pokopan je u bijeli kameni sarkofag kao obični građanin umjesto u carski porfirni sarkofag). Galerije umire između 5. i 15. svibnja [[311.]] u Nikomediji, te nakon toga započinje sukob među augustima. Stvaraju se dva bloka. Konstantin i Licinije se udružuju protiv Maksimina Daje i Maksencija. [[28. listopada]] [[312.]] [[Bitka kod Mulvijeva mosta|kod Mulvijeva mosta]] Konstantin pobjeđuje Maksencija i postaje vladar Zapada. Pritom mu je navodno kršćanski Bog donio pobjedu jer je na nebu vidio križ s natpisom ''In Hoc Signo Vinces'' - „Pod ovim ćeš znakom pobijediti” (ovu parolu ima hrvatska 4. gardijska brigada ''Pauci'' na svojoj zastavi). Vjerojatno je to izmišljeno kako bi se privukli kršćanski vojnici u službi Maksencija na stranu Konstantina. Licinije pobjeđuje Maksimina [[30. travnja]] [[313.]] godine kod Hadrianopolisa, te postaje vladar Istoka. Pobjednici potom, [[13. lipnja]] [[313.]] godine, zajednički izdaju u Milanu [[Milanski edikt|Edikt o vjerskoj toleranciji]]. No idila između dva cara nije dugo trajala, te izbija rat. U prvom ratu Konstantin pobjeđuje kod [[Vinkovci|Cibala]] [[8. listopada]] [[314.]], dok je bitka u Traciji bila neodlučna. Mirom Konstantin dobiva cijeli Balkan osim Tracije. Novi rat izbija [[324.]] godine kada Konstantina definitivno pobjeđuje Licinija kod Hadrianopolisa i postaje vladar cijelog carstva. Iste godine započinje s gradnjom [[Istanbul|Konstantinopolisa]] koji je posvećen [[11. svibnja]] [[330.]] godine, za ''Novi Rim'' (staro proročanstvo je kazivalo da će rimska vlast nad svijetom trajati sve dok se ponovo ne osnuje [[Troja]] u Maloj Aziji). === Smrt === Dioklecijan je svoje posljednje dane proveo u svojoj palači. Smatra se da je umro [[3. prosinca]] [[316.]] godine, iako se ističu i 313. godina, pa i 315. godina, kao moguće godine njegove smrti. Nije se miješao u sukobe careva i nastojao je biti neutralan no u to vrijeme to je bilo teško. Kada je Licinije pobijedio Maksimina Daju dao je ubiti Dioklecijanovu ženu Prisku i kći Valeriju (udovicu Galerija), krajem 315. ili početkom 316. godine, koje nisu s Dioklecijanom bile u Saloni već su ostale živjeti u Nikomediji, a kako bi uklonio moguću opasnost za svoju vlast pošto je Valerija nekad bila careva žena, a i Maksimin Daja ju je prosio, što su ona i Dioklecijan odbili. Dioklecijan nije puno pažnje posvećivao obitelji zbog državničkih poslova, no očito ih je volio jer Laktancije kaže kako je Dioklecijan reagirao na vijest o ubojstvu žene i kćeri : „ Sit života, Dioklecijan je umro od gladi i žalosti“. Jednom prilikom, dok je prolazio s vojskom kroz pokrajinu Komagenu kraj [[Eufrat]]a jedna mu je proročica rekla da će mu mač donijeti veliku slavu, ali da zbog toga neće biti sretan. == Biješke == {{izvori|30em}} == Literatura == * ''Bogdan Šušnjar: "Rimski imperator Dioklecijan"'' * ''Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, Naklada Bošković, Split, 2004.'' {{ISBN|953-7090-44-2}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/15274 Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije] Hrvatska enciklopedija {{hr icon}} * [http://proleksis.lzmk.hr/17854/ Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije] Proleksis enciklopedija {{hr icon}} * [https://web.archive.org/web/20171223113736/http://www.roman-empire.net/decline/decl-index.html - Diocletian] {{eng icon}} * [http://www.newadvent.org/cathen/05007b.htm Diocletian - Catholic Encyclopedia] {{eng icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/164042/Diocletian Diocletian - Encyclopedia Britannica] {{eng icon}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Numerijan]] ([[283.]] – [[284.]]<br>[[Karin, rimski car|Karin]] ([[283.]] – [[285.]]) |gl_članak_funkcija = [[Dodatak:Popis rimskih careva|Rimski car]] |suvladar = [[Maksimijan]] ([[286.]] – [[305.]])<br />[[Galerije]] ([[293.]] – [[305.]]) <br />[[Konstancije I. Klor]] ([[293.]] – [[305.]]) |nasljednik = [[Galerije]] ([[305.]] – [[311.]])<br>[[Konstancije I. Klor]] ([[305.]] – [[306.]]) }} {{Rimski carevi}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Rimski carevi u 3. stoljeću]] [[Kategorija:Rimski carevi u 4. stoljeću]] [[Kategorija:Životopisi, Solin]] [[Kategorija:Dioklecijan| ]] ea6klcq64yi9b4d2siwad9npdym3oj8 7469067 7469063 2026-05-26T16:32:23Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31586-18|~2026-31586-18]] ([[User talk:~2026-31586-18|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] 7458011 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad, 2018.}} {{Monarh | ime = Dioklecijan | slika = [[Datoteka:Diocletian Bueste.JPG|220px]] | opis = Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan, rimski car | titula = [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]] | vladavina = [[17. rujna]] [[284.]] – [[1. svibnja]] [[305.]]<ref name="Barnes, New Empire, 4">Barnes, ''New Empire'', 4.</ref> | krunidba = | prethodnik = [[Numerijan]] | nasljednik = [[Galerije]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = | supruga = [[Priska]] | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = [[Galerija Valerija]] | puno ime = | postumno ime = | dinastija = | vladarska himna = | otac = | majka = | datum rođenja = o. [[250.]] | mjesto rođenja = [[Salona]], [[Hrvatska]] | datum smrti = [[3. prosinca]] [[316.]] | mjesto smrti = [[Dioklecijanova palača]], kraj [[Salona|Salone]], [[Hrvatska]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = }} '''Dioklecijan''', ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gaius Aurelius Valerius Diocletianus''; '''Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan'''), ([[Salona]], [[22. prosinca]] [[245.]]<ref>Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, str. 101.</ref> - [[Dioklecijanova palača|palača kraj Salone]], [[3. prosinca]] [[316.]]) bio je [[Dodatak:popis rimskih careva|rimski car]] ([[284.]] – [[305.]]). == Sažeti životopis == Zapovijedao je vojskom u [[Mezija|Meziji]], zatim carskom gardom, a nakon [[Numerijan]]ove smrti proglašen carem (284.). Iduće godine imenovao je svojega prijatelja [[Maksimijan]]a cezarom, a 286. augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio Carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za suvladara i cezara [[galerije|Galerija]], kojemu je dao kćer Valeriju za ženu; istodobno je i Maksimijan za svojega suvladara i cezara proglasio [[Konstancije I. Klor|Konstancija I.]] Time je u državi provedena [[tetrarhija]] (četverovlađe): Dioklecijan je izravno upravljao azijskim dijelom države i Egiptom, Galerije Balkanskim poluotokom i Podunavljem, Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a Konstancije I. Galijom i Britanijom. Senat je izgubio vlast, a Rim nije više bio glavni grad [[Rimsko Carstvo|Carstva]]. Zakone, koji su vrijedili za cijelo Carstvo, izdavala su zajednički sva četiri vladara. Dioklecijan je vladao apsolutistički i, po orijentalnom uzoru, uveo strog dvorski ceremonijal. Posebno je važna njegova reformska djelatnost, kojoj je bila svrha da gospodarstveno i politički učvrsti Carstvo. Državu je podijelio na 12 dijeceza (101 provincija). Italiji je oduzeo dotadašnji povlašteni položaj glede plaćanja poreza, sredio financije i porezni sustav, preuredio novčani sustav, preustrojio vojsku, donio zakon o maksimiranju cijena živežnih namirnica i usluga ([[#Dioklecijanove reforme|Dioklecijanov edikt o cijenama]], 301.). Za njegove vladavine razvijala se u Carstvu i znatna građevinska djelatnost (terme u Rimu, ceste, utvrde, [[Dioklecijanova palača]]). U početku tolerantan prema kršćanima, Dioklecijan je poslije objavio četiri edikta (napose je važan onaj iz 303.) na temelju kojih je izvršen posljednji, najveći i najkrvaviji progon kršćana u Rimskom Carstvu, u kojem su stradali brojni kršćani, među kojima su mnogi poznati [[sveci]] ([[Sveti Dujam|sv. Dujam]], [[Sveti Florijan|sv. Florijan]], [[Sveta Stošija|sv. Stošija]], [[Sveta Lucija (mučenica)|sv. Lucija]], [[Katarina Aleksandrijska|Sveta Katarina Aleksandrijska]], [[Agneza Rimska|sv. Agneza Rimska]], [[Sveta Eufemija|sv. Eufemija]], [[Sveta Filomena|sv. Filomena]], [[Sveti Euzebije i Polion|sv. Euzebije i Polion]], [[Sveta Margareta mučenica|sv. Margareta]], [[Sveti Kancij, Kancijan i Kancijanila|sv. Kancijan]], [[Demetrije Srijemski|sv. Demetrije Srijemski]], [[Sveti Pankracije|sv. Pankracije]], [[Sveti Denis|sv. Denis]] i brojni drugi). Oboljevši u svojoj prijestolnici Nikomediji, 305. se dobrovoljno (s Maksimijanom) odrekao vlasti kao prvi i jedini rimski car, i povukao u svoju palaču nedaleko od Salone, gdje je i umro.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/15274 Dioklecijan] Hrvatska enciklopedija (LZMK)</ref> == Političke prilike u Carstvu prije Dioklecijana == [[3. stoljeće]] bilo je stoljeće loma za [[Rimski imperij]]. Nasilnom smrću cara [[Aleksandar Sever|Aleksandra Severa]], [[235.]] godine, propada građanska vlast i na sve strane se javljaju pretendenti na prijestolje podržani od vojnih jedinica kojima zapovijedaju. To razdoblje poznato je u povijesti kao "vojna anarhija" ili "anarhija III. stoljeća". Rimljani idu na Rimljane dok s granica stižu zabrinjavajuće vijesti. Uzduž [[Rajna|Rajne]] i [[Dunav]]a stvaraju se federacije [[Franci|Franaka]] i [[Alemani|Alemana]], [[Goti]] su stigli na donji Dunav, a na istoku je srušena vlast [[Partsko Carstvo|Parta]] i uspostavljena nova centralizirana [[Sasanidsko Carstvo|perzijska država]]. Svi vojnički odabrani carevi (priznati i nepriznati) od [[Maksimin Tračanin|Maksimina Tračanina]] 235. godine, do Dioklecijana [[284.]]godine, zajedničke se spominju kao "trideset tirana" i većina njih je bila porijeklom s [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. U to doba priznati car je u prosjeku vladao 3 godine prije nego što bi bio ubijen ( najviše je vladao [[Galijen]], od [[253.]] do [[268.]], a negativni rekorder je [[Florijan]] koji je [[276.]] godine vladao punih 88 dana). Do [[251.]] godine carstvo se uglavnom odupiralo stranim najezdama, no te godine car [[Decije]] upada u klopku gotskog kralja Knive kod Abritusa i gine skupa s cijelom vojskom. Nevolje se nakon toga redaju jedna za drugom. [[Perzijanci]] vrše sve jači pristisak na [[Istok]]u. Perzijski kralj [[Šapur I.]] 253. godine anektira cijelu [[Sirija|Siriju]] i zauzima [[Antiohija|Antiohiju]]. Godine 253. carevi postaju [[Valerijan (car)|Valerijan]] i njegov sin [[Galijen]]. Valerijan daje sinu [[Zapad]] na upravljanje, a on se okreće Istoku i Perzijancima. U početku je imao uspjeha vrativši Antiohiju, no [[257.]] godine, horde Gota upadaju u [[Mala Azija|Malu Aziju]] (barbarske flote su stigle sve do [[Atena (grad)|Atene]] koju su opljačkali). [[259.]] godine pošao je s vojskom braniti grad Edesu na [[Eufrat]]u od Perzijanaca. Njegova vojska bila je znatno oslabljena zbog epidemije. Pokušao je pregovarati s Perzijancima, no prevarom je uhvaćen i ubijen [[260.]] godine. Priča kaže da je bio ponižavan tako što je koristio Šapuru kao stolac preko kojeg se kralj penjao na konja. Pošto su ga ubili, oderali su mu kožu i napunili je slamom da plaši Rimljane. Za to vrijeme na Zapadu [[barbari]] se pokreću, Franci stižu sve do Taragone u [[Španjolska|Španjolskoj]], a Alemani zauzimaju rimski teritorij poznat kao "agri decumates" između Dunava i Rajne, te ih Galijen uspija suzbiti tek kod [[Milano|Milana]] 260. godine. U [[Galija (rimska provincija)|Galiji]] [[Postum]] proglašava Galsko carstvo, te otima Galijenu Španjolsku, Galiju, rimsku Germaniju i [[Velika Britanija|Britaniju]]. Vladaru grada [[Palmira|Palmire]], Odenatu, daje Galijen Istok na upravljanje pd uvjetom da ga čuva od Perzijanaca (Odenat je u tome imao uspjeha). Odenata je naslijedila njegova žena [[Zenobija]]. Pritisnut sa svih strana Galijen je uvidio da treba reformirati vojsku pa počinje stvarati konjičke korpuse kao brze mobilne jedinice koje će moći odgovoriti na učestale prijetnje. Period u umjetnosti i kulturi za vrijeme Galijena nazvan je ''Galijenova renesansa''. On je također prvi od careva počeo dijeliti vojnu od civilne vlasti. Galijen je ubijen 268. godine i nasljeđuje ga [[Klaudije Gotski|Klaudije II. (Gotski)]]. Goti skupa s [[Heruli]]ma okupljaju 300000 ratnika i 2000 transportnih brodova, te napadaju carstvo. Kod [[Niš]]a, [[269.]] godine, Klaudije II. uništava gotsku vojsku (50000 mrtvih barbara) i tada dobiva nadimak Gotski. [[270.]] godine Klaudije II umire od [[Kuga|kuge]], a nasljeđuje ga [[Aurelijan]]. On će u samo 5 godina koliko je vladao odbiti barbarske navale, srušiti Palmiru i vratiti Istok Rimu, a na zapadu uništiti Galsko carstvo. Aurelijan je sagradio zidine oko Rima, prvi je imperator koji je počeo koristiti orijentalne vladarske oznake - dijademu (svilena traka oko glave ukrašena dragim kamenjem) od koje se poslije razvila kraljevska kruna. Prvi se od careva proglasio Gospodarom i Bogom (Dominus et Deus), te je uveo kult štovanja Nepobjedivog Sunca (Sol Invictus). Od njega je Dioklecijan, koji je tada bio general, učio. Godine [[275.]] Aurelijan je ubijen, a nasljeđuju ga [[Tacit]] (275-276), [[Florijan]] (276), [[Prob]] (276-282), [[Kar]] (282-283), a Kara njegovi sinovi od kojih Zapadom vlada [[Karin, rimski car|Karin]] ([[283.]] – [[285.]]), a Istokom [[Numerijan]] (283-285). Godine [[285.]] vojska je igrom slučaja za cara izabrala čovjeka kojega pisci tog doba nazivaju VIR REI PUBLICAE NECESSARIUS (čovjek neophodan rimskoj državi). Ime mu je bilo '''Gaius Aurelius Valerius Diocletianus'''. == Životopis == === Vojna karijera === Gaius Aurelius Valerius Diocletianus rođen je kao '''Diokles''' (ime potječe iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], heroj grada Megare koji se žrtvovao da spasi svoga druga), vjerojatno 236./237. godine, no uz te godinu spominju se i 225., 239., 243., 245. i 246. godina kao godine njegovog rođenja. Danas se smatra da je rođen u okolici antičkog grada MARTIA IULIA VALERIA SALONA FELIX, tj. današnjeg [[Solin]]a, premda postoje podaci koji njegovo mjesto rođenja sele u rimski grad [[Duklja (grad)|Duklju]], u današnju [[Crna Gora|Crnu Goru]]. Zbog gradnje palače iz koje je izrastao današnji [[Split]] pretpostavlja se da je [[Dalmacija]] njegov rodni kraj. No i ovo treba uzeti s oprezom jer je Dioklecijanov suvladar [[Maksimijan]] svoju palaču u koju je otišao nakon abdikacije sagradio na [[Sicilija|Siciliji]] premda je rođen u Sirmiumu (današnja Srijemska Mitrovica). Smatra se da je Diokles bio niskog roda, sin pisara ili nekog činovnika. Mnogi [[Crkva|crkveni]] rukopisi povezuju ga s brojnim [[Kršćanstvo|kršćanskim]] mučenicima koji su mu navodno bili rod, spominju se papa [[Kajo]], biskup Gabinije i [[sveta Suzana]], a i njegova žena Priska i kćer Valerija bile su kršćanke. Čak se navodi da su [[kršćani]] zaslužni što je dobio prijestolje. Iz ovoga svega upravo je čudno što je on pri kraju života preko nekoliko edikata otvorio lov na kršćane. Evo kako kroničari opisuje Dioklesa: "Bio je visokog stasa i plavih očiju. Škrt na riječima. Istakao se kao misaoni vladar, na neki način mistični intelekualac, uravnotežen u svojim postupcima, odlučan u namjerama, pristalica stoičke filozofije. Osobnim primjerom njegovao je stari rimski moral i vrline". Na kasnijim novčićima s kraja njegove vladavine vidi se mršav i bolestan čovjek (navodno je patio od reume). Dioklecijan je bio jako pobožan. Bio je metodičan vojskovođa koji je tražio pobjedu, a ne slavu. Diokles je izabrao vojnički poziv kao zanimanje. U to vrijeme [[Rimski imperij|carstvo]] je bilo u neprestanoj potrazi za regrutima. Naime novačenje se moglo izbjeći ako bi se platila određena novčana suma, pa su oni imućniji to sve češće koristili kako bi izbjegli vojnu službu. Od uplaćenog novca carevi su regrutirali barbarske ratnike što će se kasnije pokazati pogubnim po carstvo pošto su barbari naučili rimske metode ratovanja. Vjerojatno je u vojnu službu stupio za vrijeme cara Galijena služeći u nekoj od konjičkih postrojba. U to vrijeme su konjanici iz rimske provincije Dalmacije bili na glasu u carstvu. Među rimskim postrojbama se spominju COHORS I DELMATARUM MILLIARIA, COHORS II DELMATARUM, COHORS III DELMATARUM MILLIARIA EQUITA CIVIUM ROMANORUM, COHORS IV DELMATARUM, te ALA I MILLIARIA DELMATARUM i ALA II MILLIARIA DELMATARUM. I neke od legija su novačile na području Dalmacije npr. VII CLAUDIA PIA FIDELIS, XI CLAUDIA PIA FIDELIS, IV FLAVIA, XX VALERIA VICTRIX. Postoji legenda o tome kako je saznao da će postati car još dok je bio mladi časnik. U to vrijeme je navodno služio na Rajni u području današnjeg Tongresa u [[Belgija|Belgiji]]. Vojnici su bili smješteni po privatnim kućama gdje bi dobili hranu i krevet, a za to su domaćinu platili određenu sumu novca. Za domaćina su Dioklecijan i njegov drug Maksimijan dobili krčmaricu po imenu Drijada (naziv ''Drijade'' inače označava šumske vile koje mogu utjecati na sudbinu čovjeka). Nakon objeda koji im je spremila Drijada Diokles je izvadio novac da plati i dao točno onu sumu koju je krčmarica tražila. Na to mu je ova odgovorila da mu ne bi ruka otpala da je dao koji novčić više. Diokles je na to rekao da će biti šire ruke kad postane car. Potom je Drijada rekla: "Dioklese, ne šalite se sa sudbinom, jer ćete uistinu postati imperator, ali kad ubijete sudbonosnog vepra". Te je riječi Diokles shvatio doslovno pa je stalno išao u lov na [[Vepar|veprove]] (naravno da je to tada bilo užasno opasno, jer se vepar lovio pješice s kopljem i mačem) nadajući se da je možda baš danas ubio sudbonosnog vepra. Dioklecijanov vojnički talent je prepoznat i on za cara Aurelijana postaje general (Magister militum). S carem sudjeluje u pohodima protiv Palmire i [[Egipat|Egipta]] gdje se odmetnuo Firmo. Za vladavine Proba postaje vojni zapovjednik provincije Mezije. Probov nasljednik Kar postavlja Dioklesa za zapovjednika careve konjaničke tjelesne garde (Comes domesticorum equitum), a 283. godine Diokles je konzul. Kar je poginuo kada je njegov šator udario grom, 283. godine, po povratku iz uspješnog rata s Perzijancima. Nasljeđuju ga njegovi sinovi, Numerijan na Istoku i Karin na Zapadu. === Proglašenje carem === Diokles pod Numerijanom zadržava svoj položaj zapovjednika careve konjaničke tjelesne garde. U to vrijeme car je u pratnji imao pravu vojsku koja se sastojala od 2 konjičke [[Rimske legije|legije]] (svaka po 5000 vojnika), te 9 pješačkih kohorti od po 500 vojnika. Tom vojskom zapovijedao je Diokles. Nadalje uz tu pratnju car je imao uz sebe i [[Pretorijanci|pretorijance]], kojima je tada zapovijedao Numerijanov tast, prefekt Arije Flavije Aper (a aper na latinskom znači - vepar). Postavljanje Apera na taj položaj u Dioklesu je probudilo sjećanje na proročanstvo. 284. godine Numerijan pokreće pohod na Perzijance no ponovo izbija nekakva epidemija među vojskom, te je naređeno vojsci da se, nakon početnih uspjeha, vrati. Numerijan je vjerojatno u strahu od bolesti naredio svojoj pratnji od pretorijanaca da se odvoje od glavnine i ubrzano krenu prema Kalcedonu (današnja četvrt [[Istanbul]]a). Jednog jutra car je nađen ubijen u svojem šatoru. Ostali generali vojske Orijenta odmah su optužili Apera pošto je on bio odgovoran za carevu sigurnost i dali su ga uhititi. Cijela Numerijanova smrt je obavijena velom tajne i u svemu tome možda ni Dioklesove ruke nisu čiste jer bi se on ovakvim potezom riješio cara i suparnika u borbi za prijestolje u što se Aper zasigurno mogao pretvoriti. Dana [[17. rujna]] [[284.]] godine Diokles je proglašen imperatorom uzimajući ime Dioklecijan. Kronike navode Dioklecijanov pozdravni govor vojsci okupljenoj na ustoličenju u [[Nikomedija|Nikomediji]]: "Zdravo ratnici! Za sreću naše Imperije koja je besmrtna i nepobjediva, koliko nas ratna memorija podsjeća, služit ćemo se mačem i kopljem, sve dok ne nastane vječni mir, kad će vrata hrama [[Rimska mitologija|boga]] Marsa i Janusa biti zatvorena i kad će mačevi rđati, a plugovi se sjati. Dok to ne postignemo, Jupiteru Bože, Marsu i Belona i naš Mitrase učinite da naša koplja i naši mačevi nikad ne promaše cilj". Potom je ispred cijele vojske Dioklecijan izveo Apera i ubio ga mačem uz povik: "Napokon sam ubio sudbonosnog vepra". Potom je cijela vojska zapjevala staru vojnu pjesmu "Sunce se na Orijentu rađa". Pjesma ide: :''„Tiho u zoru izgleda pustinja,'' :''Sjajni disk Sunca se ukaza,'' :''Zrak u izmaglici oko rastinja.'' :''Pjesma je naša zadnja oaza.'' :''Beskraj pustinje lomi nam tijela,'' :''Kroz pijesak gubi se staza,'' :''Valjda je sudbina tako htjela,'' :''Da nam je duša osjetljiva ko vaza.'' :''Idemo na Orijent, biser u vlasti Rima,'' :''Zbog kojeg je davno s [[Partsko Carstvo|Partima]] izbila svađa,'' :''Beskrajnom pustinjom hrlimo k njima,'' :''Na krilima pjesme Sunce se na Orijentu rađa.''” Nakon ovog glazbenoscenskog nastupa Dioklecijan je započeo s popunjavanjem svojih legija. Karinu se glazbenoscenski nastup nije nimalo svidio (nakon smrti Numerijana on je trebao biti car cijelog carstva). Karin je bio jako nepopularan i među vojskom i među senatorima (285. spalio je rimsku kuriju pošto je Senat podržao Julijana Panonca kao protucara Karinu). Nakon pobjede nad Julijanom Karin je preko [[Istra|Istre]] i Panonije s vojskom krenuo na Istok. Dana [[1. travnja]] 285. godine vojske Istoka i Zapada stajale su jedna nasuprot drugoj na ušću [[Morava (Srbija)|Morave]] u Dunav (oko 100000 vojnika skupa, s time da je Karinova vojska bila nešto brojnija). U toj bitci uz Dioklecijana su Maksimijan, [[Konstancije I. Klor]] (budući tetrarh, otac [[Konstantin I. Veliki|Konstantina Velikog]]) i general Aristobul. U početku bitke Karin je uspio raširivši svoj poredak obuhvatiti vojsku Istoka na krilima, no bitka je bila neodlučna do momenta kad su sve trube utihnule i vojske se prestale boriti. Ispred vojske Zapada tada su izjahali generali Julije Asklepiodot i Afranije Hanibalijan i obratili se Dioklecijanu : "Pozdravljamo te Imperatore, tiranin je mrtav". Izgleda da je Karina ubio jedan od časnika njegove vlastite vojske kojem je car oteo ženu. Zadovoljni Dioklecijan naređuje da se cijeloj vojsci (Istoka i Zapada) podijeli jedna i pol plaća, te šalje delegaciju u [[Rim]] kako bi dobio potvrdu od Senata. Senat ga prihvaća kao cara i on u kolovozu 285. godine stiže u Rim i obnavlja kuriju gdje su se sastajali senatori. Dana [[1. svibnja]] 285. godine postavlja Maksimijana za svoga suvladara na Zapadu, s time da on za sebe zadržava titulu ''senior augustusa''. Započinje diarhija Dioklecijana i Maksimijana. === Diarhija === Stupivši zajedno na prijestolje Dioklecijan i Maksimijan dijele carstvo prema odgovornosti. Maksimijan preuzima Zapad, a Dioklecijan Istok. Problemi se počinju javljati na svim stranama i dva ''augusta'' se bacaju na njihovo rješavanje. U Galiji je izbio ustanak seljaka i siromašnih robova. Ustanike su zvali Bagaudi (keltski: ratoboran). Maksimijan je prisiljen voditi pravi rat protiv Bagauda sve do [[286.]] godine, a na Dunavu napadaju [[Germani]] koji su brzo odbijeni. Te iste 286. godine Dioklecijan odbija Perzijance, a u Britaniji se javlja uzurpator Karauzije kojega su zbog problema u kojima se carstvo nalazilo augusti prisiljeni priznati (barem za neko vrijeme), kao vladara Britanije. Iste godine su u Galiju provalile horde [[Burgundi|Burgunda]] i Alemana, a preko Dunava napadaju [[Sarmati]], čije se žene bore skupa s muškarcima, te [[Kvadi]] i [[Jutungi]]. Očito je situacija u Galiji bila ozbiljna jer Dioklecijan piše Maksimijanu da Rajna mora ostati rimska. Do kraja godine napadači su odbijeni, no problemi se javljaju u donjem Egiptu gdje se pojavljuje novi uzurpator Ahilej podržan od generala Domicija Domicijana, a gornjem Egiptu se bune [[Blemejci]]. U [[Afrika|Africi]] napadaju [[Kvikvegecijani]] i [[Mauri]], te se general Julijan proglašava augustom u [[Kartaga|Kartagi]]. Dva augusta čine se poput vatrogasaca koji ne stignu ugasiti jedan požar, a već bukne drugi. [[287.]] godina je godina novih muka za carstvo. Rajna je ponovo u plamenu, a na Istoku Perzijanci koriste rimsku preopterećenost na drugim frontama i ruše neke rimske utvrde. No pobjeda u oba slučaja na kraju pripada Rimu i napadači su odbijeni. 287. godine Dioklecijan za svoju rezidenciju na Istoku bira Nikomediju i počinje u njoj graditi carsku palaču, hipodrom, hramove... Maksimijan vlada u Mediolanumu (današnji Milano). Dioklecijan sebe proglašava reinkarnacijom Jupitera na zemlji, a Maksimijana reinkarnacijom Herkula, Jupiterova sina. Legije u pratnji augusta tada dobivaju počasne nazive Iovienses, odnosno Herculienses. [[288.]] godine odbijeni su [[Saraceni]] koji vrše stalan pritisak na karavanski put Circesij – Palmira – Emesa - Tripoli. [[289.]] godine preko Dunava pritišću Sarmati, no bivaju poraženi od Konstancija Klora kod Durostura na Dunavu (barbari u napadu formiraju klin kojim pokušavaju što dublje ući u rimski poredak, te potom savijaju krila nastojeći obuhvati Rimljane te ih prisiliti na borbu koja prelazi u nered gdje se barbari bolje snalaze). Na Istoku Galerije ponovo odbija Perzijance odbacivši ih preko Eufrata. [[290.]] godine Dioklecijan vodi pohod na [[Blemejci|Blemejce]] u gornjem Egiptu skupa s Galerijem i pobjeđuje. Na povratku u Sirmij nanosi poraz Saracenima u Siriji koji jašu na devama i na konjima. Inače jahači na devama predstavljaju problem suparničkoj konjici jer konji ne podnose miris deva, pa se zato protiv deva koriste pješaci koje potpomažu kao pričuva, oklopljeni konjanici katafrakti, udarajući devama na bokove i leđa. Godine [[290.]] završava dobro po Carstvo i augusti održavaju veličanstveni trijumf u Rimu. Od 290. – 294. godine s nekoliko prekida Dioklecijan je u Sirmiju gdje radi na reformama koje će se početi primjenjivati 293. godine. [[291.]] godine nova se opasnost nadvila nad carstvo. Masa Gota provaljuje preko Dunava, no rimska vojska je nadahnuta novim augustima, moral je na visini i u nekoliko bitaka Goti su potisnuti prema Nassiusu (Nišu). Tu ih se skupilo oko 100 000. I Rimljani skupljaju vojsku, prvenstveno konjicu. Poraz u ovoj bitki mogao bi pokvariti sve što je dotad učinjeno. Uz Dioklecijana su Galerije i Konstancije Klor. Goti su brojniji u pješaštvu, a borbenim poretkom natkriljuju Rimljane. Na lijevom krilu napada Konstancije s lakom dalmatinskom konjicom. Na njega Goti šalju svoju tešku konjicu koja udara Dalmatincima u bok. Potom Dioklecijan naređuje napad svojem pješaštvu, a Galerije s katafraktima legije TERTIA DIOCLETIANA CATAPHRACTORUM ulazi u prostor koje je napustila gotska konjica i odvaja gotsko pješaštvo od konjice. Rimsko pješaštvo koristi tada po prvi put novo oružje, olovne kugle privezane na kožne remene. Ratnici s tim oružjem se zovu ''martiobarbuli''. Gdje udare olovne kugle, pa čak i preko oklopa pucaju kosti. Dioklecijan potom uvodi pričuvu. Konjička legija V MACEDONICA napada Gotsku pričuvu, a laka sirijska konjica legije II IOVIENSES zatvara obruč oko Gota. Tek nakon pola dana Konstancije se uspijeva spojiti sa Sirijcima. Rimski gubici su veliki, no Goti su doživjeli katastrofu (više od 50 000 ostalo ih je ležati kraj Nassiusa). Senat daje Dioklecijanu titulu GOTICUS MAXIMUS. Iste godine Dikolecijan odlučuje podići najveće terme u cijelom carstvu u Rimu (građene su od 298 - 306). Godine 292. šalje Konstancija u preventivni pohod na Sarmate u kojem rimska vojska stiže sve do Dona. Dioklecijan uviđa da je Carstvo preveliko za dva augusta da ga brane, pa [[1. ožujka]] ili [[1. svibnja]] 293.godine (neki izvori spominju 291. i 292. godinu) uvodi [[Tetrarhija|tetrarhiju]]. Dioklecijan uzima za suvladara na Istoku ''cezara'' Galerija (uzima za ženu Dioklecijanovu kćer Valeriju), dok na Zapadu Maksimijan ''cezarom'' proglašava Konstancija Klora (on se ženi Maksimijanovom pastorkom Teodorom). Ovu odluku je Dioklecijan dobro promislio. Na Zapadu je više vojnički orijentiranom Maksimijanu dao za cezara mudrog Konstancija ("Gdje je Konstancije, tamo kao da sam ja" - znao je govoriti Dioklecijan), dok je sebi izabrao golemog [[Dačani|Dačana]] Galerija pogrdno zvanog govedar (armentarius) pošto se njegova obitelj u prošlosti bavila stočarstvom. No nadimak govedar može imati i druge konotacije ako se zna da se Galerije znao boriti u cirkusu s medvjedima, a navodno je pobijedio i do tada nepobjedivog [[Gladijatori|gladijatora]] [[Vandali|Vandala]] Liosa. On će postati Dioklecijanov ''mač carstva''. Dioklecijan je smislio tetrarhiju na sljedeći način: Dioklecijan je ''senior august'', a Maksimijan ''junior august''; Galerije je ''senior cezar'', a Konstancije ''junior cezar''. Augusti će vladati 20 godina, a nakon toga se povlače, te cezari zauzimaju njihova mjesta, s time da Dioklecijan i Maksimijan prije napuštanja prijestolja biraju cezare za Galerija, tj. Konstancija. Neće trebati dugo da Dioklecijan uvidi da za ljudsku ambiciju nema pravila. === Tetrarhija === Dioklecijan uvodi novu administrativnu podjelu carstva. Formirane se 4 prefekture i to: ORIJENT (Dioklecijan u Nikomediji), ILIRIK (Galerije u Sirmiumu), ITALIJA (Maksimijan u Mediolanumu) i GALIJA (Konstancije u Augusti Treverorumu). Prefekture se dijele na dijaceze kojih ima 12 (ORIENTIS, PONTICA, ASIANA, THRACIA, [[Mezija (rimska provincija)|MOESIA]], PANNONIARUM, BRITTANNIARUM, GALLIARUM, VIENNENSIS, HISPANIARUM, ITALICIANA i AFRICA), a dijaceze na provincije (Dioklecijan je od prethodnih 57 provincija stvorio 101). Neprijatelji Rima nisu posebno impresionirani novim cezarima. Na Dunavu ponovo napadaju Sarmati, Karpi, Kvadi, Jutungi, Goti …. Preko Rajna prodiru Franci, [[Saksonci]] i Alemani koje Konstancije uspijeva poraziti kod Lingonosa 294.godine. Ali, na Istoku se javlja prava opasnost. Od 293. godine [[Perzija]] ima novog kralja – Narseja. Ambiciozni kralj iste godine napada [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] i Siriju, te zauzima Hatru i još neke rimske garnizone. Dioklecijan na Perzijance pokreće veliku vojsku. Konzul Kasije zapovijeda s 5 legija, te mu je naređeno da brani Siriju. Za to vrijeme Galerije sa 6 legija kreće prema Palmiri, a Dioklecijan s 4 legije kreće također prema Palmiri, ali drugim putem. Rimljani žele uhvatiti Perzijance u klopku. Galerije ostvaruje kontakt s Perzijancima kod Palmire prije Dioklecijanovog dolaska i zbog njihove brojčane premoći prisiljen je povući se prema samom gradu. Rimljani trpe udare perzijskih katafrakata, no tada se iznenada na Narsejevom desnom boku pojavljuje Dioklecijan. Perzijanci su uhvaćeni između dvije vojske no dobivaju neočekivanog saveznika – pješčanu oluju, te se uspijevaju povući pred napredujućim Rimljanima. 293. godine umire Karauzije, a nasljeđuje na Alekto. Konstancije to odmah koristi oduzimajući Alektu posjede u Galiji (provincija Batavija i luku Gesioracum), te započinje pripreme za invaziju Britanije (296. godine). Za to vrijeme Dioklecijan se sprema očistiti Egipat od pobunjenika (među kojima su bili i kršćani). 1.svibnja 295. godine kreće na Egipat s vojskom od 70 000 vojnika podijeljenih na 4 taktičke grupe: # Dioklecijan 25 000 vojnika # Galerije 20 000 vojnika # Konzul Tusco 10 000 vojnika # Konzul Anulio 15 000 vojnika Egipatska kampanje trajat će sve do proljeća 298. godine kada je zauzeta [[Aleksandrija]]. Postoji priča o zauzimanju Aleksandrije. Dioklecijan je izdao naredbu OCCUPATIO BELLICA kojom je stanovništvo prepušteno na milost legionarima. Krv je tekla potocima dok su legionari ubijali sve što se micalo. Ulice su bile pune krvi i na jednom se trgu Dioklecijanov [[konj]] arapske pasmine poskliznuo i pao skupa s Dioklecijanom. Car je to shvatio kao upozorenje bogova, te naredio prekid krvoprolića. Kao zahvalu što ih je poštedio, građani Aleksandrije su taj trg nazvali HYPOS DIOCLETIANOS, te su plemenitom konju podigli spomenik. Za vrijeme te kampanje (296/297) ponovo su Perzijanci napali Mezopotamiju, te Dioklecijan šalje Galerija s njegovom taktičkom grupom prema Siriji upozoravajući ga da stoji u defanzivi i čeka njega i glavninu da stignu, te da se nikako ne da namamiti od Perzijanaca u klopku. Galerije, željan slave, nije poslušao svog Augusta, te upada u klopku u blizini Carrhae (isto mjesto gdje je nastradao [[Marko Licinije Kras|Kras]] [[53. pr. Kr.]]). Jedva je uspio spasiti oko 10 000 vojnika skupa s ranjenicima. Dioklecijan je užasno ljut na Galerija i naređuje mu da se vrati u ILIRIK, te stvori novu vojsku za rat s Perzijancima. Na Zapadu 296. godine Konstancije zajedno s generalom Asklepiodotom napada Britaniju, poražava Alekta i ponovo vraća to područje carstvu (pritom se legije koje su u Britaniji služile uzurpatorima decimirane). Maksimijan 296/297 pobjeđuje generala Julijana, te Kvinkegecijane i smiruje Mauretaniju. Carstvo se sada moglo okreniti Narseju koji je nakon Galerijevog poraza zauzeo rimsku Mezopotamiju. Galerije traži priliku za iskupljenje i Dioklecijan izlaže plan napada, ističući da je ovo njegov posljednji rat, bilo da izgubi ili pobijedi. U slučaju uništenja rimske vojske naređuje generalu [[Licinije|Liciniju]] da preuzme zapovjedništvo vojske Orijenta. Dioklecijan će preko Circesija krenuti prema Singari i [[Tigris]]u sa 7 legija lake konjice, 3 legije katafrakata, te 10 pješačkih legija i topništvom (Dioklecijanova kolona bila je duža od 20 milja). Galerije će krenuti 20 dana prije Dioklecijana s 2 legije katafrakata i 4 legije lake konjice i nastojat će preći Tigris sjevernije kod Bezabde, te na taj način ostati neprimjećen od Perzijanaca. Dioklecijan upada u Mezopotamiju i vodi manje bitke s perzijskim generalima Barbaborsusom i Arhapetesom koji ga mame sve dublje prema Tigrisu gdje ga namjeravaju uništiti uz pomoć Narzejeve vojske. Narzej je tada boravio u logoru kraj Tigrisa i nije ni slutio da ga motre rimski izviđači. Galerije je uspio neprimjećen prijeći Tigris i naletio je na kraljev logor. Dijeli svoju vojsku na dva dijela: on će voditi legije VII CLAUDIA, XI CLAUDIA i V MACEDONICA, dok će [[Maksimin Daja]] voditi IV FLAVIA, XIII GEMINA i I ITALICA. Rimljani napadaju perzijski logor čim je pala noć, brojne baklje iz logora osvijetljavale su im put. Perzijanci su izneneđeni, logor je zauzet, zarobljeno 3000 ljudi, mnogo konja i oružja. Narsej se jedva spasio ranjen mačem u rame (spasili su ga tzv. ''Besmrtni'' čuvajući mu odstupnicu). Pobjedonosne rimske vojske sastaju se u srcu Mezopotamije, osvojena je perzijska prijestolnica [[Ktezifont]] i svi su se perzijski garnizoni između Eufrata i Tigrisa predali. 298. je potpisan mir u Nisibisu kojim će Perzijanci napustiti sve okupirane provincije sjeverno od Tigrisa, a granica dviju država ići će crtom jezero Van – Bezabda – Tigris – Niniva – Singara – Duro Europhus – Eufrat. Za vrijeme pregovora Dioklecijan je poslao pismo Narseju: ''"Kralju Kraljeva, šaljem Vam pozdrave i želim Vam brzo ozdravljenje od rana što su Vam ih zadali moji legionari koji zaslužuju kaznu jer su se usudili podići mač na božansko biće. Nadam se da ste uvidjeli kao i ja da je sreća nestalna, hirovita i da se njezini udarci ne mogu predvidjeti. Zbog toga vam preporučujem da prije nego što ponovo napadnete na Rimsku Imperiju pročitate ovu poruku".'' Nakon svih pobjeda Augusta i cezara održane je golemi [[trijumf]] u [[Rim]]u 302. godine. Trijumf je bio jedan od najkraćih (3 mjeseca) i ujedno posljednji kojeg je jedan rimski car održao u Rimu. Dioklecijan je bio sve bolesniji, izgleda da je patio od [[Reuma|reume]]. U isto vrijeme Galerije je sve više navaljivao smatrajući da je došlo njegovo vrijeme da on postane august. Bolest ga je onemogućavala da obavlja svoje državničke poslove kako treba. Došlo je vrijeme da abdicira skupa s Maksimijanom. === Dioklecijanove reforme === Dioklecijan se za vrijeme svoje vladavine oslanjao na vojsku koja pod njegovim direktnim zapovjedništvom u 20 godina nije doživjela poraz, a i svaki rat carstva završio je u konačnici pobjedom Rimljana ([[Napoleon]] je u razgovoru s generalom Marmontom nazvao Dioklecijana ''najvećim žandarom u povijesti''). Dioklecijan je isticao FIDES MILITIUM (vojničku vrijednost), VIRTUS MILITIUM (vojničku vrlinu) i CONCORDIA MILITIUM (vojničku slogu). Umjesto pretorijanaca uveo je kao zaštitnu jedinicu KANDIDATE ( PROTECTORES SCHOLAE PALATINAE – MILITES PALATINI). Od tuda je poslije nastao naziv paladini u srednjem vijeku za najbolje kraljeve vitezove. U [[4. stoljeće|IV. stoljeću]] se spominje 12 kohorti SCHOLAE i to 7 na Istoku i 5 na Zapadu (svaka s po 500 ljudi). Za obranu granice brinuli su se slabo pokretni ''limitanei'' koji su trebali zadržati neprijatelja do dolaska glavnine carske vojske ''comitatensesa'' (udarne trupe, većinom konjice) za čije su brže kretanje građene STRATA DIOCLETIANA. Vojska je od [[August]]ovih 350 000 vojnika narasla pod Dioklecijanom na 550 000, a broj legija se povećao s 30 (pod [[Trajan]]om) na 60. Istovremeno se broj legionara po legiji smanjio s 5500 na 1500 – 3500, poradi bolje pokretljivosti. Raniji porezi nisu osiguravali dovoljno sredstava pa je Dioklecijan pristupio izmjeni poreznog sustava po sistemu CAPITATIO (obaveza svakog građana da plaća porez po glavi – CAPUT) – IUGATIO ( iugum – zaprega volova, Iuger = 2.518 m², porez na obradivu zemlju, plaćali su ga svi zemljoposjednici). Zbog pada vrijednosti novca porez se plaća u naturi. Porez se nazivao ANNONA ili ANNONA MILITARIS. Gradsko stanovništvo bez zemlje plaćalo je porez u novcu (CAPITATIO PLEBEIA – TRIBUTUM CAPITIS). Ovim poreznim sustavom najviše su bili opterećeni siromašniji staleži. [[286.]] godine izdaje zlatni kovani novac AUREUS (od funte zlata iliti 327.45 grama kovano je 60 aureusa). Nekoliko godina kasnije izdaje bivši [[Neron]]ov srebrenjak, sada pod nazivom ARGENTEUS težine 3.41 grama srebra (293. ili 294. godine). A 295. ili 296. godine uvodi novčić od bronce presvučen srebrom (FOLLIS), te brončani novčić ANTONINIANUS. Odnosi vrijednosti novca bili su sljedeći : * Aureus - 24 argentusa * Argentus - 5 follisa * Follis - 5 antoninianusa Vrijednost novca nije se uspjela zadržati sve do Konstantinovih reformi. Rimski pravnik Ulpianus je govorio : PRINCEPS LEGIBUS SOLUTUS – Careva je riječ zakon. Zakonodavna vlast se za Dioklecijana zasnivala na sljedećim carskim konstitucijama: * Edictum – opće pravne obaveze za građane i vlast * Decreta – usmeno carevo mišljenje ili rješenje slučaja RESCRIPTA – pismeno carevo objašnjenje, koje se izvodilo na dva načina: * Epistula – pismeno rješenje * A libelus – pismena primjedba na molbi, žalbi ili pismu stranke (SUBSCRIPTIO) Dioklecijan se osobito koristio ''reskriptama''. U njegovo vrijeme napušteno je korištenje MANDATA (upute carskim činovnicima prema kojima su onda oni tumačili zakone). Smatra se da je Dioklecijan izdao više carskih konstitucija nego bilo koji rimski car (preko 2000). U pravnom sustavu Dioklecijana nova je samo forma, a sadržaj je isti. Kodifikaciju carskih konstitucija za Dioklecijana obavila su dva velika pravnika onoga vremena, oba porijeklom s Orijenta i to Gregorianus (izdao CODEX GREGORIANUS 291.godine), te Hermogenianus (CODEX HERMOGENIANUS izdan 295.godine kao dodatak prethodnom CODEXU GREGORIANUS). Jedno od značajnih Dioklecijanovih dostignuća bio je ''Edikt o cijenama'' (Nikomedija, 301. godine) u kojem on točno propisuje cijene svakog proizvoda i radne snage, te predviđa smrtnu kaznu kako za prodavača, tako i za kupca uz obrazloženje : „ … i neka nitko ne smatra ovu odluku surovom jer je svakome pružena mogućnost da izbjegne kaznu ako se drži umjerenosti“. No u stvarnosti edikt se nije mogao provoditi jer nije mogla biti ista cijena nekog proizvoda na bogatom Istoku i siromašnom Zapadu. Evo nekih cijena i nadnica: * Cipele – 60 do 150 denara * Vino - 8 do 70 denara * Kokoš – 60 denara * Sir - 20 denara * Maslac- 70 denara * Govedina – funta 8 denara * Svinjetina – funta 20 denara * Morska riba – funta 70 denara * Poljodjelski radovi – 25 denara plus hrana * Tesar, stolar - 50 denara * Klesar - 60 denara * Ličilac - 75 denara * Kovač, pekar - 50 denara * Brodograditelj- 50 denara * Učitelj, po djetetu – 50 do 200 denara * Odvjetnik – 250 denara po tužbi * Šišanje, brijanje – 2 denara Dioklecijan je poznat kao jedan od najvećih progonitelja kršćana. U početku nije bilo tako. Treba znati da su Dioklecijanova žena Priska i njegova kći Valerija također bile kršćanke. Dioklecijan je imao dvojbi oko progona kršćana ( jednom je u razgovoru s Galerijom sa žaljenjem konstatirao decimiranje ''Legio Tertia Thebais'' zbog snažnog kršćanskog elementa unutar te jedinice, a ta je legija bila jedna od najboljih Dioklecijanovih jedinica). No Galerije ga je stalno podbadao ističući da su kršćani unutrašnji neprijatelj carstva. Ako znamo da se Dioklecijan proglasio Gospodarom i bogom, što kršćani nisu priznavali (jer za njih postoji samo jedan Bog), jasniji nam je razlog sukoba. Stoga car izdaje ''Prvi edikt protiv kršćana'' 23. ili 24. veljače [[303.]] godine, a zatim je izdano još nekoliko edikata od kojih je uz četvrti (ožujak ili travanj [[304.]] godine) vezana smrt solinskih mučenika (Domnius, Anastasius). Spominju se direktno vezana uz Dioklecijana i pogubljenja, [[306.]] godine, kipara kršćana na Fruškoj Gori, koji su odbili za cara napraviti kipove poganskih božanstava, kao i pogubljenja 4 carska gardista koji se nisu htjela odreći kršćanstva, a treba spomenuti i panonskog konjaničkog centuriona Georgija koji je tada također pogubljen (''sv. Juraj''). Možda je najveća ironija u svemu ovome to što je upravo najveći zagovornik progona kršćana Galerije bio prvi car koji je neposredno pred svoju smrt [[30. travnja]] [[311.]] godine izdao epistulu (proglas) o slobodi kršćanskog vjerovanja. Dioklecijan je za svoje vladavine puno gradio. Uz već prije spomenute terme u Rimu (zahvaćale površinu 380 x 370 metara) uz njega je vezana obnova Kurije nakon što ju je Karin zapalio, obnova akvedukta u Rimu, izgradnja slavoluka ARCUS NOVUS, spomenik tetrarsima, obnova amfiteatra u [[Verona|Veroni]], brojne građevine u njegovoj prijestolnici Nikomediji, obnova Palmire, brojne ceste zvane STRATA DIOCLETIANA, obnova teatra u Saloni, [[Dioklecijanova palača]] kraj Salone…. === Napuštanje prijestolja === Dana [[1. svibnja]] [[305.]] godine car službeno napušta prijestolje iako su ga do kraja života titulirali augustom. Oko njegovog napuštanja trona ima mnogo pitanja. Zadnja otkrića u Dioklecijanovoj palači govore da je car uselio u palaču prije nego što je bila gotova, pa iz toga proizlazi da je bio primoran abdicirati. Zna se da je car bio bolestan i da ga je sve više u njegovim poslovima zamijenjivao Galerije koji je pritiskao na starca da se povuče kako bi on postao ''senior augustus''. Također Dioklecijan je po svojoj zamisli trebao izabrati cezara za Galerija (on je htio da to bude ne samo dobar vojnik nego i uspješni upravljač). Dioklecijan je za cezare na umu imao [[Konstantin I. Veliki|Konstantina]] (sin Konstancija Klora) koji se već do tada istaknuo u Dioklecijanovim pohodima na Istoku, te Maksimijanovog sina [[Maksencije|Maksencija]]. Unatoč Dioklecijanovoj želji za cezare su izabrani Sever na Zapadu, kao podčinjen Konstanciju Kloru (junior augustus), te general [[Maksimin Daja]], sin Galerijeve sestre (Galerije s Valerijom nije imao djece, a imao je vanbračnog sina Kandidijana), kao podređeni Galeriju (senior augustus). Iz ovoga se vidi da Dioklecijan više praktično nije ni vladao carstvom, a očito je slutio da će uskoro doći do međusobne borbe među tetrarsima pošto nije postojala jaka figura koja bi ga mogla naslijediti (osim Konstantina, no on je tada bio još relativno mlad). I tako je prvog dana svibnja u Nikomediji pred svojim postrojenim nepobjedivim legijama skinuo sa sebe grimizni plašt i predao ga uz riječi: „… primi na sebe Jupiteru ono što si mi pozajmio…“. Tada je car sišao s pozornice, a Laktancije kaže „ … Diokles tada siđe i na kolima prođe kroz grad, isluženi car bijaše otpušten u domovinu…“. Slično je učinio i Maksimijan, no on se uputio na jug Italije, a ne u Sirmium gdje je rođen. Nedugo po Dioklecijanovoj abdikaciji započinju problemi. [[Konstancije I. Klor]] umire 306. godine, a njegova vojska proglašava za augusta Konstantina. Istodobno nezadovoljni građani Rima koji je sve više propadao napušten kao prijestolnica proglašavaju Maksencija carem (27. ili 28. listopada 306.godine). To odmah koristi Maksimijan kako bi se vratio na vlast. Galerije šalje Severa na Maksencija, no Severova vojska je bivša Maksimijanova i prelazi Maksenciju i njegovu ocu Maksimijanu. Sever je ubijen. Galerije kreće na Rim, ali njegova vojska nije previše brojna za opsadu i on se povlači. Maksimijan potom odlazi u Galiju i daje Konstantinu za ženu svoju kćer [[Fausta Flavia Maksima|Faustu]]. Krajem 307. godine dogovoren je sastanak augusta u Carnuntumu kako bi službeno potvrdili Licinija za novog Cezara, no neslužbeno da bi riješili međusobne probleme. Sastanku, uz Galerija, Konstantina, Maksimina Daju i Licinija, prisustvuje i Maksimijan koji se želi vratiti na vlast. I Dioklecijan je prisutan, te mu augusti u nemogućnosti da se dogovore nude da se vrati na tron (ovako bi se i Maksimijan vratio, pa je on gurao tu ideju). Tada je starac izrekao svoju legendarnu rečenicu: :''"Da vam je moguće vidjeti u Saloni kupus, što sam ga svojom rukom zasadio, sigurno vam ne bi došlo na um, da to od mene tražite“.'' Ovom rečenicom car kao da je izrekao svoju razočaranost augustima i njihovim nezalaganjem za dobro imperija. Maksimijan [[308.]] pokušava preko kćeri Fauste otrovati Konstantina, no ona je vjerna supruga te to priznaje mužu. Potom se Maksimijan dao proglasiti augustom, no vojska ga napušta te se on ubija vješanjem [[310.]] godine (pokopan je u bijeli kameni sarkofag kao obični građanin umjesto u carski porfirni sarkofag). Galerije umire između 5. i 15. svibnja [[311.]] u Nikomediji, te nakon toga započinje sukob među augustima. Stvaraju se dva bloka. Konstantin i Licinije se udružuju protiv Maksimina Daje i Maksencija. [[28. listopada]] [[312.]] [[Bitka kod Mulvijeva mosta|kod Mulvijeva mosta]] Konstantin pobjeđuje Maksencija i postaje vladar Zapada. Pritom mu je navodno kršćanski Bog donio pobjedu jer je na nebu vidio križ s natpisom ''In Hoc Signo Vinces'' - „Pod ovim ćeš znakom pobijediti” (ovu parolu ima hrvatska 4. gardijska brigada ''Pauci'' na svojoj zastavi). Vjerojatno je to izmišljeno kako bi se privukli kršćanski vojnici u službi Maksencija na stranu Konstantina. Licinije pobjeđuje Maksimina [[30. travnja]] [[313.]] godine kod Hadrianopolisa, te postaje vladar Istoka. Pobjednici potom, [[13. lipnja]] [[313.]] godine, zajednički izdaju u Milanu [[Milanski edikt|Edikt o vjerskoj toleranciji]]. No idila između dva cara nije dugo trajala, te izbija rat. U prvom ratu Konstantin pobjeđuje kod [[Vinkovci|Cibala]] [[8. listopada]] [[314.]], dok je bitka u Traciji bila neodlučna. Mirom Konstantin dobiva cijeli Balkan osim Tracije. Novi rat izbija [[324.]] godine kada Konstantina definitivno pobjeđuje Licinija kod Hadrianopolisa i postaje vladar cijelog carstva. Iste godine započinje s gradnjom [[Istanbul|Konstantinopolisa]] koji je posvećen [[11. svibnja]] [[330.]] godine, za ''Novi Rim'' (staro proročanstvo je kazivalo da će rimska vlast nad svijetom trajati sve dok se ponovo ne osnuje [[Troja]] u Maloj Aziji). === Smrt === Dioklecijan je svoje posljednje dane proveo u svojoj palači. Smatra se da je umro [[3. prosinca]] [[316.]] godine, iako se ističu i 313. godina, pa i 315. godina, kao moguće godine njegove smrti. Nije se miješao u sukobe careva i nastojao je biti neutralan no u to vrijeme to je bilo teško. Kada je Licinije pobijedio Maksimina Daju dao je ubiti Dioklecijanovu ženu Prisku i kći Valeriju (udovicu Galerija), krajem 315. ili početkom 316. godine, koje nisu s Dioklecijanom bile u Saloni već su ostale živjeti u Nikomediji, a kako bi uklonio moguću opasnost za svoju vlast pošto je Valerija nekad bila careva žena, a i Maksimin Daja ju je prosio, što su ona i Dioklecijan odbili. Dioklecijan nije puno pažnje posvećivao obitelji zbog državničkih poslova, no očito ih je volio jer Laktancije kaže kako je Dioklecijan reagirao na vijest o ubojstvu žene i kćeri : „ Sit života, Dioklecijan je umro od gladi i žalosti“. Jednom prilikom, dok je prolazio s vojskom kroz pokrajinu Komagenu kraj [[Eufrat]]a jedna mu je proročica rekla da će mu mač donijeti veliku slavu, ali da zbog toga neće biti sretan. == Biješke == {{izvori|30em}} == Literatura == * ''Bogdan Šušnjar: "Rimski imperator Dioklecijan"'' * ''Šušnjar, Bogdan, Sveti Dujam i salonitanski mučenici, Naklada Bošković, Split, 2004.'' {{ISBN|953-7090-44-2}} == Vanjske poveznice == * [https://enciklopedija.hr/clanak/15274 Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije] Hrvatska enciklopedija {{hr icon}} * [http://proleksis.lzmk.hr/17854/ Dioklecijan, Gaj Aurelije Valerije] Proleksis enciklopedija {{hr icon}} * [https://web.archive.org/web/20171223113736/http://www.roman-empire.net/decline/decl-index.html - Diocletian] {{eng icon}} * [http://www.newadvent.org/cathen/05007b.htm Diocletian - Catholic Encyclopedia] {{eng icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/164042/Diocletian Diocletian - Encyclopedia Britannica] {{eng icon}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Numerijan]] ([[283.]] – [[284.]]<br>[[Karin, rimski car|Karin]] ([[283.]] – [[285.]]) |gl_članak_funkcija = [[Dodatak:Popis rimskih careva|Rimski car]] |suvladar = [[Maksimijan]] ([[286.]] – [[305.]])<br />[[Galerije]] ([[293.]] – [[305.]]) <br />[[Konstancije I. Klor]] ([[293.]] – [[305.]]) |nasljednik = [[Galerije]] ([[305.]] – [[311.]])<br>[[Konstancije I. Klor]] ([[305.]] – [[306.]]) }} {{Rimski carevi}} [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Rimski carevi u 3. stoljeću]] [[Kategorija:Rimski carevi u 4. stoljeću]] [[Kategorija:Životopisi, Solin]] [[Kategorija:Dioklecijan| ]] mbpkr4fr8s5dq1al0b7htp1e6wm2011 0 10215 7469354 7458867 2026-05-27T06:48:28Z ~2026-31561-04 362201 /* Znanstvena djelatnost */ latinski gramatika 7469354 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Tadija Smičiklas | slika = Tadija Smičiklas.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[1. listopada]] [[1843.]] | mjesto_rođenja = [[Reštovo Žumberačko]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = [[8. lipnja]] [[1914.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvati|Hrvat]] | etnicitet = | polje = [[povijest]] | radna_institucija = [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]<br>[[Zagrebačko sveučilište]]<br> | doktorski_mentor = predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] | doktorski_studenti = | poznat_po = ''Poviest hrvatska'', I.-II, <br>''Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae'' | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = [[grkokatolici|grkokatolik]] | fusnote = }} [[Datoteka:Spomen ploca Tadiji Smiciklasu Zg 210209.jpg|mini|220px|Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas.]] '''Tadija Smičiklas''' ([[Reštovo Žumberačko|Reštovo]], [[Žumberak]], [[1. listopada]] [[1843.]] – [[Zagreb]], [[8. lipnja]] [[1914.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[političar]] i publicist, predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], rektor [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Proglašen je za počasnog građanina Grada [[Zagreb]]a. == Životopis == Tadija Smičiklas rođen je u Reštovu 1843. godine. Školovao se u obližnjim [[Sošice|Sošicam]]a, nakon čega je pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu koju je završio 1863. godine.<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070709003600/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html |date=9. srpnja 2007. }} Tadija Smičiklas - hrvatski povjesničar (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref><ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> U [[Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu]] na Gornjem gradu je primljen, ali je maturirao kao laik, jer je napustio sjemenište da bi se posvetio profesorskom zvanju.<ref name="HRT" /> Od [[1863.]] do [[1864.]] godine bio je profesorom povijesti i hrvatskog jezika u osječkoj gimnaziji. [[1864.]] godine studirao je [[povijest]] i [[zemljopis]] u [[Prag]]u, a [[1865.]] povijest u [[Beč]]u.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Smičiklas, Tadija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56776 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=4. siječnja 2016.}}</ref> Diplomirao je povijest na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] [[1869.]] godine. Nakon studija bio je profesorom [[povijest]]i i [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] na riječkoj gimnaziji ([[1870.]] – [[1873.]]), a od 1873. do 1881. godine bio je profesorom na [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu.<ref name="he" /><ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 898., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> [[1882.]] godine postao je redovitim profesorom na Katedri hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskoga fakulteta]] u Zagrebu.<ref name="he"/> Godine [[1883.]] izabran je redovitim članom [[HAZU|JAZU]].<ref name="he"/><ref name="mh">[http://www.matica.hr/knjige/autor/539/ Matica hrvatska: Autori. Tadija Smičiklas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160504090423/http://www.matica.hr/knjige/autor/539/ |date=4. svibnja 2016. }}, pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> Studijske godine [[1886.]]/[[1887.|87.]] bio je dekan Filozofskoga fakulteta, a odmah potom izabran je i za rektora hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu (1888. – 1898.).<ref name="he"/> Od [[1875.]] godine odbornikom je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], a [[1889.]] – [[1891.]] i njezinim predsjednikom. Zajedno s [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim]] založio se [[1874.]] godine za preimenovanje Matice ilirske u Maticu hrvatsku. Godine [[1900.]] izabran je za predsjednika [[HAZU|JAZU]] i na tom položaju ostao je do smrti.<ref name="mh"/> Umirovljen je [[1905.]] godine, na vlastitu molbu. Smičiklas je bio izuzetno štovan u svim staležima društva i kao veliki domoljub i kao sjajan [[znanstvenik]]. Kako je bio neženja često se kod njega skupljala intelektualna zagrebačka (i hrvatska) elita. Umro je u Zagrebu, 8. lipnja 1914. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=323 Gradska groblja Zagreb - S], pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> == Politička djelatnost == Pripadao je [[Neovisna narodna stranka|Neodvisnoj narodnoj stranci]]. U dva mandata bio je zastupnikom Neodvisne narodne stranke u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] (1884. – 1887. i 1897. – 1902.).<ref name="mh"/> Protivio se agresivnoj provedbi i promidžbi madžaronske politike u Hrvatskoj.<ref name="mh"/> Bio je pristaša i štovatelj [[Franjo Rački|Račkoga]] i [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]], a njegovi zastupnički govori u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] imali su velikoga odjeka. Tako je [[1891.]] godine u Saboru izjavio: ''"Mi hoćemo da nezavisna Hrvatska ima onaj položaj u monarhiji, koji imade i Ugarska"''. Također su glasoviti njegovi govori protiv bana Khuena povodom "arhivske afere" (otuđenja velikoga dijela hrvatske arhivske građe i njezina premještaja u Budimpeštu), te je učestalo tražio da se "''komorski spisi''" vrate u [[Zagreb]]. == Znanstvena djelatnost == Znanstveni ugled učvrstio je objavljivanjem, u deset knjiga, velike zbirke hrvatskih pravnih tekstova od samih početaka, ''Codex diplomaticus regno Croa'tiae, Dalmatiae et Slavoniae''. ''Poviest hrvatska'' koju je izdao je u dvije knjige (prvi dio izlazi u Zagrebu 1882. godine,<ref>[http://www.matica.hr/knjige/991/ Matica hrvatska: knjige: Tadija Smičiklas. Poviest hrvatska I. Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226085412/http://www.matica.hr/knjige/991/ |date=26. veljače 2017. }}, pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> a drugi dio 1879. godine,<ref>[http://www.matica.hr/knjige/992/ Matica hrvatska: knjige: Tadija Smičiklas. Poviest hrvatska II. Dio drugi od godine 1526-1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170225021034/http://www.matica.hr/knjige/992/ |date=25. veljače 2017. }}, pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> dakle, obrnutim redoslijedom) prva je cjelovita sinteza povijesti hrvatskoga naroda koja je izuzetno mnogo podigla nacionalni osjećaj kod Hrvata. == Djela == ;Nepotpun popis: {{wikizvor|Poviest Hrvatska. Dio drugi (Smičiklas)|Poviest Hrvatska. Dio drugi. Od godine 1526-1848.}} * ''Život i djela [[Vjekoslav Babukić|Vjekoslava Babukića]]'', Zagreb, 1876. * ''Poviest hrvatska. Po vrelih napisao Tade Smičiklas. Dio drugi. Od godine 1526-1848.'', Matica hrvatska, Zagreb 1879. * ''Poviest hrvatska. Po vrelih napisao Tade Smičiklas. Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526.'', Matica hrvatska, Zagreb, 1882. * ''Obrana i razvitak hrvatske narodne ideje od 1790. do 1835.'', Rad JAZU, sv. 80, Zagreb, 1885. * ''Govor Tadije Smičiklasa držan u saborskoj sjednici dne 3. listopada 1885: (po stenografičkih bilježkah)'', Zagreb, 1885. * ''O postanku Gundulićeva "Osmana": u slavu njegove tristogodišnjice govorio prigodom svoje inštalacije za rektora Hrvatskoga sveučilišta g. 1887-8 Tade Smičiklas'', Zagreb, 1887. * ''Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije'', 2 sv. (Dio 1: ''Slavonija i druge hrvatske zemlje pod Turskom ; Rat oslobodjenja''; Dio 2: ''Spomenici o Slavoniji u XVII. vijeku: (1640-1702.): u prilogu karta Slavonije u vrijeme požarevačkog mira''), JAZU, Zagreb, 1891. * ''Život i djela [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]]'', Zagreb, 1892. * ''Spomen knjiga Matice Hrvatske'', Matica hrvatska, Zagreb, 1892. (suautor [[Franjo Marković]])<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Smi%C4%8Diklas%2c+Tadija&xm0=1&selectedId=11012904 Katalog Knjižnica grada Zagreba: Matica hrvatska od godine 1842. do 1892. : spomen knjiga : sa dvanaest slika i jednim snimkom rukopisa / napisali Tade Smičiklas i Franjo Marković], pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> * ''Ivan Mažuranić'', Izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1892. * ''Život i djela dra. [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]'', JAZU, Zagreb, 1895. * ''Govor Tadije Smičiklasa u Hrvatskom saboru u adresnoj debati dne 25. kolovoza 1897'', Zagreb, 1897. * ''Nacrt života i djela biskupa J. J. Strossmayera i izabrani njegovi spisi: govori, rasprave i okružnice: napisao i sabrao Tade Smičiklas'', JAZU, Zagreb, 1906. == Priznanja == * Bio je počasnim građaninom [[Zagreb]]a, [[Varaždin]]a i [[Karlovac|Karlovca]]. * Sveučilište u Zagrebu svoj je prvi počasni doktirat dodijelilo Tadiji Smičiklasu 1913. godine == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikizvor|Autor:Tadija Smičiklas|Tadija Smičiklas}} ;Mrežna mjesta * [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html Tadija Smičiklas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070709003600/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html |date=9. srpnja 2007. }} * [https://archive.org/details/poviesthrvatsk01smii/page/n6/mode/2up Tade Smičiklas: Poviest hrvatska, I. dio] * [https://archive.org/details/poviesthrvatska02smii/page/n8/mode/2up Tade Smičiklas: Poviest hrvatska, II. dio] * [https://archive.org/details/dvijestoodisjic00tadigoog Tadija Smičiklas: Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije] * [https://archive.org/details/ZivotIDjelaDra.FranjeRackoga1895TadeSmiciklas/page/n2/mode/2up Tade Smičiklas: Život i djela dra. Franje Račkoga] * [https://archive.org/details/zivot_i_djela_vjekoslava_babukica_1876-tade_smiciklas/page/n4/mode/2up Tade Smičiklas: Život i djela Vjekoslava Babukića] * [https://archive.org/details/maticahrvatskaod00smii/page/n4/mode/2up Tade Smičiklas i Franjo Marković: Spomen knjiga Matice hrvatske] {{Rektori_Sveučilišta_u_Zagrebu}} {{Predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti}} {{Predsjednici Matice hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Smičiklas, Tadija}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske]] [[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] a8xfk9h7exo3wrs07z67rk062ec7ngf 7469371 7469354 2026-05-27T08:27:36Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31561-04|~2026-31561-04]] ([[User talk:~2026-31561-04|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7458867 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Tadija Smičiklas | slika = Tadija Smičiklas.jpg | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[1. listopada]] [[1843.]] | mjesto_rođenja = [[Reštovo Žumberačko]], [[Hrvatska]] | datum_smrti = [[8. lipnja]] [[1914.]] | mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Hrvati|Hrvat]] | etnicitet = | polje = [[povijest]] | radna_institucija = [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]<br>[[Zagrebačko sveučilište]]<br> | doktorski_mentor = predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] | doktorski_studenti = | poznat_po = ''Poviest hrvatska'', I.-II, <br>''Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae'' | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = [[grkokatolici|grkokatolik]] | fusnote = }} [[Datoteka:Spomen ploca Tadiji Smiciklasu Zg 210209.jpg|mini|220px|Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas.]] '''Tadija Smičiklas''' ([[Reštovo Žumberačko|Reštovo]], [[Žumberak]], [[1. listopada]] [[1843.]] – [[Zagreb]], [[8. lipnja]] [[1914.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], [[političar]] i publicist, predsjednik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]], rektor [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Proglašen je za počasnog građanina Grada [[Zagreb]]a. == Životopis == Tadija Smičiklas rođen je u Reštovu 1843. godine. Školovao se u obližnjim [[Sošice|Sošicam]]a, nakon čega je pohađao [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu koju je završio 1863. godine.<ref name="HRT">[http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070709003600/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html |date=9. srpnja 2007. }} Tadija Smičiklas - hrvatski povjesničar (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref><ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> U [[Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu]] na Gornjem gradu je primljen, ali je maturirao kao laik, jer je napustio sjemenište da bi se posvetio profesorskom zvanju.<ref name="HRT" /> Od [[1863.]] do [[1864.]] godine bio je profesorom povijesti i hrvatskog jezika u osječkoj gimnaziji. [[1864.]] godine studirao je [[povijest]] i [[zemljopis]] u [[Prag]]u, a [[1865.]] povijest u [[Beč]]u.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Smičiklas, Tadija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/56776 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=4. siječnja 2016.}}</ref> Diplomirao je povijest na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] [[1869.]] godine. Nakon studija bio je profesorom [[povijest]]i i [[Hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] na riječkoj gimnaziji ([[1870.]] – [[1873.]]), a od 1873. do 1881. godine bio je profesorom na [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu.<ref name="he" /><ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 898., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> [[1882.]] godine postao je redovitim profesorom na Katedri hrvatske povijesti i pomoćnih povijesnih znanosti [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskoga fakulteta]] u Zagrebu.<ref name="he"/> Godine [[1883.]] izabran je redovitim članom [[HAZU|JAZU]].<ref name="he"/><ref name="mh">[http://www.matica.hr/knjige/autor/539/ Matica hrvatska: Autori. Tadija Smičiklas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160504090423/http://www.matica.hr/knjige/autor/539/ |date=4. svibnja 2016. }}, pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> Studijske godine [[1886.]]/[[1887.|87.]] bio je dekan Filozofskoga fakulteta, a odmah potom izabran je i za rektora hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu (1888. – 1898.).<ref name="he"/> Od [[1875.]] godine odbornikom je [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], a [[1889.]] – [[1891.]] i njezinim predsjednikom. Zajedno s [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim]] založio se [[1874.]] godine za preimenovanje Matice ilirske u Maticu hrvatsku. Godine [[1900.]] izabran je za predsjednika [[HAZU|JAZU]] i na tom položaju ostao je do smrti.<ref name="mh"/> Umirovljen je [[1905.]] godine, na vlastitu molbu. Smičiklas je bio izuzetno štovan u svim staležima društva i kao veliki domoljub i kao sjajan [[znanstvenik]]. Kako je bio neženja često se kod njega skupljala intelektualna zagrebačka (i hrvatska) elita. Umro je u Zagrebu, 8. lipnja 1914. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=323 Gradska groblja Zagreb - S], pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> == Politička djelatnost == Pripadao je [[Neovisna narodna stranka|Neodvisnoj narodnoj stranci]]. U dva mandata bio je zastupnikom Neodvisne narodne stranke u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] (1884. – 1887. i 1897. – 1902.).<ref name="mh"/> Protivio se agresivnoj provedbi i promidžbi madžaronske politike u Hrvatskoj.<ref name="mh"/> Bio je pristaša i štovatelj [[Franjo Rački|Račkoga]] i [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]], a njegovi zastupnički govori u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] imali su velikoga odjeka. Tako je [[1891.]] godine u Saboru izjavio: ''"Mi hoćemo da nezavisna Hrvatska ima onaj položaj u monarhiji, koji imade i Ugarska"''. Također su glasoviti njegovi govori protiv bana Khuena povodom "arhivske afere" (otuđenja velikoga dijela hrvatske arhivske građe i njezina premještaja u Budimpeštu), te je učestalo tražio da se "''komorski spisi''" vrate u [[Zagreb]]. == Znanstvena djelatnost == Znanstveni ugled učvrstio je objavljivanjem, u deset knjiga, velike zbirke hrvatskih pravnih tekstova od samih početaka, ''Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae''. ''Poviest hrvatska'' koju je izdao je u dvije knjige (prvi dio izlazi u Zagrebu 1882. godine,<ref>[http://www.matica.hr/knjige/991/ Matica hrvatska: knjige: Tadija Smičiklas. Poviest hrvatska I. Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170226085412/http://www.matica.hr/knjige/991/ |date=26. veljače 2017. }}, pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> a drugi dio 1879. godine,<ref>[http://www.matica.hr/knjige/992/ Matica hrvatska: knjige: Tadija Smičiklas. Poviest hrvatska II. Dio drugi od godine 1526-1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170225021034/http://www.matica.hr/knjige/992/ |date=25. veljače 2017. }}, pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> dakle, obrnutim redoslijedom) prva je cjelovita sinteza povijesti hrvatskoga naroda koja je izuzetno mnogo podigla nacionalni osjećaj kod Hrvata. == Djela == ;Nepotpun popis: {{wikizvor|Poviest Hrvatska. Dio drugi (Smičiklas)|Poviest Hrvatska. Dio drugi. Od godine 1526-1848.}} * ''Život i djela [[Vjekoslav Babukić|Vjekoslava Babukića]]'', Zagreb, 1876. * ''Poviest hrvatska. Po vrelih napisao Tade Smičiklas. Dio drugi. Od godine 1526-1848.'', Matica hrvatska, Zagreb 1879. * ''Poviest hrvatska. Po vrelih napisao Tade Smičiklas. Dio I. Od najstarijih vremena do godine 1526.'', Matica hrvatska, Zagreb, 1882. * ''Obrana i razvitak hrvatske narodne ideje od 1790. do 1835.'', Rad JAZU, sv. 80, Zagreb, 1885. * ''Govor Tadije Smičiklasa držan u saborskoj sjednici dne 3. listopada 1885: (po stenografičkih bilježkah)'', Zagreb, 1885. * ''O postanku Gundulićeva "Osmana": u slavu njegove tristogodišnjice govorio prigodom svoje inštalacije za rektora Hrvatskoga sveučilišta g. 1887-8 Tade Smičiklas'', Zagreb, 1887. * ''Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije'', 2 sv. (Dio 1: ''Slavonija i druge hrvatske zemlje pod Turskom ; Rat oslobodjenja''; Dio 2: ''Spomenici o Slavoniji u XVII. vijeku: (1640-1702.): u prilogu karta Slavonije u vrijeme požarevačkog mira''), JAZU, Zagreb, 1891. * ''Život i djela [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]]'', Zagreb, 1892. * ''Spomen knjiga Matice Hrvatske'', Matica hrvatska, Zagreb, 1892. (suautor [[Franjo Marković]])<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Smi%C4%8Diklas%2c+Tadija&xm0=1&selectedId=11012904 Katalog Knjižnica grada Zagreba: Matica hrvatska od godine 1842. do 1892. : spomen knjiga : sa dvanaest slika i jednim snimkom rukopisa / napisali Tade Smičiklas i Franjo Marković], pristupljeno 4. siječnja 2016.‎</ref> * ''Ivan Mažuranić'', Izdanje Matice hrvatske, Zagreb, 1892. * ''Život i djela dra. [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]'', JAZU, Zagreb, 1895. * ''Govor Tadije Smičiklasa u Hrvatskom saboru u adresnoj debati dne 25. kolovoza 1897'', Zagreb, 1897. * ''Nacrt života i djela biskupa J. J. Strossmayera i izabrani njegovi spisi: govori, rasprave i okružnice: napisao i sabrao Tade Smičiklas'', JAZU, Zagreb, 1906. == Priznanja == * Bio je počasnim građaninom [[Zagreb]]a, [[Varaždin]]a i [[Karlovac|Karlovca]]. * Sveučilište u Zagrebu svoj je prvi počasni doktirat dodijelilo Tadiji Smičiklasu 1913. godine == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikizvor|Autor:Tadija Smičiklas|Tadija Smičiklas}} ;Mrežna mjesta * [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html Tadija Smičiklas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070709003600/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/10listopad/1001%20Smiciklas.html |date=9. srpnja 2007. }} * [https://archive.org/details/poviesthrvatsk01smii/page/n6/mode/2up Tade Smičiklas: Poviest hrvatska, I. dio] * [https://archive.org/details/poviesthrvatska02smii/page/n8/mode/2up Tade Smičiklas: Poviest hrvatska, II. dio] * [https://archive.org/details/dvijestoodisjic00tadigoog Tadija Smičiklas: Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije] * [https://archive.org/details/ZivotIDjelaDra.FranjeRackoga1895TadeSmiciklas/page/n2/mode/2up Tade Smičiklas: Život i djela dra. Franje Račkoga] * [https://archive.org/details/zivot_i_djela_vjekoslava_babukica_1876-tade_smiciklas/page/n4/mode/2up Tade Smičiklas: Život i djela Vjekoslava Babukića] * [https://archive.org/details/maticahrvatskaod00smii/page/n4/mode/2up Tade Smičiklas i Franjo Marković: Spomen knjiga Matice hrvatske] {{Rektori_Sveučilišta_u_Zagrebu}} {{Predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti}} {{Predsjednici Matice hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Smičiklas, Tadija}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske]] [[Kategorija:Rektori Sveučilišta u Zagrebu]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]] [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] tkfxvg4imktp48iyhmjp1njztzyzdby 0 11459 7469340 7226136 2026-05-27T04:43:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469340 wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Island | izvorno_ime = Lýðveldið Ísland | ime_genitiv = Islanda | eng_ime = Iceland | zastava = Flag of Iceland.svg | grb = Coat of arms of Iceland.svg | lokacija = Europe-Iceland.svg | službeni_jezik = [[Islandski jezik|islandski]] (''[[de facto]]'') | glavni_grad = [[Reykjavík]] | uređenje = Unitarna Parlaments republika | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednica | predstavnik_države_osoba = [[Halla Tómasdóttir]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Bjarni Benediktsson]] | površina_poredak = 106 | površina = 103.125 | vode (jezera) = 2,7% | stanovništvo_poredak = 175 | stanovništvo = {{porast}} 348.580<ref>[https://www.statice.is/publications/news-archive/population/population-in-the-4th-quarter-2017/ Stanovništvo 2017.], statice.is, pristupljeno 2. svibnja 2018. {{eng oznaka}}</ref> | godina_popisa = 2017. | gustoća_stanovništva = 3,09 | neovisnost = [[1. prosinca]] [[1918.]] | BDP_PKM_godina = 2010. | BDP_PKM = 11.860 milijardi $ | BDP_PKM_rang = 142. | BDP_PKM_per_capita = 38.400 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 26. | valuta = [[islandska kruna]] | stoti_dio_valute = 100 eyrira | vremenska_zona = <br> (nema ljetnog računanja vremena) | himna = [[Lofsöngur]] | internetski_nastavak = [[.is]] | pozivni_broj = +354 | komentar = | moto = nema }} '''Island''' ([[Islandski jezik|islandski]]: ''Ísland'') je otočna zemlja u sjevernom [[Atlantski ocean|Atlantiku]] između [[Grenland]]a, [[Norveška|Norveške]] i [[Britanski otoci|Britanskih otoka]]. Površina Islanda obuhvaća 103 000 km², a morska obala iznosi 4988 km. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Reykjavik|Reykjavík]]. Reykjavik i okolna područja na jugozapadu zemlje dom su više od dvije trećine stanovništva. Island je vulkanski i [[Geotermalni gradijent|geološki aktivan]]. Unutrašnjost se sastoji od visoravni koju karakteriziraju [[ Lava polje|polja]] pijeska i [[ Lava polje|lave]], [[planine]] i [[Ledenjak|ledenjaci]], a mnoge ledene rijeke teku u more kroz nizine. Island je grijan [[Golfska struja|Golfskom strujom]] i ima umjerenu klimu, unatoč velikoj zemljopisnoj širini neposredno izvan [[ Arktički krug|Arktičkog kruga]]. Njegova velika širina i utjecaj na more održavaju ljeta hladnim, a veći dio [[Otočje|arhipelaga]] ima [[Polarna klima|polarnu klimu]]. ''Landnámabók'' opisuje kako je naseljavanje Islanda počelo oko [[874.]] kada je [[Ingólfur Arnarson]] došao na Island, iako su drugi prethodno boravili u zemlji. Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, mnogi su se doselili na Island u razdoblju koje se naziva ere naseljavanja. Island je došao pod upravu Norveške 1262. godine i bio je pod vlašću Norvežana i Danca sve do 1918., kada je stekao suverenitet. Međutim, danska je država upravljala vanjskim odnosima i obalnim nadzorom u ime Islanda, a zemlje su imale zajedničkog [[Danski kralj|kralja]] dok [[republika]] nije bila uspostavljena na Islandu 1944. godine. U drugom dijelu 20. stoljeća nacionalna proizvodnja Islanda znatno se povećala, a zemlja je ojačala infrastrukturu i sustav blagostanja. Island je 2007. godine bio najrazvijenija zemlja na svijetu prema indeksu UN-a o kvaliteti života, ali u 2008. je započela ekonomska kriza na Islandu u razdoblju 2008–2011, od koje se Island uspio oporaviti. Island je član [[UN|UN-a]], [[EFTA|EFTA-e]], [[NATO|NATO- a]] i [[EEA|EEA-e]]. ==Povijest== {{glavni|Povijest Islanda}} Island je bio jedan od najvećih otoka na svijetu koje čovjek nije naselio, dok u kasnom [[9. stoljeće|devetom]] i [[10. stoljeće|desetom stoljeću]] nisu došli [[Norveška|norveški]] i [[Kelti|keltski]] (škotski i irski) imigranti. Island ima najstariji [[parlament]] na svijetu, [[Althing]], osnovan [[930.]] godine. Neki pisani izvori navode da su irski redovnici živjeli na Islandu prije dolaska norveških naseljenika, ali nisu nađeni arheološki dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju. Island je bio neovisan 300 godina, a zatim su njime vladali Norveška i [[Danska]]. Formalno je bio norveška kolonija, do [[14. siječnja]] [[1814.]] godine, kada se zajednička država Norveške i Danske razdvojila [[Kilski sporazum|sporazumom]] iz [[Kiel]]a, a Island je postao ovisan teritorij Danske. Od danske vlade je dobio ograničenu autonomnu vlast, [[1874.]] godine, a protektoratsku neovisnost i suverenitet u unutrašnjim pitanjima [[1918.]] Vanjski odnosi i obrana su ostali pod danskom upravom do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je [[Njemačka]] vojno okupirala Dansku, [[1940.]] Island su, nakon toga, okupirali saveznici. Danski kralj je ''de jure'' ostao suveren do [[1944.]] godine, kada je današnja republika osnovana u nedostatku danske vlasti. Nova republika je [[1950.]] potpisala sporazum sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kojim je Americi predana nadležnost nad obranom Islanda. I danas SAD po ovom sporazumu imaju vojnu bazu u [[Keflavík]]u, a Island nema svoje oružane snage. Gospodarstvo Islanda je u poslijeratnim desetljećima ostalo ovisno o ribolovu, i ova zemlja je imala više sukoba sa svojim susjedima oko ovog resursa. Od ovih sukoba su najpoznatiji [[Bakalarski ratovi]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanijom]]. U zadnje vrijeme je došlo do diverzifikacije ekonomije, zbog velikih investicija u tešku industriju (kao što su topionice [[aluminij]]a) i privatizacije u financijskom sektoru. Spor oko morske granice prema norveškom otoku [[Jan Mayen]]u sporazumno je riješen [[1982.]] Stabilan politički sustav održava se uz česte koalicijske vlade. Najviše premijera (1944–99) bilo je iz konzervativne Stranke neovisnosti (Ólafur Thors bio je premijer četiri puta tijekom 1944–63), a potom iz liberalne Progresivne stranke te Socijaldemokratske stranke. Politički je značajan ekološki i feministički pokret; islandska [[Predsjednik|predsjednica]] (za redom u četiri mandata 1980–96) [[Vigdís Finnbogadóttir]] prva je žena u svijetu koja je demokratskim putem izabrana za predsjednicu države; nakon njezina umirovljenja za predsjednika je (1996) izabran Ólafur Ragnar Grímsson. Godine 1991–2004. premijer je bio [[Davíð Oddsson]] iz Stranke neovisnosti. [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|Financijska i gospodarska kriza 2008–09.]] izazvala je političku nestabilnost. Od 2009. premijerka je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratkinja]] [[Jóhanna Sigurðardóttir|Johanna Sigurðardóttir]]. Na izborima u travnju 2013. pobijedile su desne stranke – [[Stranka neovisnosti (Island)|Stranka neovisnosti]] i [[Napredna stranka (Island)|Napredna stranka]], a premijer je postao [[Sigmundur Davið Gunnlaugsson]] (od 2009. lider Napredne stranke). Zbog financijske afere (''Panama Papers'') odstupio je s položaja u travnju [[2016.]]<ref>{{Citiranje časopisa|title=Island|url=https://enciklopedija.hr/clanak/27933|accessdate=2020-05-31}}</ref> ==Politika== Parlament, [[Althing]], je osnovan [[1845.]] godine, kao savjetodavno tijelo danskom kralju. Ovo se smatra ponovnim uspostavljanjem skupštine osnovane 930. godine, a suspendirane [[1799.]] Trenutačno ima 63 člana, koje stanovništvo bira svake četiri godine. [[Predsjednik Islanda]] je uglavnom ceremonijalno zvanje, a on služi kao diplomat, figura i [[šef države]]. Predsjednik vlade (premijer) se, zajedno sa svojim kabinetom, brine za izvršni dio vlasti. Kabinet postavlja predsjednik poslije općih izbora, ali ovaj proces se obično vodi između vođa političkih stranaka, koji odlučuju međusobno kroz razgovore o sastavu kabineta. Samo kada čelnici stranaka nisu u stanju u razumnom roku dogovoriti se o sastavu kabineta, predsjednik koristi ovo ovlaštenje i sam postavlja kabinet. Ovo se nije dogodilo od kad je osnovana republika (1944.), ali [[1942.]] je regent države ([[Sveinn Björnsson]], koji je tu poziciju dobio u Althingu [[1941.]]) uspostavio neparlamentarnu vladu. Regent je u praksi imao poziciju predsjednika, i Sveinn Björnsson je postao prvi predsjednik 1944. Islandske vlade su skoro uvijek bile koalicije dviju ili više stranaka, jer jedna stranka obično ne osvoji većinu mjesta u parlamentu. Domet političke moći predsjednikovog kabineta je predmet rasprave među islandskim pravnicima; nekoliko odredbi ustava izgledaju da predsjedniku daju određena važna ovlaštenja, ali druge odredbe i tradicije govore suprotno. Predsjednik se bira svake četiri godine ([[2012.]]), kabinet se bira svake četiri godine ([[2013.]]), a i izbori za gradska vijeća se održavaju svake četiri godine. ==Administrativna podjela== [[Datoteka:Reynisfjara, Suðurland, Islandia, 2014-08-17, DD 164.JPG|250px|minijatura|desno|Krajolik na Islandu.]] [[Datoteka:Dyrhólaey, Suðurland, Islandia, 2014-08-17, DD 140.jpg|250px|minijatura|desno|Poluotok Dyrhólaey]] [[Datoteka:Seljalandsfoss, Suðurland, Islandia, 2014-08-16, DD 201-203 HDR.JPG|250px|minijatura|desno|Prizor iz [[Seljalandsfoss]]a.]] ===Općine=== U Islandu ima 95 općina koje upravljaju uglavnom lokalnim pitanjima, kao što su škole i prijevoz. ===Okruzi=== Postoje 23 okruga koji su uglavnom povijesna podjela. Trenutno je Island podijeljen u 26 magistrata koji upravljaju lokalnom policijom (osim u Reykjavíku, gdje postoji poseban ured komesara policije) i izvršavaju administrativne funkcije kao što su proglašavanje bankrota i vjenčavanje ljudi izvan crkava. ===Regije=== Postoji 8 regija, koje uglavnom služe za statističke svrhe. Oblasna sudska jurisdikcija također koristi ovu podjelu (doduše njena starija verzija). ===Birački okruzi=== Do [[2003.]] godine, birački okruzi za parlamentarne izbore su bili isti kao i regije, ali su amandmani ustavu to promijenili u trenutačnih 6 biračkih okruga. Ova izmjena je načinjena kako bi se izbalansirala "težina" različitih oblasti zemlje, jer su glasovi u manje naseljenim zonama vrijedili više nego glasovi u Rejkjaviku, na primjer. Debalans između oblasti je smanjena novim sustavom, ali i dalje postoji. ==Zemljopis== [[Datoteka:CIA Factbook map of Iceland.png|mini|desno|250px|Karta Islanda]] [[Datoteka:Icelandic landscapes.jpg|mini|Tri tipična islandska pejzaža]] [[Datoteka:Eyjafjallajokull-April-17.JPG|mini|Erupcija Eyjafjallajökulla]] [[Datoteka:Vatnajökull.jpeg|230px|desno|thumb|Satelitska snimka Vatnajökulla]] Island se nalazi u sjevernom [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], malo južnije od [[arktički krug|arktičkog kruga]], koji prolazi kroz mali otok [[Grímsey]] uz sjevernu obalu Islanda, ali ne kroz sam Island. Otok je geološki vrlo aktivan. Ima više aktivnih [[vulkan]]a, od kojih je najznačajniji [[Hekla]]. 2010. dogodila se značajna [[Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.|Erupcija vulkana Eyjafjallajökull]] koja je privremeno prekinula zračni promet diljem Europe zbog vulkanske prašine. Oko 10% otoka je pod ledom. Island je bogat [[gejzir]]ima (gejzir je islandska riječ) i rasprostranjena pristupačnost geotermalne energije znači da stanovnici većine gradova imaju toplu vodu, i grijanje po vrlo niskim cijenama. Električna energija je načelno veoma jeftina, zbog mnoštva rijeka i vodopada, koji se koriste za proizvodnju struje. Sam otok ima mnogo [[fjord]]ova duž obale, gdje se nalazi i većina gradova, jer je unutrašnjost Islanda, hladna i negostoljubiva pustinja. Najznačajniji gradovi su [[Reykjavík]], [[Keflavík]] gdje se nalazi nacionalna zračna luka, i [[Akureyri]]. Na otoku [[Grímsey]], unutar [[Arktički krug|Arktičkog kruga]] se nalazi najsjevernije naseljeno mjesto Islanda. Za razliku od susjednog [[Grenland]]a, Island se smatra dijelom [[Europa|Europe]], a ne [[Amerika|Amerike]]. Island je 18. otok po veličini na svijetu. ===Geografija Islanda u brojkama=== '''Najveći otoci''' (u km²): * [[Heimaey]] 13,4 * [[Hrísey]] 8,0 * Hjörsey (Faxaflói) 5,5 * [[Grímsey]] 5,3 * [[Flatey]] 2,8 * Málmey 2,4 * [[Papey]] 2 '''Najviše planine''' (u m): * [[Hvannadalsjökull]] 2109 * [[Bárðarbunga]] 2000 * Kverkfjöll 1920 * [[Snæfell]] 1833 * Hofsjökull 1765 * Eiríksjökull 1675 * [[Eyjafjallajökull]] 1666 '''Najduže rijeke''' (u km): * [[Þjórsá]] 230 * [[Jökulsá á Fjöllum]] 206 * [[Hvítá]]/Ölfusá 185 * Skjálfandafljót 178 * Jökulsá á Dal 150 * Lagarfljót 140 '''Najviši vodopadi''' (u m): * [[Glymur]] 190 * Háifoss 122 * Hengifoss 110 * Seljalandsfoss 65 * [[Skógafoss]] 62 * [[Dettifoss]] 44 * [[Gullfoss]] 32 ''' Najveća jezera''' (u km²): * [[Þórisvatn]] 88 * [[Þingvallavatn]] 84 * Lögurinn (Lagarfljót) 53 * [[Mývatn]] 37 * Hvítárvatn (Hvítárlón) 30 '''Najveći ledenjaci''' (u km²): * [[Vatnajökull]] 8300 * [[Langjökull]] 953 * [[Hofsjökull]] 925 * [[Mýrdalsjökull]] 596 * [[Drangajökull]] 160 == Botanika == Island ima na popisu ukupno 801 biljnu vrstu<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/country-stats World Plants] pristupljeno 23 .rujna 2022</ref>, od toga: * 739 autohtonih vrsta ** 436 autohtonih vrsta bez mikrovrsta * 255 endemskih vrsta ** 6 endemskih vrsta bez mikrovrsta * 38 papratnjača i likofita (od njih 1 endem) * 1 golosjemenjača * 133 jednosupnica isključujući Orhideje (od njih 1 endem) * 7 orhideja (bez endema) * 560 dvosupnica (od toga 253 endema) * 303 mikrovrste (od njih 249 endema) * 62 neofiti i uzgojene biljke ===Nacionalni parkovi=== {{glavni|Nacionalni parkovi Islanda}} U Islandu postoje tri [[Nacionalni park|nacionalna parka]] (stanje iz [[2008.]] godine): * [[Nacionalni park Snæfellsjökull]] * [[Nacionalni park Vatnajökull]] * [[Nacionalni park Þingvellir]] ==Vojska== Republika Island nema regularne oružane snage. Funkcije obrane vrši [[NATO]] baza u Keflavíku, koju uglavnom popunjavaju pripadnici američke vojske. Island ima Obalnu stražu (''Landhelgisgæslan'') i specijalnu jedinicu (''Sérsveitin''), koja je poznata pod imenom ''Víkingasveitin'' (Vikinški odred). Specijalni odred je bio pod zapovjednikom šefa rejkjaviške policije, ali je [[2004.]] donesen novi zakon po kome se ovaj odred stavlja direktno pod zapovjedništvo ministra pravosuđa i crkve. Po ovom novom zakonu, ministar pravosuđa i crkve mora postaviti nacionalnog šefa policije, koji kontrolira i upravlja islandskom policijom, uključujući i Vikinški odred. ==Stanovništvo== Islanđani su potomci skandinavskih [[Vikinzi|Vikinga]] te [[Kelti|keltskih doseljenika]] koji su došli (iz [[Irska (otok)|Irske]] i [[Škotska|Škotske]]) potkraj IX. i početkom X. st. i čine više od 96% otočnog st. Od ostalih najbrojniji su [[Danci]], [[Šveđani]] i [[Amerikanci]]. S 2,8 st./km² Island je najrjeđe naseljena europska zemlja. Izolirani položaj Islanda je rezultirao ograničenom imigracijom i ograničenim genetskim uplivom u ljudsku populaciju tokom stoljeća. Genetska sličnost koja je time prouzrokovana se danas koristi za [[genetika|genetska]] ispitivanja.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Island {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/28311/|accessdate=2020-05-31}}</ref> Jezik koji se govori je [[islandski jezik|islandski]], a spada u skupinu [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskih jezika]]. Većina stanovništva govori i jedan strani jezik. Danas je gotovo 2/3 zemlje praktički nenaseljeno, a praktički cjelokupno stanovništvo živi na obali. == Jezici == [[Islandski]] [isl], 230.000 (1980 WA). Drugi jezik sporazumijevanja je [[islandski znakovni jezik]] [icl] za gluhi dio populacija. ===Etničke grupe=== {{Glavni|Etničke grupe Islanda}} ==Religija== Islanđani uživaju vjerske slobode koje su ugrađene u [[Ustav Islanda|ustav]]; ipak, crkva i država nisu odvojeni. Tako je ustavom propisano kako na Islandu postoji [[državna crkva]] koja se zove [[Crkva Islanda]], dok je ona [[Luteranizam|luteransko]] tijelo. Rimokatolička Crkva bilježi velik porast vjernika iz godine u godinu. [[Datoteka:Landakotskirkja - panoramio (3).jpg|thumb|Katolička katedrala u Reyjkaviku]] Podatci iz 2020. govore o sljedećem vjerskom sastavu:<ref>[https://px.hagstofa.is/pxen/pxweb/en/Samfelag/Samfelag__menning__5_trufelog/MAN10001.px/?rxid=e9b67606-d567-44f2-a62d-92903ddcca5d] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128045558/https://px.hagstofa.is/pxen/pxweb/en/Samfelag/Samfelag__menning__5_trufelog/MAN10001.px/?rxid=e9b67606-d567-44f2-a62d-92903ddcca5d|date=28. siječnja 2021.}} ''Populations by religious and life stance organizations - Statistics Iceland''. Pristupljeno 31. listopada 2016.</ref> * [[Evangelička luteranska Crkva Islanda]] (službena) 63,47% * [[Rimokatolička Crkva na Islandu|rimokatolici]] 4,02% * [[Reykjavička slobodna Crkva]] 2,75% * [[Hafnarfjorđurska slobodna Crkva]] 1,98% * [[Neovisna kongregacija]] 0,89% * ostale kršćanske denominacije ([[pentekostalizam]] i sl.) 2,05% * ateisti 7,17% * ostali i neopredijeljeni 17,67% ==Promet== {{glavni|Promet Islanda}} Island ima visoku razinu posjeda automobila: 1 automobil na 1.5 stanovnika. To je ujedno i glavni oblik prijevoza. Mnogo ih je napušteno u ruralnim područjima. Island ima ukupno 13,034 km cesta, od kojih je 4,617 km asfaltirano, a 8,338 km nije. Velik dio cesta je neasfaltiran jer su to uglavnom malo korištene seoske ceste. Ograničenja brzine su 50 km/h u gradovima, 80 km/h na šljunčanim seoskim cestama i 90 km/h na cestama s tvrdom podlogom. Island trenutno nema željeznice. Najprometnija je [[međunarodna zračna luka Keflavík]] (2,1 milijun putnika, 2011) a slijede ga Reykjavík, Akureyri, Vestmannæyjar i Egilsstaðir. == Panorama == {{Široka slika|Dýrafjörður, Vestfirðir, Islandia, 2014-08-15, DD 037 PAN.jpg|800px|Panoramski pogled na Dýrafjörður, Vestfirðir na Islandu}} == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://iceland.is/ Službena stranica Islanda] {{eng oznaka}} * [http://www.icetrade.is/ Islandsko trgovinsko vijeće] * [http://wayback.vefsafn.is/wayback/20041027000000/www.icelandic.hi.is/coursetest.php Islandsko sveučilište: Islandski online] (Besplatan online tečaj islandskog jezika i kulture.) {{eng oznaka}} * [http://www.outdoors.is/ Planinarenje na Islandu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411184430/http://www.outdoors.is/ |date=11. travnja 2006. }} {{eng oznaka}} {{Portal Europa}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons = Ísland |commonshr = Island |commonscat = Iceland |commonscathr = Island |wikiatlas = Iceland |wikiatlashr = Islanda |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Europa}} {{Nordijsko vijeće}} {{Zapadnoeuropska unija}} {{EFTA}} {{NATO}} [[Kategorija:Island| ]] [[Kategorija:Države članice NATO-a]] fdbxbp9ibyn95a9td7fk6hijsppido0 0 12025 7469274 7299312 2026-05-27T02:41:40Z 2600 etc 316613 7469274 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa = Google Inc. | ime = Google | slika = [[File:Google 2026 logo.svg|220px]] | vrsta = Javna ([[NASDAQ]]), ([[London Stock Exchange|LSE]]) | osnutak = {{Z|SAD}} [[Menlo Park, Kalifornija]] ([[27. rujna]] [[1998.]]) | osnivači = Larry Page i Sergey Brin | sjedište = [[Googleplex]] | predsjednik = | ključne_osobe= [[Lawrence E. Page|Larry E. Page]], CEO, suosnivač<br>[[Eric E. Schmidt]], izvršni direktor<br />[[Sergey Brin]], direktor [[Google X]]-a i specijalnih projekata<br />[[Ruth Porat]], CFO<br>[[Sundar Pichai]], direktor proizvodnog dijela | industrija = [[internet]], [[računalni softver]], telekomunikacijski uređaji | proizvodi = | zaposleni = 183 323 (Q4 [[2024.]]) | slogan = "Don't Be Evil" | web = [https://www.google.com/ www.google.com] | sjedište_grad = [[Mountain View, Kalifornija]] | sjedište_država = {{Z+X|SAD}} | pod_posluženo = | usluge = | prihod = {{Rast}} 66,001 milijardâ [[Američki dolar|$]] | operativni_prihod = {{Rast}} 16,496 milijarda $ | neto_dobit = {{Rast}} 14,444 milijarda $ | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' '''LLC''' je američka multinacionalna korporacija specijalizirana za mrežne usluge i proizvode. To uključuje [[Tražilica|pretraživanje]], računarstvo na oblaku i mrežno [[Internetski marketing|oglašavanje]]. Većinu svoje [[dobit]]i ostvaruje na usluzi za oglašavanje [[Google AdWords|AdWords]]. == Povijest tvrtke == Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskim studijama na [[Sveučilište Stanford|sveučilištu u Stanfordu]]. Zajedno su vlasnici oko 16 posto dionica tvrtke. Google su 4. rujna 1998. godine predstavili kao privatnu korporaciju. Tvrtka je na [[burza|burzu]] izašla tek 19. kolovoza 2004. godine. Sjedište korporacije je 2006. godine preseljeno u [[Mountain View, Kalifornija|Mountain View]] u Kaliforniji.<ref>{{Cite journal |last=Brin |first=Sergey |author-link=Sergey Brin |last2=Page |first2=Lawrence |author-link2=Larry Page |year=1998 |title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine |url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf |journal=Computer Networks and ISDN Systems |volume=30 |issue=1–7 |pages=107–117 |citeseerx=10.1.1.115.5930 |doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X|issn = 0169-7552 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=29. travnja 2003. |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs. |url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a}}</ref> === Google u Hrvatskoj === Podružnica američkog Googlea u Hrvatskoj se naziva "Google Hrvatska d.o.o." registrirana u [[Trgovački sud u Zagrebu|Trgovačkom sudu u Zagrebu]] na Savskoj cesti 32, Zagreb [[2009.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/google-hrvatska/Detaljno/115010 |title=Google Hrvatska d.o.o. |publisher=FinInfo |work=www.fininfo.hr |accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.poslovna.hr/lite/google-hrvatska/1166503/subjekti.aspx |title=Google Hrvatska d.o.o. |publisher=Poslovna.hr |work=www.poslovna.hr |accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref> Google Hrvatska je [[1. prosinca]] [[2020.]] za vrijeme [[Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.|pandemije]] [[COVID-19|koronavirusa]] u Hrvatskoj predstavio inicijativu ''"Grow Croatia with Google"'' čiji je cilj značajno pridonijeti [[oporavak|oporavku]] i [[razvoj]]u [[Gospodarstvo u Hrvatskoj|hrvatskog gospodarstva]] i ubrzati [[Digitalna transformacija|digitalnu transformaciju]] te na taj način odgovoriti na izazove uzrokovane pandemijom. Inicijativa Google ima za cilj ubrzati gospodarski oporavak i razvoj upotrebom [[tehnologija|tehnologije]], [[alat]]a, [[edukacija]] i [[savjet]]a koji će pomoći 10.000 lokalnih tvrtki, zajednica i ljudi do kraja [[2021.]] u suradnji s [[Ministarstvo rada, mirovinslog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske|Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike]] i [[Hrvatski zavod za zapošljavanje|Hrvatskim zavodom za zapošljavanje]] te pod visokim pokroviteljstvom [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike Hrvatske]].<ref>{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/nova-inicijativa-googlea-pridonosi-oporavku-i-razvoju-hrvatskog-gospodarstva-15010542 |title=Grow Croatia with Google: Nova inicijativa Googlea pridonosi oporavku i razvoju hrvatskog gospodarstva |publisher=[[Hrvatski internetski portali#N |Novac.hr]] |work=novac.jutarnji.hr |date=1. prosinca 2020. |accessdate=11. prosinca 2020.}}</ref> == Povezani članci == * [[Google (tražilica)]] * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords|Google AdWord]] * [[Google mail|Gmail]] * [[Google Maps|Google Karte]] * [[Google prevoditelj]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google Earth]] * [[Google Drive|Google Disk]] == Vanjske poveznice == * [http://www.google.com Google] ==Izvori== {{izvori}} ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = Google |commonshr = Google (tvrtka) |commonscat = Google |commonscathr = Google (tvrtka) }} {{mrva-ekon}} [[Kategorija:Google| ]] mdgai7ht6g5lcql9e1641iqnlhx1ptd 0 13003 7469277 7449594 2026-05-27T02:43:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469277 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|srpanj 2007.}} {{Okvir_zemlje_svijeta |ime = Islamska Republika Iran |izvorno_ime = جمهوری اسلامی ایران<br><small>(''Džomhūrī-je Islāmī-je Īrān'')</small> |ime_genitiv = Irana |eng_ime = Iran |zastava = Flag of Iran.svg |grb = Coat_of_arms_of_Iran.svg{{!}}class=skin-invert |lokacija = Iran in its region.svg |službeni_jezik = [[perzijski jezik|perzijski]]'''&sup1;''' |glavni_grad = [[Teheran]] |vrsta_vlasti = [[Islamska republika]] |predstavnik_države_množina = Vrhovne vođe |predstavnik_države = Vrhovni vođa |predstavnik_države_osoba = [[Modžtaba Hamenei]]<ref>{{cite https://www.klix.ba/vijesti/svijet/mojtaba-khamenei-je-novi-vrhovni-voda-irana-na-ovoj-poziciji-je-naslijedio-oca/260308071}}</ref> |predsjednik_vlade_osoba = |predstavnik_države1 = Predsjednik |predstavnik_države_osoba1 = Masud Pezeškian |predstavnik_države2 = Potpredsjednik |predstavnik_države_osoba2 = Mohamad Reza Aref |predstavnik_države3 = Glasnogovornik parlamenta |predstavnik_države_osoba3 = Mohamad Bager Galibaf |površina_poredak = 18 |površina = {{n|1 648 195}} |vode = 0,7 |stanovništvo_poredak = 18 |stanovništvo = {{n|82 011 735}}<ref name="B1">{{cite web |url=http://www.worldometers.info/world-population/iran-population/ |title=Populacija Irana 2018. |work=worldometers.info |accessdate=9. siječnja 2019. |language=engleski |trans-title=Stanovništvo Irana}}</ref>| |godina_popisa = 2018. |gustoća_stanovništva = 50 |utemeljenje_ime = Ujedinjenje: |utemeljenje_datum = |utemeljenje1_ime = - [[Medijsko Carstvo]] |utemeljenje1_datum = [[625. pr. Kr.]]<ref>{{citiranje www |autor=Encyclopædia Britannica |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media |naslov=Media ancient region, Iran |izdavač=Britannica.com |godina=2011 |preuzeto=2011-02-25}}</ref> |utemeljenje2_ime = - [[Safavidsko Carstvo]] |utemeljenje2_datum = [[1501.]] |utemeljenje3_ime = '''[[Dodatak:Popis država po nadnevku državnosti|Dan državnosti]]:'''<br>- [[Iranska revolucija]] |utemeljenje3_datum = [[1. travnja]] [[1979.]] |BDP_PKM_godina = 2010. |BDP_PKM = {{n|858,65}} milijardi $ |BDP_PKM_rang = 17. |BDP_PKM_per_capita = {{n|11 395}} $ |BDP_PKM_per_capita_rang = 61. |valuta = [[Iranski rijal|rijal]] |stoti_dio_valute = 100 dinara'''&sup2;''' |vremenska_zona = [[UTC+3:30|+3:30]] ([[IRST]])<br>[[UTC+4:30]] ([[IRST|IRDT]]) |himna = ''[[Sorud-e meli-je džomhuri-je islami]]''<br /><center>[[File:Sorud-e Mellí-e Yomhurí-e Eslamí-e Irán (instrumental).oga]]</center> |internetski_nastavak = [[.ir]] |pozivni_broj = +98 |komentar = <small>(1) Službeno je još desetak regionalnih jezika<br>(2) Izvan upotrebe</small> |moto = ''Esteglal, azadi, džomhuri-je islami''<br>([[perzijski jezik|perz.]] ''Neovisnost, sloboda, islamska republika'') }} '''Iran''' ili '''Perzija''' ([[perzijski jezik|perz.]] ايران; ''Irān''), službeno '''Islamska Republika Iran''' ([[Perzijski jezik|perz.]] جمهوری اسلامی ایران; ''Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān'') [[država]] je u [[Jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]]. Naziv ''Iran'' udomaćen je još od [[Stari vijek|starog vijeka]] dok se na međunarodnoj sceni počeo aktivnije koristiti od [[1935.]] godine kada je potisnuo europski [[egzonim]] ''Perziju''. Danas se [[Terminologija Irana i Perzije|nazivi ''Iran'' i ''Perzija'']] koriste kao sinonimi u kulturološkom smislu, dok se u službenom političkom kontekstu koristi isključivo naziv ''Iran''. Država se proteže na {{Broj|1 648 195}}&nbsp;km², što je čini 18. po površini u svijetu, i prema procjenama Ujedinjenih Naroda iz 2018. u njoj je živjelo {{Broj|82 011 735}} stanovnika. Iran ima važno geostrateško značenje s obzirom na to da se nalazi u središnjoj [[Euroazija|Euroaziji]] odnosno na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Zemlja je na sjeveru omeđena [[Armenija|Armenijom]], [[Azerbajdžan]]om i [[Turkmenistan]]om odnosno [[Kaspijsko jezero|Kaspijskim jezerom]], na istoku [[Afganistan]]om i [[Pakistan]]om, na zapadu [[Irak]]om i [[Turska|Turskom]], te na jugu [[Omanski zaljev|Omanskim]] i [[Perzijski zaljev|Perzijskim zaljevom]]. Glavni i najveći grad je [[Teheran]] koji predstavlja važno političko, kulturno, gospodarsko i industrijsko središte zemlje. Iran u vojno-političkom smislu ima status regionalne sile, dok se na temelju obilnih zaliha [[nafta|nafte]] i [[prirodni plin|zemnog plina]] kao i razvijenog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]] često naziva i „energetskom supersilom”. Također, Iran je i najrazvijenija [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] i [[Industrija|industrijska]] sila u široj [[Bliski istok|regiji]]. Na teritoriju Irana nastale su neke od najstarijih [[civilizacija]] u ljudskoj povijesti. Prve države pojavile su se s [[Elam]]itima početkom [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeća pr. Kr.]], dok današnji etnojezični oblik poprimaju dolaskom [[Iranski narodi|iranskih naroda]] u [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeću pr. Kr.]] Iranska [[nacija]] oblikuje se oko [[625. pr. Kr.]] nastankom [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]] kojeg kasnije na [[Stari vijek|starovjekovnoj]] političkoj sceni nasljeđuju dinastije iranskih [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenida]], [[Helenizam|helenističkih]] [[Seleukidi|Seleukida]], te iranskih [[Partsko Carstvo|Parta]] i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanida]]. Sredinom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] nastupa [[Arapi|arapsko]] osvajanje Irana, čime se [[islam]] počinje širiti na uštrb [[Zoroastrizam|zoroastrizma]]. Iransko stanovništvo u konačnici je islamizirano tijekom vladavina domaćih dinastija [[Tahiridi|Tahirida]], [[Bujidi|Bujida]], [[Safaridi|Safarida]] i [[Samanidi|Samanida]] koje su povratile iransku nezavinost. [[Srednji vijek]] obilježava procvat iranske književnosti, filozofije, medicine, astronomije, matematike i umjetnosti zbog čega Iran postaje glavnim žarištem islamskog svijeta. Iranski identitet zadržan je i tijekom vladavina stranih [[Turkijski narodi|turkijskih]] i [[Mongoli|mongolskih]] dinastija [[Seldžuci|Seldžuka]] odnosno [[Ilhanidi|Ilhanida]] i [[Timuridi|Timurida]] koji su preuzeli [[perzijski jezik]] i [[Iranska kultura|kulturu]]. Prekretnica u [[Povijest Irana|iranskoj povijesti]] nastupa oko [[1500.]] godine kada je osnovano [[Safavidsko Carstvo]] za vrijeme kojeg [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12. imama postaje službenom religijom zemlje. Iranska ustavna revolucija iz [[1906.]] godine urodila je stvaranjem prvog nacionalnog [[parlament]]a u okvirima ustavne monarhije, dok je sadašnji politički sustav [[Islamska republika|islamske republike]] plod [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine. Prema ustavu iz [[1979.]] godine, iranski politički sustav sastoji se od više isprepletenih upravnih tijela poput parlamenta, predsjednika, vijeća stručnjaka i vrhovnog vođe. Iran je jedan od osnivača [[UN|Ujedinjenih naroda]], [[Pokret nesvrstanih|pokreta nesvrstanih]], [[OIK|Organizacije islamske konferencije]] i [[OPEC|Organizacija zemalja izvoznica nafte]]. Iran je od najranije povijesti [[multietnička država]] sastavljena golemom većinom od [[Iranski narodi|iranskih naroda]] među kojima već tisućljećima dominiraju [[Perzijanci]] koji danas čine oko 60 % današnjeg stanovništva Irana, a slijede ih [[Azeri]] (turkofoni), [[Kurdi]], [[Beludži]], itd. Službena [[religija]] je [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] 12. imama dok se u ostale priznate religije ubrajaju [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]]. [[Perzijski jezik]] je uz više regionalnih glavnim službenim jezikom u zemlji, odnosno jedan od najstarijih svjetskih [[Službeni jezik|službenih jezika]] u neprekidnoj upotrebi do današnjeg dana. Službeni kalendar u državi je [[iranski kalendar]]. == Etimologija == {{glavni|Terminologija Irana i Perzije}} Tijekom vladavine [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenida]] ([[550. pr. Kr.]] - [[330. pr. Kr.]]), [[Perzijanci]] su svoju regiju zvali ''Parsa'' po imenu kraljevstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]] koji je pripadao perzijskom plemenu, a danas se to ime može naći u oblicima [[Fars]] ili Pars, što je ime jedne pokrajine u Iranu. Sveukupno područje države naseljeno [[Iranski narodi|iranskim plemenima]] zvalo se ''Arijanam'', a ta riječ potječe iz [[Indoiranski jezici|arijskog]] izraza koji znači ''plemenit''.<ref name="gene">{{eng oznaka}} [http://www.blackwellpublishing.com/content/BPL_Images/Content_store/Sample_chapter/9781557868602/Garthwaite_sample%20chapter_Persians.pdf « Persia: Place and Idea »], chap. 1 in ''The Persians'', Gene R. Garthwaite, Blackwell Publishing, 2005, {{ISBN|1-557-86860-3}}</ref> U [[Partsko Carstvo|partskom]] razdoblju ([[248. pr. Kr.]] - [[224.]]) ''Arijanam'' je preoblikovano u ''Arijan'' te se s vremenom razvilo u izraze ''Iranšaher'' i ''Iran'' do [[Sasanidi|sasanidskog]] razdoblja. Grci su rabili izraze ''Arijana'' i ''Persis'' u opisivanju područja koje je danas poznato pod nazivom [[Iranska visoravan]].<ref name="keddie">{{eng oznaka}} [http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf « Iran: Understanding the Enigma: A Historian’s View »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070101203034/http://meria.idc.ac.il/journal/1998/issue3/keddie.pdf |date=1. siječnja 2007. }}, Nikki Keddie, ''Middle East Review of International Affairs'' Vol. 2, No. 3, rujan 1998.</ref> Ovaj je izraz u [[latinski|latinskom]] dobio oblik ''Persia'' te je pod tim ili sličnim nazivima ušao u većinu europskih jezika. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]], pokrenula se diskusija između intelektualaca o točnom imenu zemlje. [[21. ožujka]] [[1935.]] godine, na [[Novruz]] (iranska [[nova godina]]), [[Reza-šah Pahlavi]] izdao je dekret kojim se zahtijeva da se u svim službenim dokumentima u vanjskim odnosima za ime zemlje koristi naziv Iran.<ref name="keddie" /> == Povijest == {{glavni|Povijest Irana|Perzijsko Carstvo}} Iranska povijest proteže se na više tisuća godina i jedna je od najstarijih na svijetu. Pokriva velik broj civilizacija koje su živjele na [[Iranska visoravan|iranskoj visoravni]], od [[Šahri Sohta|Šahri Sohte]] (''Spaljenog grada'') u [[Sistan]]u iz [[Brončano doba|brončanog]] doba te [[Džiroftska kultura|Džiroftske kulture]] i [[Elam|Elamitskog kraljevstva]], preko [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog]], [[Partsko Carstvo|Partskog]] i [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidskog]] Carstva, sve do današnje Islamske Republike Irana. {{Kronologija Irana}} === Prapovijest i stari vijek === Na području Irana, točnije u [[Beludžistan]]u, nađeni su ostaci ljudskog djelovanja još iz razdoblja [[donji paleolitik|donjeg paleolitika]], od kojih najstariji datiraju i do 800.000 godina. Na sjeverozapadu zemlje, u području [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]], nađeni su ostaci gospodarske aktivnosti iz razdoblja [[mezolitik]]a. [[neolitik|Neolitička]] nalazišta svjedoče o poljoprivrednom djelovanju prije oko 6.000 do 7.000 godina u dolini [[Gorgan]]a, u [[Tureng-Tape]]u, [[Jarim-Tape]]u i u središtu zemlje, u [[Tape-Sialk|Sialku ''II'']] (blizu [[Kašan]]a).<ref>{{fra oznaka}} R. Ghirshman, ''Fouilles de Sialk près de Kashan, 1933, 1934, 1937'', Pariz, 1938.</ref> Predmeti od [[bakar (element)|bakra]] i oslikane keramike iz [[brončano doba|brončanog doba]] (prije 4.000 godina) pronađeni su u [[Suza (Iran)|Suzi]] (pokrajina [[Huzestan]]) i [[Tape-Sialk]]u. Arheološkim istraživanjima tek se sad počinju upoznavati vrlo stare civilizacije koje su ovdje gradile gradove prije 5000 godina. Početkom trećeg tisućljeća pr. Kr., u [[Suza (Iran)|Suzi]] se javlja oblik pisma koji je vjerojatno nastao iz starog sumeranskog pisma. [[Elam|Elamsko carstvo]] (prije kojeg je postojala protoelamitska civilizacija) postalo je nova regionalna snaga u jugozapadnom Iranu te svojevrsna konkurencija susjednim carstvima [[Babilonija|Babilonije]] i [[Asirija|Asirije]]. Tek u drugom tisućljeću pr. Kr. na iranski plato dolaze [[iranski narodi]] iz središnje Azije. Sredinom 7. stoljeća pr. Kr. [[Medijci]] okupljeni u plemenima na sjeveru i sjeverozapadu zemlje postaju samostalna regionalna sila i osnivaju [[Medijsko Carstvo]]. Krajem istog stoljeća Medijci i Babilonci oslobađaju se Asiraca zauzimanjem [[Niniva|Ninive]] [[612. pr. Kr.]] U ovom razdoblju izvori spominju [[Kir I.|Kira I.]], kralja [[Anšan]]a i unuka [[Ahemen]]a, osnivača [[Ahemenidsko Carstvo|prvog perzijskog carstva]]. ==== Ahemenidska dinastija ==== [[Datoteka:Persepolis T Chipiez.jpg|mini|250px|desno|Rekonstrukcija [[Perzepolis]]a, prijestolnice [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskih]] Perzijanaca]] {{glavni|Ahemenidsko Perzijsko Carstvo}} Ahemenidi su stvorili veliko carstvo koje se protezalo od [[Indija|Indije]] do [[Egipat|Egipta]], a koje je bilo organizirano u [[satrapija|satrapije]] povezane velikom mrežom cesta. [[Kirov cilindar]] prvi je pisani trag neke deklaracije o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] iz vremena [[Kir Veliki|Kira II.]]<ref>{{eng oznaka}} Shapour Suren-Pahlav [http://www.iranchamber.com/history/cyrus/cyrus_charter.php ''Cyrus Charter of Human Rights''] Iran Chamber</ref> Ahemenidska dinastija izgradila je važne gradove kao što su [[Pasargad]], [[Perzepolis]], [[Suza (Iran)|Suza]] i [[Ekbatana]]. Njihova vladavina u [[Zapadni svijet|Zapadnom svijetu]] najpoznatija je po [[Grčko-perzijski ratovi|ratovima]] protiv [[Stara Grčka|Grka]]. [[Ahemenidsko Carstvo]] doživljava pad nakon vladavine [[Kserkso I.|Kserksa I.]] te ga [[330. pr. Kr.|330. godine pr. Kr.]] osvaja [[Aleksandar Makedonski]]. ==== Partska dinastija ==== {{glavni|Partsko Carstvo}} [[Datoteka:Arge Bam Arad edit.jpg|mini|250px|desno|[[Bam]]ska citadela, sagrađena [[500. pr. Kr.]]]] [[Partsko Carstvo]] osnovano je [[247. pr. Kr.]], a njihovi vladari smatrali su se nasljednicima [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenida]]. Carstvo je osnovao [[Arsak I. od Partije|Arsak]], poglavar [[iranski narodi|iranskog]] plemena [[Parni]], nakon što je osvojio tadašnju [[Seleukidi|seleukidsku]] [[satrap]]iju [[Partija (satrapija)|Partiju]]. Parni su se tada stopili s domaćim [[Parti]]ma, a Arsak je također osnovao znamenitu arsakidsku dinastiju, te se njegova država ponekad naziva i ''Arsakidsko Carstvo''. Slabljenjem seleukidske moći, Partsko Carstvo se nametnulo kao vodeća sila [[Bliski istok|Bliskog istoka]], te je na vrhuncu moći uz teritoriju današnjeg Irana sadržavalo i [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], [[Armenija|Armeniju]], južnu obalu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], te velike dijelove [[Afganistan]]a, [[Pakistan]]a i [[Turkmenistan]]a. Partsko Carstvo objedinjavalo je elemente [[Iranska kultura|iranske]] i [[Helenizam|helenističke]] kulture što se najbolje očituje u političkoj upravi. Partsko Carstvo, koje je povremeno vodilo ratove s [[Rimska Republika|rimskom]] državom na zapadnim granicama, srušeno je godine [[226.]] u pobuni vazala na jugozapadu Irana koji su nakon toga osnovali novo, [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo]]. ==== Sasanidska dinastija ==== {{glavni|Sasanidsko Carstvo}} [[Datoteka:Bas relief nagsh-e-rostam al.jpg|mini|250px|desno|[[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|Sasanidski]] reljef, prikaz [[Šapur I.|Šapura I.]]]] Sasanidi su bili prvi koji su vlastito carstvo oslovljavali [[endonim]]om koji se zadržao do današnjeg dana - ''Iran-šar'' ili ''Erā-nšar'' (perzijski: ايرانشهر, ''Iransko carstvo (domovina)''). Oni su vladali jednim od najvažnijih razdoblja iranske povijesti te su ostvarili brojna dostignuća na svim područjima. Posebno su utjecali na [[Rimsko Carstvo|rimski svijet]], jer su dva carstva bila neprestano u ratu.<ref>A. Grabar, « Le rayonnement de l’art sassanide dans le monde chrétien », ''La Persia nel Medioevo'', Rim, 1971., str. 679.-707.</ref> Njihov kulturni utjecaj dosegnuo je i [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]], [[Afrika|Afriku]], [[Kina|Kinu]] i [[Indija|Indiju]] te se nastavio i u [[islam]]skom razdoblju<ref>{{fa}} Abdolhossein Zarinkoub, ''Ruzgaran: tarikh-e Iran az aghz ta saqut saltnat Pahlvi'', Sukhan, 1999. {{ISBN|964-6961-11-8}} - p. 305.</ref>^,.<ref>M. M. Mango, « Byzantine, Sasanian and Central Asian Silver, Kontakt zwischen Iran, Byzanz und der Steppe » in 6-7. Jh., ed. Cs. Balint, ''Varia Archaeologica Hungarica'', IX, Budimpešta, 2000., str. 267.-284.</ref> === Srednji vijek === Stoljetni ratovi s Rimljanima doveli su do iscrpljenja obje starovjekovne supersile što je išlo na ruku [[Arapi]]ma ujedinjenim pod [[islam]]om koji započinju masovne vojne pohode. [[Arapsko-sasanidski rat|Osvajanje]] Irana počelo je [[637.]] godine s [[Abu Bekr]]om. Nakon opsade [[Ktezifont]]a, glavnog grada carstva, muslimani pobjeđuju sasanidsku vojsku kod [[Bitka kod Nihavanda|Nihavanda]] [[642.]] godine. Nakon toga Iranom se počeo širiti islam koji je postao većinskom religijom tri stoljeća kasnije odnosno tijekom vladavine domaće dinastije [[Samanidsko Carstvo|Samanida]]. Iran je islamiziran, ali nikad nije arabiziran, za razliku od drugih krajeva koje je osvojio [[kalifat]].<ref name="lewis">{{eng oznaka}} [http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.pdf ''Iran in history''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090619215644/http://www.tau.ac.il/dayancenter/mel/lewis.pdf |date=19. lipnja 2009. }}, Bernard Lewis, Moshe Dayan Center for Middle Eastern and African Studies, Sveučilište u Tel Avivu, 2001. godine</ref> Perzijanci su značajno pridonijeli islamu na kulturnoj, političkoj i religijskoj razini.<ref name="lewis" /> [[Datoteka:Saffarids 900ad.jpg|mini|desno|250px|Zemljovid Irana pod dinastijom [[Safaridi|Safarida]] iz [[900.]] g.]] U 8. stoljeću, u [[Veliki Horasan|Horasanu]] se prihvaća disidentska [[šijiti|šijitska]] doktrina te se događa odavajanje od arapske dominacije. Pobunom je svrgnuta dinastija [[Omejidi|Omejida]] te ju je u [[Bagdad]]u zamijenila [[Abasidi|Abasidska]] dinastija, [[748.]] godine.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html "Abbassid Caliphate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403213252/http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f1/v1f1a052.html |date=3. travnja 2008. }}, C. E. Bosworth, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref> Moć kalifâ ubrzano se smanjuje te u Iranu nastaju mnoge jake regionalne dinastije između [[820.]] i [[1005.]], od kojih iznimno [[Samanidi]]. Oni su se sukobljavali s Bagdadom te u mnogočemu obogatili intelektualni život. Osim klasične arapske kulture, podupirali su perzijsku književnost i jamčili zaštitu misliocima. Od [[962.]] dinastija [[Gaznavidi|Gaznavida]] iz [[Gazni]]ja vlada [[Veliki Horasan|Horasanom]], te [[Pandžab]]om. U ovo vrijeme, pod zaštitom Mahmuda Gaznija, [[Firdusi]] piše „[[Šahname|Šahnamu]]” (''Knjiga kraljeva''), epsku pjesmu s pričama iz perzijske mitologije.<ref>« Ghaznavids », C.E. Bosworth ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref> [[Seldžuci]] dolaze u regiju u 11. stoljeću<ref name="gene" /> te pobjeđuju [[Gaznavidi|Gaznavide]] pa [[Samanidi|Samanide]], a u Iranu se događa kulturna i znanstvena renesansa. Napravljena je promatračnica u [[Isfahan]]u, gdje je [[Omar Hajam]] stvorio novi, [[perzijski kalendar]] s [[prijestupna godina|prijestupnim godinama]] koji je i danas u uporabi. Ovo je razdoblje također bilo vrlo plodno za mnoga umjetnička dostignuća. Nakon vladavine Seldžuka, Iranom upravljaju manje lokalne dinastije prije dolaska [[Mongoli|Mongola]] pod vodstvom [[Džingis-kan]]a, [[1219.]] godine. Invazija je poprilično oštetila zemlju i stanovništvo.<ref>« Mongols », Peter Jackson, nov. 2002, ''[[Encyclopaedia Iranica]]''</ref> Uništenjem brojnih sustava za navodnjavanje uništena je i mreža nastambi. Uništene gradove zamjenjuju izolirane oaze, a broj stanovnika pada te se stanovništvo tribalizira. Manje lokalne dinastije vladaju područjem nakon kraja prvog mongolskog razdoblja u [[1335.]] godini. Vrlo brzo zbiva se ponovna invazija, u kojoj [[Timur]] potpuno osvaja Iran te postaje car [[1381.]] godine. [[Timuridsko Carstvo]] traje do [[1507.]] godine kada uzbečki [[Šajbanidi]] zauzimaju [[Samarkand]], dok se istovremeno u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] uzdiže domaća dinastija [[Safavidi|Safavida]] koja centralizira iranske teritorije. === Novi vijek === ==== Safavidska i afšaridska dinastija ==== {{glavni|Safavidsko Carstvo|Afšaridsko Carstvo}} [[Datoteka:Map Safavid Persia-fr.png|mini|desno|250px|Zemljovid [[Safavidsko Carstvo|Safavidskog Carstva]] (16. – 18. stoljeće)]] Iransko stanovništvo preobratilo se na [[imamiti|imamitski]] [[šijiti|šijizam]] u 16. stoljeću, za vrijeme [[Ismail I.|Ismaila I.]], prvog [[Safavidi|safavidskog]] vladara. Ovo preobraćenje izvršeno je zbog suprotstavljanja dominaciji sunitskih [[Otomansko Carstvo|Otomanskih Turaka]], kako bi se stvorio jedinstven religijski identitet. Preobraćenje je bilo obvezno, pod prijetnjom smrću.<ref>{{eng oznaka}} Ehsan Yarshater, [http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html « Iran - The Safavids »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116041047/http://www.iranica.com/newsite/articles/v13f3/v13f3001d.html |date=16. siječnja 2009. }}, ''[[Encyclopædia Iranica]]'', 2006</ref> Vrhunac safavidske vladavine bio je za vrijeme šaha [[Abas I.|Abasa I. Velikog]], za čijeg se vremena dogodila centralizacija i opći napredak zemlje. Ovo je bilo [[zlatno doba]] i za umjetnost i trgovinu. Invazijom afganskih plemena u Iran [[1722.]] godine započela je silazna putanja safavidskog razdoblja. Nakon pada zadnjeg safavidskog vladara [[1735.]], godinu poslije Tahmasp Koli iz plemena Afšar istjeruje Paštunce i preuzima vlast pod imenom [[Nader-šah]]. Za vrijeme njegove vladavine vraćen je cijeli teritorij Irana te su krenuli vojni pohodi u Indiju. Njegova vladavina nije dugo trajala te je [[1747.]] godine ubijen u zavjeri. ==== Zandijska i kadžarska dinastija ==== {{glavni|Zandijsko Carstvo|Kadžarsko Carstvo}} Za vlast u zemlji otada se počinju boriti razne lokalne dinastije: [[Afšaridsko Carstvo|Afšaridi]], [[Hotakijsko Carstvo|Hotakijci]], [[Kadžarsko Carstvo|Kadžari]] i [[Zandijsko Carstvo|Zandijci]]. [[Karim-han Zand]] uspio je [[1750.]] godine ujediniti skoro cijelu zemlju. Za vrijeme njegova vladanja glavni je grad iz [[Mašhad]]a premješten u [[Širaz]] i započelo je kratko vrijeme mira i napretka. Nakon njegove smrti [[1779.]] godine počinju daljnje borbe za vlast. Na kraju pobjeđuje [[Muhamed-šah Kadžar]] koji preuzima vlast [[1794.]] godine i time osniva dinastiju koja je trajala sve do [[1925.]] godine. Tada glavnim gradom postaje [[Teheran]]. Za vladanja njegovih nasljednika [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šaha]], [[Muhamed-šah Kadžar|Muhamed-šah]] i [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]], u zemlji je obnovljen red, stabilnost i jedinstvo. Trgovci i vjerski vođe postaju važni članovi društva u ovo vrijeme. Zbog slabosti središnje vlasti, velike kolonijalne sile, [[Rusko Carstvo|ruska]] i [[Britanski imperij|britanska]], zahvaljujući vojnoj i tehnološkoj moći, počinju dominirati [[Gospodarstvo Irana|iranskim gospodarstvom]] i miješati se u unutarnje poslove države. Ipak, unatoč [[Velika igra|Velikoj igri]], Iran je sačuvao nezavisnost i nikad nije koloniziran. === Suvremeno doba === ==== Ustavna revolucija i modernizacija Irana ==== {{glavni|Iranska ustavna revolucija}} [[Datoteka:TabrizRevolutionaries.JPG|mini|desno|200px|Skupina revolucionara u [[Tabriz]]u]] Prvi pokušaji modernizacije zemlje dogodili su se za vrijeme [[Nasrudin-šah Kadžar|Nasrudin-šaha]]. Reforminan je porezni sustav, pojačana kontrola nad administracijom te razvijena industrija i trgovina. Smanjio se strani utjecaj, kao i utjecaj šijitskog svećenstva. Narodna želja za promjenama dovela je do ustavne revolucije [[1906.]] godine. Iran je postao prva bliskoistočna zemlja koja je revolucijom dobila ustav. [[Prvi svjetski rat|Prvim svjetskim ratom]] povećan je utjecaj Britanaca, koji su već dotad bili zainteresirani za naftu pronađenu [[1908.]] godine u [[Huzestan]]u. Pokušali su nametnuti anglo-perzijski dogovor [[1919.]] godine, koji je parlament odbio. [[Datoteka:Rezashah.jpg|mini|lijevo|[[Reza-šah]]]] Nešto poslije državnim udarom smijenjena je vlast u korist časnika Reza-šaha, koji četiri godine poslije postaje [[Reza-šah Pahlavi]]. Uz pomoć snažne i centralizirane vlade počinje modernizacija Irana: razvijanje teške industrije, veliki infrastrukturni projekti, gradnja nacionalne željeznice, stvaranje javnog nacionalnog obrazovnog sustava, reforma pravosuđa (dotad pod kontrolom svećenstva), stvaranje iranskog građanskog zakonika, poboljšanje zdravstvenog sustava, itd. Posebna prava koja su dodijeljena strancima za vrijeme [[Kadžarsko Carstvo|Kadžara]] ukinuta su kako bi se smanjila ovisnost i njima, što se posebno odnosilo na Veliku Britaniju i Rusiju. Dana [[21. ožujka]] [[1935.]] međunarodna zajednica na Reza-šahov zahtjev službeno je odlučila prestati rabiti višetisućljetni [[egzonim]] ''Perzija'' odnosno počela je oslovljavati zemlju s ''Iranom'' ([[endonim]]om nepromijenjenim od [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidske epohe]]). Zabrana nošenja vela za žene, kao i obveza oblačenja na „zapadnjački” način za muškarce, uvedena je iste godine. Zbog zbližavanja s [[Njemačka|Njemačkom]], Britanci prisiljavaju [[Reza-šah]]a na abdikaciju u korist svoga sina [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhameda Reze Pahlavija]] [[1941.]] godine. Reza-šah poslan je u egzil gdje je i umro [[1944.]] godine. Okupacija zemlje bila je vrlo važna [[saveznici]]ma. Nakon proglašenja rata [[Treći Reich|Njemačkoj]] [[1943.]] godine, Iran se približio zapadnim snagama. Iste godine u [[Teheranska konferencija|Teheranu]] sastali su se [[Churchill]], [[Roosevelt]] i [[Staljin]] čime su ojačali svoju ulogu u Iranu, koji je ubrzo postao član [[UN|Ujedinjenih naroda]]. [[Datoteka:28mordad1332.jpg|mini|desno|200px|Vojnici okupiraju zgradu [[Iranski medžlis|Medžlisa]] u [[Teheran]]u ([[19. kolovoza]] [[1953.]])]] U prosincu [[1945.]] godine, uz potporu [[SSSR]]-a, [[Narodna Republika Azarbajdžan]] i [[Kurdska Narodna Republika]] proglašavaju svoju nezavisnost u područjima iranskog Azarbajdžana i iranskog Kurdistana. Dijelove [[Horasan (pokrajina)|Horasana]], [[Gorgan]]a, [[Mazandaran]]a i [[Gilan]]a okupirale su sovjetske trupe; [[Iranska kriza 1946.|iransko-sovjetska kriza]], prva u [[hladni rat|hladnom ratu]], završila je u prosincu [[1946.]] godine nakon što su vlade separatističkih pokreta izgubile potporu [[SSSR]]-a. Godine [[1953.]] premijer [[Muhamed Mosadek]] nacionalizira naftu. Radi zaštite zapadnjačkih interesa u iranskoj naftnoj industriji, [[MI6|britanske]] i [[CIA|američke tajne službe]] provode [[Operacija Ajax|operaciju Ajax]] čiji je cilj postavljanje vlade koja bi štitila zapadnjačke interese. Nakon Mosadekova pada, Muhamed Reza Pahlavi uspostavlja autokratski diktatorski režim uz pomoć SAD-a. Godine [[1955.]], Iran pristupa Bagdadskom sporazumu čime prelazi na američki stranu u [[hladni rat|hladnom ratu]]. Pahlavi je modernizirao industriju i društvo zahvaljujući prihodima od nafte te programu zvanom [[Bijela revolucija]]. Za vrijeme njegova režima uklonjeni su svi oblici političke oporbe, a njegova vladavina općenito nije bila dobro prihvaćena u iranskom društvu. ==== Iranska revolucija i islamska republika ==== {{glavni|Iranska revolucija}} [[Datoteka:Mohammad Reza Pahlavi.png|mini|lijevo|170px|[[Mohammad Reza Pahlavi|M. Reza Pahlavi]] (zbačen [[Iranska revolucija|revolucijom]] 1979.) s [[Farah Pahlavi]], bivšom iranskom kraljicom]] Nakon mjeseci demonstracija i prosvjeda protiv njegovog režima, Muhamed Reza Pahlavi napustio je Iran [[16. siječnja]] [[1979.]] godine. Dana [[1. veljače]] [[1979.]] [[Ruholah Homeini]] vratio se u zemlju nakon 15 godina egzila. Nakon proglašenja neutralnosti oružanih snaga u revoluciji, Homeini je proglasio kraj monarhije [[11. veljače]], te uspostavio prijelaznu vladu. Iako je među stanovništvom većinom vladalo pozitivno raspoloženje zbog odlaska šaha, postojalo je mnogo nesuglasica oko budućnosti Irana.<ref>Ibrahim, « Jubilation, Anarchy and Sadness Mix as Tehran Erupts in Frenzy », ''New York Times'', 12/02/1979, p. 1</ref> Iako je Homeini bio najpopularnija politička figura, postojalo je više revolucionarnih skupina, od kojih je svaka imala drugačiji pogled na budućnost zemlje. Grupe su uključivale liberale, marksiste, anarhiste i laike, uz veliki broj vjerskih skupina koje su tražile modeliranje iranske budućnosti.<ref name="keddie" /> Teolozi su bili prvi koji su uspostavili red u zemlji uz pomoć lokalnih odbora. Poznati pod imenom [[Branitelji revolucije]] od svibnja [[1979.]], ove skupine su brzo dobile moć na lokalnoj razini po cijelom Iranu, te time i najveći dio moći na sveukupnoj razini. Uz pomoć revolucionarnih sudova koji su uspostavljeni, eliminirane su ključne ličnosti iz starog režima, kao i protivnici iz drugih skupina. Krajem 1979. organiziran je [[referendum]], na kojem je uspostavljena [[islamska republika]] po Homeinijevom nacrtu, s [[Rahbar|vrhovnim vođom]] na čelu. [[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|mini|desno|200px|Povratak [[Ruholah Homeini|Imama Homeinija]] u [[Teheran]] (veljača, [[1979.]])]] Zbog [[Iranska talačka kriza|iranske talačke krize]] (opsada američkog veleposlanstva u [[Teheran]]u između [[4. studenog]] [[1979.]] i [[20. siječnja]] [[1981.]] i uzimanje osoblja kao talce) [[Jimmy Carter|Carterova]] administracija je prekinula diplomatske veze s Iranom, te nametnula [[7. travnja]] [[1980.]] gospodarske sankcije. Dana [[22. rujna]] [[1980.]], iskorištavajući slabost iranskih oružanih snaga pod novim političkim sustavom,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf « Khomeini’s Incorporation of the Iranian Military »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060923193704/http://www.cmc.sandia.gov/links/cmc-papers/mcnair48.pdf |date=23. rujna 2006. }}, Mark Roberts, ''McNair Paper 48'', Institute for National Strategic Studies, siječanj 1996.</ref> [[Iračko-iranski rat|Irak napada Iran]]. Službena politika [[SAD]]-a tražila je izolaciju Irana. SAD i njezini saveznici pružili su oružje i tehnologiju režimu [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koji je htio osvojiti naftna polja u [[Huzestan]]u.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.twq.com/07winter/docs/07winter_bradley.pdf « Iran’s Ethnic Tinderbox »] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926131746/http://www.twq.com/07winter/docs/07winter_bradley.pdf |date=26. rujna 2007. }}, John R. Bradley, ''The Washington Quarterly'', hiver 2006-2007</ref> Članovi Reganove administracije potajno su prodavali oružje i dijelove Iranu, što je poznato pod nazivom [[Iran-Contra afera]]. Iran je pristao na poštovanje prekida vatre kojeg je zahtijevala 598 rezolucija [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti UN-a]] [[20. srpnja]] [[1987.]] godine. [[15. kolovoza]] [[1990.]] Sadam Husein je pristao vratiti se na dogovore iz Alžira iz 1975., tj. ''[[status quo ante bellum]]''. Nakon Homeinijeve smrti [[3. lipnja]] [[1989.]], [[Vijeće stručnjaka]] prihvatilo je [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]] kao [[Rahbar|vođu revolucije]]. Njegovim dolaskom na vlast ustav je promijenjen. Tijekom [[Zaljevski rat|Zaljevskog rata]] [[1991.]] godine, Iran je ostao neutralan (dopustio je jedino prisutnost iračkog zrakoplovstva i ulazak iračkih izbjeglica na svoj teritorij). Revolucija, nakon koje je slijedio rat s Irakom ostavili su velike posljedice na gospodarstvo zemlje koje su vodili pragmatičari kao Hašemi Rafsandžani, koji je izabran kao predsjednik [[1987.]], te [[1991.]] godine. Krah gospodarske politike i modernizacije iranske države doveo je do izbora umjerenjaka [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997.]] godine. Njegovu vladavinu obilježile su nesuglasice između društva koje je zahtijevalo promjene i svećenstva koje je željelo zadržati svoju moć. Ova situacija doseže svoj vrhunac u srpnju [[1999.]], kada su na ulicama Teherana i drugih većih gradova izbili masovni protesti protiv vlasti. Hatami je ponovno izabran [[2001.]] godine, ali konzervativne struje u iranskom parlamentu destabilizirale su njegov reformatorski pokret. Godine [[2005.]] godine, na mjesto predsjednika države izabran je [[Mahmud Ahmadinežad]], konzervativni gradonačelnik [[Teheran]]a. Njegov mandat obilježava spor sa [[SAD]]-om oko [[Iranska nuklearna kriza|nuklearnog programa]] i tvrda vanjska politika. Iran je trenutačno izvrgnut [[CIA|američkim specijalnim operacijama]] s ciljem destabiliziranja političkog sustava, rušenja vlade i sprečavanja Irana od razvoja nuklearnog programa.<ref>[http://www.newyorker.com/archive/2006/11/27/061127fa_fact?currentPage=all Is a damaged Administration less likely to attack Iran, or more?]</ref> [[Prosvjedi u Iranu 2025.-2026.|Prosvjedi u Iranu]] započeli su 28. prosinca [[2025.]] usred produbljujuće gospodarske krize i općeg nezadovoljstva prema vladi [[Islamska Republika Iran|Islamske Republike Iran]], prerastajući u najveći ustanak nakon prosvjeda povezanih s [[Mahsa Amini|Mashom Amini]] [[2022.]] i potencijalno najveći od [[Iranska revolucija|Islamske revolucije]] [[1979.]]<ref>[[[https://apnews.com/article/iran-traders-protest-rial-currency-ddc955739fb412b642251dee10638f03](https://apnews.com/article/iran-traders-protest-rial-currency-ddc955739fb412b642251dee10638f03) Protests erupt in Iran over currency's plunge to record low] apnews.com Preuzeto 30. prosinca 2025.</ref> == Zemljopis == [[Datoteka:Iran_topo_hr.svg|300px|desno|Karta Irana]] {{glavni|Zemljopis Irana}} Iran je većinom planinska zemlja s površinom od 1 648 000&nbsp;km². Na sjeveru ima granice s [[Armenija|Armenijom]] (35&nbsp;km), [[Azerbajdžan]]om (611&nbsp;km), [[Turkmenistan]]om (992&nbsp;km), te ima 740&nbsp;km obale na [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Zapadne granice dijeli s [[Turska|Turskom]] na sjeveru i [[Irak]]om na jugu, završavajući na [[Šat al-Arab]]u (na perzijskom: ''Arvand Rūd''). Na jugu zemlja ima izlaz na [[Perzijski zaljev|Perzijski]] i [[Omanski zaljev]] u dužini od 1770&nbsp;km. Iran od [[1970-ih]] ima granični spor s [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] zbog [[Abu Musa|Abu Muse]], [[Veliki Tunb|Velikog]] i [[Mali Tunb|Malog Tunba]], otokâ koje je Iran zauzeo nakon povlačenja britanskih trupa. Istočnu granicu dijeli s [[Afganistan]]om na sjeveru i [[Pakistan]]om na jugu. Udaljenost između [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžana]] na sjeverozapadu i [[Sistan i Beludžistan|Sistana i Beludžistana]] na jugoistoku je oko 2330&nbsp;km. Iranskim krajolikom prevladavaju planinski lanci između kojih se nalaze mnoge doline i prema istoku i jugoistoku pustinjske visoravni. U istočnom dijelu zemlje prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje [[Dašt-e Lut]] („Prazna pustinja”) i [[Dašt-e Kavir]] („Velika slana pustinja”) s povremenim slanim jezerima, koje se nastavljaju istočnije u zapadnom [[Pakistan]]u i južnom [[Afganistan]]u. U širokom području između planina nalaze se velika poljoprivredna i urbana središta kao [[Isfahan]] ili [[Širaz]]. Sve do 20. stoljeća, kada su izgrađene glavne ceste i željezničke pruge kroz planinske lance, ova područja bila su relativno izolirana jedna od drugih. Obično je jedan veliki grad dominirao jednim ovakvim područjem, te su postojali složeni gospodarski odnosi između grada i sela na periferiji. U višim područjima planinskih lanaca, živjele su praktički plemenske skupine koje su se selile zajedno sa stadima ovaca i koza između tradicionalnih ljetnih i zimskih [[pašnjak]]a. [[Datoteka:Map iran biotopes simplified-fr.png|mini|300px|desno|[[Stanište|Staništa]] i [[vegetacija]] Irana: {{legenda|#32cd32|Šume i šumska područja}} {{legenda|#aeff2f|Šumostepe s rjeđim drvećem}} {{legenda|#c8fb98|Travnate stepe}} {{legenda|#fff0b9|Suhe pustinjske ravnice}} {{legenda|#ffc0a8|Polupustinjska područja}} {{legenda|#ffffff|Aluvijske poluslane močvare}}]] U zemlji ne postoje veći riječni sustavi, a promet se tijekom povijesti odvijao [[karavana]]ma koje su prolazile kroz klance i prijevoje u planinama. Visoke planine su također predstavljale problem u pristupu prema [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskom jezeru]]. Većih slatkovodnih jezera nema, a na sjeverozapadu je plitko poluslano jezero [[Urmija (jezero)|Urmija]]. U Iranu vlada uglavnom [[Suha klima|suha i polusuha klima]]. Iznimka je ravnica uz [[Kaspijsko jezero]] gdje vlada blaga suptropska klima oceanskog tipa; ovdje temperature zimi rijetko padaju ispod 0[[°C]], a klima je vlažna tijekom cijele godine. Temperature ljeti se rijetko penju iznad 29&nbsp;°C, a prosječne godišnje padaline su od 680 [[mm]] na istoku do 1700&nbsp;mm na zapadu zemlje. Na zapadu u naseljima u dolinama gorja [[Zagros]] javljaju se iznimno niske temperature, jake zime, te prosječna temperatura ispod 0&nbsp;°C i velike količine [[snijeg]]a. U istočnim i središnjim bazenima vlada iznimno suha pustinjska klima s manje od 200&nbsp;mm padalina godišnje i prosječnim ljetnim temperaturama do 38&nbsp;°C. Uz obale [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] je sušna polupustinjska klima gdje vladaju umjerene zime, te vrlo suha i vruća ljeta. Količina oskudnih [[padalina]] ovdje varira između 135 i 355&nbsp;mm. Iran se nalazi u sezmički vrlo aktivnom dijelu svijeta kojeg često pogađaju [[Dodatak:Popis potresa u Iranu|potresi]]. === Flora, fauna i okoliš === [[Datoteka:Two cheetahs together.jpg|mini|lijevo|[[Gepard]]i u Iranu]] Biljni i životinjski svijet u Iranu je zbog velikog broja [[biom]]a i [[stanište|staništa]] vrlo raznolik, te ovdje živi veliki broj životinja i biljaka. U polupustinjskim područjima živi veliki broj velikih [[Mačke|mačaka]] kao [[Obični ris|eurazijski ris]], [[manul]] i preživači [[indijska gazela]] ili [[perzijska gazela]]. Neke od njih nalaze se pred istrebljenjem kao iranski gepard (''Acinonyx jubatus venaticus'') kojih je još ostalo od 50 do 60, a na sjeveroistoku žive i malobrojni [[lav]]ovi. U Iranu postoji mnogo endemskih vrsta kao [[perzijski jelen]] kojeg danas ima još vrlo malo. Na području države živi i veliki broj ptičjih vrsta kao: [[riđi mišar]], [[obična vjetruška]], [[orao bradaš]] i dr. U šumama na sjevernom gorju mogu se naći [[divlja svinja|divlje svinje]], [[medvjedi]], [[jelen]]i i [[kozorog|kozorozi]]. O očuvanju okoliša država je počela voditi brigu od [[1950-ih]], nakon degradacije okoliša i prevelikog izrabljivanja prirodnih resursa. Iran je osnovao [[1956.]] društvo za zaštitu divljih životinja, pa [[1967.]] organizaciju za lov i ribolov, te na kraju [[1971.]] ministarstvo za zaštitu okoliša. Cilj svih ovih organizacija bila je zaštita okoliša. Od početka 21. stoljeća, glavni ekološki problemi u državi su: * [[onečišćavanje zraka]], posebno u urbanim sredinama. Ovo zagađivanje događa se zbog ljudskog djelovanja, posebno zbog emisija štetnih plinova iz vozila, te iz rafinerija i industrije. * [[krčenje šuma]] * [[dezertifikacija]] tj. pretvaranje travnjaka i grmlja u pustinje i polupustinje * smanjivanje močvarnih područja zbog [[suša|suše]] * zagađenje naftom u Perzijskom zaljevu (zbog vađenja nafte) * [[onečišćavanje vode]] zbog industrijskog otpada i nekontrolirane upotrebe. Vjerojatno najveći ekološki problem je onaj kvalitete zraka, ponajviše u glavnom gradu [[Teheran]]u. [[Ugljični monoksid]] ima vrlo veliki udio u 1,5 milijuna tona štetnih plinova koji su zabilježeni u Teheranu [[2002.]] godine. === Politička podjela === {{glavni|Iranske pokrajine|Iranski okruzi|l2=okruzi}} Pokrajinama ili provincijama ([[Perzijski jezik|perz.]] استان; ''ostān'', mn. استانھا; ''ostānhā'') upravlja se iz lokalnog središta, obično najvećeg grada ([[Perzijski jezik|perz.]] مرکز; ''markaz'', dosl. „središte”). Pokrajinom upravlja upravitelj ([[Perzijski jezik|perz.]] استاندار; ''ostāndār''), kojeg postavlja Ministarstvo unutarnjih poslova, a odobrava vlada. Do [[2004.]] godine Iran je imao 28 [[Iranske pokrajine|pokrajina]]. Nakon donesenog zakona, pokrajina [[Horasan (pokrajina)|Horasan]] podjeljena je na tri dijela, dok je [[2010.]] godine stvorena i nova [[Alborška pokrajina]]. Svaka pokrajina podjeljena je na [[Iranski okruzi|okruge]] ([[Perzijski jezik|perz.]] شهرستان, ''šaherestān'') koji se nadalje dijele na kotare zvane ''bahš'' (perz. بخش). {| border="0" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center" | # [[Teheranska pokrajina]] # [[Komska pokrajina]] # [[Markazi]] # [[Kazvinska pokrajina]] # [[Gilan]] # [[Ardabilska pokrajina]] # [[Zandžanska pokrajina]] # [[Istočni Azarbajdžan]] # [[Zapadni Azarbajdžan]] # [[Kurdistanska pokrajina]] # [[Hamadanska pokrajina]] # [[Kermanšaška pokrajina]] # [[Ilamska pokrajina]] # [[Luristan]] # [[Huzestan]] # [[Čahar-Mahal i Bahtijari]] || <ol start=17> <li>[[Kuhgiluje i Bojer-Ahmad]] <li>[[Bušeherska pokrajina]] <li>[[Fars]] <li>[[Hormuzgan]] <li>[[Sistan i Beludžistan]] <li>[[Kermanska pokrajina]] <li>[[Jazdska pokrajina]] <li>[[Isfahanska pokrajina]] <li>[[Semnanska pokrajina]] <li>[[Mazandaran]] <li>[[Golestan]] <li>[[Sjeverni Horasan]] <li>[[Razavi Horasan]] <li>[[Južni Horasan]] <li>[[Alborška pokrajina]] ||[[Datoteka:IranNumbered.png|mini|300px]] |} Administrativna struktura u Iranu vrlo često se mijenja. [[2005.]] godine, u Iranu je postojalo 324 šahrestana, 865 bahša, 982 grada i 2378 sela.<ref>{{eng oznaka}} ''Number of shahrestans, bakhshes, cities and dehestans according to the administrative divisions'', [http://www.sci.org.ir/portal/faces/public/sci_en/ Statistical Center of Iran], 1383/2005</ref> ''Pogledajte i: [[Dodatak:Popis gradova u Iranu]]'' == Država i politika == {{glavni|Politika Irana}} === Raspodjela vlasti === [[Datoteka:Schema gvt iran.png|mini|desno|250px|Političke institucije u Iranu.]] Stvaranjem [[islamska republika|islamske republike]] u Iranu, stvoren je i jedinstven sustav vlasti u svijetu. Iran je jedina službeno [[šijiti|šijitska]] država u muslimanskom svijetu. Islamska republika Iran je praktički i jedina [[teokracija]] u svijetu, tj. smatrajući da vlast dolazi od [[Bog]]a, moć leži u rukama svećenstva. Ovaj oblik teokracije počiva na načelu ''[[velayat-e faqih]]'' (ولایت فقیه) kojeg je u 1960-ima teorizirao [[ajatolah]] [[Ruholah Homeini]], prvi [[Rahbar|Vođa Revolucije]]. Također u ovom sustavu postoji i predstavnička dimenzija, jer je priznata i vladavina naroda, te se putem izbora izabire predsjednik republike, zastupnici i članovi [[vijeće stručnjaka|vijeća stručnjaka]]. Politički sustav islamske republike baziran je na temelju ustava iz 1979. koji se naziva ''Qānun-e Asasi'' („Osnovni zakon”). U sustavu se nalazi više državnih tijela koja su usko povezana, a većinu članova izabire vođa, dok se predsjednik republike, zastupnici u parlamentu i članovi vijeća stručnjaka izabiru sveopćim izborima. Minimalna dob za glasovanje određena je na 15 godina. ==== Izvršna vlast ==== [[File:Ilham Aliyev meet Ali Khamenei - March 5, 2017 (4) (Cropped).jpg|thumb|150px|lijevo| Bivši vrhovni vođa [[Ali Hamenei]]]] Vrhovni vođa (zvan i "Vođa revolucije") odgovoran je za nadgledanje opće politike Islamske republike Irana.<ref name="iran constit">{{fra oznaka}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm |date=13. srpnja 2011. }}</ref> Vrhovnog vođu izabire Vijeće stručnjaka na neodređeno trajanje mandata. Vođa je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, te kontrolira vojnim operacijama i zadacima vezanim uz sigurnost, te samo on ima mogućnost proglasiti rat. Ovu državnu funkciju može obnašati samo vjerska osoba. Ima mogućnost udaljiti predsjednika republike od svoje funkcije, nakon što ga vrhovni sud proglasi krivim za kršenje ustava ili nakon što mu parlament proglasi nesposobnost po zakonu 89 ustava. Vijeće stručnjaka odgovorno je za nadgledanje vrhovnog vođe u izvršavanju svojih dužnosti. Posljednji vrhovni vođa Irana bio je [[ajatolah]] [[Ali Hamenei]], koji je tu dužnost obnašao od 1989. do svoga atentata 2026. godine tijekom [[Rat u Iranu 2026.|izraelsko-američkih napada]]. Alija Hameneija naslijedio je njegov sin [[Modžtaba Hamenei]] koji trenutno obnaša dužnost vrhovnog vođe. [[Datoteka:Mojtaba_Khamenei.jpg|mini|Sadašnji vrhovni vođa Modžtaba Hamenei]] Ustav definira predsjednika kao najveći državni autoritet nakon vrhovnog vođe.<ref name="iran constit" /> Predsjednik se izabire na sveopćim izborima na mandat od četiri godine, kojeg je moguće još jednom obnoviti. Predsjedničke kandidate mora odobriti Vijeće čuvara. Predsjednik je odgovoran za izvršavanje izvršne vlasti, osim onih koje su vezane uz vrhovnog vođu. Predsjednik odabire i nadgleda Vijeće ministara, koordinira odlukama vlade i odabire vladinu politiku koju predstavlja parlamentu. Deset potpredsjednika pomaže predsjedniku, kao i kabinet od 22 ministra čije imenovanje mora odobriti parlament.<ref>{{eng oznaka}} {{fas oznaka}} [http://www.president.ir/eng/ahmadinejad/cabinet/ Kabinet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901033103/http://www.president.ir/eng/ahmadinejad/cabinet/ |date=1. rujna 2006. }} na stranici predsjednika Irana</ref> ==== Zakonodavna vlast ==== Medžlis, službenog naziva "Savjetodavna islamska skupština" ([[perzijski]] : مجلس شورای اسلامى, ''Madžles-e Šora-je Eslami'') je jednodomski iranski parlament. Ima 290 zastupnika koji su izabrani na mandat od četiri godine. Medžlis izglasava zakone, ratificira međunarodne sporazume i odobrava državni proračun. Svi zakonodavni zastupnici moraju biti predstavljeni Vijeću čuvara. Od [[2006.]] godine, šest zastupničkih mjesta u [[medžlis]]u rezervirana su za zastupnike vjerskih manjina. [[Datoteka:DSC--Majlis5323.JPG|desno|mini|200px|Iranski medžlis u [[Baharestan]]u u [[Teheran]]u]] Vijeće stručnjaka koje zasjeda jedan tjedan godišnje, ima 86 članova probranog svećenstva koji se izabiru sveopćim glasovanjem na mandat od osam godina. Kao i za predsjedničke i parlamentarne izbore, Vijeće čuvara određuje podobnost kandidata za članstvo u Vijeću stručnjaka. Ovo vijeće izabire vrhovnog vođu i ima ustavno pravo povući ga s dužnosti u bilo kojem trenutku. Ipak, dosad nije zabilježen slučaj u kojima bi se vijeće usprotivilo odlukama vrhovnog vođe. Vijeće čuvara ima 12 pravnika od kojih šest imenuje vrhovni vođa. Drugu polovicu preporučuje šef sudbene vlasti (kojeg izabire vrhovni vođa), a imenuje ih iranski parlament. Vijeće tumači ustav i može iskoristiti pravo [[veto|veta]] na odluke medžlisa, ako smatra da je doneseni zakon neuskladiv s ustavom ili s islamskim običajima, te vraća zakon parlamentu na doradu. ==== Sudbena vlast ==== Vođa revolucije imenuje šefa [[sudbena vlast|sudbene vlasti]] koji imenuje članove vrhovnog suda i glavnog tužioca. Postoji više vrsta sudova, od javnih sudova koji se bave građanskim i kriminalnim slučajevima do revolucionarnih sudova koji se bave zločinima protiv državne sigurnosti. Odluke revolucionarnih sudova su zaključne, te je na njih nemoguća žalba. Poseban svećenski sud odgovoran je za suđenje zločina koje su počinili pripadnici svećenstva, a također može biti primijenjen i u slučajevima kad su optuženi laici. Posebni svećenski sud ne nalazi se u regularnom pravosudnom sustavu, te ti sudovi odgovaraju samo vođi revolucije. ==== Lokalna vlast ==== Članovi lokalnih vijeća izabiru se lokalnim izborima na mandat od četiri godine u svim selima i gradovima u Iranu. Po članku 7 iranskog ustava, lokalna vijeća zajedno s parlamentom čine upravne i odlučne organe države.<ref name="iran constit" /> Ovaj dio ustava nije primjenjivan do [[1999.]] kad su održani prvi lokalni izbori za lokalna vijeća u državi. Ova vijeća imaju mnoge odgovornosti, kao: izbor gradonačelnika ili načelnika, nadzor lokalnih aktivnosti, te briga za društvenim, zdravstvenim, gospodarskim, kulturnim i obrazovnim potrebama svojih građana. === Unutarnja politika === Iranska država, osim institucionalne strukture, ima i mnoge druge posebnosti u pogledu politike. Mnoge strukture državnog aparata su udvostručene. Te strukture koje se nazivaju revolucionarne strukture (''nahadha ye enqelāb'') odgovorne su izravno vođi revolucije. Iranska vojska u ovom pogledu udvostručena je Braniteljima islamske revolucije, a sudovi s revolucionarnim sudovima. U svakom ministarstvu i svakoj pokrajini imenovan je predstavnik vođe. Politikom upravljaju islamističke frakcije, dok su ostale tradicionalne stranke zabranjene.<ref name="djalili">[[#reza|Djalili]], str.86.-87.</ref> Kod islamista postoje dvije struje: konzervativna i reformistička. Obje struje žele očuvati postojeći politički sustav, ali se razlikuju načini na koje to žele ostvariti. Konzervativci se suprotstavljaju ikakvim promjenama sustava, te zastupaju strogo provođenje revolucionarnih ciljeva, dok se reformisti zalažu za nešto liberalniju politiku. Izbor reformista [[Muhamed Hatami|Muhameda Hatamija]] na mjesto predsjednika [[1997.]] pokrenuo je određene promjene u zemlji, ipak nakon određenog vremena na vlast su ponovno došli konzervativci. ==== Mediji ==== Mediji u zemlji postoje još od pojave prvih novina 1835.<ref>{{eng oznaka}} Patrick Clawson. ''Eternal Iran''. Palgrave. 2005. Suautor: Michael Rubin. {{ISBN|1-4039-6276-6}} p.43</ref> Medije čine brojne službene novinske agencije, veliki broj dnevnih novina i časopisa, službeni televizijski kanali i privatni (koji emitiraju iz inozemstva), te radijske stanice. Zabilježen je i snažan trend [[blog]]ova, zbog mogućnosti slobodnog i anonimnog izražavanja. Iranski ustav dopušta slobodu medija sve dok se poštuju islamska načela. Svaki izdavač novina ili časopisa mora imati odgovarajući dozvolu za rad.<ref name="CSI">{{eng oznaka}} [http://countrystudies.us/iran/98.htm « The Mass Media »], ''in'' ''Country Studies'', Kongresna knjižnica, Washington, 1988.</ref> Sva izdanja koja su ocjenjena kao protuislamska ne mogu dobiti ovu dozvolu. U praksi ovu dozvolu ne dobivaju ni mediji za koje se smatra da šire raspoloženje protiv vlade.<ref name="CSI" /> [[1987.]] godine, sve novine i časopisi podržavali su institucije islamske republike. Nakon Hatamijevog izbora [[1997.]] i relativne liberalizacije medija, neka papirnata izdanja postala su kritičnija prema vlasti. Televizijske i radio postaje postoje u [[Teheran]]u i svim većim pokrajinskim gradovima. Postaje u [[Iranski Azarbajdžan|iranskom Azarbajdžanu]] i [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] mogu emitirati programe na [[Azerski jezik|azerskom]] i [[Kurdski jezik|kurdskom jeziku]]. Neke opozicijske skupine emitiraju programe iz [[Irak]]a ili iz [[Kavkaz|kavkaskih]] zemalja. === Vanjska politika === [[Datoteka:Bagh-melli.jpg|mini|''Darvāzeh-je Bāg-e Meli'' - ulazna vrata u ministarstvo vanjskih poslova u [[Teheran]]u]] Revolucionarna vlast u Iranu kojeg je započeo ajatolah [[Homeini]] radikalno je promijenio vanjsku politiku te zemlje u odnosu na onu koju je provodio [[Šah (vladar)|šah]], to se posebno odnosi na dotadašnju prozapadnjačku politiku. Nakon teške postrevolucionarne vanjske politike i [[Iračko-iranski rat|iračko-iranskog rata]], Iran je racionalizirao svoju vanjsku politiku i usredotočio se na njezine gospodarske ciljeve.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/MR1320.ch6.pdf Poglavlje 6, Impact on Foreign Policy], Daniel Byman, Shahram Chubin, Anoushiravan Ehteshami, Jerrold D. Green, str. 82.-92. {{ISBN|0-8330-2971-1}} [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR1320/ kompletna knjiga (poveznica)]</ref> Ipak, ova politika je daleko od normalizacije. U novije doba, Iran se trudi poboljšati svoje odnose sa susjednim državama, pogotovo s [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]]. Ciljevi vanjske politike uključuju nenametljivo preuzimanje vodeće uloge u regiji, smanjiti i prekinuti [[SAD|američki]] utjecaj i utjecaj drugih sila u regiji, te zasnivanje kvalitetnih trgovačkih odnosa. Općenito se može reći da su osnovna načela iranske vanjske politike: djelovanje protiv [[SAD]]-a i [[Izrael]]a u smislu ukidanja njihove vojne dominacije u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] i potpora stvaranju palestinske države,<ref>{{eng oznaka}} [http://countrystudies.us/iran/103.htm « Relations with regional powers »] ''in Country Studies Iran'', Kongresna knjižnica</ref> smanjenje utjecaja vanjskih sila (kao [[SAD]] i [[UK]]) u zaljevu i povećanje svoje regionalne uloge, te razvoj diplomatskih odnosa sa zemljama u razvoju. ==== Izvoz revolucije ==== Termin „izvoza islamske revolucije” proizlazi iz posebnog pogleda na svijet, koji gleda na islamsku revoluciju kao na način kojim se muslimani i nemuslimani mogu osloboditi od ugnjetavanja tirana koji služe interesima međunarodnog [[Imperijalizam|imperijalizma]]. Postoji puno struja misli o provođenju izvoza islamske revolucije, od onih koji se zalažu samo za djelovanje putem obrazovanja, pa do onih koji žele aktivno pomoći revolucionarnim skupinama u provođenju revolucije. Iako se iransko ministarstvo vanjskih poslova zalaže samo za obrazovno djelovanje, mnogi zagovornici aktivističkog pristupa nalaze se na visokim političkim položajima, te mogu bitno utjecati na iransku vanjsku politiku. Ovo se posebno može vidjeti u politici prema [[Libanon]]u.<ref>{{fra oznaka}} [http://www.monde-diplomatique.fr/2004/02/HOURCADE/11001 Le réveil de l'Iran], Bernard Hourcade, veljača 2004., Le Monde diplomatique str. 12.-13.</ref> Godine [[1982.]] Iran je poslao 1500 [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] u [[Baalbek]] u Libanonu kako bi organizirali, opremili i obučili [[Hezbolah]].<ref>{{eng oznaka}} Augustus Richard Norton, « Walking Between Raindrops: Hizballah in Lebanon », ''Mediterranean Politics'', vol. 3, no. 1, ljeto 1998., str. 86.</ref> Iako je Iran smanjio svoju potporu libanonskom pokretu, i dalje nastavlja pomagati i podržavati Hezbolah.<ref name="In the Party of God">{{cite news |url=http://www.newyorker.com/archive/2002/10/14/021014fa_fact4?currentPage=4 |title=IN THE PARTY OF GOD Are terrorists in Lebanon preparing for a larger war? by Jeffrey Goldberg |publisher=The New Yorker |date=2002-10-14 |accessdate=2007-03-03}}</ref><ref>OFFICE OF THE COORDINATOR FOR COUNTERTERRORISM, 8-10-1999 [https://web.archive.org/web/20020327121139/http://www.state.gov/s/ct/rls/rpt/fto/2801.htm Background Information on Foreign Terrorist Organizations]</ref> Prema nekim procjenama, Hezbollah je u veljači 2010. primio 400 milijuna [[USD]] od Irana.<ref name="fund">American Chronicle, 28-03-2010 [https://archive.is/20121205225931/www.americanchronicle.com/articles/view/148262 Iran Massively Rearming Hezbollah in Violation of UN Security Council Resolution]</ref><ref name="irinnews52494"> {{citiranje www |url=http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=52494&SelectRegion=Middle_East |naslov=LEBANON: The many hands and faces of Hezbollah |autor=UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs |dan=2006-03-29 |preuzeto=2006-08-17}} </ref><ref name="Haaretz 746631">[http://www.haaretz.com/hasen/pages/ShArt.jhtml?itemNo=746631 Iranian official admits Tehran supplied missiles to Hezbollah]</ref> Teheran također podupire i šijitske pokrete u [[Irak]]u, [[Bahrein]]u, [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] i [[Afganistan]]u. Ipak, neki autori misle da se izvoz revolucije ne slaže sa željama za otvaranjem Irana prema svijetu, te smatraju da je koncept izvoza revolucije nestao u prvim godinama nove vladajuće strukture.<ref>{{fra oznaka}} [http://www.diploweb.com/forum/dufour06101.htm L'influence de l'Iran au travers du chiisme. Mode opératoire, succès et limites de la politique pro-chiite iranienne.], Thierry Dufour, listopad 2006.</ref> ==== Iranski nuklearni program ==== [[Datoteka:Foreign Ministers of Germany, the US, Great Britain, France, Russia and China in Berlin discussing Iran nuclear program March 2006.jpg|mini|Ministarstva vanjskih poslova Francuske, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Rusije i Kine tijekom sastanka o iranskom nuklearnom programu u ožujku 2006.]] {{glavni|Iranski nuklearni program}} Iranski nuklearni program postao je predmet velike rasprave između Irana i zapadnih zemalja. Uzrok je bio veliki jaz u političkim pogledima na program između Irana i zapadnih zemalja. Iranska javnost gleda na nuklearni program kao na način kojim bi se uvela raznolikost u iranske izvore energije, te kao način kojim bi se pojačala iranska međunarodna uloga.<ref name="Barzin" /> Iranska javnost, praktički svi političari i vlada ujedinjeni su u tome da Iran mora razviti svoju nuklearnu industriju, jer ne može prihvatiti činjenicu da druge zemlje, kao [[Izrael]], [[Indija]] ili [[Pakistan]] imaju atomsku energiju, a Iran je ne može imati.<ref>{{fra oznaka}} [http://www.caucaz.com/home/breve_contenu.php?id=221 Les dessous du programme nucléaire iranien, Dossier Iran 9/10], Thierry Coville i François Gremy</ref> Vlade zapadnih zemalja imaju mišljenje da ovaj nuklearni program u civilne svrhe ima skrivene namjere, te da će možda biti iskorišten za proizvodnju nuklearnog oružja<ref name="Barzin">{{fra oznaka}} [http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf L'économie politique de développement de l'énergie nucléaire en Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929201125/http://www.payre.com/iran/theses/Political_Economy_of_the_Iranian_Nuclear_Industry.pdf|date=29. rujna 2007.}}, Nader Barzin, 2004. [[EHESS]] socio-ekonomska teza o razvoju, str.216.-218.</ref>^,.<ref>[http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html Nucléaire iranien : réunion des directeurs politiques des ministères des Affaires étrangères des Six] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091109022035/http://www.diplomatie.gouv.fr/fr/pays-zones-geo_833/iran_420/question-nucleaire_4050/index.html |date=9. studenoga 2009. }} 05/09/2006. Francusko ministarstvo vanjskih poslova</ref> Iran je ratificirao sporazum o neširenju nuklearnog oružja [[1970.]] godine, prema kojim je obvezan ne proizvoditi i ne pokušavati nabaviti nuklearno oružje. Ipak, [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] vjeruje da je zbog iranske nesuradnje nemoguće provesti inspekcije tehnologije i ustvrditi rabi li se tehnologija u vojne svrhe, što stoji u izvještaju direktora agencije od 31. kolovoza 2006.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.iaea.org/Publications/Documents/Board/2006/gov2006-53.pdf Izvještaj glavnog direktora IAEA-e o provođenu sporazuma o nuklearnom naoružanju u Iranu], [Međunarodna agencija za atomsku energiju, str. 5.</ref> === Vojska === {{Glavni|Oružane snage Irana}} [[Datoteka:Iranian kilo class submarine.jpg|mini|Jedna od šest [[podmornice klase Kilo|podmornica klase Kilo]] u iranskoj mornarici]] [[Datoteka:IRGC-Seal.png|mini|150px|lijevo|Grb [[Iranska revolucionarna garda|Branitelja islamske revolucije]]]] Iranske oružane snage modernizirane su i reorganizirane nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], nakon što je [[1921.]] vlast preuzeo [[Reza-šah]]. Za vrijeme vladavine posljednjeg iranskog šaha, [[Mohammad Reza Pahlavi|Muhameda Reze Pahlavija]], oružane snage su obučene i opremljene uz pomoć stranih vojska. Prodaja američkog oružja Iranu narasla je na 11,2 milijarde dolara u razdoblju od [[1950.]] do [[1979.]]<ref name="globalsecurity intro">{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/intro.htm Iran: Uvod] na globalsecurity.org</ref> Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iranske oružane snage izgubile su oko 60 % ljudstva (zbog čistki i dezerterstva),<ref name="global security army">{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/army.htm Iranska vojska], na stranici globalsecurity.org</ref> dok je istovremeno ajatolah Homeini dekretom [[5. svibnja]] [[1979.]] stvorio korpus [[Iranska revolucionarna garda|branitelja revolucije]] (''pasdaran'') čiji je cilj obrana interesa revolucije. [[Oružane snage Irana]] podijeljene su na sljedeći način: * regularna vojska, podjeljena je na tri grane: ** kopnena vojska (''arteš''), ima oko 350 000 pripadnika (od kojih oko 200 000 ročnika) 2004. godine<ref name="global security army" /> ** ratno zrakoplovstvo (''Niru Havaji'') ima oko 18 000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/airforce.htm Iran Air force], na siteu globalsecurity.org</ref> ** ratna mornarica (''Niru Darjāi''), ima oko 18 000 pripadnika 2001. godine<ref>{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/navy.htm Iranian Navy], na siteu globalsecurity.org</ref> * [[Iranska revolucionarna garda|Korpus branitelja islamske revolucije]] (''Sepah-e Pasdaran-e Enghelāb-e Islami'') koji obuhvaća sve tri vojne grane ima više od 125 000 pripadnika.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/pasdaran.htm Pasdaran] na siteu globalsecurity.org</ref> Poslije Islamske revolucije, Iran se našao u izolacijskom i oskudnom stanju u pogledu vojne tehnologije. Zbog ekonomskih sankcija i embarga na oružje kojeg su uveli Amerikanci, Iran je bio prisiljen okrenuti se domaćoj vojnoj industriji te trgovini s malobrojnim zemljama koje su bile spremne poslovati s Iranom.<ref>http://www.strategypage.com/htmw/htproc/articles/20041103.aspx</ref> Revolucionarna garda je postala odgovornom za stvaranje današnje iranske vojne industrije. Od njihova preuzimanja kontrole nad proizvodnjom, vojna industrija se značajno proširila i zbog velikog ulaganja u raketnu tehnologiju, Iran je ubrzo stvorio golemi arsenal balističkih raketa.<ref>http://english.daralhayat.com/opinion/commentators/06-2006/Article-20060616-dcfab30e-c0a8-10ed-00c7-f1a5dbdb0907/story.html</ref> Od [[1992.]] godine, Iran također proizvodi i vlastite [[tenk]]ove, [[Oklopni transporter|oklopne transportere]], navođene projektile, [[podmornica|podmornice]] i borbene [[zrakoplov]]e.<ref>http://www.foxnews.com/story/0,2933,156160,00.html</ref> Posljednjih godina iranska izvješća su otkrila razvoj mnogih soficticiranih oružja poput projektila i balističkih raketa [[Hut]], [[Kovsar]], [[Fatih-110]], [[Šahab-3]], [[Sajdžil]], [[Ašura (raketa)|Ašura]], [[Gadr-110]], [[Fadžr-3]], te mnogo drugih raketnih sustava. Smatra se kako Iran danas ima od 3000 do 5000 tenkova,<ref name="juancole.com">http://www.juancole.com/2007/10/irans-armed-forces.html</ref> treću najveću helikoptersku flotu na svijetu,<ref name="juancole.com"/> najveći broj vojnika (uključujući paravojsku),<ref>http://www.globalsecurity.org/intell/world/iran/basij.htm</ref> te golemi arsenal balističkih projektila.<ref>http://www.msnbc.msn.com/id/21389599/</ref> == Stanovništvo == [[Datoteka:IranProvPopDen.PNG|mini|desno|250px|Gustoća stanovništva po pokrajinama u Iranu.]] Broj stanovništva Irana značajno je narastao tokom 20. stoljeća. Početkom 20. stoljeća na području Irana živjelo je oko 10 milijuna stanovnika, a procjenjeni broj stanovnika za [[2006.]] godinu je oko 70 milijuna. Zadnjih desetljeća ovako veliki rast stanovništva smanjen je obiteljskim planiranjem. [[1970.]] godine, prosječni broj djece fertilne žene bio je 5, dok je danas smanjen na 1,82.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.un.org/Depts/escap/pop/journal/v10n1a1.htm « A New Direction in Population Policy and Family Planning in the Islamic Republic of Iran »], Akbar Aghajanian, ''Asia-Pacific Population Journal'', Vol. 10, No. 1 (1995), pp. 3-20</ref> Istraživanja pokazuju da će, ako se nastavi ovakav trend opadanja rasta stanovništva, Iran [[2050.]] godine imati 90 milijuna stanovnika.<ref>{{eng oznaka}}[http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbsum.pl?cty=IR IDB Summary Demographic Data for Iran"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131010122359/http://www.census.gov/cgi-bin/ipc/idbsum.pl?cty=IR |date=10. listopada 2013. }}</ref><ref>{{eng oznaka}}[http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html Iran's population growth rate falls to 1.5 percent: UNFP"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161227193340/http://www.payvand.com/news/04/aug/1017.html |date=27. prosinca 2016. }}</ref> Državu karakterizira vrlo mlado stanovništvo, od kojeg više od dvije trećine ima ispod 30 godina. Samo 5 % stanovništva starije je od 65 godina. Početkom 20. stoljeća, samo oko 10 % stanovništva živjelo je u gradovima, a 2006. godine taj postotak iznosio je 67 %. Trend urbanizacije se i dalje nastavlja; stopa rasta stanovništva u gradovima iznosi 1,8 % godišnje, a stopa pada stanovništva u ruralnim naseljima iznosi 0,7 % godišnje.<ref name="ONU-urban">{{eng oznaka}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/hum-sets.htm Indicators on human settlements], UN (2004.)</ref> Stopa pismenosti iznosi 92,7 %<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717053316/http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/irannadlanu |archive-date=17. srpnja 2011. |access-date=25. veljače 2011.}}</ref> kod stanovništva starijeg od 15 godina. Prosječno trajanje školovanja iznosi 12 godina.<ref>{{eng oznaka}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/socind/education.htm Indicators on education], UN (2001./2002.)</ref> === Etničke skupine === {{glavni|Etničke grupe Irana}} U Iranu žive pripadnici oko 100 različitih etničkih skupina. Postoje dva glavna porijekla ovih skupina, [[Indoeuropljani|indoeuropsko]] i [[Turski narodi|turkijsko]]. Glavne etničke skupine su [[Perzijanci]] (61 %), [[Azeri]] (16 %), [[Kurdi]] (10 %), [[Luri]] (6 %), [[Beludži]] (2 %), [[Arapi]] (2 %), [[Turkmeni]] (2 %), [[Kašgajci]], [[Armenci]], [[Perzijski Židovi|Židovi]], [[Gruzijci]], [[Ajsori|Asirci]], [[Čerkezi]], [[Tati]], [[Paštunci]] i drugi (1 %).<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |title=Arhivirana kopija |access-date=7. ožujka 2009. |archive-date=3. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |url-status=dead}}</ref> === Jezici === Službeni jezik Irana je [[perzijski jezik]] (lokalno zvan: فارسی, ''farsi''), koji pripada [[Iranski jezici|iranskoj]] podskupini [[Indoiranski jezici|indoiranskih jezika]]. Ovaj jezik je materinji većini Iranaca i jedini je službeni administrativni jezik u međunarodnim odnosima. Osim perzijskog, lokalno se koristi još 15 regionalnih službenih jezika. Glavne jezične skupine su: * [[iranski jezici]] (78 %): [[perzijski]] (53 %), [[kurdski]] (10 %), [[gilački]] i [[mazandaranski]] (7 %), [[lurski]] (6 %), [[Baludžijski jezik|balučijski]] (2 %) i dr. * [[turkijski jezici]] (18 %): [[azerski]], [[turkmenski]], [[kaškajski]], [[turski]] i dr. * drugi (4 %): [[arapski]] (2 %), [[armenski]] i dr. === Religija === [[Datoteka:Yazd-jame.jpg|mini|130px|desno|Džamija u [[Jazd]]u]] Službena religija Irana je [[šiiti|šijitski]] [[Imamiti|imamitski]] [[islam]], kojem pripada oko 90 % stanovništva. Uz Iran, samo još [[Irak]], [[Azerbajdžan]] i [[Bahrein]] imaju više od polovice stanovništva koje pripada šijitskom islamu. Na području Irana nalaze se dva šijitska svetišta: [[Mašhad]] u kojem je pokopan [[imam]] [[Ali ar-Rida|Reza]] odnosno [[Kom]] u kojem je pokopana njegova sestra Fatima. Kom je vrlo važno šijitsko vjersko središte zajedno s [[Nadžaf]]om u Iraku. Osim islama, ustavom su službeno priznate još tri religije: [[kršćanstvo]], [[judaizam]] i [[zoroastrizam]] koji imaju svoje predstavnike u parlamentu ([[Iranski madžlis|Madžlis]]). Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u zemlji živi 74,682.938 [[Šijiti|šijita]], [[Suniti|sunita]] i pripadnika drugih islamskih struja, 117.704 [[Kršćanstvo|kršćana]], 25.271 [[Zoroastrizam|zoroastrijanaca]], 8756 [[Židovi|Židova]], a ostatak čine 49.101 pripadnik drugih religija odnosno 265.899 neizjašnjenih.<ref name="SCISelFind2011.26">{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=SCISelFind2011 |autor=SCI |naslov=Selected Findings of National Population and Housing Census |izdavač=Statistical Centre of Iran |lokacija=Tehran |stranica=str. 26. |url=http://www.amar.org.ir/Portals/1/Iran/90.pdf |godina=2011 |isbn=978-964-365-848-9}}</ref> Prema stranim procjenama, među potonje dvije statističke skupine spadaju i grupe poput [[Mandaizam|mandaista]], [[Jesidi|jesida]] ili [[Bahá'í|bahaista]] koji se u Iranu službeno klasificiraju pripadnicima [[Sljedba|sljedbi]] a ne [[religija]]. Najveći broj među njima čine bahaisti koji su progonjeni pod svim iranskim političkim sustavima 20. stoljeća, a prema podacima [[FIDH]]-e (''Međunarodna federacija za ljudska prava'') iz 2003. godine i dan danas su izloženi oblicima diskriminacije.<ref name="fidh">{{eng oznaka}} [http://www.fidh.org/IMG/pdf/ir0108a.pdf Discrimination against religious minorities], FIDH, kolovoz 2003.</ref> Po članku 14 iranskog ustava, vlada mora poštovati prava nemuslimana sve dok njihovo djelovanje nije usmjereno protiv islama i Islamske republike Iran<ref name="constitution chapitre 3">{{fra oznaka}} [http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 ''Principe 19''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314082145/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_chap03.htm#_Toc96573761 |date=14. ožujka 2007. }} Iranski ustav, Juripolis.com</ref>^,.<ref name="Leclerc ULaval">{{fra oznaka}} [http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm ''L’aménagement linguistique dans le monde''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061014082518/http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/asie/iran.htm |date=14. listopada 2006. }}, Jacques Leclerc, CIRAL (Centre international de recherche en aménagement linguistique), Sveučilište Laval</ref> {| class="wikitable" style="text-align: right; font-size:90%;" |+ '''Iransko stanovništvo prema vjeroispovijesti (1956.−2011.) |- ! rowspan="2" | [[Religija]] ! colspan="2" | Popis [[1956.]]<ref name="iranicaUNstats">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Hourcade |ime=Bernard |prezime2=Balland |ime2=Daniel |naslov=Demography |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |izdavač=Columbia University |lokacija=New York |url=http://www.iranicaonline.org/articles/demography |datum=1994-12-15}}<br>• {{eng oznaka}}{{fra oznaka}} [http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm#2001 UN Demographic Yearbooks]</ref> ! colspan="3" | Popis [[1966.]]<ref name="iranicaUNstats"/> ! colspan="3" | Popis [[1976.]]<ref name="SCISelRel1986">{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=SCISelRel1986 |autor=SCI |naslov=6. Followers of Selected Religions in the 1976 & 1986 Censuses |izdavač=Statistical Centre of Iran |lokacija=Tehran |url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=95486&S=GW |godina=1986 |access-date=14. ožujka 2013. |archive-date=29. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029184117/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=95486&S=GW |url-status=dead}}</ref> ! colspan="3" | Popis [[1986.]]<ref name="SCISelRel1986"/> ! colspan="3" | Popis [[1996.]]<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=SCIPopRegOst1996 |autor=SCI |naslov=2. 17. Population, by Religion and Ostan: The 1375 Census |izdavač=Statistical Centre of Iran |lokacija=Tehran |url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW |godina=1996 |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130618134922/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=91751&S=GW |archivedate=18. lipnja 2013. |access-date=14. ožujka 2013.}}</ref> ! colspan="3" | Popis [[2006.]]<ref>{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |ref=SCIPopRel2006 |autor=SCI |naslov=11. Population by Sex and Religion: 1385 Census |izdavač=Statistical Centre of Iran |lokacija=Tehran |url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP |godina=2006 |access-date=25. veljače 2011. |archive-date=9. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110809181642/http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98322&S=TP |url-status=dead}}</ref> ! colspan="3" | Popis [[2011.]]<ref name="SCISelFind2011.26"/> |- ! Broj ! % ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) ! Broj ! % ! +/- (%) |- |align=left| [[Islam|Muslimani]] || 18,654.127 || 98,4 || 24,771.922 || 98,8 || ▲ 32,8 || 33,396.908 || 99,0 || ▲ 34,8 || 49,198.228 || 99,4 || ▲ 47,3 || 59,788.791 || 99,6 || ▲ 21,5 || 70,097.741 || 99,4 || ▲ 17,2 || 74,682.938 || 99,4 || ▲ 6,5 |- |align=left| [[Kršćanstvo|Kršćani]] || 114.528 || 0,6 || 149.427 || 0,6 || ▲ 30,5 || 168.593 || 0,5 || ▲ 12,8 || 97.557 || 0,2 || ▼ 42,1 || 78.745 || 0,1 || ▼ 19,3 || 109.415 || 0,2 || ▲ 38,9 || 117.704 || 0,2 || ▲ 7,6 |- |align=left| [[Zoroastrizam|Zoroastrijanci]] || 15.723 || 0,1 || 19.816 || 0,1 || ▲ 26,0 || 21.400 || 0,1 || ▲ 8,0 || 32.589 || 0,1 || ▲ 52,3 || 27.920 || 0,0 || ▼ 14,3 || 19.823 || 0,0 || ▼ 29,0 || 25.271 || 0,0 || ▲ 27,5 |- |align=left| [[Judaizam|Židovi]] || 65.232 || 0,4 || 60.683 || 0,2 || ▼ 7,0 || 62.258 || 0,2 || ▲ 2,6 || 26.354 || 0,1 || ▼ 57,7 || 12.737 || 0,0 || ▼ 51,7 || 9252 || 0,0 || ▼ 27,4 || 8756 || 0,0 || ▼ 5,4 |- |align=left| Ostali vjernici || 59.256 || 0,3 ||rowspan="2"| 77.075 ||rowspan="2"| 0,3 ||rowspan="2"| ▼ 26,7 ||rowspan="2"| 59.585 ||rowspan="2"| 0,2 ||rowspan="2"| ▼ 22,7 || 50.529 || 0,1 ||rowspan="2"| ▲ 51,5 || 57.579 || 0,1 || ▲ 14,0 || 54.234 || 0,1 || ▼ 5,8 || 49.101 || 0,1 || ▼ 9,5 |- |align=left| Neizjašnjeni || 45.838 || 0,2 || 39.753 || 0,1 || 89.716 || 0,2 || ▲ 225,7 || 205.317 || 0,3 || ▲ 228,9 || 265.899 || 0,3 || ▲ 29,5 |- |align=left| '''Ukupno''' || '''18,954.704''' || '''100''' || '''25,785.210''' || '''100''' || ▲ 36,0 || '''33,708.744''' || '''100''' || ▲ 30,7 || '''49,445.010''' || '''100''' || ▲ 46,7 || '''60,055.488''' || '''100''' || ▲ 21,5 || '''70,495.782''' || '''100''' || ▲ 17,4 || '''75,149.669''' || '''100''' || ▲ 6,6 |} === Migracije === Zemljopisni položaj države, te gospodarska i demografska situacija čine Iran zemljom izvorišta, tranzita i odrediša migranata.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 Iran - Facts & Figures] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821031209/http://www.iom.int/jahia/Jahia/cache/offonce/pid/493;jsessionid=972064AD7D102D8CC41D8F1A5E374E0D.worker02 |date=21. kolovoza 2011. }}, Međunarodna organizacija za migracije</ref> Iako u zemlji trenutno živi veliki broj izbjeglica, ovo je zemlja i emigracije i imigracije. Najveći broj izbjeglica u Iranu su iz [[Afganistan]]a i [[Irak]]a. [[2001.]] godine, broj afganistanskih izbjeglica u državi bio je 3 809 600, a iračkih 530 100.<ref>{{fra oznaka}} David Cockroft, [http://www.ilo.org/public/french/dialogue/actrav/publ/129/13.pdf Asile, Immigration et travailleurs du transport] (cf Tableau 1 Origine des 10 principales populations réfugiées en 2001, p. 86), ''Education ouvrière'' 2002/4, broj 129, Međunarodna organizacija rada</ref> Ovaj pritok izbjeglica započeo je početkom [[1980-ih]], te su ga uzrokovali ratovi na iranskim granicama. Iz Afganistana su izbjeglice počele dolaziti od 1980. godine, a iz Iraka između [[1980.]] i [[1981.]] kada je režim [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] odlučio prognati Iračane iranskog podrijetla.<ref>{{eng oznaka}} [http://countrystudies.us/iran/35.htm « Refugees »], ''Country Studies Iran'', [[Kongresna knjižnica]], 1987.</ref> Službena politika iranske vlade je povratak ovih izbjeglica, od kojih je oko 2 milijuna vraćeno, od kojih određeni dio uz pomoć [[UNHCR]]-a.<ref>{{eng oznaka}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3971711.stm ''Iran’s Afghan refugees feel pressure to leave''], Frances Harrison, BBC News, 1/11/2004</ref>^,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.irinnews.org/report.asp?ReportID=48323&SelectRegion=Middle_East&SelectCountry=IRAN ''IRAN: Extension of Afghan repatriation agreement under possible threat''], 27/07/2005, IRIN News</ref>^,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.unhchr.ch/huricane/huricane.nsf/view01/5E72D6B7B624AABBC125713700572D09?opendocument Tiskovni izvještaj], ''Special rapporteur on freedom of religion or belief concerned about treatment of followers of Bahá’í faith in Iran, UN, 20/03/2006</ref>^,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.unhcr.org/news/NEWS/452b78394.html ''Tripartite meeting on returns to Afghanistan''], 10. listopada 2006.</ref> [[Iranska dijaspora]] procjenjuje se na oko 4 milijuna ljudi koji su emigrirali većinom u Sjevernu Ameriku, Zapadnu Europu, te Južnu Ameriku,<ref>{{eng oznaka}} [http://www.farsinet.com/pwo/diaspora.html ''The Persian Diaspora''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191121191502/http://www.farsinet.com/pwo/diaspora.html |date=21. studenoga 2019. }}''Iranian Christian International'', procjena na oko 4,2 milijuna ljudi 2006. godine</ref> veliki dio nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine Trenutna je u zemlji veća emigracija od imigracije, te se procjenjuje na oko 40 000 osoba godišnje. Razlozi emigracije su najvjerojatnije gospodarska nestabilnost, politička situacija, obrazovanje i nezaposlenost.<ref name="braindrain">{{eng oznaka}} Mahdiyeh Entezarkheir, [http://www.unb.ca/econ/acea/documents/paperoflaboureconomicsnew.pdf ''Why is Iran experiencing migration and brain drain to Canada''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081116194249/http://www.unb.ca/econ/acea/documents/paperoflaboureconomicsnew.pdf |date=16. studenoga 2008. }}, Gospodarska teza, University of Waterloo, 2005.</ref> == Gospodarstvo == {{glavni|Gospodarstvo Irana}} [[Iransko gospodarstvo]] mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]],<ref name="TDS2011">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=TDS |naslov=Iran: Economy |url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm |izdavač=Travel Document Systems |location=Washington DC, New York, San Francisco |godina=2011 |preuzeto=2011-04-21}}</ref> orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iransko [[gospodarstvo]] bilo je 18. najveće u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=The World Factbook |naslov=Country comparison: GDP at purchasing power parity |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html |izdavač=The World Factbook |location=USA |godina=2010 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=4. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604195034/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html |url-status=dead}}<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=World Bank |naslov=Gross domestic product 2009, PPP |url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf |izdavač=World Bank |location=Washington D.C. |godina=2009 |preuzeto=2011-04-21}}<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=IMF |naslov=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512 %2C941 %2C914 %2C446 %2C612 %2C666 %2C614 %2C668 %2C311 %2C672 %2C213 %2C946 %2C911 %2C137 %2C193 %2C962 %2C122 %2C674 %2C912 %2C676 %2C313 %2C548 %2C419 %2C556 %2C513 %2C678 %2C316 %2C181 %2C913 %2C682 %2C124 %2C684 %2C339 %2C273 %2C638 %2C921 %2C514 %2C948 %2C218 %2C943 %2C963 %2C686 %2C616 %2C688 %2C223 %2C518 %2C516 %2C728 %2C918 %2C558 %2C748 %2C138 %2C618 %2C196 %2C522 %2C278 %2C622 %2C692 %2C156 %2C694 %2C624 %2C142 %2C626 %2C449 %2C628 %2C564 %2C228 %2C283 %2C924 %2C853 %2C233 %2C288 %2C632 %2C293 %2C636 %2C566 %2C634 %2C964 %2C238 %2C182 %2C662 %2C453 %2C960 %2C968 %2C423 %2C922 %2C935 %2C714 %2C128 %2C862 %2C611 %2C716 %2C321 %2C456 %2C243 %2C722 %2C248 %2C942 %2C469 %2C718 %2C253 %2C724 %2C642 %2C576 %2C643 %2C936 %2C939 %2C961 %2C644 %2C813 %2C819 %2C199 %2C172 %2C184 %2C132 %2C524 %2C646 %2C361 %2C648 %2C362 %2C915 %2C364 %2C134 %2C732 %2C652 %2C366 %2C174 %2C734 %2C328 %2C144 %2C258 %2C146 %2C656 %2C463 %2C654 %2C528 %2C336 %2C923 %2C263 %2C738 %2C268 %2C578 %2C532 %2C537 %2C944 %2C742 %2C176 %2C866 %2C534 %2C369 %2C536 %2C744 %2C429 %2C186 %2C433 %2C925 %2C178 %2C746 %2C436 %2C926 %2C136 %2C466 %2C343 %2C112 %2C158 %2C111 %2C439 %2C298 %2C916 %2C927 %2C664 %2C846 %2C826 %2C299 %2C542 %2C582 %2C967 %2C474 %2C443 %2C754 %2C917 %2C698 %2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7 |izdavač=International Monetary Fund |location=Washington D.C. |dan=Listopad 2010. |preuzeto=2011-04-21}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=PressTV |naslov=Iran to be world's 12th economy in 2015 |izdavač=PressTV.ir |location=Tehran |url=http://www.presstv.com/detail/156979.html |dan=2010-12-24 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=23. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110123113304/http://presstv.com///detail/156979.html |url-status=dead }}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]].<ref>Iran u međunarodnim statistikama: [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{hrv oznaka}} {{citiranje www |prezime=Hodaej |ime=Mohsen Šarif |naslov=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije |url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste |izdavač=Iranski Kulturni Centar |location=Zagreb |dan=2011-02-18 |preuzeto=2011-04-21}}</ref> Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=Farahbakhsh |ime=Ali |naslov=Iranian Economy in Six Snapshots |url=http://www.irvl.net/six_snapshots.htm |izdavač=Payam-e Emrooz (No. 23) |location=Iran |dan=Veljača 2001. |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=27. rujna 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm |url-status=dead }}</ref> zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7 % odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=The World Factbook |naslov=Country comparison: Debt - External |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html |izdavač=The World Factbook |location=USA |godina=2010 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=17. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190317104350/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html |url-status=dead }}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70 % [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=PressTV |naslov=Iran's non-oil exports reach $29bn |izdavač=PressTV.ir |location=Tehran |url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html |dan=2011-03-02 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=12. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110512021151/http://www.presstv.ir/detail/167914.html |url-status=dead }}</ref> ali ujedno manje od 10 % ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]].<ref name="IMF2010.15">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=IMF |naslov=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf |rad=World Economic and Financial Survey |izdavač=International Monetary Fund |location=Washington D.C. |dan=Listopad 2010. |preuzeto=2011-04-21}}, str. 15.</ref> Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{hrv oznaka}} {{citiranje www |prezime=Figenwald |ime=Vanja |naslov=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju |url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941 |izdavač=Lider Press |location=Zagreb |dan=2008-03-20 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=20. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110820044227/http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941 |url-status=dead }}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih [[Zemljopis Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta.<ref name="Payvand07092003">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=Payvand News |naslov=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide |url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html |izdavač=Payvand News |location=San Francisco |dan=2003-09-07 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=2. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130502003236/http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html |url-status=dead }}</ref> Između [[2005.]] i [[2010.]] godine Iran je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen s 80 % na 40 %,<ref name="PressTV29112009">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=PressTV |naslov=Iran privatizes $63bn of state assets |izdavač=PressTV.ir |location=Tehran |url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102 |dan=2009-11-29 |preuzeto=2011-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120325125521/http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102 |archivedate=25. ožujka 2012.}}</ref> dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20 %.<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=NITC |naslov=Justice Shares Payment Soon |url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm |izdavač=Iran Daily |location=Tehran |dan=2008-12-23 |preuzeto=2011-04-21}}<br>• {{fas oznaka}} {{citiranje www |prezime=BBC |naslov=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای |url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml |izdavač=BBCPersian.com |location=London |dan=2006-07-16 |preuzeto=2011-04-21}}</ref> Gospodarstvo Irana u [[2010.]] godini procjenjeno je između 858.66<ref name="IMFIran2010">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=IMF |naslov=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3 |izdavač=International Monetary Fund |location=Washington D.C. |dan=Ožujak 2010. |preuzeto=2011-04-21}}</ref> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=The World Factbook |naslov=Iran |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |izdavač=The World Factbook |location=USA |godina=2011 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=3. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120203093100/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html |url-status=dead}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva.<ref name="IMFIran2010"/> Unatoč sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]].<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=PressTV |naslov=Iran economy strong despite sanctions |izdavač=PressTV.ir |location=Tehran |url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html |dan=2010-09-26 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=28. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728030923/http://www.presstv.ir/detail/144029.html |url-status=dead }}<br>• {{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=IRIB |naslov=Iran's economy dynamic despite US sanctions |url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions |izdavač=Islamic Republic of Iran Broadcasting |location=Tehran |dan=2011-03-14 |preuzeto=2011-04-21 }}</ref> Glavni gospodarski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]],<ref name="MundiInflation2010">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=Index Mundi |naslov=Iran Inflation rate (consumer prices) |url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html |izdavač=The World Factbook |location=USA |dan=2010-03-11 |preuzeto=2011-04-21}}</ref> koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6 %<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8 %.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=IMF |naslov=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia |url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf |rad=World Economic and Financial Survey |izdavač=International Monetary Fund |location=Washington, D.C. |dan=Listopad 2010. |preuzeto=2011-04-21}}, str. 17.</ref> Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]],<ref name="IranCIA2011"/> dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33 %<ref name="Payvand10022009">{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=Moghadam |ime=Valentine M. |naslov=Where Are Iran's Working Women? |url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html |izdavač=The Middle East Institute |rad=Payvand Iran News |location=Washington D.C. |dan=2009-02-10 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=1. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130501230508/http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html |url-status=dead }}</ref> odnosno 28,4 % u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=Nation Master |naslov=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment |izdavač=World Development Indicators database |location=Washington D.C. |godina=2005 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=21. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment |url-status=dead }}</ref> Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a.<ref>{{eng oznaka}} {{citiranje www |prezime=CNN |naslov=World's most expensive cities |url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm |izdavač=Cable News Network |location=Atlanta, Georgia |dan=2007-03-06 |preuzeto=2011-04-21 |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605084312/http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm |url-status=dead }}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Human figurine Iran Louvre AO29141.jpg|100px|mini|Ljudska figura iz [[6. tisućljeće pr. Kr.|6. tisućljeća pr. Kr.]], nađeno u jugoistočnom Iranu (''[[Louvre]], [[Pariz]]'')]] Iranska kultura je dugo vremena bila dominantna kultura na prostoru [[Bliski istok|Bliskog istoka]] i [[Srednja Azija|središnje Azije]], a [[perzijski]] je smatran jezikom intelektualaca. Gotovo svi filozofski, znanstveni i književni radovi u islamskim carstvima pisani su [[pahlavi]]jem, te prevedena na [[arapski jezik]]. Iransku kulturu karakterizira mnoštvo običaja i tradicija, islam u [[Šijitizam|šijitskom]] obliku, [[Iranski jezici|jezik]], bogata [[Iranska mitologija|mitologija]], veze sa [[Zoroastrizam|zoroastrizmom]], bogata umjetnost, te poezija i [[Perzijska književnost|perzijska]], [[Kurdska književnost|kurdska]], [[Azerska književnost|azerska]] i druge književnosti. Vrlo važna karakteristika kulture je i perzijska uljudnost ''[[tarof]]'' (تعارف) koja nalaže poštovanje prema starijima i prema ženama, upotrebu pristojnog jezika i široku gostoljubivost prema strancima. === Književnost === {{glavni|Perzijska književnost}} Najstarija djela na perzijskim jezicima ([[staroperzijski]] ili [[srednjeperzijski]]) su iz [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|ahemenidskog razdoblja]], a sežu i do [[650. pr. Kr.]] Najbitnija djela perzijske književnosti nastala su u razdoblju islamskog osvajanja sasanidskog Irana, oko [[650.]] godine. Nakon dolaska [[Abasidi|Abasida]] na vlast ([[750.]]), mnogi Perzijanci su postali pisari i službenici u islamskom carstvu, te sve više i više pisci i pjesnici. Perzijanci su u isto vrijeme pisali i na arapskom i na perzijskom, a kasnije je perzijski postao dominantniji u književnim krugovima. Perzijski pjesnici kao [[Sadi]], [[Hafiz]] i [[Rumi]] čitani su u cijelom svijetu, te su imali veliki utjecaj na književnost u mnogim zemljama. Moderna iranska književnost je vjerojatno manje poznata. Perzijska književnost je posebno prepoznatljiva po epskoj, povijesnoj, filozofskoj i ljubavnoj poeziji. Važni perzijski pisci su [[Firdusi]], (autor ''[[Šahname]]''), [[Nizami]] (autor djela ''[[Lejla i Madžun]]'', ''[[Sedam princeza]]''), [[Rumi]] (autor ''[[Mesnevi]]ja''), [[Sadi]], [[Hafiz]], [[Omar Hajam]] i drugi. Od modernih pisaca, vjerojatno su najpoznatiji: [[Sadek Hedajat]], [[Ali Shariati]], [[Ferejdun Moširi]], [[Foruk Farohzad]]. === Umjetnost === U [[Veliki Iran|Velikom Iranu]], odnosno na području koje uz Iran obuhvaća i [[Afganistan]], [[Tadžikistan]], [[Azerbajdžan]], [[Uzbekistan]] i okolna područja, nastala su mnoga djela perzijske umjetnosti koja uključuje i slikanje, izradu tepiha, lončarstvo, kaligrafiju itd. Vjerojatno u svijetu najpoznatije područje iranske umjetnosti je izrada [[tepih]]a (''farš'' فرش). Svi sagovi izrađuju se ručno i od prirodnih materijala, a za izradu je obično potrebno nekoliko mjeseci. Postoji više vrsta perzijskih sagova, a u [[balkan]]skom području najpoznatiji je nomadski tepih zvan [[ćilim]] ([[perzijski]]: ''gelim'' (گلیم), [[turski]]: ''kilim''). Još jedno poznato područje perzijske umjetnosti su minijature. Ove minijature obično ukrašavaju knjige ili su rađene posebno za album [[minijatura]]. Perzijske minijature karakterizira izuzetna složenost, a obično prikazuju teme iz perzijske mitologije i pjesništva. Perzijska [[kaligrafija]] tj. kaligrafija pisana perzijskim jezikom datira iz predislamskog vremena, a s vremenom razvijeno je više stilova. Danas postoji pokret revitaliziranja ove umjetnosti spajanjem s ostalim oblicima umjetnosti. === Arhitektura === [[Datoteka:Esfahan-shah-sq.jpg|središte|mini|650px|<center>Trg [[Nakš-e Džahan]] u [[Isfahan]]u iz 16. stoljeća]] Glavni tipovi građevina klasične iranske arhitekture su [[palača|palače]], [[džamija|džamije]] i [[bazar]]i. Iransku arhitekturu karakteriziraju velike kupole koje se često mogu vidjeti na bazarima i džamijama. Ove kupole su obično uređene mozaicima. Perzijanci su poznati po upotrebi [[matematika|matematike]], [[geometrija|geometrije]] i [[astronomija|astronomije]] u arhitekturi. Iranska arhitektura iz raznih razdoblja može se naći u područjima od [[Sirija|Sirije]] do sjeverne [[Indija|Indije]] i kineske granice, te od [[Kavkaz]]a do [[Zanzibar]]a. Iran se nalazi na 7. mjestu [[UNESCO]]-ovog popisa zemalja po broju arheoloških ruševina. Petnaest UNESCO-ovih spomenika [[Svjetska baština|svjetske baštine]] djela su iranske arhitekture, a [[Mauzolej u Halikarnasu]] označen je kao jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam drevnih svjetskih čuda]]. === Film === [[Kinematografija]] je bila stara samo nekoliko godina kad se pojavila u Iranu početkom 20. stoljeća. Prvi iranski režiser zasigurno je bio [[Mirza Ibrahim-han Akas Baši]], službeni fotograf tadašnjeg iranskog vladara [[Mozafaradin-šah Kadžar|Mozafaradin-šaha Kadžara]]. Nakon posjeta [[Pariz]]u [[1900.]] godine, Baši je nabavio kameru, te snimio posjet šaha [[Belgija|Belgiji]]. Iranska kinematografija nakon revolucije je dosegla značajan uspjeh na međunarodnoj razini zbog istaknutog stila i posebnosti temi i autora. Iz iranske kinematografije pojavili su se brojni režiseri svjetske klase, kao [[Abas Kijarostami]] i [[Asgar Farhadi]]. Stalna prisutnost iranskih filmova na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima kao [[Filmski festival u Cannesu|Canneski festival]], [[Venecijanski filmski festival|Venecijanska mostra]] ili [[Berlinski filmski festival|Berlinale]] privukli su pozornost publike na ova djela.<ref>{{fra oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.festival-cannes.fr/aide/search_film.php?langue=6001&titre_film=&realisateur=&acteur=&anneefilm=&paysfilm=IRN Popis iranskih filmova prikazanih u Cannesu]</ref> === Glazba === [[Datoteka:Navazandegan musiqi.jpg|mini|Glazbenici izvode tradicionalnu iransku komornu glazbu]] [[Glazba]] na području današnjeg Irana ima povijest staru nekoliko tisuća godina, još iz doba [[neolitik]]a. Ovo potvrđuju arheološka istraživanja [[Elam|elamitske kulture]] na jugozapadu Irana. Potrebno je razlikovati [[Muzikologija|muzikologiju]] (''Elm-e Musiki'') tj. znanost o glazbi, od glazbenog izvođenja (''Tarab, Navahte, Tasnef, Tarane'' ili u novije vrijeme ''Muzik''). Iranska klasična glazba (''Musiki Asil'') snažno je utemeljena na teorijama estetike. Ovaj glazbeni žanr sačuvao je elemente još iz [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidiskog]] razdoblja. Popularna i folkflorna glazba igra važnu ulogu u svakodnevnom životu Iranaca, pogotovo u ruralnim područjima, kao npr. folklorne pjesme u [[Kurdistanska pokrajina|Kurdistanu]] i [[Horasan (pokrajina)|Horasanu]]. Iranska pop glazba je razvijena [[1970-ih]], a koristila je autohtone oblike i glazbala uz dodatak [[Električna gitara|električne gitare]] i nekih drugih karakteristika. Vjerojatno najpoznatija glazbenica tog razdoblja je pjevačica [[Guguš]]. Nakon revolucije iz 1979. godine, [[Pop-glazba|pop-glazbu]] zapadnjačkog tipa potisnula je renesansa klasične perzijske glazbe u kojoj su se istaknuli mnogi poznati nacionalni i međunarodni izvođači kao [[Mohammad Reza Lotfi]], [[Hossein Alizade]], [[Šahram Nazeri]] i [[Mohammad-Reza Šadžarijan]]. Jedno od najpopularnijih tradicionalnih iranskih glazbala je [[Tar (glazbalo)|tar]] ([[Perzijski jezik|perz.]] ''žica'') iz kojeg se razvilo i najpopularnije suvremeno glazbalo − [[gitara]]. === Gastronomija === [[Datoteka:Kababi alborz.jpg|mini|Tipično iransko jelo]] Kulinarstvo je vrlo raznoliko u Iranu, svaka pokrajina ima svoja vlastita jela, kao i način priprave i gastronomsku tradiciju. Hrana nije ljuta, a pripravlja se obično uz puno bilja i voća. Koriste se [[šljive]], [[Obični mogranj|mogranji]], [[grožđe]], [[dunje]] i dr. Veliki broj iranskih jela kombinacija su [[riža|riže]] s [[meso]]m (piletina, janjetina) ili s ribom, s puno češnjaka, luka, povrća i drugih dodataka. Iranska kuhinja je ostavila veliki utjecaj na kuhinje u susjednim zemljama. Ovo se posebno odnosi na [[Afganistan]], države na jugu središnje Azije, sjevernu [[Indija|Indiju]] i [[Pakistan]]. == Znanost i tehnologija == [[Datoteka:Astrolabe-Persian-18C.jpg|mini|Iranski [[astrolab]] iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]]] Iranci su još tijekom [[Stari vijek|starog vijeka]] gradili [[kanat]]e da osiguraju pristup svježoj vodi. Prva [[vjetrenjača]] pojavila se u Iranu u [[9. stoljeće|9. stoljeću]]. Iranci su značajno doprinijeli razumijevanju mnogih znanstvenih područja poput [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]], [[Astronomija|astronomije]], [[Medicina|medicine]], [[Matematika|matematike]] i [[Filozofija|filozofije]]. [[Al-Hvarizmi]] se smatra ocem [[Algebra|algebre]]. Isti se znanstvenik služio [[Pascalov trokut|Pascalovim trokutom]] gotovo sedamsto godina prije [[Blaise Pascal|Pascalovog]] rođenja. [[Omar Hajam]] je definirao [[iranski kalendar]] koji je i dan danas u uporabi i precizniji je od šest stoljeća mlađeg [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. Otkriće etanola ([[alkohol]]a) pripisuje se iranskom alkemičaru [[Razi]]ju. Teorije [[Heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]] i [[Povijest evolucijske misli|evolucije]] bile su poznate iranskim znanstvenicima stoljećima prije rođenja [[Nikola Kopernik|Kopernika]] odnosno [[Charles Darwin|Darwina]]. Za vrijeme Srednjeg vijeka osnove filozofije i matematike iz antičke Perzije i Grčke očuvane su u perzijskim znanstvenim krugovima. Akademija u [[Gondišapur]]u bila je najpoznatije znanstveno učilište tog vremena i smatra ga se prvim [[sveučilište]]m na svijetu, značajno prvenstveno po medicinskim otkrićima u čemu su bili vodeći tijekom [[6. stoljeće|6.]] i [[7. stoljeće|7. stoljeća]]. U ovo doba Iran je postao i svjetski centar proizvodnje [[Mjerni instrument|mjernih instrumenata]], a tu su reputaciju zadržali sve do [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Iran nastoji vratiti status koji je imao u zlatno doba Perzijske znanosti. Od [[1996.]] do [[2004.]] broj objave znanstvenih radova se gotovo udeseterostručio, što predstavlja najveći rast u svijetu poslije [[Kina|Kine]]. Unatoč raznim vrstama [[sankcija]], iranski znanstvenici postižu respektabilne uspjehe na područjima [[Farmacija|farmacije]], [[Farmaceutska kemija|farmaceutske]], [[Organska kemija|organske]] i [[Kemija polimera|kemije polimera]]. Iranski znanstvenici i inženjeri također pomažu u konstruiranju [[Veliki hadronski sudarivač|Velikog hadronskog sudarivača (LHC)]], najmoćnijeg [[Akcelerator čestica|akceleratora čestica]] ikad izgrađenog. U biomedicinskim znanostima, Iranski institut biokemije i biofizike predsjeda [[UNESCO]]-ovim sektorom za biologiju. Potkraj [[2006.]] godine, iranski znanstvenici u istraživačkom centru ''Rujan'' u [[Teheran]]u uspješno su [[Kloniranje|klonirali]] embrij [[ovce]] pomoću nuklearnog trasfera somatskih stanica. [[Iranski nuklearni program]] je pokrenut [[1950-ih]] godina. Današnja iranska nuklearna postrojenja uključuju nekoliko istraživačkih reaktora, rudnike urana, komercijalni nuklearni reaktor, postrojenja za obogaćivanje urana i za tešku vodu. Iranska svemirska agencija (ISA) je nakon tri uspješna suborbitalna leta vlastitom tehnologijom lansirala prvi iranski satelit [[Omid]] u orbitu u veljači [[2009.]] godine, kada je obilježavana 30. obljetnica [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]]. Iranski znanstvenici izvan Irana su također mnogo pridonijeli znanosti. Godine [[1960.]], [[Ali Džavan]] je izumio prvi [[plinski laser]], a [[Teorija sustava neizrazite logike|teoriju sustava neizrazite logike]] postavio je [[Lotfi Zade]]. Iranski kardiolog [[Tofi Musivand]] izumio je prvu [[srčana pumpa|srčanu pumpu]], preteču umjetnom srcu. Prilikom istraživanja [[dijabetes]]a, [[Samuel Rahbar]] otkrio je HbA1c. Iranski fizičari izuzetno su uspješni na području [[teorija struna|teorije struna]], o kojoj se mnogo radova objavljuje u samom Iranu. Iransko-američki znanstvenik [[Cumrun Vafa]] uspostavio je [[Vafa-Wittenov poučak]] zajedno s [[Edward Witten|Edwardom Wittenom]]. == Šport == {{glavni|Šport u Iranu}} [[Datoteka:ورزشگاه آزادی در سایه.JPG|mini|250px|desno|[[Nogomet]]ni [[stadion Azadi]] u [[Teheran]]u]] [[Datoteka:Dizin.jpg|mini|250px|lijevo|Skijalište [[Dizin]] na [[Alborz]]u]] Budući da oko dvije trećine iranskog stanovništva ima ispod 35 godina, [[šport]] je vrlo jaka društvena aktivnost u zemlji. Na području današnjeg Irana stvoreni su mnogi športovi i igre kao [[polo]],<ref>{{eng oznaka}}[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/4272210.stm news.bb.co.uk]</ref> [[šah]] i [[backgammon]].<ref>{{eng oznaka}}[http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 "Iran's Burnt City Throws up World’s Oldest Backgammon"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090322155534/http://www.iranian.ws/cgi-bin/iran_news/exec/view.cgi/2/4743 |date=22. ožujka 2009. }}, ''Persian Journal'', [[4. prosinca]], 2004.</ref> Tradicionalni iranski šport je [[varzeš-e pahlavani]] koji je sličan hrvanju. Danas je najpopularniji šport u Iranu [[nogomet]]. [[Iranska nogometna reprezentacija]] dosad je sudjelovala tri puta na [[Svjetska prvenstva u nogometu|svjetskim prvenstvima]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978. u Argentini]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998. u Francuskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006. u Njemačkoj]]. Reprezentacija je dosad i tri puta pobijedila na [[Azijsko prvenstvo u nogometu|azijskom prvenstvu]] ([[1968.]], [[1972.]] i [[1976.]]). Prvu olimpijsku medalju za Iran je osvojio hrvač [[Golamreza Tahti]] u [[XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.|Helsinkiju 1952.]] godine. Nakon te srebrne medalje osvojio je i zlatnu u [[XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.|Melbourneu 1956.]], te ponovno srebrnu u [[XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.|Rimu 1960.]] godine. Zemlja je u športskom smislu na međunarodnoj razini istaknuta u [[hrvanje|hrvanju]] i [[dizanje utega|dizanju utega]]. [[Hosein Reza Zade]] je trenutni svjetski rekorder u dizanju utega u kategoriji za teže od 105&nbsp;kg, te je prvi Iranac koji je osvojio dvije zlatne olimpijske medalje. [[Skijanje]] je također popularno među određenim društvenim slojevima. Iran ima brojna uređena skijališta, od kojih su najpopularnija ona na [[Alborz]]u. Budući da je veliki dio teritorija države brdovito, popularno je i [[planinarenje]] i penjanje. [[2002.]] godine, najprakticiraniji športovi među stanovništvom bili su [[nogomet]], ''[[body building]]'', [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[plivanje]], planinski športovi ([[alpinizam]], [[skijanje]], ''[[trekking]]'') i [[hrvanje]]. [[Tenis]], [[golf]], [[košarka]], [[gimnastika]] i [[varzeš-e pahlavani]] su manje prakticirani.<ref>{{fra oznaka}} [http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf Istraživanje o socioekonomskim pokazateljima iranskih kućanstava (2002.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061118191922/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Tableaux-pdf/Tab50.pdf |date=18. studenoga 2006. }}, Iranski centar za statistiku, CNRS, Université Paris III, [[Institut national des langues et civilisations orientales|INaLCO]], EPHE, 2003.</ref><ref>{{hrv oznaka}}[http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 Iranski kulturni centar u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091119174200/http://www.iran.hr/Gallery/Gallery_show.asp?GllID=4&T=Iz+irana+s+ljubavlju&P=1 |date=19. studenoga 2009. }}</ref> == Poveznice == * [[Veliki Iran|Iranska kulturna regija]] * [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama|Iran u međunarodnim statistikama]] == Izvori == === Bilješke === {{izvori|30em}} === Literatura === * {{fra oznaka}} Pierre Briant, ''Histoire de l’empire Perse'', Fayard, Pariz, 2003., 1247 str. {{ISBN|2-213-59667-0}} * {{fra oznaka}} Yves Porter, ''Les Iraniens'', Armand Colin, rujan 2006., {{ISBN|2-200-26825-4}}. * {{fra oznaka}} Philip Huyse, La Perse antique, Éditions Les Belles Lettres, Pariz, 2005., 298 str. {{ISBN|2-251-41031-7}} * {{fra oznaka}} Bernard Hourcade, ''L'Iran. Nouvelles identités d'une république.'' Pariz, Belin, 2002., 223 str. * {{eng oznaka}} ''The Cambridge History of Iran'', J. A. Boyle, Cambridge University Press, 1968., 778 str. {{ISBN|052106936X}} * {{eng oznaka}} ''[[Šahname|Shah Nameh]]'', [[Firdusi|Ferdowsi]], Yassavoli, Teheran, 2003, 212 str. {{ISBN|964-306-208-2}} * {{fra oznaka}} ''Mémoires'', Farah Pahlavi, XO éditions, Pariz, 2003., 428 str. {{ISBN|2-84563-065-4}} * {{fra oznaka}} Jean-Pierre Digard, Bernard Hourcade, Yann Richard, ''L'Iran au XXe siècle'', Pariz, Fayard 2007. * {{fra oznaka}} ''Iran, l’islamisme dans l’impasse'', Ramine Kamrane, Buchet-Chastel, Pariz, 2003., 159 str. {{ISBN|2-283-01976-1}} * {{fra oznaka}} ''Être moderne en Iran'', Fariba Abdelkah, CERI - KARTHALA, Pariz, 2006., {{ISBN|2-84586-782-4}} * {{fra oznaka}} ''Cent et un quatrains de libre pensée (Robāiat)'', [[Omar Hajam]], prijevod i izdanje napravili G. Lazard, Gallimard, Pariz, 2002, dvojezično izdanje, 98 str. {{ISBN|2-07-076720-5}} === Dokumentacija === * {{fra oznaka}} <span id="reza">''Géopolitique de l’Iran'', Mohammad-Reza Djalili, Éditions Complexe, Bruxelles, 2005. {{ISBN|2-8048-0040-7}}</span> * {{fra oznaka}} [https://web.archive.org/web/20110713125433/http://www.jurispolis.com/dt/mat/dr_ir_constit1979/dt_ir_constit1979_index.htm Iranski ustav iz 1979.] (neslužbeni prijevod na francuski sa sitea [https://web.archive.org/web/20050529032715/http://www.jurispolis.com/ jurispolis.com]) * {{fra oznaka}} [https://web.archive.org/web/20080412114716/http://www.ivry.cnrs.fr/iran/Archives/archiveRecherche/statistique/Resultat-Statistique.htm Enquête sur les caractéristiques socio-économiques des ménages iraniens], Iranski centar za statistiku (2003.), prijevod napravio CNRS. * {{eng oznaka}} [http://www.opennetinitiative.net/studies/iran/ONI_Country_Study_Iran.pdf Internet Filtering in Iran : a Country Study] 2004-2005, Open Net Initiative. == Vanjske poveznice == ; Vlada * {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [http://www.president.ir/ Službena stranica predsjednika Irana] * {{fas oznaka}}{{eng oznaka}}{{ara oznaka}}{{fra oznaka}} [https://web.archive.org/web/20071003013439/http://www.ahmadinejad.ir/ Blog iranskog predsjednika] * {{fas oznaka}} [http://www.irisn.com/ Službena stranica Vijeća čuvara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220323040901/http://www.irisn.com/ |date=23. ožujka 2022. }} * {{fas oznaka}} [http://www.majlis.ir/mhtml/ Službena stranica iranskog madžlisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728044042/http://www.majlis.ir/mhtml/ |date=28. srpnja 2011. }} * {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20051125203958/http://www.mfa.gov.ir/output/INDEX.HTM Službena stranica iranskog Ministarsva vanjskih poslova] * {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070630133411/http://www.aeoi.org.ir/NewWeb/default1.asp Službena stranica iranske organizacije za atomsku energiju] ; Ostalo * {{eng oznaka}}[http://en.rocketnews24.com/2012/09/24/ten-reasons-why-iranians-are-the-kindest-people-in-the-world-to-foreign-tourists/ Deset razloga zbog kojih su Iranci najljubazniji ljudi na svijetu] * {{eng oznaka}} [http://www.iranica.com/newsite/articlenavigation/index.isc Encyclopædia Iranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120121211725/http://www.iranica.com/newsite/articlenavigation/index.isc |date=21. siječnja 2012. }} * {{eng oznaka}} [http://www.wikiran.org/ WikIran Encyclopedia] * {{fra oznaka}} [http://www.missioneco.org/iran/ Prezentacija Irana od Francuske ekonomske misije u Teheranu.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070519071200/http://www.missioneco.org/iran/ |date=19. svibnja 2007. }} * {{eng oznaka}} [http://www.travel-earth.com/iran/ Turističke informacije o Iranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070605071756/http://www.travel-earth.com/iran/ |date=5. lipnja 2007. }} * {{fas oznaka}}{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20060402190921/http://iranmiras.ir/ Iranska organizacija za kulturnu baštinu] ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = ایران |commonshr = Iran |commonscat = Iran |wječnik = Iran }} {{Azija}} {{Islamske republike}} {{OIK}} {{Široka slika|Torre del silencio, Yazd, Irán, 2016-09-21, DD 60-64 PAN.jpg|1200px|Panoramski pogled na Utvrdu tišine u Yazdu u Iranu}} [[Kategorija:Iran| ]] [[Kategorija:Teokracije]] mnmn4k7oas911d54dqiqz4uuoc6peof 0 13024 7469168 7453036 2026-05-26T19:24:28Z ~2026-31533-41 362175 /* Opis */ 7469168 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Microwave.750pix.jpg|mini|desno|250px|Mikrovalna pećnica]] '''Mikrovalna pećnica''' je naprava u kojoj se [[temperatura]] potrebna za pripremu ili podgrijavanje [[hrana|hrane]] postiže izlaganjem [[mikrovalovi|mikrovalo]]<nowiki/>vima == Opis == Pripremanjem hrane u mikrovalnoj pećnici izlažemo ju [[radiovalovi]]ma frekvencije 2450 [[MHz]], što je područje mikrovalova. Radiovalove te frekvencije apsorbiraju [[voda]], [[šećeri]], [[masti i ulja]] itd., ali ne i [[plastika]], [[keramika]] ili [[staklo]]. [[Metali]] reflektiraju mikrovalove i zato se ne smiju upotrebljavati u mikrovalnoj pećnici. [[Kategorija:Prehrana]] 8sqwf8k6og7dwo3rg4hv10mngkmyih7 7469172 7469168 2026-05-26T19:44:47Z Neptune, the Mystic 95253 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31533-41|~2026-31533-41]] ([[User talk:~2026-31533-41|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] 7144035 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Microwave.750pix.jpg|mini|desno|250px|Mikrovalna pećnica]] '''Mikrovalna pećnica''' je naprava u kojoj se [[temperatura]] potrebna za pripremu ili podgrijavanje [[hrana|hrane]] postiže izlaganjem [[mikrovalovi]]ma. == Opis == Pripremanjem hrane u mikrovalnoj pećnici izlažemo ju [[radiovalovi]]ma frekvencije 2450 [[MHz]], što je područje mikrovalova. Radiovalove te frekvencije apsorbiraju [[voda]], [[šećeri]], [[masti i ulja]] itd., ali ne i [[plastika]], [[keramika]] ili [[staklo]]. [[Metali]] reflektiraju mikrovalove i zato se ne smiju upotrebljavati u mikrovalnoj pećnici. [[Kategorija:Prehrana]] 9gs8brnkrpwtp85wpt6aa60brhfevi8 0 13857 7469029 7437509 2026-05-26T14:33:53Z CyberMB vol2 172176 /* Vidi */ 7469029 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|kolovoz 2010.}} {{Nogometni klub |ime kluba = RNK Split |slika = RNK_Split.png |puno ime = Radnički nogometni klub Split |nadimak = ''Crveni'' |godina osnivanja = 16. travnja 1912.<ref>[https://rnksplit.hr/klub/povijest/ Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230507211941/https://rnksplit.hr/klub/povijest/ |date=7. svibnja 2023. }}, rnksplit.hr, pristupljeno 1. lipnja 2020.</ref> |igralište = [[Stadion Park mladeži|Park mladeži]], [[Split]] |kapacitet stadiona = 4075 |direktor = |trener = |liga = [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] |sezona = {{sezona wp|1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2024./25.}} |plasman = 13. |trenutačna sezona = 1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26. |igrači = |pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= |leftarm1=CF1020|body1=CF1020|rightarm1=CF1020|shorts1=CF1020|socks1=CF1020 |pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= |leftarm2=FBFAFA|body2=FBFAFA|rightarm2=FBFAFA|shorts2=FBFAFA|socks2=FBFAFA }} '''Radnički nogometni klub Split''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Split]]a. Trenutačno se natječe u [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|1. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]]. == Povijest == === Početak === [[Datoteka:Anarh.jpg|mini|250px|desno|Vjerojatno prva povijesna fotografija kluba u plavo-bijelim dresovima, '''HRŠD "Anarh"'''. Gornji red slijeva: Stipe Kragić (otac Bogdana Kragića), Šime Rosandić (predsjednik, trener i igrač), Ante Pilić, Ivo Kovačević-Kina; Srednji red: Frane Vlak, Petar Lovrić, Umberto Delmeštre i Josip Piteša; Donji red: Ivo Matošić-Tata, Kruno Kukoć-Petraello i Mijo Kurir Borovčić.]] Osnovan je [[16. travnja]] [[1912.]] godine u Splitu pod imenom '''HRŠD "Anarh'''", u Plinarskoj ulici u [[Veli Varoš|Velom Varošu]] – u kući na broju 7. Službeno se uspijeva registrirati [[25. srpnja]] [[1912.]] godine. Samo ime kluba govori o prisutnosti ideje [[anarhizam|anarhizma]] među siromašnim pučanstvom – radnicima i težacima, a pogotovo kod tadašnje napredne omladine. Za osnivača kluba uzima se [[Šimun Rosandić]] koji je jednom prilikom izjavio: ''" Mi učenici Muške zanatske škole – maranguni – odlučili smo osnovati nogometni klub. Igrali smo za gušt, ali i iz protesta prema svakom zlu. Dugo smo smišljali kako dati ime klubu, meni je prvome palo napamet ime – Anarhist! Poslin smo ga skratili u Anarh. Učinilo mi se da je to najbolje ime, jer je ono u sebi imalo i – ništo drugo! A šta drugo? E, neka to drugi misle! ".''<ref> Milorad Bibić – "Split je prva liga"; članak "Devet Splitovih desetljeća" – stranica 21.</ref> RNK Split, koji je sljednik Anarha, često zovu "mlađi" nogometni klub u [[Split]]u jer je osnovan godinu dana poslije [[HNK Hajduk Split|Hajduka]]. Anarh je svoje utakmice igrao najčešće na Musinoj livadi gdje su se učenici Zanatske škole i inače okupljali. <br> Nakon [[Sarajevski atentat|sarajevskog atentata]] na [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]], u praskozorje [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] "Anarhovci" su odbili izvjesiti zastavu s crnim florom, što je vlastima bilo dovoljno za ispunjenje onoga čime su i stalno prijetili – raspustili su klub. === Između dva svjetska rata === ==== Zabrane djelovanja i promjene imena ==== Završetkom rata, 25. siječnja 1919. Anarh obnavlja svoje djelovanje pod istim, starim imenom – Anarh. U tadašnjem splitskom dnevnom listu [[Novo doba]] pozvani su svi nekadašnji članovi "radi ustanovljenja jednog radničkog kluba". Svoju športsku aktivnost Anarh je počeo 16. ožujka 1919. prvom utakmicom s Hajdukom, izgubivši rezultatom 11:0. Potom su odigrali još nekoliko utakmica (Hajduk, Uskok, britanski ratni brod ''Ceres''), te jedan lokalni turnir. Na završnoj utakmici toga turnira s Hajdukom zbili su se neredi i tučnjava, pa nove vlasti, koje ionako nisu blagonaklono gledale djelovanje njima nepoćudnog kluba, u travnju [[1919.]] Anarhu zabranjuju rad. <br> Odmah nakon zabrane, održava se skupština kluba (u travnju 1919. g.), na kojoj se osniva novi klub. Odabire se i novo ime, JSNK Jug. Mjesni tisak zabilježio je da je Anarh, odnosno Jug, tijekom 1919. g. odigrao 21 utakmicu, postigao 57, a primio 37 zgoditaka. Najviše pogodaka postigao je kapetan momčadi Toma Madirazza. Službeno, Jug je počeo djelovati početkom prosinca 1919. godine, o čemu javlja i lokalni tisak – splitski list Život (5. prosinca 1919.). ==== Jug osvaja prvo prvenstvo SNP ==== U novu 1920. godinu, Jug je ušao s još ozbiljnijim planovima i zadacima ustanovljenim na sjednici Skupštine kluba održanoj 18. siječnja 1920. g. Osim nogometne, osnovana je i tamburaška, lakoatletska, te bejzbol sekcija. Prvu nogometnu utakmicu u 1920. g. Jug je odigrao protiv JNK Split 7. ožujka 1920. rezultatom 3:3. Istoga toga dana osnovan je i [[Splitski nogometni podsavez]], pa je Jug među prvima postao redoviti član Podsaveza, a nekoliko njegovih članova birani su u odbor podsaveza. [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920.|Prvo prvenstvo Podsaveza]] započelo je 22. ožujka 1920. g., a završilo početkom srpnja iste godine. U prvenstvu je sudjelovalo pet splitskih klubova (Borac, Hajduk, Jug, Split i Uskok). Prvenstvo je osvojio JSNK Jug koji je pobijedio sve protivnike, čime je postao prvi prvak Dalmacije i Crne Gore, jer se nacionalno prvenstvo Kraljevstva SHS nije ni odigralo.<br> [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920./21.|Drugo podsavezno prvenstvo]] odigrano je u jesen 1920. g. s tim da je drugi dio odigran u proljeće 1921. g. Na kraju prvenstva, Jugu je pripalo drugo mjesto. ==== Spaljivanje barake i zabrana kluba ==== Ranijom promjenom imena Anarh u Jug, klub ne prestaje biti trn u oku tadašnjih vlastodržaca. Dana [[21. srpnja]] [[1921.]] splitski [[orjuna]]ši, na vijest o atentatu na tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova [[Milorad Drašković|Milorada Draškovića]], krenuli su u bijesne demonstracije i fizičke obračune sa svojim neistomišljenicima po gradu. Nakon što su pretukli nekoliko uglednijih Splićana došlo je do sukoba u [[Veli Varoš|Velom Varošu]] s radnicima i težacima koji su bili okupljeni slaveći lokalni blagdan [[sveta Manda|svete Mande]]. Nakon žestokog obračuna, orjunaši, koje je štitila policija, zapalili su prostorije i baraku Juga. Izgorio je sav klupski inventar, oprema, dokumentacija... Odmah potom, [[1. kolovoza]] 1921., slijedi zabrana kluba od strane policije. <br> Jugaši 24. kolovoza 1921. osnivaju novi klub, JŠK Slavija, ali im vlasti zbog, kako je bilo navedeno, "proturežimske djelatnosti" ne ''odobravaju pravila'' tj. ne dopuštaju registraciju kluba. Zbog toga Slavija nije mogla sudjelovati u natjecanjima tijekom druge polovice 1921. U [[studeni|studenome]] 1921. vlasti donose odluku o raspuštanju Slavije. Poučeni iskustvom o stalnom onemogućavanju registracije kluba, ''Jugaši'' se odlučuju na spajanje s nekim već postojećim klubom, koji se natječe u SNP. Odlučeno je da to bude dotadašnji SK Split. ==== Veliki uzlet Borca ==== Ni taj klub nije dugo postojao. [[18. svibnja]] [[1924.]] zabranjen je rad "prvoga" Splita. Splićani sada ulaze u JŠK Borac, klub koji je postojao već pet godina (osnovan 1919.). Uređuje se i nogometni teren na istoku grada, pored [[samostan]]a Sv. Klare na Bačvicama. Igralište je otvoreno za [[Praznik rada]], [[1. svibnja]] [[1926.]] Slijedi nova zabrana, u listopadu [[1928.]] Oduzet im je i nogometni teren, pa se klub našao u situaciji u kojoj je bio kada je tek osnovan Anarh. Glazbeno športsko društvo Dalmacija, tj. njegova nogometna sekcija, novo je utočište članova Borca. I to je postojanje bilo kratkog vijeka. Uvođenjem tzv. [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], odredbom od [[23. siječnja]] [[1929.]] ukinuta su sva radnička športska društva u državi, pa je tako ukinuta i GŠD Dalmacija. U kratkom periodu nekadašnji Jugaši su pod imenom novog kluba Dalmacija uspjeli odigrati samo jednu utakmicu –protiv Hajduka (10:1). U proljeće 1929. bivši članovi Borca pristupaju novom klubu – splitskom HAŠK-u. Naziv Hrvatski amaterski športski klub posebno je smetao tadašnjoj policiji.<ref>Mario Garber – "Crveni Split"; članak "Raspušteni Borac i Dalmacija" – stranica 49.</ref> Policija proziva klupsko vodstvo zbog [[Hrvatska|hrvatskoga]] imena, pa se održava skupština kluba u kojoj HAŠK sredinom siječnja 1930. mijenja ime u JŠK Split. ==== Osnovan je Split ==== [[Datoteka:Split_30-ih_godina.jpg|mini|300px|left|Nogometaši Splita 30-ih godina]] Prva skupština kluba pod novim, i pokazat će se trajnim imenom, održana je [[21. rujna]] [[1930.]] u kavani Zora u Krešimirovoj ulici. Ambiciozna i iskusna uprava odmah se dala na posao. Klupske boje 1932. bile su bijela i crna, a klupska adresa Kačićeva 7.<ref name="JNS">[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&item=X01888&P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XLIX.</ref> Već 1932. godine osvojeno je novo [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1932.|prvenstvo SNP]]. Time je momčad Splita stekla pravo na kvalifikacije za viši razred. Utakmice protiv zagrebačke [[ZŠK Viktorija|Viktorije]], Maribora, apatinske Tri zvijezde i pobjede nad njima, osigurali su Splitu ulazak u najviši razred natjecanja u tadašnjoj [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] – tzv. ''Nacionalnu ligu''. Splitu ipak nije bilo suđeno tada zaigrati u elitnom razredu. Gotovo polovicu godine 1934. trajali su u [[Jugoslavenski nogometni savez|Jugoslavenskom nogometnom savezu]] prijepori i nesuglasice glede budućeg izgleda prvoligaškog razreda. U [[srpanj|srpnju]] iste godine došlo je do dogovora da se odigraju nove kvalifikacije u kojima moraju sudjelovati svi klubovi koji su bili članovi Nacionalne lige i oni koji su pretendirali na članstvo u njoj. Ponovljene kvalifikacije započele su 15. srpnja, a završile [[18. studenog]] 1934. g. Sudjelovala su 22 kluba podijeljena u 5 skupina. Split je bio smješten u [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.|trećoj skupini]] zajedno s Hajdukom i dva sarajevska kluba – [[NK SAŠK Napredak|SAŠK-om]] i [[FK Slavija Istočno Sarajevo|Slavijom]]. Splitski Crveni, teško oslabljeni pozivom većini igrača na odsluženje vojnog roka i ozljedama većine preostalih igrača nisu mogli više postići, nego časno zauzeti posljednje, četvrto mjesto u skupini. Tih godina klub razvija i druge vidove športske djelatnosti. Svojom aktivnošću isticala su se šahovska i atletska sekcija. Klub dobiva i nove klupske prostorije. Otvorene su 1937. g. u kući Rožić u Zoranićevoj ulici. ==== Prvi put prvoligaši ==== U sezoni [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1938./39.|1938./39.]] četvrti put za redom Split je bio prvak [[Dalmacija|Dalmacije]], što mu donosi plasman u novoosnovanu [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|Hrvatsko-slovensku ligu]]. Nastupajući 1939./40. u toj ligi, Split igra svoju prvu prvoligašku sezonu u svojoj povijesti, u društvu [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanskog]], [[Concordia Zagreb|Concordije]], [[HAŠK]]-a... U ukupnom plasmanu Crveni su zauzeli 7. mjesto. Sljedeće godine – [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]] igraju u Hrvatskoj nogometnoj ligi koja je stvorena nakon uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] i zauzimaju 6. mjesto. U [[srpanj|srpnju]] [[1940.]] Split se spaja s nogometnim klubom Majstor s mora (bivši [[NK Vuk Split|Vuk]]). Time je ponovo stekao vlastito igralište koje se nalazilo na mjestu gdje je danas [[Emanuel Vidović|Park Emanuela Vidovića]]. Prvu službenu utakmicu na sada vlastitom igralištu Crveni su odigrali 25. kolovoza 1940. protiv zagrebačkog [[ŠK Željezničar Zagreb|Željezničara]] (2:1). === Ratni vihor === Približavanjem [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskoga rata]] na naše prostore, otkazana je i skupština kluba koja se trebala održati u ožujku [[1941.]] Početkom rata, zamire aktivan športski život u gradu Splitu. Ipak, 20. svibnja 1941. g. na igralištu Hajduka, pred 1500 gledatelja odigrana je utakmica kombiniranih momčadi Hajduka i Splita. Pobijedio je Split rezultatom 2:1. <br> Malo potom, vjerojatno krajem lipnja 1941., na sastanku u restoranu Maksimir raspušteno je cjelokupno športsko društvo – RSD Split. U kolovozu 1941. godine mnogi igrači i drugi pripadnici RSD Split odazivaju se pozivu za borbu protiv okupatora. Pred večer 11. [[kolovoz]]a 1941. iz Splita kreće naoružana jedinica, kasnije poznata kao [[Prvi splitski partizanski odred]]. Velik broj ih je poginuo ili zarobljen nekoliko dana kasnije, 14. kolovoza u borbama kod sela [[Košute]] blizu [[Sinj]]a. U Sinju su potom, odlukom prijekog suda osuđeni na smrt i strijeljani 26. kolovoza na predjelu [[Ruduša]] kod Sinja. Trinaest Splitovaca izgubilo je živote u redovima Prvog splitskog odreda. <br> U sjećanje na pale Splićane, podignut je na tom mjestu [[Spomenik u Ruduši kod Sinja|spomenik]]. Talijanski okupator odmah nakon stradavanja Odreda provodi istragu i uhićenja po Splitu. Među brojnim privedenim članovima RSK Split bio je i zadnji prijeratni predsjednik kluba dr. Petar Nisiteo. Suočeni sa sve žešćim i smjelijim otporom u gradu Splitu, talijanske okupacijske vlasti šalju u internaciju u Italiju poveću grupu osumnjičenih Splićana, među njima i dugogodišnjeg tajnika kluba Antu Krstulovića Snagu. U internaciji, u logoru na [[Liparski otoci|Liparskim otocima]] u travnju 1942. umire od posljedica mučenja [[Bogdan Srdelić]], poznati Splitov igrač iz 20-ih godina. <br> Preko 120 članova RSD Split izgubilo je živote tijekom Drugog svjetskog rata.<ref name="sd20000320"> [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000320/prilozi-sp2.htm Slobodna Dalmacija: Poginuli Splitovci]</ref> === Nakon Drugog svjetskog rata=== ==== Obnova Splita ==== Nakon rata pokrenuta je inicijativa za obnovu nogometnog kluba Split. Sastanak inicijativnog Odbora održan je 17. kolovoza [[1945.]] u Sumića trafici u [[Auguste Marmont|Marmontovoj]] ulici. Osnivanjem ''Fiskulturnog društva Split'' [[23. rujna]] 1945. u kinu Eden ([[kino Marjan]]) obnovljeno je djelovanje i nogometne sekcije. Toga dana odigrana je i prva poslijeratna nogometna utakmica. Na Hajdukovom igralištu igrali su Split i [[HNK Šibenik|Šibenik]] (2:0), pred 2500 gledatelja. [[Datoteka:Rnksplit1.jpg|mini|desno|Grb kluba, 1959.]] ==== Prve poratne godine ==== Sredinom 1946. odigrano je prvo poslijeratno prvenstvo Hrvatske. Da bi prvenstvo organiziralo, prišlo se ubrzanom održavanju lokalnih kvalifikacija. [[20. siječnja]] 1946. započelo je prvo poslijeratno [[Prvenstvo grada Splita 1946.|Prvenstvo grada Splita]]. Sudjelovale su tri ekipe: Hajduk, Split i momčad Jugoslavenske mornarice (kasniji [[NK Mornar Split|Mornar]]). Nakon dodatnih kvalifikacija na razini Dalmacije, Split je izborio sudjelovanje u [[Hrvatska liga 1946.|Hrvatskoj ligi]], zajedno s Hajdukom i Dinamom. Splitski Crveni bili su sedmi od ukupno osam klubova. <br> U sezoni [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1946./47.|1946./47.]] Split je bio treći u Prvenstvu Hrvatske, a u jesenskom dijelu sezone 1947./48. bili su drugi u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1947./48.|Četvrtoj zoni prvenstva Hrvatske]]. Pred kraj 1947. dolazi do reorganizacije modela športa. Unatoč ranijem snažnom protivljenju splitskih političkih i športskih rukovoditelja, proveden je sovjetski model športskih organizacija. Tako se nogometna sekcija Fiskulturnog društva Split zajedno s cijelim FD-om od 1. prosinca 1947. [[fuzija (šport)|spaja]] s [[HNK Hajduk Split|FD Hajduk]], a novo, "zajedničko" Fiskulturno društvo nosi ime Hajduk.<ref name="bez publike"/> <br> Krajem 1949. raspušta se ''FD Hajduk'' i osniva se [[7. studenoga]] [[1949.]] Sportsko društvo "[[Vicko Krstulović]]". U siječnju [[1952.]] opet dolazi do promjene imena kluba. "Vicko" postaje Sportsko društvo '''Arsenal'''. Nakon nepunih godinu dana, u prosincu [[1952.]] SD Arsenal postaje '''Radničko sportsko društvo Split'''. <br> Godine [[1952.]] počinje izgradnja Splitovog stadiona oko već ranije izgrađenog nogometnog igrališta. Gradi se stubasto gledalište oko terena za nogomet, atletska staza, igralište košarke i odbojke, kao i druga lakoatletska borilišta. Projektant je ing. arh. Vuko Bombardeli. [[1955.]] završava prva faza izgradnje [[Stadion Park mladeži|stadiona]]. Osim glavnog terena izgrađen je i pomoćni teren, te novi klupski dom. ==== Uspon Splita ==== U natjecateljskom razdoblju od [[1953.]] do [[1957.]] Splićani su od lokalne lige za samo pet godina stigli su do elitnog razreda – Prve savezne lige. 1953. bili su prvaci u prvenstvu [[Splitski nogometni podsavez|Splitskog nogometnog podsaveza]]. Kao prvaci Dalmacije ostvaruju plasman u Hrvatsko-slovensku ligu, gdje [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|1953./54.]] zauzimaju peto mjesto, a [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|1954./55.]] ulaze u drugu ligu. <br> Krajem 1954. Crveni počinju koristiti novoizgrađeno igralište na tadašnjem splitskom predjelu ''Turska kula''. Ipak igralište je bilo neuvjetno za više rangove natjecanja, pa će se Splitovci još dugo godina koristiti Hajdukovim igralištem kad se budu odigravale prvenstvene utakmice. <br> U drugoj ligi [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|1955./56.]] bili su četvrti, a sljedeće godine [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]] osvajaju prvo mjesto sa 6 bodova prednosti ispred [[HNK Šibenik|Šibenika]]. Prvo mjesto donijelo im je mogućnost da kroz kvalifikacije ostvare plasman u prvoligaško društvo. U kvalifikacijama su bili drugi, plasman im, u sezoni [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./1958.]], donosi prvi nastup u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|Prvoj saveznoj ligi]]. [[Datoteka:Rnksplit57-58.JPG|mini|250px|desno|Momčad Splita u sezoni 1957./58.]] ==== Dva puta prvoligaši ==== Nastupajući u [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|sezoni 1957./58.]] Splićani su zauzeli 11. mjesto od 14 klubova. Odlukom o smanjenju lige na 12 klubova, elitni razred morala su napustiti četiri kluba. Splitu je nedostajao jedan jedini gol da ostanu u Prvoj ligi. Spletom okolnosti ulogu u Splitovu ispadanju imao je kasniji hrvatski izbornik [[Miroslav Blažević]]. Igrale su se dodatne kvalifikacije za ostanak u Prvoj ligi protiv Sarajeva i Proletera. Za [[FK Sarajevo|Sarajevo]] je nastupao Blažević, premda je ranije bio pod suspenzijom od strane [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]] za koju je prije nastupao, što je verificirao Zagrebački nogometni savez te Blažević nije imao pravo nastupa. Utakmica je završila 0:0. Split je uložio žalbu, ali utakmica nije poništena odnosno registrirana 3:0 za Split kako je bilo za očekivati i Split je ostao bez tog dragocjenog boda koji je otišao Sarajevu.<ref name="bez publike">[https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/hajduk-i-split-zbog-animoziteta-su-morali-igrati-bez-publike-a-cak-su-i-takve-utakmice-prekidane-509939 Slobodna Dalmacija] Frane Vulas: ''Hajduk i Split zbog animoziteta su morali igrati bez publike, a čak su i takve utakmice prekidane'', 3. listopada 2017. (pristupljeno 13. ožujka 2020.)</ref> U drugoj ligi igraju sljedeće dvije godine. U sezoni [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1958./59.|1958./59.]] bili su treći, a sljedeće godine – [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1959./60.|1959./60.]] ponovo osvajaju prvo mjesto s 5 bodova prednosti ispred [[zagreb]]ačke [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevke]]. Nova prvoligaška sezona [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] nije bila uspješnija od prijašnje prvoligaške. Do ostanka u društvu najboljih nedostajao im je bod. RNK Split ispao je i više nisu ostvarili povratak u Prvu ligu. Te godine 1961. u poluzavršnici kupa Jugoslavije Split je izgubio u Skoplju od [[FK Vardar Skoplje|Vardara]] 2:5. [[Datoteka:Rnksplit60-61.JPG|mini|250px|desno|Momčad Splita u sezoni 1960./61.]] ==== Druga liga, dalmatinska zona ==== "Povratničku" sezonu 1961./62. Splitovci su okončali na 7. mjestu. U sezoni 1962./63. Crveni su ispali iz 2. lige. Dogodine, 1963./64. – klub se vratio u 2. ligu, igrao još dvije sezone, te 1965./66. ponovo ispao u dalmatinsku zonu. U drugoligaško društvo vraćaju se već iduće sezone 1966./67. Sljedećih 6 natjecateljskih sezona zadržavaju drugoligaški status, ostvarujući osrednje plasmane (od 7. do 14. mjesta od ukupno 18 klubova). U natjecateljskoj sezoni 1972./73. ispali su u Hrvatsku ligu – treći rang natjecanja. U sedam natjecateljskih sezona – od 1973./74. pa do 1979./80. većinom su bili plasirani u sredini tablice. Sezone 1980./81. ispali su u [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1980./81.|Dalmatinsku ligu]], u 4. natjecateljski rang. Ipak, već sljedeće godine 1981./82. osvojivši drugo mjesto, kroz kvalifikacije uspijevaju se vratiti u viši razred, Hrvatsku ligu. Nova sezona 1982./83. u višem razredu donijela im je u konačnici 6. mjesto. ==== Drugoligaši i ponovo niži razred ==== U sezoni 1983./84. izborena je [[2. savezna liga SFRJ|Druga savezna liga]], a nastupajući u višem razredu klub je dugo vremena u "igri" za prvo mjesto. Splita su prozvali i "Mali Nottingham", uspoređujući ga sa slavnim engleskim klubom, [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forestom]]. Pred kraj su posustali i propustili priliku generacije. U drugoj ligi Split je igrao još dvije sezone, da bi 1986./87. izgubio drugoligaški status. U novoj sezoni 1987./88. reorganiziran je sustav natjecanja, pa su kao treći rang natjecanja uspostavljene međurepubličke lige. RNK Split se našao u Međurepubličkoj ligi – Zapad. U sezoni 1990./91. Crveni su ispali i iz te lige, ali raspad bivše države 1991. povlači i nestajanje dotadašnjeg ligaškog sustava. Split postaje hrvatski drugoligaš. ==== Neovisna Hrvatska ==== Stvaranjem [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i formiranjem natjecateljskih liga, Splitu je nanesena teška nepravda{{Nedostaje izvor}}. Odlukom HNS-a, u prvoligaško društvo primljena je [[NK Istra Pula|NK Istra]] iz [[Pula|Pule]]. Cilj te odluke je bio da [[Istra]] kao regija dobije prvoligaša. NK Split, koji je bio više rangiran od Puljana zaobiđen je i nastupio je 1991./92. u [[2. HNL|Drugoj hrvatskoj ligi]]. [[Datoteka:NK SPLIT-1998.JPG|mini|250px|desno|Momčad Splita u sezoni 1997./98.]] U sezoni 1992./93. ponovno se Split borio za ulazak u Prvu ligu. U borbi između Splita, [[NK Solin]]a i Primorca, novi prvoligaš postao je [[NK Primorac Stobreč|Primorac]] iz [[Stobreč]]a. U iduće tri sezone, od 1993./94. do 1995./96. Splićani su postigli osrednje plasmane. U godini 1996./97. bili su prvaci 2. lige – Jug. Ukidanjem 1.B HNL iste te godine Splićani ostaju u 2. HNL – Jug. Novu priliku za ulazak u Prvu ligu imali su Splitovci 1997./98., ali u kvalifikacijama nisu prošli. Novi sustav natjecanja 1998./99. donosi jedinstvenu drugu ligu u kojoj je "Split" zauzeo peto mjesto. Godinu poslije, u sezoni 1999./2000. dolazi do velikog nagomilavanja dugova koji dovode do situacije u kojoj se provodi stečaj NK Split. Klub je na kraju sezone bio na 15. mjestu i ispao iz Druge lige, potom i iz 3. lige. U sezoni 2006./07. Crveni nisu bili bez prilike za plasman u viši razred natjecanja. Završili su na drugom mjestu iza [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanca]] iz [[Opuzen]]a. U sezoni 2007./08. Split je osvojio naslov prvaka [[4. HNL– Jug]], Podskupina A, čime je ostvario plasman u 3. HNL – Jug. Već u prvoj "povratničkoj" sezoni (2008./09.) u [[3. HNL – Jug]], klub je osvojio prvo mjesto i plasman u [[2. HNL]]. U sezoni 2009./2010. RNK Split osvaja [[2. HNL]] i od sezone 2010./2011. nastupa u [[1. HNL]]. Na kraju sezone 2010./2011. zauzeo je 3. mjesto u [[1. HNL]], te time ostvario prvi, povijesni plasman u 2. pretkolo Europske lige. == Dres == {{Nogometni klub| |ime kluba = Anarh 1912. – Borac 1925. | pattern_la1=_blue_stripes|pattern_b1=_bluestripes|pattern_ra1=_blue_stripes | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_red_hoops|pattern_b2=_redhoops|pattern_ra2=_red_hoops | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FF000 | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 1940. – Split 1958. | pattern_la1=|pattern_b1=_collarwhite|pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF|body1=FF0000|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=_whitecollar|pattern_ra2= | leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=FFFFFF|socks2=FF0000 | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 1980. – Split 1992. | pattern_la1=|pattern_b1=_whitecollar|pattern_ra1= | leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=FF0000|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2= | leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=000000|socks2=FF0000 | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 1993. – Split 1997. | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FFBBBB|body1=FFBBBB|rightarm1=FFBBBB|shorts1=000000|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=_bluestripes|pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF|body2=FFFFFF|rightarm2=FFFFFFF|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF | }} {{Nogometni klub| |ime kluba = Split 2002. – Svečani 100 g. | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1= | leftarm1=FF0000|body1=FF0000|rightarm1=FF0000|shorts1=FF0000|socks1=FF0000 | pattern_la2=|pattern_b2=_collarwhite|pattern_ra2= | leftarm2=FF0000|body2=FF0000|rightarm2=FF0000|shorts2=FFFFFF|socks2=FF0000 | }} Tradicionalno, dres RNK Split je [[crvena boja|crvene boje]]. Na gostujućim utakmicama koristi se i bijeli dres.<br> Tijekom svoje povijesti Split je relativno često mijenjao izgled dresa, iako je većinom prevladavala crvena boja. Česte zabrane, promjene imena, besparica uvjetovale su i te promjene. U desetljeću nakon hrvatskog osamostaljenja [[1991.]] godine, dolaze novi ljudi u čelništvo "Splita". Među raznim promjenama kojim su htjeli stvoriti nov izgled kluba, bila je i promjena boje dresa. U svibnju 1996. (14. svibnja u Solinu) uveden je okomito-prugasti plavobijeli dres po uzoru na prvi dres kluba daleke [[1912.]] godine kada je osnovan Anarh. <br> Ipak, nakon nekoliko godina, 7. listopada 2001. godine (u Splitu protiv Poljičanina) uprava se vraća crvenoj boji kluba. U svom tradicionalnom crvenom dresu "Split" nastupa i danas.<br> U sklopu proslave stogodišnjice osnutka kluba (1912. – 2012.) RNK Split je napravio i svečani dres, u retro stilu. Dva dana prije stotoga rođendana kluba, u takvim dresovima odigrali su prvenstvenu utakmicu protiv [[HNK Rijeka|Rijeke]] (2:0). == Škola nogometa == Tijekom cijele svoje povijest klub je brižljivo njegovao svoj nogometni pomladak – omladinsku školu nogometa iz koje je poniklo mnogo vrsnih nogometaša. Neki od njih ostvarili su zapažene karijere u domovini ([[Tonči Gulin]], [[Tomislav Ivić]]), a neki i u inozemstvu ([[Branko Kraljević]], [[Ivica Vastić]], [[Damir Burić (nogometaš)|Damir Burić]]) <br> Više od 450 djece pohađa nogometnu školu u svim uzrastima – početničke kategorije, mlađi i stariji pioniri, kadeti, juniori. Podučava ih ukupno 18 trenera. Juniori Splita bili su više puta pobjednici juniorskog kupa Hrvatske (zadnji put u prvenstvu 2010./11.), te dva puta (2002./03.) amaterski prvaci Juniorskog prvenstva Hrvatske u nogometu (u amaterskim prvenstvima juniora ne sudjeluju juniori klubova iz 1. HNL). [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|Juniorsko prvenstvo Hrvatske]] osvojili su u sezoni 2014./15. U proljeće 1994., juniori Splita osvojili su Juniorski kup koji se igrao naknadno, za sezonu 1992./93. U završnoj utakmici u [[Zagreb]]u, na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]] pobijedili su juniore [[NK Dinamo Zagreb|Dinama]] rezultatom 2:4.<br> Veliki uspjeh postigli su kadeti Splita 1996. godine, osvojivši drugo mjesto u državi. Izgubili su u završnoj utakmici od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] 1:0, dok su pioniri bili treći. U sezoni 1997./98. juniori su bili drugoligaški prvaci, a sezonu potom, u ponovo reorganiziranoj i preimenovanoj ligi – Trećoj HNL – kadeti i juniori bili su prvoplasirani.<br> Od sezone 2008./09. juniori i kadeti RNK Split redovito sudjeluju u Hrvatskoj nogometnoj ligi za juniore i kadete. == Navijači == [[Datoteka:spldisp.jpg|thumb|left|250px|Navijački list "Crveni đavoli, br. 1, rujan 2009.]] Tradicionalnu navijačku podršku nekada je imao u splitskom radništvu. Još prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] zabilježeni su razni incidenti na utakmicama tadašnjeg Anarha i splitskog autonomaškog kluba [[Calcio Spalato|Edera]] između poklonika dvaju klubova. Iako dijelom neprimjereni, novinski članci o navijačkim ispadima najpouzdaniji su dokaz postojanja navijačkog pokreta u korist nekog kluba, u periodu kada se športu u društvu nije davala velika medijska pozornost. Obračuni između navijača raznih klubova, verbalni i fizički bili su česti u gradu Splitu i nakon rata. U periodu 20-ih godina 20. stoljeća, čestim dobrovoljnim radnim akcijama članovi i simpatizeri Splita, tadašnjeg Borca (kako se u to vrijeme klub zvao) sudjeluju u nastojanju da "svom" klubu pomognu. Izgradnja nekadašnjeg igrališta JNK Borac, na splitskom predjelu [[Bačvice]] jedan je od takvih primjera. Žrtvujući svoje slobodne dane, akcije izgradnje održavale su se isključivo nedjeljom, jer drugim danima se moralo raditi u tadašnjim poduzećima. <br> Tijekom 30-ih godina 20. stoljeća, redovito se u ondašnjim tiskovinama (splitsko [[Novo doba]]) moglo pročitati o Splitovim vjernim navijačima. Često se iznajmljenim autobusom išlo na gostovanje skupa s igračima, a kada bi interes bio veći, znalo bi se iznajmiti i dodatni autobus. Također je tijekom 1933. zabilježen pokušaj organiziranog odlaska u Zagreb na utakmicu vlakom {{Nedostaje izvor}}, ali se od toga ipak moralo odustati. Da je RSK Split imao vatrene navijače svjedoči i varaždinsko [[Hrvatsko jedinstvo]] {{Nedostaje izvor}} iz kraja 30-ih, koje donosi opis dramatičnog pokušaja obračuna navijača Splita s Varaždincima.<br> Nakon 2. svjetskog rata klub ima veliko "uporište" u splitskom [[brodogradilište|brodogradilištu]] i u brojnim radnicima "škvera", te među obalnim radnicima poduzeća "Luka i skladišta". Također su i mnogi drugi Splićani s većom ili manjom zagriženošću pratili mlađeg splitskog nogometnog "brata", RNK Split. <br> Brojnost navijača i općenito gledatelja vidi se i po novinskim izvješćima dok je Split igrao svoje prvoligaške sezone. Tada se u Splitovoj drugoj prvoligaškoj sezoni 1960./61. prvi put spominje postojanje grupe navijača ''Crveni đavoli''. Ime su navijači uzeli nadahnuti nadimkom koji je igračima Splita dao tadašnji dužnosnik kluba [[Davor Štambuk]]. Kao nadnevak utemeljenja uzima se [[14. svibnja]] 1961. kada je odigrana utakmica [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] – Split, a završila je rezultatom 2:0. Na toj utakmici bio je izvješen i transparent: komad bijele plahte s crvenim slovima i crvenim obrubom na dva štapa na kojem je pisalo ime navijačke skupine. Rastom popularnosti navijačke supkulture krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]] godina organizira se skupina navijača Splita pod "tradicionalnim" imenom ''[[Crveni đavoli]]''. Za nadnevak službenog okupljanja uzima se 4. travnja [[1994.]] pred utakmicu protiv [[NK Jadran Luka Ploče|Jadrana]] iz [[Ploče|Ploča]]. <br> Dugogodišnjim propadanjem kluba, ispadanjem u 4. ligu, stečajnim postupkom, zamire i djelovanje navijača. <br> Ponovnim usponom kluba i prijelazom iz 4. HNL u 3. HNL, budi se kod zagriženijih poklonika kluba želja i potreba za navijačim koloritom na utakmicama. <br> U želji da pomognu Splitu i profiliraju ga i kroz navijački pokret, okupila se tijekom sezone 2007./08. nova grupa entuzijasta. Nakon više sastanaka, 18. lipnja [[2008.]] godine skupina žestokih Splitovaca je i formalno osnovala Splitovu navijačku grupu, ponovo uzevši staro ime, Crveni đavoli. Rade se prvi klupski šalovi, kape, transparenti... Osim uobičajenih navijačkih aktivnosti, skupina nastoji svojim doprinosom prikupiti, što je moguće više, klupsku povijesno-arhivsku građu. Rasvijetljavanje i javno prezentiranje prošlosti kluba, koja je zbog raznih događaja i razloga bila potpuno zanemarivana – jedan je od važnih zadataka navijača Splita. <br> Pokrenute su i navijačke novine s raznim temama vezanim uz klub i navijačku udrugu. Želeći potaknuti igrače svojega kluba na što veće uspjehe, [[Crveni đavoli]] ustanovili su nagradu za najborbenijeg i najsrčanijeg igrača RNK Split po imenu [[Splitski dišpet]]. Nagrada se redovito dodjeljuje od sezone 2008./09.<br> Za stotu obljetnicu postojanja RNK Split, 13. travnja 2012., nekolicina navijača izvjesila je veliku crvenu zastavu s klupskim obilježjima na zvonik [[Sveti Duje|Svetog Duje]], dajući time poseban naglasak stogodišnjici kluba. == Zanimljivosti == === Gradski rivali === * U prvim danima ''Anarha'' najžešći klupski protivnik Anarhovaca bio je [[autonomaši|autonomaški]] nogometni klub [[Calcio Spalato|Edera]]. Nogometne utakmice često su prerastale u fizičke obračune, u kojima su znali sudjelovati i roditelji igrača. * Prvo organizirano nogometno natjecanje iza 1. svjetskog rata bilo je Prvenstvo splitskog nogometnog podsaveza, održano 1920. godine. Osvojio ga je nogometni klub Jug – sljednik Anarha, (i jedan od prethodnika današnjeg Splita). Pobijedio je, među ostalima i svog najvećeg splitskog rivala – Hajduka, rezultatom 1:0. * Sve svoje prvoligaške utakmice "Split" je kao domaćin igrao na Hajdukovom igralištu. * U dvije svoje poslijeratne prvoligaške sezone RNK Split se četiri puta sastajao s Hajdukom. Na svim utakmicama na Hajdukovom [[Stari plac|Starom placu]], navijači Splita bili su na [[sjever]]u, a Hajdukovi na "svom" [[Istok]]u. * U prijateljskoj utakmici NK Hajduk – RNK Split održanoj 22. siječnja 1984. na pomoćnom igralištu Hajduka pred 5000 gledatelja, tadašnji trećeligaš Split pobijedio je jakoga Hajduka rezultatom 1:0. Hajduk je te godine bio jesenski prvak [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu|1. savezne lige]] i polufinalist [[kup UEFA|kupa UEFA]], a Split se te godine (1983./84.) kvalificirao u 2. saveznu ligu. * Prijateljska utakmica održana u [[Stadion Park mladeži|Parku mladeži]] [[2. veljače]] [[1995.]] između Splita i Hajduka (tada četvrtfinalist Lige prvaka) završila je rezultatom 4:1 u korist Crvenih. === Neuspjela ekspedicija za Španjolsku === * Za vrijeme [[Španjolski građanski rat|španjolskog građanskog rata]] klub je organizirao neuspjelu ekspediciju dobrovoljaca za borbu na strani antifašističke koalicije protiv [[Francisco Franco|Franca]]. U to vrijeme je u Splitu, u organizaciji [[KPJ]] za Dalmaciju, na čelu bio Vicko Jelaska, kojeg staljinizirano rukovodstvo [[KPJ]] nije podnosilo jer je on u biti bio anarhosindikalist. Nisu ga tek tako mogli izbaciti iz partije jer je bio iznimno popularan među radnicima Splita i Kaštela. Dok je on još bio čelnik partije, KPJ je u Dalmaciji organizirala jednu akciju u kojoj je unajmljen jedan francuski parobrod koji je ispred Kotora na moru, trebao pokupiti oko 150 dragovoljaca za Španjolsku a koji bi kaićima i barkama došli do tog broda. No akcija je bila provaljena od strane policije i nije uspjela. Moguće je da se radi o istoj akciji jer su za Jelaske anarhisti i komunisti u Splitu usko surađivali.{{dodatno razjasniti}}{{Nedostaju izvori}}{{originalne ideje}} === Američka podružnica === * U američkom gradu [[Chicago|Chicagu]] osnovan je 1920. godine nogometni klub '''Jug'''. Osnovali su ga iseljeni Splićani po uzoru na splitski klub. Više puta bio je prvak Chicaga,{{ni}} a 1934. umalo je postao prvak [[SAD]]-a.{{ni}} S Jugom i nasljednim klubovima (Borac, Split...) održavao je prisne veze. Prestao je postojati 1938. godine.{{ni}} === "Crvena noć" === * Prvi svečani "Jugov ples", organiziran od strane kluba JNSK Jug 14. veljače 1920. godine, održan je u kavani Troccoli (restoran Central na [[Narodni trg u Splitu|Pjaci]]). Na plakatu koji na tu Jugovu svečanost poziva radnike, težake i ljubitelje športa stoji i da je za muškarce ulaznica 15 kruna, a za žene 5 kruna. * [[Karneval]]ski klupski ples JŠK Split bio je prvo veliko okupljanje pod novim imenom. Održan je 15. veljače [[1930.]] === Uskrsne čajanke === * U godinama prije Drugog svjetskog rata tadašnji RNK Split priređivao je u svojim klupskim prostorijama svoju tradicionalnu Uskrsnu čajanku. Čajanke bi se održavale u oba dana Uskrsa, kao i na Uskrsni ponedjeljak. Nastupao je i jazz-sastav svirajući uskrsne šlagere. === Knjige o RNK Split === [[Datoteka:Split.JPG|thumb|right|250px|Klupski list "Split", br. 2, svibanj 1959.]] * Splitski novinar Mario Garber napisao je knjigu o RNK Split pod imenom "''Crveni Split''". * Splitski novinar [[Milorad Bibić|Milorad Bibić Mosor]] napisao je knjigu o RNK Split pod imenom "''Split je prva liga''". * Počasni predsjednik [[Žarko Mihaljević]] napisao je dvije knjige o RNK Split i to: "''Split na moj način''" i "''Jedan Split, a više imena''". === Klupski listovi === * Tijekom svoga djelovanja klub je izdavao i klupske novine pod nazivom ''"Split"''. Prvi broj izašao je u mjesecu ožujku 1959. godine i u početku je izlazio kao dvomjesečnik. Kasnije, izdavan je u puno dužim perodima. Izdano je ukupno 45 brojeva toga glasila. Zadnji broj pojavio se u siječnju 1988. godine. * Nakon više od dva desetljeća pokrenut je novi list koji prati zbivanja u klubu i oko njega – ''"Splitovac"''. Prvi broj lista izdan je u svibnju 2003. godine, a izdavač mu je Društvo prijatelja NK Split. Do sada je izašlo pet brojeva. * U rujnu 2009. izašao je prvi broj navijačkog lista "Crveni đavoli". List prati aktualne događaje oko istoimene Splitove navijačke grupe, kao i aktualnosti u klubu i njegovoj povijesti. === Poznati treneri – bivši Splitovci === * Četiri poznata trenera koji su bili nogometaši Splita su [[Tomislav Ivić]], [[Ante Mladinić]], [[Stanko Poklepović]] i [[Mirko Jozić]]. * Split je dobivao i igračku pomoć od Hajduka, pa su tako dres crvenih nosili [[Jurica Jerković]], [[Šime Luketin]], [[Aljoša Asanović]] i [[Tonči Gabrić]]. == Prvoligaški Split == {{glavni|RNK Split – ligaški pregled}} U dvije prvoligaške sezone RNK Split odigrao je 48 utakmica i postigao sljedeći učinak: '''Sezona 1957./58.''' 26 12 01 13 35:42 25 * Splita je kod kuće gledalo 97.000 gledatelja (u prosjeku 7500). Najveći interes izazvale su utakmice protiv [[FK Partizan Beograd|Partizana]] i [[FK Crvena zvezda Beograd|C. zvezde]], po 12.000 gledatelja, te protiv Hajduka i [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]], po 9000. * Na gostovanjima Splita je gledalo 136.000 gledatelja (u prosjeku 10.500). Najveći broj gledatelja bio je u [[Subotica|Subotici]] protiv [[FK Spartak Subotica|Spartaka]] – 18.000, te C. zvezda 17.000 i Vardar 16.000. * Najviše prvenstvenih utakmica – svih 26 (+ 2 kvalifikacijske za opstanak) odigrali su Blaž Granić, Ante Pletikosić i Mario Duplančić. * Najbolji strijelac Splita bio je Zdravko Alujević s 10 postignutih golova. '''Sezona 1960./61.''' 22 05 06 11 29:48 16 * Kod kuće je Splita gledalo ukupno 87.000 gledatelja (u prosjeku 8000), najviše protiv Partizana – 14.000 i Dinama – 12.000. * U gostima je zabilježeno sveukupno 119.000 posjetitelja (prosjek 11.000). Najveći interes Split je pobudio u [[Skoplje|Skoplju]] protiv Vardara – 18.000, te protiv Dinama i Partizana – po 12.000 gledatelja. * Najviše prvenstvenih utakmica odigrao je Marin Županov – svih 22. * Najbolji strijelac Splita bio je Tonči Gulin s 13 postignutih pogodaka. Igrači koji su igrali najviše prvoligaških utakmica: * [[Mario Duplančić]] – 47 * [[Ante Pletikosić]] – 47 * [[Tomislav Ivić]] – 42 * [[Blaž Granić]] – 28 * [[Boris Krstulović]] – 26 * [[Joško Sisgoreo]] – 25 * [[Pero Alfirević]] – 23 Najbolji strijelci Splita u Prvoj ligi: * [[Tonči Gulin]] – 13 * [[Zdravko Alujević]] – 12 * [[Leo Dadić]] – 6 * [[Mario Duplančić]] – 6 * [[Davor Benčić]] – 4 * [[Branko Kraljević]] – 4 == Poznate postave Splita == * '''Sezona 1920.''' [[Marin Brajević|Brajević]], [[Vinko Bego|Bego]], [[Ivo Benevolli|Benevolli]], [[Josip Finci|Finci]], [[Ante Ivančić|Ivančić]], [[Ante Kesić|Kesić]], [[Toma Madirazzza|Madirazza]], [[Ante Malada|Malada]], [[Josip Martić|Martić]], [[Baldo Vukasović|Vukasović]], [[Špiro Zlodre-Kefer|Zlodre-Kefer]]. Još su igrali: [[Ante Stude|Stude]], [[Ante Maričić|Maričić]], [[Tripo Katavić|Katavić]], [[Ivan Zane Antonini|Antonini]], [[Ante Zavoreo|Zavoreo]], [[Ante Zlodre|Zlodre]], [[Marin Prvan|Prvan]], [[Ivan Kovačević (nogometaš)|Kovačević]], [[Đino Ninčević|Ninčević]], [[Vicko Milić|Milić]], [[Duje Vlak|D. Vlak]], [[Mario Vlak|M. Vlak]]. Trener: * '''Sezona 1933.''' [[Martin Martinić|Martinić]], [[Frane Fradelić|Fradelić]], [[Jere Matošić|Matošić]], [[Josip Belotti|Belotti]], [[Bogdan Srdelić|Srdelić]], Blašković, Zuić, Šore, [[Mario Krulz|Krulz]], Paniko, Ninčević. Još su igrali: [[Ante Čezo|Čezo]], [[Ratko Kuljiš|Kuljiš]], Čulić, Milutin, Anić, Ružić, Tolić, [[Vlade Šore|V. Šore]], [[Zvonko Antonini|Antonini]], [[Toma Tomić|T.Tomić]], [[Petar Lin|Lin]], [[Ante Tomić (nogometaš Splita)|A. Tomić]], [[Šime Žuvić|Žuvić]]. Trener: [[Ante Blažević]] i.s. * '''Sezona 1957./58.''' [[Stanko Mrduljaš|Mrduljaš]], [[Blaž Granić|Granić]], [[Ante Pletikosić|Pletikosić]], [[Mario Duplančić|Duplančić]], [[Boris Krstulović|B.Krstulović]], [[Pero Alfirević|Alfirević]], [[Zdravko Alujević|Alujević]], [[Ante Mladinić|Mladinić]], [[Ante Ninčević|Ninčević]], [[Tomislav Ivić|Ivić]], [[Nikša Dumanić|Dumanić]]. Još su igrali: [[Domingo Franulović|Franulović]], [[Josip Vidović|Vidović]], [[Paško Viđak|Viđak]], [[Zoran Grubić|Grubić]], [[Ozren Berković|Berković]], [[Davor Benčić|Benčić]], [[Joško Sisgoreo|Sisgoreo]], [[Tonći Baranović|Baranović]], [[Nikša Borović|Borović]], [[Ante Meštrović|Meštrović]], [[Stipe Čelan|Čelan]], [[Stanko Poklepović|Poklepović]], [[Tonči Gulin|Gulin]], [[Tomislav Banić|Banić]]. Trener: [[Luka Kaliterna]] * '''Sezona 1960./61.''' [[Zdenko Vukasović|Vukasović]], [[Joško Sisgoreo|Sisgoreo]], [[Marcel Boban|Boban]], [[Mario Duplančić|Duplančić]], [[Ante Pletikosić|Pletikosić]], [[Tomislav Ivić|Ivić]], [[Leo Dadić|Dadić]], [[Stane Krstulović|S.Krstulović]], [[Tonči Gulin|Gulin]], [[Branko Kraljević|Kraljević]], [[Marin Županov|Županov]]. Još su igrali: [[Domingo Franulović|Franulović]], [[Stanko Poklepović|Poklepović]], [[Boris Krstulović|B. Krstulović]], [[Stipe Čelan|Čelan]], [[Ante Bubić|Bubić]], [[Miroslav Ferić (nogometaš)|Ferić]], [[Joško Pleško|Pleško]]. Trener: [[Frane Matošić]] * '''Sezona 1984./85.''' [[Tonči Gabrić|Gabrić]], [[Nediljko Vukašin|N. Vukašin]], [[Goran Pekas|Pekas]], [[Igor Jelavić|Jelavić]], [[Mate Plazibat|Plazibat]], [[Miroslav Borozan|Borozan]], [[Ante Runjić|Runjić]], [[Dragoslav Čakić|Čakić]], [[Janko Janković|Janković]], [[Frane Obilinović|Obilinović]], [[Jozo Bogdanović|Bogdanović]]. Još su igrali: [[Marko Pauk|Pauk]], [[Zaim Čakar|Čakar]], [[Zlatko Klarić (nogometaš)|Klarić]], Pastar, Burić, Vulas, M. Vukašin, Poklepović, Zorica, Franić, Srdarev, Znaor. Trener: [[Milan Viđak]] * '''Sezona 1992./93.''' [[Tonči Bilić|Bilić]], [[Srđan Mladinić|Mladinić]], [[Ivica Bančić|Bančić]], [[Mario Čutuk|Čutuk]], [[Mladen Jurić|Jurić]], [[Zoran Kukoč|Kukoč]], [[Tomislav Perković|Perković]], [[Nenad Pralija|Pralija]], [[Dalibor Filipović|Filipović]], [[Ivan Matić|Matić]], [[Jakša Krstulović|Krstulović]]. Još su igrali: [[Tihomir Bulat|Bulat]], [[Ante Ivčević|Ivčević]], [[Dragan Mitić|Mitić]], [[Tonči Bašić|Bašić]], [[Tomislav Škarica|Škarica]], [[Željko Škopljanac|Škopljanac]], [[Ante Šećer|Šećer]], [[Igor Šabašov|Šabašov]], [[Saša Javorčić|Javorčić]], [[Jure Tonković|Tonković]], [[Teo Pirija|Pirija]], [[Siniša Šegović|Šegović]], [[Goran Zlopaša|Zlopaša]]. Trener: [[Milo Nižetić]] * '''Sezona 1997./98.''' [[Zoran Varvodić|Varvodić]], [[Mate Milinović|Milinović]], [[Ervin Nazor|Nazor]], [[Siniša Poljak|Poljak]], [[Ante Bašić|Bašić]], [[Jure Žilić|Žilić]], [[Ivica Huljev|Huljev]], [[Damir Matulović|Matulović]], [[Dubravko Zrilić|Zrilić]], [[Nedo Jović|N. Jović]], [[Danko Jović|D. Jović]]. <br> Još su igrali: [[Nediljko Kovačević|Kovačević]], [[Davor Medvid|Medvid]], [[Dragan Pešić|Pešić]], [[Vlado Babić|Babić]], [[Jurica Karabatić|Karabatić]], [[Jozo Certa|Certa]], [[Nenad Vučković|Vučković]], [[Sergej Jakirović|Jakirović]], [[Marinko Paleka|Paleka]], [[Mladen Budanović|Budanović]], [[Zoran Roglić|Roglić]], [[Krunoslav Pivčević|Pivčević]]. Trener: [[Drago Čelić]] * '''Sezona 2009./10.''' [[Andrija Vuković|Vuković]], [[Ivica Pirić|Pirić]], [[Petar Šimić (nogometaš)|Šimić]], [[Damir Rašić|Rašić]], [[Goran Milović|Milović]], [[Goran Radnić|Radnić]], [[Josip Serdarušić|Serdarušić]], [[Frane Lojić|Lojić]], [[Ante Žužul|Žužul]], [[Ante Vitaić|A. Vitaić]], [[Joško Parać|Parać]]. <br> Još su igrali: [[Danijel Zagorac|Zagorac]], Gruica, Mandarić, Miljak, Jurić, [[Ante Puljiz|Puljiz]], [[Ante Erceg|Erceg]], [[Branimir Borozan|Borozan]], Surać, Barač, Grizelj, [[Frane Vitaić|F. Vitaić]], [[Marko Tešija|Tešija]], [[Ante Ćapin|Ćapin]]. Trener: [[Tonči Bašić]] == Klupski uspjesi == *'''[[1. HNL|Prvenstvo Republike Hrvatske]]''' :*'''Trećeplasirani (1):''' [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] *'''[[Hrvatski nogometni kup]]''' :*'''Finalisti (1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2014./15.|2014./15.]] *'''[[2. savezna liga SFRJ]]''' :*'''Prvak (2): '''1956./57., 1959./60. (Zapad) *'''[[Hrvatska republička nogometna liga]]''' :'''Prvak (1):''' 1983./84. (Jug) *'''[[2. HNL]]''' :*'''Prvak (3):''' [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] (Jug), [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]] (Jug), [[2. HNL 2009./10.|2009./10.]] *'''[[3. HNL – Jug]]''' :*'''Prvak (1):''' 2008./09. (Jug) *'''[[4. HNL]]''' :*'''Prvak (1):''' 2007./08. (Jug) === Mlađe kategorije === ==== Juniori ==== ===== Kup Hrvatske ===== * '''pobjednik:''' 1993./94.,<ref name="Drugitrofejkupjuniori"/> 2010./11.<ref name="Drugitrofejkupjuniori">{{cite web |title=RNK Split pokerom uzeo juniorski kup |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/rnk-split-pokerom-uzeo-juniorski-kup-20110525 |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T|Tportal.hr]] |first=Borut |last=Šips |date=2011-05-25 |accessdate=2019-06-07}}</ref> ==== Ostali turniri ==== === Kadeti === === Pioniri === ==== Ostali turniri ==== * [[Nogometni turnir "Tonći Boban Bebi"]] – **'''pobjednik:''' 2016.<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi#/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi |title=RNK Split osvojio jubilarni 20. turnir "Tonći Boban Bebi" |publisher=Dalmacija News |first=B. |last=P. |date=2019-09-05 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=29. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129045905/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi#/clanak/eht9-rnk-split-osvojio-jubilarni-20-turnir-tonci-boban-bebi |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/rnk-split-osvojio-jubilarni-20--nogometni-turnir--tonci-boban-bebi-/15229 |title=RNK Split osvojio jubilarni 20. nogometni turnir 'Tonći Boban Bebi' |publisher=Dalmatinski portal |first=T. |last=Š. |date=2016-09-05 |accessdate=2019-06-07}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.solin-live.com/index.php/zavrsen20-memorijalni-turnir-tonci-boban-bebi/ |title=Završen 20. Memorijalni turnir Tonći Boban “Bebi” |publisher=www.solin-live.com |date=2016-09-07 |accessdate=2019-06-07}}</ref><ref>{{cite web |title=Završen je 20-i po redu memorijalni turnir za dječake „Tonči Boban Bebi“ – Solin 2016 a kome je ove godine pripao pobjednički pehar saznajte u prilogu koji slijedi. |url=http://solin.hr/index.php/novosti-sport-solin/item/3898-nogomet-rnk-split-osvojio-nogometni-turnir-za-djecake-tonci-boban-bebi-solin-2017 |publisher=[[Solin|Grad Solin]] |date=2017-08-29 |accessdate=2019-06-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190607155613/http://solin.hr/index.php/novosti-sport-solin/item/3898-nogomet-rnk-split-osvojio-nogometni-turnir-za-djecake-tonci-boban-bebi-solin-2017 |archivedate=7. lipnja 2019.}}</ref> **'''drugoplasirani:''' **'''trećeplasirani:''' *4. međunarodni nogometni turnir – Ploče 2019. – 1. mjesto (U-13)<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama#/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama |title=Mlađi pioniri RNK Split osvojili 1. mjesto na međunarodnom nogometnom turniru u Pločama |publisher=Dalmacija news |date=2019-05-28 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=14. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190614144117/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama#/clanak/sao9-mladi-pioniri-rnk-split-osvojili-1-mjesto-na-medunarodnom-nogometnom-turniru-u-plocama |url-status=dead }}</ref> * Povodom 100. rođendana [[NK DOŠK]], u [[Drniš]]u je odigran nogometni turnir za dječake rođene 2006. godine (U-13) – 2. mjesto<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu#/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu |title=Dječaci RNK Split osvojili 2. mjesto na turniru u Drnišu |publisher=Dalmacija news |date=2019-05-21 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=14. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190614211235/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu#/clanak/or8g-djecaci-rnk-split-osvojili-2-mjesto-na-turniru-u-drnisu |url-status=dead }}</ref> * [[Međunarodni nogometni turnir Makarska Cup]] – 1. mjesto (U-14)<ref>{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu#/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu |title=Mladi Splitovci osvojili prvo mjesto na Makarska kupu |publisher=Dalmacija news |date=2019-04-28 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=9. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190609205950/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu#/clanak/kh9l-mladi-splitovci-osvojili-prvo-mjesto-na-makarska-kupu |url-status=dead }}</ref> * [[13. (dječji) nogometni turnir "Kup Sv. Jurja-Vis 2019."]] – 1. mjesto (B momčad)<ref name="Kupsvis2019"/> * [[13. (dječji) nogometni turnir "Kup Sv. Jurja-Vis 2019."]] – 2. mjesto (A momčad)<ref name="Kupsvis2019">{{cite web |url=http://www.dalmacijanews.hr/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu#/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu |title=Mlađi pioniri RNK Split pobjednici turnira na otoku Visu |publisher=Dalmacija news |date=2019-04-15 |accessdate=2019-06-07 |archive-date=16. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190616220139/http://www.dalmacijanews.hr/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu#/clanak/zn98-mladi-pioniri-rnk-split-pobjednici-turnira-na-otoku-visu |url-status=dead }}</ref> * [[Nike Cup Split – 2015.]] – 1. mjesto<ref>{{cite web |title=Nike Cup:RNK Split pobijedio Hajduk i plasirao se u završnicu na nacionalnoj razini |url=https://dalmatinskiportal.hr/sport/nike-cup--rnk-split-pobijedio-hajduk-i-plasirao-se-u-zavrsnicu-na-nacionalnoj-razini/7888 |publisher=Dalmatinski portal |first=Blaž |last=Duplančić |date=2015-10-21 |accessdate=2019-06-07}}</ref> <!--Ne briši!=><ref>{{cite web |accessdate=2019-06-07}}</ref>--> == Uspjesi u prvenstvima == {{glavni|RNK Split – ligaški pregled}} {{div col|cols=5}} * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920.|1920.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1920./21.|1920./21.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1921.|1921.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1921./22.|1921./22.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1922./23.|1922./23.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1923.|1923.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1924.|1924.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1925.|1925.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1926.|1926.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1927.|1927.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1928.|1928.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1929.|1929.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1930.|1930.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1931.|1931.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1932.|1932.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1933.|1933.]] * [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.|1934.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1935.|1935.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1936.|1936.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1937.|1937.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1937./38.|1937./38.]] * [[Prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza 1938./39.|1938./39.]] * [[Hrvatsko-slovenska liga 1939./40.|1939./40.]] * [[Prvenstvo Banovine Hrvatske u nogometu 1940./41.|1940./41.]] * [[Hrvatska liga 1946.|1946.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. ligaški rang 1946./47.|1946./47.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1947./48.|1947./48.]] * [[Nogometna liga Dalmacije 1950.|1950.]] * [[Nogometno prvenstvo Dalmacije 1951.|1951.]] * [[Liga Splitskog nogometnog podsaveza 1952.|1952.]] * [[Liga Splitskog nogometnog podsaveza 1952./53.|1952./53.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1953./54.|1953./54.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – Hrvatsko-slovenska liga 1954./55.|1954./55.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1955./56.|1955./56.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1956./57.|1956./57.]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1957./58.|1957./58.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1958./59.|1958./59.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1959./60.|1959./60.]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1960./61.|1960./61.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1961./62.|1961./62.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1962./63.|1962./63.]] * [[Dalmatinska nogometna zona 1963./64.|1963./64.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1964./65.|1964./65.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1965./66.|1965./66.]] * [[Dalmatinska nogometna zona 1966./67.|1966./67.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1967./68.|1967./68.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1968./69.|1968./69.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1969./70.|1969./70.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1970./71.|1970./71.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1971./72.|1971./72.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1972./73.|1972./73.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1973./74.|1973./74.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1974./75.|1974./75.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1975./76.|1975./76.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1976./77.|1976./77.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1977./78.|1977./78.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1978./79.|1978./79.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1979./80.|1979./80.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1980./81.|1980./81.]] * [[Dalmatinska nogometna liga 1981./82.|1981./82.]] * [[Hrvatska nogometna liga 1982./83.|1982./83.]] * [[Hrvatska nogometna liga – Jug 1983./84.|1983./84.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1984./85.|1984./85.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1985./86.|1985./86.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 2. liga 1986./87.|1986./87.]] * [[Jedinstvena hrvatska nogometna liga 1987./88.|1987./88.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1988./89.|1988./89.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1989./90.|1989./90.]] * [[Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang 1990./91.|1990./91.]] * [[2. HNL 1992.|1992.]] * [[2. HNL 1992./93.|1992./93.]] * [[2. HNL 1993./94.|1993./94.]] * [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]] * [[2. HNL 1995./96.|1995./96.]] * [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]] * [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]] * [[2. HNL 1998./99.|1998./99.]] * [[2. HNL 1999./00.|1999./00.]] * [[3. HNL – Jug 2000./01.|2000./01.]] * [[3. HNL – Jug 2001./02.|2001./02.]] * [[3. HNL – Jug 2002./03.|2002./03.]] * [[Prva županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska 2003./2004.|2003./04.]] * [[Prva županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska 2004./2005.|2004./05.]] * [[Prva županijska nogometna liga Splitsko-dalmatinska 2005./2006.|2005./06.]] * [[4. HNL – Jug A 2006./07.|2006./07.]] * [[4. HNL – Jug A 2007./08.|2007./08.]] * [[3. HNL – Jug 2008./09.|2008./09.]] * [[2. HNL 2009./10.|2009./10.]] * [[1. HNL 2010./11.|2010./11.]] * [[1. HNL 2011./12.|2011./12.]] * [[1. HNL 2012./13.|2012./13.]] * [[1. HNL 2013./14.|2013./14.]] * [[1. HNL 2014./15.|2014./15.]] * [[1. HNL 2015./16.|2015./16.]] * [[1. HNL 2016./17.|2016./17.]] * [[3. HNL – Jug 2017./18.|2017./18.]] * [[3. HNL – Jug 2018./19.|2018./19.]] * [[3. HNL – Jug 2019./20.|2019./20.]] * [[3. HNL – Jug 2020./21.|2020./21.]] * [[3. HNL – Jug 2021./22.|2021./22.]] * [[3. NL – Jug 2022./23.|2022./23.]] * [[3. NL – Jug 2023./24.|2023./24.]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|2024./25.]] {{div col end}} == Nastupi u završnicama kupa == === Kup maršala Tita === '''1954.''' * osmina završnice: Split – [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] 0:0 (4:2 11 m) * četvrtina završnice: [[FK Partizan Beograd|Partizan Beograd]] – Split 7:2 '''1957./58.''' * osmina završnice: Split – [[NK Maribor|Maribor]] 4:1 * četvrtina završnice: Split – [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] 1:3 '''1959./60.''' *šesnaestina završnice: [[NK Elektrostroj Zagreb|Elektrostroj Zagreb]] – Split 4:0 '''1960./61.''' * šesnaestina završnice: Split – [[FK Sarajevo|Sarajevo]] 3:2 (prod.) * osmina završnice: Split – [[OFK Beograd|Beograd]] 1:0 * četvrtina završnice: [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] – Split 1:4 * poluzavršnica: [[FK Vardar Skopje|Vardar]] – Split 5:2 '''1961./62.''' * šesnaestina završnice: Split – [[FK Radnički Niš|Radnički Niš]] 2:0 * osmina završnice: [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] – Split 3:0 '''1963./64.''' * šesnaestina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:1 '''1970./71.''' * šesnaestina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 1:2 '''1971./72.''' * šesnaestina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 1:6 '''1972./73.''' * šesnaestina završnice: Split – FK Spartak Subotica 1:0 * osmina završnice: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:5 === Hrvatski nogometni kup === '''1992./93.''' * šesnaestina završnice: [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] – Split 0:3 * uzvratna utakmica: Split – [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] 0:4 '''1997./98.''' * pretkolo: Split – [[NK Marsonia|Marsonia]] Slavonski Brod 2:1 * šesnaestina završnice: [[NK Dilj Vinkovci|Dilj]] – Split 2:1 '''1999./2000.''' * pretkolo: Split – [[NK TŠK Topolovac|TŠK]] Topolovac 3:2 * šesnaestina završnice: Split – [[NK Marsonia|Marsonia]] 0:4 '''2008./2009.''' * ''županijski kup'' * 1. kolo: * 2. kolo:Jadran (Kaštel-Sućurac) 1:1 (0:0), jedanaesterci 2:4 (26. veljače)<ref>[http://www.kastela.org/index.php?option=content&task=view&id=7602&Itemid=2 Kaštela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120113063238/http://www.kastela.org/index.php?option=content&task=view&id=7602&Itemid=2 |date=13. siječnja 2012. }} NOGOMET: Županijski kup, 26. veljače 2009.</ref> * 3. kolo: * poluzavršnica: Split – Val 4:0 (0:0) * završnica: Split – Zmaj (Makarska) 3:1 (1:0) (10. lipnja)<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr%2FNogomet%2Ftabid%2F84%2FarticleType%2FArticleView%2FarticleId%2F57892%2FDefault.aspx Slobodna Dalmacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170220175602/http://acn.com.ve/ |date=20. veljače 2017. }} Frane Vulas: Nakon naslova prvaka Treće lige, Splitu i županijski Kup, 10. lipnja 2009.</ref> '''2009./10.''' * pretkolo: [[NK Bjelovar|Bjelovar]] – Split 0:1 * šesnaestina završnice: Split – [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] 0:2 * ''županijski kup'' * poluzavršnica: Mosor (Žrnovnica) – Split 1:3 (1:2) (28. travnja)<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/100765/Default.aspx Slodobna Dalmacija] FV: Hrvace i Split u finalu kupa, 28. travnja 2010.</ref> * završnica: Hrvace – Split 2:1 (0:1) (19. svibnja)<ref name="Kup 2010.">[http://www.dalmacijanews.com/Crnakronika/View/tabid/71/ID/27017/Split-pao-na-Cetini-Hrvace-osvojile-Zupanijski-kup.aspx Dalmacijanews]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Goran Knezović: Split pao na Cetini, Hrvace osvojile Županijski kup, 19. svibnja 2011.</ref><!-- 2. gol u sudačkoj nadoknadi --> '''2010./11.''' * ''županijski kup'' * 1. kolo: (slobodan)<ref>[http://www.sinj.com.hr/vijesti/15915/2-kolo-zupanijskog-kupa-junak-osk Sinj] Petar Norac Kevo: 2. kolo Županijskog kupa: Junak-OSK, 15. veljače 2011.</ref> * 2. kolo: Split – Primorac 1929 (Stobreč) 4:0 (1:0)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/split-lako-do-treceg-kola.aspx Split lako do trećeg kola] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916214851/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-lako-do-treceg-kola.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split, 16. veljače 2011.</ref> * 3. kolo: OSK – Split 0:2 (0:0)<ref>[http://www.opcina-otok.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=153:upanijski-kup-osk--split-02-&catid=54:novosti&Itemid=170 Općina Otok] Županijski Kup: OSK – SPLIT 0:2, 15. ožujka 2011.</ref> (15. ožujka) * poluzavršnica: Imotski – Split 1:3 (1:1)<ref>[http://www.jako.hr/Novosti/tabid/345/articleType/ArticleView/articleId/108/language/hr-HR/Split-u-finalu-Zupanijskog-kupa.aspx Jako]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Split u finalu Županijskog kupa,</ref> (10. svibnja) * završnica: Dugopolje – Split 1:1 (0:1), jedanaesterci 4:5 (24. svibnja)<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/56986/Splitu-Zupanijski-kup-nakon-penala-u-Dugopolju-FOTO.aspx Dalmacijanews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605050146/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/56986/Splitu-Zupanijski-kup-nakon-penala-u-Dugopolju-FOTO.aspx |date=5. lipnja 2011. }} Goran Knezović: Splitu Županijski kup nakon penala u Dugopolju, 24. svibnja 2011.</ref> (pobjednici) '''2011./12.''' *Hrvatski nogometni kup * pretkolo: Marsonia 1909 – Split 1:2 (0:1)<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/423247/nogomet-kup/rudar-i-split-prosli-dalje Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101121253/http://www.hrsport.net/vijesti/423247/nogomet-kup/rudar-i-split-prosli-dalje/ |date=1. studenoga 2012. }} Ivana Strahija: Rudar i Split prošli dalje, 23. kolovoza 2011.</ref> (23. kolovoza) *1/16 završnice: Split – Segesta 5:0 (2:0)<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/nogomet/split-se-lakocom-obracunao-sa-segestom-clanak-329196 Večernji list] Ozren Maršić: Split se s lakoćom obračunao sa Segestom, 21. rujna 2011.</ref> *1/8 završnice: Zagreb – Split 2:1 (2:0) (25. listopada)<ref>[http://prvaliga.tportal.hr/156108/Zagreb-izbacio-Split-Istra-slavila-u-Varazdinu.html Tportal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111026133603/http://prvaliga.tportal.hr/156108/Zagreb-izbacio-Split-Istra-slavila-u-Varazdinu.html |date=26. listopada 2011. }} (HINA): Zagreb izbacio Split, Istra slavila u Varaždinu, 25. listopada 2011.</ref> * ''županijski kup'' * pretkolo: Uskok – Split 0:1 (0:0) (13. ožujka)<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/82518/Zupanijski-kup-Split-golom-Bagarica-pobijedio-Uskoka-u-Parku-mladezi.aspx Dalmacijanews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120316052820/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/82518/Zupanijski-kup-Split-golom-Bagarica-pobijedio-Uskoka-u-Parku-mladezi.aspx |date=16. ožujka 2012. }} Božo Pavković: Županijski kup: Split golom Bagarića pobijedio Uskoka u Parku mladeži, 13. ožujka 2012.</ref> * 1. kolo: slobodni<ref name="rasporedŽNK2012.">[http://www.nszsd.hr/index/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=138&Itemid=69 NSŽSD]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Hrvatski nogometni kup na području NSŽSD-e, raspored natjecanja pretkola i 1. kola, pristupljeno 22. kolovoza 2012.</ref> * 2. kolo: Postira – Split 1:6 (1:2) (28. ožujka)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-sa-sest-golova-izbacio-postira.aspx RNK Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810095609/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-sa-sest-golova-izbacio-postira.aspx |date=10. kolovoza 2014. }} Božo Pavković: Županijski kup: Split sa šest golova izbacio Postira, 28. ožujka 2012.</ref> * 3. kolo: Split – Solin 1:1 (1:1), jedanaesterci 4:3 (17. svibnja 2012.)<ref>[http://nogometni.com.hr/split-u-polufinalu-zupanijskog-kupa/ Nogometni.com.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Saša Zorić: Split u polufinalu Županijskog kupa, 17. svibnja 2012.</ref> * poluzavršnica: Split – Mosor 2:0 (0:0), (14. kolovoza 2012.)<ref>[http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/96704/Split-u-zavrsnici-slomio-Mosora-i-prosao-u-finale-Zupanijskog-kupa.aspx Dalmacijanews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815224530/http://www.dalmacijanews.com/Split/View/tabid/87/ID/96704/Split-u-zavrsnici-slomio-Mosora-i-prosao-u-finale-Zupanijskog-kupa.aspx |date=15. kolovoza 2012. }} Božo Pavković: Split u završnici slomio Mosora i prošao u finale Županijskog kupa, 14. kolovoza 2012.</ref> * završnica: Hrvace – Split 0:3 (0:1); igralo se u 21. kolovoza 2012. Hrvacama (pobjednici)<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/445516/nogomet-1-hnl/nogometasi-splita-u-hrvacama-obranili-naslov-pobjednika-zupanijskog-kupa/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219051900/https://sportnet.rtl.hr/vijesti/445516/nogomet-1-hnl/nogometasi-splita-u-hrvacama-obranili-naslov-pobjednika-zupanijskog-kupa/ |date=19. veljače 2021. }} Vedran Babić: Nogometaši Splita u Hrvacama obranili naslov pobjednika Županijskog kupa, 21. kolovoza 2012.</ref> Izborili su sudjelovanje u Hrvatskom kupu 2012./2013. godine. '''2012./13.''' *1. pretkolo: Virovitica – Split<ref>[http://www.hrsport.net/vijesti/444386/nogomet-kup/odredjeni-parovi-prvog-pretkola-kupa/ Sportnet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121020171020/http://www.hrsport.net/vijesti/444386/nogomet-kup/odredjeni-parovi-prvog-pretkola-kupa/ |date=20. listopada 2012. }} Mišo Gulić: Određeni parovi prvog pretkola Kupa, 1. kolovoza 2012.</ref> * ''županijski kup'' * 1. kolo: Orkan – Split<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/kup-nszsd-e-split-u-prvom-kolu-protiv-orkana.aspx Kup NSŽSD-e: Split u prvom kolu protiv Orkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916223051/http://www.rnksplit.hr/novosti/kup-nszsd-e-split-u-prvom-kolu-protiv-orkana.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split/Dalmacijanews, 2. veljače 2013.</ref> 0:0 (2:4), igrano na pom. terenu u Dugopolju<ref>Vedran Babić: [http://www.hrsport.net/mobile/vijesti/456978/nogomet-maxtv-prva-liga/split-tek-poslije-jedanaesteraca-preko-cetvrtoligasa-u-zupanijskom-kupu/ Split tek poslije jedanaesteraca preko četvrtoligaša u Županijskom kupu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230701012405/https://sportnet.hr/vijesti/456978/nogomet-maxtv-prva-liga/split-tek-poslije-jedanaesteraca-preko-cetvrtoligasa-u-zupanijskom-kupu/ |date=1. srpnja 2023. }}, Sportnet, 26. veljače 2013.</ref> * 2. kolo: Mračaj – Split 0:0 (j. 4:5)<ref>Vedran Babić: [http://www.hrsport.net/mobile/vijesti/457479/nogomet-maxtv-prva-liga/split-u-runovicima-jedva-do-prolaza-u-zupanijskom-kupu/ Split u Runovićima jedva do prolaza u Županijskom kupu], Sportnet, 6. ožujka 2013.</ref> * četvrtzavršnica: Hrvace – Split 1:1 (0:0) (j. 3:4)<ref>Dalmacija News: [http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-na-penale-ispao-od-hrvaca.aspx Županijski kup: Split na penale ispao od Hrvaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305110304/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-split-na-penale-ispao-od-hrvaca.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 30. travnja 2013.</ref> '''2013./14.''' * nisu izborili nastup u završnom dijelu * ''županijski kup'' * 1. kolo: Hvar – Split 0:4<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/matic-napunili-smo-baterije-za-utakmicu-sa-zadrom.aspx Matić: Napunili smo baterije za utakmicu sa Zadrom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916215926/http://www.rnksplit.hr/novosti/matic-napunili-smo-baterije-za-utakmicu-sa-zadrom.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split, 18. veljače 2014.</ref><ref name="ST-Supetar"/> (0:3)<ref>G.K.: [http://www.rnksplit.hr/novosti/crveni-sa-uvjerljivih-40-slavili-na-hvaru.aspx "Crveni" sa uvjerljivih 4:0 slavili na Hvaru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305062855/http://www.rnksplit.hr/novosti/crveni-sa-uvjerljivih-40-slavili-na-hvaru.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 18. veljače 2014.</ref> * 2. kolo: Jadran (Supetar) – Split<ref name="ST-Supetar">G.K.: [http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-na-bracu-protiv-supetra.aspx Županijski kup: "Crveni" na Braču protiv Supetra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305021834/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-na-bracu-protiv-supetra.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 26. veljače 2014.</ref> 0:3 (0:1)<ref>Blaž Duplančić: [http://www.nk-jadran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1025:kup-split-pobijedio-jadrana-u-supetru-foto Kup: Split pobijedio Jadrana u Supetru (FOTO)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, NK Jadran Supetar, 26. veljače 2014.</ref> * četvrtzavršnica: Primorac 1929 (Stobreč) – Split<ref>G.K.: [http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-ce-put-u-polufinale-traziti-preko-primorca.aspx Županijski kup: "Crveni" će put u polufinale tražiti preko Primorca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305045319/http://www.rnksplit.hr/novosti/zupanijski-kup-crveni-ce-put-u-polufinale-traziti-preko-primorca.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split,</ref> 0:2 (0:1)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golovima-mrsica-i-ercega-svladao-primorac.aspx Split golovima Mršića i Ercega svladao Primorac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305020626/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golovima-mrsica-i-ercega-svladao-primorac.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 26. ožujka 2014.</ref> * poluzavršnica: Solin – Split 0:1 (0:1)<ref>[http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golom-mrsica-svladao-solin-za-finale-zupanijskog-kupa.aspx Split golom Mršića svladao Solin za finale Županijskog kupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916222010/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-golom-mrsica-svladao-solin-za-finale-zupanijskog-kupa.aspx |date=16. rujna 2016. }}, RNK Split, 12. kolovoza 2014.</ref> * završnica: Hrvace – Split 1:6 (0:1)<ref>[https://hns.family/vijesti/5029/rnk-split-osvojio-zupanijski-kup-usao-u-pretkolo-hrvatskog-kupa/ RNK Split osvojio Županijski kup, ušao u pretkolo Hrvatskog kupa], Hrvatski nogometni savez, 18. kolovoza 2014.</ref><ref>Goran Knezović: [http://www.rnksplit.hr/novosti/split-sa-61-svladao-hrvace-i-osvojio-zupanijski-kup!.aspx Split sa 6:1 svladao Hrvace i osvojio Županijski kup!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305082052/http://www.rnksplit.hr/novosti/split-sa-61-svladao-hrvace-i-osvojio-zupanijski-kup!.aspx |date=5. ožujka 2016. }}, RNK Split, 17. kolovoza 2014.</ref> (izborio pretkolo) '''2014./15.''' * četvrtfinale: RNK Split 1:0 NK Zadar, NK Zadar 1:4 RNK Split * polufinale:HNK Hajduk 1:1 RNK Split, RNK Split 1:0 HNK Hajduk * finale: GNK Dinamo 0:0 RNK Split (p:4:1) * ''županijski kup'' * 1. kolo: slobodan:<ref>Ivica Čavka: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/zupanijski-kup--sloga-iz-mravinaca-eliminirala-val-nakon-jedanaesteraca/2772 Županijski kup: Sloga iz Mravinaca eliminirala Val nakon jedanaesteraca], Dalmatinski portal, 15. veljače 2015.</ref> * osmina završnice: Croatia (Zmijavci) – Split 0:2 (0:1)<ref>Toni Španjić: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/zmijavci--rnk-split-pobijedio-croatiju-lijepim-golovima-kvesica-i-radotica/4013 Zmijavci: RNK Split pobijedio Croatiju lijepim golovima Kvesića i Radotića], Dalmatinski portal, 15. travnja 2015.</ref> (utakmica odigrana iz 5. pokušaja!) * četvrtzavršnica: Split – Solin 2:0 (1:0)<ref>Frane Vulas: [http://www.slobodnadalmacija.hr/Nogomet/tabid/84/articleType/ArticleView/articleId/285282/Default.aspx Split rutinski izborio polufinale Županijskog kupa], Slobodna Dalmacija, 12. svibnja 2015.</ref> * poluzavršnica: OSK (Otok) – Split 3:3 (0:1) (j. 6:5)<ref>Branimir Korać: [http://www.hrsport.net/vijesti/486167/nogomet-kup/osk-iz-otoka-priredio-senzaciju-i-u-polufinalu-zupanijskog-kupa-svladao-finalistu-hrvatskog-kupa/ OSK iz Otoka priredio senzaciju i u polufinalu Županijskog kupa svladao finalista Hrvatskog kupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230701012404/https://sportnet.hr/vijesti/486167/nogomet-kup/osk-iz-otoka-priredio-senzaciju-i-u-polufinalu-zupanijskog-kupa-svladao-finalistu-hrvatskog-kupa/ |date=1. srpnja 2023. }}, Sportnet, 27. svibnja 2015.</ref><ref>B.P.: [http://www.dalmacijanews.hr/clanak/1ckw-osk-split-uzivo-tisucu-ljudi-gleda-polufinale-zupanijskog-kupa Senzacija u Otoku: OSK izbacio Splita na penale!], Dalmacijanews, 27. svibnja 2015.</ref> (vodio 1:3 u 70. min; OSK pobjednik 1. ŽNL; Split ispao iz završnog dijela kupa za 2015./16.) '''2015./16.''' * nije izborio nastup u završnici * ''županijski kup'' == Split u europskim natjecanjima == === [[UEFA Europska liga|Europska liga]] === {| |'''2011./12.''' |- |2. pretkolo: || ||{{Z|SLO}} [[NK Domžale|Domžale]] – Split || ||1:2, 1:3 |- |3. pretkolo: || ||Split – {{Z|ENG}} [[Fulham FC|Fulham (London)]] || ||0:0, 0:2 |- |'''2014./15.''' |- |1. pretkolo: || ||Split – {{Z|ARM}} [[FC MIKA|MIKA (Erevan)]] || ||2:0, 1:1 |- |2. pretkolo: || ||Split – {{Z|IZR}} Hapoel (Be'er Sheva) || ||2:1, 0:0 |- |3. pretkolo || ||Split – {{Z|UKR}} [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec (Odesa)]] || ||2:0, 0:0 |- |4. pretkolo (''play-off'') || ||Split – {{Z|ITA}} [[Torino FC|Torino]] || ||0:0, 0:1 |} == Treneri Splita kroz povijest == {{glavni|Treneri RNK Split kroz povijest}} == Poznati igrači "Splita" == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !colspan=6|<big>Igrači Splita |-bgcolor="#dddddd" !width=3%|Broj !width=3%|Država !width=12%|Igrač !width=16%|Vrijeme u Splitu !width=8%|Nastupi (golovi) !width=8%|Položaj |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Marin Brajević]] |align=center| |align=center| |align=center|vratar |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ante Zavoreo]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Bartul Čulić]] |align=center| |align=center| |align=center|vratar |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Mario Krulz]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Frane Dumanić]] |align=center| |align=center| |align=center| |- |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|1 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Josip Vidović]] |align=center| |align=center|205 |align=center|vratar |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|1 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tonči Gabrić]] |align=center|1979. – 1980. i 1983. – 1985. |align=center| |align=center|vratar |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|4 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Mario Duplančić]] |align=center| |align=center|157 |align=center|obrambeni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|5 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Boris Krstulović]] |align=center|? – 1961. |align=center|187 |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|6 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tonći Baranović]] |align=center|1953. – 1958. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|6 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tomislav Ivić]] |align=center| |align=center|125 |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ante Mladinić]] |align=center| |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|9 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Tonči Gulin]] |align=center|1956. – 1963. |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|10 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Branko Kraljević]] |align=center|1955. – 1962., 1965. – 1966., 1968. – 1972. |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Stanko Poklepović]] |align=center|? – 1972. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Željko Sučić]] |align=center| |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Janko Janković]] |align=center|1984. – 1985. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|9 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Igor Jelavić]] |align=center|1984. – 1985., 1994. – 1995. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|11 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Jozo Bogdanović]] |align=center|1978. – 1985. |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Damir Burić Šolta]] |align=center|1981. – 1988. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|11 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ervin Boban]] |align=center| |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Frane Obilinović]] |align=center| |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|7 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Stipe Milardović]] |align=center| |align=center| |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Aljoša Asanović]] |align=center|1984. |align=center| |align=center| |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|2 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Darko Butorović]] |align=center|1982. – 1992. |align=center| |align=center|desni branič |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|2 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Srđan Mladinić]] |align=center|1983. – 1993. |align=center| |align=center|stoper |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|8 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Nenad Pralija]] |align=center|1988. – 1993. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|7 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ivica Vastić]] |align=center|1989. – 1991. |align=center|33 (11) |align=center|napadač |-bgcolor="#eeeeee" |align=center|5 |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Mate Plazibat]] |align=center| |align=center| |align=center|branič |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ivica Križanac]] |align=center|[[Šport u 2010.|2010.]] – [[Šport u 2016.|2016.]] |align=center| |align=center|branič |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Jurica Jerković]] |align=center|1967. – 1968. |align=center| |align=center|vezni |-bgcolor="#eeeeee" |align=center| |align=center|{{Z|HRV}} |align=center|[[Ante Rebić]] |align=center|[[Šport u 2010.|2010.]] – [[Šport u 2013.|2013.]] |align=center| 57 (16)<ref name="Transfermarkt.com">{{cite web |url=https://www.transfermarkt.com/ante-rebic/leistungsdatendetails/spieler/187587/saison/2011/wettbewerb/KR1 |title=Ante Rebic |work=Transfermarkt.com |accessdate=2019-09-28}}</ref> |align=center|[[napadač (nogomet)|napadač]] |} == Svi Splitovi predsjednici == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- |-bgcolor="#dddddd" !width=5%|'''Vremensko razdoblje''' !width=5%|'''Ime i prezime predsjednika''' !width=10%|'''Uspjesi tijekom mandata''' !width=10%|'''Posebne napomene ''' |- |1912. |[[Šimun Rosandić]] |osnivač Anarha, prvi trener |HRSK Anarh |- |1912. – 1913. |[[Leone Altaras]] | |HRSK Anarh |- |1913. – 1914. |[[Šimun Rosandić]] | |HRSK Anarh |- |1919. – 1921. |[[Vjekoslav Ožegović]] |Jug osvojio prvo prvenstvo SNP |RNK Anarh i JSNK Jug |- |1921. – 1923. |[[Luka Burić]] | |JSNK Jug, JSK Slavija, JSK Split |- |1923. – 1924. |[[Ante Jelić]] | |JSK Split |- |1924. – 1928 |[[Luka Burić]] | |JSK Borac |- |1928. |[[Vicko Prkušić]] | |RŠK Borac |- |1928. |[[Šime Mrduljaš]] | |RŠK Borac |- |1928. – 1932. |[[Blaž Duplančić]] |tri puta predsjednik |GŠD Dalmacija, HAŠK, JŠK Split |- |1932. – 1935. |[[Bogoljub Čurić]] |izborena Nacionalna liga (1. liga) |JŠK Split |- |1935. – 1936. |[[Ivo Antičević]] | |JRSK Split |- |1936. – 1939. |[[Vicko Sumić]] | |JRSK Split |- |1939. – 1941. |dr. [[Petar Nisiteo (nogomet)|Petar Nisiteo]] |prvenstvo Banovine Hrvatske (1. liga) |RSK Split |- |1941. |[[Andrija Križević]] | |RSK Split |- |1945. – 1946. |[[Marin Krstulović]] | |FD Split |- |1946. – 1947. |[[Marko Šore]] |fuzija s Gusarom |FD Split |- |1947. – 1949. |[[Umbert Fabris]] |fuzija s Hajdukom |FD Hajduk |- |1949. – 1952. |[[Paško Mijan]] | |SD Vicko Krstulović |- |1952. – 1953. |[[Jordan Prkušić]] | |SD Arsenal, RSD Split |- |1953. – 1954. |[[Ante Jurjević Baja]] | |RSD Split |- |1954. – 1956. |[[Ante Jelović]] | |RSD Split |- |1956. – 1958. |[[Jordan Prkušić]] |izborena 1. savezna liga |RSD Split |- |1959. – 1962. |[[Paško Mijan]] |izborena 1. savezna liga |RNK Split |- |1962. – 1964. |[[Ante Kragić – Brika]] | |RNK Split |- |1964. – 1965. |[[Milan Antončić]] | |RNK Split |- |1965. – 1975. |[[Milivoj Lalin]] |najduže bio predsjednik |RNK Split |- |1976. – 1980. |[[Marin Bakica]] | |RNK Split |- |1980. – 1982. |[[Branko Filipović]] | |RNK Split |- |1982. – 1986. |[[Žarko Mihaljević]] |izborena 2. savezna liga |RNK Split |- |1986. – 1987. |[[Mario Krželj]] | |RNK Split |- |1987 – 1989. |[[Dušan Sušak]] <br> | |RNK Split |- |1989. – 1990. |[[Ante Erceg (predsjednik Splita)|Ante Erceg]] | |RNK Split |- |1990. |[[Goran Tomić]] | |RNK Split |- |1990. – 1991. |[[Marin Bakica]] | |RNK Split |- |1991. |[[Miro Dundić]] | |NK Split |- |1992. |[[Ivica Gabrić]] | |NK Split |- |1993. |[[Zlatan Bašić]] | |NK Split |- |1993. – 1994. |[[Ivo Bučan]] | |NK Split |- |1994. – 2002. |[[Mladen Perišić]] | |NK Split |- |2002. |[[Milan Lozina]] | |NK Split |- |2002. – 2008. |[[Ivan Sunara]] s.u. |stečajni upravitelj |NK Split |- |2008. – 2009. |[[Ante Mrkonjić]] |stečajni upravitelj |NK Split |- |2009. – ... |[[Slaven Žužul]] |izborena 1. Hrvatska liga |RNK Split |} == Počasni predsjednici Splita == {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- |-bgcolor="#dddddd" !width=8%|'''Dodijeljeno priznanje kluba''' !width=8%|'''Ime i prezime predsjednika''' !width=10%|'''Priznanje kluba dodijeljeno godine''' |- |počasni predsjednik |[[Vicko Krstulović]] |1949. |- |počasni predsjednik |[[Ante Zorislav Roso]] |1994. |- |počasni predsjednik |[[Žarko Mihaljević]] |2010. |} == Povezani članci == * [[ŽNK Split]] * [[RNK Split 1912]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.rnksplit.hr/ Službena web-stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140722224659/http://www.rnksplit.hr/ |date=22. srpnja 2014. }} * [https://semafor.hns.family/klubovi/543/rnk-split/ Profil], HNS Semafor * [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/split-nk Nogometni leksikon] *[http://www.anarhizam.hr/povijest/118-povijest-radnikog-nogometnog-kluba-qsplitq Povijest Radničkog nogometnog kluba "Split"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191114010839/http://anarhizam.hr/povijest/118-povijest-radnikog-nogometnog-kluba-qsplitq |date=14. studenoga 2019. }} *[http://www.nszsd.hr/ Nogometni savez županije Splitsko-dalmatinske] *[http://www.hns-split.info/ Hrvatski Nogometni Savez središte Split] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100817041029/http://www.hns-split.info/ |date=17. kolovoza 2010. }} *[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000522/prilozi-sp4.htm#sv Slobodna Dalmacija] U NOB-u poginulo 120 splitovaca {{sport start}} {{RNK Split}} {{RNK Split info}} {{1. HNL}} {{2. HNL}} {{1. Jugoslavenska nogometna liga}} {{Hrvatski klubovi u međunarodnim natjecanjima}} {{Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata}} {{sport kraj}} {{GLAVNIRASPORED:Split, RNK}} [[Kategorija:RNK Split| ]] [[Kategorija:Nogomet u Splitu]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎|Split]] jao963y0dgfz6kd4kkv1ulv7fwmf828 0 14271 7469267 6244785 2026-05-27T01:26:38Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469267 wikitext text/x-wiki {{dz}} Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija '''INTERPOL''', poznata i kao ''ICPO'' stvorena je [[1923.]] u svrhu međunarodne kriminalističko-policijske suradnje. Riječ Interpol, prvotno tek [[telegraf]]ska adresa ove organizacije, službeno je postala dijelom njena imena [[1956.]] godine. Interpol je druga najveća [[međunarodne organizacije|međunarodna organizacija]] u svijetu, nakon Ujedinjenih naroda; trenutno u njenu radu sudjeluje 190 država članica. Financirana je godišnjim prilozima država članica, od kojih godišnje prima oko 40 milijuna € (manje nego [[Europol|EUROPOL]], koji prima oko 60 milijuna). Sjedište organizacije je u [[Lyon]]u, [[Francuska]], a predsjednica Interpola trenutno je Mireille Ballestrazzi iz Francuske. Trenutni tajnik, u trećem mandatu na tom mjestu, Amerikanac Ronald K. Noble, prvi je neeuropljanin na tom položaju. Zbog politički neutralne uloge koju izvršava, Ustav Interpola ne dozvoljava sudjelovanje u unutardržavnim kriminalističkim akcijama, te razrješavanju [[politički zločin|političkih]], [[vojni zločin|vojnih]], [[vjerski zločin|vjerskih]] ili [[rasni zločin|rasnih]] [[zločin]]a. Rad Interpola usredotočen je na javnu sigurnost, [[antiterorizam]], suzbijanje [[organizirani kriminal|organiziranog kriminala]], [[krijumčarenje|krijumčarenja]], trgovanja ljudima, [[prenje novca|pranja novca]], dječje [[pornografija|pornografije]], financijskog te high-tech zločina, te [[korupcija|korupcije]]. Od [[listopad]]a [[2001.]] godine, Interpol zapošljava 224 zaposlenika iz 54 države, od čega 112 policajaca i 112 civila. Istog mjeseca, Interpol je počeo tranziciju s rada ''od 9 do 5'' u organizaciju koja djeluje ''24-7'', dakle non-stop, povećavajući tako djelotvornost. 2001., više od 1 400 ljudi uhićeno je ili locirano djelovanjem Interpola. == Vanjske poveznice == [http://www.interpol.int/ Službena stranica organizacije Interpol] [http://icpoinfo.tripod.com/ Neslužbena stranica s informacijama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051102112058/http://icpoinfo.tripod.com/ |date=2. studenoga 2005. }} [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] sjsbfetn4pb38lzx291hdfffqglpnnl 0 14524 7469374 7374431 2026-05-27T08:29:40Z ~2026-31484-00 362209 /* */ 7469374 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Kumrovec |vrsta = naselje i općina |grb = Kumrovec (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|KZŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Robert Šplajt |naselja = [[#Općinska naselja|10 općinskih naselja]] |površina = 17,5 |površina uža = 2,1 |visina = |z. širina = 46.07 |z. dužina = 15.67 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1412 |stanovništvo uže = 245 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 49295 Kumrovec |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://kumrovec.hr/}} |bilješke = }} '''Kumrovec''' je naselje i [[općina]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Pripada [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]]. Tamo živi kralj Fran Iveković i ministar obrane Republike Srpske Rok Dežmar. == Zemljopis == Nalazi se u zapadnom dijelu [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]], a gospodarski gravitira [[Zagreb]]u, od kojeg je udaljen 48 kilometara. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Kumrovec imala je 1854 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja: * [[Donji Škrnik]] – 200 * [[Dugnjevec]] – 86 * [[Kladnik]] – 186 * [[Kumrovec]] – 304 * [[Podgora (Kumrovec)|Podgora]] – 42 * [[Ravno Brezje]] – 258 * [[Razdrto Tuheljsko]] – 125 * [[Razvor]] – 227 * [[Risvica]] – 309 * [[Velinci]] – 117 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Kumrovec |p1857=1999 |p1869=2248 |p1880=2425 |p1890=2596 |p1900=2616 |p1910=2920 |p1921=2778 |p1931=2739 |p1948=2595 |p1953=2459 |p1961=2246 |p1971=2174 |p1981=1981 |p1991=1914 |p2001=1854 |p2011=1588 |p2021=1412 |napomena=Nastala iz stare općine Klanjec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Kumrovec |p1857=214 |p1869=226 |p1880=235 |p1890=242 |p1900=250 |p1910=259 |p1921=278 |p1931=260 |p1948=264 |p1953=267 |p1961=275 |p1971=291 |p1981=328 |p1991=303 |p2001=304 |p2011=267 |p2021=245 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Načelnik općine je Robert Šplajt.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Općina Kumrovec |url=http://m.kzz.hr/Opcina_Kumrovec |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808011059/http://m.kzz.hr/Opcina_Kumrovec |archive-date=8. kolovoza 2019. |access-date=8. kolovoza 2019.}}</ref> == Poznate osobe == * [[Josip Broz Tito]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[Komunizam|komunistički]] [[Revolucija|revolucionar]], Vrhovni komandant NOVJ, predsjednik predsjedništva [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] * [[Drago Ulama]], hrvatski [[pjesnik]] == Znamenitosti == [[Datoteka:Spomenik hrvatskoj himni-1.jpg|200px|minijatura|desno|Spomenik hrvatskoj himni]] * '''Spomenik "Lijepoj našoj"''' Okružen ruševinama [[Cesargrad]]a i [[Crkva Majke Božje Snježne (Risvica)|crkvom Majke Božje Risvičke]], na ulasku u Općinu Kumrovec, na cesti [[Klanjec]]-Kumrovec u selu [[Risvica]], nalazi se spomenik hrvatskoj himni "[[Lijepa naša domovino|Lijepa naša]]" u zaštićenom, značajnom krajoliku [[Zelenjak]]u, okruženom šumovitim padinama klanca rijeke [[Sutla|Sutle]]. Spomenik je podigla [[24. studenoga]] [[1935.]], povodom 100. obljetnice himne, [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«]] i to u čast njenom autoru [[Antun Mihanović|Antunu Mihanoviću]]. [[Datoteka:Staro selo 25.JPG|230px|minijatura|desno|Staro selo]] * '''Muzej "Staro selo" Kumrovec''' U Kumrovcu se nalazi Muzej "Staro selo" ([[Etno-selo Kumrovec]]), jedinstveni muzej na otvorenom, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Posjetitelji mogu razgledati stalne etnološke zbirke tradicionalnog načina života s kraja 19. st., kao što su: Zagorska svadba, Život mladog bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanat, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače i dr. == Povijest == Prema nalazima istraživanja povjesničara Daniela Sitera, tijekom početne faze njemačke okupacije slovensko-hrvatskog teritorija između svibnja i lipnja 1941. godine općina Kumrovec bila je privremeno pod okupacijom [[Treći Reich|nacističke Njemačke]], zajedno s ostalim područjima zapadnog rubnog dijela [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] ([[Hum na Sutli]], [[Prišlin]], [[Druškovec Humski|Druškovec]], [[Brezno Gora|Brezno]] i ​​[[Lupinjak]]). Okupirano prekogranično područje vraćeno je [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) sredinom lipnja 1941. Tada je konačno utvrđena državna i okupacijska granica između Njemačke i NDH duž rijeke [[Sutla|Sutle]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Siter|first=Daniel|date=2019-08-26|title=Reka Sotla kot okupacijska meja med nemškim rajhom in NDH: primer občine Rogaška Slatina|url=https://kronika.zzds.si/kronika/article/view/370|journal=Kronika: časopis za slovensko krajevno zgodovino|location=Ljubljana|publisher=Zveza zgodovinskih društev Slovenije|issue=Letn. 67, št. 1 (2019)|pages=141-164|issn=0023-4923}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Siter|first=Daniel|title=Rogaška Slatina pod kljukastim križem: zdravilišče med okupacijo 1941-1945|publisher=Alma Mater Europaea – Fakulteta za humanistični študij, Institutum Studiorum Humanitatis, Ljubljana|year=2023|isbn=978-961-6192-89-7|edition=2. (dopolnjena, spremenjena in razširjena)|location=Ljubljana|pages=3-6, 55-61, 307-322}}</ref> == Udruge == [[Datoteka:Staro selo 18.JPG|230px|minijatura|desno|Prizor is Starog sela Kumrovec]] *Kumrovečka udruga mladih osnovana je u siječnju 2008. godine. Glavni cilj udruge je druženje mladih kroz rad i razne aktivnosti. Do sada su održali humanitarne turnire u belotu za pomoć osnovnoj školi i DVD-u Kumrovec, napravili su teren za odbojku na pijesku, uredili parkove, spomenike i slično.<ref>*[http://k-u-m.hr/ Kumrovečka udruga mladih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905070848/http://k-u-m.hr/ |date=5. rujna 2009. }}</ref> *Športsko društvo Kumrovec bavi se razvitkom [[šport]]a i športskih aktivnosti, stvaranju uvjeta za svestrani razvoj sporta na području Općine Kumrovec i slično. Organizacija memorijalnog malonogometnog turnira "Boris Mutić" na igralištu osnovne škole.<ref>[http://sd-kumrovec.com/ Športsko društvo Kumrovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130422214411/http://sd-kumrovec.com/ |date=22. travnja 2013. }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.kumrovec.hr/ Službene stranice Općine Kumrovec] {{Mrva-općina}} {{GiO KZŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Kumrovec}} [[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]] [[Kategorija:Kumrovec| ]] s4y3amwn500xbw92db6tjmb1mltpwmy 7469376 7469374 2026-05-27T08:30:31Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31484-00|~2026-31484-00]] ([[User talk:~2026-31484-00|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7374431 wikitext text/x-wiki {{Infookvir općina u Hrvatskoj |ime = Kumrovec |vrsta = naselje i općina |grb = Kumrovec (grb).gif |zastava = |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|KZŽ}} |najbliži grad = |načelnica = |načelnik = Robert Šplajt |naselja = [[#Općinska naselja|10 općinskih naselja]] |površina = 17,5 |površina uža = 2,1 |visina = |z. širina = 46.07 |z. dužina = 15.67 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 1412 |stanovništvo uže = 245 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 49295 Kumrovec |pozivni broj = |autooznaka = |web = {{URL|https://kumrovec.hr/}} |bilješke = }} '''Kumrovec''' je naselje i [[općina]] u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Pripada [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]]. == Zemljopis == Nalazi se u zapadnom dijelu [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorske županije]], a gospodarski gravitira [[Zagreb]]u, od kojeg je udaljen 48 kilometara. == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Kumrovec imala je 1854 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja: * [[Donji Škrnik]] – 200 * [[Dugnjevec]] – 86 * [[Kladnik]] – 186 * [[Kumrovec]] – 304 * [[Podgora (Kumrovec)|Podgora]] – 42 * [[Ravno Brezje]] – 258 * [[Razdrto Tuheljsko]] – 125 * [[Razvor]] – 227 * [[Risvica]] – 309 * [[Velinci]] – 117 {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Kumrovec |p1857=1999 |p1869=2248 |p1880=2425 |p1890=2596 |p1900=2616 |p1910=2920 |p1921=2778 |p1931=2739 |p1948=2595 |p1953=2459 |p1961=2246 |p1971=2174 |p1981=1981 |p1991=1914 |p2001=1854 |p2011=1588 |p2021=1412 |napomena=Nastala iz stare općine Klanjec. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Kumrovec |p1857=214 |p1869=226 |p1880=235 |p1890=242 |p1900=250 |p1910=259 |p1921=278 |p1931=260 |p1948=264 |p1953=267 |p1961=275 |p1971=291 |p1981=328 |p1991=303 |p2001=304 |p2011=267 |p2021=245 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Uprava == Načelnik općine je Robert Šplajt.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Općina Kumrovec |url=http://m.kzz.hr/Opcina_Kumrovec |archive-url=https://web.archive.org/web/20190808011059/http://m.kzz.hr/Opcina_Kumrovec |archive-date=8. kolovoza 2019. |access-date=8. kolovoza 2019.}}</ref> == Poznate osobe == * [[Josip Broz Tito]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[Komunizam|komunistički]] [[Revolucija|revolucionar]], Vrhovni komandant NOVJ, predsjednik predsjedništva [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] * [[Drago Ulama]], hrvatski [[pjesnik]] == Znamenitosti == [[Datoteka:Spomenik hrvatskoj himni-1.jpg|200px|minijatura|desno|Spomenik hrvatskoj himni]] * '''Spomenik "Lijepoj našoj"''' Okružen ruševinama [[Cesargrad]]a i [[Crkva Majke Božje Snježne (Risvica)|crkvom Majke Božje Risvičke]], na ulasku u Općinu Kumrovec, na cesti [[Klanjec]]-Kumrovec u selu [[Risvica]], nalazi se spomenik hrvatskoj himni "[[Lijepa naša domovino|Lijepa naša]]" u zaštićenom, značajnom krajoliku [[Zelenjak]]u, okruženom šumovitim padinama klanca rijeke [[Sutla|Sutle]]. Spomenik je podigla [[24. studenoga]] [[1935.]], povodom 100. obljetnice himne, [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«]] i to u čast njenom autoru [[Antun Mihanović|Antunu Mihanoviću]]. [[Datoteka:Staro selo 25.JPG|230px|minijatura|desno|Staro selo]] * '''Muzej "Staro selo" Kumrovec''' U Kumrovcu se nalazi Muzej "Staro selo" ([[Etno-selo Kumrovec]]), jedinstveni muzej na otvorenom, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Posjetitelji mogu razgledati stalne etnološke zbirke tradicionalnog načina života s kraja 19. st., kao što su: Zagorska svadba, Život mladog bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanat, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače i dr. == Povijest == Prema nalazima istraživanja povjesničara Daniela Sitera, tijekom početne faze njemačke okupacije slovensko-hrvatskog teritorija između svibnja i lipnja 1941. godine općina Kumrovec bila je privremeno pod okupacijom [[Treći Reich|nacističke Njemačke]], zajedno s ostalim područjima zapadnog rubnog dijela [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]] ([[Hum na Sutli]], [[Prišlin]], [[Druškovec Humski|Druškovec]], [[Brezno Gora|Brezno]] i ​​[[Lupinjak]]). Okupirano prekogranično područje vraćeno je [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) sredinom lipnja 1941. Tada je konačno utvrđena državna i okupacijska granica između Njemačke i NDH duž rijeke [[Sutla|Sutle]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Siter|first=Daniel|date=2019-08-26|title=Reka Sotla kot okupacijska meja med nemškim rajhom in NDH: primer občine Rogaška Slatina|url=https://kronika.zzds.si/kronika/article/view/370|journal=Kronika: časopis za slovensko krajevno zgodovino|location=Ljubljana|publisher=Zveza zgodovinskih društev Slovenije|issue=Letn. 67, št. 1 (2019)|pages=141-164|issn=0023-4923}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Siter|first=Daniel|title=Rogaška Slatina pod kljukastim križem: zdravilišče med okupacijo 1941-1945|publisher=Alma Mater Europaea – Fakulteta za humanistični študij, Institutum Studiorum Humanitatis, Ljubljana|year=2023|isbn=978-961-6192-89-7|edition=2. (dopolnjena, spremenjena in razširjena)|location=Ljubljana|pages=3-6, 55-61, 307-322}}</ref> == Udruge == [[Datoteka:Staro selo 18.JPG|230px|minijatura|desno|Prizor is Starog sela Kumrovec]] *Kumrovečka udruga mladih osnovana je u siječnju 2008. godine. Glavni cilj udruge je druženje mladih kroz rad i razne aktivnosti. Do sada su održali humanitarne turnire u belotu za pomoć osnovnoj školi i DVD-u Kumrovec, napravili su teren za odbojku na pijesku, uredili parkove, spomenike i slično.<ref>*[http://k-u-m.hr/ Kumrovečka udruga mladih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905070848/http://k-u-m.hr/ |date=5. rujna 2009. }}</ref> *Športsko društvo Kumrovec bavi se razvitkom [[šport]]a i športskih aktivnosti, stvaranju uvjeta za svestrani razvoj sporta na području Općine Kumrovec i slično. Organizacija memorijalnog malonogometnog turnira "Boris Mutić" na igralištu osnovne škole.<ref>[http://sd-kumrovec.com/ Športsko društvo Kumrovec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130422214411/http://sd-kumrovec.com/ |date=22. travnja 2013. }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.kumrovec.hr/ Službene stranice Općine Kumrovec] {{Mrva-općina}} {{GiO KZŽ}} {{Naselja u sastavu Općine Kumrovec}} [[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]] [[Kategorija:Kumrovec| ]] h3t775c9n69poa1fc5kvzvg2pevqg5y 0 15443 7469384 7436375 2026-05-27T08:58:19Z Argo Navis 852 7469384 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Jura (geološki period)]], [[geološki period]] * [[Jura (departman)]], departman u Francuskoj * [[Jura (kanton)]], [[kanton]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] * [[Švapska Jura]], gorje u Njemačkoj * [[Jursko gorje]], gorje u Švicarskoj * [[Jura (ime)]], muško osobno ime (oblik od Juraj) * [[Jura (otok)]], otok u [[Škotska|Škotskoj]] (Isle of Jura) * [[Jura (kanal)]], kanal u Škotskoj * [[Jura (Mađarska)]], Đura ili Vjura, grad u Mađarskoj (mađ. ''Győr'') * [[Jura (jezik)]], [[Indijanski jezici|indijanski jezik]] * [[Jura (film)]], film {{razdvojba}} s9mqsuuxuxs4fnj5n125gu3g4tm0gp1 0 16957 7469094 7467595 2026-05-26T17:27:04Z ~2026-31249-54 362060 /* Članovi grupe */ Izmijenjen raspored članova. 7469094 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Bijelo dugme (album)]]}} {{Glazbenik | Ime = Bijelo dugme | Img = Veljko Despot na snimanju s Bijelim dugmetom, Air Studios, London, 1975..jpg | Img_capt = Bijelo dugme i Veljko Despot na snimanju u "Air Studios", [[London]], [[1975.]] godine. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Dugmići | Osnivanje = [[1974.]] ([[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]) | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[hard rock]], [[progresivni rock]], [[rock]], [[novi val]] | Djelatno_razdoblje = [[1974.]] – [[1989.]], [[2005.]], [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br />[[Diskoton]] | Angažman = [[Divlje jagode]]<br />Kodeksi<br />Jutro | URL = [http://www.bijelodugme.tk/ Stranice Bijelog Dugmeta] | Sadašnji članovi = [[Goran Bregović]]<br/>[[Zoran Redžić]]<br/>[[Ðiđi Jankelić]]<br/>[[Mladen Vojičić Tifa]]<br/>[[Alen Islamović]] | Bivši članovi = [[Željko Bebek]]<br/>[[Goran Ivandić|Goran "Ipe" Ivandić]]<br/>[[Vlado Pravdić]]<br/>[[Laza Ristovski]]<br/>[[Milić Vukašinović]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Bijelo dugme''' je jedna od najpoznatijih rock grupa bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], osnovana u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1974.]] godine. Iako mladi, članovi grupe su bili već iskusni glazbenici. Sastav aktivno djeluje [[1974.]] – [[1989.]] i u tom vremenskom razdoblju objavljuju petnaestak albuma, uz nekoliko kompilacija i mnogobrojne singlove. Početkom [[2005.]] godine je najavljeno ponovno okupljanje ''Bijelog dugmeta'' i u [[lipanj|lipnju]] oni održavaju svega tri povratnička koncerta, u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u<ref>[http://www.muzika.hr/clanak/4684/izvjestaji/bijelo-dugme-spektakl-nakon-svih-tih-godina.aspx Bijelo dugme – spektakl nakon svih tih godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150328021947/http://www.muzika.hr/clanak/4684/izvjestaji/bijelo-dugme-spektakl-nakon-svih-tih-godina.aspx |date=28. ožujka 2015. }}, Muzika.hr, 23. lipnja 2005.</ref> i [[Beograd]]u<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/14119/Koncert-Bijelog-Dugmeta-na-Hipodromu-Beograd-28-06-2005-dan-kada-su-tate-i-mame-bile-neozbiljnije-od-sinova-i-%C4%87erki Koncert Bijelog Dugmeta na Hipodromu, Beograd, 28.06.2005 – dan kada su tate i mame bile neozbiljnije od sinova i ćerki], ekapija.com, 30. lipnja 2005.</ref> pred ukupno više od dvjesto tisuća gledatelja. ==Osnivanje grupe== [[Goran Bregović]], skladatelj i gitarist rođen je [[22. ožujka]] [[1950.]] godine u Sarajevu. U djetinjstvu nije pokazivao osobito zanimanje za glazbu, pa je izbačen iz niže muzičke škole. Stvari su se promijenile kad mu majka kupuje prvu gitaru – počinje naporno vježbati i već u osnovnoj školi osniva prvi sastav. [[Željko Bebek]], rođen [[16. prosinca]] [[1945.]] godine u Sarajevu, pjevao je u grupi ''Kodeksi'', jednom od poznatijih sarajevskih sastava tog vremena. Na jednom je koncertu Bebek zapazio Bregovića i preporučio ga kolegama iz grupe. U ljeto [[1969.]] godine ''Kodeksi'' odlaze na tezgu u dubrovački Splendid bar gdje sviraju klasičan ljetni repertoar za turiste. Usput od Talijana Renata Pacifika dobivaju ponudu da sviraju u njegovu klubu u Napulju. Uoči isteka prvog dvomjesečnog ugovora Bregović prvi put prelazi na solo gitaru. Kao basista angažiran je [[Zoran Redžić]] koji je u to vrijeme svirao u sastavu ''Čičci''. Zoran je doveo i kolegu iz grupe, bubnjara [[Milić Vukašinović|Milića Vukašinovića]]. Kada su se sva četvorica našla na okupu, stvari su krenule u sasvim drugom pravcu. ''Kodeksi'' su do tog trenutka sasvim solidno živjeli, svirali su u dva kluba, držali se komercijalnog repertoara i stekli redovnu publiku. Milić Vukašinović ih inficira [[Led Zeppelin]]ima i [[Black Sabbath]]om, pa dva tjedna po njegovom dolasku, dobivaju otkaz na svim mjestima gdje su svirali. U Napulju jedva preživljavaju, a nakon žestoke svađe s ostatkom grupe Bebek se vraća u Sarajevo. Ostala trojica nastavljaju nastupati kao Mića, Goran i Zoran. Krajem godine po njih dolaze Goranova majka i Zoranov brat Fadil i vraćaju ih kući. Bregović upisuje Filozofski fakultet, a u jesen [[1971.]] godine gitarist Ismet Arnautalić ga poziva da formiraju grupu ''Jutro'' u kojoj su se našli i Zoran Redžić, bubnjar Gordan Matrak i pjevač Zlatko Hodnik. U Jutru se Bregović prvi put ogleda kao kompozitor. Iako punih godinu dana nije razgovarao s Bebekom, kada su početkom [[1972.]] godine dobili termine u studiju, ipak poziva starog pjevača. Snimili su pjesmu "Patim, evo deset dana" koja se pojavila na B-strani singla grupe Jutro, dok je A-stranu je zauzela danas zaboravljena "Ostajem tebi". Pjesmu "Patim evo deset dana" Bregović je kasnije uvrstio na prvi album Bijelog dugmeta. Odmah po snimanju singla, Bebek je otišao u vojsku, ali su ostali čekali njegov povratak. Za vrijeme Bebekova boravka na odsustvu snimili su još četiri pjesme: "Kad bi bio bijelo dugme", "U subotu mala", "Na vrh brda vrba mrda" i "Hop-cup" od kojih su se prve dvije, početkom [[1973.]] godine pojavile na singlu. Nezadovoljan pravcem kojim se Jutro kreće, Ismet Arnautalić ih je napustio krajem 1972. godine i sa sobom odnio pravo na ime grupe. Oko tog autorstva su se natezali tijekom 1973. godine, a tada su grupi pristupili bubnjar [[Goran Ivandić|Goran Ipe Ivandić]], koji je prije toga svirao u sastavu ''Rok'', te klavijaturista [[Vlado Pravdić]] koji je stigao iz ''Indexa''. Za novo ime su se odlučili relativno lako. Budući da je u [[Ljubljana|Ljubljani]] već djelovao sastav pod imenom Jutro, a publika ih je znala po pjesmi "Kad bi bio bijelo dugme", grupa je [[1. siječnja]] [[1974.]] godine službeno nazvana Bijelo dugme. == 1974. – 1975. == [[Datoteka:Kadbibio.jpg|mini|Naslovnica albuma: Kad bi bio bijelo dugme]] Nove snimke "Top" i "Ove ću noći naći blues" ponudili su upravo osnovanom sarajevskom Diskotonu. Tadašnji glazbeni urednik Slobodan Vujović ih je odbio uz objašnjenje da su pretrpani i da će morati čekati bar pola godine do objavljivanja singla. Nestrpljivi, istog dana su potpisali petogodišnji ugovor s [[Jugoton]]om, a loša procjena [[Diskoton]]a predstavlja najveći poslovni neuspjeh u povijesti jugoslavenske diskografije. Sljedeći singl s pjesmama "Glavni junak jedne knjige" i "Bila mama Kukunka, bio tata Taranta" gotovo istovremeno su te [[1974.]] godine objavili [[Jugoton]] i [[Diskoton]] jer je Bregović, suprotno uobičajenim pravilima poslovanja, potpisao i s [[Diskoton]]om ugovor za singl. Prvi veći nastup imali su na Boom festivalu u Ljubljani [[10. svibnja]] [[1974.]] godine kada su predstavljeni kao nove nade. Tog ljeta su svirali u hotelu Croatia u [[Cavtat]]u i pripremili materijal za prvi album. Treći singl s pjesmama "Da sam pekar" i "Selma" objavljuju [[30. kolovoza]] [[1974.]] godine i on predstavlja prijelomni trenutak njihove karijere. Obje ih pjesme izbacuju u prvi plan i predstavljaju istinski početak onog što će kasnije postati ''dugmetomanija''. Tijekom rujna sviraju kao predgrupa ''Jugoslavenskoj pop selekciji Tihomira Asanovića'', a sljedećeg mjeseca u ljubljanskom studiju ''Akademik'' za dvadesetak dana snimaju prvi album ''Kad bi bio bijelo dugme'' koji je objavljen već krajem studenog. U to vrijeme rade s agilnim zagrebačkim menadžerom Vladimirom Mihaljekom i on im organizira svirku u Sarajevu na oproštajnom koncertu Korni grupe. Petnaest tisuća okupljenih ljudi dočekalo ih je s oduševljenjem. Debitantski album od samog je početka imao odličnu prodaju. Zapakiran u provokativan omot Dragana S. Stefanovića koji će i ubuduće dizajnirati njihove ploče, album je donio seriju dopadljivih pjesama koje je zagrebački novinar [[Dražen Vrdoljak]] nazvao ''pastirski rock''. Ipak, pjesma "Ne spavaj mala moja muzika dok svira" označava početak priča o Bregovićevoj sklonosti plagijatima, jer je u njoj primjetan utjecaj skladbe [[Rock and Roll Music (pjesma)|Rock and Roll Music]] [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Za snimanje druge ploče povukli su se u selo Borike u istočnoj Bosni i počeli pripremati novi album, [[Datoteka:Veljko Despot na pozornici Doma Sportova uručuje Bijelom dugmetu dijamantnu ploču, Zagreb, 1975..jpg|200px|lijevo|mini|Bijelom dugmetu na koncertu u zagrebačkom Domu sportova dijamantnu ploču Jugotona predaje Veljko Despot, 1975.]] koji je morao potvrditi kako prvi uspjeh nije bio slučajan. Album ''Šta bi dao da si na mom mjestu'' sniman je tijekom studenog [[1975.]] godine u slavnom [[london]]skom tonskom studiju Georgea Martina, producenta [[Beatles]]a, ''Air Recording Studios'' s [[Engleska|engleskim]] producentom Neilom Harrisonom, inače tada producentom grupe Cockney Rebel. Snimanje im je organizirao i nadgledao glazbeni urednik Jugotona [[Veljko Despot]]. Bas gitaru je svirao Željko Bebek, jer je Zoran Redžić uoči snimanja teško povrijedio prst lijeve ruke. Tekst za naslovnu pjesmu napisao je [[Duško Trifunović]], a autor ostalog materijala bio je Bregović. Ogroman je hit bila pjesma "Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac", a sjajno su prošle i "Došao sam da ti kažem da odlazim", "Ne gledaj me tako i ne ljubi me više", te naslovna skladba. Urednik izdanja bio je Veljko Despot. Ploča iznimno raskošna omota prodala se u tiražu većem od 200 000 primjeraka, pa je zbog njih Jugoton izmislio dijamantu ploču, jer su prvi dostigli tako visoke tiraže. U Sarajevu ih je gledalo 15 000 ljudi, a u Beogradu su tri puta prodali dvoranu Pionir što prije njih nitko nije uspio. ''Dugmemanija'' je uzela pun zamah. == 1976. – 1979. == Početkom [[1976.]] godine odlaze u [[SAD]]. Tamo su snimili Ivandićev singl s pjesmama "Džambo" i "Vatra", te Bebekov s pjesmama "Milovan" i "Goodbye, Amerika". U lipnju članovi grupe odlaze na radnu akciju ''Kozara 76'' što je bio vješt Bregovićev odgovor na sve kritike o prozapadnoj orijentaciji. Početkom jeseni u [[JNA]] su otišli Ipe Ivandić i Vlado Pravdić, a na njihova mjesta su regrutirani Milić Vukašinović iz Indexa, dok je prelazak Laze Ristovskog iz grupe Smak odjeknuo kao nogometni transfer. Treći su album opet pripremali u Borikama. Ploča se trebala zvati ''Sve se dijeli na dvoje, na tvoje i moje'' po pjesmi Duška Trifunovića. Bregović nije stigao napraviti muziku pa je smislio naslov ''Hoću bar jednom da budem blesav''. To nije odgovaralo Jugotonu pa je nađena kompromisna varijanta naslova ''Eto! Baš hoću!'' I ovaj album je sniman u Air studiju u Londonu u organizaciji Veljka Despota, s producentom Neilom Harrisonom, a bas-gitaru još je jednom svirao Bebek. Album je objavljen [[20. prosinca]] [[1976.]] godine. Urednik izdanja ponovo je bio Veljko Despot. Na ploči se našla ambiciozna balada "Sanjao sam noćas da te nemam", kao i "Loše vino" [[Arsen Dedić|Arsena Dedića]], jednostavna "Ništa mudro", koja je mnoge podsjetila na "It's Only Rock N Roll" [[Rolling Stones]]a, te folklorom inspirirane "Slatko li je ljubit tajno" i "Dede, bona, sjeti se, de, tako ti svega". Jugoslavenska turneja nije tekla glatko. Koncerte su pratili mnogi tehnički problemi, odaziv publike bio je manji, a svađe unutar sastava vrlo žestoke. Nakon prekida turneje po jadranskoj obali izgledalo je kako su pred raspadom. Otkazani su koncerti u Zagrebu i Ljubljani na kojima su trebali snimati album uživo. Kritike koncerata su bile suzdržane i grupi je prvi put poslije četiri godine krenulo slabije. Trebalo je smisliti nešto veliko. Po ideji novinara Petra Popovića odlučeno je da [[28. kolovoza]] [[1977.]] godine, kao oproštaj pred Bregovićev odlazak u JNA, održe besplatan koncert kod beogradske Hajdučke česme. Posjeta je nadmašila sve planove organizatora. Procjene su se kretale od 70 000 do 100 000, no to je u svakom slučaju bio najveći skup poklonika u dotadašnjoj povijesti domaće rock glazbe. Poslije nekoliko predgrupa na pozornicu je izašlo Bijelo dugme, odsviralo uspješan koncert i izašlo iz krize. Kasnije se pokazalo da snimka nastupa tehnički niije dobra, pa su [[25. listopada]] iste godine u sali Đuro Đaković u Sarajevu odradili još jedan nastup. Ti su snimci uvršteni na album ''Koncert kod Hajdučke česme''. Naslov je djelomično opravdan jer su za ploču koristili reakciju publike kod Hajdučke česme. Po završetku miksanja koncertne ploče, Bregović je otišao u vojsku u [[Niš]]. Bila je to pauza za grupu, ali ne i za njene članove. [[Željko Bebek]] je objavio solo album ''Skoro da smo isti'' i naišao na loše kritike i slab prijem publike. Laza i Ipe su snimili album ''Stižemo'' i uz dosta teških riječi, oprostili se od Bijelog dugmeta. Pokazalo se međutim da ne stižu nigdje – Ipe Ivandić je uhićen zbog posjedovanja 3&nbsp;kg hašiša i osuđen na tri godine zatvora. U jesen [[1978.]] godine Bijelo dugme pojačano novim članom, bubnjarom Điđijem Jankelićem i povratnikom Vladom Pravdićem okupilja se u Niškoj Banji gde započinju pripreme za novu ploču. U Studio 5 Radio Beograda ušli su početkom siječnja sljedeće godine. Objavljivanje albuma ''Bitanga i princeza'' pratio je niz cenzorskih intervencija Jugotona. Omot Dragana S. Stefanovića na kojem ženska noga udara muško međunožje ocijenjen je vulgarnim i glatko odbijen. Iz pjesme "Ala je glupo zaboravit njen broj" izbačena je psovka ''Koji mi je moj'', dok je iz ključne balade "Sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš", stih ''A Hrist je bio kopile i jad'' promijenjen je u ''A on je bio kopile i jad''. Unakažena bezličnim omotom Jugotonovog dizajnera, ploča se pojavila sredinom ožujka [[1979.]] godine i doživjela jednoglasne ovacije publike i kritike. Urbana i potpuno lišena folk utjecaja, donijela je pored navedenih i pjesme "Na zadnjem sjedištu mog auta", "Bitanga i princeza" i emotivne balade "Kad zaboraviš juli" i "Ipak poželim neko pismo" u kojima su ih pratili simfonijski orkestar i zbor. ''Bitanga i princeza'' srušila je sve tiražne rekorde i bila uvod u spektakularnu turneju sa simfonijskim orkestrom i zborom. == 1980. – 1987. == Tijekom [[1980.]] godine novi je val temeljito uzdrmao jugoslavensku rock scenu. Bregovićev je odgovor na omladinsku revoluciju iz garaže bila ploča ''Doživjeti stotu''. Ne samo da u pjesmama "Ha ha ha" i "Tramvaj kreće" Bregović prvi put postaje politički angažiran, nego do neprepoznatljivosti mijenja aranžmane starih pjesmama i nastoji zvučati modernije. Bebek brije svoje čuvene brkove, a čitav sastav krati kosu na "propisanu" punk dužinu. Turneja započinje u Sarajevu, a završava u zagrebačkom klubu Kulušić gdje snimaju drugi koncertni album. LP je pod nazivom ''5. april 81'' objavljen u ograničenom tiražu od 20 000 primjeraka. Početkom [[1983.]] godine Bregović je uz Dugme i pjesnika Duška Trifunovića snimio ploču za djecu ''A milicija trenira strogoću'' Prvobitno je bilo zamišljeno da na njoj pjeva Seid Memić – Vajta, ali kako je on bio zauzet, tu ulogu je obavio dječak Ratimir Boršić – Rača. U veljači 1983. godine grupa je objavila album ''Uspavanka za Radmilu M.'' kojim se Bregović planirao oprostiti od publike i poslije turneje rasformirati grupu. Kao gost, na snimanju je sudjelovao Vlatko Stefanovski. Politički angažman ne izostaje ni ovog puta. Opća situacija na [[Kosovo|Kosovu]] vrlo je loša, a Dugme snima "Kosovsku", pjesmu koju Bebek pjeva na albanskom. ''Uspavanka za Radmilu M.'' uključuje nekoliko klasičnih Bregovićevih poskočica, te seriju predivnih balada "Ako možeš zaboravi", "Ne plači", "U vrijeme otkazanih letova" i izvrstan instrumental u naslovnoj pjesmi. Planirano je bilo da koncert na beogradskom Sajmištu bude posljednji, ali je izuzetan odziv publike naveo Bregovića da odustane od prekida rada. Bebek je međutim, snimio drugi solo album i definitivno napustio grupu. [[Datoteka:Laza Ristovski.jpg|230px|mini|lijevo|Laza Ristovski]] [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|230px|mini|desno|Tifa i Bregović na koncertu Bijelog dugmeta u Nišu]] Novi pjevač postao je mladi Sarajlija Mladen Vojičić – Tifa. Dugme je s Tifom provelo ljeto u Rovinju gdje su uvježbavali novi materijal, a album se pojavio u prosincu [[1984.]] godine. Nazvan je jednostavno ''Bijelo dugme'', a na omotu je objavljena reprodukcija "Kosovke devojke" Uroša Predića. Ploča opet predstavlja folku sklonog Bregovića, a gosti su Orkestar narodnih instrumenata RTV Skoplje, [[Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarice]], ali i Bora Đorđević koji s Bregovićem i Tifom pjeva u "Pediculis pubis", te je koautor teksta. Laza Ristovski ponovo postaje punopravni član grupe. Bregović postaje ovisan o malim političkim provokacijama, pa snima obradu himne "Hej Slaveni". Preradio je i svoju staru pjesmu "Šta ću, nano, dragi mi je ljut" koju je svojevremeno snimila [[Bisera Veletanlić]]. Uz novi tekst i aranžman, pod nazivom "Lipe cvatu" postala je najveći hit s nove ploče. Izvrstan prijeme kod publike imale su i "Padaju zvijezde", "Lažeš", "Da te bogdo ne volim" i "Jer kad ostariš". Tijekom turneje Tifa napušta Dugme i odlazi na odsluženje vojnog roka. Novi pjevač postaje [[Alen Islamović]] koji je u međuvremenu napustio ''Divlje jagode'', razočaran njihovim neuspjesima u Engleskoj. Nova ploča trebala je biti najprovokativnija u diskografiji grupe, ali ne samo zbog naslova ''Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo''. U intervjuu Petru Popoviću [[1994.]] godine Bregović govori o tome kako je zamislio ovu ploču. ''Cijela ploča ''Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo'' imala je taj neki mali koncept koji je trebalo da bude zaokružen, međutim, nije se mogao ostvariti. Bilo je zamišljeno da se pojave svi državni neprijatelji na jednom mjestu. Pisao sam "Ružica si bila" za Vicu Vukova, mislio sam da stavim na omot Miću Popovića, htio sam da pjeva Tempo. Ali, čim smo krenuli u kontakt s Vicom Vukovom, Udba je odmah počela da prati menadžera Raku; nakon sastanka s Vicom u Zagrebu njega su uhapsili na aerodromu u Sarajevu. Ja sam išao na sastanak s Mićom Popovićem, a onda me molio direktor Diskotona, pošto je on znao da me prate, da se ne upuštam u to. Niko nije htio da štampa ploću na kojoj pjeva Vice Vukov a na omotu ima Miću Popovića.'' Na kraju se na omotu našla kineska propagandna slika koja prikazuje moderni revolucionarni ples. Ploču otvara snimka na kome partizan i narodni heroj Svetozar Vukmanović – Tempo u pratnji Gorana Bregovića i štićenika doma za napuštenu djecu ''Ljubica Ivezić'' iz Sarajeva, pjeva staru revolucionarnu temu "Padaj silo i nepravdo". Osim politički obojenih, tu se našao i instant hit "Hajdemo u planine" kao i balade "Noćas je k'o lubenica pun mjesec iznad Bosne", "Te noći kad umrem, kad odem, kad me ne bude", "Ružica si bila, sada više nisi". Iako su ove pjesme postigle veliki uspjeh kod široke publike, stariji fanovi sastava nisu bili nimalo zadovoljni glasovnim mogućnostima Alena Islamovića, te su zazivali povratak nikad prežaljenog Željka Bebeka. Dvostruki živi album ''Mramor, kamen i željezo'', snimljen na turneji, pojavio se krajem 1987. godine. Naslovna pjesma obrada je starog hita zagrebačke grupe ''Roboti'', a na ploči se našlo šesnaest pjesama koje daju uvid u biografiju grupe: od prvih singlova, do posljednjeg studijskog albuma. Poslije turneje grupu tiho napušta Vlado Pravdić i posvećuje se poslu s kompjuterima. ==Kraj i samostalna karijera == Krajem 1988. godine izašao je album ''Ćiribiribela'' s "Đurđevdanom" kao mega-hitom. Iskoristivši stih Đorđa Balaševića ''A ja nisam s onom koju volim'' i staru cigansku temu, Bregović je uz pratnju orkestra ''Fejata Sejdića'', napravio pjesmu za sva vremena. Provokacija nisu izostale ni ovog puta, bile su smještena u spajanju himne "Lijepa naša" i pjesme "Tamo daleko". Publika u Hrvatskoj i Srbiji loše je primila ovaj spoj i žestoko zviždala tijekom njegovog izvođenja na koncertima. Ostatak albuma čine pjesme koje bi teško ušle na kompilaciju najboljih trideset: "Evo zakleću se", "Napile se ulice", "Ako ima boga", "Šta ima novo". Početkom 1989. godine Bijelo dugme polazi na dvomjesečnu turneju, ali poslije koncerta u [[Derventa|Derventi]] Alen Islamović mučen bolovima u bubrezima napušta grupu i odlazi kući u Bihać. Turneja se naglo prekida, otkazuju se koncerti u Kini i Sovjetskom Savezu, a Bregović odlazi u Pariz. Nitko tada nije pomislio da će do sljedećeg koncerta najpopularnije grupe ex Jugoslavije proći čak šesnaest godina. Željko Bebek po izbijanju rata seli u Zagreb i nastavlja karijeru, Zoran Redžić odlazi u Finsku, a Mladen Vojičić – Tifa tek 1995. napušta Sarajevo i odlazi u Njemačku. Ipe Ivandić po izbijanju rata seli u Beograd gdje je tragično nastradao 1994. godine. Bregović nastavlja iznimno uspješnu karijeru skladatelja filmske muzike koju je započeo radovima na filmovima ''[[Kuduz]]'' i ''[[Dom za vešanje]]''. Tijekom devedesetih postaje jedan od najpoznatijih europskih etno skladatelja, potpisuje ugovor s velikom izdavačkom kućom ''Universal'', te sa svojim ''Orkestrom za svadbe i sprovode'' nastupa u elitnim koncertnim dvoranama. U bazilici Saint Denis održava se festival nazvan ''Od Bacha do Bregovića'' gdje se premijerno izvodi njegov oratorij ''Moje je srce postalo tolerantno.'' [[1990-ih|Devedesetih godina]] 20. stoljeća međutim, Bregovićevo srce nije bilo nimalo tolerantno prema ideji o ponovnom okupljanju Bijelog dugmeta. U mnogim je intervjuima decidirano odbijao svaku mogućnost da ikad više izađe na pozornicu kao rock gitarist. Dolazak novog milenija i gotovo svjetski uspjeh, samo ga je učvrstio u takvom stavu. Nije stoga bilo puno onih koji su odmah bili spremni povjerovati u vijest objavljenu krajem veljače [[2005.]] godine gdje se tvrdilo da se Bijelo dugme opet okuplja. Ipak, točnost ove vijesti brzo je potvrđena, te je pod sponzorstvom moćne [[Coca-Cola|Coca-Cole]] Bijelo dugme tijekom lipnja odsviralo oproštajne koncerte u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u pred više od dvjesto tisuća gledatelja. == Članovi grupe == === Sadašnji službeni članovi === [[Goran Bregović]] (1974. – 1989., 2005., 2024. – danas) – gitara [[Zoran Redžić]] (1974. – 1975., 1977. – 1989., 2005., 2024. – danas) – bas-gitara [[Điđi Jankelić|Điđ Jankelić]] (1978. – 1982., 2024. – danas) – bubnjevi [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić Tifa]] (1984. – 1985., 2005., 2024. – danas) – vokal [[Alen Islamović]] (1986. – 1989., 2005., 2024. – danas) – vokal '''Sadašnji gostujući članovi''' Ogi Radivojević (2024 – danas (turneje)) – klavijature '''Bivši službeni članovi''' [[Željko Bebek]] (1974. – 1984., 2005.) – vokal; bas-gitara (1975. – 1976. (studio)) [[Goran Ivandić|Goran "Ipe" Ivandić]] (1974. – 1975., 1977. – 1978., 1982. – 1989., preminuo 1994.) – bubnjevi [[Vlado Pravdić]] (1974. – 1975., 1978. – 1987., 2005., preminuo 2023.) – klavijature [[Laza Ristovski]] (1975. – 1978., 1984. – 1989., 2005., preminuo 2007.) – klavijature [[Milić Vukašinović]] (1975. – 1976., 2005.) – bubnjevi '''Bivši gostujući članovi''' Mustafa Kurtalić (1975. (turneje)) – bas-gitara Ljubiša Racić (1975. – 1976. (turneje)) – bas-gitara Sanin Karić (1977. (turneje)) – bas-gitara '''Rani članovi''' Jadranko Stanković (1974.) – bas-gitara * [[1989.]]) * [[1989.]]) == Diskografija == === Studijski albumi === # ''[[Kad bi' bio bijelo dugme]]'', ([[Jugoton]]), [[1974.]] # ''[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]'', (Jugoton), [[1975.]] # ''[[Eto! Baš hoću!]]'', (Jugoton), [[1976.]] # ''[[Bitanga i princeza]]'', (Jugoton), [[1979.]] # ''[[Doživjeti stotu]]'', Jugoton, [[1980.]] # ''[[...a milicija trenira strogoću!'' (i druge pjesmice za djecu)]], Jugoton, [[1983.]] # ''[[Uspavanka za Radmilu M.]]'', Jugoton, [[1983.]] # ''[[Bijelo dugme (album)|Bijelo dugme]]'', [[Diskoton]], [[1984.]] # ''[[Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo]]'', Diskoton, [[1986.]] # ''[[Ćiribiribela]]'', Diskoton, [[1988.]] === Albumi uživo === # ''[[Koncert kod hajdučke česme]]'', [[Jugoton]], [[1977.]] # ''[[5. april '81]]'', [[Jugoton]], [[1981.]] # ''[[Mramor, kamen i željezo]]'', [[Diskoton]], [[1987.]] # ''Turneja 2005'', [[2005.]] === Kompilacije === # ''[[Iz sve snage]]'', Jugoton, [[1976.]] # ''[[Singl ploče (1974-1975)]]'', Jugoton, [[1982.]] # ''[[Singl ploče (1976-1980)]]'', Jugoton, [[1982.]] # ''[[Sanjao sam noćas da te nemam]]'' Jugoton, [[1984.]] # ''Velike rock balade'' – Jugoton, [[1984.]] # ''Nakon svih ovih godina'' – Diskoton, [[1990.]] # ''Ima neka tajna veza'' – PGP RTB/Komuna, [[1994.]] # ''Rock & Roll: Najveći hitovi '74-'88'' – Croatia Records [[1994.]] # '' Najveći Hitovi Na Jednom Mestu'' – Hi-Fi centar [[1997.]]<!--4 x CD--> # ''Balade'' – Hi-Fi centar [[1998.]] # ''Prvih 6 studijskih albuma'' – Croatia Records, [[2005.]] # ''[[The Ultimate Collection – Bijelo dugme|The Ultimate Collection]]'' – Croatia Records, [[2007.]] # ''Original Album Collection'' – Croatia Records [[2013.]] # ''Ko ne poludi taj nije normalan!'', Croatia Records, 2016. === Singlovi === * ""Top" / "Ove ću noći naći blues" (Jugoton 1974.) * "Glavni junak jedne knjige" / "Bila mama Kukunka bio tata Taranta" (Jugoton 1974.) * "Glavni junak jedne knjige /Avanture malog Ju Ju" (Diskoton 1974.) * "Da sam pekar" / "Selma" (Jugoton 1974.) * "Da mi je znati koji joj je vrag" / "Blues za moju bivšu dragu" (Jugoton 1975.) * "Ima neka tajna veza" / "I kad prođe sve, pjevat ću i tad" (Jugoton 1975.) * "Ne gledaj me tako i ne ljubi me više" / "Sve ću da ti dam, samo da zaigram" (Jugoton 1975.) * "Playing the part" / "Da sam pekar" (promotivno izdanje, Jugoton 1975.) * "Džambo" / "Vatra" – Ipe Ivandić (Jugoton 1976.) * "Milovan”" / "Goodbye America" – Ž. Bebek (Jugoton 1976.) * "Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac" / "Ne spavaj mala moja muzika dok svira" (Jugoton 1976.) * "Eto ! Baš hoću!" / "Došao sam da ti kažem da odlazim" (Jugoton 1976.) * "Bitanga i princeza" / "Dede, bona, sjeti se, de tako ti svega" (Jugoton 1979.) * "Pristao sam, biću sve sto hoće" / "Šta je tu je" (Jugoton 1979.) * "Dobro vam jutro Petrović Petre" / "Na zadnjem sjedištu mog auta" (Jugoton 1980.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Bijelo dugme |commonscathr = Bijelo dugme }} === Mrežna sjedišta === *[http://www.gitare.info/page.php?id=6857 www.gitare.info – Bijelo dugme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305013318/http://www.gitare.info/page.php?id=6857 |date=5. ožujka 2016. }} (životopis, fotografije, diskografija) *[http://www.discogs.com/artist/488253-Bijelo-Dugme Discogs.com – Bijelo dugme] (diskografija) {{Bijelo dugme}} [[Kategorija:Sarajevski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Sastavi novog vala]] 81rrfbxw3in61tmtxpdsir0bn7wxg57 7469095 7469094 2026-05-26T17:27:24Z ~2026-31249-54 362060 /* Sadašnji službeni članovi */ 7469095 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|[[Bijelo dugme (album)]]}} {{Glazbenik | Ime = Bijelo dugme | Img = Veljko Despot na snimanju s Bijelim dugmetom, Air Studios, London, 1975..jpg | Img_capt = Bijelo dugme i Veljko Despot na snimanju u "Air Studios", [[London]], [[1975.]] godine. | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = Dugmići | Osnivanje = [[1974.]] ([[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]) | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[hard rock]], [[progresivni rock]], [[rock]], [[novi val]] | Djelatno_razdoblje = [[1974.]] – [[1989.]], [[2005.]], [[2024.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br />[[Diskoton]] | Angažman = [[Divlje jagode]]<br />Kodeksi<br />Jutro | URL = [http://www.bijelodugme.tk/ Stranice Bijelog Dugmeta] | Sadašnji članovi = [[Goran Bregović]]<br/>[[Zoran Redžić]]<br/>[[Ðiđi Jankelić]]<br/>[[Mladen Vojičić Tifa]]<br/>[[Alen Islamović]] | Bivši članovi = [[Željko Bebek]]<br/>[[Goran Ivandić|Goran "Ipe" Ivandić]]<br/>[[Vlado Pravdić]]<br/>[[Laza Ristovski]]<br/>[[Milić Vukašinović]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Bijelo dugme''' je jedna od najpoznatijih rock grupa bivše [[SFRJ|Jugoslavije]], osnovana u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1974.]] godine. Iako mladi, članovi grupe su bili već iskusni glazbenici. Sastav aktivno djeluje [[1974.]] – [[1989.]] i u tom vremenskom razdoblju objavljuju petnaestak albuma, uz nekoliko kompilacija i mnogobrojne singlove. Početkom [[2005.]] godine je najavljeno ponovno okupljanje ''Bijelog dugmeta'' i u [[lipanj|lipnju]] oni održavaju svega tri povratnička koncerta, u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u<ref>[http://www.muzika.hr/clanak/4684/izvjestaji/bijelo-dugme-spektakl-nakon-svih-tih-godina.aspx Bijelo dugme – spektakl nakon svih tih godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150328021947/http://www.muzika.hr/clanak/4684/izvjestaji/bijelo-dugme-spektakl-nakon-svih-tih-godina.aspx |date=28. ožujka 2015. }}, Muzika.hr, 23. lipnja 2005.</ref> i [[Beograd]]u<ref>[http://www.ekapija.com/website/sr/page/14119/Koncert-Bijelog-Dugmeta-na-Hipodromu-Beograd-28-06-2005-dan-kada-su-tate-i-mame-bile-neozbiljnije-od-sinova-i-%C4%87erki Koncert Bijelog Dugmeta na Hipodromu, Beograd, 28.06.2005 – dan kada su tate i mame bile neozbiljnije od sinova i ćerki], ekapija.com, 30. lipnja 2005.</ref> pred ukupno više od dvjesto tisuća gledatelja. ==Osnivanje grupe== [[Goran Bregović]], skladatelj i gitarist rođen je [[22. ožujka]] [[1950.]] godine u Sarajevu. U djetinjstvu nije pokazivao osobito zanimanje za glazbu, pa je izbačen iz niže muzičke škole. Stvari su se promijenile kad mu majka kupuje prvu gitaru – počinje naporno vježbati i već u osnovnoj školi osniva prvi sastav. [[Željko Bebek]], rođen [[16. prosinca]] [[1945.]] godine u Sarajevu, pjevao je u grupi ''Kodeksi'', jednom od poznatijih sarajevskih sastava tog vremena. Na jednom je koncertu Bebek zapazio Bregovića i preporučio ga kolegama iz grupe. U ljeto [[1969.]] godine ''Kodeksi'' odlaze na tezgu u dubrovački Splendid bar gdje sviraju klasičan ljetni repertoar za turiste. Usput od Talijana Renata Pacifika dobivaju ponudu da sviraju u njegovu klubu u Napulju. Uoči isteka prvog dvomjesečnog ugovora Bregović prvi put prelazi na solo gitaru. Kao basista angažiran je [[Zoran Redžić]] koji je u to vrijeme svirao u sastavu ''Čičci''. Zoran je doveo i kolegu iz grupe, bubnjara [[Milić Vukašinović|Milića Vukašinovića]]. Kada su se sva četvorica našla na okupu, stvari su krenule u sasvim drugom pravcu. ''Kodeksi'' su do tog trenutka sasvim solidno živjeli, svirali su u dva kluba, držali se komercijalnog repertoara i stekli redovnu publiku. Milić Vukašinović ih inficira [[Led Zeppelin]]ima i [[Black Sabbath]]om, pa dva tjedna po njegovom dolasku, dobivaju otkaz na svim mjestima gdje su svirali. U Napulju jedva preživljavaju, a nakon žestoke svađe s ostatkom grupe Bebek se vraća u Sarajevo. Ostala trojica nastavljaju nastupati kao Mića, Goran i Zoran. Krajem godine po njih dolaze Goranova majka i Zoranov brat Fadil i vraćaju ih kući. Bregović upisuje Filozofski fakultet, a u jesen [[1971.]] godine gitarist Ismet Arnautalić ga poziva da formiraju grupu ''Jutro'' u kojoj su se našli i Zoran Redžić, bubnjar Gordan Matrak i pjevač Zlatko Hodnik. U Jutru se Bregović prvi put ogleda kao kompozitor. Iako punih godinu dana nije razgovarao s Bebekom, kada su početkom [[1972.]] godine dobili termine u studiju, ipak poziva starog pjevača. Snimili su pjesmu "Patim, evo deset dana" koja se pojavila na B-strani singla grupe Jutro, dok je A-stranu je zauzela danas zaboravljena "Ostajem tebi". Pjesmu "Patim evo deset dana" Bregović je kasnije uvrstio na prvi album Bijelog dugmeta. Odmah po snimanju singla, Bebek je otišao u vojsku, ali su ostali čekali njegov povratak. Za vrijeme Bebekova boravka na odsustvu snimili su još četiri pjesme: "Kad bi bio bijelo dugme", "U subotu mala", "Na vrh brda vrba mrda" i "Hop-cup" od kojih su se prve dvije, početkom [[1973.]] godine pojavile na singlu. Nezadovoljan pravcem kojim se Jutro kreće, Ismet Arnautalić ih je napustio krajem 1972. godine i sa sobom odnio pravo na ime grupe. Oko tog autorstva su se natezali tijekom 1973. godine, a tada su grupi pristupili bubnjar [[Goran Ivandić|Goran Ipe Ivandić]], koji je prije toga svirao u sastavu ''Rok'', te klavijaturista [[Vlado Pravdić]] koji je stigao iz ''Indexa''. Za novo ime su se odlučili relativno lako. Budući da je u [[Ljubljana|Ljubljani]] već djelovao sastav pod imenom Jutro, a publika ih je znala po pjesmi "Kad bi bio bijelo dugme", grupa je [[1. siječnja]] [[1974.]] godine službeno nazvana Bijelo dugme. == 1974. – 1975. == [[Datoteka:Kadbibio.jpg|mini|Naslovnica albuma: Kad bi bio bijelo dugme]] Nove snimke "Top" i "Ove ću noći naći blues" ponudili su upravo osnovanom sarajevskom Diskotonu. Tadašnji glazbeni urednik Slobodan Vujović ih je odbio uz objašnjenje da su pretrpani i da će morati čekati bar pola godine do objavljivanja singla. Nestrpljivi, istog dana su potpisali petogodišnji ugovor s [[Jugoton]]om, a loša procjena [[Diskoton]]a predstavlja najveći poslovni neuspjeh u povijesti jugoslavenske diskografije. Sljedeći singl s pjesmama "Glavni junak jedne knjige" i "Bila mama Kukunka, bio tata Taranta" gotovo istovremeno su te [[1974.]] godine objavili [[Jugoton]] i [[Diskoton]] jer je Bregović, suprotno uobičajenim pravilima poslovanja, potpisao i s [[Diskoton]]om ugovor za singl. Prvi veći nastup imali su na Boom festivalu u Ljubljani [[10. svibnja]] [[1974.]] godine kada su predstavljeni kao nove nade. Tog ljeta su svirali u hotelu Croatia u [[Cavtat]]u i pripremili materijal za prvi album. Treći singl s pjesmama "Da sam pekar" i "Selma" objavljuju [[30. kolovoza]] [[1974.]] godine i on predstavlja prijelomni trenutak njihove karijere. Obje ih pjesme izbacuju u prvi plan i predstavljaju istinski početak onog što će kasnije postati ''dugmetomanija''. Tijekom rujna sviraju kao predgrupa ''Jugoslavenskoj pop selekciji Tihomira Asanovića'', a sljedećeg mjeseca u ljubljanskom studiju ''Akademik'' za dvadesetak dana snimaju prvi album ''Kad bi bio bijelo dugme'' koji je objavljen već krajem studenog. U to vrijeme rade s agilnim zagrebačkim menadžerom Vladimirom Mihaljekom i on im organizira svirku u Sarajevu na oproštajnom koncertu Korni grupe. Petnaest tisuća okupljenih ljudi dočekalo ih je s oduševljenjem. Debitantski album od samog je početka imao odličnu prodaju. Zapakiran u provokativan omot Dragana S. Stefanovića koji će i ubuduće dizajnirati njihove ploče, album je donio seriju dopadljivih pjesama koje je zagrebački novinar [[Dražen Vrdoljak]] nazvao ''pastirski rock''. Ipak, pjesma "Ne spavaj mala moja muzika dok svira" označava početak priča o Bregovićevoj sklonosti plagijatima, jer je u njoj primjetan utjecaj skladbe [[Rock and Roll Music (pjesma)|Rock and Roll Music]] [[Chuck Berry|Chucka Berryja]]. Za snimanje druge ploče povukli su se u selo Borike u istočnoj Bosni i počeli pripremati novi album, [[Datoteka:Veljko Despot na pozornici Doma Sportova uručuje Bijelom dugmetu dijamantnu ploču, Zagreb, 1975..jpg|200px|lijevo|mini|Bijelom dugmetu na koncertu u zagrebačkom Domu sportova dijamantnu ploču Jugotona predaje Veljko Despot, 1975.]] koji je morao potvrditi kako prvi uspjeh nije bio slučajan. Album ''Šta bi dao da si na mom mjestu'' sniman je tijekom studenog [[1975.]] godine u slavnom [[london]]skom tonskom studiju Georgea Martina, producenta [[Beatles]]a, ''Air Recording Studios'' s [[Engleska|engleskim]] producentom Neilom Harrisonom, inače tada producentom grupe Cockney Rebel. Snimanje im je organizirao i nadgledao glazbeni urednik Jugotona [[Veljko Despot]]. Bas gitaru je svirao Željko Bebek, jer je Zoran Redžić uoči snimanja teško povrijedio prst lijeve ruke. Tekst za naslovnu pjesmu napisao je [[Duško Trifunović]], a autor ostalog materijala bio je Bregović. Ogroman je hit bila pjesma "Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac", a sjajno su prošle i "Došao sam da ti kažem da odlazim", "Ne gledaj me tako i ne ljubi me više", te naslovna skladba. Urednik izdanja bio je Veljko Despot. Ploča iznimno raskošna omota prodala se u tiražu većem od 200 000 primjeraka, pa je zbog njih Jugoton izmislio dijamantu ploču, jer su prvi dostigli tako visoke tiraže. U Sarajevu ih je gledalo 15 000 ljudi, a u Beogradu su tri puta prodali dvoranu Pionir što prije njih nitko nije uspio. ''Dugmemanija'' je uzela pun zamah. == 1976. – 1979. == Početkom [[1976.]] godine odlaze u [[SAD]]. Tamo su snimili Ivandićev singl s pjesmama "Džambo" i "Vatra", te Bebekov s pjesmama "Milovan" i "Goodbye, Amerika". U lipnju članovi grupe odlaze na radnu akciju ''Kozara 76'' što je bio vješt Bregovićev odgovor na sve kritike o prozapadnoj orijentaciji. Početkom jeseni u [[JNA]] su otišli Ipe Ivandić i Vlado Pravdić, a na njihova mjesta su regrutirani Milić Vukašinović iz Indexa, dok je prelazak Laze Ristovskog iz grupe Smak odjeknuo kao nogometni transfer. Treći su album opet pripremali u Borikama. Ploča se trebala zvati ''Sve se dijeli na dvoje, na tvoje i moje'' po pjesmi Duška Trifunovića. Bregović nije stigao napraviti muziku pa je smislio naslov ''Hoću bar jednom da budem blesav''. To nije odgovaralo Jugotonu pa je nađena kompromisna varijanta naslova ''Eto! Baš hoću!'' I ovaj album je sniman u Air studiju u Londonu u organizaciji Veljka Despota, s producentom Neilom Harrisonom, a bas-gitaru još je jednom svirao Bebek. Album je objavljen [[20. prosinca]] [[1976.]] godine. Urednik izdanja ponovo je bio Veljko Despot. Na ploči se našla ambiciozna balada "Sanjao sam noćas da te nemam", kao i "Loše vino" [[Arsen Dedić|Arsena Dedića]], jednostavna "Ništa mudro", koja je mnoge podsjetila na "It's Only Rock N Roll" [[Rolling Stones]]a, te folklorom inspirirane "Slatko li je ljubit tajno" i "Dede, bona, sjeti se, de, tako ti svega". Jugoslavenska turneja nije tekla glatko. Koncerte su pratili mnogi tehnički problemi, odaziv publike bio je manji, a svađe unutar sastava vrlo žestoke. Nakon prekida turneje po jadranskoj obali izgledalo je kako su pred raspadom. Otkazani su koncerti u Zagrebu i Ljubljani na kojima su trebali snimati album uživo. Kritike koncerata su bile suzdržane i grupi je prvi put poslije četiri godine krenulo slabije. Trebalo je smisliti nešto veliko. Po ideji novinara Petra Popovića odlučeno je da [[28. kolovoza]] [[1977.]] godine, kao oproštaj pred Bregovićev odlazak u JNA, održe besplatan koncert kod beogradske Hajdučke česme. Posjeta je nadmašila sve planove organizatora. Procjene su se kretale od 70 000 do 100 000, no to je u svakom slučaju bio najveći skup poklonika u dotadašnjoj povijesti domaće rock glazbe. Poslije nekoliko predgrupa na pozornicu je izašlo Bijelo dugme, odsviralo uspješan koncert i izašlo iz krize. Kasnije se pokazalo da snimka nastupa tehnički niije dobra, pa su [[25. listopada]] iste godine u sali Đuro Đaković u Sarajevu odradili još jedan nastup. Ti su snimci uvršteni na album ''Koncert kod Hajdučke česme''. Naslov je djelomično opravdan jer su za ploču koristili reakciju publike kod Hajdučke česme. Po završetku miksanja koncertne ploče, Bregović je otišao u vojsku u [[Niš]]. Bila je to pauza za grupu, ali ne i za njene članove. [[Željko Bebek]] je objavio solo album ''Skoro da smo isti'' i naišao na loše kritike i slab prijem publike. Laza i Ipe su snimili album ''Stižemo'' i uz dosta teških riječi, oprostili se od Bijelog dugmeta. Pokazalo se međutim da ne stižu nigdje – Ipe Ivandić je uhićen zbog posjedovanja 3&nbsp;kg hašiša i osuđen na tri godine zatvora. U jesen [[1978.]] godine Bijelo dugme pojačano novim članom, bubnjarom Điđijem Jankelićem i povratnikom Vladom Pravdićem okupilja se u Niškoj Banji gde započinju pripreme za novu ploču. U Studio 5 Radio Beograda ušli su početkom siječnja sljedeće godine. Objavljivanje albuma ''Bitanga i princeza'' pratio je niz cenzorskih intervencija Jugotona. Omot Dragana S. Stefanovića na kojem ženska noga udara muško međunožje ocijenjen je vulgarnim i glatko odbijen. Iz pjesme "Ala je glupo zaboravit njen broj" izbačena je psovka ''Koji mi je moj'', dok je iz ključne balade "Sve će to, mila moja, prekriti ružmarin, snjegovi i šaš", stih ''A Hrist je bio kopile i jad'' promijenjen je u ''A on je bio kopile i jad''. Unakažena bezličnim omotom Jugotonovog dizajnera, ploča se pojavila sredinom ožujka [[1979.]] godine i doživjela jednoglasne ovacije publike i kritike. Urbana i potpuno lišena folk utjecaja, donijela je pored navedenih i pjesme "Na zadnjem sjedištu mog auta", "Bitanga i princeza" i emotivne balade "Kad zaboraviš juli" i "Ipak poželim neko pismo" u kojima su ih pratili simfonijski orkestar i zbor. ''Bitanga i princeza'' srušila je sve tiražne rekorde i bila uvod u spektakularnu turneju sa simfonijskim orkestrom i zborom. == 1980. – 1987. == Tijekom [[1980.]] godine novi je val temeljito uzdrmao jugoslavensku rock scenu. Bregovićev je odgovor na omladinsku revoluciju iz garaže bila ploča ''Doživjeti stotu''. Ne samo da u pjesmama "Ha ha ha" i "Tramvaj kreće" Bregović prvi put postaje politički angažiran, nego do neprepoznatljivosti mijenja aranžmane starih pjesmama i nastoji zvučati modernije. Bebek brije svoje čuvene brkove, a čitav sastav krati kosu na "propisanu" punk dužinu. Turneja započinje u Sarajevu, a završava u zagrebačkom klubu Kulušić gdje snimaju drugi koncertni album. LP je pod nazivom ''5. april 81'' objavljen u ograničenom tiražu od 20 000 primjeraka. Početkom [[1983.]] godine Bregović je uz Dugme i pjesnika Duška Trifunovića snimio ploču za djecu ''A milicija trenira strogoću'' Prvobitno je bilo zamišljeno da na njoj pjeva Seid Memić – Vajta, ali kako je on bio zauzet, tu ulogu je obavio dječak Ratimir Boršić – Rača. U veljači 1983. godine grupa je objavila album ''Uspavanka za Radmilu M.'' kojim se Bregović planirao oprostiti od publike i poslije turneje rasformirati grupu. Kao gost, na snimanju je sudjelovao Vlatko Stefanovski. Politički angažman ne izostaje ni ovog puta. Opća situacija na [[Kosovo|Kosovu]] vrlo je loša, a Dugme snima "Kosovsku", pjesmu koju Bebek pjeva na albanskom. ''Uspavanka za Radmilu M.'' uključuje nekoliko klasičnih Bregovićevih poskočica, te seriju predivnih balada "Ako možeš zaboravi", "Ne plači", "U vrijeme otkazanih letova" i izvrstan instrumental u naslovnoj pjesmi. Planirano je bilo da koncert na beogradskom Sajmištu bude posljednji, ali je izuzetan odziv publike naveo Bregovića da odustane od prekida rada. Bebek je međutim, snimio drugi solo album i definitivno napustio grupu. [[Datoteka:Laza Ristovski.jpg|230px|mini|lijevo|Laza Ristovski]] [[Datoteka:Tifa i Bregovic Nis polovina 80-ih.jpg|230px|mini|desno|Tifa i Bregović na koncertu Bijelog dugmeta u Nišu]] Novi pjevač postao je mladi Sarajlija Mladen Vojičić – Tifa. Dugme je s Tifom provelo ljeto u Rovinju gdje su uvježbavali novi materijal, a album se pojavio u prosincu [[1984.]] godine. Nazvan je jednostavno ''Bijelo dugme'', a na omotu je objavljena reprodukcija "Kosovke devojke" Uroša Predića. Ploča opet predstavlja folku sklonog Bregovića, a gosti su Orkestar narodnih instrumenata RTV Skoplje, [[Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarice]], ali i Bora Đorđević koji s Bregovićem i Tifom pjeva u "Pediculis pubis", te je koautor teksta. Laza Ristovski ponovo postaje punopravni član grupe. Bregović postaje ovisan o malim političkim provokacijama, pa snima obradu himne "Hej Slaveni". Preradio je i svoju staru pjesmu "Šta ću, nano, dragi mi je ljut" koju je svojevremeno snimila [[Bisera Veletanlić]]. Uz novi tekst i aranžman, pod nazivom "Lipe cvatu" postala je najveći hit s nove ploče. Izvrstan prijeme kod publike imale su i "Padaju zvijezde", "Lažeš", "Da te bogdo ne volim" i "Jer kad ostariš". Tijekom turneje Tifa napušta Dugme i odlazi na odsluženje vojnog roka. Novi pjevač postaje [[Alen Islamović]] koji je u međuvremenu napustio ''Divlje jagode'', razočaran njihovim neuspjesima u Engleskoj. Nova ploča trebala je biti najprovokativnija u diskografiji grupe, ali ne samo zbog naslova ''Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo''. U intervjuu Petru Popoviću [[1994.]] godine Bregović govori o tome kako je zamislio ovu ploču. ''Cijela ploča ''Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo'' imala je taj neki mali koncept koji je trebalo da bude zaokružen, međutim, nije se mogao ostvariti. Bilo je zamišljeno da se pojave svi državni neprijatelji na jednom mjestu. Pisao sam "Ružica si bila" za Vicu Vukova, mislio sam da stavim na omot Miću Popovića, htio sam da pjeva Tempo. Ali, čim smo krenuli u kontakt s Vicom Vukovom, Udba je odmah počela da prati menadžera Raku; nakon sastanka s Vicom u Zagrebu njega su uhapsili na aerodromu u Sarajevu. Ja sam išao na sastanak s Mićom Popovićem, a onda me molio direktor Diskotona, pošto je on znao da me prate, da se ne upuštam u to. Niko nije htio da štampa ploću na kojoj pjeva Vice Vukov a na omotu ima Miću Popovića.'' Na kraju se na omotu našla kineska propagandna slika koja prikazuje moderni revolucionarni ples. Ploču otvara snimka na kome partizan i narodni heroj Svetozar Vukmanović – Tempo u pratnji Gorana Bregovića i štićenika doma za napuštenu djecu ''Ljubica Ivezić'' iz Sarajeva, pjeva staru revolucionarnu temu "Padaj silo i nepravdo". Osim politički obojenih, tu se našao i instant hit "Hajdemo u planine" kao i balade "Noćas je k'o lubenica pun mjesec iznad Bosne", "Te noći kad umrem, kad odem, kad me ne bude", "Ružica si bila, sada više nisi". Iako su ove pjesme postigle veliki uspjeh kod široke publike, stariji fanovi sastava nisu bili nimalo zadovoljni glasovnim mogućnostima Alena Islamovića, te su zazivali povratak nikad prežaljenog Željka Bebeka. Dvostruki živi album ''Mramor, kamen i željezo'', snimljen na turneji, pojavio se krajem 1987. godine. Naslovna pjesma obrada je starog hita zagrebačke grupe ''Roboti'', a na ploči se našlo šesnaest pjesama koje daju uvid u biografiju grupe: od prvih singlova, do posljednjeg studijskog albuma. Poslije turneje grupu tiho napušta Vlado Pravdić i posvećuje se poslu s kompjuterima. ==Kraj i samostalna karijera == Krajem 1988. godine izašao je album ''Ćiribiribela'' s "Đurđevdanom" kao mega-hitom. Iskoristivši stih Đorđa Balaševića ''A ja nisam s onom koju volim'' i staru cigansku temu, Bregović je uz pratnju orkestra ''Fejata Sejdića'', napravio pjesmu za sva vremena. Provokacija nisu izostale ni ovog puta, bile su smještena u spajanju himne "Lijepa naša" i pjesme "Tamo daleko". Publika u Hrvatskoj i Srbiji loše je primila ovaj spoj i žestoko zviždala tijekom njegovog izvođenja na koncertima. Ostatak albuma čine pjesme koje bi teško ušle na kompilaciju najboljih trideset: "Evo zakleću se", "Napile se ulice", "Ako ima boga", "Šta ima novo". Početkom 1989. godine Bijelo dugme polazi na dvomjesečnu turneju, ali poslije koncerta u [[Derventa|Derventi]] Alen Islamović mučen bolovima u bubrezima napušta grupu i odlazi kući u Bihać. Turneja se naglo prekida, otkazuju se koncerti u Kini i Sovjetskom Savezu, a Bregović odlazi u Pariz. Nitko tada nije pomislio da će do sljedećeg koncerta najpopularnije grupe ex Jugoslavije proći čak šesnaest godina. Željko Bebek po izbijanju rata seli u Zagreb i nastavlja karijeru, Zoran Redžić odlazi u Finsku, a Mladen Vojičić – Tifa tek 1995. napušta Sarajevo i odlazi u Njemačku. Ipe Ivandić po izbijanju rata seli u Beograd gdje je tragično nastradao 1994. godine. Bregović nastavlja iznimno uspješnu karijeru skladatelja filmske muzike koju je započeo radovima na filmovima ''[[Kuduz]]'' i ''[[Dom za vešanje]]''. Tijekom devedesetih postaje jedan od najpoznatijih europskih etno skladatelja, potpisuje ugovor s velikom izdavačkom kućom ''Universal'', te sa svojim ''Orkestrom za svadbe i sprovode'' nastupa u elitnim koncertnim dvoranama. U bazilici Saint Denis održava se festival nazvan ''Od Bacha do Bregovića'' gdje se premijerno izvodi njegov oratorij ''Moje je srce postalo tolerantno.'' [[1990-ih|Devedesetih godina]] 20. stoljeća međutim, Bregovićevo srce nije bilo nimalo tolerantno prema ideji o ponovnom okupljanju Bijelog dugmeta. U mnogim je intervjuima decidirano odbijao svaku mogućnost da ikad više izađe na pozornicu kao rock gitarist. Dolazak novog milenija i gotovo svjetski uspjeh, samo ga je učvrstio u takvom stavu. Nije stoga bilo puno onih koji su odmah bili spremni povjerovati u vijest objavljenu krajem veljače [[2005.]] godine gdje se tvrdilo da se Bijelo dugme opet okuplja. Ipak, točnost ove vijesti brzo je potvrđena, te je pod sponzorstvom moćne [[Coca-Cola|Coca-Cole]] Bijelo dugme tijekom lipnja odsviralo oproštajne koncerte u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Zagreb]]u i [[Beograd]]u pred više od dvjesto tisuća gledatelja. == Članovi grupe == === Sadašnji službeni članovi === [[Goran Bregović]] (1974. – 1989., 2005., 2024. – danas) – gitara [[Zoran Redžić]] (1974. – 1975., 1977. – 1989., 2005., 2024. – danas) – bas-gitara [[Điđi Jankelić|Điđ Jankelić]] (1978. – 1982., 2024. – danas) – bubnjevi [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić Tifa]] (1984. – 1985., 2005., 2024. – danas) – vokal [[Alen Islamović]] (1986. – 1989., 2005., 2024. – danas) – vokal '''Sadašnji gostujući članovi''' Ogi Radivojević (2024 – danas (turneje)) – klavijature '''Bivši službeni članovi''' [[Željko Bebek]] (1974. – 1984., 2005.) – vokal; bas-gitara (1975. – 1976. (studio)) [[Goran Ivandić|Goran "Ipe" Ivandić]] (1974. – 1975., 1977. – 1978., 1982. – 1989., preminuo 1994.) – bubnjevi [[Vlado Pravdić]] (1974. – 1975., 1978. – 1987., 2005., preminuo 2023.) – klavijature [[Laza Ristovski]] (1975. – 1978., 1984. – 1989., 2005., preminuo 2007.) – klavijature [[Milić Vukašinović]] (1975. – 1976., 2005.) – bubnjevi '''Bivši gostujući članovi''' Mustafa Kurtalić (1975. (turneje)) – bas-gitara Ljubiša Racić (1975. – 1976. (turneje)) – bas-gitara Sanin Karić (1977. (turneje)) – bas-gitara '''Rani članovi''' Jadranko Stanković (1974.) – bas-gitara == Diskografija == === Studijski albumi === # ''[[Kad bi' bio bijelo dugme]]'', ([[Jugoton]]), [[1974.]] # ''[[Šta bi dao da si na mom mjestu]]'', (Jugoton), [[1975.]] # ''[[Eto! Baš hoću!]]'', (Jugoton), [[1976.]] # ''[[Bitanga i princeza]]'', (Jugoton), [[1979.]] # ''[[Doživjeti stotu]]'', Jugoton, [[1980.]] # ''[[...a milicija trenira strogoću!'' (i druge pjesmice za djecu)]], Jugoton, [[1983.]] # ''[[Uspavanka za Radmilu M.]]'', Jugoton, [[1983.]] # ''[[Bijelo dugme (album)|Bijelo dugme]]'', [[Diskoton]], [[1984.]] # ''[[Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo]]'', Diskoton, [[1986.]] # ''[[Ćiribiribela]]'', Diskoton, [[1988.]] === Albumi uživo === # ''[[Koncert kod hajdučke česme]]'', [[Jugoton]], [[1977.]] # ''[[5. april '81]]'', [[Jugoton]], [[1981.]] # ''[[Mramor, kamen i željezo]]'', [[Diskoton]], [[1987.]] # ''Turneja 2005'', [[2005.]] === Kompilacije === # ''[[Iz sve snage]]'', Jugoton, [[1976.]] # ''[[Singl ploče (1974-1975)]]'', Jugoton, [[1982.]] # ''[[Singl ploče (1976-1980)]]'', Jugoton, [[1982.]] # ''[[Sanjao sam noćas da te nemam]]'' Jugoton, [[1984.]] # ''Velike rock balade'' – Jugoton, [[1984.]] # ''Nakon svih ovih godina'' – Diskoton, [[1990.]] # ''Ima neka tajna veza'' – PGP RTB/Komuna, [[1994.]] # ''Rock & Roll: Najveći hitovi '74-'88'' – Croatia Records [[1994.]] # '' Najveći Hitovi Na Jednom Mestu'' – Hi-Fi centar [[1997.]]<!--4 x CD--> # ''Balade'' – Hi-Fi centar [[1998.]] # ''Prvih 6 studijskih albuma'' – Croatia Records, [[2005.]] # ''[[The Ultimate Collection – Bijelo dugme|The Ultimate Collection]]'' – Croatia Records, [[2007.]] # ''Original Album Collection'' – Croatia Records [[2013.]] # ''Ko ne poludi taj nije normalan!'', Croatia Records, 2016. === Singlovi === * ""Top" / "Ove ću noći naći blues" (Jugoton 1974.) * "Glavni junak jedne knjige" / "Bila mama Kukunka bio tata Taranta" (Jugoton 1974.) * "Glavni junak jedne knjige /Avanture malog Ju Ju" (Diskoton 1974.) * "Da sam pekar" / "Selma" (Jugoton 1974.) * "Da mi je znati koji joj je vrag" / "Blues za moju bivšu dragu" (Jugoton 1975.) * "Ima neka tajna veza" / "I kad prođe sve, pjevat ću i tad" (Jugoton 1975.) * "Ne gledaj me tako i ne ljubi me više" / "Sve ću da ti dam, samo da zaigram" (Jugoton 1975.) * "Playing the part" / "Da sam pekar" (promotivno izdanje, Jugoton 1975.) * "Džambo" / "Vatra" – Ipe Ivandić (Jugoton 1976.) * "Milovan”" / "Goodbye America" – Ž. Bebek (Jugoton 1976.) * "Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac" / "Ne spavaj mala moja muzika dok svira" (Jugoton 1976.) * "Eto ! Baš hoću!" / "Došao sam da ti kažem da odlazim" (Jugoton 1976.) * "Bitanga i princeza" / "Dede, bona, sjeti se, de tako ti svega" (Jugoton 1979.) * "Pristao sam, biću sve sto hoće" / "Šta je tu je" (Jugoton 1979.) * "Dobro vam jutro Petrović Petre" / "Na zadnjem sjedištu mog auta" (Jugoton 1980.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Bijelo dugme |commonscathr = Bijelo dugme }} === Mrežna sjedišta === *[http://www.gitare.info/page.php?id=6857 www.gitare.info – Bijelo dugme] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305013318/http://www.gitare.info/page.php?id=6857 |date=5. ožujka 2016. }} (životopis, fotografije, diskografija) *[http://www.discogs.com/artist/488253-Bijelo-Dugme Discogs.com – Bijelo dugme] (diskografija) {{Bijelo dugme}} [[Kategorija:Sarajevski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Rock-sastavi]] [[Kategorija:Sastavi novog vala]] 34nmgx6v6mr55ynbr8xas3w5ni0ib4r 0 17316 7469480 7315614 2026-05-27T10:31:46Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Države u Europi]]; ±[[Kategorija:Bivše države]]→[[Kategorija:Bivše države u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469480 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Banat Republic bgiu.png|mini|desno|300px|Banatska Republika]] '''Banatska republika''' je proglašena [[1. studenog]] [[1918.]] u [[Temišvar]]u, po raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Stvoreno je ''Banatsko narodno vijeće'', koje se sastojalo od pet predstavnika idućih naroda: [[Nijemci|Nijemaca]], [[Mađari|Mađara]], [[Srbi|Srba]] i [[Rumunji|Rumunja]]. Civilni povjerenik Republike je postao dr. [[Otto Roth]], dok je vojni zapovjednik postao [[Albert Barta]]. Mađarska vlada je priznala nezavisnost Banatske republike. U tom smislu se smatra da je to bilo poduprto od Mađarske, radi zadržavanja sjevernog Banata i zaustavljanja opredjeljenja tamošnjeg stanovništva za južnoslavensku državu. Banatsko narodno vijeće je organiziralo vojne odrede i civilnu stražu [[4. studenoga]] iste godine. Cilj ovih vojnih postrojba je bio uspostaviti nadzor nad cijelim ozemljem Banata. Ipak, Banatska republika je bila kratkog vijeka; nakon nekoliko dana, srpske postrojbe su ušle u Banat, što je bio kraj Banatske Republike. == Povezani članci == * [[Banat]] == Galerija == <gallery> Slika:Banat republic.png|Detaljni zemljovid Banatske Republike Slika:Banatia.png|Zemljovid predložene Republike Banatije (prijedlog su iznijeli banatski Nijemci na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovnoj konferenciji]] u Parizu 1920. godine) </gallery> [[Kategorija:Povijest Mađarske]] [[Kategorija:Povijest Rumunjske]] [[Kategorija:Povijest Srbije]] [[Kategorija:Povijest Vojvodine]] [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Banat]] 33id0btt73br63tvy8itl8dttza2111 7469487 7469480 2026-05-27T10:34:15Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Mađarsko-srbijanski odnosi|Mađarsko-srbijanski odnosi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469487 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Banat Republic bgiu.png|mini|desno|300px|Banatska Republika]] '''Banatska republika''' je proglašena [[1. studenog]] [[1918.]] u [[Temišvar]]u, po raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Stvoreno je ''Banatsko narodno vijeće'', koje se sastojalo od pet predstavnika idućih naroda: [[Nijemci|Nijemaca]], [[Mađari|Mađara]], [[Srbi|Srba]] i [[Rumunji|Rumunja]]. Civilni povjerenik Republike je postao dr. [[Otto Roth]], dok je vojni zapovjednik postao [[Albert Barta]]. Mađarska vlada je priznala nezavisnost Banatske republike. U tom smislu se smatra da je to bilo poduprto od Mađarske, radi zadržavanja sjevernog Banata i zaustavljanja opredjeljenja tamošnjeg stanovništva za južnoslavensku državu. Banatsko narodno vijeće je organiziralo vojne odrede i civilnu stražu [[4. studenoga]] iste godine. Cilj ovih vojnih postrojba je bio uspostaviti nadzor nad cijelim ozemljem Banata. Ipak, Banatska republika je bila kratkog vijeka; nakon nekoliko dana, srpske postrojbe su ušle u Banat, što je bio kraj Banatske Republike. == Povezani članci == * [[Banat]] == Galerija == <gallery> Slika:Banat republic.png|Detaljni zemljovid Banatske Republike Slika:Banatia.png|Zemljovid predložene Republike Banatije (prijedlog su iznijeli banatski Nijemci na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovnoj konferenciji]] u Parizu 1920. godine) </gallery> [[Kategorija:Povijest Mađarske]] [[Kategorija:Povijest Rumunjske]] [[Kategorija:Povijest Srbije]] [[Kategorija:Povijest Vojvodine]] [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Banat]] [[Kategorija:Mađarsko-srbijanski odnosi]] tnfeu8y64endc33nmn3le09kdmw3ame 7469488 7469487 2026-05-27T10:34:41Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Mađarsko-rumunjski odnosi]]; +[[Kategorija:Rumunjsko-srbijanski odnosi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469488 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Banat Republic bgiu.png|mini|desno|300px|Banatska Republika]] '''Banatska republika''' je proglašena [[1. studenog]] [[1918.]] u [[Temišvar]]u, po raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Stvoreno je ''Banatsko narodno vijeće'', koje se sastojalo od pet predstavnika idućih naroda: [[Nijemci|Nijemaca]], [[Mađari|Mađara]], [[Srbi|Srba]] i [[Rumunji|Rumunja]]. Civilni povjerenik Republike je postao dr. [[Otto Roth]], dok je vojni zapovjednik postao [[Albert Barta]]. Mađarska vlada je priznala nezavisnost Banatske republike. U tom smislu se smatra da je to bilo poduprto od Mađarske, radi zadržavanja sjevernog Banata i zaustavljanja opredjeljenja tamošnjeg stanovništva za južnoslavensku državu. Banatsko narodno vijeće je organiziralo vojne odrede i civilnu stražu [[4. studenoga]] iste godine. Cilj ovih vojnih postrojba je bio uspostaviti nadzor nad cijelim ozemljem Banata. Ipak, Banatska republika je bila kratkog vijeka; nakon nekoliko dana, srpske postrojbe su ušle u Banat, što je bio kraj Banatske Republike. == Povezani članci == * [[Banat]] == Galerija == <gallery> Slika:Banat republic.png|Detaljni zemljovid Banatske Republike Slika:Banatia.png|Zemljovid predložene Republike Banatije (prijedlog su iznijeli banatski Nijemci na [[Pariška mirovna konferencija 1919.|Mirovnoj konferenciji]] u Parizu 1920. godine) </gallery> [[Kategorija:Povijest Mađarske]] [[Kategorija:Povijest Rumunjske]] [[Kategorija:Povijest Srbije]] [[Kategorija:Povijest Vojvodine]] [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Banat]] [[Kategorija:Mađarsko-srbijanski odnosi]] [[Kategorija:Mađarsko-rumunjski odnosi]] [[Kategorija:Rumunjsko-srbijanski odnosi]] nbs2ow183lo2y8jzeldu7tr4ledqdr5 0 18199 7469535 7337144 2026-05-27T11:07:07Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Termoregulacija|Termoregulacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469535 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{stil-med}} {{Infokvir bolest | kod-1 = T67.0 | naziv-1 = Toplinski udar i sunčanica }} '''Sunčanica''' je termoregulacijski poremećaj koji nastaje izlaganjem [[Glava|glave]], a posebno potiljka, visokoj [[Temperatura|temperaturi]] - odnosno utjecaju [[Sunce|sunčeve]] topline. Tijelo regulira temperaturu radom kardiovaskularnog sustava i [[znoj]]enjem. Kako bi znojenje bilo učinkovitije, za vrijeme visokih vrućina, kroz kožu protječe veća količina [[krv]]i. Dio tekućine iz krvi se izlučuje i hlapi, a nakon toga ohlađena krv nastavlja kolati tijelom. U ovom mehanizmu važno je uočiti dvije pojave: (1) kako više krvi odlazi u [[Koža|kožu]] na hlađenje, mogući su problemi s [[tlak]]om, jer u ostatku organizma manjka krvi - i osim toga (2) bilo se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo i procirkuliralo tijelom. Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe kao što je [[mozak]]. Pri izlaganju glave utjecaju sunca, temperatura u lubanji će se povećati. Tijelo će pokušati rashladiti mozak na način da se što više hladne krvi uputi u glavu. Posljedica ovoga je da žilice u mozgu nabreknu i mozak natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi ovakve pojave su jako slični potresu mozga i nisu bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti i dugotrajnom nesvjesticom pa i komatoznim stanjem i [[Smrt|smrću]]. Gore je opisan najteži slučaj sunčanice, kakav se može dogoditi nakon dugotrajnog boravka na suncu bez prikladne zaštite. Ovakvim poteškoćama su podložni oni koji nemaju drugog izbora: vojnici na hodnji, jedriličari nasukani na splavi i slični nesretni slučajevi, a za obične turiste, već prvi znakovi sunčanice dovoljan su znak za bijeg u hladovinu. Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost, te je vidljivo crvenilo lica. Ako se zanemare ovi znakovi, ubrzo će započeti zujanje u ušima, problemi s vidom i malaksalost, a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica, te se na koncu može i onesvijestiti. Puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na koncu i [[koma (medicina)|komom]] i smrću. Osobu za koju se sumnja da pati od sunčanice treba odmah smjestiti u hladovinu, u poluležeći položaj i raskomotiti joj odjeću. U slučaju nesvjestice osobu polegnuti na bok. Unesrećenog treba rashladiti laganim polijevanjem vodom (ne naglim pljuskanjem iz kante), te stavljanjem hladnih obloga ili vrećice s ledom na potiljak i glavu. Tjelesnu temperaturu treba stalno nadzirati, s hlađenjem se može prestati tek kada se tjelesna temperatura vrati u normalu, odnosno padne ispod 37 °C. Bolesniku dati mlake napitke (ako je pri svjesti) te mu ne davati pića koji utječu na tlak i [[krvotok]] - ponajprije kavu i alkohol. Nakon sunčanice obično se javljaju: glavobolja koja može potrajati danima, osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje, šum u ušima, te razdražljivost i opće nezadovoljstvo zbog vlastite nepažnje i uništenog odmora. Unesrećeni se mora odmarati u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnom okružju, bez televizije, radija i kompjutorskih igara. Posljedice se mogu osjećati još i godinama nakon udara sunčanice. U slučaju nesvjestice pružiti prvu pomoć hlađenjem tijela i glave, ali odmah pozvati i hitnu pomoć. U svakom slučaju, uputno je čim prije kontaktirati liječnika. Sunčanica se može izbjeći upotrebom dobre zaštite za glavu, na primjer prozračnim slamnatim šeširom širokog oboda koji će štititi od izravnog utjecaja sunca. Tijekom duljeg boravka na suncu (na primjer za poljskih radova ili na jedrilici) redovito rashlađivanje kose, glave i potiljka vodom umanjuje opasnost od sunčanice. Preporuča se piti puno hladne tekućine za rashladiti tijelo iznutra i odmarati se. == Izvori == {{poremećaji zbog topline i svijetla}} {{upozorenje-medicina}} [[Kategorija:Poremećaji uzrokovani toplinom i svjetlom]] [[Kategorija:Termoregulacija]] hap4nbz0kppe2mxk2by7yuc27jmc5uo 0 18201 7469536 6990077 2026-05-27T11:07:22Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Termoregulacija|Termoregulacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469536 wikitext text/x-wiki {{stil-med}} {{Infokvir bolest | kod-1 = T67.0 | naziv-1 = Toplinski udar i sunčanica }} '''Toplinski udar''' ili '''omarica''' vrlo je sličan sunčanici, s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica izravnog izlaganja [[Sunce|suncu]]. Toplinski udar može se dogoditi radnicima u pekarnici ili u industriji kraj visokih peći - kao i neopreznom vozaču koji sjedne u pregrijan [[Automobil|auto]], kamperu koji spava u loše postavljenom šatoru ili mornaru kraj pregrijanog brodskog motora. == Pojava toplinskoga udara == Toplinski udar nastaje zbog (često naglog) prekomjernog povišenja tjelesne [[Temperatura|temperature]] i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je [[Vlažnost zraka|vlaga u zraku]] visoka, za vrijeme ljetnih [[sparina]] i omare - jer je u takvim uvjetima otežano [[znojenje]] i prirodno hlađenje organizma. == Simptomi == Prije toplinskog udara, mogu se pojaviti svi prije opisani simptomi toplotne malaksalosti i grčeva - [[vrtoglavica]], žeđ, slabost i malaksalost. Unesrećeni se prestane znojiti zbog dehidracije, te osjeća jaku [[Glavobolja|glavobolju]], vrtoglavicu, [[puls]]iranje u [[grudni koš|grudima]] i [[uho|ušima]] i pretjeranu vrućinu. Nastupa naglo i bez najave - iznenadnim kolapsom i padom [[krvni tlak|krvnog tlaka]]. [[Koža]] unesrećenog je topla (vidljivo povišene tjelesne temperature), suha i crvena, a bilo slabo i jako ubrzano. Mogu se javiti grčevi, a zjenice su u početku sužene, pa kasnije proširene. Ovo je težak akutni poremećaj, koji nastaje zbog prestanka [[termoregulacija|termoregulacije]] organizma - a u najtežim slučajevima može uzrokovati [[Koma (medicina)|komu]] i [[smrt]] unesrećenog - stoga je neophodna intervencija liječnika. == Intervencije kod toplinskoga udara == U slučaju toplinskog udara, kao i kod sunčanice, morate intervenirati! Unesrećenom ćete pomoći rashlađivanjem tijela. Unesrećenog treba postaviti u hladovinu (izvući iz automobila ili iz potpalublja [[brod]]a), skinuti mu odjeću i obilno rashlađivati hladnom vodom i oblozima na glavi i vratu, te ga masirati. U isto vrijeme treba pozvati hitnu pomoć. Onesvještenog postavite u bočni položaj i provjeravajte bilo i disanje - u najtežim slučajevima može biti potrebno i [[Reanimatologija|reanimirati]] bolesnika umjetnim disanjem i masažom [[Srce|srca]]. Za vrijeme toplinskog udara tijelo je izgubilo sposobnost regulacije tjelesne temperature, pa se može pregrijati ili u nekim slučajevima i podhladiti. Zbog toga je u težim slučajevima potrebno stalno provjeravati tjelesnu temperaturu - pa prema tome unesrećenog treba hladiti ili zagrijavati, zavisno od njegove tjelesne temperature. Ako je unesrećeni pri svjesti i ako ne povraća, dajte mu hladne napitke - a nakon toga se obavezno posavjetujte s liječnikom. Toplinski udar, kao i [[sunčanica]], mogu se spriječiti odijevanjem koje je primjereno klimatskim uvjetima - glavu treba zaštititi prozračnom kapom ili šeširom, a tijelo laganom i prozračnom odjećom. == Izvori == Tekst je preuzet sa ''[http://www.mama-mami.com Obiteljskog foruma Mama-mami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050825100138/http://mama-mami.com/ |date=25. kolovoza 2005. }}.'' Originalni članak možete pročitati [http://www.mama-mami.com/content/view/183/156/ ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050622022452/http://www.mama-mami.com/content/view/183/156/ |date=22. lipnja 2005. }}. {{poremećaji zbog topline i svijetla}} {{upozorenje-medicina}} [[Kategorija:Poremećaji uzrokovani toplinom i svjetlom]] [[Kategorija:Termoregulacija]] auxsz7jjw1p65vkp5goabi3w2wamnac 10 18293 7469356 7466654 2026-05-27T06:57:41Z Runolist 263374 dod. 7469356 wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> <!---------------------------------------------------------------- {{Predložak:Novosti/Posebno}} ------------------------------------------------------------ --> * [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje. * [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|mons. dr. Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''. * [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]]. * [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika. * [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj. [[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Dora Maček]], [[Julienne Bušić]], [[Mijo Kovačić]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> mc95ew6y95spjubkqm8h32ztq98tnp2 0 19237 7469242 7417956 2026-05-26T23:37:18Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7469242 wikitext text/x-wiki {{Infookvir književnik | Ime = Ksaver Šandor Gjalski | boja = #B0C4DE| slika = Ksaver_Sandor_Gjalski.jpeg| veličina= 220px| opis slike = | puno ime = Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (pravo ime)| rođenje = [[26. listopada]] [[1854.]]| mjesto rođenja=Gredice, [[Hrvatska]]| smrt = [[6. veljače]] [[1935.]]| mjesto smrti=Gredice, [[Hrvatska]]| nagrade = | utjecao = | utjecali = | period = [[realizam (književnost)|realizam]] | djela = | period pisanja = | potpis = | supruga = | djeca = | }} '''Ksaver Šandor Gjalski''' (zadnja riječ čita se ''Đalski''), pravim imenom '''Ljubomil Tito Josip Franjo Babić''', (Gredice,<ref>http://www.dvorac-gjalski.hr/povijest_dvorca.asp {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110825033020/http://www.dvorac-gjalski.hr/povijest_dvorca.asp |date=25. kolovoza 2011. }} (pristupljeno 28. travnja 2013.)</ref> [[Zabok]], [[26. listopada]] [[1854.]] – Gredice, Zabok, [[6. veljače]] [[1935.]]) bio je hrvatski književnik. Pisao je [[roman]]e, [[pripovjetka|pripovijetke]], [[kronika|kronike]], književne članke, [[filologija|filološke]] oglede te političke i povijesne rasprave. Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika [[19. stoljeće|druge polovice 19.]] i [[20. stoljeće|početka 20. stoljeća]]. Rođen je u [[plemić]]koj obitelji Hrvatskog zagorja, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema. U svojim [[pripovjetka|pripovijetkama]] ''[[Pod starimi krovovi]]'', ''[[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Na rođenoj grudi]]'' on je ne samo [[kronika|kroničar]] već i osjetljiv lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju. Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba. Ostaje zabilježen kao prvi [[književna kritika|kritičar]] i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio. == Životopis == Hrvatski književnik i [[politika|političar]] Ksaver Šandor Gjalski rođen je kao Ljubomil Tito Babić [[26. listopada]] [[1854.]] godine u Gredicama kod [[Zabok]]a. Poslije će u svom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''U petak sam se rodio (26. listopada 1854) nešto prije ponoći. Moj prvi glas novorođenčeta bio je popraćen udaranjem stare dvjestagodišnje ure, kojim je najavljivala dvanaest sati, ili, kako je u ono još romantično u nas doba primalja, valjda također romantična, inače supruga felčera iz obližnjeg trgovišta, uskliknula: "Die Geisterstunde!" I tako, rođenu u petak, u takvu uru, budu mi od prvoga časa u životu pratilicama starodavne predsude i bojazni; a malo zatim zahvati me bolest tako jako da su i prizvani [[liječnik]], i felčer, i žena mu primalja odsudili te mi je živjeti samo još nekoliko sati, pak - žene oko zipke nisu više dvoumile da tako mora biti kad sam se u petak rodio.'' U roditeljskom domu odgajan je u izrazito [[ilirski preporod|ilirskom]] duhu, o čemu će u već spomenutom djelu ''Za moj životopis'' zapisati: ''Od njega sam (oca) i od prvoga časa primio neizbrisivu ljubav za sve što je slavensko, a još više ljubav prema rođenoj grudi - domovinsku ljubav.'' Pored domoljublja Gjalski je u ranom djetinjstvu otkrio veliku ljubav prema knjizi, posebice prema latinskim klasicima i poeziji. Ljubav prema književnosti vjerojatno je naslijedio od majke, koja je rado čitala djela [[:kategorija:francuski književnici|francuskih]], [[:kategorija:engleski književnici|engleskih]] i [[:kategorija:njemački književnici|njemačkih književnika]]. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u [[Varaždin]]u, a nakon svršetka gimnazije u Zagrebu upisuje studij prava na Pravoslovnom fakultetu.<ref name="moljac">{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm%20 |title=moljac |archive-url=https://web.archive.org/web/20130417074633/http://www.moljac.hr/biografije/gjalski.htm |archive-date=17. travnja 2013. |access-date=7. studenoga 2010.}}</ref> Studij prava završit će [[1874.]] godine, ali ne u [[Zagreb]]u, nego u [[Beč]]u. U vrijeme školovanja susreće se s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]] i s oduševljenjem prihvaća njegove političke stavove i zamisli.<ref name="moljac"/> No poslije će njegove političke stavove odbaciti i zastupati ideje [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]]. Četiri godine poslije (1878.) u Beču će položiti državni ispit i zaposliti se u [[Koprivnica|Koprivnici]] kao državni činovnik. Često će mijenjati mjesto boravka ([[Virovitica]], [[Osijek]], [[Sisak]], [[Pakrac]], [[Sušak]], [[Zagreb]]...). Pri Kraljevskoj zemaljskoj vladi zaposlit će se 1891. godine, ali već sedam godina poslije (1898.) bit će umirovljen zbog neslaganja s politikom bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuen-Héderváryja]]. === Književno stvaralaštvo === [[Datoteka:Sandor Gjalski Echo 1890.jpg|mini]] U hrvatskoj književnosti javlja se prvi put u listu ''[[Vienac]]'' [[1884.]] godine pripovijetkom ''Illustrissimus Battorych'', uzevši književni pseudonim Ksaver Šandor Gjalski po majčinu ocu. Godine 1903. zajedno je s [[Milivoj Dežman|Milivojem Dežmanom]] bio urednik lista [[Vienac]]. Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo ''[[Pod starimi krovovi]]'' ([[1886.]]). No značajni su svakako i njegovi romani ''[[U novom dvoru]]'' te ''[[Na rođenoj grudi]]''. Pored njih piše i politički roman ''[[U noći]]'' te tri povijesna romana: ''[[Osvit]], [[Za materinsku rieč]]'' i ''[[Dolazak Hrvata (Gjalski)|Dolazak Hrvata]]''. Svakako treba spomenuti i djela: ''[[Iz varmegjinskih dana]], [[Diljem doma]], [[Tri pripoviesti bez naslova]], [[Janko Borislavić]], [[Biedne priče]], [[Gjurgjica Agićeva]], [[Male pripoviesti]], [[Radmilović]], [[Ljubav lajtnanta Milića i druge pripovietke]], [[Sasma neobični i čudnovati doživljaji illustissimusa Šišmanovića]]'' te politički roman [[Pronevjereni ideali|''Pronevjereni ideali'']], koji je označio njegovo otrežnjenje od ideje jugoslavenstva. Pored [[roman]]a pisao je i književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Djela Gjalskoga prevedena su na sve veće europske jezike. U dva mandata bio je predsjednik [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]], a [[1903.]] godine izabran je za počasnog člana [[JAZU]]-a. Godine 1905. Gjalski je "iz ozbiljnih švedskih književnih krugova" bio predložen za dobitnika Nobelove nagrade za književnost<ref name=":0" /> (te ju je godine dobio [[Henryk Sienkiewicz]]). U njegovu se književnom stvaralaštvu dade zamijetiti razumijevanje različitih ideologija i svjetonazora. U romanu Na rođenoj grudi, primjerice, u dijalog između glavnog junaka i njegova prijatelja sa studija ugradio je kratko ali pronicavo razmatranje o materijalizmu prema kojemu ovaj svijet "nema nikakve više svrhe u sebi nego sastavljanje atoma,"<ref>{{Citiranje knjige |title=Na rođenoj grudi (Izabrana djela, knjiga 3.) |author=Ksaver Šandor Đalski |origyear=1980 |pages=49 |publisher=Grafički zavod Hrvatske |location=Zagreb}}</ref> što je stav koji je Gjalski predstavio kao primamljiv, ali i poguban budući da je glavnog junaka doveo do odluke zbog koje je gorko zažalio. === Politički život === Gjalski se od mladosti zanimao za politička zbivanja, premda je razmjerno često mijenjao politička stajališta. Jedno je vrijeme, prije Rakovičkog ustanka, bio blizak s [[Eugen Kvaternik|Eugenom Kvaternikom]], a potom s biskupom [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayerom]] te je čak "neko vrijeme bio blizak sveslavenstvu."<ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=Povijest hrvatske književnosti. Između Pešte, Beča i Beograda. Svezak II. |author=Slobodan Prosperov Novak |origyear=2004 |pages=119 |publisher=Marjan tisak d.o.o. |location=Split |isbn=953-214-209-6}}</ref> U politički se život djelatno uključuje [[1906.]] kada biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. U vremenu od [[1909.]] do [[1920.]] godine na dužnosti je velikog župana [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]]. Nedugo nakon što je Hrvatska ušla u državnu zajednicu sa Srbima, Gjalski je razumio kako je to za Hrvate, kao i za druge nesrpske narode, bio pogrešan politički odabir. O tome je već 1925. pisao u romanu "Pronevjereni ideali". To njegovo posljednje veće djelo, prema Hrvatskoj enciklopediji, "političko je razočaranje u vlastitim ideološkim izborima, posebno jugoslavenstvu."<ref>{{Citiranje časopisa |title=Gjalski, Ksaver Šandor |url=https://enciklopedija.hr/clanak/22117 |accessdate=2020-04-07}}</ref> Preminuo je [[6. veljače]] [[1935.]] godine u rodnim Gredicama. Njemu se u čast održava manifestacija [[Dani Ksavera Šandora Gjalskog]], na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, [[nagrada Ksaver Šandor Gjalski|nagrada "Ksaver Šandor Gjalski"]]. === Ostalo === {{glavni|Ivo Babić Gjalski}} Ksaverov potomak je Ivo Babić Gjalski. Bio je nadareni fizičar i član prve generacije Zavoda za teorijsku fiziku koji je pokrenuo profesor Ivan Supek, a čiji su najvažniji pripadnici [[Gaja Alaga]], Ivo Babić Gjalski, [[Vladimir Glaser]] i [[Borivoj Jakšić]]. Bio je kohezijski čimbenik na Zavodu i nepogrješivih društvenih manira. Od Ive se mnogo očekivalo. Supek mu je predložio istraživati odnos između klasične i kvantne elektrodinamike. S njime je objavio djelo ''Korespondencija klasične i kvantne elektrodinamike (RAD 296 (JAZU) 23 (1953))'', kojom su proširili poluklasični Weizsäcker-Williamsov pristup, razvijen za meke fotone u QED-u, u mezonsku fiziku. Život mu je prerano okončao. Poginuo je u planinarskoj nezgodi 1951. godine.''<ref name="simpozij">[http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf Hrvatsko fizikalno društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218045054/http://fizika.hfd.hr/fizika_a/av92/a1p007.pdf |date=18. veljače 2021. }} Dubravko Tadić, govor na simpoziju: ''Ivan Supek and theoretical physics in Zagreb'', FIZIKA A 1(1992) 1, str. 8 (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref>'' == Spomen == * Dani Ksavera Šandora Gjalskog, Zabok&nbsp;<ref>[https://danigjalskog.com Dani Ksavera Šandora Gjalskog], danigjalskog.com</ref> :* [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski]] * Gradska Knjižnica Ksaver Šandor Gjalski, Zabok&nbsp;<ref>[https://knjiznica-zabok.hr Gradska Knjižnica Ksaver Šandor Gjalski Zabok], knjiznica-zabok.hr</ref> * Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga, Zagreb&nbsp;<ref>[http://os-ksdjalskog-zg.skole.hr Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220407011948/http://os-ksdjalskog-zg.skole.hr/ |date=7. travnja 2022. }}, os-ksdjalskog-zg.skole.hr</ref> == Izvori == *{{moljac|gjalski.htm}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikizvor autor}} {{wikicitat}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrx%5B-%5D%5B112721%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] * [http://www.danigjalskog.com/ Dani Ksavera Šandora Gjalskog] * [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6841 Gjalski, Ksaver Šandor], ''[[Hrvatski biografski leksikon]]'' * [http://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&A=0000010591&grupa=WARASDINIENSIA&vrsta=ZBI&H=varazdin#!tab_0=2 Ksaver Šandor Gjalski], izbor digitaliziranih djela {{Književnici realizma}} {{Hrvatska književnost}} {{Predsjednici Društva hrvatskih književnika}} {{GLAVNIRASPORED:Gjalski, Ksaver Šandor}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Hrvatski kroničari]] [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Hrvatski filolozi]] [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[Kategorija:Životopisi, Zabok]] [[Kategorija:Predsjednici Društva hrvatskih književnika]] 9gjd2di8pozd1np5abqlx2n40ur6ofp 0 19319 7469433 7467005 2026-05-27T09:42:19Z Tulkas Astaldo 38717 nekoliko sitnica 7469433 wikitext text/x-wiki {{točnost}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Njemačka Demokratska Republika |hr_ime=Njemačka Demokratska Republika |izvorno_ime=Deutsche Demokratische Republik |zastava=Flag of East Germany.svg |zastava_i = Zastava Njemačke |grb_i = Grb Njemačke |grb=Coat of arms of East Germany (1955–1990).svg |genitiv=Istočne Njemačke |kontinent=Europa |regija = Njemačka |država = Njemačka |era=[[hladni rat]] |godina_start = 1949. |godina_kraj = 1990. |datum_start = [[7. listopada]] [[1949.]] |datum_kraj = [[3. listopada]] [[1990.]] |p1 = Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj |flag_p1 = Flag of Germany (1946-1949).svg |s1 = Njemačka |flag_s1 = Flag of Germany.svg |mapa = East Germany 1956-1990.svg |mapa_veličina = 300x300px |himna = ''[[Auferstanden aus Ruinen]]'' |jezik = [[njemački]] ||latd=52 |latm=31 |latNS=N |longd=13 |longm=24 |longEW=E |glavni_grad = [[Istočni Berlin]] |vlada_tip = socijalistička država |legislatura = Volkskammer |titula_vođa = [[Vođe DDR-a|Šef države]] |vođa1 = [[Wilhelm Pieck]] |godina_vođa1 = 1949. – 1960. |vođa2 = [[Walter Ulbricht]] |godina_vođa2 = 1960. – 1973. |vođa3 = [[Willi Stoph]] |godina_vođa3 = 1973. – 1976. |vođa4 = [[Erich Honecker]] |godina_vođa4 = 1976. – 1989. |vođa5 = [[Egon Krenz]] |godina_vođa5 = 1989. |vođa6 = [[Manfred Gerlach]] |godina_vođa6 = 1989. - 1990. |vođa7 = [[Sabine Bergmann-Pohl]] |godina_vođa7 = 1990. |titula_zamjenik = [[Vođe DDR-a|Šef Vlade]] |zamjenik1 = [[Otto Grotewohl]] |godina_zamjenik1 = 1949. – 1964. |zamjenik2 = [[Willi Stoph]] |godina_zamjenik2 = 1964. – 1973. |zamjenik3 = [[Horst Sindermann]] |godina_zamjenik3 = 1973. – 1976. |zamjenik4 = [[Willi Stoph]] |godina_zamjenik4 = 1976. – 1989. |zamjenik5 = [[Hans Modrow]] |godina_zamjenik5 = 1989. – 1990. |zamjenik6 = [[Lothar de Maizière]] |godina_zamjenik6 = 1990. |stat_površina1 = 108333 |stat_pop1 = 16111000 |stat_godina1 = 1990. |događaj_start =[[Povijest Njemačke od 1945.|osnovana]] |događaj_kraj =[[ponovno ujedinjenje Njemačke]] |događaj1 = [[Dogovor o Konačnoj Odluci s poštovanjem prema Njemačkoj|Konačna Odluka]] |datum_događaj1= [[25. rujna]] [[1990.]] |valuta = [[istočnonjemačka marka]] (DDM) |internet = .dd |broj = 37 }} '''Istočna Njemačka''', službeno '''Njemačka Demokratska Republika''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Deutsche Demokratische Republik''), skraćeno '''NJDR''' ili '''NDR''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''DDR''), bila je [[komunistička država]] koja je postojala od [[1949.]] do [[1990.]] godine na području bivše sovjetske okupacijske zone. DR Njemačka proglašena je u sovjetskom dijelu Berlina [[7. listopada]] [[1949.]] Puni suverenitet dobila je [[1945.]], ali sovjetske su postrojbe stupile na njezin teritorij poslije dogovora u [[Potsdam]]u, kao odgovor [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] nazočnosti u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] tijekom [[hladni rat|hladnog rata]]. DR Njemačka bila je članica [[Varšavski ugovor|Varšavskog ugovora]]. Poslije izbora, ujedinila se sa [[Savezna Republika Njemačka|Saveznom Republikom Njemačkom]] [[1990.]] godine. Kao takva je postala i dio [[Europska unija|Europske unije]] i [[NATO|NATO saveza]]. == Povijest == Na kraju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]] [[1945.]], pobjedničke države: [[Francuska]], [[Velika Britanija]], [[Sjedinjene Države]] i [[Sovjetski Savez]] odlučile su podijeliti Njemačku u četiri okupacijske zone. Svaka država bi kontrolirala određeni dio Njemačke dok se njen [[suverenitet]] ne reorganizira. Područje Istočne Njemačke je prvobitno bilo naseljeno Slavenskim narodom [[Vendi]]ma, a Njemačka ju je osvojila u srednjem vijeku. Novoosvojeno područje je organizirano u obliku njemačkih feudalnih država na slavenskim zemljama. Kretanja raznih naroda po njenom području su značajno utjecala na etnički sastav Istočne Njemačke. Veći dio Istočne Njemačke je bio dio Kraljevine Prusije. U imperijalističkoj Njemačkoj i Weimarskoj Republici, područja koja su pripadala Istočnoj Njemačkoj su se nalazile u središnjem dijelu države. To područje se nazivalo "Mitteldeutschland" (''Srednja Njemačka''), dok su "istoku" pripadale provincije kao što su istočna [[Pomeranija]], istočni [[Brandenburg]], [[Šlezija]] i Istočna i Zapadna [[Prusija]]. Tijekom Drugog svjetskog rata, saveznici su na konferenciji na [[Jalta|Jalti]] odlučili da poslijeratna granica Poljske bude pomaknuta zapadnije prema rijeci Odri, dok bi se sovjetska granica također pomaknula zapadnije prema poljskim područjima. Razgovori na Jalti i u Potsdamu su znatno utjecali na buduće okupacijske granice i administraciju poslijeratne Njemačke, koja je potpala pod četiri sile pobjednice ([[Sjedinjene Države]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[SSSR]]). Države [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje]], [[Brandenburg]], [[Saksonija]], [[Saska-Anhalt]], [[Tiringija]] i [[Berlin]]ski istočni sektor su potpali pod njemački sovjetski sektor. Ostatak područja Njemačke je podijeljen na tri dijela kojima su upravljale Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska. Teritorij pod njihovom upravom je konstituiran kao Savezna Republika Njemačka (SRN ili [[Zapadna Njemačka]]). Istočna Njemačka je prihvatila [[socijalizam]] kao državno uređenje i postala je dio Varšavskog ugovora, dok je Zapadna Njemačka postala liberalna parlamentarna republika i članica [[NATO]]-a. Prvi vođa NDR-a je bio [[Walter Ulbricht]]. [[Ustav Istočne Njemačke]] je definirao državu kao "Republiku radnika i seljaka". Do 1949. godine Njemačka demokratska republika bila je federacija. Dana [[17. lipnja]] [[1953.]], prateći male plaće i izgradnju grandioznog bulevara (Staljinaleja) u Istočnom Berlinu, veliki broj građana na ulicama je započeo prosvjed. Kasnije, tog dana Sovjetske postrojbe i tenkovi iznenada su započeli s hladnokrvnim ubijanjem prosvjednika – bilo je najmanje 125 mrtvih. Ubrzo nakon podjele Njemačke, [[Berlin]], bivši [[glavni grad]] Njemačke je podijeljen u četiri sektora. Istočni dio je potpao pod kontrolu Sovjetskog Saveza, do je zapadni raspodijeljen preostalim trima silama pobjednicama. Sukob oko statusa Zapadnog Berlina je pokrenuo Berlinski zračni most. Brz napredak Zapadne Njemačke i ekonomska stagnacija Istočne, naveli su veliki broj Nijemaca iz istočnog dijela Njemačke da pređu na zapad. == Izvori == {{nedostaju izvori}} {{izvori}} {{Povijest Njemačke}} {{Članice Varšavskog ugovora}} {{Komunističke države}} {{Njemačka}} [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:DR Njemačka| ]] [[Kategorija:Povijest Njemačke]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Komunističke države]] gbpn2v60do8bxn5hrcez9ehs7o9e1jh 0 19875 7469322 7109459 2026-05-27T04:20:16Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469322 wikitext text/x-wiki {{šahovske figure}} '''Skakač''' je naziv za [[šah]]ovsku figuru koja se kreće u obliku slova L [[Datoteka:Chess_nld44.png]][[Datoteka:Chess ndl45.svg]] Bijeli i crni skakač. Prikaz kretanja (mogućih poteza) skakača: {{Chess diagram |floatleft | | |nd| | | | | | | | | |xo| | | | |xo| |xo| | | | | | | | | |oo| |oo| | | | |oo| | | |oo | | | | | |nl| | | | | |oo| | | |oo | | | | |oo| |oo| |Potezi skakača }} {{Clear|left}} Skakač (kolokvijalno se naziva i "konj") može skakati, tj. za razliku od [[top (šah)|top]]a, [[Lovac (šah)|lovca]] i [[Kraljica (šah)|kraljice]], može biti okružen drugim figurama, ali svejedno može "pobjeći". [[Kategorija:Šahovske figure]] cwimmb5ntv3yy7gj1wf4f5ef7p5idwi 0 19877 7469320 6184454 2026-05-27T04:20:12Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469320 wikitext text/x-wiki {{šahovske figure}} [[Datoteka:Chess_rld44.png]][[Datoteka:Chess_rdl44.png]] '''Top''' je naziv za [[šah]]ovsku figuru, koja se kolokvijalno naziva i "kula". Svaki igrač na početku igre ima dva topa. Top se kreće vodoravno i okomito (za razliku od [[Lovac (šah)|lovca]], koji se kreće po dijagonalama). Kretanje topa: {{chess diagram |floatleft | | | | |oo| | |xo| | | | |oo|pl|xo|rd|xo | | | |oo| | |xo| | | | |oo| | |pd| |oo|oo|oo|rl|oo|oo|oo|oo | | | |oo| | | | | | | |oo| | | | | | | |oo| | | | |Moguće kretanje topa}} [[Kategorija:Šahovske figure]] qmutzmpz5p45rpwjl4mj4pvb7zpzu6p 0 21659 7469300 7241682 2026-05-27T04:14:19Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469300 wikitext text/x-wiki Rezultat [[šah]]ovske igre ovisi isključivo o vještini igrača, a nimalo o sreći. Šah se ubraja među tzv. ''[[igre s potpunom informacijom]]'': oba igrača imaju potpun pregled nad položajima figura i nema skrivenih čimbenika koje treba procjenjivati (kao npr. u kartaškim igrama). Igrači vuku naizmjenično po jedan potez. Cilj igre je [[mat]]irati protivnika. Pravila suvremenog šaha bitno se razlikuju od pravila arapskog [[šatrandž]]a. Ploča i figure su jednake, ali pravila o kretanju figura su drukčija. == Figure i potezi == {{Chess diagram|= | floatright | |= 8 |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= 7 |pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|= 6 | | | | | | | | |= 5 | | | | | | | | |= 4 | | | | | | | | |= 3 | | | | | | | | |= 2 |pl|pl|pl|pl|pl|pl|pl|pl|= 1 |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= a b c d e f g h | Početna pozicija }} Na početku igre obje strane (bijeli i crni) imaju po 16 figura. Od toga: * 8 [[Pješak (šah)|pješaka]] * 2 [[skakač]]a * 2 [[Lovac (šah)|lovca]] * 2 [[Top (šah)|topa]] * 1 [[Kraljica (šah)|kraljica]] * 1 [[Kralj (šah)|kralj]] Često se kaže »pješaci i figure«, pri čemu se dakle pojam »figura« koristi u užem smislu. "Teške figura" su dama i top, a "lake figure" su lovac i skakač. Partija počinje potezom bijelog. Oba igrača naizmjenično igraju po jedan potez. Početnici ponekad igraju na početku po dva poteza odjednom, što je pogrešno. == Cilj igre == Cilj igre je matirati protivnika. [[Mat]] je situacija kad je nakon našeg posljednjeg poteza suparnički kralj napadnut na takav način da se ne može obraniti. Postoje tri načina obrane od napada na kralja: # uzeti napadačku figuru # postaviti neku svoju figuru na liniju napada (ako nije napadnut od skakača) # uzmaknuti kraljem na polje koje nije pod napadom. Ako niti jedna obrana nije moguća, kralj je matiran. Napad na kralja zove se šahom, a ako je to istovremeno i mat, igrač koji napada kaže: »šah-mat«, ili samo »mat«. == Figure i njihovo kretanje == *''Kralj'' se može pokretati svim smjerovima za jedno polje. Nikada ne smije doći na mjesto koje napada bilo koja suparnička figura. *''Dama'' (naziva se i "kraljica") je najjača figura, kreće se neograničeno u svim smjerovima: okomito,vodoravno i dijagonalno. Ne može preskakati figure. *''Top'' (naziva se i "kula") kreće se neograničeno okomito i vodoravno (po linijama i redovima). Ne može preskakati ostale figure. *''Lovac'' (ranije se kod nas često koristio njemački naziv "laufer") kreće se neograničeno po dijagonalama. Ne može preskakati druge figure. Zbog takvog kretanja kreće se uvijek po poljima iste boje, pa govorimo o "bijelopoljcu" i "crnopoljcu". *''Skakač'' (naziva se i "konj") je jedina figura koja može preskočiti drugu figuru, svoju ili protivničku. Kreće se u obliku slova L: dva polja ravno, zatim jedno polje lijevo ili desno, na bilo koju stranu. Dakle, ako stoji u centru table ima osam raspoloživih polja. *''Pješak'' se kreće isključivo prema naprijed. Iz početne pozicije, na drugom redu, može ići naprijed za jedno ili za dva polja, a nakon toga samo za po jedno polje. Uzimati pak može samo ukoso na prvo polje prema naprijed. Dakle npr. bijeli pješak s polja d4 može uzeti protivničku figuru na c5 ili na e5. ''Promocija'': kada pješak dođe na posljednje polje (bijeli pješak na osmi red, odnosno crni pješak na prvi red) pretvara se u jednu od teških figura, po izboru igrača: damu, topa, lovca ili skakača. U sljedećem potezu, ta figura može igrati kao i svaka druga. (Početnici ponekad misle da se može promovirati samo u damu. To je gotovo uvijek slučaj, ali postoje i pozicije gdje je drugačija promocija bolja. Isto tako pogrešno je mišljenje da se može promovirati samo u one figure koje su prethodno izgubljene. Tako je teoretski moguće imati devet kraljica ili do deset topova, lovaca i skakača ako su svi pješaci promovirani.) Uzimanje ''[[en passant]]'' (međunarodno se koristi francuski izraz, koji znači "u prolazu") je poseban oblik kojim pješak može uzeti protivničkog pješaka. ''[[Rokada]]'' (''rošada'') je istovremeno premještanje kralja i topa na određena polja (''mala rokada'', ''velika rokada''). == Razlike prema šatrandžu == Kao što je rečeno, šatrandž se igrao jednakim figurama, ali uz bito drugačija pravila kretanja. Kralj, top i skakač kretali su se jednako kao u modrenom šahu. Lovac je mogao doći samo na drugo polje dijagonalno, pri tome preskačući figure kao skakač. Npr. lovac s polja d4 može doći na b2, b6, f2 ili f6. Dama (u šatrandžu: '''ferz''') se kretala samo za po jedno polje dijagonalno. Dakle, ferz s polja d4 može doći na polje c5, e5, c3 ili e3. Bila je to dakle najslabija, a ne najjača figura. Pješak se s početnog položaja nije mogao pokrenuti za dva polja odjednom, nego uvijek samo za jedno. Na zadnjem redu pak promovirao se jedino u ferza. Rokade nije bilo. Bila je to dakle vrlo spora igra. S damom i lovcima, koji su vrlo slabe figure, teško je bilo dati mat. Stoga je pobjeda matom bila rijetka, a kao pobjeda je vrijedio i pat ili "ogoljavanje": ako je protivniku ostao samo kralj, a vama uz kralja još jedna figura, dobili ste partiju. Takva spora, spokojna igra odgovarala je, očito, drugačijem temperamentu. U doba renesanse u Italiji uvedene su drastične promjene i igra je najednom postala brza i žestoka. == Poveznice == * [[šah]] * [[šahovska notacija]] [[Kategorija:Šah]] [[Kategorija:Športska pravila]] bdi8oetf07b4fip27wnqkya6q4dg5o2 0 22818 7469477 7366344 2026-05-27T10:27:49Z ~2026-31527-83 362220 /* Obilježja Parka prirode Učka */ 7469477 wikitext text/x-wiki [[Slika:Vela Draga 2008 Valley, Northwest Croatia.JPG|mini|300px|desno|[[Vela Draga]] u Parku prirode Učka.]] '''Park prirode Učka''' se nalazi u planinskom masivu [[Učka|Učke]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u blizini grada [[Rijeka|Rijeke]] i obuhvaća površinu od 160 četvornih kilometara. Park prirode je proglašen zaštićenim područjem [[1999.]] godine<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Zakon o proglašenju Parka prirode "Učka|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_05_45_870.html|access-date=2025-09-18|website=narodne-novine.nn.hr}}</ref>. Blizina mora pogoduje specifičnoj klimi i bujnoj vegetaciji do vršnih predjela. Mnoge zaštićene i rijetke životinjske i biljne vrste se stoga mogu naći u [[Prirodni rezervat|rezervatu]]. == Opći podaci == * '''Obuhvat''': područje masiva [[Učka|Učke]] i dijela [[Ćićarija|Ćićarije]] * '''Površina''': 160&nbsp;km² * '''Najviši vrhovi''': Vojak 1401 m<ref name="planinarenje.hr">{{Citiranje weba|last=Planinarenje.hr|title=Planinarenje.hr|url=https://planinarenje.hr/|access-date=2025-09-18|website=planinarenje.hr}}</ref> (bez kule 1396 m), Veli Planik 1272 m<ref name="planinarenje.hr"/> * '''Akti i godišnja proglašenja''': Zakon o proglašenju Parka prirode "Učka" (N.N. 45/99); [[travanj]], [[1999.]]<ref name=":0" /> * '''Županije''': [[Istarska županija|Istarska]] i [[Primorsko-goranska županija]] * '''Gradovi''': [[Opatija]] * '''Općine''': [[Kršan]], [[Lanišće]], [[Lovran]], [[Lupoglav]], [[Matulji]] i [[Mošćenička Draga]] == Obilježja Parka prirode Ucka == == Geologija i hidrologija == [[Slika:Vela Draga Valley2008, Croatia.JPG|mini|220px|lijevo|Jedan od mnogobrojnih vapnenačkih stupaca u [[Vela Draga|Veloj dragi]].]] Stijene koje izgrađuju planinu [[Učka|Učku]] nastajale su u velikom oceanu [[Tetis]] tijekom dugog geološkog vremena od razdoblja [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]] (prije 140 milijuna godina), pa sve do sredine [[Tercijar]]a (prije 30 milijuna godina). Taloženjem mineralnih skeletnih ostataka vodenih organizama tijekom milijuna godina, nastajali su debeli slojevi [[Sedimenti|taloga]] koji su, postupnim procesima kompakcije i cementacije, na kraju pretvoreni u čvrstu stijenu – [[vapnenac]]. O tome svjedoče brojni [[fosil]]i koje nalazimo u [[Sedimentne stijene|taložnim]] vapnenačkim stijenama. Sudar [[Afrička ploča|Afričke ploče]] s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom]], koji je započeo još krajem [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]] prije 65 milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje [[ocean]]a što je popraćeno intenzivnim [[Tektonski pokreti|tektonskim pokretima]]. Vodoravni su se slojevi (prvotno istaloženi na dnu oceana) naborali, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su [[Alpe]] i [[Dinaridi]], a čiji je dio i Učka. Njihovim je trošenjem u dublje dijelove mora stizao, povremeno nošen podmorskim lavinama, sitnozrnasti sediment od kojeg su nastale uslojene stijene koje nazivamo [[fliš]]. Od današnjih geoloških obilježja Parka prirode "Učka" možemo (pored [[Geomorfološki spomenik prirode|geomorfološkog spomenika prirode]] [[Vela Draga]]) kao vrijedne i zanimljive geološke formacije izdvojiti ''Krvavu stijenu'' na jugozapadnom dijelu Učke i ''Stijenu pod Brestom'' na [[Ćićarija|Ćićariji]]. Krški teren Učke obiluje speleološkim objektima kojih, prema do sada poznatim podacima, ima gotovo 200. Također su u podzemlju Učke dosada zabilježene neke endemske vrste podzemne faune, a brojni su i arheološki i povijesni nalazi iz različitih [[špilja]] i [[jama]] u Parku. [[Slika:Vranjska draga 02.jpg|mini|220px|Vranjska draga.]] U [[Hidrologija|hidrološkom]] i [[Hidrogeologija|hidrogeološkom]] smislu područje [[Planinski hrbat|planinskog hrpta]] Učke pripada slivu rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]] (zapadno) i slivu priobalnih izvora od [[Plominska draga|Plominske drage]] do uvale [[Preluka]] (istočno). Vršni hrbat sjeverne Učke sačinjava posebno zanimljivu hidrogeološku cjelinu. Raspucani i okršeni gornjokredni vapnenci, u kojima je oblikovan hrbat, su, zbog svoje velike upojnosti i vodopropusnosti, kolektori podzemnih voda. Vapnenci su navučeni, odnosno leže na vodonepropusnim naslagama fliša. Zbog toga se višak akumulirane podzemne vode prelijeva na dodiru [[fliš]]a i [[vapnenac]]a pa se u podnožju grebena nalazi više [[izvor]]a. Voda ovih izvorišta je izuzetno visoke kakvoće te se koristi za potrebe vodoopskrbe liburnijskog područja. Na padinama Učke morfološki je izraženo više duboko usječenih bujičnih dolina kilometarskih dimenzija. One su većinom suhe, a samo u razdobljima dovoljno obilnih padalina nastaju veće količine vode zbog čega ih nazivamo bujičnim tokovima. Što se tiče stajaćih voda na području Parka, bilježimo četrdesetak [[Lokva|lokvi]] koje, uz spomenute bujične vodotoke, predstavljaju posebno značajna staništa slatkovodne [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]]. '''Geomorfološki spomenik prirode Vela draga''' Među vrijednostima nežive prirode Parka posebno mjesto zauzima kanjon Vela draga. Ovaj lokalitet zaštićen je prije više desetljeća kao [[geomorfološki spomenik prirode,]] a odlikuje se slikovitim soliternim vapnenačkim stupovima i stijenama koji predstavljaju izuzetnu geomorfološku i [[krajobraz]]nu vrijednost. Smatra se da je [[kanjon]] nastao taloženjem vodoravnih slojeva paleogenskih vapnenaca nakon čega je uslijedilo tektonsko izdizanje i raspucavanje. Sadašnji je izgled Vela draga poprimila postepenom i dugotrajnom [[Erozija|erozijom]] i okršavanjem. U odlomcima stijena na siparu vidljivi su brojni fosilni ostaci različitih foraminifera i školjaka koji svjedoče o bogatoj geološkoj povijesti i paleookolišu u kojem su živjeli.<ref>http://www.hrt.hr/301154/magazin/vela-draga-park-unutar-parka-prirode-ucka {{citat|Od izrazite je važnosti zbog svog postanka. U njoj možemo pronaći puno fosila pomoću kojih možemo saznati o nastanku ne samo ovog kanjona, već i Učke i cijelog ovog kraja, ističe Andrea Stojaković, PP Učka}}(pristupljeno 15. listopada 2015.)</ref> Uz jedinstvena geološka obilježja Vela draga posjeduje i brojna druga: pripadnike rijetke ornitofaune, arheološke nalaze iz špilje ''Pupićina peć'' te raznoliku [[Flora|floru]]. Kanjon još od 30-tih godina 20. stoljeća posjećuju čuveni alpinisti, a danas je za poklonike [[Slobodno penjanje|slobodnog penjanja]] jedna od najpopularnijih lokacija u Hrvatskoj. == Biološka raznolikost == Istražujući Učku i Ćićariju prolazimo kroz nekoliko različitih visinskih pojasa šumske vegetacije. Šume [[Hrast medunac|hrasta medunca]] i [[Bijeli grab|bijelog graba]], koje su u Parku manje zastupljene, nalaze se u najnižim dijelovima Parka. Šume [[Pitomi kesten|kesten]]a i maruna mjestimično zauzimaju i veće površine jer su ih ljudi oduvijek sadili na ovim prostorima kao voćke. Česti su stanovnici kestenovih šuma različite ptice dupljašice, [[vjeverica]] (''Sciurus vulgaris'') i [[sivi puh]] (''Myoxus glis''). Velike površine u Parku do 600 m n. v. zauzimaju šume [[Crni grab|crnog graba]] koje su u središnjim područjima Parka odvojene prostranstvima [[Bukva|bukovih]] šuma. Primorska šuma bukve obrasta prostranstva Učke i Ćićarije u višim dijelovima Parka te je dom mnogim vrstama sisavaca kao što su: [[šumska voluharica]] (''Clethrionomys glareolus''), [[divlja svinja]] (''Sus scrofa''), [[srna]] (''Capreolus capreolus'') i dr. Kao vegetacijsku posebnost bitno je spomenuti i zonu [[Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske|pretplaninske šume]] [[Bukva|bukve]] koja se razvila na samom vršnom grebenu, a koju karakteriziraju kržljava i kriva stabla ponekad znatne starosti i slikovitosti. Uz šumske i travnjačke površine, stijene i točila su staništa na kojima možemo pronaći neke od najrjeđih i najosjetljivijih biljnih i životinjskih vrsta u Parku. Stijene vršnog dijela Učke prava su floristička Meka, jer se na njima, gotovo neposredno jedne uz druge, nalaze vrste alpskog i submediteranskog, odnosno mediteransko-montanskog afiniteta. Greben Učke nastanjava stenoendem [[učkarski zvončić]] (''Campanula tommasiniana'') koji je od čitave planete zemlje izabrao upravo Učku za svoj dom. Stjenovita su staništa i mjesta s bogatom faunom ptica gdje susrećemo [[modrokos]]a (''Monticola solitarius''), [[kamenjar]]a (''Monticola saxatilis''), [[Sivi sokol|sivog sokola]] (''Falco peregrinus'') i [[Ušara|ušaru]] (''Bubo bubo''). Često se na stijenama Sisola, Bresta i Suhog vrha mogu vidjeti [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos'') i [[bjeloglavi sup]] (''Gyps fulvus'') u potrazi za hranom ili u preletu. Uz nekoliko vrsta [[Gušteri|guštera]] i [[Zmije|zmija]], Učka predstavlja i enklavu reliktne [[Velebitska gušterica|velebitske gušterice]] (''Lacerta horvathi''), vrste alpsko-dinarskog rasprostranjenja koja je na Učki prisutna samo na području vršnog grebena. [[Slika:Croat fg126.jpg|mini|220px|lijevo|''Syrphidae'']] Livade i travnjaci Učke i Ćićarije, zbog osebujne i bogate flore, predstavljaju prije svega značajan spremnik bioraznolikosti živog svijeta. Ovdje nalazimo čitav niz rijetkih, ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta poput: [[Lukovičasti ljiljan|lukovičavog ljiljana]] (''Lilium bulbiferum''), [[Kranjski ljiljan|kranjskog ljiljana]] (''Lilium carniolicum''), [[Ilirska gladiola|ilirske gladiole]] (''Gladiolus illyricus''), nekoliko vrsta sirištara (''Gentiana sp.''), zvončića (''Campanula sp.''), [[Gorska sasa|gorske sase]] (''Pulsatilla montana''), jaglaca (''Primula sp.''), [[Uskolisni plućnjak|uskolisnog plućnjaka]] (''Pulmonaria angustifolia''), raznih [[Orhideje|orhideja]] (''Orchidaceae''), [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae''), karanfila (''Dianthus sp.'') i brojnog drugog bilja, često šarolikih i dekorativnih cvjetova koje izletnici, iako ne bi smjeli, ipak povremeno beru. [[Leptiri]], kao što su šumski [[crni okaš]] (''Erebia medusa''), [[crni apolon]] (''Parnassius mnemosyne''), [[kozlinčev plavac]] (''Glaucopsyche alexis'') ili kukac ''Saga pedo'', upotpunjuju tezu o bogatoj bioraznolikosti ovih staništa. [[Slika:Croat fg193.jpg|mini|220px|''Pterophoridae'']] S flišne podloge Učke teče veći broj malih [[izvor]]a i [[vodotok]]a koji svojim postojanjem upotpunjuju raznovrsni mozaik staništa na području Parka. [[Vlažno područje|Vlažna staništa]] su osobito bitna za raznolikost [[Kukci|kukaca]] i [[Vodozemci|vodozemaca]]. Ličinke [[Tulari|tulara]] (''Trichoptera'') i [[vodencvjetovi|vodencvjetova]] (''Ephemeroptera''), [[Dvokrilci|dvokrilaca]] (''Diptera'') i [[Vretenca|vretenaca]] (''Odonata'') mogu se pronaći u gotovo svakom izvoru ili [[Lokva|lokvi]]. Često će se nakon kiše u vlažnim udolinama i usjecima naići na [[Pjegavi daždevnjak|pjegavog daždevnjaka]] (''Salamandra salamandra''), a u proljeće su, kad se Učka probudi iz zimskog sna, [[Lokva|lokve]] i [[Bara|bare]] duž Parka prepune ličinki ovih životinja. Za vodu su vezane i 3 vrste vodenjaka: [[Planinski vodenjak|planinski]] (''Triturus alpestris''), [[Ilirski vodenjak|ilirski]] (''Triturus vulgaris meridionalis'') i [[Veliki vodenjak|veliki]] (''Triturus carnifex'') te žabe: [[žuti mukač]] (''Bombina variegata''), [[krastača]] (''Bufo bufo''), [[gatalinka]] (''Hyla arborea'') i [[šumska žaba]] (''Rana dalmatina''). [[Slika:Croat fg190.jpg|mini|220px|lijevo|''Amata phegea'' ; ''Tenthredinidae'']] == Čovjekova baština - suživot čovjeka i prirode == Djelovanje čovjeka na nekom prostoru redovito je uvjetovano prirodnim resursima i obilježjima što jasno razaznajemo prateći povijest čovjeka i njegove baštine na Učki. Zbog prirodne strukture [[reljef]]a te njegove razvedenosti i morfologije, najbolje i najviše su zastupljeni spomenici kulturne baštine koji datiraju iz razdoblja prapovijesti, a to su u prvom redu pećinski objekti, naselja na otvorenom i visinska naselja ili gradine. Uz sama se nalazišta vežu brojni nalazi materijalne kulture: osteološki, antropološki te drugi oblici očuvanih predmeta iz čovjekove svakodnevne i kulturološke djelatnosti. U razdoblju antike i srednjeg vijeka [[Učka]] nije toliko pogodna za duža naseljavanja i boravljenja na visoravnima ili nepristupačnim obroncima, a razlog tome je promjena načina života, privrede i trgovinske mreže. No, tada Učka služi kao spojnica između Istre i kontinentalnog dijela Hrvatske pa je presijecaju brojni putovi, prometnice ili odmorišta, osobito u odlučujućim vremenima velikih seoba i pomicanja stanovništva diljem europskog kopna. Daljnjim razvojem privrede, novih životnih potreba i standarda, Učka postaje ruralno-ambijentalno središte, a to se najviše raspoznaje u tipičnoj ruralnoj arhitekturi, sakralnim, glagoljskim i drugim spomenicima. Svoje tragove ostavilo je i razdoblje klasicizma i secesije iz vremena vladavine Austro-Ugarske monarhije, najčešće u vidu javne arhitekture vezane uz ceste, vode ili šume. Specifična estetika krajobraza Učke nastala je ispreplitanjem tradicionalne ljudske djelatnosti vezane prvenstveno uz poljoprivredu, stočarstvo i korištenje šuma s prirodnim obilježjima prostora. Čovjek je svojim radom i dugotrajnim gospodarenjem resursima oblikovao izvorne kultivirane pejzaže čija su obilježja brojni suhozidi, pastirski stanovi i drugi elementi graditeljske baštine koji danas tvore autentično kulturno-povijesno naslijeđe. Ovaj sklad prirodnog i antropogenog ujedno je i glavni motiv mnogobrojnim urbanim posjetiteljima Parka da se zadrže i vrate, te svaki put iznova osjete svu snagu i privlačnost iskonske prirode i čovjekove tradicije koja je na ovoj planini duboko ukorijenjena. Unatoč postepenom zapuštanju tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, autohtoni poljoprivredni proizvodi i prirodni plodovi i danas su okosnica turističkog identiteta regije. Maruni, šparoge, trešnje i rakije od meda i imele samo su dio gastronomske ponude koju svakako preporučamo posjetiteljima Učke. Od nekada vrlo razvijenog stočarstva na Učki danas je uglavnom preostalo ovčarstvo, a kao simbol Istre i Učke posebno spominjemo [[Istarsko govedo]] ili boškarin kojeg nalazimo i na zaštitnom znaku Parka prirode Učka. == Klimatska obilježja == [[Slika:Opatija014.jpg|mini|260px|Pogled na [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] i obronke Učke u [[Opatija|Opatiji]].]] Masiv Učke predstavlja prirodnu barijeru između blage [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] unutrašnje [[Istra|Istre]] te izrazito [[Sredozemna klima|mediteranske klime]] [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]]. [[Klima]] Parka prirode Učka općenito je uvjetovana geografskim položajem, naime, u blizini prolazi 45 paralela. Na ovim prostorima izmjenjuju se, uglavnom, tri različita karakteristična tipa [[Vrijeme (klima)|vremena]]. Oni se mijenjaju zavisno o sezonskim strujanjima atmosfere i izmjenama različitih zračnih masa – [[ciklona]] i [[anticiklona]]. Tijekom hladnijeg dijela godine učestalo se javljaju dva tipa vremena – onaj karakteriziran pojavom [[Vjetar|vjetra]] jugoistočnjaka ([[jugo]]) s relativno visokom i konstantnom temperaturom i kišonosnim [[oblaci]]ma, te klimatski tip čije je obilježje [[bura]] koju obično prati bistra atmosfera s dobrom vidljivošću te niske temperature. Neporemećeno vrijeme je tip vremena koji vlada za vrijeme stabilnih općih vremenskih prilika, a najizrazitiji je i najučestaliji [[Ljeto|ljeti]] ili početkom [[jesen]]i za vrijeme anticiklona. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], [[Opatija]] i uski [[Priobalje|priobalni pojas]] imaju [[Köppenova klasifikacija klime#C - Umjereno tople kišne klime|umjereno toplu kišnu klimu]] bez suhog razdoblja i s vrućim ljetom (klasifikacijska oznaka Cfa). Najtopliji mjesec u godini ima srednju temperaturu veću od 22&nbsp;°C, ali nema izrazitog suhog razdoblja. Najmanje oborina ima [[Ljeto|ljeti]], a najviše u kasnu [[jesen]] i [[proljeće]]. Prema [[Wladimir Peter Köppen|Köppenu]] se ovakav tip klime naziva klima kamelije. Viši dijelovi Parka imaju umjereno toplu kišnu klimu s toplim ljetom (Cfb) ili klimu bukve, a karakteristike su joj da je [[srednja temperatura]] najtoplijeg mjeseca u godini manja od 22&nbsp;°C, uz barem četiri mjeseca u godini sa srednjom temperaturom iznad 10&nbsp;°C. Najmanje [[oborina]] ima ljeti. == Atrakcije == [[Datoteka:Vojak, Učka.jpg|desno|mini|200px|Kula Vojak]] '''Vojak''' – u bogatstvu planinske vegetacije i endemičnih vrsta ističe se stjenoviti greben najvišeg vrha Učke, a sa stare kule-vidikovca, izgrađene početkom 20. stoljeća, pruža se veličanstven pogled na Istru, Kvarnerski zaljev s otocima, planine Gorskog kotara, Velebit, Alpe i Italiju. Na kuli se mogu dobiti informacije o Parku, a postavljeni teleskopi pružaju još bolji pogled na okolne krajolike. U neposrednoj blizini nalazi se i uzletište za slobodno letenje ovjesnim jedrilicama i padobranskim jedrima. '''klanac Vela draga''' – ovaj prirodni fenomen, klesan tijekom dugog geološkog razdoblja (još od vremena krede) potresima, vjetrovima, suncem i vodom, danas je zaštićen u kategoriji geomorfološki spomenik prirode. Na samom rubu kanjona uređeni su vidikovac i odmorište te izložba na otvorenom. '''Zagrad – Kožljak''' - u sjeni masiva Učke smješteni su ostaci ranosrednjovjekovnog kožljačkog kaštela mističnog izgleda koji još i danas skrivaju tajne iz vremena u kojem je bio naseljen. '''kanjon Mošćeničke Drage''' – jedna od najljepših bujičnih dolina, sa svojim strmim, duboko usječenim stjenovitim stranama i još uvijek obrađenim terasama iznad kojih dominira Učka, odlikuje se iznimnom slikovitošću krajobraza te bogatom florom, faunom i povijesnim naslijeđem. '''Brajkov vrh – Korita''' – stjenoviti Brajkov vrh u čijem je podnožju stalni izvor koji se prelijeva iz jednog korita u drugo, predstavlja prizor iz idile u srcu Ćićarije. U neposrednoj blizini smješten je planinarski dom PD “Glas Istre”. '''Veli Planik''' – s najvišeg vrha sjevernog dijela masiva Učke, koji svojim golim i stjenovitim vrhom strši kao kontrast u gustoj šumi Ćićarije, pruža se jedinstven pogled od 360 stupnjeva. == Rekreacija == [[Datoteka:Planina Učka.jpg|desno|mini|260px|Šuma na Učki.]] Obzirom na zaštićeni status područja, u Parku prirode "Učka" poželjni su i potiču se oni oblici rekreacije na otvorenom koji ne ugrožavaju njegova vrijedna prirodna i ljudskom rukom stvorena obilježja. Ovdje spomenute aktivnosti objedinjene su pod zajedničkim nazivom “Učka outdoor”, pa informacije o mogućnostima bavljenja pojedinim sportom zainteresirani mogu dobiti putem brošura, tabli i oznaka koje nose odgovarajući zaštitni znak (LOGO UČKA OUTDOOR) ili u Javnoj ustanovi "Park prirode Učka". * '''[[Planinarenje]]''' - Ljepota visokog gorja, želja za spoznajom prirode i želja za rekreacijom na Učku privlači velik broj planinara već oko 200 godina, što im omogućuju mnogobrojne uređene i označene planinarske staze. Najpoznatija planinarska odredišta su Vojak, Suhi vrh, Veli Planik, Korita i Sisol. * '''[[Alpinizam]]''' - Stijene Vele drage odigrale su važnu ulogu u razvoju alpinizma, a početke penjanja bilježimo još davne 1931.g. Do danas je Vela draga postala međunarodno poznato i rado posjećeno penjalište s preko 50 uređenih smjerova različitih težina. Osim toga, u neposrednoj blizini Parka u Općini Mošćenička Draga uređena su penjališta na stijenama Zijavice i u kanjonu Mošćeničke Drage. * '''[[Speleologija]]''' - Većina poznatih speleoloških objekata u Parku prirode "Učka" tipični su krški ponori, pa je za njihovo posjećivanje potrebna posebna vještina i oprema. Svi speleološki objekti na području Parka zakonom su zaštićeni, a za dozvolu za posjećivanje valja se obratiti Javnoj ustanovi Park prirode "Učka". * '''[[Brdski biciklizam]]''' - U Parku prirode "Učka" i na okolnom području uređeno je 8 staza za brdski biciklizam. Staze prolaze atraktivnim prirodnim predjelima, a jer su različitih težina mogu ih koristiti i različite kategorije biciklista, od rekreativaca do iskusnih natjecatelja. * '''[[Slobodno letenje]]''' - Gotovo od samih početaka modernog slobodnog letenja, tj. letenja zmajem i padobranskim jedrom, Učka privlači letače koji tu održavaju i različita domaća i međunarodna natjecanja. Na području Parka nalazi se registrirano letjelište “Učka” s uzletištima na lokacijama Vojak i Brgud. * '''[[Pustolovne utrke]]''' - Pustolovne utrke su aktivnost novijeg datuma, a sastoje se od različitih disciplina kao što su planinarenje, alpinizam, biciklizam, veslanje i druge. Na području Parka prirode "Učka" svake se godine održava nekoliko pustolovnih utrka koje neprestano stječu sve veći broj poklonika željnih aktivnog boravka u prirodi. == Upravljanje Parkom == Javna ustanova Park prirode "Učka" upravlja Parkom prirode "Učka" i geomorfološkim spomenikom prirode Vela draga koji se nalazi unutar granica Parka. Javna ustanova je osnovana Uredbom o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Učka" (N.N. 96/99) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Za provedbu propisa na području Parka zadužena je služba nadzora. '''Neki od najvažnijih ciljeva upravljanja su''': * Zaštita i očuvanje resursa * Omogućiti javnosti uživanje i razumijevanje posebnih vrijednosti Parka * Potpora gospodarskoj i socijalnoj dobrobiti lokalne zajednice * Tumačenje * [[Edukacija]] * Istraživanja * [[Rekreacija]] * pravila ponašanja '''Zabranjeno je''': * voziti off-road i izvan javnih prometnica * bacati [[otpad]] * uništavati i odnositi špiljski nakit, [[fosil]]e i [[mineral]]e * uništavati [[biljke]], [[životinje]] i [[gljive]] * paliti [[Vatra|vatru]] * [[Kampiranje|kampirati]] * stvarati [[buka|buku]] * unositi strane vrste == Poveznice == * [[Park prirode]] * [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]] * [[Učka|Planina Učka]] == Izvori == * http://www.pp-ucka.hr/ Park prirode Učka {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Nature park Učka}} * [http://www.pp-ucka.hr/ Park prirode Učka] {{Coord|45.2241628|14.19815399|region:HR-08/HR-18_type:landmark_scale:50000_source:CGN|format=dms|display=title}} {{Hrvatski NP i PP}} [[Kategorija:Hrvatski parkovi prirode]] [[Kategorija:Učka]] 6skq370zb206pf7cwb1z2zrw21jqku5 7469478 7469477 2026-05-27T10:28:29Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31527-83|~2026-31527-83]] ([[User talk:~2026-31527-83|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Hijerobot|Hijerobot]] 7366344 wikitext text/x-wiki [[Slika:Vela Draga 2008 Valley, Northwest Croatia.JPG|mini|300px|desno|[[Vela Draga]] u Parku prirode Učka.]] '''Park prirode Učka''' se nalazi u planinskom masivu [[Učka|Učke]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u blizini grada [[Rijeka|Rijeke]] i obuhvaća površinu od 160 četvornih kilometara. Park prirode je proglašen zaštićenim područjem [[1999.]] godine<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Zakon o proglašenju Parka prirode "Učka|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_05_45_870.html|access-date=2025-09-18|website=narodne-novine.nn.hr}}</ref>. Blizina mora pogoduje specifičnoj klimi i bujnoj vegetaciji do vršnih predjela. Mnoge zaštićene i rijetke životinjske i biljne vrste se stoga mogu naći u [[Prirodni rezervat|rezervatu]]. == Opći podaci == * '''Obuhvat''': područje masiva [[Učka|Učke]] i dijela [[Ćićarija|Ćićarije]] * '''Površina''': 160&nbsp;km² * '''Najviši vrhovi''': Vojak 1401 m<ref name="planinarenje.hr">{{Citiranje weba|last=Planinarenje.hr|title=Planinarenje.hr|url=https://planinarenje.hr/|access-date=2025-09-18|website=planinarenje.hr}}</ref> (bez kule 1396 m), Veli Planik 1272 m<ref name="planinarenje.hr"/> * '''Akti i godišnja proglašenja''': Zakon o proglašenju Parka prirode "Učka" (N.N. 45/99); [[travanj]], [[1999.]]<ref name=":0" /> * '''Županije''': [[Istarska županija|Istarska]] i [[Primorsko-goranska županija]] * '''Gradovi''': [[Opatija]] * '''Općine''': [[Kršan]], [[Lanišće]], [[Lovran]], [[Lupoglav]], [[Matulji]] i [[Mošćenička Draga]] == Obilježja Parka prirode Učka == == Geologija i hidrologija == [[Slika:Vela Draga Valley2008, Croatia.JPG|mini|220px|lijevo|Jedan od mnogobrojnih vapnenačkih stupaca u [[Vela Draga|Veloj dragi]].]] Stijene koje izgrađuju planinu [[Učka|Učku]] nastajale su u velikom oceanu [[Tetis]] tijekom dugog geološkog vremena od razdoblja [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]] (prije 140 milijuna godina), pa sve do sredine [[Tercijar]]a (prije 30 milijuna godina). Taloženjem mineralnih skeletnih ostataka vodenih organizama tijekom milijuna godina, nastajali su debeli slojevi [[Sedimenti|taloga]] koji su, postupnim procesima kompakcije i cementacije, na kraju pretvoreni u čvrstu stijenu – [[vapnenac]]. O tome svjedoče brojni [[fosil]]i koje nalazimo u [[Sedimentne stijene|taložnim]] vapnenačkim stijenama. Sudar [[Afrička ploča|Afričke ploče]] s [[Euroazijska ploča|Euroazijskom]], koji je započeo još krajem [[Kreda (geološko razdoblje)|Krede]] prije 65 milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje [[ocean]]a što je popraćeno intenzivnim [[Tektonski pokreti|tektonskim pokretima]]. Vodoravni su se slojevi (prvotno istaloženi na dnu oceana) naborali, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su [[Alpe]] i [[Dinaridi]], a čiji je dio i Učka. Njihovim je trošenjem u dublje dijelove mora stizao, povremeno nošen podmorskim lavinama, sitnozrnasti sediment od kojeg su nastale uslojene stijene koje nazivamo [[fliš]]. Od današnjih geoloških obilježja Parka prirode "Učka" možemo (pored [[Geomorfološki spomenik prirode|geomorfološkog spomenika prirode]] [[Vela Draga]]) kao vrijedne i zanimljive geološke formacije izdvojiti ''Krvavu stijenu'' na jugozapadnom dijelu Učke i ''Stijenu pod Brestom'' na [[Ćićarija|Ćićariji]]. Krški teren Učke obiluje speleološkim objektima kojih, prema do sada poznatim podacima, ima gotovo 200. Također su u podzemlju Učke dosada zabilježene neke endemske vrste podzemne faune, a brojni su i arheološki i povijesni nalazi iz različitih [[špilja]] i [[jama]] u Parku. [[Slika:Vranjska draga 02.jpg|mini|220px|Vranjska draga.]] U [[Hidrologija|hidrološkom]] i [[Hidrogeologija|hidrogeološkom]] smislu područje [[Planinski hrbat|planinskog hrpta]] Učke pripada slivu rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]] (zapadno) i slivu priobalnih izvora od [[Plominska draga|Plominske drage]] do uvale [[Preluka]] (istočno). Vršni hrbat sjeverne Učke sačinjava posebno zanimljivu hidrogeološku cjelinu. Raspucani i okršeni gornjokredni vapnenci, u kojima je oblikovan hrbat, su, zbog svoje velike upojnosti i vodopropusnosti, kolektori podzemnih voda. Vapnenci su navučeni, odnosno leže na vodonepropusnim naslagama fliša. Zbog toga se višak akumulirane podzemne vode prelijeva na dodiru [[fliš]]a i [[vapnenac]]a pa se u podnožju grebena nalazi više [[izvor]]a. Voda ovih izvorišta je izuzetno visoke kakvoće te se koristi za potrebe vodoopskrbe liburnijskog područja. Na padinama Učke morfološki je izraženo više duboko usječenih bujičnih dolina kilometarskih dimenzija. One su većinom suhe, a samo u razdobljima dovoljno obilnih padalina nastaju veće količine vode zbog čega ih nazivamo bujičnim tokovima. Što se tiče stajaćih voda na području Parka, bilježimo četrdesetak [[Lokva|lokvi]] koje, uz spomenute bujične vodotoke, predstavljaju posebno značajna staništa slatkovodne [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]]. '''Geomorfološki spomenik prirode Vela draga''' Među vrijednostima nežive prirode Parka posebno mjesto zauzima kanjon Vela draga. Ovaj lokalitet zaštićen je prije više desetljeća kao [[geomorfološki spomenik prirode,]] a odlikuje se slikovitim soliternim vapnenačkim stupovima i stijenama koji predstavljaju izuzetnu geomorfološku i [[krajobraz]]nu vrijednost. Smatra se da je [[kanjon]] nastao taloženjem vodoravnih slojeva paleogenskih vapnenaca nakon čega je uslijedilo tektonsko izdizanje i raspucavanje. Sadašnji je izgled Vela draga poprimila postepenom i dugotrajnom [[Erozija|erozijom]] i okršavanjem. U odlomcima stijena na siparu vidljivi su brojni fosilni ostaci različitih foraminifera i školjaka koji svjedoče o bogatoj geološkoj povijesti i paleookolišu u kojem su živjeli.<ref>http://www.hrt.hr/301154/magazin/vela-draga-park-unutar-parka-prirode-ucka {{citat|Od izrazite je važnosti zbog svog postanka. U njoj možemo pronaći puno fosila pomoću kojih možemo saznati o nastanku ne samo ovog kanjona, već i Učke i cijelog ovog kraja, ističe Andrea Stojaković, PP Učka}}(pristupljeno 15. listopada 2015.)</ref> Uz jedinstvena geološka obilježja Vela draga posjeduje i brojna druga: pripadnike rijetke ornitofaune, arheološke nalaze iz špilje ''Pupićina peć'' te raznoliku [[Flora|floru]]. Kanjon još od 30-tih godina 20. stoljeća posjećuju čuveni alpinisti, a danas je za poklonike [[Slobodno penjanje|slobodnog penjanja]] jedna od najpopularnijih lokacija u Hrvatskoj. == Biološka raznolikost == Istražujući Učku i Ćićariju prolazimo kroz nekoliko različitih visinskih pojasa šumske vegetacije. Šume [[Hrast medunac|hrasta medunca]] i [[Bijeli grab|bijelog graba]], koje su u Parku manje zastupljene, nalaze se u najnižim dijelovima Parka. Šume [[Pitomi kesten|kesten]]a i maruna mjestimično zauzimaju i veće površine jer su ih ljudi oduvijek sadili na ovim prostorima kao voćke. Česti su stanovnici kestenovih šuma različite ptice dupljašice, [[vjeverica]] (''Sciurus vulgaris'') i [[sivi puh]] (''Myoxus glis''). Velike površine u Parku do 600 m n. v. zauzimaju šume [[Crni grab|crnog graba]] koje su u središnjim područjima Parka odvojene prostranstvima [[Bukva|bukovih]] šuma. Primorska šuma bukve obrasta prostranstva Učke i Ćićarije u višim dijelovima Parka te je dom mnogim vrstama sisavaca kao što su: [[šumska voluharica]] (''Clethrionomys glareolus''), [[divlja svinja]] (''Sus scrofa''), [[srna]] (''Capreolus capreolus'') i dr. Kao vegetacijsku posebnost bitno je spomenuti i zonu [[Šume pretplaninskog pojasa Hrvatske|pretplaninske šume]] [[Bukva|bukve]] koja se razvila na samom vršnom grebenu, a koju karakteriziraju kržljava i kriva stabla ponekad znatne starosti i slikovitosti. Uz šumske i travnjačke površine, stijene i točila su staništa na kojima možemo pronaći neke od najrjeđih i najosjetljivijih biljnih i životinjskih vrsta u Parku. Stijene vršnog dijela Učke prava su floristička Meka, jer se na njima, gotovo neposredno jedne uz druge, nalaze vrste alpskog i submediteranskog, odnosno mediteransko-montanskog afiniteta. Greben Učke nastanjava stenoendem [[učkarski zvončić]] (''Campanula tommasiniana'') koji je od čitave planete zemlje izabrao upravo Učku za svoj dom. Stjenovita su staništa i mjesta s bogatom faunom ptica gdje susrećemo [[modrokos]]a (''Monticola solitarius''), [[kamenjar]]a (''Monticola saxatilis''), [[Sivi sokol|sivog sokola]] (''Falco peregrinus'') i [[Ušara|ušaru]] (''Bubo bubo''). Često se na stijenama Sisola, Bresta i Suhog vrha mogu vidjeti [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos'') i [[bjeloglavi sup]] (''Gyps fulvus'') u potrazi za hranom ili u preletu. Uz nekoliko vrsta [[Gušteri|guštera]] i [[Zmije|zmija]], Učka predstavlja i enklavu reliktne [[Velebitska gušterica|velebitske gušterice]] (''Lacerta horvathi''), vrste alpsko-dinarskog rasprostranjenja koja je na Učki prisutna samo na području vršnog grebena. [[Slika:Croat fg126.jpg|mini|220px|lijevo|''Syrphidae'']] Livade i travnjaci Učke i Ćićarije, zbog osebujne i bogate flore, predstavljaju prije svega značajan spremnik bioraznolikosti živog svijeta. Ovdje nalazimo čitav niz rijetkih, ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta poput: [[Lukovičasti ljiljan|lukovičavog ljiljana]] (''Lilium bulbiferum''), [[Kranjski ljiljan|kranjskog ljiljana]] (''Lilium carniolicum''), [[Ilirska gladiola|ilirske gladiole]] (''Gladiolus illyricus''), nekoliko vrsta sirištara (''Gentiana sp.''), zvončića (''Campanula sp.''), [[Gorska sasa|gorske sase]] (''Pulsatilla montana''), jaglaca (''Primula sp.''), [[Uskolisni plućnjak|uskolisnog plućnjaka]] (''Pulmonaria angustifolia''), raznih [[Orhideje|orhideja]] (''Orchidaceae''), [[Glavočike|glavočika]] (''Asteraceae''), karanfila (''Dianthus sp.'') i brojnog drugog bilja, često šarolikih i dekorativnih cvjetova koje izletnici, iako ne bi smjeli, ipak povremeno beru. [[Leptiri]], kao što su šumski [[crni okaš]] (''Erebia medusa''), [[crni apolon]] (''Parnassius mnemosyne''), [[kozlinčev plavac]] (''Glaucopsyche alexis'') ili kukac ''Saga pedo'', upotpunjuju tezu o bogatoj bioraznolikosti ovih staništa. [[Slika:Croat fg193.jpg|mini|220px|''Pterophoridae'']] S flišne podloge Učke teče veći broj malih [[izvor]]a i [[vodotok]]a koji svojim postojanjem upotpunjuju raznovrsni mozaik staništa na području Parka. [[Vlažno područje|Vlažna staništa]] su osobito bitna za raznolikost [[Kukci|kukaca]] i [[Vodozemci|vodozemaca]]. Ličinke [[Tulari|tulara]] (''Trichoptera'') i [[vodencvjetovi|vodencvjetova]] (''Ephemeroptera''), [[Dvokrilci|dvokrilaca]] (''Diptera'') i [[Vretenca|vretenaca]] (''Odonata'') mogu se pronaći u gotovo svakom izvoru ili [[Lokva|lokvi]]. Često će se nakon kiše u vlažnim udolinama i usjecima naići na [[Pjegavi daždevnjak|pjegavog daždevnjaka]] (''Salamandra salamandra''), a u proljeće su, kad se Učka probudi iz zimskog sna, [[Lokva|lokve]] i [[Bara|bare]] duž Parka prepune ličinki ovih životinja. Za vodu su vezane i 3 vrste vodenjaka: [[Planinski vodenjak|planinski]] (''Triturus alpestris''), [[Ilirski vodenjak|ilirski]] (''Triturus vulgaris meridionalis'') i [[Veliki vodenjak|veliki]] (''Triturus carnifex'') te žabe: [[žuti mukač]] (''Bombina variegata''), [[krastača]] (''Bufo bufo''), [[gatalinka]] (''Hyla arborea'') i [[šumska žaba]] (''Rana dalmatina''). [[Slika:Croat fg190.jpg|mini|220px|lijevo|''Amata phegea'' ; ''Tenthredinidae'']] == Čovjekova baština - suživot čovjeka i prirode == Djelovanje čovjeka na nekom prostoru redovito je uvjetovano prirodnim resursima i obilježjima što jasno razaznajemo prateći povijest čovjeka i njegove baštine na Učki. Zbog prirodne strukture [[reljef]]a te njegove razvedenosti i morfologije, najbolje i najviše su zastupljeni spomenici kulturne baštine koji datiraju iz razdoblja prapovijesti, a to su u prvom redu pećinski objekti, naselja na otvorenom i visinska naselja ili gradine. Uz sama se nalazišta vežu brojni nalazi materijalne kulture: osteološki, antropološki te drugi oblici očuvanih predmeta iz čovjekove svakodnevne i kulturološke djelatnosti. U razdoblju antike i srednjeg vijeka [[Učka]] nije toliko pogodna za duža naseljavanja i boravljenja na visoravnima ili nepristupačnim obroncima, a razlog tome je promjena načina života, privrede i trgovinske mreže. No, tada Učka služi kao spojnica između Istre i kontinentalnog dijela Hrvatske pa je presijecaju brojni putovi, prometnice ili odmorišta, osobito u odlučujućim vremenima velikih seoba i pomicanja stanovništva diljem europskog kopna. Daljnjim razvojem privrede, novih životnih potreba i standarda, Učka postaje ruralno-ambijentalno središte, a to se najviše raspoznaje u tipičnoj ruralnoj arhitekturi, sakralnim, glagoljskim i drugim spomenicima. Svoje tragove ostavilo je i razdoblje klasicizma i secesije iz vremena vladavine Austro-Ugarske monarhije, najčešće u vidu javne arhitekture vezane uz ceste, vode ili šume. Specifična estetika krajobraza Učke nastala je ispreplitanjem tradicionalne ljudske djelatnosti vezane prvenstveno uz poljoprivredu, stočarstvo i korištenje šuma s prirodnim obilježjima prostora. Čovjek je svojim radom i dugotrajnim gospodarenjem resursima oblikovao izvorne kultivirane pejzaže čija su obilježja brojni suhozidi, pastirski stanovi i drugi elementi graditeljske baštine koji danas tvore autentično kulturno-povijesno naslijeđe. Ovaj sklad prirodnog i antropogenog ujedno je i glavni motiv mnogobrojnim urbanim posjetiteljima Parka da se zadrže i vrate, te svaki put iznova osjete svu snagu i privlačnost iskonske prirode i čovjekove tradicije koja je na ovoj planini duboko ukorijenjena. Unatoč postepenom zapuštanju tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, autohtoni poljoprivredni proizvodi i prirodni plodovi i danas su okosnica turističkog identiteta regije. Maruni, šparoge, trešnje i rakije od meda i imele samo su dio gastronomske ponude koju svakako preporučamo posjetiteljima Učke. Od nekada vrlo razvijenog stočarstva na Učki danas je uglavnom preostalo ovčarstvo, a kao simbol Istre i Učke posebno spominjemo [[Istarsko govedo]] ili boškarin kojeg nalazimo i na zaštitnom znaku Parka prirode Učka. == Klimatska obilježja == [[Slika:Opatija014.jpg|mini|260px|Pogled na [[Lungomare, Opatijska rivijera|Lungomare]] i obronke Učke u [[Opatija|Opatiji]].]] Masiv Učke predstavlja prirodnu barijeru između blage [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] unutrašnje [[Istra|Istre]] te izrazito [[Sredozemna klima|mediteranske klime]] [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]]. [[Klima]] Parka prirode Učka općenito je uvjetovana geografskim položajem, naime, u blizini prolazi 45 paralela. Na ovim prostorima izmjenjuju se, uglavnom, tri različita karakteristična tipa [[Vrijeme (klima)|vremena]]. Oni se mijenjaju zavisno o sezonskim strujanjima atmosfere i izmjenama različitih zračnih masa – [[ciklona]] i [[anticiklona]]. Tijekom hladnijeg dijela godine učestalo se javljaju dva tipa vremena – onaj karakteriziran pojavom [[Vjetar|vjetra]] jugoistočnjaka ([[jugo]]) s relativno visokom i konstantnom temperaturom i kišonosnim [[oblaci]]ma, te klimatski tip čije je obilježje [[bura]] koju obično prati bistra atmosfera s dobrom vidljivošću te niske temperature. Neporemećeno vrijeme je tip vremena koji vlada za vrijeme stabilnih općih vremenskih prilika, a najizrazitiji je i najučestaliji [[Ljeto|ljeti]] ili početkom [[jesen]]i za vrijeme anticiklona. Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], [[Opatija]] i uski [[Priobalje|priobalni pojas]] imaju [[Köppenova klasifikacija klime#C - Umjereno tople kišne klime|umjereno toplu kišnu klimu]] bez suhog razdoblja i s vrućim ljetom (klasifikacijska oznaka Cfa). Najtopliji mjesec u godini ima srednju temperaturu veću od 22&nbsp;°C, ali nema izrazitog suhog razdoblja. Najmanje oborina ima [[Ljeto|ljeti]], a najviše u kasnu [[jesen]] i [[proljeće]]. Prema [[Wladimir Peter Köppen|Köppenu]] se ovakav tip klime naziva klima kamelije. Viši dijelovi Parka imaju umjereno toplu kišnu klimu s toplim ljetom (Cfb) ili klimu bukve, a karakteristike su joj da je [[srednja temperatura]] najtoplijeg mjeseca u godini manja od 22&nbsp;°C, uz barem četiri mjeseca u godini sa srednjom temperaturom iznad 10&nbsp;°C. Najmanje [[oborina]] ima ljeti. == Atrakcije == [[Datoteka:Vojak, Učka.jpg|desno|mini|200px|Kula Vojak]] '''Vojak''' – u bogatstvu planinske vegetacije i endemičnih vrsta ističe se stjenoviti greben najvišeg vrha Učke, a sa stare kule-vidikovca, izgrađene početkom 20. stoljeća, pruža se veličanstven pogled na Istru, Kvarnerski zaljev s otocima, planine Gorskog kotara, Velebit, Alpe i Italiju. Na kuli se mogu dobiti informacije o Parku, a postavljeni teleskopi pružaju još bolji pogled na okolne krajolike. U neposrednoj blizini nalazi se i uzletište za slobodno letenje ovjesnim jedrilicama i padobranskim jedrima. '''klanac Vela draga''' – ovaj prirodni fenomen, klesan tijekom dugog geološkog razdoblja (još od vremena krede) potresima, vjetrovima, suncem i vodom, danas je zaštićen u kategoriji geomorfološki spomenik prirode. Na samom rubu kanjona uređeni su vidikovac i odmorište te izložba na otvorenom. '''Zagrad – Kožljak''' - u sjeni masiva Učke smješteni su ostaci ranosrednjovjekovnog kožljačkog kaštela mističnog izgleda koji još i danas skrivaju tajne iz vremena u kojem je bio naseljen. '''kanjon Mošćeničke Drage''' – jedna od najljepših bujičnih dolina, sa svojim strmim, duboko usječenim stjenovitim stranama i još uvijek obrađenim terasama iznad kojih dominira Učka, odlikuje se iznimnom slikovitošću krajobraza te bogatom florom, faunom i povijesnim naslijeđem. '''Brajkov vrh – Korita''' – stjenoviti Brajkov vrh u čijem je podnožju stalni izvor koji se prelijeva iz jednog korita u drugo, predstavlja prizor iz idile u srcu Ćićarije. U neposrednoj blizini smješten je planinarski dom PD “Glas Istre”. '''Veli Planik''' – s najvišeg vrha sjevernog dijela masiva Učke, koji svojim golim i stjenovitim vrhom strši kao kontrast u gustoj šumi Ćićarije, pruža se jedinstven pogled od 360 stupnjeva. == Rekreacija == [[Datoteka:Planina Učka.jpg|desno|mini|260px|Šuma na Učki.]] Obzirom na zaštićeni status područja, u Parku prirode "Učka" poželjni su i potiču se oni oblici rekreacije na otvorenom koji ne ugrožavaju njegova vrijedna prirodna i ljudskom rukom stvorena obilježja. Ovdje spomenute aktivnosti objedinjene su pod zajedničkim nazivom “Učka outdoor”, pa informacije o mogućnostima bavljenja pojedinim sportom zainteresirani mogu dobiti putem brošura, tabli i oznaka koje nose odgovarajući zaštitni znak (LOGO UČKA OUTDOOR) ili u Javnoj ustanovi "Park prirode Učka". * '''[[Planinarenje]]''' - Ljepota visokog gorja, želja za spoznajom prirode i želja za rekreacijom na Učku privlači velik broj planinara već oko 200 godina, što im omogućuju mnogobrojne uređene i označene planinarske staze. Najpoznatija planinarska odredišta su Vojak, Suhi vrh, Veli Planik, Korita i Sisol. * '''[[Alpinizam]]''' - Stijene Vele drage odigrale su važnu ulogu u razvoju alpinizma, a početke penjanja bilježimo još davne 1931.g. Do danas je Vela draga postala međunarodno poznato i rado posjećeno penjalište s preko 50 uređenih smjerova različitih težina. Osim toga, u neposrednoj blizini Parka u Općini Mošćenička Draga uređena su penjališta na stijenama Zijavice i u kanjonu Mošćeničke Drage. * '''[[Speleologija]]''' - Većina poznatih speleoloških objekata u Parku prirode "Učka" tipični su krški ponori, pa je za njihovo posjećivanje potrebna posebna vještina i oprema. Svi speleološki objekti na području Parka zakonom su zaštićeni, a za dozvolu za posjećivanje valja se obratiti Javnoj ustanovi Park prirode "Učka". * '''[[Brdski biciklizam]]''' - U Parku prirode "Učka" i na okolnom području uređeno je 8 staza za brdski biciklizam. Staze prolaze atraktivnim prirodnim predjelima, a jer su različitih težina mogu ih koristiti i različite kategorije biciklista, od rekreativaca do iskusnih natjecatelja. * '''[[Slobodno letenje]]''' - Gotovo od samih početaka modernog slobodnog letenja, tj. letenja zmajem i padobranskim jedrom, Učka privlači letače koji tu održavaju i različita domaća i međunarodna natjecanja. Na području Parka nalazi se registrirano letjelište “Učka” s uzletištima na lokacijama Vojak i Brgud. * '''[[Pustolovne utrke]]''' - Pustolovne utrke su aktivnost novijeg datuma, a sastoje se od različitih disciplina kao što su planinarenje, alpinizam, biciklizam, veslanje i druge. Na području Parka prirode "Učka" svake se godine održava nekoliko pustolovnih utrka koje neprestano stječu sve veći broj poklonika željnih aktivnog boravka u prirodi. == Upravljanje Parkom == Javna ustanova Park prirode "Učka" upravlja Parkom prirode "Učka" i geomorfološkim spomenikom prirode Vela draga koji se nalazi unutar granica Parka. Javna ustanova je osnovana Uredbom o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Učka" (N.N. 96/99) koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Za provedbu propisa na području Parka zadužena je služba nadzora. '''Neki od najvažnijih ciljeva upravljanja su''': * Zaštita i očuvanje resursa * Omogućiti javnosti uživanje i razumijevanje posebnih vrijednosti Parka * Potpora gospodarskoj i socijalnoj dobrobiti lokalne zajednice * Tumačenje * [[Edukacija]] * Istraživanja * [[Rekreacija]] * pravila ponašanja '''Zabranjeno je''': * voziti off-road i izvan javnih prometnica * bacati [[otpad]] * uništavati i odnositi špiljski nakit, [[fosil]]e i [[mineral]]e * uništavati [[biljke]], [[životinje]] i [[gljive]] * paliti [[Vatra|vatru]] * [[Kampiranje|kampirati]] * stvarati [[buka|buku]] * unositi strane vrste == Poveznice == * [[Park prirode]] * [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]] * [[Učka|Planina Učka]] == Izvori == * http://www.pp-ucka.hr/ Park prirode Učka {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Nature park Učka}} * [http://www.pp-ucka.hr/ Park prirode Učka] {{Coord|45.2241628|14.19815399|region:HR-08/HR-18_type:landmark_scale:50000_source:CGN|format=dms|display=title}} {{Hrvatski NP i PP}} [[Kategorija:Hrvatski parkovi prirode]] [[Kategorija:Učka]] rwz53okryv3675rkucqrnk3nhj7rwru 0 22980 7469519 5831569 2026-05-27T10:53:27Z Argo Navis 852 izvor 7469519 wikitext text/x-wiki '''Opća zoologija''' se, za razliku od [[posebna zoologija|posebne zoologije]] bavi zajedničkim osobinama koje vrijede za cijeli životinjski svijet. Ona, kao i sve ostale [[prirodna znanost|prirodne znanosti]] osim [[biologija|biologije]], pokušava pronaći odnosno utvrditi opća pravila i zakonitosti koji bi bili univerzalno primjenjivi.<ref>[[Johann Baptist von Spix]]: ''Geschichte und Beurtheilung aller Systeme in der Zoologie: nach ihrer Entwicklungsfolge von Aristoteles bis auf die gegenwärtige Zeit''. In der Schrag’schen Buchhandlung, 1811. S. 6 ([https://books.google.de/books?id=CnBIAAAAMAAJ&dq=Allgemeine+Zoologie&as_brr=1&source=gbs_navlinks_s&hl=de Scan] bei Google Books)</ref> U opću zoologiju ubraja se, na primjer, [[fiziologija]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Zoologija]] s6h5gwxduf92434x7e82exxn4jx1e8y 7469520 7469519 2026-05-27T10:53:33Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zoologija|Zoologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Grane zoologije|Grane zoologije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469520 wikitext text/x-wiki '''Opća zoologija''' se, za razliku od [[posebna zoologija|posebne zoologije]] bavi zajedničkim osobinama koje vrijede za cijeli životinjski svijet. Ona, kao i sve ostale [[prirodna znanost|prirodne znanosti]] osim [[biologija|biologije]], pokušava pronaći odnosno utvrditi opća pravila i zakonitosti koji bi bili univerzalno primjenjivi.<ref>[[Johann Baptist von Spix]]: ''Geschichte und Beurtheilung aller Systeme in der Zoologie: nach ihrer Entwicklungsfolge von Aristoteles bis auf die gegenwärtige Zeit''. In der Schrag’schen Buchhandlung, 1811. S. 6 ([https://books.google.de/books?id=CnBIAAAAMAAJ&dq=Allgemeine+Zoologie&as_brr=1&source=gbs_navlinks_s&hl=de Scan] bei Google Books)</ref> U opću zoologiju ubraja se, na primjer, [[fiziologija]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Grane zoologije]] bb8szpkonety0spv4x10o4eh55drx0g 0 24820 7468927 7423059 2026-05-26T12:23:27Z ~2026-31380-04 362131 dodatak verzija punog imena 7468927 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Rudolf Steiner | slika = Steiner um 1905.jpg | slika_širina = | naslov = Rudolf Steiner oko 1905. godine | datum_rođenja = [[27. veljače]] [[1861.]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> | mjesto_rođenja = [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] | datum_smrti = [[30. ožujka]] [[1925.]] | mjesto_smrti = [[Dornach]], [[Švicarska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|austrijanac]] | etnicitet = | polje = [[metafizika]], [[epistemologija]], [[ezoterija]], [[kršćanstvo]], [[filozofija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = [[Karl Julius Schröer]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[antropozofija]], [[biodinamička poljoprivreda]], [[euritmija]], [[antropozofija]], [[Waldorfska pedagogija]], | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Rudolf Steiner''' (puno ime hrv. '''Rudolf Josip Lovro Steiner'''; Latinski zapis u crkvi: Rudolfus Josephus Laurentius Steiner, njem. Rudolf Joseph Lorenz Steiner, [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]], [[25. veljače|25.]] ili [[27. veljače]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225080554/http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html |date=25. veljače 2010. }} Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> [[1861.]] – [[Dornach]], [[Švicarska]], [[30. ožujka]] [[1925.]]), austrijski filozof, odgajatelj, [[pisac]], [[ezoterija|ezoterik]], i glavni utemeljitelj [[antropozofija|antropozofije]]. Steinerova namjera je konkretno opažanje duha i duhovnog u materiji, te opažanje djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao i uspostavljanje određenih zakonitosti koje se potom mogu i praktično primijeniti. Steiner je antropozofiju kao ozbiljnu suvremenu duhovnu disciplinu u potpunosti htio razlikovati i odvojiti od [[spiritizam|spiritizma]], [[magija|magije]] i srodnih postupaka. Osnovni oblik u kojem je htio iznijeti svoju [[spoznaja|spoznaju]] je [[ideja]]. Svoje duhovne doživljaje i opažanja nadnaravnog htio je izraziti u jasno razumljivim [[pojam|pojmovima]]. Obrazovanje je primjerice želio obnoviti uspostavljanjem [[waldorfska pedagogija|waldorfskog odgoja]]; poljoprivredu uvođenjem [[biodinamička poljoprivreda|biodinamičke poljoprivrede]]; scensku umjetnost putem [[euritmija|euritmije]], koja je ujedno i oblik zdravstvene terapije. Na polju [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] dao je osobite poglede. [[Kiparstvo]]m se poslužio kako bi u plastičnoj formi izrazio „duhovno-božanske sile koje oblikuju biće čovjeka.“ U oblikovanju forme začeo je ideju o oblikovanju ploha u prostoru, koje svojim spajanjem oblikuju rubove, bez rada s unaprijed zadanim bridovima. U [[slikarstvo|slikarstvu]] je temeljem Goetheove teorije boja iznio drugačiji pogled na svaku pojedinu boju, kao i na sam način slikanja. U antropozofskom slikarstvu ne koristi se prostorna [[perspektiva]], već boje samim svojim intenzitetom stvaraju odnose udaljenosti i blizine. [[Arhitektura|Arhitekturu]] je promatrao kao pokretan živ oblik, nasuprot statičnom pasivnom obliku. Vodio se idejom kako je kod oblikovanja arhitektonske forme, od same građevine važniji prostor kojega građevina obuhvaća. U [[medicina|medicini]] je uspostavio tezu o međudjelovanju procesa unutar njegove trodjelne podjele fizičkog tijela, koju potom stavlja u vezu s nevidljivom ljudskom naravi, što je rezultiralo posebnim oblikom [[homeopatija|homeopatije]]. Ustanovio je i metode „zdravstvene pedagogije“ u radu s djecom s teškoćama u razvoju; a kao temeljna načela navodi razvijanje [[religija|religioznih]] osjećaja, bavljenje [[umjetnost|umjetnošću]], te poticanja rada rukama. Na antropozofskim osnovama nikle su i životne zajednice Camphill<ref>[http://www.camphill.org/?p=34 Camphill.org]</ref> u kojima borave djeca i osobe s posebnim potrebama. I na mnogim ostalim poljima dao je izvorne ideje. Plan koji uglavnom nije prihvaćen je trostruki društveni poredak, namijenjen obnovi [[država|države]] i ustroju [[društvo|društva]]. Namjera Rudolfa Steinera bila je [[duhovnost|produhovljavanje]] pomoću antropozofije;<ref name="unesco">Heiner Ullrich http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924041958/http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf |date=24. rujna 2015. }}</ref> kod većina antropozofskih djela zamjetan je između ostalog i duboko [[meditacija|meditativan]] karakter.<ref name="anthroposophy">Roy Wilkinson na [http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html Anthroposophy.org.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110904035818/http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html |date=4. rujna 2011. }} Tekst je objavljen kao knjiga ''Rudolf Steiner. An Introduction to his Spiritual World-View, Anthroposophy'' Temple Lodge Publishing 2001. {{ISBN|1902636287}}</ref> == Životopis == === Djetinjstvo === [[Datoteka:Rudolf Steiner Geburtshaus,Donji Kraljevec, Croatia.JPG|mini|Rodna kuća Rudolfa Steinera]] Rudolf Steiner rodio se u hrvatskom naselju [[Donji Kraljevec]] u [[Međimurje (regija)|Međimurju]], u tadašnjem [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]]. Kršten je u susjednom selu [[Draškovec|Draškovcu]] u katoličkoj crkvi, dva dana nakon rođenja.<ref>U matičnoj knjizi krštenih u Draškovcu zabilježeno za 27. 2. 1861., na 16. listu pod brojem 25. njegovo ime je ubilježeno kao Adolphus Josephus Laurentius Steiner na [http://www.medjimurje.hr/clanak/2916/2011-03-15/sitnice-ne-cine-povijest međimurje.hr] vrlo vjerojatno se radi o grešci prilikom upisa</ref> Dano mu je ime Rudolf Josip Lovro Steiner.<ref>Dr. Ernst Katz na [http://www.rsarchive.org/RelAuthors/KatzErnst/AGM_Address.php Rudolf Steiner Archive]</ref> Njegov otac Johann Steiner radio je kao telegrafist na željezničkoj prugi u Donjem Kraljevcu koja je upravo bila izgrađena.<ref>''Opća enciklopedija'' JLZ-a svezak 8, Š-Žva Zagreb 1982. str 728.</ref> Na ljeto iduće godine obitelj se seli u Mödling u Austriji. Godine [[1863.]] obitelj opet seli u austrijski Pottschach gdje Johann postaje vođa željezničke postaje.<ref name="books">[http://books.google.com/books?id=bWXSwDrPNNAC&printsec=frontcover&dq=steiner%20biography&hl=hr&source=gbs_slider_thumb#v=onepage&q=steiner%20biography&f=false ''Autobiography: Chapters in the Course of My Life: 1861-1907''] Rudolf Steiner i Rita Stebbing Lantern Books, 2006. {{ISBN|0-88010-600-x}} na [[Google knjige]]</ref> Iduće godine rađa se Steinerova sestra Leopoldine, koja je živjela s roditeljima do kraja života. Godine 1866. rodio se Rudolfov gluhonijemi brat Gustav (umro 1941). Godine [[1867.]] Rudolf polazi u seosku školu. Učiteljeva supruga pogrešno je optužila malog Rudolfa za nered u razredu, kojeg je skrivio njen sin, nakon čega njegov otac odlučuje da Rudolf više neće pohađati školsku nastavu, te se sam prihvatio podučavanja svog sina. Godine [[1869.]] obitelj ponovo seli u mirno selo Najderflj (njemački Neudörfl) u današnjoj Austriji. Rudolf je volio ministrirati u crkvi i bio je miljenik [[svećenik]]a. Godine [[1872.]], prelazi u realku u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] koju je pohađao po očevoj želji s namjerom da postane inženjer na željeznici. Škola je bila udaljena osam kilometara od mjesta stanovanja. Putovao je vlakom jedan sat, a vraćao se pješice. Uz školsku nastavu gdje je očaran matematikom, kod kuće sam uči analitičku geometriju, [[trigonometrija|trigonometriju]], diferencijalnu jednadžbu i integrale. S 15 godina počinje davati repeticije ostalim učenicima.<ref name="books" /> Uz redovnu školsku nastavu proučavao je filozofiju, psihologiju i ostale predmete ovisno o literaturi koju je u to vrijeme mogao nabaviti, zbog slabijeg imovnog stanja njegove obitelji. === Mladost === Nakon završetka realne gimnazije Johann Steiner je zatražio od uprave Austrijske južne željeznice da njegovo radno mjesto premjesti bliže [[Beč]]u kako bi njegov sin mogao svaki dan putovati vlakom na fakultet. Tako se obitelj Steiner preselila u Inzersdorf. Godine [[1879.]], po želji svog oca Rudolf Steiner se upisuje na bečku Visoku tehničku školu, s namjerom da sada postane učitelj matematike i deskriptivne geometrije u realnoj gimnaziji. Studirao je matematiku i prirodne znanosti, a dodatna predavanja je slušao iz [[književnost]]i i filozofije. [[Johann Wolfgang von Goethe]] za Steinera je bio svojevrstan duhovni otac. Zanimanje za Goetha kod njega je pobudio profesor njemačke književnosti Karl Julius Schröer, koji je bio veliki štovatelj Goetheova djela. Steiner je bio osobito zadovoljan time što je na sveučilištu po prvi put slušao predavanja iz filozofije; do tada je filozofiju učio samo iz knjiga. Tako je pohađao predavanja Roberta Zimmermana i Franza Brentana. Za vrijeme svojih redovitih putovanja vlakom Steiner upoznaje travara i seljaka Felixa Koguckija, koji je živio u malom selu, južno od Beča. Kogucki je za Steinera predstavljao čovjeka koji je i sam razumio [[misticizam]] i duhovni ustroj same prirode, te koji nije bio u dodiru sa suvremenim životom i znanstvenim shvaćanjima. Odbacivao je [[klerikalizam]] ali je kao duboko pobožna osoba razumio Steinerova duhovna viđenja. Preko Felixa Koguckija Steiner je upoznao još jednu osobu čiji je identitet nepoznat. Ovaj čovjek je bio još bliži Steineru te ga je potakao na pravilno i sustavno shvaćanje zakonitosti duhovnog svijeta. Profesor Julius Schröer koji se sprijateljio sa Steinerom predložio ga je za urednika Goetheovih prirodoznanstvenih djela. Schroer je preporučio Steinera i za kućnog učitelja u imućnoj bečkoj obitelji, koja je imala četvoricu dječaka, od koji je jedan imao smetnje u razvoju; bolovao je od hidrocefalusa, oboljenja na mozgu. Njegov odgoj on je preuzeo na sebe. Dječak Otto Specht je u dvije godine uspio nadoknaditi znanje i završiti školu, a kasnije je postao liječnik. Steinerov pedagoški rad sastojao se i iz davanja poduka iz raznih predmeta, što je radio sve do svoje 29 godine. Premda je studirao na tehničkom fakultetu doktorski rad je položio iz [[filozofija|filozofije]] koja ga je osobno najviše zanimala. On je od svoje mladosti bio zaokupljen otkrivanjem istine pomoću filozofije. Njegova doktorska disertacija nosila je naziv ''Osnovni problem spoznajne teorije s osobitim osvrtom na Fichteovu teoriju znanosti.'' Promoviran je za doktora filozofije [[1891.]] u [[Rostock]]u. Godine [[1892.]] disertacija je objavljena u proširenom izdanju pod nazivom ''Istina i znanost. Uvod u filozofiju slobode.'' Dvije godine kasnije objavljeno je djelo ''Filozofija slobode'', pod punim nazivom ''Filozofija slobode. Temeljne crte modernog pogleda na svijet. Rezultati promatranja duše prirodoznanstvenom metodom'', Steinerovo glavno filozofsko djelo. Zbog rada na uređivanju Goetheovih prirodoznanstvenih spisa u okviru Kürschnerove biblioteke: Njemačka nacionalna literatura, Steiner je [[1886.]] na Schröerov prijedlog pozvan na suradnju pri objavljivanju Goetheovih djela u okviru [[knjižnica|biblioteke]] ''Sophien-Ausgabe'' u [[Weimar]]u. Rezultat Steinerovog rada u arhivu bilo je objavljivanje 95 publikacija i knjige ''Goetheov pogled na svijet'', izdanu [[1897.]] Također je napisao uvod djelima o [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] i o Jeanu Paulu, koja su objavljena u Cottaschen Bibliothek der Weltliteratur. U Weimaru je proveo sedam godina u svojstvu stalnog suradnika Goetheovih spisa. U Weimaru je upoznao i Annu Eunike, udovicu s petero djece, s kojom se kasnije i oženio. Uređivao je i [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovu]] knjižnicu na poziv njegove sestre Elisabeth Forster-Nietzsche. Rezultat je bio katalog s 277 stranica. Ovaj rad je prekinut zbog nepredvidivosti i naglog mijenjanja odluka Nietzscheove sestre. === Život u Berlinu === Steiner se [[1897.]] preselio u [[Berlin]] gdje je dvije godine kasnije stupio u građanski [[brak]] s Annom. Anna je preminula [[1911.]] godine. Postao je jedan od urednika u listu pod nazivom ''Magazin za literaturu'' kojega je pokrenula skupina Goetheovih poklonika, na godišnjicu njegove smrti. Steiner je u listu zajedno s drugim urednikom Ottom Erichom Hartlebenom objavljivao i ''Dramaturške listove''; jedan dio ljudi okupljenih u časopisu bio je također aktivan i u Dramskom društvu. Steiner je u ovom društvu sudjelovao u postavljanju kazališnih predstava koje su, u to doba, svojim avangardnim sadržajem odskakale od klasične dramske forme. Steiner je nadalje namjeravao iznijeti svoje ezoterične spoznaje u javnost. U listu je tako objavio u potpunosti vlastito tumačenje Goetheove [[bajka|bajke]] ''Bajka o zelenoj zmiji i lijepoj Ljiljani'', koje je samo donekle imalo ezoteričan ton. Godine 1899. izvršni odbor berlinske škole za obrazovanje radnika zamolio je Steinera da kod njih drži predavanja iz povijesti kao i vježbe govorništva. Predavanja je održavao u skladu sa svojim shvaćanjima [[evolucija|evolucije]] i povijesti, ne u skladu s tada aktualnim [[marksizam|marksizmom]] i socijaldemokratskim učenjem. Njegov humani pristup tako je kod radnika uz ostalo budio i svijest o vlastitoj vrijednosti. Kako se ovaj pristup nije uklapao u osnovni cilj škole što je bilo klasno osvještavanje radnika te njihovo uključivanje u političku i klasnu borbu, njegova predavanja su [[1905.]] ukinuta protivno volje učenika. Bio je i predavač u intelektualnim udruženjima Die Kommenden (Ljudi budućnosti), Friedrichhagener, Savez Giordiana Bruna kao i na Slobodnoj visokoj školi, koju su osnovali neki od pripadnika navedenih udruženja. Steinerov glavni interes bio je iznošenje vlastitih doživljaja o duhovnoj stvarnosti koju prema vlastitim riječima zapaža od samoga djetinjstva.<ref name="anthroposophy" /> Ovo je uspio ostvariti po prvi put, tek u teozofskom društvu. === Teozofsko društvo === Godine [[1900.]] Steiner je bio pozvan da održi predavanje o svojoj knjizi o Nietzscheu ''Friedrich Nietzsche, Ein Kämpfer Gegen Sein Zeit'', Friedrich Nietzsche: borac protiv svog vremena, u teozofskoj knjižnici grofa i grofice Brockdorff. Među slušateljima je vladalo veliko zanimanje za [[duhovnost]] i ezoteriju. Pred ovom publikom Steiner je po prvi put mogao govoriti sasvim ezoterički. Govorio je samo iz vlastitih spoznaja temeljenih na uvidu u duhovnu stvarnost. Brockdorffovi su vodili neformalni berlinski odjel teozofskog društva. Među slušateljima je bila i Maria von Sivers kazališna umjetnica rodom iz tadašnjeg ruskog dijela [[Poljska|Poljske]]. Početkom 1902. voditelj berlinskog odjela teozofskog društva grof von Brockdorff pozvao je Rudolfa Steinera da preuzme njegovo mjesto. On je pristao pod uvjetom da Maria von Sivers postane njegova suradnica, na što je ona pristala, čime je Steiner postao članom teozofskog društva. U [[listopad]]u iste godine u Berlinu je osnovana njemačka sekcija teozofskog društva, sa Steinerom kao glavnim tajnikom. U sklopu društva održao je mnoga predavanja, te je izdavao i časopis ''Lucifer'' ( u značenju 'svjetlonoša'), kasnije ''Lucifer-Gnosis.'' U njemu su objavljivana mnoga rana antropozofska djela. Za vrijeme djelatnosti u teozofskom društvu Steiner je napisao i tri takozvane misterijske drame, koju su za cilj imale uvesti gledatelja u duhovni realitet i svijet, o kojem je Steiner držao opširna izlaganja. U tome je radio zajedno s Mariom koja je bila obučena kao glumica i recitatorica. S njom je razvio i [[euritmija|euritmiju]] koja nastaje kao izraz Steinerove osobite dramske umjetnosti. Njegov pristup značajno se razlikovao od pristupa teozofskog vodstva. On je svoje uvide temeljio na zdravorazumskom shvaćanju pri budnoj jasnoj svijesti, nasuprot uglavnom apstraktnoj ezoteriji i misticizmu teozofa uvelike temeljenog na indijskim religijama. Oni su smatrali kako budna svijest pripada osjetilnom, ne nadosjetilnom svijetu, što je po Steinerovu mišljenju predstavljalo zastarjeli princip koji nije bio prikladan za suvremeno doba. Zamjerao je teozofima i pogrešno tumačenje istočnjačke mudrosti te gubitak osjećaja za stvarnost. Od godine [[1906.]] u Društvu je osobito jačao utjecaj [[spiritizam|spiritizma]], pa je osnivač antropozofije često naglašavao kako on nema ništa zajedničkog s takvim poimanjem duhovnosti. Razlike u stajalištima između njemačkog ogranka načelu sa Steinerom i međunarodnog društva osobito su se povećale kada je [[1907.]] [[Annie Besant]] postala njegovom predsjednicom. Godine [[1913.]] neslaganje s vodstvom Teozofskog društva doseglo je vrhunac kada su Annie Besant i Charles Webster Laedbeater proglasili indijskog četrnaestogodišnjeg dječaka po menu Jiddu Krishnamurti reinkarnacijom Krista. Riječima samog Steinera: „Od 1906. počeli su se u Društvo, na čije vođenje nisam imao ni najmanje utjecaja, pojavljivati događaji koji su podsjećali na spiritističke izopačenosti i zbog kojih sam stalno morao naglašavati da onaj dio Društva koji se nalazi pod mojim rukovodstvom nema s time apsolutno ništa zajedničko. Te su pojave dostigle svoj vrhunac kada se za jednog indijskog dječaka počelo tvrditi da je on osoba u koju će Krist stupiti u novi zemaljski život. Za širenje te besmislice osnovano je u Teozofskom društvu posebno društvo pod nazivom 'Zvijezda istoka'. Meni i mojim prijateljima kao članovima njemačke sekcije bilo je sasvim nemoguće učlaniti se u 'Zvijezdu istoka', kako je to predviđala Annie Besant kao predsjednica Teozofskog društva. I budući da to nismo mogli učiniti, bili smo 1913. godine isključeni iz Teozofskog društva. To nas je prisililo da osnujemo Antropozofsko društvo kao samostalno društvo.“ === Antropozofsko društvo === Steiner je smatrao kako za razvitak antropozofije kao duhovne discipline nije potrebno ustanovljivanje službenog društva. Antropozofsko društvo je pak osnovao zbog zahtjeva koje nameće samo društvo kao nužan okvir za nesmetano bavljenje svojom duhovnom znanošću. Dana 2. i [[3. veljače]] u Berlinu je održana prva Generalna skupština novo-osnovanog Antropozofskog društva. Iz Steinerova govora održanog [[1. siječnja]] [[1913.]] po završetku ciklusa predavanja ''Bhagavad Gita i Pavlove poslanice'': „Bog je odredio da svijet bude uronjen u materijalno, a zadatak je ljudskih duša i pitanje višeg stupnja samospoznaje nešto što čovjek mora sam spoznati u svojoj ljudskosti; to je pitanje antropozofije pomoću koje možemo uvidjeti što teozofija (kao znanost o božanskom) može značiti za čovječanstvo. To bi trebao biti osjećaj najveće skromnosti koje nagoni čovjeka da pripada antropozofskom pokretu, skromnosti koja mu govori: Ako želim brzo upoznati ljudsku dušu i odmah se približiti najvišem stupnju božanskog, poniznost će vrlo lako nestati iz mene, a na njezino će mjesto doći ponos;taština će se vrlo lako ustoličiti. Antropozofsko društvo bi također trebalo biti polazište na putu za više moralne sfere, iznad svega trebalo bi spriječiti sve ono što se tako lako uvuklo u teozofski pokret kao ponos, taština ambicija i želja da se na brzinu dospije do najveće mudrosti. Antropozofsko bi društvo trebalo sve ovo izbjeći jer je od samog početka već uzelo u obzir da je nagodba s iluzijom posao same ljudske duše. Trebalo bi se osjetiti da je Antropozofsko društvo proizišlo iz najdublje ljudske skromnosti. Jer, iz ove bi skromnosti trebala izvirati duboka ozbiljnost kao štovanje svete istine u koju će ona prodrijeti ako se uputimo u područje nadosjetilnog, duhovnog.“ Steiner je pak odbio biti njegovim članom, u skladu sa svojim stavovima. Iste godine piše četvrtu misterijsku dramu. Za izvođenje ovih drama te za ostalu antropozofsku djelatnost u švicarskoj općini [[Dornach]] započeta je gradnja građevine za koju je on izradio i idejni projekt i nazvao je Goetheanum. U izgradnji Goetheanuma i popratnih objekata sudjelovali su umjetnici i radnici iz mnogih zemalja. Steiner se [[1914.]] oženio s Marie von Sivers, koja je kao član uprave Društva preuzela sve organizacijske poslove. Za vrijeme dešavanja Antropozofskog pokreta Steiner je razvio nove načine sagledavanja mnogih područja ljudske djelatnosti, pružajući nove poglede na čovjeka i prirodu; s namjerom usklađivanja ljudskih djelatnosti s božansko-kozmičkim kretanjima. Mnogi ogranci Društva bili su osnivani u mnogim europskim zemljama. Prilikom ustrojavanja Društva i širenja antropozofskog pokreta Steiner je ustrajao na uklanjanju sektaškog karaktera Društva preostalog još iz teozofskog društva. S pridolaskom novih članova i značajnijeg izlaska antropozofije u javnost, pokret je također zadobivao i protivnike. Dana [[31. prosinca]] 1922. zgradu Goetheanuma zahvatio je požar za kojeg se pretpostavljalo da je podmetnut, a kako je bio u cijelosti građen od drveta, izgorio je gotovo u potpunosti. Ova katastrofa ostavila je duboki trag na Steinera i na njegovo zdravlje. Nakon ovoga nastupila je temeljita obnova Antropozofskog društva s nakanom jačanja pokreta iznutra te značajnijeg otvaranja prema svijetu; premda su antropozofi i do tada održavali svoje posjećene kongrese uz Steinerova javna predavanja. Na ovome se ustrajalo kako se duhovni, društveni, i umjetnički pokret antropozofije usmjeren prema unaprijeđenju ljudske [[kultura|kulture]] i duhovnosti nebi pretvorio u puku [[sljedba|sljedbu]]. Dana [[25. prosinca]] 1923. osnovano je Opće antropozofsko društvo, a Steiner je postao njegov predsjednik, promijenivši ustroj društva i svoju ulogu u njemu. Pokrenuo je osnivanje Slobodne visoke škole za duhovnu znanost. Izradio je nacrte za zgradu novog Goetheanuma koji je ovaj put bio izgrađen od armiranog [[beton]]a, novog materijala u to vrijeme. Društvo je bilo koncipirano u skladu s načelima i potrebama tadašnjeg civilnog društva. Antropozofi su trebali zastupati sve antropozofske djelatnosti i ideje javno i hrabro bez ikakvog prikrivanja, što je bilo osobito bitno zbog toga što je [[antropozofija]] sadržavala potpuno novi način promišljanja stvari uz drugačije ideje i poglede na svijet. Steinerovi najbliži suradnici koje je on rasporedio na pojedina mjesta u društvu bili su njegova supruga Marie Steiner von Sivers nadležna za odjel govorne i glazbene umjetnosti, liječnica dr. Ita Wegman preuzela je vodstvo Medicinskog odjela. Švicarski književnik i slikar Albert Stefen postao je zamjenik predsjednika i vođa odjela za lijepe znanosti. [[Nizozemci|Nizozemska]] matematičarka i astronom Elizabetha Vreede postala je voditeljica matematičko-astronomskog odjela, dok je Guenther Wachsmuth postao voditelj prirodoznanstvenog odjela. Unatoč Steinerovom opsežnom proučavanju značajnih povijesnih osoba, te njegovom specifičnom tumačenju njihovih uloga u [[povijest]]i, Steiner je dobrim dijelom ostao samostalan i neovisan mislilac.<ref>Daniel Hindes na [http://www.defendingsteiner.com/long_version.php Defending Steiner.com]</ref> U svom pristupu redovito njeguje individualistički pristup, nasuprot općem društvenom poimanju stvari. Svi biografi Steinera redom opisuju kao iznimno srdačnu i moralnu osobu. Rudolf Steiner umro je u Dornachu 1925. godine. == Antropozofija == Steiner je svoju [[antropozofija|antropozofiju]] želio utemeljiti kao objekivnu [[znanost]], odvajajući je od subjektivnih i osobnih stavova po čemu se razlikuje od ostalih vidovnjaka. Za razliku od [[Edgar Cayce|Edgara Caycea]], Steinerovog suvremenika, koji je samo iznosio vlastita viđenja, Steiner je svoju disciplinu nastojao postaviti kao uređen i samostalan sustav logički obrazloženog mišljenja, neovisan o svom začetniku. Steiner je tako svoje uvide obrazlagao naprimjer riječima : „duhovnim opažanjem“ ili pak „vidovitim sagledavanjem moguće je ustanoviti...“, od jednostavnog prepričavanja osobnih iskustava. Iako se i Steinerov uvid uvelike temeljio na, prema vlastitim tvrdnjama, [[vidovitost]]i, to jest na idejama stečenim zapaženjem [[metafizika|metafizičke]] stvarnosti. Njegova izlaganja su nerijetko i emotivna; poseban naglasak stavljao je na [[osjećaji|osjećajno]] uživljavanje u određeni [[pojam]]. Često je napominjao kako antropozofija „sadrži žive misli koje više znače duši nego kad joj se daju mrtve skice, imena i apstraktni pojmovi.“ Rudolf Steiner svoja načela temelji na jedinstvenom uvidu u [[priroda|prirodu]] i narav stvari. Premda se njegove glavne ideje mogu iznijeti u nekoliko općih crta, za dobivanje potpunog cjelovitog uvida bilo bi potrebno proučiti sva njegova pisana djela i usmena predavanja kojih je održao čak oko šest tisuća (oko dvije tisuće predavanja nije ostalo zabilježeno). Steinerova objašnjenja i tumačenja izrazito su složena i višestruka. Razne stvari sagledava s više različitih stajališta, pružajući tako cjelovitu sliku nekog predmeta. U svojim predavanjima često se dotiče raznoraznih područja, čime je preteča suvremenog interdisclipinarnog pristupa. Svoja tumačenja postavlja na četiri osnovna načela: fizički, eterični, astralni i duhovni princip. Ovo je njegova osnovna podjela (iako ne jedina) s koje opisuje raznorazne pojave. === Religija === Njegov pogled na [[kršćanstvo]] se sastoji od sljedećeg: Krist je duhovno biće koje je sa [[Sunce|Sunca]] sišlo na Zemlju u [[Isus]]ovo tijelo prilikom krštenja na Jordanu. Također tvrdi kako su postojala dva dječaka Isusa, jedan iz [[Betlehem]]a, drugi iz [[Nazaret]]a.<ref name="gospluke">Rudolf Steiner četvrto predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/GospLuke/19090918p01.html ''The Gospel of St. Luke'']</ref> Duh Isusa iz Betlehema ušao je u tijelo Isusa iz Nazareta prilikom [[svijećnica|prikazanja u hramu]] kada ga roditelji nisu prepoznali.<ref name="gospluke" /> Dalje tvrdi da je Krist jedno te isto biće koje se Židovima prikazivalo kao Jahve, biće koje su Egipćani nazivali [[Oziris]], te božanstvo [[Ahura Mazda]] kod starih Perzijanaca. Kao svoje izvore Steiner navodi takozvanu akaša kroniku, svojevrstan kozmički zapis prošlih i budućih zbivanja, kojem daje prednost pred standardnim materijalnim zapisima zbog toga što „sredstvima obične povijesti čovjek može naučiti samo mali dio onoga što je čovječanstvo doživjelo u prapovijesti. Povijesni dokumenti bacaju svjetlo na samo nekoliko tisućljeća. ... Treba samo promatrati kako se promijenila slika nekog događaja ili naroda, ne tako udaljenog od nas kada je otkriveno neko novo povijesno svjedočanstvo.“<ref>Rudolf Steiner ''Iz Akaša kronike'' predavanje [http://wn.rsarchive.org/Books/GA011/CM/GA011_c02.html ''Cosmic Memory'']</ref> Prema Steineru [[Buda]] je svijetu donio milosrđe i [[ljubav]] kao učenje. Duh Bude također je djelovao u duši Isusa iz Betlehema izravno iz duhovnog svijeta. Skupina [[Nijemci|njemačkih]] teologa obratila se Steineru za pomoć u religioznoj obnovi kršćanske crkve. Friedrich Rittelmeyer i Emil Bock nakon Steinerovih temeljitih predavanja uz intenzivne rasprave s ostalim sudionicima predavanja, osnovali su [[1922.]] u [[Stuttgart]]u vjersku zajednicu pod nazivom Zajednica kršćana (Christengemeinschaft), koja primjenjuje sedam sakramenata, u [[protestantizam|protestanskom]] duhu, bez ostalih kršćanskih dogmi. Steiner je pružio pomoć ovoj skupini ljudi u svoje osobno ime, te Zajednica kršćana nije dio same antropozofije. Sam osnivač antropozofskog pokreta je i naglašavao kako nema namjeru osnivati religiju, već je zadaća antropozofije potraga za [[istina|istinom]] i spoznajom. Prema zagrobnom životu se odnosi kao i prema svakodnevnom materijalnom životu, te ga najozbiljnije uzima u svoje razmatranje. === Povijest === Steiner usko vezuje razvoj planeta Zemlje sa samim razvojem [[čovjek]]a. Tumači kako planet [[Zemlja]] prolazi kroz različite inkarnacije. Po ovom gledištu Zemlja ima 7 utjelovljenja. Steiner ih redom naziva: stari Saturn, staro Sunce, stari Mjesec, sadašnja Zemlja te tri buduće inkarnacije Jupiter, Venera i Vulkan. Na Saturnu je stvarano ljudsko fizičko tijelo, na Suncu eterično tijelo, na Mjesecu astralno tijelo a na Zemlji čovjeku se pridodaje njegovo ja. Na budućim utjelovljenjima čovjek bi po ovom gledištu trebao preći u duhovne oblike postojanja. Ova prošla navodna planetarna stanja Steiner dovodi u vezu sa sadašnjim [[planet]]ima, iako ne nužno s onima koji nose naziv današnjih nebeskih tijela. [[Kozmologija]] je dodatno složeno opisana, no Steiner je uvijek vezuje uz djelatnost i egzistenciju samih duhovnih bića. Smatrao je kako je u prošlosti čovječanstvo bilo blisko povezano s božanskim, te se postupno odvajalo i povezivalo s vidljivim materijalnim svijetom. Od ove točke Steiner smatra da bi se čovjekova svijest ponovo trebala usmjeriti na višu duhovnu razinu, ne gubeći pritom one sposobnosti koje je u međuvremenu stekla. Steiner opisuje postojanje takozvanih misterijskih škola iz kojih je kako tvrdi proistekla ukupna ljudska [[kultura]] i [[civilizacija]]. Na ovim mjestima ljudi su prolazili kroz duhovni razvoj i/ili [[inicijacija|inicijaciju]], i komunikaciju s višim entitetima. Tvrdi kako su u [[evanđelje|evanđeljima]] korišteni [[simbol]]i i metode posvećenja starih misterija, te kako je golgotski misterij ustvari javno izvođenje onoga što se do tada izvodilo samo u prisutnosti za to posebno pripremljenih pojedinaca. Premda pojavu Isusa Krista tumači i kao jedinstveni događaj u povijesti čovječanstva. Steinerova podjela povijesti uključuje sedam epoha, koje su uslijedile nakon atlantidske epohe (u antropozofiji mitska [[Atlantida]] je nedvojbena činjenica). Staroindijska epoha, staroperzijska, zatim egipatsko-kaldejska, grčko-rimska nakon koje slijedi današnja peta epoha te još dvije buduće. Steiner tumači kako ova razdoblja stoje u svojevrsnom mističnom odnosu prema navedenim planetarnim stanjima, što je dio Steinerovog sveobuhvatnog izlaganja o odnosu mikrokozmosa i makrokozmosa; iako se njegove tvrdnje ne podudaraju uvijek u mnogobrojnim i slojevitim tumačenjima. === Lucifer i Ahriman === Steinerova [[demonologija]] ne predstavlja odvojen korpus unutar antropozofije, već je učenje o Luciferu i Ahrimanu uglavnom isprepleteno s ostalim duhovnim činjenicama. Steiner je na najozbiljniji mogući način zastupao tezu kako je čovjek ustvari polje djelatnosti luciferskih i ahrimanskih bića, u kojem on sam zauzima najmanji dio.<ref>Rudolf Steiner [http://wn.rsarchive.org/Lectures/BalWorld/BalWld_index.html ''The Balance in the World and Man, Lucifer and Ahriman'']</ref> [[Lucifer]]a opisuje kao biće koje u čovjeku potiče [[sebičnost]], odvajanje od društva, sanjarenje, fantaziranje, haluciniranje, i drugo, a [[Ahriman]] s druge strane postavlja zapreke ljudskom razvoju, želi od čovjeka proizvesti mehanički [[strojevi|stroj]] te ga odvojiti od Boga. Luciferski princip je razjeđivanje i zagrijavanje a ahrimanski zgušnjavanje i hlađenje. Unatoč ovome Rudolf Steiner tumači kako je od ovih sila nemoguće pobjeći, te se pretjeran utjecaj jednog može uravnotežiti suprotnom snagom drugog.<ref name="anthroposophy" /> Također ih drži neodvojivim od općeg ljudskog razvoja. === Čovjek === Rudolf Steiner reinkarnaciji pristupa kao znanstvenoj [[činjenica|činjenici]], ne kao religijskom pojmu. Za njega su [[reinkarnacija]] i [[karma]] dvije temeljne istine ljudskog postojanja. Ideju o utjecaju pojedinih događaja i djela iz ljudskog života koji utječu na kasniji život čovjeka, Steiner je primijenio i unutar jednog ljudskog života, tj. navodi kako i događaji iz djetinjstva i mladosti imaju svoje djelovanje na kasniji život;<ref>Rudolf Steiner, prvo predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/ManfKarma/19100516p01.html ''Manifestations of Karma'']</ref> dok se sva djela i događaji koje čovjek doživi ili sam uzrokuje preobraženi ponavljaju i u kasnijim životima. Uz ovo naglašava i važnost života duše nakon smrti u duhovnom svijetu između dva zemaljska života, gdje se također stvara ljudska karma. U skladu sa svojim viđenjima, [[čovjek]]a dijeli na četiri osnovna dijela. Fizičko tijelo potom eterično, astralno ili duševno te duhovno. Tvrdi da se duhovno razvija preobražajem nižih dijelova/tijela. Astralno tijelo podijelio je na tri dijela: osjećajna duša, razumska duša i duša svijesti. Ove podjele dovodi u vezu s povijesnim razdobljima kada je čovjek naglašenije razvijao pojedine navedene dijelove vlastitog bića. Uz ovu Steiner se služi i podjelom na mišljenje, osjećanje i htijenje, kao i nizom ostalih podjela koje kod njega nikada nisu trajno određene. Steinerova podjela čovjeka često je i trostruka. Fizičko tijelo tako je podijelio na [[živčani sustav]] s glavom, ritmički sustav ([[disanje]] i cirkulacija), i sustav izmjene tvari s udovima.<ref>Rudolf Steiner ''Duhovni i fizički razvoj svijeta i čovječanstva'' Nova arka, Zagreb 1994. {{ISBN|953-6123-18-5}}</ref> Za duhovno tijelo tvrdi da je nosilac ljudskog ega, odnosno da je duh čovjeka njegovo ja. Dalje ga je podijelio također na tri člana: duh sam (ili duhovno ja), životni duh i duhovni čovjek. Steiner nameće duhovno prosvjetljenje kao glavni cilj, te u svojim djelima daje posebne misaone vježbe kojima se ovo može postići. On to opisuje kao „stupnjeve više spoznaje“ koje naziva imaginacija, inspiracija i intuicija (ovim pojmovima Steiner pridaje drugačije značenje od uobičajenog). On smatra kako mišljenje ima objektivnu snagu te da se njime može doći do više [[spoznaja|spoznaje]], ako je podvrgnuto ciljanom razvoju. == Ostavština == Duhovna ostavština Rudolfa Steinera uključuje oko 270 zabilježenih ciklusa predavanja.<ref name="katalog">Katalog knjiga i predavanja Rudolfa Štajnera Antropozofskog kulturnog centra Beograd iz 2001.</ref> Napisao je i na stotine eseja,<ref>[http://www.rsarchive.org/Holdings/ Rudolf Steiner Archive.org]</ref> i oko četrdeset knjiga.<ref name="katalog" /> Ukupna sakupljena djela sastoje se od 360 svezaka na njemačkom jeziku.<ref>http://www.steinerbooks.org/excerpts/CWs.pdf</ref> Likovna ostavština uključuje zgradu drugog Goetheanuma, te deset popratnih objekata koje je također projektirao Steiner,<ref>Brošura ''Goetheanum'' na engleskom</ref> kao i manji broj skica i skulptura. == Prijem == Steinerov rad najprihvaćeniji je od strane samih antropozofa. Van antropozofskih krugova nije bilo ozbiljnijeg proučavanja Steinerova djela.<ref>Daniel Pinchbeck na ''[http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm Zarez.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312012931/http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm |date=12. ožujka 2009. }}''</ref> Talijanski [[benediktinci|benediktinski]] svećenik i egzorcist Pellegrino Ernetti (1925-1994) tvrdi da je iz obreda egzorcizama koje je vršio, od [[opsjednuće|opsjednutih]] doznao kako [[Lucifer]] između ostalog stoji iza brojnih sljedbi među kojima navodi i "Steinerove antropozofe".<ref>Hrvatska udruga Benedikt.hr dostavljeno pomoću Wayback machine iz knjige , KATEHEZA SOTONE Iz višedesetljetnog iskustva jednog egzorciste, Pellegrino Ernetti Jelsa 2004.,</ref> == Vidi još == * [[Theodor Reuss]] == Literatura == *Renata Bakota ''Rudolf Steiner'', Sipar d.o.o, Zagreb 2007. {{ISBN|978-953-6415-53-3}} *Rudolf Steiner ''Osnove tajne znanosti'' Antropozofsko društvo Marija Sofija, Zagreb 2006. {{ISBN|953-7423-00-X}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Rudolf Steiner}} * [http://www.rudolf-steiner.com/ Rudolf Steiner Archiv] {{de icon}} * [http://www.rsarchive.com/ Rudolf Steiner Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007101223/http://www.rsarchive.com/ |date=7. listopada 2012. }} {{eng oznaka}} * [http://rudolfsteineraudio.com/ Rudolf Steiner audio] {{eng oznaka}} * [http://rudolf-steiner-handbuch.de/ Rudolf Steiner Handbuch/Handbook] PDF {{de icon}}{{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Steiner, Rudolf}} [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Antropozofija]] [[Kategorija:Ezoterija]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija]] [[Kategorija:Životopisi, Međimurje]] [[Kategorija:Duhovni učitelji]] djkj2pl0uzbomje7dqd70wb0fwcuy1j 7468928 7468927 2026-05-26T12:24:01Z ~2026-31380-04 362131 7468928 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Rudolf Steiner | slika = Steiner um 1905.jpg | slika_širina = | naslov = Rudolf Steiner oko 1905. godine | datum_rođenja = [[27. veljače]] [[1861.]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> | mjesto_rođenja = [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] | datum_smrti = [[30. ožujka]] [[1925.]] | mjesto_smrti = [[Dornach]], [[Švicarska]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Austrijanci|austrijanac]] | etnicitet = | polje = [[metafizika]], [[epistemologija]], [[ezoterija]], [[kršćanstvo]], [[filozofija]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = [[Karl Julius Schröer]] | doktorski_studenti = | poznat_po = [[antropozofija]], [[biodinamička poljoprivreda]], [[euritmija]], [[antropozofija]], [[Waldorfska pedagogija]], | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Rudolf Steiner''' (puno ime hrv. '''Rudolf Josip Lovro Steiner'''; latinski/crkveni zapis: Rudolfus Josephus Laurentius Steiner, njem. Rudolf Joseph Lorenz Steiner, [[Donji Kraljevec]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]], [[25. veljače|25.]] ili [[27. veljače]]<ref>[http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html Stranica općine Donji Kraljevec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225080554/http://www.donjikraljevec.hr/rodna_kuca.html |date=25. veljače 2010. }} Kao dan rođenja navodi se i 27. veljače premda se radi o datumu krštenja</ref><ref name="unesco" /> [[1861.]] – [[Dornach]], [[Švicarska]], [[30. ožujka]] [[1925.]]), austrijski filozof, odgajatelj, [[pisac]], [[ezoterija|ezoterik]], i glavni utemeljitelj [[antropozofija|antropozofije]]. Steinerova namjera je konkretno opažanje duha i duhovnog u materiji, te opažanje djelovanja nematerijalnih sila na fizički svijet, kao i uspostavljanje određenih zakonitosti koje se potom mogu i praktično primijeniti. Steiner je antropozofiju kao ozbiljnu suvremenu duhovnu disciplinu u potpunosti htio razlikovati i odvojiti od [[spiritizam|spiritizma]], [[magija|magije]] i srodnih postupaka. Osnovni oblik u kojem je htio iznijeti svoju [[spoznaja|spoznaju]] je [[ideja]]. Svoje duhovne doživljaje i opažanja nadnaravnog htio je izraziti u jasno razumljivim [[pojam|pojmovima]]. Obrazovanje je primjerice želio obnoviti uspostavljanjem [[waldorfska pedagogija|waldorfskog odgoja]]; poljoprivredu uvođenjem [[biodinamička poljoprivreda|biodinamičke poljoprivrede]]; scensku umjetnost putem [[euritmija|euritmije]], koja je ujedno i oblik zdravstvene terapije. Na polju [[likovna umjetnost|likovne umjetnosti]] dao je osobite poglede. [[Kiparstvo]]m se poslužio kako bi u plastičnoj formi izrazio „duhovno-božanske sile koje oblikuju biće čovjeka.“ U oblikovanju forme začeo je ideju o oblikovanju ploha u prostoru, koje svojim spajanjem oblikuju rubove, bez rada s unaprijed zadanim bridovima. U [[slikarstvo|slikarstvu]] je temeljem Goetheove teorije boja iznio drugačiji pogled na svaku pojedinu boju, kao i na sam način slikanja. U antropozofskom slikarstvu ne koristi se prostorna [[perspektiva]], već boje samim svojim intenzitetom stvaraju odnose udaljenosti i blizine. [[Arhitektura|Arhitekturu]] je promatrao kao pokretan živ oblik, nasuprot statičnom pasivnom obliku. Vodio se idejom kako je kod oblikovanja arhitektonske forme, od same građevine važniji prostor kojega građevina obuhvaća. U [[medicina|medicini]] je uspostavio tezu o međudjelovanju procesa unutar njegove trodjelne podjele fizičkog tijela, koju potom stavlja u vezu s nevidljivom ljudskom naravi, što je rezultiralo posebnim oblikom [[homeopatija|homeopatije]]. Ustanovio je i metode „zdravstvene pedagogije“ u radu s djecom s teškoćama u razvoju; a kao temeljna načela navodi razvijanje [[religija|religioznih]] osjećaja, bavljenje [[umjetnost|umjetnošću]], te poticanja rada rukama. Na antropozofskim osnovama nikle su i životne zajednice Camphill<ref>[http://www.camphill.org/?p=34 Camphill.org]</ref> u kojima borave djeca i osobe s posebnim potrebama. I na mnogim ostalim poljima dao je izvorne ideje. Plan koji uglavnom nije prihvaćen je trostruki društveni poredak, namijenjen obnovi [[država|države]] i ustroju [[društvo|društva]]. Namjera Rudolfa Steinera bila je [[duhovnost|produhovljavanje]] pomoću antropozofije;<ref name="unesco">Heiner Ullrich http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924041958/http://www.ibe.unesco.org/publications/ThinkersPdf/steinere.pdf |date=24. rujna 2015. }}</ref> kod većina antropozofskih djela zamjetan je između ostalog i duboko [[meditacija|meditativan]] karakter.<ref name="anthroposophy">Roy Wilkinson na [http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html Anthroposophy.org.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110904035818/http://www.anthroposophy.org.uk/book/introduction.html |date=4. rujna 2011. }} Tekst je objavljen kao knjiga ''Rudolf Steiner. An Introduction to his Spiritual World-View, Anthroposophy'' Temple Lodge Publishing 2001. {{ISBN|1902636287}}</ref> == Životopis == === Djetinjstvo === [[Datoteka:Rudolf Steiner Geburtshaus,Donji Kraljevec, Croatia.JPG|mini|Rodna kuća Rudolfa Steinera]] Rudolf Steiner rodio se u hrvatskom naselju [[Donji Kraljevec]] u [[Međimurje (regija)|Međimurju]], u tadašnjem [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]]. Kršten je u susjednom selu [[Draškovec|Draškovcu]] u katoličkoj crkvi, dva dana nakon rođenja.<ref>U matičnoj knjizi krštenih u Draškovcu zabilježeno za 27. 2. 1861., na 16. listu pod brojem 25. njegovo ime je ubilježeno kao Adolphus Josephus Laurentius Steiner na [http://www.medjimurje.hr/clanak/2916/2011-03-15/sitnice-ne-cine-povijest međimurje.hr] vrlo vjerojatno se radi o grešci prilikom upisa</ref> Dano mu je ime Rudolf Josip Lovro Steiner.<ref>Dr. Ernst Katz na [http://www.rsarchive.org/RelAuthors/KatzErnst/AGM_Address.php Rudolf Steiner Archive]</ref> Njegov otac Johann Steiner radio je kao telegrafist na željezničkoj prugi u Donjem Kraljevcu koja je upravo bila izgrađena.<ref>''Opća enciklopedija'' JLZ-a svezak 8, Š-Žva Zagreb 1982. str 728.</ref> Na ljeto iduće godine obitelj se seli u Mödling u Austriji. Godine [[1863.]] obitelj opet seli u austrijski Pottschach gdje Johann postaje vođa željezničke postaje.<ref name="books">[http://books.google.com/books?id=bWXSwDrPNNAC&printsec=frontcover&dq=steiner%20biography&hl=hr&source=gbs_slider_thumb#v=onepage&q=steiner%20biography&f=false ''Autobiography: Chapters in the Course of My Life: 1861-1907''] Rudolf Steiner i Rita Stebbing Lantern Books, 2006. {{ISBN|0-88010-600-x}} na [[Google knjige]]</ref> Iduće godine rađa se Steinerova sestra Leopoldine, koja je živjela s roditeljima do kraja života. Godine 1866. rodio se Rudolfov gluhonijemi brat Gustav (umro 1941). Godine [[1867.]] Rudolf polazi u seosku školu. Učiteljeva supruga pogrešno je optužila malog Rudolfa za nered u razredu, kojeg je skrivio njen sin, nakon čega njegov otac odlučuje da Rudolf više neće pohađati školsku nastavu, te se sam prihvatio podučavanja svog sina. Godine [[1869.]] obitelj ponovo seli u mirno selo Najderflj (njemački Neudörfl) u današnjoj Austriji. Rudolf je volio ministrirati u crkvi i bio je miljenik [[svećenik]]a. Godine [[1872.]], prelazi u realku u [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] koju je pohađao po očevoj želji s namjerom da postane inženjer na željeznici. Škola je bila udaljena osam kilometara od mjesta stanovanja. Putovao je vlakom jedan sat, a vraćao se pješice. Uz školsku nastavu gdje je očaran matematikom, kod kuće sam uči analitičku geometriju, [[trigonometrija|trigonometriju]], diferencijalnu jednadžbu i integrale. S 15 godina počinje davati repeticije ostalim učenicima.<ref name="books" /> Uz redovnu školsku nastavu proučavao je filozofiju, psihologiju i ostale predmete ovisno o literaturi koju je u to vrijeme mogao nabaviti, zbog slabijeg imovnog stanja njegove obitelji. === Mladost === Nakon završetka realne gimnazije Johann Steiner je zatražio od uprave Austrijske južne željeznice da njegovo radno mjesto premjesti bliže [[Beč]]u kako bi njegov sin mogao svaki dan putovati vlakom na fakultet. Tako se obitelj Steiner preselila u Inzersdorf. Godine [[1879.]], po želji svog oca Rudolf Steiner se upisuje na bečku Visoku tehničku školu, s namjerom da sada postane učitelj matematike i deskriptivne geometrije u realnoj gimnaziji. Studirao je matematiku i prirodne znanosti, a dodatna predavanja je slušao iz [[književnost]]i i filozofije. [[Johann Wolfgang von Goethe]] za Steinera je bio svojevrstan duhovni otac. Zanimanje za Goetha kod njega je pobudio profesor njemačke književnosti Karl Julius Schröer, koji je bio veliki štovatelj Goetheova djela. Steiner je bio osobito zadovoljan time što je na sveučilištu po prvi put slušao predavanja iz filozofije; do tada je filozofiju učio samo iz knjiga. Tako je pohađao predavanja Roberta Zimmermana i Franza Brentana. Za vrijeme svojih redovitih putovanja vlakom Steiner upoznaje travara i seljaka Felixa Koguckija, koji je živio u malom selu, južno od Beča. Kogucki je za Steinera predstavljao čovjeka koji je i sam razumio [[misticizam]] i duhovni ustroj same prirode, te koji nije bio u dodiru sa suvremenim životom i znanstvenim shvaćanjima. Odbacivao je [[klerikalizam]] ali je kao duboko pobožna osoba razumio Steinerova duhovna viđenja. Preko Felixa Koguckija Steiner je upoznao još jednu osobu čiji je identitet nepoznat. Ovaj čovjek je bio još bliži Steineru te ga je potakao na pravilno i sustavno shvaćanje zakonitosti duhovnog svijeta. Profesor Julius Schröer koji se sprijateljio sa Steinerom predložio ga je za urednika Goetheovih prirodoznanstvenih djela. Schroer je preporučio Steinera i za kućnog učitelja u imućnoj bečkoj obitelji, koja je imala četvoricu dječaka, od koji je jedan imao smetnje u razvoju; bolovao je od hidrocefalusa, oboljenja na mozgu. Njegov odgoj on je preuzeo na sebe. Dječak Otto Specht je u dvije godine uspio nadoknaditi znanje i završiti školu, a kasnije je postao liječnik. Steinerov pedagoški rad sastojao se i iz davanja poduka iz raznih predmeta, što je radio sve do svoje 29 godine. Premda je studirao na tehničkom fakultetu doktorski rad je položio iz [[filozofija|filozofije]] koja ga je osobno najviše zanimala. On je od svoje mladosti bio zaokupljen otkrivanjem istine pomoću filozofije. Njegova doktorska disertacija nosila je naziv ''Osnovni problem spoznajne teorije s osobitim osvrtom na Fichteovu teoriju znanosti.'' Promoviran je za doktora filozofije [[1891.]] u [[Rostock]]u. Godine [[1892.]] disertacija je objavljena u proširenom izdanju pod nazivom ''Istina i znanost. Uvod u filozofiju slobode.'' Dvije godine kasnije objavljeno je djelo ''Filozofija slobode'', pod punim nazivom ''Filozofija slobode. Temeljne crte modernog pogleda na svijet. Rezultati promatranja duše prirodoznanstvenom metodom'', Steinerovo glavno filozofsko djelo. Zbog rada na uređivanju Goetheovih prirodoznanstvenih spisa u okviru Kürschnerove biblioteke: Njemačka nacionalna literatura, Steiner je [[1886.]] na Schröerov prijedlog pozvan na suradnju pri objavljivanju Goetheovih djela u okviru [[knjižnica|biblioteke]] ''Sophien-Ausgabe'' u [[Weimar]]u. Rezultat Steinerovog rada u arhivu bilo je objavljivanje 95 publikacija i knjige ''Goetheov pogled na svijet'', izdanu [[1897.]] Također je napisao uvod djelima o [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaueru]] i o Jeanu Paulu, koja su objavljena u Cottaschen Bibliothek der Weltliteratur. U Weimaru je proveo sedam godina u svojstvu stalnog suradnika Goetheovih spisa. U Weimaru je upoznao i Annu Eunike, udovicu s petero djece, s kojom se kasnije i oženio. Uređivao je i [[Friedrich Nietzsche|Nietzscheovu]] knjižnicu na poziv njegove sestre Elisabeth Forster-Nietzsche. Rezultat je bio katalog s 277 stranica. Ovaj rad je prekinut zbog nepredvidivosti i naglog mijenjanja odluka Nietzscheove sestre. === Život u Berlinu === Steiner se [[1897.]] preselio u [[Berlin]] gdje je dvije godine kasnije stupio u građanski [[brak]] s Annom. Anna je preminula [[1911.]] godine. Postao je jedan od urednika u listu pod nazivom ''Magazin za literaturu'' kojega je pokrenula skupina Goetheovih poklonika, na godišnjicu njegove smrti. Steiner je u listu zajedno s drugim urednikom Ottom Erichom Hartlebenom objavljivao i ''Dramaturške listove''; jedan dio ljudi okupljenih u časopisu bio je također aktivan i u Dramskom društvu. Steiner je u ovom društvu sudjelovao u postavljanju kazališnih predstava koje su, u to doba, svojim avangardnim sadržajem odskakale od klasične dramske forme. Steiner je nadalje namjeravao iznijeti svoje ezoterične spoznaje u javnost. U listu je tako objavio u potpunosti vlastito tumačenje Goetheove [[bajka|bajke]] ''Bajka o zelenoj zmiji i lijepoj Ljiljani'', koje je samo donekle imalo ezoteričan ton. Godine 1899. izvršni odbor berlinske škole za obrazovanje radnika zamolio je Steinera da kod njih drži predavanja iz povijesti kao i vježbe govorništva. Predavanja je održavao u skladu sa svojim shvaćanjima [[evolucija|evolucije]] i povijesti, ne u skladu s tada aktualnim [[marksizam|marksizmom]] i socijaldemokratskim učenjem. Njegov humani pristup tako je kod radnika uz ostalo budio i svijest o vlastitoj vrijednosti. Kako se ovaj pristup nije uklapao u osnovni cilj škole što je bilo klasno osvještavanje radnika te njihovo uključivanje u političku i klasnu borbu, njegova predavanja su [[1905.]] ukinuta protivno volje učenika. Bio je i predavač u intelektualnim udruženjima Die Kommenden (Ljudi budućnosti), Friedrichhagener, Savez Giordiana Bruna kao i na Slobodnoj visokoj školi, koju su osnovali neki od pripadnika navedenih udruženja. Steinerov glavni interes bio je iznošenje vlastitih doživljaja o duhovnoj stvarnosti koju prema vlastitim riječima zapaža od samoga djetinjstva.<ref name="anthroposophy" /> Ovo je uspio ostvariti po prvi put, tek u teozofskom društvu. === Teozofsko društvo === Godine [[1900.]] Steiner je bio pozvan da održi predavanje o svojoj knjizi o Nietzscheu ''Friedrich Nietzsche, Ein Kämpfer Gegen Sein Zeit'', Friedrich Nietzsche: borac protiv svog vremena, u teozofskoj knjižnici grofa i grofice Brockdorff. Među slušateljima je vladalo veliko zanimanje za [[duhovnost]] i ezoteriju. Pred ovom publikom Steiner je po prvi put mogao govoriti sasvim ezoterički. Govorio je samo iz vlastitih spoznaja temeljenih na uvidu u duhovnu stvarnost. Brockdorffovi su vodili neformalni berlinski odjel teozofskog društva. Među slušateljima je bila i Maria von Sivers kazališna umjetnica rodom iz tadašnjeg ruskog dijela [[Poljska|Poljske]]. Početkom 1902. voditelj berlinskog odjela teozofskog društva grof von Brockdorff pozvao je Rudolfa Steinera da preuzme njegovo mjesto. On je pristao pod uvjetom da Maria von Sivers postane njegova suradnica, na što je ona pristala, čime je Steiner postao članom teozofskog društva. U [[listopad]]u iste godine u Berlinu je osnovana njemačka sekcija teozofskog društva, sa Steinerom kao glavnim tajnikom. U sklopu društva održao je mnoga predavanja, te je izdavao i časopis ''Lucifer'' ( u značenju 'svjetlonoša'), kasnije ''Lucifer-Gnosis.'' U njemu su objavljivana mnoga rana antropozofska djela. Za vrijeme djelatnosti u teozofskom društvu Steiner je napisao i tri takozvane misterijske drame, koju su za cilj imale uvesti gledatelja u duhovni realitet i svijet, o kojem je Steiner držao opširna izlaganja. U tome je radio zajedno s Mariom koja je bila obučena kao glumica i recitatorica. S njom je razvio i [[euritmija|euritmiju]] koja nastaje kao izraz Steinerove osobite dramske umjetnosti. Njegov pristup značajno se razlikovao od pristupa teozofskog vodstva. On je svoje uvide temeljio na zdravorazumskom shvaćanju pri budnoj jasnoj svijesti, nasuprot uglavnom apstraktnoj ezoteriji i misticizmu teozofa uvelike temeljenog na indijskim religijama. Oni su smatrali kako budna svijest pripada osjetilnom, ne nadosjetilnom svijetu, što je po Steinerovu mišljenju predstavljalo zastarjeli princip koji nije bio prikladan za suvremeno doba. Zamjerao je teozofima i pogrešno tumačenje istočnjačke mudrosti te gubitak osjećaja za stvarnost. Od godine [[1906.]] u Društvu je osobito jačao utjecaj [[spiritizam|spiritizma]], pa je osnivač antropozofije često naglašavao kako on nema ništa zajedničkog s takvim poimanjem duhovnosti. Razlike u stajalištima između njemačkog ogranka načelu sa Steinerom i međunarodnog društva osobito su se povećale kada je [[1907.]] [[Annie Besant]] postala njegovom predsjednicom. Godine [[1913.]] neslaganje s vodstvom Teozofskog društva doseglo je vrhunac kada su Annie Besant i Charles Webster Laedbeater proglasili indijskog četrnaestogodišnjeg dječaka po menu Jiddu Krishnamurti reinkarnacijom Krista. Riječima samog Steinera: „Od 1906. počeli su se u Društvo, na čije vođenje nisam imao ni najmanje utjecaja, pojavljivati događaji koji su podsjećali na spiritističke izopačenosti i zbog kojih sam stalno morao naglašavati da onaj dio Društva koji se nalazi pod mojim rukovodstvom nema s time apsolutno ništa zajedničko. Te su pojave dostigle svoj vrhunac kada se za jednog indijskog dječaka počelo tvrditi da je on osoba u koju će Krist stupiti u novi zemaljski život. Za širenje te besmislice osnovano je u Teozofskom društvu posebno društvo pod nazivom 'Zvijezda istoka'. Meni i mojim prijateljima kao članovima njemačke sekcije bilo je sasvim nemoguće učlaniti se u 'Zvijezdu istoka', kako je to predviđala Annie Besant kao predsjednica Teozofskog društva. I budući da to nismo mogli učiniti, bili smo 1913. godine isključeni iz Teozofskog društva. To nas je prisililo da osnujemo Antropozofsko društvo kao samostalno društvo.“ === Antropozofsko društvo === Steiner je smatrao kako za razvitak antropozofije kao duhovne discipline nije potrebno ustanovljivanje službenog društva. Antropozofsko društvo je pak osnovao zbog zahtjeva koje nameće samo društvo kao nužan okvir za nesmetano bavljenje svojom duhovnom znanošću. Dana 2. i [[3. veljače]] u Berlinu je održana prva Generalna skupština novo-osnovanog Antropozofskog društva. Iz Steinerova govora održanog [[1. siječnja]] [[1913.]] po završetku ciklusa predavanja ''Bhagavad Gita i Pavlove poslanice'': „Bog je odredio da svijet bude uronjen u materijalno, a zadatak je ljudskih duša i pitanje višeg stupnja samospoznaje nešto što čovjek mora sam spoznati u svojoj ljudskosti; to je pitanje antropozofije pomoću koje možemo uvidjeti što teozofija (kao znanost o božanskom) može značiti za čovječanstvo. To bi trebao biti osjećaj najveće skromnosti koje nagoni čovjeka da pripada antropozofskom pokretu, skromnosti koja mu govori: Ako želim brzo upoznati ljudsku dušu i odmah se približiti najvišem stupnju božanskog, poniznost će vrlo lako nestati iz mene, a na njezino će mjesto doći ponos;taština će se vrlo lako ustoličiti. Antropozofsko društvo bi također trebalo biti polazište na putu za više moralne sfere, iznad svega trebalo bi spriječiti sve ono što se tako lako uvuklo u teozofski pokret kao ponos, taština ambicija i želja da se na brzinu dospije do najveće mudrosti. Antropozofsko bi društvo trebalo sve ovo izbjeći jer je od samog početka već uzelo u obzir da je nagodba s iluzijom posao same ljudske duše. Trebalo bi se osjetiti da je Antropozofsko društvo proizišlo iz najdublje ljudske skromnosti. Jer, iz ove bi skromnosti trebala izvirati duboka ozbiljnost kao štovanje svete istine u koju će ona prodrijeti ako se uputimo u područje nadosjetilnog, duhovnog.“ Steiner je pak odbio biti njegovim članom, u skladu sa svojim stavovima. Iste godine piše četvrtu misterijsku dramu. Za izvođenje ovih drama te za ostalu antropozofsku djelatnost u švicarskoj općini [[Dornach]] započeta je gradnja građevine za koju je on izradio i idejni projekt i nazvao je Goetheanum. U izgradnji Goetheanuma i popratnih objekata sudjelovali su umjetnici i radnici iz mnogih zemalja. Steiner se [[1914.]] oženio s Marie von Sivers, koja je kao član uprave Društva preuzela sve organizacijske poslove. Za vrijeme dešavanja Antropozofskog pokreta Steiner je razvio nove načine sagledavanja mnogih područja ljudske djelatnosti, pružajući nove poglede na čovjeka i prirodu; s namjerom usklađivanja ljudskih djelatnosti s božansko-kozmičkim kretanjima. Mnogi ogranci Društva bili su osnivani u mnogim europskim zemljama. Prilikom ustrojavanja Društva i širenja antropozofskog pokreta Steiner je ustrajao na uklanjanju sektaškog karaktera Društva preostalog još iz teozofskog društva. S pridolaskom novih članova i značajnijeg izlaska antropozofije u javnost, pokret je također zadobivao i protivnike. Dana [[31. prosinca]] 1922. zgradu Goetheanuma zahvatio je požar za kojeg se pretpostavljalo da je podmetnut, a kako je bio u cijelosti građen od drveta, izgorio je gotovo u potpunosti. Ova katastrofa ostavila je duboki trag na Steinera i na njegovo zdravlje. Nakon ovoga nastupila je temeljita obnova Antropozofskog društva s nakanom jačanja pokreta iznutra te značajnijeg otvaranja prema svijetu; premda su antropozofi i do tada održavali svoje posjećene kongrese uz Steinerova javna predavanja. Na ovome se ustrajalo kako se duhovni, društveni, i umjetnički pokret antropozofije usmjeren prema unaprijeđenju ljudske [[kultura|kulture]] i duhovnosti nebi pretvorio u puku [[sljedba|sljedbu]]. Dana [[25. prosinca]] 1923. osnovano je Opće antropozofsko društvo, a Steiner je postao njegov predsjednik, promijenivši ustroj društva i svoju ulogu u njemu. Pokrenuo je osnivanje Slobodne visoke škole za duhovnu znanost. Izradio je nacrte za zgradu novog Goetheanuma koji je ovaj put bio izgrađen od armiranog [[beton]]a, novog materijala u to vrijeme. Društvo je bilo koncipirano u skladu s načelima i potrebama tadašnjeg civilnog društva. Antropozofi su trebali zastupati sve antropozofske djelatnosti i ideje javno i hrabro bez ikakvog prikrivanja, što je bilo osobito bitno zbog toga što je [[antropozofija]] sadržavala potpuno novi način promišljanja stvari uz drugačije ideje i poglede na svijet. Steinerovi najbliži suradnici koje je on rasporedio na pojedina mjesta u društvu bili su njegova supruga Marie Steiner von Sivers nadležna za odjel govorne i glazbene umjetnosti, liječnica dr. Ita Wegman preuzela je vodstvo Medicinskog odjela. Švicarski književnik i slikar Albert Stefen postao je zamjenik predsjednika i vođa odjela za lijepe znanosti. [[Nizozemci|Nizozemska]] matematičarka i astronom Elizabetha Vreede postala je voditeljica matematičko-astronomskog odjela, dok je Guenther Wachsmuth postao voditelj prirodoznanstvenog odjela. Unatoč Steinerovom opsežnom proučavanju značajnih povijesnih osoba, te njegovom specifičnom tumačenju njihovih uloga u [[povijest]]i, Steiner je dobrim dijelom ostao samostalan i neovisan mislilac.<ref>Daniel Hindes na [http://www.defendingsteiner.com/long_version.php Defending Steiner.com]</ref> U svom pristupu redovito njeguje individualistički pristup, nasuprot općem društvenom poimanju stvari. Svi biografi Steinera redom opisuju kao iznimno srdačnu i moralnu osobu. Rudolf Steiner umro je u Dornachu 1925. godine. == Antropozofija == Steiner je svoju [[antropozofija|antropozofiju]] želio utemeljiti kao objekivnu [[znanost]], odvajajući je od subjektivnih i osobnih stavova po čemu se razlikuje od ostalih vidovnjaka. Za razliku od [[Edgar Cayce|Edgara Caycea]], Steinerovog suvremenika, koji je samo iznosio vlastita viđenja, Steiner je svoju disciplinu nastojao postaviti kao uređen i samostalan sustav logički obrazloženog mišljenja, neovisan o svom začetniku. Steiner je tako svoje uvide obrazlagao naprimjer riječima : „duhovnim opažanjem“ ili pak „vidovitim sagledavanjem moguće je ustanoviti...“, od jednostavnog prepričavanja osobnih iskustava. Iako se i Steinerov uvid uvelike temeljio na, prema vlastitim tvrdnjama, [[vidovitost]]i, to jest na idejama stečenim zapaženjem [[metafizika|metafizičke]] stvarnosti. Njegova izlaganja su nerijetko i emotivna; poseban naglasak stavljao je na [[osjećaji|osjećajno]] uživljavanje u određeni [[pojam]]. Često je napominjao kako antropozofija „sadrži žive misli koje više znače duši nego kad joj se daju mrtve skice, imena i apstraktni pojmovi.“ Rudolf Steiner svoja načela temelji na jedinstvenom uvidu u [[priroda|prirodu]] i narav stvari. Premda se njegove glavne ideje mogu iznijeti u nekoliko općih crta, za dobivanje potpunog cjelovitog uvida bilo bi potrebno proučiti sva njegova pisana djela i usmena predavanja kojih je održao čak oko šest tisuća (oko dvije tisuće predavanja nije ostalo zabilježeno). Steinerova objašnjenja i tumačenja izrazito su složena i višestruka. Razne stvari sagledava s više različitih stajališta, pružajući tako cjelovitu sliku nekog predmeta. U svojim predavanjima često se dotiče raznoraznih područja, čime je preteča suvremenog interdisclipinarnog pristupa. Svoja tumačenja postavlja na četiri osnovna načela: fizički, eterični, astralni i duhovni princip. Ovo je njegova osnovna podjela (iako ne jedina) s koje opisuje raznorazne pojave. === Religija === Njegov pogled na [[kršćanstvo]] se sastoji od sljedećeg: Krist je duhovno biće koje je sa [[Sunce|Sunca]] sišlo na Zemlju u [[Isus]]ovo tijelo prilikom krštenja na Jordanu. Također tvrdi kako su postojala dva dječaka Isusa, jedan iz [[Betlehem]]a, drugi iz [[Nazaret]]a.<ref name="gospluke">Rudolf Steiner četvrto predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/GospLuke/19090918p01.html ''The Gospel of St. Luke'']</ref> Duh Isusa iz Betlehema ušao je u tijelo Isusa iz Nazareta prilikom [[svijećnica|prikazanja u hramu]] kada ga roditelji nisu prepoznali.<ref name="gospluke" /> Dalje tvrdi da je Krist jedno te isto biće koje se Židovima prikazivalo kao Jahve, biće koje su Egipćani nazivali [[Oziris]], te božanstvo [[Ahura Mazda]] kod starih Perzijanaca. Kao svoje izvore Steiner navodi takozvanu akaša kroniku, svojevrstan kozmički zapis prošlih i budućih zbivanja, kojem daje prednost pred standardnim materijalnim zapisima zbog toga što „sredstvima obične povijesti čovjek može naučiti samo mali dio onoga što je čovječanstvo doživjelo u prapovijesti. Povijesni dokumenti bacaju svjetlo na samo nekoliko tisućljeća. ... Treba samo promatrati kako se promijenila slika nekog događaja ili naroda, ne tako udaljenog od nas kada je otkriveno neko novo povijesno svjedočanstvo.“<ref>Rudolf Steiner ''Iz Akaša kronike'' predavanje [http://wn.rsarchive.org/Books/GA011/CM/GA011_c02.html ''Cosmic Memory'']</ref> Prema Steineru [[Buda]] je svijetu donio milosrđe i [[ljubav]] kao učenje. Duh Bude također je djelovao u duši Isusa iz Betlehema izravno iz duhovnog svijeta. Skupina [[Nijemci|njemačkih]] teologa obratila se Steineru za pomoć u religioznoj obnovi kršćanske crkve. Friedrich Rittelmeyer i Emil Bock nakon Steinerovih temeljitih predavanja uz intenzivne rasprave s ostalim sudionicima predavanja, osnovali su [[1922.]] u [[Stuttgart]]u vjersku zajednicu pod nazivom Zajednica kršćana (Christengemeinschaft), koja primjenjuje sedam sakramenata, u [[protestantizam|protestanskom]] duhu, bez ostalih kršćanskih dogmi. Steiner je pružio pomoć ovoj skupini ljudi u svoje osobno ime, te Zajednica kršćana nije dio same antropozofije. Sam osnivač antropozofskog pokreta je i naglašavao kako nema namjeru osnivati religiju, već je zadaća antropozofije potraga za [[istina|istinom]] i spoznajom. Prema zagrobnom životu se odnosi kao i prema svakodnevnom materijalnom životu, te ga najozbiljnije uzima u svoje razmatranje. === Povijest === Steiner usko vezuje razvoj planeta Zemlje sa samim razvojem [[čovjek]]a. Tumači kako planet [[Zemlja]] prolazi kroz različite inkarnacije. Po ovom gledištu Zemlja ima 7 utjelovljenja. Steiner ih redom naziva: stari Saturn, staro Sunce, stari Mjesec, sadašnja Zemlja te tri buduće inkarnacije Jupiter, Venera i Vulkan. Na Saturnu je stvarano ljudsko fizičko tijelo, na Suncu eterično tijelo, na Mjesecu astralno tijelo a na Zemlji čovjeku se pridodaje njegovo ja. Na budućim utjelovljenjima čovjek bi po ovom gledištu trebao preći u duhovne oblike postojanja. Ova prošla navodna planetarna stanja Steiner dovodi u vezu sa sadašnjim [[planet]]ima, iako ne nužno s onima koji nose naziv današnjih nebeskih tijela. [[Kozmologija]] je dodatno složeno opisana, no Steiner je uvijek vezuje uz djelatnost i egzistenciju samih duhovnih bića. Smatrao je kako je u prošlosti čovječanstvo bilo blisko povezano s božanskim, te se postupno odvajalo i povezivalo s vidljivim materijalnim svijetom. Od ove točke Steiner smatra da bi se čovjekova svijest ponovo trebala usmjeriti na višu duhovnu razinu, ne gubeći pritom one sposobnosti koje je u međuvremenu stekla. Steiner opisuje postojanje takozvanih misterijskih škola iz kojih je kako tvrdi proistekla ukupna ljudska [[kultura]] i [[civilizacija]]. Na ovim mjestima ljudi su prolazili kroz duhovni razvoj i/ili [[inicijacija|inicijaciju]], i komunikaciju s višim entitetima. Tvrdi kako su u [[evanđelje|evanđeljima]] korišteni [[simbol]]i i metode posvećenja starih misterija, te kako je golgotski misterij ustvari javno izvođenje onoga što se do tada izvodilo samo u prisutnosti za to posebno pripremljenih pojedinaca. Premda pojavu Isusa Krista tumači i kao jedinstveni događaj u povijesti čovječanstva. Steinerova podjela povijesti uključuje sedam epoha, koje su uslijedile nakon atlantidske epohe (u antropozofiji mitska [[Atlantida]] je nedvojbena činjenica). Staroindijska epoha, staroperzijska, zatim egipatsko-kaldejska, grčko-rimska nakon koje slijedi današnja peta epoha te još dvije buduće. Steiner tumači kako ova razdoblja stoje u svojevrsnom mističnom odnosu prema navedenim planetarnim stanjima, što je dio Steinerovog sveobuhvatnog izlaganja o odnosu mikrokozmosa i makrokozmosa; iako se njegove tvrdnje ne podudaraju uvijek u mnogobrojnim i slojevitim tumačenjima. === Lucifer i Ahriman === Steinerova [[demonologija]] ne predstavlja odvojen korpus unutar antropozofije, već je učenje o Luciferu i Ahrimanu uglavnom isprepleteno s ostalim duhovnim činjenicama. Steiner je na najozbiljniji mogući način zastupao tezu kako je čovjek ustvari polje djelatnosti luciferskih i ahrimanskih bića, u kojem on sam zauzima najmanji dio.<ref>Rudolf Steiner [http://wn.rsarchive.org/Lectures/BalWorld/BalWld_index.html ''The Balance in the World and Man, Lucifer and Ahriman'']</ref> [[Lucifer]]a opisuje kao biće koje u čovjeku potiče [[sebičnost]], odvajanje od društva, sanjarenje, fantaziranje, haluciniranje, i drugo, a [[Ahriman]] s druge strane postavlja zapreke ljudskom razvoju, želi od čovjeka proizvesti mehanički [[strojevi|stroj]] te ga odvojiti od Boga. Luciferski princip je razjeđivanje i zagrijavanje a ahrimanski zgušnjavanje i hlađenje. Unatoč ovome Rudolf Steiner tumači kako je od ovih sila nemoguće pobjeći, te se pretjeran utjecaj jednog može uravnotežiti suprotnom snagom drugog.<ref name="anthroposophy" /> Također ih drži neodvojivim od općeg ljudskog razvoja. === Čovjek === Rudolf Steiner reinkarnaciji pristupa kao znanstvenoj [[činjenica|činjenici]], ne kao religijskom pojmu. Za njega su [[reinkarnacija]] i [[karma]] dvije temeljne istine ljudskog postojanja. Ideju o utjecaju pojedinih događaja i djela iz ljudskog života koji utječu na kasniji život čovjeka, Steiner je primijenio i unutar jednog ljudskog života, tj. navodi kako i događaji iz djetinjstva i mladosti imaju svoje djelovanje na kasniji život;<ref>Rudolf Steiner, prvo predavanje iz niza [http://wn.rsarchive.org/Lectures/ManfKarma/19100516p01.html ''Manifestations of Karma'']</ref> dok se sva djela i događaji koje čovjek doživi ili sam uzrokuje preobraženi ponavljaju i u kasnijim životima. Uz ovo naglašava i važnost života duše nakon smrti u duhovnom svijetu između dva zemaljska života, gdje se također stvara ljudska karma. U skladu sa svojim viđenjima, [[čovjek]]a dijeli na četiri osnovna dijela. Fizičko tijelo potom eterično, astralno ili duševno te duhovno. Tvrdi da se duhovno razvija preobražajem nižih dijelova/tijela. Astralno tijelo podijelio je na tri dijela: osjećajna duša, razumska duša i duša svijesti. Ove podjele dovodi u vezu s povijesnim razdobljima kada je čovjek naglašenije razvijao pojedine navedene dijelove vlastitog bića. Uz ovu Steiner se služi i podjelom na mišljenje, osjećanje i htijenje, kao i nizom ostalih podjela koje kod njega nikada nisu trajno određene. Steinerova podjela čovjeka često je i trostruka. Fizičko tijelo tako je podijelio na [[živčani sustav]] s glavom, ritmički sustav ([[disanje]] i cirkulacija), i sustav izmjene tvari s udovima.<ref>Rudolf Steiner ''Duhovni i fizički razvoj svijeta i čovječanstva'' Nova arka, Zagreb 1994. {{ISBN|953-6123-18-5}}</ref> Za duhovno tijelo tvrdi da je nosilac ljudskog ega, odnosno da je duh čovjeka njegovo ja. Dalje ga je podijelio također na tri člana: duh sam (ili duhovno ja), životni duh i duhovni čovjek. Steiner nameće duhovno prosvjetljenje kao glavni cilj, te u svojim djelima daje posebne misaone vježbe kojima se ovo može postići. On to opisuje kao „stupnjeve više spoznaje“ koje naziva imaginacija, inspiracija i intuicija (ovim pojmovima Steiner pridaje drugačije značenje od uobičajenog). On smatra kako mišljenje ima objektivnu snagu te da se njime može doći do više [[spoznaja|spoznaje]], ako je podvrgnuto ciljanom razvoju. == Ostavština == Duhovna ostavština Rudolfa Steinera uključuje oko 270 zabilježenih ciklusa predavanja.<ref name="katalog">Katalog knjiga i predavanja Rudolfa Štajnera Antropozofskog kulturnog centra Beograd iz 2001.</ref> Napisao je i na stotine eseja,<ref>[http://www.rsarchive.org/Holdings/ Rudolf Steiner Archive.org]</ref> i oko četrdeset knjiga.<ref name="katalog" /> Ukupna sakupljena djela sastoje se od 360 svezaka na njemačkom jeziku.<ref>http://www.steinerbooks.org/excerpts/CWs.pdf</ref> Likovna ostavština uključuje zgradu drugog Goetheanuma, te deset popratnih objekata koje je također projektirao Steiner,<ref>Brošura ''Goetheanum'' na engleskom</ref> kao i manji broj skica i skulptura. == Prijem == Steinerov rad najprihvaćeniji je od strane samih antropozofa. Van antropozofskih krugova nije bilo ozbiljnijeg proučavanja Steinerova djela.<ref>Daniel Pinchbeck na ''[http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm Zarez.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090312012931/http://www.zarez.hr/166/temabroja7.htm |date=12. ožujka 2009. }}''</ref> Talijanski [[benediktinci|benediktinski]] svećenik i egzorcist Pellegrino Ernetti (1925-1994) tvrdi da je iz obreda egzorcizama koje je vršio, od [[opsjednuće|opsjednutih]] doznao kako [[Lucifer]] između ostalog stoji iza brojnih sljedbi među kojima navodi i "Steinerove antropozofe".<ref>Hrvatska udruga Benedikt.hr dostavljeno pomoću Wayback machine iz knjige , KATEHEZA SOTONE Iz višedesetljetnog iskustva jednog egzorciste, Pellegrino Ernetti Jelsa 2004.,</ref> == Vidi još == * [[Theodor Reuss]] == Literatura == *Renata Bakota ''Rudolf Steiner'', Sipar d.o.o, Zagreb 2007. {{ISBN|978-953-6415-53-3}} *Rudolf Steiner ''Osnove tajne znanosti'' Antropozofsko društvo Marija Sofija, Zagreb 2006. {{ISBN|953-7423-00-X}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Rudolf Steiner}} * [http://www.rudolf-steiner.com/ Rudolf Steiner Archiv] {{de icon}} * [http://www.rsarchive.com/ Rudolf Steiner Archive] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121007101223/http://www.rsarchive.com/ |date=7. listopada 2012. }} {{eng oznaka}} * [http://rudolfsteineraudio.com/ Rudolf Steiner audio] {{eng oznaka}} * [http://rudolf-steiner-handbuch.de/ Rudolf Steiner Handbuch/Handbook] PDF {{de icon}}{{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Steiner, Rudolf}} [[Kategorija:Austrijski filozofi]] [[Kategorija:Antropozofija]] [[Kategorija:Ezoterija]] [[Kategorija:Životopisi, Austrija]] [[Kategorija:Životopisi, Međimurje]] [[Kategorija:Duhovni učitelji]] 4fp0d2t2f19b7bsif1o8j8qyvfhwn8l 0 25784 7469369 7430800 2026-05-27T08:25:32Z ~2026-31484-00 362209 /* */ 7469369 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Han Kinezi<br />Han<br />漢人 | slika =[[Datoteka:Chinese_people_montage.jpg|300px]] | opis slike =Kinezi | populacija = '''1.300.000.000'''<ref>1.240.000.000 u [[Kina|Narodnoj Republici Kini]] (92% stanovništva) ([https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/print_2075.html CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171211142542/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/print_2075.html |date=11. prosinca 2017. }} 2014.), oko 22.000.000 u [[Tajvan|Tajvanu]], i preko 50.000.000 u ostalom svijetu.</ref> | regije = | regija1 ={{Z+X|KIN}} | pop1 =1.240.000.000 | ref1 =<ref name="ciastat">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013030611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html |date=13. listopada 2016. }}: "Han Chinese 91.6%" out of a reported population of 1,355 billion (July 2014 est.)</ref> | regija2 ={{Z+X|TAJV}} | pop2 =22.000.000 | ref2 = | regija3 ={{Z+X|TAJ}} | pop3 =9.000.000 | ref3 = | regija4 ={{Z+X|MALE}} | pop4 =6.650.000 | ref4 =<ref name="statistics.gov.my">{{cite web |url=https://www.statistics.gov.my/index.php?r=column/cthemeByCat&cat=155&bul_id=OWlxdEVoYlJCS0hUZzJyRUcvZEYxZz09&menu_id=L0pheU43NWJwRWVSZklWdzQ4TlhUUT09 |title=Department of Statistics Malaysia Official Portal |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160812014710/https://www.statistics.gov.my/index.php?r=column%2FcthemeByCat&cat=155&bul_id=OWlxdEVoYlJCS0hUZzJyRUcvZEYxZz09&menu_id=L0pheU43NWJwRWVSZklWdzQ4TlhUUT09 |archivedate=2016-08-12}}</ref> | regija5 ={{Z+X|SAD}} | pop5 =3.800.000 | ref5 =<ref>{{cite web |title=Race Reporting for the Asian Population by Selected Categories: 2010 more information |url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_SF1_QTP8&prodType=table |publisher=[[United States Census Bureau]] |accessdate=19. siječnja 2014.}}</ref> | regija6 ={{Z+X|INDN}} | pop6 =2.830.000 | ref6 = | regija7 ={{Z+X|SIN}} | pop7 =2.500.000 | ref7 =<ref>{{cite web |url=http://www.nptd.gov.sg/portals/0/news/population-in-brief-2014.pdf |title=Archived copy |accessdate=2015-10-21 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304082553/http://www.nptd.gov.sg/portals/0/news/population-in-brief-2014.pdf |archivedate=2016-03-04}}</ref> | jezik =[[Kineski]] | vjera =[[Nereligioznost]]<br>[[Budizam]]<br>[[Taoizam]]<br>[[Konfucijanizam]]<br>[[Mahajana]]<br>[[Kršćanstvo]] | srodne = [[Huej]]<br>[[Bai]] }} '''Kinezi''' - Kinezi ili '''Han''', najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika. Nastanjeni su najviše u [[Kina|Kini]], ali također imaju mnogo iseljenika u svijetu, osobito u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], nemali broj i u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Europa|Europi]], te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Iseljavanja Kineza počinju [[1276.]], to jest nakon [[Mongoli|mongolske]] invazije. Mnogi sele u predjele [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], i naseljavaju urbana središta gdje se bave [[trgovina|trgovinom]]. Ona ostaje glavna preokupacija njihovih iseljenika sve do današnjih dana. U mnogim zemljama Kinezi postaju biznismeni, neki su obični mali trgovci ali postaju i vlasnici velikih međunarodnih korporacija. Bogati ili siromašni Kinezi ostaju vjerni svojoj tradicionalnoj kulturi, pa im je [[riža]] i danas glavna hrana, a [[štapići za jelo]] i dalje su glavni pribor. Posebna se pažnja posvećuje običajima [[vjenčanje|vjenčanja]] i [[brak]]a. Kinezi opsjedaju Kumrovec u 2026. godini i bombama gađaju kuću ministra Roka Dežmara Tijekom [[japan]]ske okupacije Kine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], među iseljenim [[Han Kinezi]]ma počinje rasti [[nacionalizam|nacionalistički]] pokret. Članovi pokreta počinju Kini pružati snažnu potporu. Kada su [[Komunizam|komunisti]] [[1949.]] zavladali zemljom, Kinezi i dalje pružaju svesrdnu pomoć domovini, ne zato što vole [[komunizam|komuniste]] i njihovu ideologiju, nego jer je domovina ujedinjena. == Obitelj == Kina ima 340 milijuna [[obitelj]]i, s 3.63 osobe po domaćinstvu. Ona se sastoji od roditelja i djece i često je prisutno 3 ili više generacija. U prošlosti kineska obitelj živi pod apsolutnim autoritetom muške glave obitelji. Danas u najnovije doba kako je uvedeno 'planiranje obitelji', kod mnogih obitelji muž i žena počeli su zajednički voditi brigu o domaćinstvo, konzultirajući se s ostalim članovima obitelji. Kod njih je veoma važno reći da se s poštovanjem odnose prema starijim članovima zajednice, i da posvećuju mnogo ljubavi prema svojoj djeci. == Jezik i lokalne grupe == Jezici Kineza, koji se često ne mogu međusobno razumjeti, pripadaju velikoj porodici [[kinesko-tibetski jezici|kinesko-tibetskih (sino-tibetskih) jezika]]. Najbrojnija etnička grupa Han Kinezi također govori nizom manje ili više razumljivih dijalekata. # [[Dan Kinezi]], poznati kao '' 'narod s brodova' '' sebe zovu Soisangyan, govore jezikom [[yue]], a žive uz južnu obalu Kine u [[Guangdong]]u, [[Guangxi]]ju, na otoku [[Hainan]], [[Makau]] i mnogi na brodovima u [[Hong Kong]]u. Ima ih oko 4.500.000. Oni nisu pravi Han Kinezi, nego manjina koja se vodi kao dio nacionalnosti Han. # [[Gan Kinezi]] (koji također pripadaju pravim Han Kinezima) broje 38.087.000 ljudi, žive u Kini u provincijama [[Jiangxi]] i [[Hubei]], te dijelovima provincija [[Anhui]], [[Hunan]] i [[Fujian]], a glavnina je koncentrirana uz rijeku [[Fuhe]]. Govore jezikom [[gan]] koji ima nekoliko dijalekata. Zovu se chang-jing, yi-liu, ji-cha, fu-guang, ying-yi. # [[Hainanski Kinezi]] žive u 5 država (najviše u Kini), na otoku Hainan, obali nasuprot Hainana i obali sjeveroistočno od Hongkonga. Ima ih 5.964.000. Ostali žive u Kambodži (14.000), Maleziji (104.000), Singapuru (170.000) i Tajlandu (6.500). Govore dijalektom jezika [[min nan]] koji ima 25.725.000 govornika u Kini (1984). # [[Hui'an Kinezi]], (160.000) žive u Kini u blizini grada [[Chongwu]] u okrugu [[Hui'an]] i na kopnu uz [[Tajvanski prolaz]]. Govore jezikom [[min dong]] i pripadaju nacionalnosti Han. Njihova kultura je jedinstvena u Kini (motiv [[leptir]]a, tetoviranja i oblaganje [[zubi]]ju u [[zlato]]), baštinjeni su od starog plemena [[Yue]]. # [[Huizhou Kinezi]] iz Kine (4.537.000) govore [[Huizhou (jezik)|huizhou]] jezikom a naseljeni su na jugu provincije Anhui na obalama rijeke Xi'nan i na sjeveru provincije Jiangxi. Huizhou vuku porijeklo od Zhou naroda. Na glasu su kao trgovci, a za njih ostali Kinezi kažu da '' 'nema tako malene tržnice gdje nema naroda Huizhou' ''. # [[Jin Kinezi]] (57.465.000), svi iz Kine u provincijama Shanxi (glavnina), a ostali u [[Shaanxi]]u i [[Henan]]u, govore [[jinyu]] jezik. Njihovi preci iz dinastije [[Qin]] (221. – 207. g. pr. n.e.) osnivaju prvo [[Kinesko Carstvo]] kojim vlada [[Qin Shihuang]] (Qin Shi Huang). Po imenu Qin i je Kina možda dobila ime. # [[Kantonski Kinezi]] (Nung), veoma brojna grupa Han Kineza nastanjenih poglavito u provincijama Guangdong i Guangxi koji govore jezikom yue, ima više dijalekata. Rašireni su u 37 država s ukupno 73.172.000 ljudi. Najviše ih je izvan Kine u [[Malezija|Maleziji]], gdje ih živi 1.356.000. # [[Mandarinski Kinezi]] (najveća Han grupa), Han Kinezi u najužem smislu. Naziv Mandarin dolazi preko portugalskog čiji je korijen u [[sanskrt]]skom. Portugalci ovu riječ koriste da označe i narod (kineski narod; vidi [http://www.omniglot.com/writing/mandarin.htm više]) i jezik kojim oni govore (mandarinski). 786.076.000 pripadnika u svijetu (u Kini 769.330.000). Žive u 84 države. # [[Min Bei Kinezi]] ili Sjeverni Min (3.136.000 ), žive u 5 država, najviše u Kini (2.706.000), najviše u sjevernom Fujianu, ostali u [[Brunej]], [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur]] i [[Tajland]]. Dio su nacionalnosti Han. # [[Min Dong Kinezi]], ili Istočni Min. Naseljeni poglavito u [[Fujian]]u # [[Min Nan Kinezi]] (39.670.000), ili Južni Min, uglavnom u Kini (32.601.000) u južnom Fujianu, govore min nan. Granica govornog područja naroda Min Nan i Min Bei vidljiva je upravo na mjestu gdje je u 10. stoljeću došlo do cijepanja sjevernog dijela kraljevstva [[Min]] od kraljevstva Yin u Fujianu. Žive ukupno u 13 država, izvan Kine najviše u Maleziji (2.021.000). Također u Singapuru, [[Tajland]]u, [[Filipini]]ma, Sjedinjenim Američkim Državama i drugdje. # [[Min Zhong Kinezi]] ili Središnji Min, (683.000 govornika 1987.), govore [[min zhong]], žive u središnjem Fujianu u Kini. Dio su nacionalnosti Han. # [[Puxian Kinezi]] u provinciji Fujian, Kina (2.706.000) i nešto u Maleziji i Singapuru. Naziv dolazi po okruzima Putian i Xianyou # [[Shaojiang Kinezi]], oko 920.000, naseljenih na relativno malenom području u okruzima [[Shaowu]], [[Guangze]], [[Jiangle]] i [[Shunchang]] zapadno od rijeke Futunxi u Fujianu. Dio nacionalnosti Han. # [[Shaozhou Kinezi]], (961.000) govore min nan a rasprostranjeni su na sjeveru provincije Guangdong i susjednim područjima Hunana i Jiangxia. # [[Waxiang Kinezi]] (328.000) govore [[Waxianghua]] i predstavljaju mješavinu naroda Mjao i Kineza, koja živi na zapadu [[Hunan]]a u planinama [[Wuling]] uključujući Yuanling, Chunxi, Jishou, Guzhang i Dayong. Susjedni [[Han]]i, [[Mjao]] i [[Tujia]] ne mogu ih razumjeti i jezik im je neklasificiran odnosno nesrodan svim živim jezicima. Politički se vode se kao dio nacionalnosti Han. # [[Wu Kinezi]] čine dio naciionalnosti Han, oko (84.202.000) s glavnim središtem u gradu [[Šangaj]]u, otok [[Chongming]], no živi na dalekom širem području Kine u provincijama Zhejiang i Jiangsu, na nekih 137.500 četvornih kilometara, te u još sedam država. # [[Xiang Kinezi]] ili Hunanski Kinezi, u provinciji [[Hunan]], (35.615.000) u Kini, govore [[xiang]] koji ima 3 dijalekta changyi, luoshao i jishu. Na njihovom području nalazi se [[Changsha]]. Dio su nacionalnosti Han. Živi ih znatan broj i u Maleziji, [[UK]] i [[SAD]]. # [[Xunpu Kinezi]] govore min nan, dio su nacionalnosti Han, a sebe smatraju posebnim narodom. Malobrojni Xunpu, njih oko 1.000 živi u ribarskom selu Xunpu na obali [[Fujian]]a. == Umjetnost == {{glavni|Kineska umjetnost}} * ''Kristal''. [[Porculan]] je kod Kineza u upotrijebi preko 4,000 godina. Izrađuje se od posebne bijele gline na temperaturi od 1280 C. * ''[[Svila]]''. Najpoznatiji je kineski proizvod. Po njoj je danas osobito poznata provincija [[Jiangsu]] i grad [[Suzhou]], te dinastije [[Song]], [[Ming]] i [[Qing]]. Ovu elegantnu tkaninu izrađivale su neudane kćeri iz plemićkih obitelji. * ''Lak''. U Kini je umjetnost lakiranja poznata negdje od 200. prije Krista. Dobivaju ga od drveta 'lacquer tree' koje raste u južnoj Kini a visoko je oko 10 metara, nalik je na sok američkog javora. * ''[[Žad]]''. To je ekstremno tvrd kamen (6.5 to 7.0). Oblik mu se daje urezivanjem konopcem i [[bambus]]om pomoću zrnaca pijeska. Za obradu jednog kamena potrebno nekoliko mjeseci. Umjetnost u žadu poznata je u Kini od nekih 3500 godina prije Krista. Najpoznatiji majstori u žadu su danas u Suzhou gdje se proizvodi najkvalitetniji žad na svijetu. [[Nefrit]] koji su Kinezi koristili došao je iz istočnog [[Turkistan]]a. * ''[[Bambus]]''. Kina je domovina 1/3 svjetskog bambusa u svijetu, od nekih 1,300 poznatih vrsta. Već nakon četiri godine spreman je za upotrebu. Ima veoma široku primjenu, a koristi se i kao skela. * ''Lončarstvo''. Lončarstvo je poznato iz prastarih vremena. Blizu grada [[Yixing]] nalaze se nalazišta gline koji se crpe nekih 3,000 godina. Ova glina javlja se u pet raznih boja, crvenoj, žutoj, zelenoj, crnoj i purpurnoj i poznata je pod imenom [[zisha]]. Od nje su Kinezi izrađivali posude za pripremanje [[čaj]]a. == Arhitektura == [[Datoteka:Forbidden city 07.jpg|mini|lijevo|[[Zabranjeni grad]], mjesto gdje je proveo veći dio svoga života posljednji kineski car.]] Staru kinesku [[arhitektura|arhitekturu]] karakterizira superiorna arhitektonska tehnika i umjetnički dizajn koju je čini jedinstvenom. Najpoznatije građevinsko čudo, jedino za koje se prije smatralo da se može vidjeti s mjeseca, svakako je [[Kineski zid|Veliki zid]]. U građevinarstvu se upotrebljava drveni kostur i bojeni dizajn. U feudalno doba boja je u arhitekturi bila točno ograničena na socijalni status. Žuta boja pripadala plemstvu, zelena ostalima. Vrlo česti [[zmaj]] ili [[feniks]] bojan je na zelenoj podlozi zlatnom bojom. Imperijalnu arhitekturu karakteriziraju mauzoleji i palače. Kod [[budizam|budističke]] nailazimo na [[hram]]ove i [[pagoda|pagode]], te na razne strukture (na primjer oltari) u [[taoizam|taoističkoj]]. Kod Kineza stare Kine veoma je značajna vrtna arhitektura, kombinacija struktura i ručno urađenih slika, s prirodnim scenama. Slika, arhitektura i okolina, zajedno s čovjekom u vrtnoj arhitekturi čine punu harmoniju. Carski vrtovi, vrlo često grandiozni, građeni su za kraljevsku obitelj od strane tisuća ljudi. Privatni vrtovi česti su u urbanim sredinama, oni su maleni, lijepog izgleda i mnogostruko funkcionalni. Najpoznatiji privatni vrtovi nalaze se u Suzhou, u provinciji Jiangsu. Postoje i manastirski vrtovi, po manastirima, prirodno lijepi, koji odišu svetom atmosferom i mirnoćom. == Pismo == Ovaj stari kulturni narod u mnogočemu osebujan, ima i svoje posebno [[pismo (grafija)|pismo]] ([[ideografsko pismo|ideografsko]] ) kojim se služi preko milijardu ljudi. Već u periodu Qin (221-206 prije Krista) postojalo je 3,300 znakova. Ono se neprekidno razvija pa se već 100. godine nakon Krista u [[dinastija Istočni Han|dinastiji Istočni Han]] razvilo se 9,535 znakova, slijedi: [[dinastija Liang]] (16,917), [[dinastija Sjeverni Song|Sjeverni Song]] (26,149), [[dinastija Ming|Ming]] (32,200), [[dinastija Qing|Qing]] ((47,043), i danas preko 56,000 pisanih znakova. U modernoj Kini u upotrebi je tek nekoliko tisuća znakova. Nekih 40% od 56,000 znakova tek su varijante drugih. *[http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html Chinese letters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513201959/http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html |date=13. svibnja 2008. }} *[https://web.archive.org/web/20060514085951/http://www.hitchams.suffolk.sch.uk/asia/letters/ Chinese letters 2] == Čaj kod Kineza == [[Čaj]] je najpoznatiji kineski napitak. Prema legendi (2700 prije Krista) kineski car je sjedio ispod [[stablo|drveta]], kada mu je u šalicu vode koju je kuhao palo [[lišće]] (čaja). Kada je probao tu tekućinu iznenadio se koliko ga je revitalizirala. Ponovio je [[eksperiment]], i otada je nastao [[običaj]] pijenja toga napitka u Kini. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.asianinfo.org/asianinfo/china/people.htm Chinese People] * [https://web.archive.org/web/20080422092355/http://www.greatcommission.com/china/china.htm Foto galerija] {{Kina}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Kineski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Kine|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Kinezi| ]] 5rvxdcymuj0kh3hfui14y37sg13xnd7 7469373 7469369 2026-05-27T08:29:22Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31484-00|~2026-31484-00]] ([[User talk:~2026-31484-00|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Panasko|Panasko]] 7430800 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Han Kinezi<br />Han<br />漢人 | slika =[[Datoteka:Chinese_people_montage.jpg|300px]] | opis slike =Kinezi | populacija = '''1.300.000.000'''<ref>1.240.000.000 u [[Kina|Narodnoj Republici Kini]] (92% stanovništva) ([https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/print_2075.html CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171211142542/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/print_2075.html |date=11. prosinca 2017. }} 2014.), oko 22.000.000 u [[Tajvan|Tajvanu]], i preko 50.000.000 u ostalom svijetu.</ref> | regije = | regija1 ={{Z+X|KIN}} | pop1 =1.240.000.000 | ref1 =<ref name="ciastat">[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161013030611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ch.html |date=13. listopada 2016. }}: "Han Chinese 91.6%" out of a reported population of 1,355 billion (July 2014 est.)</ref> | regija2 ={{Z+X|TAJV}} | pop2 =22.000.000 | ref2 = | regija3 ={{Z+X|TAJ}} | pop3 =9.000.000 | ref3 = | regija4 ={{Z+X|MALE}} | pop4 =6.650.000 | ref4 =<ref name="statistics.gov.my">{{cite web |url=https://www.statistics.gov.my/index.php?r=column/cthemeByCat&cat=155&bul_id=OWlxdEVoYlJCS0hUZzJyRUcvZEYxZz09&menu_id=L0pheU43NWJwRWVSZklWdzQ4TlhUUT09 |title=Department of Statistics Malaysia Official Portal |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160812014710/https://www.statistics.gov.my/index.php?r=column%2FcthemeByCat&cat=155&bul_id=OWlxdEVoYlJCS0hUZzJyRUcvZEYxZz09&menu_id=L0pheU43NWJwRWVSZklWdzQ4TlhUUT09 |archivedate=2016-08-12}}</ref> | regija5 ={{Z+X|SAD}} | pop5 =3.800.000 | ref5 =<ref>{{cite web |title=Race Reporting for the Asian Population by Selected Categories: 2010 more information |url=http://factfinder2.census.gov/faces/tableservices/jsf/pages/productview.xhtml?pid=DEC_10_SF1_QTP8&prodType=table |publisher=[[United States Census Bureau]] |accessdate=19. siječnja 2014.}}</ref> | regija6 ={{Z+X|INDN}} | pop6 =2.830.000 | ref6 = | regija7 ={{Z+X|SIN}} | pop7 =2.500.000 | ref7 =<ref>{{cite web |url=http://www.nptd.gov.sg/portals/0/news/population-in-brief-2014.pdf |title=Archived copy |accessdate=2015-10-21 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304082553/http://www.nptd.gov.sg/portals/0/news/population-in-brief-2014.pdf |archivedate=2016-03-04}}</ref> | jezik =[[Kineski]] | vjera =[[Nereligioznost]]<br>[[Budizam]]<br>[[Taoizam]]<br>[[Konfucijanizam]]<br>[[Mahajana]]<br>[[Kršćanstvo]] | srodne = [[Huej]]<br>[[Bai]] }} '''Kinezi''' - Kinezi ili '''Han''', najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika. Nastanjeni su najviše u [[Kina|Kini]], ali također imaju mnogo iseljenika u svijetu, osobito u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], nemali broj i u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Europa|Europi]], te [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Iseljavanja Kineza počinju [[1276.]], to jest nakon [[Mongoli|mongolske]] invazije. Mnogi sele u predjele [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], i naseljavaju urbana središta gdje se bave [[trgovina|trgovinom]]. Ona ostaje glavna preokupacija njihovih iseljenika sve do današnjih dana. U mnogim zemljama Kinezi postaju biznismeni, neki su obični mali trgovci ali postaju i vlasnici velikih međunarodnih korporacija. Bogati ili siromašni Kinezi ostaju vjerni svojoj tradicionalnoj kulturi, pa im je [[riža]] i danas glavna hrana, a [[štapići za jelo]] i dalje su glavni pribor. Posebna se pažnja posvećuje običajima [[vjenčanje|vjenčanja]] i [[brak]]a. Tijekom [[japan]]ske okupacije Kine u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], među iseljenim [[Han Kinezi]]ma počinje rasti [[nacionalizam|nacionalistički]] pokret. Članovi pokreta počinju Kini pružati snažnu potporu. Kada su [[Komunizam|komunisti]] [[1949.]] zavladali zemljom, Kinezi i dalje pružaju svesrdnu pomoć domovini, ne zato što vole [[komunizam|komuniste]] i njihovu ideologiju, nego jer je domovina ujedinjena. == Obitelj == Kina ima 340 milijuna [[obitelj]]i, s 3.63 osobe po domaćinstvu. Ona se sastoji od roditelja i djece i često je prisutno 3 ili više generacija. U prošlosti kineska obitelj živi pod apsolutnim autoritetom muške glave obitelji. Danas u najnovije doba kako je uvedeno 'planiranje obitelji', kod mnogih obitelji muž i žena počeli su zajednički voditi brigu o domaćinstvo, konzultirajući se s ostalim članovima obitelji. Kod njih je veoma važno reći da se s poštovanjem odnose prema starijim članovima zajednice, i da posvećuju mnogo ljubavi prema svojoj djeci. == Jezik i lokalne grupe == Jezici Kineza, koji se često ne mogu međusobno razumjeti, pripadaju velikoj porodici [[kinesko-tibetski jezici|kinesko-tibetskih (sino-tibetskih) jezika]]. Najbrojnija etnička grupa Han Kinezi također govori nizom manje ili više razumljivih dijalekata. # [[Dan Kinezi]], poznati kao '' 'narod s brodova' '' sebe zovu Soisangyan, govore jezikom [[yue]], a žive uz južnu obalu Kine u [[Guangdong]]u, [[Guangxi]]ju, na otoku [[Hainan]], [[Makau]] i mnogi na brodovima u [[Hong Kong]]u. Ima ih oko 4.500.000. Oni nisu pravi Han Kinezi, nego manjina koja se vodi kao dio nacionalnosti Han. # [[Gan Kinezi]] (koji također pripadaju pravim Han Kinezima) broje 38.087.000 ljudi, žive u Kini u provincijama [[Jiangxi]] i [[Hubei]], te dijelovima provincija [[Anhui]], [[Hunan]] i [[Fujian]], a glavnina je koncentrirana uz rijeku [[Fuhe]]. Govore jezikom [[gan]] koji ima nekoliko dijalekata. Zovu se chang-jing, yi-liu, ji-cha, fu-guang, ying-yi. # [[Hainanski Kinezi]] žive u 5 država (najviše u Kini), na otoku Hainan, obali nasuprot Hainana i obali sjeveroistočno od Hongkonga. Ima ih 5.964.000. Ostali žive u Kambodži (14.000), Maleziji (104.000), Singapuru (170.000) i Tajlandu (6.500). Govore dijalektom jezika [[min nan]] koji ima 25.725.000 govornika u Kini (1984). # [[Hui'an Kinezi]], (160.000) žive u Kini u blizini grada [[Chongwu]] u okrugu [[Hui'an]] i na kopnu uz [[Tajvanski prolaz]]. Govore jezikom [[min dong]] i pripadaju nacionalnosti Han. Njihova kultura je jedinstvena u Kini (motiv [[leptir]]a, tetoviranja i oblaganje [[zubi]]ju u [[zlato]]), baštinjeni su od starog plemena [[Yue]]. # [[Huizhou Kinezi]] iz Kine (4.537.000) govore [[Huizhou (jezik)|huizhou]] jezikom a naseljeni su na jugu provincije Anhui na obalama rijeke Xi'nan i na sjeveru provincije Jiangxi. Huizhou vuku porijeklo od Zhou naroda. Na glasu su kao trgovci, a za njih ostali Kinezi kažu da '' 'nema tako malene tržnice gdje nema naroda Huizhou' ''. # [[Jin Kinezi]] (57.465.000), svi iz Kine u provincijama Shanxi (glavnina), a ostali u [[Shaanxi]]u i [[Henan]]u, govore [[jinyu]] jezik. Njihovi preci iz dinastije [[Qin]] (221. – 207. g. pr. n.e.) osnivaju prvo [[Kinesko Carstvo]] kojim vlada [[Qin Shihuang]] (Qin Shi Huang). Po imenu Qin i je Kina možda dobila ime. # [[Kantonski Kinezi]] (Nung), veoma brojna grupa Han Kineza nastanjenih poglavito u provincijama Guangdong i Guangxi koji govore jezikom yue, ima više dijalekata. Rašireni su u 37 država s ukupno 73.172.000 ljudi. Najviše ih je izvan Kine u [[Malezija|Maleziji]], gdje ih živi 1.356.000. # [[Mandarinski Kinezi]] (najveća Han grupa), Han Kinezi u najužem smislu. Naziv Mandarin dolazi preko portugalskog čiji je korijen u [[sanskrt]]skom. Portugalci ovu riječ koriste da označe i narod (kineski narod; vidi [http://www.omniglot.com/writing/mandarin.htm više]) i jezik kojim oni govore (mandarinski). 786.076.000 pripadnika u svijetu (u Kini 769.330.000). Žive u 84 države. # [[Min Bei Kinezi]] ili Sjeverni Min (3.136.000 ), žive u 5 država, najviše u Kini (2.706.000), najviše u sjevernom Fujianu, ostali u [[Brunej]], [[Malezija|Maleziji]], [[Singapur]] i [[Tajland]]. Dio su nacionalnosti Han. # [[Min Dong Kinezi]], ili Istočni Min. Naseljeni poglavito u [[Fujian]]u # [[Min Nan Kinezi]] (39.670.000), ili Južni Min, uglavnom u Kini (32.601.000) u južnom Fujianu, govore min nan. Granica govornog područja naroda Min Nan i Min Bei vidljiva je upravo na mjestu gdje je u 10. stoljeću došlo do cijepanja sjevernog dijela kraljevstva [[Min]] od kraljevstva Yin u Fujianu. Žive ukupno u 13 država, izvan Kine najviše u Maleziji (2.021.000). Također u Singapuru, [[Tajland]]u, [[Filipini]]ma, Sjedinjenim Američkim Državama i drugdje. # [[Min Zhong Kinezi]] ili Središnji Min, (683.000 govornika 1987.), govore [[min zhong]], žive u središnjem Fujianu u Kini. Dio su nacionalnosti Han. # [[Puxian Kinezi]] u provinciji Fujian, Kina (2.706.000) i nešto u Maleziji i Singapuru. Naziv dolazi po okruzima Putian i Xianyou # [[Shaojiang Kinezi]], oko 920.000, naseljenih na relativno malenom području u okruzima [[Shaowu]], [[Guangze]], [[Jiangle]] i [[Shunchang]] zapadno od rijeke Futunxi u Fujianu. Dio nacionalnosti Han. # [[Shaozhou Kinezi]], (961.000) govore min nan a rasprostranjeni su na sjeveru provincije Guangdong i susjednim područjima Hunana i Jiangxia. # [[Waxiang Kinezi]] (328.000) govore [[Waxianghua]] i predstavljaju mješavinu naroda Mjao i Kineza, koja živi na zapadu [[Hunan]]a u planinama [[Wuling]] uključujući Yuanling, Chunxi, Jishou, Guzhang i Dayong. Susjedni [[Han]]i, [[Mjao]] i [[Tujia]] ne mogu ih razumjeti i jezik im je neklasificiran odnosno nesrodan svim živim jezicima. Politički se vode se kao dio nacionalnosti Han. # [[Wu Kinezi]] čine dio naciionalnosti Han, oko (84.202.000) s glavnim središtem u gradu [[Šangaj]]u, otok [[Chongming]], no živi na dalekom širem području Kine u provincijama Zhejiang i Jiangsu, na nekih 137.500 četvornih kilometara, te u još sedam država. # [[Xiang Kinezi]] ili Hunanski Kinezi, u provinciji [[Hunan]], (35.615.000) u Kini, govore [[xiang]] koji ima 3 dijalekta changyi, luoshao i jishu. Na njihovom području nalazi se [[Changsha]]. Dio su nacionalnosti Han. Živi ih znatan broj i u Maleziji, [[UK]] i [[SAD]]. # [[Xunpu Kinezi]] govore min nan, dio su nacionalnosti Han, a sebe smatraju posebnim narodom. Malobrojni Xunpu, njih oko 1.000 živi u ribarskom selu Xunpu na obali [[Fujian]]a. == Umjetnost == {{glavni|Kineska umjetnost}} * ''Kristal''. [[Porculan]] je kod Kineza u upotrijebi preko 4,000 godina. Izrađuje se od posebne bijele gline na temperaturi od 1280 C. * ''[[Svila]]''. Najpoznatiji je kineski proizvod. Po njoj je danas osobito poznata provincija [[Jiangsu]] i grad [[Suzhou]], te dinastije [[Song]], [[Ming]] i [[Qing]]. Ovu elegantnu tkaninu izrađivale su neudane kćeri iz plemićkih obitelji. * ''Lak''. U Kini je umjetnost lakiranja poznata negdje od 200. prije Krista. Dobivaju ga od drveta 'lacquer tree' koje raste u južnoj Kini a visoko je oko 10 metara, nalik je na sok američkog javora. * ''[[Žad]]''. To je ekstremno tvrd kamen (6.5 to 7.0). Oblik mu se daje urezivanjem konopcem i [[bambus]]om pomoću zrnaca pijeska. Za obradu jednog kamena potrebno nekoliko mjeseci. Umjetnost u žadu poznata je u Kini od nekih 3500 godina prije Krista. Najpoznatiji majstori u žadu su danas u Suzhou gdje se proizvodi najkvalitetniji žad na svijetu. [[Nefrit]] koji su Kinezi koristili došao je iz istočnog [[Turkistan]]a. * ''[[Bambus]]''. Kina je domovina 1/3 svjetskog bambusa u svijetu, od nekih 1,300 poznatih vrsta. Već nakon četiri godine spreman je za upotrebu. Ima veoma široku primjenu, a koristi se i kao skela. * ''Lončarstvo''. Lončarstvo je poznato iz prastarih vremena. Blizu grada [[Yixing]] nalaze se nalazišta gline koji se crpe nekih 3,000 godina. Ova glina javlja se u pet raznih boja, crvenoj, žutoj, zelenoj, crnoj i purpurnoj i poznata je pod imenom [[zisha]]. Od nje su Kinezi izrađivali posude za pripremanje [[čaj]]a. == Arhitektura == [[Datoteka:Forbidden city 07.jpg|mini|lijevo|[[Zabranjeni grad]], mjesto gdje je proveo veći dio svoga života posljednji kineski car.]] Staru kinesku [[arhitektura|arhitekturu]] karakterizira superiorna arhitektonska tehnika i umjetnički dizajn koju je čini jedinstvenom. Najpoznatije građevinsko čudo, jedino za koje se prije smatralo da se može vidjeti s mjeseca, svakako je [[Kineski zid|Veliki zid]]. U građevinarstvu se upotrebljava drveni kostur i bojeni dizajn. U feudalno doba boja je u arhitekturi bila točno ograničena na socijalni status. Žuta boja pripadala plemstvu, zelena ostalima. Vrlo česti [[zmaj]] ili [[feniks]] bojan je na zelenoj podlozi zlatnom bojom. Imperijalnu arhitekturu karakteriziraju mauzoleji i palače. Kod [[budizam|budističke]] nailazimo na [[hram]]ove i [[pagoda|pagode]], te na razne strukture (na primjer oltari) u [[taoizam|taoističkoj]]. Kod Kineza stare Kine veoma je značajna vrtna arhitektura, kombinacija struktura i ručno urađenih slika, s prirodnim scenama. Slika, arhitektura i okolina, zajedno s čovjekom u vrtnoj arhitekturi čine punu harmoniju. Carski vrtovi, vrlo često grandiozni, građeni su za kraljevsku obitelj od strane tisuća ljudi. Privatni vrtovi česti su u urbanim sredinama, oni su maleni, lijepog izgleda i mnogostruko funkcionalni. Najpoznatiji privatni vrtovi nalaze se u Suzhou, u provinciji Jiangsu. Postoje i manastirski vrtovi, po manastirima, prirodno lijepi, koji odišu svetom atmosferom i mirnoćom. == Pismo == Ovaj stari kulturni narod u mnogočemu osebujan, ima i svoje posebno [[pismo (grafija)|pismo]] ([[ideografsko pismo|ideografsko]] ) kojim se služi preko milijardu ljudi. Već u periodu Qin (221-206 prije Krista) postojalo je 3,300 znakova. Ono se neprekidno razvija pa se već 100. godine nakon Krista u [[dinastija Istočni Han|dinastiji Istočni Han]] razvilo se 9,535 znakova, slijedi: [[dinastija Liang]] (16,917), [[dinastija Sjeverni Song|Sjeverni Song]] (26,149), [[dinastija Ming|Ming]] (32,200), [[dinastija Qing|Qing]] ((47,043), i danas preko 56,000 pisanih znakova. U modernoj Kini u upotrebi je tek nekoliko tisuća znakova. Nekih 40% od 56,000 znakova tek su varijante drugih. *[http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html Chinese letters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080513201959/http://www.logoi.com/notes/chinese_letters.html |date=13. svibnja 2008. }} *[https://web.archive.org/web/20060514085951/http://www.hitchams.suffolk.sch.uk/asia/letters/ Chinese letters 2] == Čaj kod Kineza == [[Čaj]] je najpoznatiji kineski napitak. Prema legendi (2700 prije Krista) kineski car je sjedio ispod [[stablo|drveta]], kada mu je u šalicu vode koju je kuhao palo [[lišće]] (čaja). Kada je probao tu tekućinu iznenadio se koliko ga je revitalizirala. Ponovio je [[eksperiment]], i otada je nastao [[običaj]] pijenja toga napitka u Kini. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.asianinfo.org/asianinfo/china/people.htm Chinese People] * [https://web.archive.org/web/20080422092355/http://www.greatcommission.com/china/china.htm Foto galerija] {{Kina}} {{Etničke skupine Južne Afrike}} [[Kategorija:Kineski narodi]] [[Kategorija:Etničke grupe Kine|*]] [[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]] [[Kategorija:Kinezi| ]] sippmo7yidkiedeipnq2v0sc3p4jgs7 0 26359 7468960 7466819 2026-05-26T12:39:46Z Croxyz 205325 7468960 wikitext text/x-wiki {{redirect|Juventus}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Juventus | slika = Juventus FC - logo black (Italy, 2020).svg | puno ime = Juventus Football Club S.p.A. | nadimak = ''La vecchia Signora (Stara dama)''<br> ''I bianconeri (Bijelo-crni)''<br> ''Le Zebre (Zebre)''<br>''La fidanzata d'Italia (Nevjesta Italije)''<br>''Gobbi (Grbavci)''<br>''La Signora Omicidi (Ženski ubojica)'' | godina osnivanja = [[1. studenog]] [[1897.]] <br>(kao ''Sport Club Juventus'') | igralište = [[Juventus Stadium|Stadion Juventus]], [[Torino]] | kapacitet stadiona = 41.507 | direktor = | trener = {{Z|ITA}} [[Luciano Spalletti]] | liga = [[Serie A]] | sezona = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 6. | igrači = | pattern_la1 = _juventus2627h | pattern_b1 = _juventus2627h | pattern_ra1 = _juventus2627h | pattern_sh1 = _juventus2627h | pattern_so1 = _juventus2627hl | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _juventus2526a | pattern_b2 = _juventus2526a | pattern_ra2 = _juventus2526a | pattern_sh2 = _juventus2526a | pattern_so2 = _juventus2526al | leftarm2 = 799abb | body2 = 799abb | rightarm2 = 799abb | shorts2 = 799abb | socks2 = 799abb | pattern_la3 = _juventus2526t | pattern_b3 = _juventus2526t | pattern_ra3 = _juventus2526t | pattern_sh3 = _juventus2526t | pattern_so3 = _juventus2526tl | leftarm3 = 262626 | body3 = 262626 | rightarm3 = 262626 | shorts3 = 262626 | socks3 = 262626 }} [[Datoteka:Álvaro Morata - Juventus' MVP of October 2014.jpg|mini|[[Álvaro Morata]] dolazi u Juventus [[2014.]] godine.]] '''Juventus F.C.''' iz [[Torino|Torina]], poznatiji i kao '''Juve''', najtrofejniji je i najpopularniji [[Italija|talijanski]] [[nogometni klub]]. "Stara dama" talijanskog nogometa (''La vecchia Signora'') klub je koji u Italiji ima preko 10 milijuna navijača, što je uvjerljivo najviše od svih talijanskih klubova jer [[Inter Milan|Inter]] i [[A.C. Milan|Milan]] po broju navijača zajedno imaju koliko i ''Bianconeri''. U svijetu Juve ima oko 170 milijuna navijača, iako neka istraživanja govore i o puno većoj brojki koja doseže i 200 milijuna, a veliki je broj Juventina na dalekom istoku, primjerice u [[Indonezija|Indoneziji]] ima oko 15 milijuna navijača Juventusa. Juventus ne samo da je najpopularniji talijanski klub, Juventus je i najtrofejniji talijanski klub s preko 50 službenih trofeja u raznim natjecanjima, što talijanskim, što [[UEFA|europskim]]. [[Datoteka:Juventus F.C. 2017 logo (negative).jpg|mini|Trenutni grb Juventusa]] Nakon osvajanja [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalnog kupa]] [[1996.]] godine, Juventus je postao prvi i do sada jedini klub u povijesti [[nogomet]]a koji je uspio osvojiti sve naslove prvaka u domaćim i međunarodnim natjecanjima. Prema rang listi Međunarodne federacije za nogometnu statistiku i povijesti, [[FIFA]]-ine organizacije, Juventus je najbolji talijanski klub i drugi najbolji europski klub u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].<ref>[http://www.iffhs.de/?a413f0e03790c443e0f40390b41be8b01905fdcdc3bfcdc0aec70aeedb883ccb05ff1d Najbolji klubovi 20. stoljeća]</ref> == Povijest == === Osnutak === [[Datoteka:Sport-Club Juventus 1897-1898.jpg|mini|Prva fotografija iz Juventusove povijesti, snimljena 1898. godine]] Klub je [[1. studenog]] [[1897.]] godine osnovala grupa učenika torinske škole za književnost "Massimimo D'Azeglio". Svi osnivači bili su starosti od četrnaest do sedamnaest godina i oni su, kako legenda kaže, došli do ideje da osnuju nogometni klub dok su sjedili na klupi u parku "Corso Re Umberto". Postoji veoma malo pisanih tragova o samom rođenju novog kluba jer u to vrijeme novine nisu previše prostora posvećivale sportu. Jedan od osnivača, [[Enrico Canfari]] je kasnije (1914. godine) u jednom dokumentu opisao cijelu stvar. Grupa je raspravljala o imenu kluba i nakon brojnih glasanja došli su do tri varijante: Società Via Fori, Società Sportiva Massimo D' Azeglio i Sport Club Juventus. Zadnje rješenje je izabrano kao najbolje. Prvi predsjednik kluba je bio [[Eugenio Canfari]] (brat Enrica). Oni su zajedno igrali u drugom klubu iz [[Torino|Torina]], Piazza D'Armi. Juventus je promijenio ime u Foot-Ball Club Juventus [[1899.]] godine i prva boja dresova je bila ružičasta i crna, u [[Italija|Italiji]] poznata kao ''rosanero''. Juventus je treći najstariji [[Italija|talijanski]] [[nogomet]]ni klub, poslije [[Genoa C.F.C.|Genoe]] ([[1893.]]) i [[Udinese]]a ([[1896.]]), iako se u [[Genova|Genovi]] nogomet počeo igrati kada i u [[Torino|Torinu]], [[1897.]] === Ulazak u Talijansku ligu === Juventus je debi u Talijanskoj ligi napravio [[1900.]] godine noseći svoje ružičaste dresove. U prvom službenom nastupu kluba, [[11. svibnja]] [[1900.]] protiv FBC Torinesea zabilježen je poraz od 1-0. U drugoj sezoni, klub je bio mnogo bolji i došao do polufinala nakon pobjede nad gradskim rivalom Gimnastica Torinom od 5-0 ali je kasnije poražen od Milan Cricketa 3-2. [[1903.]] godine je odlučeno da se pronađe nova boja dresova i tom prilikom je za pomoć upitan engleski igrač u sastavu, John Savage. On je imao prijatelja u Nottinghamu (Engleska) koji je igrao za Notts Country koji mu je kasnije poslao famozne crno-bijele dresove koji su ostale do dana današnjeg u upotrebi i simbol su kluba. U ovom periodu se tim preselio na Velodromo Umberto I. Onda su dvije sezone zaredom ispadali od istog kluba, Genoa Cricket & Football Club, sve dok ih nisu u finalu lige pobijedili i tako [[1905.]] godine osvojili prvu titulu. Juventus je sastavio jaku ekipu, ali je uskoro nakon prve titule, klub napustio predsjednik Alfredo Dick poslije velike svađe i sa sobom poveo nekoliko najboljih igrača. Neki od istaknutijih ljudi u klubu su predlagali preseljenje iz [[Torino|Torina]] pa je Dick osnovao novi klub, Foot-Ball Club Torino i također platio zakup za Velodromo Umberto I. Prvi gradski derbi u Torinu je odigran sljedeće sezone, [[13. siječnja]] [[1907.]] godine i rivalstvo je bilo kao nikada dotada. Od tog perioda pa do poslije završetka prvog svjetskog rata, talijanskim nogometom su dominirale druge ekipe, posebno one iz [[Pijemont]]a i to Pro Vercelli i Casale. Juventus je nakon rata bio u fazi reorganizacije s predsjednikom Corradino Corradiniem pa je nekoliko igrača bilo pozvano u [[talijanska nogometna reprezentacija|reprezentaciju Italije]]. U ovom periodu je debitirao i golman [[Giampiero Combi]] koji će kasnije postati jedan od heroja i legendi kluba. ===Početak ere Agnelli=== [[Datoteka:Edoardo Agnelli.jpg|mini|lijevo|Edoardo Agnelli]] [[Edoardo Agnelli]] iz [[Obitelj Agnelli|obitelji Agnelli]], vlasnik kompanije [[Fiat]], preuzima kontrolu nad klubom [[1923.]] godine. Obitelj Agnelli imala je privatni stadion u Villar Perosi, koja se nalazio jugozapadno od Torina i njega su samo dodatno preuredili. Kako se to ispostavilo kao dobar potez za klub i Juventus je drugi Scudetto osvojio u sezoni 1925./26. kada su u finalu pobijedili Albu iz [[Rim]]a ukupnim rezultatom 12-1. Golovi [[Antonio Vojak|Antonija Vojaka]] u toj sezoni su bili presudni. ===Edoardo Agnelli=== Od sezone 1930./31. pa do one 1934./35. klub je sakupio rekordnih pet uzastopnih titula prvaka i to četiri s trenerom Carlom Carcanom. Ta trofejna ekipa je u sebi imala velike igrače poput Raimundo Orsia, Luigi Bertolinia, Giovanni Ferrarija i Luisa Montija ali i ostale asove. Stigli su i do polufinala [[Mitropa kup]]a (u to vrijeme jednog od glavnih turnira u [[Europa|Europi]]. U prijevodu to bi značilo ‘’Kup Srednjoeuropskih zemalja’’ i na njemu su sudjelovali klubovi samo iz tog dijela kontinenta) gdje su izbačeni od kasnijeg pobjednika, češke Slavije iz [[Prag]]a. Tijekom [[1933.]] godine Juventus se preselio na njihov prvi pravi stadion – Stadio Benito Mussolini. Ovaj stadion je sagrađen te godine za potrebe Svjetskog prvenstva [[1934.]] s kapacitetom od 65 000 mjesta. Ime je dobio po [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniu]] (baš kao i svi ostali stadioni u državi), tadašnjem vođi [[Kraljevina Italija|fašističke Italije]]. [[14. lipnja]] [[1935.]] umire [[Edoardo Agnelli]] što je u velikoj mjeri uzrokovalo lošijim rezultatima tima pa su tako mnogi igrači napustili klub. [[1953.]] godine [[Giovanni Agnelli]] je odstupio s mjesta predsjednika kluba, pozicije koju je dvije godine kasnije preuzeo njegov brat Umberto. === Nakon 2. svjetskog rata === Klub nije mogao nikako pronaći recept za titulu u periodu poslije rata, pa je najbolji rezultat bilo drugo mjesto iza [[Inter Milan|Ambrosiana-Intera]] u sezoni 1937/1938. Nakon završetka II. Svjetskog rata ime stadiona je preimenovano u Stadio Olimpico i Edoardov sin, Gianni Agnelli je postao zaslužni predsjednik kluba. Juve je osvojio dva Scudetta u sezonama 1949./50. i 1951./52. i to prvu pod diregentskom palicom Engleza Jesse Carvera dok je drugu trofejnu sezonu on započeo, ali onda napustio klub. Nakon novih sušnih sezona, u momčad su dovedeni [[1957.]] godine, [[Wales|Velšanin]] [[John Carles]] i Talijan [[Argentina|argentinskog]] porijekla [[Omar Sivori]] kao pomoć [[Giampiero Boniperti|Giampieru Bonipertiu]] koji je tu bio još od [[1946.]] Ovaj potez se ispostavio kao sjajan zato što upravo ova trojka postaje jedna od najuboitijih u povijesti kluba. S njima kao predvodnicima dolaze i nove dvije titule [[Serie A]] i to u sezonama 1957./58. i 1959./60. Tada je [[Fiorentina]] oba puta završavala kao druga. Juventus je u sezoni 1959./60. po prvi put osvojio duplu krunu nakon trijumfa i u [[Coppa Italia|Coppa Italiji]]. Sljedeća titula koja dolazi na Olimpico bila je deseta u povijesti kluba pa tako ‘’Stara Dama’’ postaje prvi tim s 10 titula u nacionalnom prvenstvu. Kao nagradu dobiva Zlatnu zvijezdu za sportska dostignuća (Stella d'Oro al Merito Sportivo) na svoj dres. [[Omar Sivori]] iste godine prima nagradu za Europskog igrača godine što je bilo prvi put da jedan Juventusov igrač dobio tako prestižnu nagradu. == Europski uspjesi == Juventus je zatim sam sebe promovirao u [[Serie A]] tijekom 70-ih godina 20. stoljeća kao stroj za mljevenje protivnika. Klub osvaja Scudetta u sezonama 1971./72., 1972./73., 1974./75. i 1976./77. Trener je bio [[Čestmír Vycpálek]], [[Češka|Čeh]] koji je kao desno krilo dvije godine (1946. i 1947.) igrao za "staru damu". Stvorena je snažna ekipa s legendarnim kapetanom [[Gaetano Scirea|Gaetanom Scireom]], [[Roberto Bettega|Robertom Bettegom]], [[Fabio Capello|Fabiom Capellom]] i [[Brazil]]cem Jose Altafiniem, koji je trenutno treći strijelac u povijesti [[Serie A]]. Franco Causio je također postao vrlo popularan igrač tog vremena. Popularnost mu je bila tolika da mu je klub dopustio na utakmicama nositi dugu kosu. Igračima je osigurana i službena odjeća (krojena kod najpoznatijih krojača u državi) i natjerani su da završe započete studije. Mnogi od tih igrača su s Juventusom ostali do kraja igračke karijere i nakon umirovljenja su imali osigurane odlične poslove u klubu ili u [[Fiat]]u. Pored uspjeha u Italiji, momčad je osvojila [[Kup UEFA]] u sezoni 1976./77. nakon pobjede u finalu nad [[Španjolska|španjolskim]] [[Athletic Bilbao|Bilbaom]] golovima Tardellija i Bettege. [[Kup UEFA]] je osvojen pod trenerskom palicom [[Giovanni Trapattoni|Giovannija Trapattonia]] koji je i tijekom 80-tih ostao u klubu. Još uvijek drži rekord po broju utakmica na klupi tima, čak 596. S njim na klupi, Juventus je dominirao ranih ’80 i osvojio tri naslova prvaka Italije: 1980./81., 1981./82. i 1983./84. Naslov osvojen [[1982.]] godine bio je dvadeseti po redu što je značilo da na dres ide i druga zlatna zvijezda (još nijedan klub na [[Apenini]]ma nije dostigao tu brojku). Tada su Juventusovi igrači dobivali mnoge nagrade, pa je tako [[Paolo Rossi]] koji je 1982. osvojio Svjetsko prvenstvo dobio nagradu za Europskog igrača godine. Francuski vezist, [[Michel Platini]], tu je nagradu dobio sljedeće tri uzastopne godine (1983., 1984., 1985.) što je rekord. Juventus je jedini klub koji je četiri puta uzastopno imao najboljeg igrača Starog kontineta. === Boniek i Platini=== Slast uspjeha u [[Europa|Europi]] momčad nije osjetila od sredine '80-tih kada je u sezoni 1983./84. osvojio Kup pobjednika kupova (protiv [[FC Porto|Porta]] 2:1), a sezonu kasnije i Ligu prvaka protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Ali taj susret ostat će upamćen više po tragediji nego po rezultatu i tituli. Na stadionu [[Heysel]]u na kojem se igralo igralo ovo finale poginulo je 39 navijača Juventusa poslije pada tribine. Taj događaj ostao je upisan kao najcrnji dan u povijesti europskih klupskih natjecanja. Osim osvajanja [[Serie A]] u sezoni 1985./86. sve od tada pa do sredine ’90 se može zaboraviti što se tiče uspjeha u ligi. Osvojili su dva naslova pobjednika talijanskog kupa: 1989./90. i 1994./95. dok su jednu završnicu izgubili – 1991./92. 1990. Juventus je izgubio susret [[Supercoppa Italiana|superkupa Italije]]. Nasuprot tome, u Europi su postignuti dobri rezultati. U sezonama 1989./90. i 1992./93. dva puta su osvojili [[Kup UEFA]]. 1990. godine klub se preselio u svoj novi dom, stadion [[Delle Alpi]]. Novi je stadion bio sagrađen za potrebe svjetskog prvenstva 1990. godine u Torinu. Dijelili su ga s gradskim rivalom [[Torino FC|Torinom]], a [[Stadio Olimpico di Torino|Olimpico]] su napustili zbog nedovoljnog kapaciteta. == Slavne 1990-e == [[Datoteka:Alessandro Del Piero 2008 cropped.jpg|mini|desno|[[Alessandro Del Piero|Del Piero]], najbolji igrač u povijesti kluba, igrao je za Juventus od [[1993.]] do [[2012.]]]] [[Marcello Lippi]] je [[1994.]] napustio trenersko mjesto u [[S.S.C. Napoli|Napoliju]] i preuzeo Juventus. U prvoj sezoni na klupi Juventusa vratio je naslov prvaka Italije u [[Torino]] nakon 9 sezona. Kapetan tadašnje momčadi bio je [[Ciro Ferrara]] (kasnije i trener), [[Roberto Baggio]], [[Gianluca Vialli]] i mladi [[Alessandro Del Piero]] kojega su već nakon te prve sezone vidjeli kao nasljednika Baggia. Juventus je sljedeće u talijanskome prvenstvu završio na drugome mjestu iza [[A.C. Milan|Milana]], no u finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] koje se igralo u [[Rim]]u osvojili su svoj drugi naslov europskog prvaka u povijesti kluba protiv [[Nizozemska|nizozemskog]] [[AFC Ajax|Ajaxa]]. Nakon regularnog dijela utakmica rezultat je bio 1:1, a pogodak je zabio [[Fabrizio Ravanelli]], da bi nakon jedanaesteraca, pogotkom [[Vladimir Jugović|Jugovića]] Juventus na kraju slavio. Početkom iduće sezone Juventus igra u finalu tadašnjeg svjetskog nogometnog prvenstva, tadašnjeg [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalnog kupa]] protv [[Argentina|argentinskog]] [[Club Atlético River Plate|River Platea]]. Utakmica je završena rezultatom 1:0 za Juventus, a pogodak je zabio [[Alessandro Del Piero]]. Nakon te [[1996.]] godine i osvajanja [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalnog kupa]] u klub su došli [[Christian Vieri]], [[Zinedine Zidane]], [[Filippo Inzaghi]] i [[Edgar Davids]] koji je igrao za [[AFC Ajax|Ajax]] u finalu '96. Juventus je te [[1996.]] također osvojio i [[UEFA Superkup|Europski Superkup]]. Juventus je uspio i u dvije sljedeće sezone doći do finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] što od nove strukture natjecanja nije pošlo za rukom, a također su bili i najbliže obrani titule koju nitko nije obranio od [[1990.]] kada je [[A.C. Milan|Milan]] obranio naslov Kupa prvaka. [[1997.]] Juventus je u finalu izgubio od [[Borussia Dortmund|Borussie iz Dortmunda]] rezultatom 3:1, a za Juve je još jednom zabio [[Alessandro Del Piero]]. Godinu dana kasnije Juventus je ponovno uspio doći do finala, no ovoga puta bio je bolji [[Real Madrid]] i to s 1:0 pogotkom [[Predrag Mijatović|Predraga Mijatovića.]] Kasnije 90-te su obilježili ''vruća'' rivalstva s [[Inter Milan|Interom]] i [[A.S. Roma|Romom]]. [[Zdeněk Zeman]], tadašnji trener [[A.S. Roma|Rome]] je u javnost iznio priču da su Juventusovi doktori u razdoblju od [[1993.]] do [[1998.]] davali doping igračima. Ipak, poslije mnogih priča i dva suđenja, Juventus je izašao kao nevin iz svih parnica pred Međunarodnim sudom u [[Lausanne|Lausanni]]. Niti jedna ilegalna supstanca nije pronađena u tijelima igrača Juventusa. Zeman je pak poznat po tome da nije naklon Juventusu, a navijačima [[Torino|torinskog]] kluba Zeman je jedan od najmržih ljudi iz svijeta nogometa brojnim neosnovanim napadima na njihov klub, a isto tako zbog potpisivanja majica s natpisima protiv Juventusa ili pak napadima u nekim sportskim emisijama da Juventus zapravo ima tek 20-ak naslova prvaka. [[File:Edgar Davids (Juventus F.C., no. 26) clashing with Gennaro Gattuso (A.C. Milan) - 20030528.jpg|155px|mini|lijevo|[[Edgar Davids]] i [[Gennaro Gattuso]] u finalu 2003.]] Lippi je napustio klub i otišao u rivala [[Inter Milan|Intera]], a trenerom je postao [[Carlo Ancelotti]] koji nakon za Juventus dva razočaravajuća druga mjesta u [[Serie A]] napušta klub te se Lippi vraća u [[Torino]]. [[2001.]] godine iz kluba odlazi [[Zinedine Zidane]] kojega je Juventus prodao za tada rekordnih 73,5 milijuna eura u [[Real Madrid]], a također i [[Filippo Inzaghi|Pippo Inzaghi]] te godine odlazi u [[A.C. Milan|Milan]]. Također je te godine Juventus prodao i [[Edwin van der Sar|Edwina van der Sara]], a u klub su stigle neke buduće legende, iz [[Parma FC|Parme]] su došli [[Gianluigi Buffon]] te [[Lilian Thuram]], iz [[AS Monaco FC|Monaca]] [[David Trézéguet]], a iz [[rim]]skog [[S.S. Lazio|Lazia]] došao je [[Pavel Nedved]]. [[2000.]] godine u zadnjem kolu Juventus gubi naslov prvaka [[Italija|Italije]] od [[S.S. Lazio|Lazija]] porazom 1:0 u gostima kod [[A.C. Perugia Calcio|Perugie]] u utakmici koja je igrana pod neregularnim uvjetima kada je travnjak bio u potpunosti potopljen, no [[Pierluigi Collina]] odlučio je da se utakmica sa sat vremena zaostatka ipak odigra, a Juventus koji je tada bio prvi na tablici na kraju je završio drugi. Nakon dolaska novih igrača u klub, Juventus osvaja dva uzastopna naslova talijanskog prvaka, u sezonama 2001./02. i 2002./03., a posebno se pamti ova prva kada je Juventus u zadnje kolo ušao s bodom zaostatka za [[Inter Milan|Interom]], te bodom prednosti nad [[A.S. Roma|Romom]]. [[5. svibnja]] [[2002.]] Juventus je gostovao u Udinama, [[A.S. Roma]] je išla u [[Torino]] kod Juventusovog gradskog rivala, dok je [[Inter Milan|Inter]] putovao u Rim kod Lazija te su svi zbog dobrih odnosa ova dva kluba očekivali Interovo prvo osvajanje naslova prvaka nakon [[1989.]] godine. Juventus se lagano obračunao s [[Udinese]]om i pobijedio 2:0 pogodcima [[Alessandro Del Piero|Del Piera]] i [[David Trézéguet|Trezegueta]] te se čekao kraj utakmica u [[Rim]]u. [[A.S. Roma]] je slavila s 1:0 protiv [[Torino FC|Torina]], a [[Inter Milan|Inter]] je na opće iznenađenje izgubio kod [[S.S. Lazio|Lazia]] rezultatom 4:2 te se to pamti kao jedan od najvećih trenutaka u povijesti Juventusa kao i jedna od najvećih pobjeda nad najvećim rivalima, [[Milano|milanskim]] ''Nerazzurrima.'' Godine [[2003.]] Juve je osvojio naslov prvaka Italije ispred [[A.C. Milan|Milana]], no ''Rossoneri'' su u [[Finale UEFA Lige prvaka 2003.|finalu Lige prvaka]] igranom na [[Old Trafford]]u nakon [[jedanaesterac]]a slavili protiv Juventusa. Utakmica je završena rezultatom 0:0, a posebno se pamti kada je današnji trener Antonio Conte u produžetku pogodio okvir [[A.C. Milan|Milanova]] gola. Bilo je to prvi puta u povijesti da su se u finalu sastala dva talijanska kluba, a čak su tri od pet Juventusova igrača promašila [[jedanaesterac]]. Lippi je nakon te utakmica napustio klub razočaran još jednim nesretno izgubljenim finalom [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] te je postao talijanski izbornik s kojom će kasnije osvojiti Svjetsko prvenstvo. == Dolazak Fabija Capella == Godine [[2004.]] na mjesto trenera dolazi nekadašnji igrač Juventusa te bivši trener [[Real Madrid C.F.|Real Madrida]], [[A.S. Roma|Rome]] i [[A.C. Milan|Milana]], [[Fabio Capello]] te osvaja dva naslova prvaka, u sezonama 2004./05. i 2005./06. U [[proljeće]] [[2006.]] dolazi do pokretanja skandala 'Calciopoli' oko namještanja utakmica, a glavni akter u toj priči bio je [[Luciano Moggi]], sportski direktor Juventusa. ''Stara Dama'' je izbačena u Serie B, a ostali uključeni klubovi u namještanjima dobili su blaže kazne.<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/sport/samo-juventus-u-drugu-ligu.html Izbacivanje u Serie B]</ref> [[Inter Milan|Inter]] je iz cijele te priče izašao kao jedini pošteni klub u [[Italija|Italiji]], a Juventus je optužen na osnovu jako malo dokaza dok neki klubovi poput upravo [[Inter Milan|Intera]] za iste stvari za koje je Juventus kažnjen nisu kažnjeni, dapače dokazi protiv tih klubova su na sudu označeni kao nebitni iako su jasno inkriminirali i te klubove. Danas se novi predsjednik Juventusa, [[Obitelj Agnelli|Andrea Agnelli]] kao i cijela uprava, neki bivši i sadašnji igrači te navijači bore kako bi se Juventusu vratila ta dva osvojena kako kažu na terenu naslova. Naslov iz sezone 2004./05. nije pripao nikome, dok je onaj iz sezone kasnije za stolom dan [[Inter Milan|Interu]] koji je te sezone bio tek treći iza Juventusa i [[A.C. Milan|Milana]]. Zanimljivo je da klub koji je te sezone imao čak 8 igrača u finalu svjetskog prvenstva na utakmici između [[Italija|Italije]] i [[Francuska|Francuske]] je označen kao onaj koji nije mogao pobjeđivati bez pomoći sudaca. Postoje mnoga svjedočenja od strane bivših igrača, poput [[Zlatan Ibrahimović|Zlatana Ibrahimovića]] koji je opisan kao najveći izdajica u povijesti kluba koji govori da su to pošteno osvojeni naslovi radom i zalaganjem, dok su igrači poput [[Dejan Stanković|Dejana Stankovića]] i [[Christian Vieri|Christiana Vierija]], koji su tada igrali za Inter govorili kako je Juventus uvjerljivo najjači u Italiji tada bio, a Vieri je čak optužio upravu Intera da je silila svoje igrače da potpišu ugovore kojima se zna da će se napasti Juventusa i pokušati odstraniti. Mnogi su dokazi bili transkripti poziva, a predsjednik [[Inter Milan|Inter]], [[Massimo Moratti]] većinski je vlasnik telekomunikacijske kuće koja je dobavljala te transkripte. Danas novinari znaju mnoge bivše igrače kada gostuju sa svojim novim momčadima u [[Torino|Torinu]] o tim naslovima i svi govore kako su to pošteno osvojeni trofeji. Nedavno su izašli na vidjelo mnogi novi dokazi koji inkriminiraju i druge klubove, prije svega Intera, potpisana je i peticija 2011. godine kojom se traži vraćanje naslova Juventusu, te bi se u budućnosti takva odluka mogla očekivati, iako savez za sada odbija donijeti ikakvu odluku te se poziva ne pravilo zastare iz razloga što je prošlo više od 6 godina od prvobitnog suđenja. == Sezona u Serie B == [[File:Matteo Paro Rimini-Juventus 2006.jpg|230px|mini|desno|Matteo Paro na prvoj Juventusovoj utakmici u [[Serie B]]]] Juventus je po prvi put u svojoj povijesti igrao van [[Serie A]]. Dogodilo se to nakon najvećeg nogometnog skandala u povijesti talijanskog nogometa, 'Calciopolija', za koji Juventusovi navijači, tadašnji igrači, navijači, pa čak i neki protivnički igrači vjeruju da je bila obična namještaljka kako bi se pokušao oslabiti Juventus. Francuski stručnjak i legenda kluba, [[Didier Deschamps]] prihvatio je posao trenera i došao u klub u vrlo teškom razdoblju kada su ga napustili neki od glavnih igrača poput [[Zlatan Ibrahimović|Zlatana Ibrahimovića]] i [[Fabio Cannavaro|Fabija Cannavara]]. Ipak, bilo je i onih koji su odlučili ostati u klubu, a tu se prije svega govori o [[Gianluigi Buffon|Gianluigiju Buffonu]], [[David Trezeguet|Davidu Trezeguetu]], [[Pavel Nedved|Pavelu Nedvedu]] te [[Alessandro Del Piero|Alessandru Del Pieru]]. Del Piero je na pitanje novinara zašto nije prihvatio neku bogatu ponudu velikih europskih klubova, već je ostao igrati u drugoj ligi rekao: ''"Un vero cavaliere non lascia mai una signora." – "Pravi gospodin nikada ne napušta Damu."'' Prvu utakmicu s njim na klupi Juventus je [[19. kolovoza]] [[2006.]] u prvome kolu [[Coppa Italia|Coppa Italije]] protiv Martine dobio rezultatom 3:0 U trećem kolu Juve je gostovao kod [[SSC Napoli|Napolija]]. Nakon 90 minuta nevjerojatne utakmice bilo je 2:2, a nakon 120 minuta 3:3. Poslije četiri serije izvođenja jedanaesteraca rezultat je bio 4:4 kada je vratar Juventusa [[Gianluigi Buffon]] pucao iznad okvira gola i omogućio Napoliju da prođe dalje. Prva, povijesna utakmica u [[Serie B]] odigrana je u gostima kod [[Rimini]]ja i završena je rezultatom 1:1. Matteo Paro bio je prvi strijelac u povijesti Juventusa u drugoj ligi, a tada se činilo da će povratak u Serie A biti nemoguća misija zbog prvobitnog minusa od čak 30 bodova koliko su čelni ljudi talijanskog nogometnog saveza odlučili. Kasnije je kazna ublažena i Juventusu se oduzelo "samo" 9 bodova. Juve je poslije prvog kola i šoka igranja u drugoj ligi nanizao 8 pobjeda za redom uz gol-razliku 16:1. Ta serija je završena na [[Stadio San Paolo|San Paolu]], stadionu [[SSC Napoli|Napolija]], gdje je bilo 1:1. U toj utakmici je prekinut niz [[Gianluigi Buffon|Gianlugija Buffona]] od 733 minute bez gola u svojoj mreži. [[18. studenog]] [[2006.]] godine u susretu protiv [[U.C. AlbinoLeffe|Albinoloffea]] [[Gianluigi Buffon|Gigi Buffon]] je zaradio svoj prvi crveni karton u karijeri nakon što je skrivio kazneni udarac, ali je u toj utakmici Juventus s deset igrača na terenu stigao do nerješenog rezultata. Prvi poraz u [[Serie B]] Juve je doživio [[13. siječnja]] [[2007.]] kada je [[Mantova F.C.|Mantova]] kod kuće minimalnim rezultatom slavila protiv ''Bianconera.'' Dana [[15. prosinca]] [[2006.]] godine dogodila se tragedija u Juventusovom trening centru u Vinovu kada su se dva 17-godišnja člana Juventusa, Alessio Ferramosca i Riccardo Neri utopili u jezeru pokušavajući iz zaleđene vode izvući [[nogomet]]nu loptu. Utakmica protiv Cesene koja je trebala biti odigrana taj dan je odgođena, a navijači se često prisjećaju dva poginula nogometaša transparentima i njihovim slikama na tribinama, a i sami igrači više su puta poslali poruku o nesretno poginulim, mladim igračima. [[Luca Marrone]], koji je bio suigrač njima dvojici je na proslavi 30. Scudetta nosio majicu sa slikom obojice igrača i natpisom ''Ale & Ricky.'' Dana [[19. svibnja]] [[2007.]] godine nakon gostujuće pobjede nad [[U.S.D. Arezzo|Arezzom]] od 5:1 Juve je i matematički osigurao povratak u Serie A nakon samo jedne godine izbivanja iz najvišeg ranga talijanskog nogometa. Proslava promocije bila je u 40. kolu nakon pobjede nad Mantovom u [[Torino|Torinu]] od 2:0, a nakon te se utakmice [[Didier Deschamps]] oprostio od trenerske klupe Juventusa zbog svađe s tadašnjim sportskim direktorom, [[Alessio Secco|Alessiom Seccom]]. Na njegovo mjesto došao je Giancarlo Corradini koji je bio trener samo sljedeća dva kola, da bi [[3. srpnja]] [[2007.]] [[Claudio Ranieri]] preuzeo kormilo ekipe. U toj sezoni u Serie B mnogi su mladi igrači poput [[Claudio Marchisio|Claudija Marchisia]], [[Sebastian Giovinco|Sebastiana Giovinca]] i drugih dobili priliku pokazati svoje nogometno umijeće što su na najbolji mogući način iskoristili. == Povratak u elitu == U ljeto [[2007.]] godine u klub stiže nekoliko pojačanja. Prije svih, na mjesto novog trenera dolazi [[Claudio Ranieri]] koji je sezonu ranije uspio s [[Parma FC|Parmom]] izboriti opstanak u prvoj ligi. Dolaze igrači poput [[Vincenzo Iaquinta|Vincenza Iaquinte]], [[Tiago Mendes|Tiaga Mendesa]], [[Hasan Salihamidžić|Hasana Salihamidžića]] itd. U zimskom prijelaznom roku u klub stiže i [[Mali]]jac, [[Mohamed Sissoko]] iz [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Na veliko iznenađenje momčad starta vrlo dobro u povratničkoj sezoni te sezonu započinju visokom pobjedom nad [[AS Livorno Calcio|Livornom]] od 5:1 u [[Stadio Olimpico di Torino|Torinu]]. Nakon duge sezone Juventus se uspjeva plasirati u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] osvojenim trećim mjestom iza [[A.S. Roma|Rome]] i [[Inter Milan|Intera]]. [[Alessandro Del Piero]] te je sezone postao najbolji strijelac lige, jedini puta u karijeri. Del Piero je zabio te sezone 21 pogodak, a [[David Trezeguet]] samo jedan manje. Sljedeće sezone Juventus nakon dvije godine ponovno nastupa u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i u grupnoj fazi natjecanja završava prvi u skupini ispred [[Real Madrid]]a, [[FK Zenit Sankt Peterburg|Zenita]] te [[FC BATE|BATE Borisova]]. Posebno se pamte dvije pobjede nad Realom, ona u [[Torino|Torinu]] od 2:1 i u [[Madrid]]u 2:0 pogodcima Alessandra Del Piera. U osmini finala londonski Chelsea bio je bolji 3:2 sveukupnim rezultatom te se ''Bianconeri'' opraštaju od Europe. U domaćem prvenstvu momčad igra vrlo dobro i završava na dobrom drugom mjestu, no trener [[Claudio Ranieri]] dobiva otkaz nakon niza remija na kraju sezone. Zamjenjuje ga [[Ciro Ferrara]]. Ferrara ostaje trener i sljedeće sezone, a u klub dolaze zvučna pojačanja poput [[brazil]]ca Diega, [[Felipe Melo|Felipe Mela]], [[Fabio Grosso|Fabija Grossa]], [[Martín Cáceres|Martina Caceresa]] te se u klub vraća [[Fabio Cannavaro]]. Nakon odličnog starta dolaze lošiji rezultati te Juve ispada već nakon grupe faze iz [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]], a kasnije gube i u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]] od engleskog [[Fulham FC|Fulhama]] nakon što su u [[Torino|Torinu]] pobijedili 3:1. U siječnju [[2010.]] Ferrara je smijenjen, a u klub privremeno dolazi Alberto Zaccheroni. Na kraju momčad završava na iznenađujuće lošem 7. mjestu u [[Serie A]], čime se izjednačuje najlošiji rezultat u zadnjih 20 godina. U ljeto [[2010.]] mijenja se kompletna uprava kluba te na mjesto predsjednika dolazi Andrea Agnelli, za kojega su navijači i htjeli da dođe nakon mnogih prosvjeda protiv bivše uprave i nekih bivših igrača koje su prozvali plaćenicima. Dolazi do prave rekonstrukcije kluba te veliki broj igrača odlazi iz kluba, a isto tako dolazi puno novih igrača u klub. Tog je ljeta i Luigi Delneri postao novim trenerom. Do polovice sezone momčad drži vrlo dobro 2. mjesto u [[Serie A]], no onda u prvome mjesecu gubi kod kuće od [[Parma FC|Parme]] rezultatom 4:1 kada je Felipe Melo zaradio na samome početku crveni karton, a [[Fabio Quagliarella]] se ozlijedio. Kasnije je utvrđeno da Quagliarelle neće biti do kraja sezone i nakon te utakmice krenulo je sve nizbrdo. Ranije je momčad ispala iz grupne faze [[UEFA Europska liga|Europske lige]] gdje su zabilježili 6 remija u isto toliko utakmica. Na kraju još jedne razočaravajuće sezone Juventus završava ponovno na 7. mjestu te s 15 poraza u sezoni obara neslavni rekord star preko 50 godina. == Nizanje rekorda == === Niz neporaženosti i povratak na vrh === {{glavni|Juventus F.C. 2011./12.}} Juventus u sezonu 2011./12. kreće s novim stadionom, novim trenerom te s nakoliko igračkih pojačanja. U novoj sezoni [[Torino|torinska]] momčad postaje prvi talijanski klub kojemu je uspjelo završiti sezonu bez poraza otkako se u [[Serie A]] natječe 20 klubova. Bila je to sezona u kojoj se očekivao barem plasman u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], no genijalni novi trener [[Antonio Conte]] uspio je napraviti pravo malo čudo i stvoriti najjači talijanski nogometni klub. Juventus je te sezone stigao i do finala talijanskog kupa u kojemu su cijele sezone igrali praktički s drugom postavom, no u finalu u [[Rim]]u gube od [[S.S.C. Napoli|Napolija]]. Vođa ove ekipe bio je [[Andrea Pirlo]].<ref>[http://gol.dnevnik.hr/clanak/svjetski_nogomet/milanski-derbi-moze-li-inter-donijeti-naslov-juventusu.html 30. Scudetta]</ref> Bila je to i posljenja sezona najvećem igraču u povijesti kluba, [[Alessandro Del Piero|Alessandru Del Pieru]], koji s 37 godina nije dobio ponudu uprave da se ugovor s klubom produži te je on preselio u [[Australija|Australiju]].<ref>[http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/Del-Piero-odusevljeno-docekan-u-Australiji Del Piero u Australiji]</ref> ''Stara dama'' se ne zaustavlja niti početkom sljedeće sezone, te u prvih 7 utakmica bilježi 6 pobjeda te samo jedan remi, čime dolazi na nevjerojatan niz od 46 utakmica bez poraza u [[Serie A]] s preko 500 neporaženih dana. Vraća se Juventus te sezone i u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] te se u skupini susreće s braniteljem naslova [[Chelsea F.C.|Chelseajem]], te [[Vyšča Liha|ukrajinskim]] i [[Danska Superliga|danskim]] prvakom, [[FK Šahtar Donjeck|Šahtarom]] i [[FC Nordsjælland|Nordsjællandom]]. Sezone 2013/14 Juventus je ponovno na [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], no ispada u grupnoj fazi kao treći iza [[Real Madrid CF|Real Madrida]] i [[Galatasaray SK|Galatasaraya]] te europsko proljeće provodi u [[UEFA Europska liga|Europskoj ligi]] gdje ispada od [[SL Benfica|Benfice]] u polufinalu. Na ljeto 2014. [[Antonio Conte]] daje ostavku kako bi preuzeo [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijansku nogometnu reprezentaciju]], a na klupu dolazi [[Massimiliano Allegri]]. === Dolazak Massimiliana Allegrija === Nakon samo dva dana od početka priprema za novu sezonu klub potresa vijest da Antonio Conte napušta trenersku poziciju te ubrzo potom klupu preuzima [[Massimiliano Allegri]]. Ispočetka vrlo skeptične navijače Juventusa Allegri je pridobio na svoju stranu dobrim rezultatima. Već u prvoj sezoni Allegri je odveo klub do finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] porazivši putem lanjskog osvajača, španjolski [[Real Madrid]]. Po četvrti puta zaredom klub je osvojio naslov talijanskog prvaka, a prvi puta nakon 1995. godine osvojen je i talijanski kup, jubilarni i rekordni deseti put. U finalu Lige prvaka održanom na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu u Berlinu]] Juventus je poražen od [[Barcelona|Barcelone]] 3:1. Več iduće sezone Juventus ponovno osvaja duplu krunu u Italiji, dok u osmini finala Lige prvaka nesretno ispada nakon produžetaka protiv [[FC Bayern München|minhenskog Bayerna]]. Sezona 2016./17. donosi novu dvostruku krunu u Italiji, a po deveti puta u povijesti klub je sudionik finala Lige prvaka gdje ovoga puta gubi protiv Real Madrida rezultatom 4:1. Šestim uzastopni i 35. naslovom talijanskog prvaka oboren je i rekord po broju uzastopnih naslova prvaka koje je klub prije toga dijelio s momčadi [[Torino FC|Torina]]. 2017./18. Juventus nesretno ispada u četvrtfinalu Lige prvaka protiv [[Real Madrid]]a nakon što je u [[Madrid]]u pobijedio 3:1, državši 3:0 vodstvo do posljednje minute i kontroverzno dosuđene najstrože kazne za Real. No pobjeda u gostima nije bila dovoljna jer je Real slavio u prvoj utakmici u Torinu 3:0. Pod palicom Allegrija osvajen je četvrti kup zaredom, uvjerljivom pobjedom u [[Stadio Olimpico|Rimu]] protiv [[A.C. Milan|Milana]] s 4:0. Četiri dana kasnije na istom stadionu remijem protiv [[A.S. Roma|Rome]] momčad dolazi i do matematičke potvrde sedmog uzastopnog Scudetta. Allegri postaje prvi trener u Italiji koji je osvojio četiri dvostruke krune zaredom, a Juventus upisuje još jedan u nizu rekorda. 17. svibnja 2018. na legendarni 40-godišnji vratar [[Gianluigi Buffon]] objavio je da će na kraju sezone napustiti Juventus nakon dugih 17 godina među vratnicama torinske momčadi s kojom je osvojio 11 naslova prvaka Italije i dugi niz drugih trofeja. Dva dana kasnije u domaćoj utakmici protiv [[Hellas Verona F.C.|Verone]] u kojoj je ispraćen ovacijama cijeloga stadiona Buffon je odigrao svoju posljednju utakmicu za Juventus podigavši na kraju utakmice kao kapetan trofej prvaka Italije. == Stadioni == {{glavni|Delle Alpi}}{{glavni|Stadio Olimpico di Torino}}{{glavni|Juventus Stadium}} U prve dvije godine postojanja, Juventus je igrao na ''Parco del Valentinu'' i ''Parco Cittadelli''. Poslije toga sve do [[1908.]] utakmice su se igrale na ''Piazza d'Armi Stadionu'' osim [[1905.]] (godine osvajanja prvog Scudetta) i [[1906.]] godine kada je momčad igrala na ''Corso Re Umbertu.'' Kasnije, od [[1909.]] do [[1922.]] mjesto okršaja je bio ''Corso Sebastopoli'' dok je u sljedećih 11 godina to bio ''Corso Marsiglia Camp.'' Na kraju [[1933.]] presljeno je na [[Stadio Olimpico di Torino|Stadio Benito Mussolini]] (kasnije Stadio Olimpico) sagrađen za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934. godine u Italiji.]] U sljedećih 45 godina na njemu je odigrano 890 ligaških utakmica sve do [[1990.]] godine. Onda je dobiven novi stdion, također sagrađen za potrebe svjetskog prvenstva, ali ovoga puta [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|1990. godine]], a stadion je dobio ime [[Delle Alpi]]. Tu su sve domaće utakmice igrale od sezone 1990./91. pa do 2005./06. U kolovozu 2006. Juventus se vraća na Olimpico koji je pola godine ranije renoviran za zimske olimpijske igre koje su te godine održane u Torinu. [[11. rujna]] odigrana je prva službena utakmica na novoizgrađenom [[Juventus Stadium]]u. Juventus je tako postao prvi nogometni klub u [[Italija|Italiji]] koji igra na stadionu koji je u potpunosti u klupskom vlasništvu.<ref>http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/video_juventus_otvorio_novi_stadion/386140.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140910084205/http://www.dnevno.hr/sport/nogomet/video_juventus_otvorio_novi_stadion/386140.html |date=10. rujna 2014. }} Otvoren novi Juventusov stadion</ref> == Boje, grbovi i nadimci == === Boja dresova === Juventus igra u crno-bijelim dresovima s bijelim hlačicama, u nekim sezonama crnim hlačicama, od [[1903.]] godine. Originalan klupski dres bio je ružičaste boje s crnim hlačicama u kojima su igrali samo zato što su im poslani krivi dresovi. Otac jednog igrača napravio je prve dresove koji su se isprali pranjem te je boja izblijedila tako da su [[1903.]] odlučili zamijeniti ružičaste dresove. Jedan od igrača, [[Engleska|Englez]] John Savage poslan je u domovinu po nove dresove. On je imao prijatelja u [[Nottingham]]u koji je bio navijač [[Notts County F.C.|Notts Countyja]], te je tako Juventus dobio crno-bijele dresove po Notts Countyju. Od tada Juventini nose crno-bijele dresove, a boje se smatraju snažnim i agresivnim. {{Nogometni dres | align = desno | pattern_la = | pattern_b = | pattern_ra = | leftarm = FFD1DC | body = FFD1DC | rightarm = FFD1DC | shorts = 000000 | socks = 000000 | title =Juventusovi prvi domaći dresovi}} === Grbovi === Grb Juventusa pretrpio je nekoliko manjih promjena izgleda od 20-ih godina. ''Stara Dama'' je posljednji puta dizajn grba promijenila prije početka sezone 2004./05. Sadašnji grb je jajolikog oblika s crno-bijelim prugama kakvi se koriste u [[Italija|talijanskim]] crkvenim grbovima. Na grbu se nalazili sveukupno pet okomito posloženih pruga, dvije su bijele, a tri su crne boje. Na gornjem dijelu grba nalazi se ime kluba na bijeloj praznini iznad zlatne crte (zlatna zbog časti). Bijela silueta jurećeg [[bik]]a je na dnu grba, na crnom starom, francuskom štitu. Jureći bik simbol je [[Torino|Torina]]. Iznad jurećeg bika i štita nalazi se također i crna kruna. Kruna podsjeća na Augusta Tourinorum, stari grad koji je bio na mjestu [[Torino|Torina]] za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U prošlosti je dio grba bio plave boje, koja je također simbol grada [[Torino|Torina]]. Stari [[Francuska|francuski]] štit i zidna kruna također su bili u donjem dijelu grba, no na današnjem grbu su znatno manji. Dvije zlatne zvijezde, za osvojenih 20 naslova prvaka nalazile su se iznad grba. Juventus je [[2012.]] godine službeno osvojio 28. naslov prvaka, no kako u klubu ne priznaju oduzimanje dva naslov odlučili su staviti tri zlatne zvjezdice iznad grba koje simboliziraju 30 titula. Nogometaši na utakmicama ne nose dresove s tri zvjezdice, odnosno one su prekrivene crnom ili bijelom trakom, ovisno radi li se o domaćem ili gostujućem dresu, dok se na dresovima za prodaju jasno vide tri zvjezdice. === Nadimci === Tijekom svoje povijesti Juventus je dobio brojne nadimke, a ''La Vecchia Signora'' (hrv. Stara Dama) najbolji je primjer toga. To je ujedno i najpoznatiji nadimak kluba, kojega će prepoznati u cijelome svijetu. 'Stari' dio nadimka dosjetka je na značenje imena Juventus, što na [[Latinski jezik|latinskom]] znači ''mladost''. Klub je dobio taj nadimak u 30-im godinama 20. stoljeća zbog godina tadašnjih igračkih zvijezda. Dio 'Dama' u nadimku dolazi od naziva kojim su navijači zvali svoj klub iz milja prije [[1930.]] godine. Još jedan klupski nadimak je ''La Fidanzata d'Italia'' (hrv. Djevojka Italije, Talijanska djevojka), zato što je klub tijekom godina pridobio veliki broj navijača s juga Italije, od radnika (ponajviše iz [[Napulj]]a i [[Palermo|Palerma]]), koji su stizali u [[Torino]] 30-ih te se masovno zapošljavali u [[Fiat]]u. Drugi nadimci su: ''Bianconeri'' (hrv. Crno-bijeli), jednostavno, po boji dresova; ''Le Zebre'' jer crno-bijele boje dresove podsjećaju na te životinje. ''I Gobbi'' (hrv. Grbavci) zato što stare dame obično imaju iskrivljena, grbava leđa. ''Gobbi'' je također nadimak za navijače Juventusa. === Himna === Službena himna Juventusa zove se 'Storia di un Grande Amore' (hrv. Priča o velikoj ljubavi), koju su napisali Alessandra Torre i Claudio Guidetti. Verzija pjesme koja se pušta na stadionu prije svake utakmice je ona koju pjeva [[Paolo Belli]]. On je otpjevao pjesmu [[2007.]] godine iako je napisana ranije. Juventus ima još mnogo pjesama, a neke od prijašnjih himni su bile 'Il cielo è bianconero' (hrv. Nebo je crno-bijelo), 'Vecchia Signora' (hrv. Stara dama), 'Juve facci sognare' (hrv. Juve, daj nam da sanjamo) i 'Magica Juve' (hrv. Čarobni Juve). Sve ove pjesme je napisao Francesco De Felice. 1997. godine, za stogodišnjicu kluba napisana je pjesma 'Juvecentus' koju je otpjevao poznati talijanski pjevač, [[Pierangelo Bertoli]], u čast 100. rođendana voljenog mu kluba. == Navijači == Juventus je uvjerljivo najpopularniji [[Italija|talijanski]] klub s preko 12 milijuna navijača u samoj Italiji te skoro 200 milijuna u svijetu. Prve prave navijačke skupine Juventusovih navijača počele su se organizirati sredinom 1970-ih, a prve dvije zvale su se ''Venceremos''' i ''Autonomia Bianconera'' te su obje bile lijevo politički nastrojene. Kako su godine odmicale sve se više Ultras grupa počela osnivati i tako su [[1976.]] godine nastali ''Fossa dei Campioni'' i ''Panthersi.'' Samo godinu dana kasnije osnovani su tzv. ''Fightersi'' od strane Beppea Rossija koji je nakon svoje smrti [[1995.]] godine postao simobolom Juventusovih navijača. S vremenom osnivano je sve više navijačkih skupina, a neke su se u međuvremenu nastale te su formirane nove skupine. Dvije ekstremne navijačke skupine, koje i dan danas postoje, ''Nucleo Armato Bianconero''' i ''Viking'' osnovane su [[1985.]], odnosno [[1986.]] godine. Mnogi navijači drugih klubova u Italiji i Europi imaju iznimno poštovanje prema ove dvije navijačke skupine, a ''Vikinzi'' su na utakmici protiv [[Udinese]]a [[2008.]] godine transparentima na [[hrvatski jezik|hrvatskome]] podržali [[Bad Blue Boys|BBB-e]] koji su nekoliko dana ranije prekinuli utakmici [[Kup UEFA|Kupa UEFA-e]] u [[Udine|Udinama]] između [[Udinese]]a i [[Dinamo Zagreb|Dinama]]. Za ove dvije navijačke skupine smatra se i da su [[huliganstvo|huliganske]]. Najveća i najjača skupina Juventusovih navijača u to vrijeme, ''Gruppo Storico Fighters'' raspala se nakon sukova navijača Juventusa i [[Fiorentina|Fiorentine]] u [[Firenca|Firenci]] [[1987.]] godine. Mnogi bivši članovi Fightersa i drugih navijačkih skupina koje su se raspale odlučili su osnovati novu navijačku skupinu pod imenom [[Paklena naranča (1971.)|Arancia Meccanica (hrv. Paklena Naranča)]], inspiriranu po popularnome filmu [[Stanley Kubrick|Stanleya Kubricka]], ali u kratkome vremenu promijenili su ime grupe u ''Drughi''. ''Drughi'' su postali najvažnija Juventusova navijačka skupina i u razdoblju od [[1988.]] do [[1996.]] godine imali su preko 10.000 članova. Danas glase za jednu od najjačih Ultras grupa u [[Italija|Italiji]], a posebni su po tome što su jedina navijačka skupina na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]] koja nije politički opredijeljena. Nakon nekoliko pokušaja ponovnog osnivaja ''Fightersa'' [[2005.]] godine odlučeno je da ta navijačka skupina promjeni ime u ''Tradizione Bianconera'' pod kojim je danas poznata. [[File:Juventus tifosi 2006.jpg|245px|mini|desno|Navijači Juventusa 2006. godine u Trstu na utakmici protiv Triestine.]] Tijekom igranja na Delle Alpiju, Juventus je imao vrlo nisku posjećenost na domaćim, a i europskim utakmicama te je stadion od skoro 70.000 sjedećih mjesta na većini utakmica bio poluprazan, a na to nije utjecala samo loša vidljivost na stadionu, već i to što veliki broj navijača Juventusa dolazi s juga Italije, s otoka Sicilije, Sardnije kao i iz gradova kao što su [[Napulj]], [[Bari]], [[Lecce]], [[Palermo]], a i iz onih koji su sjevernija poput [[Rim]]a ili [[Bolonja|Bolonje]]. U Italiji su vrlo poznate i "podružnice" ''Drughija'', a neke od njih su ''Drughi Roma (Rim)'', ''Drughi Sicilia'' itd. U samome [[Torino|Torinu]] Juventus nema većinski broj navijača, te zbog male potražnje za kartama u samome gradu Juventus je na gostujućim utakmicama uvijek bio praćen, a u većini slučajeva navijači su nadglasali domaćine protiv kojih je Juventus tada igrao. Na svoje su došli Juventini početkom 2011./12. sezone u kojoj je na kraju i osvojen naslov prvaka. Juventus je u razdoblju od [[2006.]] do [[2011.]] godine igrao na [[Stadio Olimpico di Torino|Olimpico di Torinu]], no u 9. mjesecu [[2011.]] otvoren je [[Juventus Stadium]], novoizgrađeni stadion koji je bio manjeg kapaciteta od [[Delle Alpi]]ja, no za razliku od njega prosječna gledanost na novom stadionu je skoro maksimalna, a znalo se tijekom sezone događati da su sve karte rasprodane u samo nekoliko sati i to za toliko neatraktivne protivnike s dna tablice. A što je najbitnije za obične navijače i one navijače iz Ultras grupa osim visoke posjećenosti jest to da su na novome stadionu sve navijačke skupine odlučile biti na istoj tribini (Curva Sud-hrv. južna tribina) i zajedno navijati, što nije bio slučaj na Olimpicu kada su manje skupine bile na sjeveru (Curva Nord), a većinski broj Ultrasa je bio na jugu te je često dolazilo do neslaganja što se tiče navijanja. ===Prijateljstva=== Juventus, odnosno navijači u Italiji praktički da nemaju prijateljskih klubova, osim niželigaša [[A.S. Avellino 1912|Avellina]], no zato je na međunarodnoj sceni situacija posve drugačija. Poznato je da su Juventini u vrlo dobrim odnosima s [[Poljska|poljskom]] [[Legia Varšava|Legiom iz Varšave]], [[Nizozemska|nizozemskim]] [[ADO Den Haag|Ado den Haagom]] te [[Belgija|belgijskim]] [[Club Brugge]]om. Ova su četiri kluba vrlo prijateljski nastrojena jedni prema drugima, a često se znalo vidjeti na stadionima u Poljskoj ili Nizozemskoj Juventusovih navijačkih transparenata. Na neprijateljske odnose sa svim talijanskim navijačkim skupinama ponajviše se odnosi na ''Drughije'' koji su uvjerljivo najmnogobrojnija navijačka skupina u državi. ==Rivalstva== [[File:Juventus_supporters.jpg|280px|mini|lijevo|Juventusovi navijači na Curvi Sud (južnoj tribini) 2011. godine]] Juventus je u Italiji osim toga što je najvoljeniji i najpopularnij klub, isto tako i "najomraženiji" klub te stoga ima rivale praktički u svakome dijelu Italije. Dva najveća Juventusova rivala ipak se ističu od ostalih, a to su gradski suparnik [[Torino FC|Torino]], te vjerojatno klub kojega najmanje vole navijači Juventusa, milanski [[Inter Milan|Inter]]. ===Derby della Mole=== {{glavni|Derby della Mole}} ''Derby della Mole'' (Torinski derbi) derbi je dva najveća [[Torino|torinska]] kluba, Juventusa i [[Torino FC|Torina]]. Rivalstvo je počelo davne [[1906.]] godine kada je Torino osnovan od strane bivših članova Juventusa, koji su nakon svađe u klubu odlučili osnovati svoj klub koji će biti ravnopravan Juventusu. Juve je kao što i priliči najtrofejnijem talijanskom klubu, puno uspješniji u međusobnim susretima s Torinom. Pojavila se i fraza među Juventusovi navijačima koja opisije taj derbi, a ona glasi: ''Ako [[zebra]] igdje može ubiti [[bik]]a, onda je to u Torinu, na nogometnom [[stadion]]u''; misleći se pritom na ova dva kluba, zebra je Juve, a bik (tal. Toro) predstavlja Torino. Torino je manje uspješniji te se sa svojih 7 naslova talijanskog prvaka teško može mjeriti s Juventusovih 31, no navijači Torina žive samo za utakmicu protiv Juventusa, utakmicu u kojoj su često znali biti pregaženi, no pobjede, iako one rijetke bile, pamte se godinama. Sljedeće sezone Torino će ponovno igrati u Serie A te će se tako ''Derby della Mole'' igrati po prvi puta nakon tri godine. ===Derby d'Italia=== {{glavni|Derby d'Italia}} ''Derby d'Italia'' najveći je derbi talijanskog nogometa, derbi dva najtrofejnija talijanska kluba, dva kluba koja nikada nisu ispala iz [[Serie A]] do [[2006.]] godine kada je Juventus zbog Calciopoli skandala izbačen u niži rang natjecanja. Derbi je to između Juventusa i [[Inter Milan|Intera]]. Ako postoji utakmica koju Juventusovi navijači najviše čekaju, utakmica do koje im je najviše stalo, vrlo je vjerojatno to onda utakmica protiv milanskog Intera s kojima imaju burnu prošlost. Juventusovi navijači nikada neće zaboraviti što se dogodilo 2006. godine i na koji je način njihov klub izbačen u drugu ligu, na koji su način njihovi najveći rivali stekli slavu, slavu koja je pripadala u to vrijeme Juventusu i [[A.C. Milan|Milanu]]. Zanimljivo je da su Juventus i Inter također i dvije najpopularnije momčadi u Italiji, Juve s preko 10 milijuna navijača, a Inter s preko 5,5 milijuna. Pravo rivalstvo ova dva kluba može se reći da je počelo [[1967.]] godine kada je poznati talijanski sportski novinar, Gianni Brera "zakuhao" odnose ova dva kluba pričajući o njihovim trofejima, njihovom prestižu i u domaćem i u svjetskom nogometu. U Italiji vjerojatno ne postoji takav međugradski derbi u kojemu je toliko tenzija. Na sveukupnoj tablici Serie A, Juventus ima najviše zabijenih golova, najviše osvojenih bodova, a [[Inter Milan|Inter]] je drugi. To je također rivalstvo dva kluba koja nikada nisu igrala u [[Serie B]] (do 2006.), rivalstvo dva najveća grada na sjeverozapadu [[Italija|Italije]]. Samo rivalstvo između ova dva kluba naglo se povećalo nakon [[2006.]] godine, posebno nakon Juventusova povratka u Serie A godinu dana kasnije. U mislima Juventina, Inter će uvijek biti klub koji je htio uništiti Juve, klub koji je na prljav način pokušao "riješiti" se konkurencije, što mu je i umalo pošlo za rukom. S druge strane, Interovi navijači pripisuju sebi Scudetto iz sezone 2005./06. u kojoj je Inter bio tek treći, no naslov mu je predan za stolom. Juventusova borba za oduzetim naslovima prvaka još uvijek traje, te se tako i današnji predsjednik kluba, [[Andrea Agnelli]] bori pravnim putem za vraćanje tih naslova, a samim time rivalstvo između ova dva kluba i dalje je na vrlo visokom nivou. Iako ima mnogo dokaza u korist Juventusa, odnosno dokaza koji štete Interu koji se do nedavno činio kao poštena ekipa iz tih godina, naslovi prvaka još uvijek nisu vraćeni te se sud pozvao na pravo zastare jer je slučaj stariji od 5 godina. U [[Serie A]], međubosni omjer u utakmicama ova dva kluba na strani je Juventusa, te tako torinski Juve ima 81 pobjedu uz 46 remija, dok je 51 utakmica završila na strani ''nerazzurra''. U sezoni 2011./12., u kojoj je Juventus po prvi puta nakon povratka u [[Serie A]] osvojio Scudetto, oba puta je torinski sastav slavio. Na [[San Siro|San Siru]] bilo je 2-1 za goste, da bi pred domaćom publikom Juve slavio rezultatom 2-0. === Ostala rivalstva === Osim što je veliko rivalstvo izraženo između Juventusa i [[Torino FC|Torina]], odnosno Juventusa i [[Inter Milan|Intera]], Stara Dama u Italiji ima još puno rivala, no te su utakmice svakako s manje tenzija od prethodna dva derbija. A to su – [[S.S.C. Napoli|Napoli]], [[A.C. Milan|Milan]], [[A.S. Roma|Roma]] itd. ==== Napoli ==== [[File:Inside_Juventus_Stadium_(2).jpg|230px|mini|lijevo|Utakmica Juventusa i Napolija u kojoj je Juve pobijedio 3:0, 2012. godine]] Rivalstvo [[Juventus]]a i [[S.S.C. Napoli|Napolija]] počelo je krajem 80-ih godina 20. stoljeća, kada je [[Napulj]]em vladao [[Diego Armando Maradona]]. Napoli je za njegovo vrijeme osvojio dva naslova talijanskog prvaka, a Juventus je tu naravno bio glavni suparnik u borbama za trofeje. Nakon odlaska Maradone Napoli je upao u tešku financijsku krizu te je klub izbačen u treću ligu, da bi se ponovno s Juventusom susreli [[2006.]] godine u [[Serie B]] kada su zajedno i ušli u prvu ligu.<ref>[http://www.napolicalciolive.com/2011/11/06/napoli-juventus-storia-di-una-rivalita-senza-tempo/ Rivalstvo Juventusa i Napolija kroz povijest]</ref> U [[Napulj]]u je veliki broj navijača Juventusa, a Napoletancima to nikako ne odgovara te uz poznati južnjački temperament Juventus im je postao prva meta i vjerojatno najveći rival. U sezoni 2011./12. u [[Napulj]]u ova dva su kluba odigrala neriješeno, 3:3, kasnije je u Torinu Juventus slavio 3:0 da bi u posljednjoj utakmici sezone, u finalu talijanskog kupa Napoli u [[Rim]]u pobijedio 2:0. Iste godine, [[11. kolovoza]] u [[Peking]]u ova dva kluba igrala su u finalu [[Supercoppa Italiana|talijanskog superkupa]]. Juventus je pobijedio nakon produžetaka rezultatom 4:2. Navijači Juventusa često prilikom gostovanja [[S.S.C. Napoli|Napolija]] dočekuju njihove pristaše transparentima, ''Dobrodošli u Italiju'', ''Vezuve probudi se'' i dr.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://massim.wordpress.com/2012/04/03/juve-napoli-la-vergogna-oltre-lo-sport-pagina/ |title=Transparenti kontra Napoletanaca |archive-url=https://web.archive.org/web/20120622154632/http://massim.wordpress.com/2012/04/03/juve-napoli-la-vergogna-oltre-lo-sport-pagina/ |archive-date=22. lipnja 2012. |access-date=13. listopada 2012.}}</ref> ==== Rivalstvo s rimskim klubovima ==== Juventusovi navijači izrazito su neprijateljski nastrojeni prema Rimljanima, točnije navijačima [[S.S. Lazio|Lazia]] i [[AS Roma|Rome]], baš kao što su i navijači ta dva kluba prema navijačima Juventusa. [[2007.]] godine nakon što su na autocesti kod grada [[Arezzo|Arezza]] navijači Lazija napali navijače Juventusa, ubijen je navijač Lazija Gabriele Sandri kojega je usmrtio hitac iz policijskog pištolja.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/policajac-ubio-navijaca-lazija-zbog-nereda-prekinuta-utakmica-u-bergamu-huligani-napali-policiju-u-rimu/364564.aspx Ubijen navijač Lazia]</ref> Zanimljivo je da Juventus u [[Rim]]u od Lazija nije izgubio punih 9 godina.<ref>[http://fussball.wettpoint.com/en/h2h/726-725.html Međusobno susreti Juventusa i Lazia]</ref> [[A.S. Roma|Romino]] i Juventusovo rivalstvo također je izraženo, no ono je ipak nešto manje od ostalih. Rivalstvo Juventusa i Rome započelo je 80-ih godina prošloga stoljeća nakon što su se 1981. godine ova dva kluba borila za naslov prvaka. Juventus je na kraju osvojio naslov, no samo tri kola prije kraja Roma je gostovala u [[Torino|Torinu]] kod Juventusa. [[Maurizio Turone]] je pred sam kraj utakmica postigao pogodak na dodavanje [[Carlo Ancelotti|Carla Ancelottija]], no sudac je odlučio poništiti pogodak zbog navodnog zaleđa. Linijski sudac je pogriješio, a utakmica je završena rezultatom 0:0 kojime je Juventus ostao na vodećoj poziciji. U sezoni 2005./06. Romini navijači su imali namjeru napasti bus s igračima Juventusa, no nečijom krivom odlukom zasuli su igrače vlastita kluba raznim predmetima čime su postali šala od strane Juventina.<ref>[http://www.calciopro.com/roma/roma-juve-storia-di-una-rivalita-che-non-ce-piu/ Rivalstvo Juventusa i Rome]</ref> Slično kao i [[S.S. Lazio|Lazio]], [[A.S. Roma]] kod kuće ima vrlo loše rezultate protiv Juventusa, te je tako Juve u posljednjih 8 godina u [[Rim]]u neporažen od Rome.<ref>[http://fussball.wettpoint.com/en/h2h/732-725.html Međusobno susreti Juventusa i Rome]</ref> ==== Milan ==== Za rivalstvo Juventusa i Milana može se reći da je jedno od mirnijih jer rivalstvo ova dva kluba vezano je za događaje na terenu, a ne oko njega. Milan Juventinima nikada nije bio kao Inter ili Torino, klub koji se mrzi, već klub s kojime se bore za naslove prvaka, iako su znali frcati iskrive i između ova dva kluba, no čelnici oba kluba su u prijateljskim odnosima te se može reći da je rivalstvo između ova dva kluba pravo sportsko rivalstvo.<ref>http://www.jedan-nula.com/vesti/evropski-fudbal/naslov/rivalstvo-za-primer {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304220228/http://www.jedan-nula.com/vesti/evropski-fudbal/naslov/rivalstvo-za-primer |date=4. ožujka 2016. }} Rivalstvo za primjer: Juventus i Milan</ref> ==== Fiorentina ==== U [[Italija|Italiji]] je poznata mržnja crno-bijelih i ljubičastih, odnosno Viola. Samo rivalstvo na terenu ne postoji već godinama, no na tribinama ono je uvijek prisutno. Mržnja između Juventusovih i [[ACF Fiorentina|Fiorentininih]] navijača toliko je duga da rijetko zna točno kada je počela. Od protivničkih skupina navijača, Juventusovi navijači vjerojatno najviše mrze Fiorentinine navijače i engleske navijače općenito. Jako se zakuhalo među ova dva kluba kada je legenda talijanskog nogometa, [[Roberto Baggio]], prešao iz redove [[Fiorentina|Fiorentine]] u Juventus što se nije svidjelo Fiorentininim navijačima. Kasnije kada su se susrela ova dva kluba, Baggio je trebao pucati jedanaesterac, no odbio je zabiti voljenom klubu, da bi kasnije pri izlasku iz terena pokupio ljubičasti šal i poljubio ga.<ref>http://juventus1897.blogger.ba/arhiva/2009/01/27/2030248 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111122230043/http://juventus1897.blogger.ba/arhiva/2009/01/27/2030248 |date=22. studenoga 2011. }} Rivalstvo Juventusa i Fiorentine</ref> ==== Rivalstva s engleskim klubovima ==== {{glavni|Heyselska tragedija}} [[File:Amicizia.jpg|190px|mini|desno|Transparent Liverpoolovih navijača upućen Juventusovima]] Talijanski i engleski navijači nikada nisu bili prijatelji, a odnosi između ova dva tabora posebno su se pogoršali nakon [[1985.]] godine i [[Heyselska tragedija|tragedije na Heyselu]] kada su [[Liverpool]]ovi navijači usmrtili 39 Juventusovih navijača. [[2005.]] godine Juventus i Liverpool su se sastali u Ligi prvaka po prvi puta nakon strašne tragedije, te neki navijači Juventusa nisu prihvatili ruku pomirenja od strane Engleza.<ref>http://www.nogometni-magazin.com/vj1a155.shtml {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140914234926/http://www.nogometni-magazin.com/vj1a155.shtml |date=14. rujna 2014. }} Liverpool-Juventus, 2005.</ref><ref>http://www.index.hr/sport/clanak/juventusovi-navijaci-spremaju-osvetu-za-heysel/259090.aspx Dolazak Liverpoola u Italiju</ref> == Igrači Juventusa u reprezentaciji Italije == Juventus je klub koji je sveukupno dao najviše igrača [[talijanska nogometna reprezentacija|talijanskoj reprezentaciji]] u povijesti,<ref>[http://forza_azzurri.homestead.com/clubs_prof_j.html Rekordi talijanske nogometne reprezentacije]</ref> a također, Juventus je jedini klub čiji je igrač igrao na svakoj utakmici reprezentacije nakon 2. svjetskog prvenstva.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.juventus.com/uk/news/detail.aspx?%2Flml_language_id=0&trs_id=1370000&ID=8058 |title=Juventusovi igrači na svjetskim prvenstvima |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930184905/http://www.juventus.com/uk/news/detail.aspx?%2Flml_language_id=0&trs_id=1370000&ID=8058 |archive-date=30. rujna 2007. |access-date=22. studenoga 2019.}}</ref> Mnogi Juventusovi igrači nastupali su na svjetskim prvenstvima za Italiju, a najviše ih je bilo iz dva zlatna doba ovog torinskog kluba, ''Quinquennio d'Oro'' (hr. Zlatna petogodišnjica) od [[1931.]] do [[1935.]], te ''Ciclo Leggendario'' (hr. Legendarni ciklus) od [[1972.]] do [[1986.]] godine. Popis Juventusovih igrača koji su nastupali za talijanske reprezentacije koje su osvajale svjetska prvenstva; *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] (9); Gianpiero Combi, Virginio Rosetta, Luigi Bertolini, Felice Borel IIº, Umberto Caligaris, Giovanni Ferrari, Luis Monti, Raimundo Orsi i Mario Varglien Iº *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1938.|Svjetsko prvenstvo 1938.]] (2); Alfredo Foni i Pietro Rava *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Španjolska 1982.|Svjetsko prvenstvo 1982.]] (6); [[Dino Zoff]], [[Antonio Cabrini]], [[Claudio Gentile]], [[Paolo Rossi]], [[Gaetano Scirea]] i [[Marco Tardelli]] *[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006.]] (5); [[Fabio Cannavaro]], [[Gianluigi Buffon]], [[Mauro Camoranesi]], [[Alessandro Del Piero]] i [[Gianluca Zambrotta]] Dva Juventusova igrača osvojila su zlatnu kopačku za najboljeg strijelca svjetskog prvenstva, [[Paolo Rossi]] 1982. i [[Salvatore Schillaci]] 1990. Osim što su bili dio talijanske reprezentacije koja je osvojila Svjetsko prvenstvo 1934., Alfredo Foni i Pietro Rava kao igrači Juventusa bili su članovi talijanske reprezentacije koja je osvojila zlatnu medalju na [[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|ljetnim Olimpijskim igrama 1936.]] Tri ''Bianconera'' bili su članovi reprezentacije koja je [[1968.]] osvojila [[Europsko prvenstvo u nogometu – Italija 1968.|Europsko prvenstvo]]; Sandro Salvadore, Ernesto Càstano and Giancarlo Bercellino. Torinski je klub imao u svojoj povijesti i puno reprezentativaca stranih država. [[Zinédine Zidane]] i kapetan [[Didier Deschamps]] su kao Juventusovi igrači osvojili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998.]] s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]], čime je Juventus postao klub s najviše svjetskih prvaka. [[Patrick Vieira]], [[David Trézéguet]] i [[Lilian Thuram]] također su te godine osvojili Svjetsko prvenstvo, no oni su u Juventusu igrali nešto kasnije. Još su tri strana igrača osvojila europska prvenstva sa svojim državama dok su bili igrači Juventusa, [[Luis del Sol]] je 1964. osvojio Euro sa [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolskom]], a [[Michel Platini]] i [[Zinédine Zidane]] osvojili su s Francuskom Europska prvenstva 1984., odnosno 2000. godine. == Predsjednici == Juventus je imao mnogo predsjednika kroz svoju dugu povijest od kojih su neki bili i vlasnici kluba:<ref name="president">{{cite news |url=http://www.juventusstory.it/societa/presidenti/presidenti.asp |publisher=JuventusStory.it |title=Presidenti |date=2007-06-08 |accessdate=2012-07-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080630025738/http://www.juventusstory.it/societa/presidenti/presidenti.asp |archivedate=2008-06-30}}</ref> <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Period |- |align=left|[[Eugenio Canfari]] |align=left|1897. – 1898. |- |align=left|[[Enrico Canfari]] |align=left|1898. – 1901. |- |align=left|Carlo Favale |align=left|1901. – 1902. |- |align=left|Giacomo Parvopassu |align=left|1903. – 1904. |- |align=left|Alfred Dick |align=left|1905. – 1906. |- |align=left|Carlo Vittorio Varetti |align=left|1907. – 1910. |- |align=left|Attilio Ubertalli |align=left|1911. – 1912. |- |align=left|Giuseppe Hess |align=left|1913. – 1915. |- |align=left|Gioacchino Armano<br />Fernando Nizza<br />Sandro Zambelli |align=left|1915. – 1918. |- |align=left|Corrado Corradini |align=left|1919. – 1920. |- |align=left|Gino Olivetti |align=left|1920. – 1923. |- |align=left|Edoardo Agnelli |align=left|1923. – 1935. |- |align=left|Giovanni Mazzonis |align=left|1935. – 1936. |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Period |- |align=left|Emilio de la Forest de Divonne |align=left|1936. – 1941. |- |align=left|Pietro Dusio |align=left|1941. – 1947. |- |align=left|[[Obitelj Agnelli|Giovanni Agnelli]] |align=left|1947. – 1954. |- |align=left|Enrico Craveri<br />Nino Cravetto<br />Marcello Giustiniani |align=left|1954. – 1955. |- |align=left|Umberto Agnelli |align=left|1955. – 1962. |- |align=left|Vittore Catella |align=left|1962. – 1971. |- |align=left| [[Giampiero Boniperti]] |align=left|1971. – 1990. |- |align=left|Vittorio Caissotti di Chiusano |align=left|1990. – 2003. |- |align=left|Franzo Grande Stevens |align=left|2003. – 2006. |- |align=left|Giovanni Cobolli Gigli |align=left|2006. – 2009. |- |align=left|Jean-Claude Blanc |align=left|2009. – 2010. |- |align=left|[[Obitelj Agnelli|Andrea Agnelli]] |align=left|2010. – 2023. |- |align=left|Gianluca Ferrero |align=left|2023. – ''danas'' |- |} |} == Treneri == Svi treneri od [[Šport u 1923.|1923.]] godine kada je [[obitelj Agnelli]] preuzela klub pa do sada:<ref name="manager">{{cite news |url=http://forzajuve.altervista.org/nuova_pagina_9.htm |publisher=ForzaJuve.org |title=Allenatori Storia |date=2007-07-25 |access-date=10. srpnja 2012. |archive-date=25. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725001316/http://forzajuve.altervista.org/nuova_pagina_9.htm |url-status=dead }}</ref> <div style="font-size:100%"> {| |- |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Nacionalnost !|Period |- |align=left|Jenő Károly |[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|20px]] |align=left|1923. – 1926. |- |align=left|József Viola |[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|20px]] |align=left|1926. |- |align=left|József Viola |[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|20px]] |align=left|1926. – 1928. |- |align=left|George Aitken |[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|20px]] |align=left|1928. – 1930. |- |align=left|Carlo Carcano |[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1930. – 1935. |- |align=left|Carlo Bigatto<br />Benedetto Gola |[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]]<br />[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1935. |- |align=left|Virginio Rosetta |[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1935. – 1939. |- |align=left|Umberto Caligaris |[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1939. – 1941. |- |align=left|Federico Munerati |[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1941. |- |align=left|Giovanni Ferrari |[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1941. – 1942. |- |align=left|Luis Monti |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|20px]][[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1942. |- |align=left|Felice Borel |[[File:Flag of Italy (1861-1946).svg|border|20px]] |align=left|1942. – 1946. |- |align=left|Renato Cesarini |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1946. – 1948. |- |align=left|William Chalmers |[[Datoteka:Flag of Scotland.svg|border|20px]] |align=left|1948. – 1949. |- |align=left|Jesse Carver |[[Datoteka:Flag of England.svg|border|20px]] |align=left|1949. – 1951. |- |align=left|Luigi Bertolini |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1951. |- |align=left|György Sárosi |[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|border|20px]] |align=left|1951. – 1953. |- |align=left|Aldo Olivieri |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1953. – 1955. |- |align=left|Sandro Puppo |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1955. – 1957. |- |align=left|Ljubiša Broćić |[[File:Flag_of_SFR_Yugoslavia.svg|border|20px]] |align=left|1957. – 1959. |- |align=left|Teobaldo Depetrini |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1959. |- |align=left|Renato Cesarini |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1959. – 1961. |- |align=left|Carlo Parola |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1961. |- |align=left| Gunnar Gren<br />Július Korostelev |[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|border|20px]]<br />[[File:Flag of Czechoslovakia.svg|border|20px]] |align=left|1961. |- |align=left|Carlo Parola |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1961. – 1962. |- |align=left|Paulo Amaral |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|border|20px]] |align=left|1962. – 1964. |- |align=left|Eraldo Monzeglio |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1964. |- |align=left|Heriberto Herrera |[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|border|20px]] |align=left|1964. – 1969. |- |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !|Ime !|Nacionalnost !|Period |- |align=left|Luis Carniglia |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|border|20px]] |align=left|1969. – 1970. |- |align=left|Ercole Rabitti |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1970. |- |align=left|Armando Picchi |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1970. – 1971. |- |align=left|Čestmír Vycpálek |[[File:Flag of Czechoslovakia.svg|border|20px]] |align=left|1971. – 1974. |- |align=left|Carlo Parola |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1974. – 1976. |- |align=left|[[Giovanni Trapattoni]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1976. – 1986. |- |align=left|[[Rino Marchesi]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1986. – 1988. |- |align=left|[[Dino Zoff]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1988. – 1990. |- |align=left|[[Luigi Maifredi]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1990. – 1991. |- |align=left|[[Giovanni Trapattoni]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1991. – 1994. |- |align=left|[[Marcello Lippi]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1994. – 1999. |- |align=left|[[Carlo Ancelotti]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|1999. – 2001. |- |align=left|[[Marcello Lippi]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2001. – 2004. |- |align=left|[[Fabio Capello]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2004. – 2006. |- |align=left|[[Didier Deschamps]] |[[Datoteka:Flag of France.svg|border|20px]] |align=left|2006. – 2007. |- |align=left|[[Giancarlo Corradini]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2007. |- |align=left|[[Claudio Ranieri]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2007. – 2009. |- |align=left|[[Ciro Ferrara]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2009. – 2010. |- |align=left|[[Alberto Zaccheroni]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2010. |- |align=left|[[Luigi Delneri]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2010. – 2011. |- |align=left|[[Antonio Conte]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2011. – 2014. |- |align=left|[[Massimiliano Allegri]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2014. – 2019. |- |align=left|[[Maurizio Sarri]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2019. – 2020. |- |align=left|[[Andrea Pirlo]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |2020. – 2021. |- |align=left|[[Massimiliano Allegri]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2021. – 2024. |- |align=left|[[Paolo Montero]] |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|border|20px]] |align=left|2024. |- |align=left|[[Thiago Motta]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|border|20px]] |align=left|2024. – 2025. |- |align=left|[[Igor Tudor]] |[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|border|20px]] |align=left|2025. – ''danas'' |- |} |} == Klupski uspjesi == {| class="wikitable sortable" !Tip natjecanja !Natjecanje !Br. Titula !Sezone |- | rowspan="4" |Domaći |[[Serie A]] |36 |[[Prima Categoria 1905|1905.]], [[Prima Divisione 1925./26.|1925./26.]], [[Serie A 1930./31.|1930./31.]], [[Serie A 1931./32.|1931./32.]], [[Serie A 1932./33.|1932./33.]], [[Serie A 1933./34.|1933./34.]], [[Serie A 1934./35.|1934./35.]], [[Serie A 1949./50.|1949./50.]], [[Serie A 1951./52.|1951./52.]], [[Serie A 1957./58.|1957./58.]], [[Serie A 1959./60.|1959./60.]], [[Serie A 1960./61.|1960./61.]], [[Serie A 1966./67.|1966./67.]], [[Serie A 1971./72.|1971./72.]], [[Serie A 1972./73.|1972./73.]], [[Serie A 1974./75.|1974./75.]], [[Serie A 1976./77.|1976./77.]], [[Serie A 1977./78.|1977./78.]], [[Serie A 1980./81.|1980./81.]], [[Serie A 1981./82.|1981./82.]], [[Serie A 1983./84.|1983./84.]], [[Serie A 1985./86.|1985./86.]], [[Serie A 1994./95.|1994./95.]], [[Serie A 1996./97.|1996./97.]], [[Serie A 1997./98.|1997./98.]], [[Serie A 2001./02.|2001./02.]], [[Serie A 2002./03.|2002./03.]], <s>[[Serie A 2004./05.|2004./05.]]</s>,<ref name="titula">Zbog [[Talijanski nogometni skandal 2006.|skandala]], titule je povučena i na kraju nije dodijeljena nijednom klubu.</ref> [[Serie A 2011./12.|2011./12.]], [[Serie A 2012./13.|2012./13.]], [[Serie A 2013./14.|2013./14.]], [[Serie A 2014./15.|2014./15.]], [[Serie A 2015./16.|2015./16.]], [[Serie A 2016./17.|2016./17.]], [[Serie A 2017./18.|2017./18.]], [[Serie A 2018./19.|2018./19.]], [[Serie A 2019./20.|2019./20.]] |- |[[Serie B]] |1 |[[Serie B 2006./07.|2006./07.]] |- |[[Coppa Italia]] |15 |[[Coppa Italia 1937./38.|1937./38.]], [[Coppa Italia 1941./42.|1941./42.]], [[Coppa Italia 1958./59.|1958./59.]], [[Coppa Italia 1959./60.|1959./60.]], [[Coppa Italia 1964./65.|1964./65.]], [[Coppa Italia 1978./79.|1978./79.]], [[Coppa Italia 1982./83.|1982./83.]], [[Coppa Italia 1989./90.|1989./90.]], [[Coppa Italia 1994./95.|1994./95.]], [[Coppa Italia 2013./14.|2014./15.]], [[Coppa Italia 2015./16.|2015./16.]], [[Coppa Italia 2016./17.|2016./17.]], [[Coppa Italia 2017./18.|2017./18.]], [[Coppa Italia 2020./21.|2020./21.]], [[Coppa Italia 2023./24.|2023./24.]] |- |[[Supercoppa Italiana]] |9 |[[Supercoppa Italiana 1995.|1995.]], [[Supercoppa Italiana 1997.|1997.]], [[Supercoppa Italiana 2002.|2002.]], [[Supercoppa Italiana 2003.|2003.]], [[Supercoppa Italiana 2012.|2012.]], [[Supercoppa Italiana 2013.|2013.]], [[Supercoppa Italiana 2015.|2015.]], [[Supercoppa Italiana 2018.|2018.]], [[Supercoppa Italiana 2020.|2020.]] |- | rowspan="5" |Europski |[[UEFA Liga prvaka|UEFA Kup/Liga prvaka]] |2 |[[Kup prvaka 1984./85.|1984./85.]], [[UEFA Liga prvaka 1995./96.|1995./96.]] |- |[[Kup pobjednika kupova]] |1 |[[Europski kup pobjednika kupova 1983./84.|1983./84.]] |- |[[Kup velesajamskih gradova]]/[[Kup UEFA]] |3 |[[Kup UEFA 1976./77.|1976./77.]], [[Kup UEFA 1989./90.|1989./90.]], [[Kup UEFA 1992./93.|1992./93.]] |- |[[UEFA Superkup]] |2 |[[UEFA Superkup 1984.|1984.]], [[UEFA Superkup 1996.|1996.]] |- |[[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]] |1 |[[UEFA Intertoto kup 1999.|1999.]] |- |Svjetski |[[Interkontinentalni kup]] |2 |[[Interkontinentalni kup 1985.|1985.]], [[Interkontinentalni kup 1996.|1996.]] |} == Međunarodna finala == [[UEFA Liga prvaka|Liga (Kup) prvaka]] {| class="wikitable" || 1972./73. || Juventus || 0:1 || '''[[Ajax Amsterdam]]''' |- || 1982./83. || Juventus || 0:1 || '''[[Hamburger SV]]''' |- || 1984./85. || '''Juventus''' || 1:0 || [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- || 1995./96. || '''Juventus''' || 1:1 (4:2 11 m) || [[Ajax Amsterdam]] |- || 1996./97. || Juventus || 1:3 || '''[[Borussia Dortmund]]''' |- || 1997./98. || Juventus || 0:1 || '''[[Real Madrid]]''' |- || 2002./03. || Juventus || 0:0 (2:3 11 m) || '''[[A.C. Milan]]''' |- || 2014./15. || Juventus || 1:3 || '''[[FC Barcelona|Barcelona]]''' |- |2016./17. |Juventus |1:4 |[[Real Madrid C.F.|'''Real Madrid''']] |} [[Kup pobjednika kupova]] {| class="wikitable" || 1983./84. || '''Juventus''' || 2:1 || [[FC Porto|Porto]] |} [[Kup UEFA]] / [[Kup velesajamskih gradova]] {| class="wikitable" || 1965./66. || Juventus || 0:1 || '''[[Ferencvárosi TC|Ferencvaros]]''' |- || 1970./71. || Juventus || 2:2, 1:1 || '''[[Leeds United A.F.C.|Leeds United]]''' |- || 1976./77. || '''Juventus''' || 1:0, 1:2 || [[Athletic Bilbao]] |- || 1989./90. || '''Juventus''' || 3:1, 0:0 || [[ACF Fiorentina|Fiorentina]] |- || 1992./93. || '''Juventus''' || 3:1, 3:0 || [[Borussia Dortmund]] |- || 1994./95. || Juventus || 0:1, 1:1 || '''[[Parma FC|Parma]]''' |} [[Europski superkup]] {| class="wikitable" || 1984. || '''Juventus''' || 2:0 || [[Liverpool F.C.|Liverpool]] |- || 1996. || '''Juventus''' || 6:1, 3:1 || [[Paris Saint-Germain FC|PSG]] |} [[Interkontinentalni kup]] {| class="wikitable" || 1973. || Juventus || 0:1 || '''[[Club Atlético Independiente|Independiente Avellaneda]]''' |- || 1985. || '''Juventus''' || 2:2 (4:2 11 m) || [[Argentinos Juniors]] |- || 1996. || '''Juventus''' || 1:0 || [[Club Atlético River Plate|River Plate]] |} == Sponzori kluba kroz povijest == Klub je zbog svoje uspješnosti tijekom povijesti, uvijek privlačio moćne sponzore. Posljednji od njih je američki proizvođač terenaca [[Jeep]] koji je s klubom u travnju [[2012.]] sklopio ugovor o stavljanju svojeg loga na Juventusove dresove.<ref name="Jeep">[http://www.football-italia.net/17431/juve-sign-%E2%82%AC35m-jeep-deal Juve sign €35m Jeep deal]</ref> Vrijednost ugovora iznosi 35 milijuna [[Euro|eura]].<ref name="Jeep"/> {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Period !Proizvođač dresova !Sponzor na dresu |- |[[1979.]] – [[1989.]] |rowspan=6|[[Kappa]] ||[[Indesit|Ariston]] |- |[[1989.]] – [[1992.]] ||[[UPIM|Upim]] |- |[[1992.]] – [[1995.]] ||[[Danone]] |- |[[1995.]] – [[1998.]] ||[[Sony]] |- |[[1998.]] – [[1999.]] ||[[Tele+ Digitale|D+Libertà digitale / Tele+]] |- |[[1999.]] – [[2000.]] ||[[Tele+ Digitale|CanalSatellite / D+Libertà digitale]] / [[Sony]] |- |[[2000.]] – [[2001.]] |rowspan=3|[[Lotto Sport Italia|Lotto]] ||Sportal.com / [[Tele+ Digitale|Tele+]] |- |[[2001.]] – [[2002.]] ||[[Fastweb]] / Tu Mobile |- |[[2002.]] – [[2003.]] |rowspan=2|[[Fastweb]] / [[Tamoil]] |- |[[2003.]] – [[2004.]] |rowspan=6|[[Nike, Inc.|Nike]] |- |[[2004.]] – [[2005.]] ||[[Sky Sport]] / [[Tamoil]] |- |[[2005.]] – [[2007.]] ||[[Tamoil]] |- |[[2007.]] – [[2010.]] ||[[New Holland Agriculture|New Holland]] |- |[[2010.]] – [[2012.]] ||[[BetClic]] / [[Balocco]] |- |[[2012.]] – [[2015.]] ||[[Jeep]] |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20071117022802/http://www.juventus.it/ Službena web stranica Juventusa] {{Sastav - Juventus}} {{Serie A}} {{Europsko udruženje klubova}} [[Kategorija:Juventus F.C.| ]] [[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Juventus Torino]] [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Torinu]] a5caeguv6jowj249vhox4bh7ic4v14x 0 27018 7469260 7463134 2026-05-27T00:35:02Z Zeljko 1196 7469260 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Obični lovor | slika = Laurus-nobilis-flowers.JPG | slika_širina = 240px | slika_opis = ''Laurus nobilis'', cvijet i listovi | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | genus = ''[[Laurus (biljni rod)|Laurus]]'' | species = '''''L. nobilis''''' | dvoimeno = ''Laurus nobilis'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]] | FCD = 5804 }} '''Obični lovor''' (lovorika, [[Latinski jezik|lat.]] ''Laurus nobilis''), biljka iz porodice [[lovorovke|lovorovki]] (lat.''laureaceae''), zimzeleno stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. [[Cvijet|Cvjetovi]] dvodomni, neugledni, žute boje. [[Plod]]: modrocrna koštunica (bobica). Potječe iz zapadne [[Azija|Azije]] odakle se proširio zemljama [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Kod nas raste u [[Istra|Istri]], [[Hrvatsko primorje|Hrvatskom primorju]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Šume lovora na [[Liburnija|Liburniji]] (zapadna obala [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]]) u okolici [[Lovran]]a (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu. Lovor je od [[Antika|antike]] bio vrlo cijenjen kao sveto [[drvo]] čije su se grančice darivale pobjednicima i pjesnicima kao znak najveće počasti i slave. Danas se lovor koristi u [[Hortikultura|hortikulturi]] kao stablo ili kao formalno oblikovana živica, u [[Kulinarstvo|kulinarstvu]] kao [[začin]] i u pučkoj medicini kao ljekovita biljka. Ljekovita tvar su eterična i masna ulja iz bobica i listova, a kao aktivne tvari prvenstveno sadrže [[pinen]] i [[cineol]]. == Opis == To je zimzeleni [[grm]] ili malo [[stablo]], do oko 12 m visine, i dvodomna je biljka: postoje muške i ženske jedinke. Kora je crnkastosmeđa. Mlade grančice su oble, uzdužno izbrazdane, u mladosti sitno dlakave, kasnije gotovo gole.<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200008765 Flora of China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> [[Listovi]] su naizmjenični. Peteljka je kad je svježa purpurnocrvena, kratka, oko 0,7–1 cm, s gornje strane žljebasta. Plojka lista je odozdo zelenkasta, odozgo tamnozelena, duguljasta do duguljasto-lancetasta, kožasta i gola s obje strane. Duga je oko 5,5–12 cm, široka 1,8–3,2 cm. Ima 10–12 pari bočnih žila, koje se pri rubu savijaju i međusobno povezuju. Rub lista je blago valovit, baza klinasta, a vrh šiljast ili ušiljen.<ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su skupljeni u male štitce, po 1–3 štitca u kratkom grozdastom sklopu. Prije otvaranja zaštićeni su gotovo okruglastim braktejama, izvana golima, iznutra svilenasto dlakavima. Muški cvjetovi su mali, zeleni, po oko 5 u svakom štitcu. Imaju kratke dlakave stapke. Perijantna cijev je kratka, izvana gusto dlakava. Režnja perijanta ima 4, široko obrnutojajasta ili gotovo okrugla, dlakava s obje strane. Prašnika je najčešće 12, u tri pršljena. Prvi pršljen nema žlijezde, a drugi i treći imaju po dvije bubrežaste žlijezde na sredini niti. Antere su elipsoidne, dvolokularne i otvaraju se prema unutra. Plodnica u muškom cvijetu je neplodna. Ženski cvjetovi imaju 4 staminodija, dakle zakržljala prašnika. Plodnica je jednokomorna, vrat tučka kratak, a njuška malo proširena i tupo trokutasta.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajast i kad sazrije postaje tamno purpuran, gotovo crnkast. Cvate od ožujka do svibnja, a plodovi dozrijevaju od lipnja do rujna.<ref name="Flora "/> U Kini se uzgaja u više pokrajina, ali prirodno potječe iz Sredozemlja. Kinesko ime 月桂 — yue gui odnosi se upravo na običnilovor.<ref name="Flora "/> Koristan je na više načina: listovi i plodovi sadrže eterično ulje. U listovima ga obično ima oko 0,3–0,5 %, ponekad i više, a u plodovima oko 1 %. Listovi se, naravno, koriste kao začin. Sjemenke sadrže ulje i mast, koji se mogu koristiti u proizvodnji [[sapun]]a. ==Sastav== Biljka u listovima i plodovima sadrži eterično ulje(listovi 3 - 5,5%, plodovi do 1 %).U sastav ulja ulaze pinen, cineol, mircen, limonen, kamfor, linalol. U plodovima sadrži i masno ulje(25-45%).<ref>Dudčenko,L.G.,Kozjakov,A.S.,Krivenko,V.V. Prjano aromatičeskie i prjano vkusovie rastenija,Kijev 1989., str.130</ref> ==Uporaba u narodnoj medicini== Masno ulje ( lat. Oleum Lauri ) dobiva se cijeđenjem koštica plodova . Već je Hipokrat preporučio korištenje lovorovog ulja protiv tetanusa. Galen je koristio lovor za urolitijazu. Arapski liječnik Razes koristio je lišće kao specifičan lijek za tikove lica. U srednjem vijeku plodovi lovora koristili su se kod kašlja i kao dobro sredstvo za zacjeljivanje rana. Listovi se koriste u narodnoj medicini u liječenju groznice. Eterično ulje Lovora je dobar dezinficijens i insekticidno sredstvo. U prošlosti se upotrebljavao za sprečavanje širenja kolere, dizenterije i malarije, i to dim od paljenja drva i ulja lovora - kako bi se uklonili komarci i mravi . Pokusno je dokazano da se lovorovo masno ulje može koristiti u medicinskoj praksi kao osnova za izradu preparata umjesto kakao maslaca. Zdrobljeni plodovi i masno ulje lovora dio su nekih pomasti, na primjer, "mliječne" masti, koja se koristi protiv grinja, ze reumatske bolove, grčeve, neuralgiju .<ref>Dudčenko,L.G.,Kozjakov,A.S.,Krivenko,V.V. Prjano aromatičeskie i prjano vkusovie rastenija,Kijev 1989., str.130-131</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Datoteka:Laurus nobilis MHNT Fleurs.jpg| Datoteka:Laurus nobilis - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-086.jpg| Datoteka:Laurus nobilis g1.jpg| Datoteka:Edler Lorbeer Laurus nobilis.JPG| Datoteka:BayLeaves.JPG| Datoteka:Laurel berries.jpg| Datoteka:Laurel tree - geograph.org.uk - 1417175.jpg| Datoteka:Laurus nobilis 001.JPG| </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == https://pfaf.org/user/plant.aspx?LatinName=Laurus+nobilis [https://priznajem.hr/zivot/zdravlje/mocna-biljka-za-koju-nikada-nebi-rekli-da-vam-moze-pomoci-u-oslobadanju-stresa-za-manje-od-5-minuta/68202/ Moćna biljka za koju nikada nebi rekli da vam može pomoći u oslobađanju stresa za manje od 5 minuta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181009132049/https://priznajem.hr/zivot/zdravlje/mocna-biljka-za-koju-nikada-nebi-rekli-da-vam-moze-pomoci-u-oslobadanju-stresa-za-manje-od-5-minuta/68202/ |date=9. listopada 2018. }} [[Kategorija:Lovor]] [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] 776sfcwlfb0uowxq7os9bs20cq7b81f 0 28274 7469449 6574407 2026-05-27T09:52:36Z ~2026-31672-47 362216 Dodani dijakritički znakovi 7469449 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Christopher Marlowe.jpg|mini|'''Christopher Marlowe''']] '''Christopher Marlowe''' ([[Canterbury]], [[26. veljače]] [[1564.]] – [[Deptford]], danas dio [[London]]a, [[30. svibnja]] [[1593.]]), [[Engleska|engleski]] lirski i dramski pjesnik.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Christopher-Marlowe Clifford Leech, Christopher Marlowe, English writer]</ref> Studirao je u Canterburyju i [[Sveučilište Cambridge|Cambridge]]u. Prevodio je [[Ovidije|Ovidija]], pisao stihove i [[drama|drame]]. Bio je vladin tajni agent. Rođen dva mjeseca prije čovjeka čija ce dulja i uspješnija karijera zasjeniti njegovu, najveći je dramatičar engleske renesanse prije [[William Shakespeare|Shakespearea]]. Dana [[30. svibnja]] [[1593.]], u [[Deptford]]u, selu 5 km jugoistočno od Temze, proboden je u tučnjavi u krčmi. Dok je [[Shakespeare]] još uvijek živio u tihoj anonimnosti u [[Stratford (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Stratfordu]], Marlowe je već dobio stipendiju na [[Corpus Christi College|Corpus Christi Collegu]] u [[Cambridge]]u, te s 20 godina i diplomirao. Njegova drama "Tamerlan Veliki" (''Tamburlaine the Great'') izvedena je napunih godinu dana nakon što je napustio Cambridge. Iz dva komada, "Tamerlan Veliki" je najuspješnija elizabetanska tragedija. Djelo je nepospjelog eponima svih vremena u stilskom izražavanju grčkih demibogova unutar dramske radnje i parafraziranja. U karijeri koja je potrajala samo šest godina napisao je dosta drama, jednu dugu narativnu poemu, a osim toga prevodio je i s [[Latinski jezik|latinskog]]. Nekada, najprominentnijim djelom, "Povijest tragičnog života i smrti dr. Fausta" (''The Tragical History of the Life and Death of Doctor Faustus'') ili skraćeno "Dr. Faust", usavršenim bijelim stihom, utvrdio se kao otac engleske [[Tragedija|tragedije]], i suštinski predvodnik i takmac Shakespeareu, u njegovom nadolazećem literarnom opusu. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biog-knjiž-UK}} {{GLAVNIRASPORED:Marlowe, Christopher}} [[Kategorija:Engleski književnici]] [[Kategorija:Engleski pjesnici]] nk29u8jp4j6jmkbscz3ko36ato2yfb2 7469454 7469449 2026-05-27T09:59:38Z Croxyz 205325 bez izvora 7469454 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Christopher Marlowe.jpg|mini|Christopher Marlowe]] '''Christopher Marlowe''' ([[Canterbury]], [[26. veljače]] [[1564.]] – [[Deptford]], danas dio [[London]]a, [[30. svibnja]] [[1593.]]), [[Engleska|engleski]] lirski i dramski pjesnik.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Christopher-Marlowe Clifford Leech, Christopher Marlowe, English writer]</ref> Studirao je u Canterburyju i [[Sveučilište Cambridge|Cambridge]]u. Prevodio je [[Ovidije|Ovidija]], pisao stihove i [[drama|drame]]. Bio je vladin tajni agent. Dana [[30. svibnja]] [[1593.]], u [[Deptford]]u, selu 5 km jugoistočno od Temze, proboden je u tučnjavi u krčmi. Dok je [[Shakespeare]] još uvijek živio u tihoj anonimnosti u [[Stratford (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Stratfordu]], Marlowe je već dobio stipendiju na [[Corpus Christi College|Corpus Christi Collegu]] u [[Cambridge]]u, te s 20 godina i diplomirao. Njegova drama "Tamerlan Veliki" (''Tamburlaine the Great'') izvedena je napunih godinu dana nakon što je napustio Cambridge. Iz dva komada, "Tamerlan Veliki" je najuspješnija elizabetanska tragedija. Djelo je nepospjelog eponima svih vremena u stilskom izražavanju grčkih demibogova unutar dramske radnje i parafraziranja. U karijeri koja je potrajala samo šest godina napisao je dosta drama, jednu dugu narativnu poemu, a osim toga prevodio je i s [[Latinski jezik|latinskog]]. Nekada, najprominentnijim djelom, "Povijest tragičnog života i smrti dr. Fausta" (''The Tragical History of the Life and Death of Doctor Faustus'') ili skraćeno "Dr. Faust", usavršenim bijelim stihom, utvrdio se kao otac engleske [[Tragedija|tragedije]], i suštinski predvodnik i takmac Shakespeareu, u njegovom nadolazećem literarnom opusu. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biog-knjiž-UK}} {{GLAVNIRASPORED:Marlowe, Christopher}} [[Kategorija:Engleski književnici]] [[Kategorija:Engleski pjesnici]] 4e1gq7g0vknx58rv7wa76ggjlikk9ew 0 28427 7469526 7323217 2026-05-27T10:58:13Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Homeostaza|Homeostaza]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469526 wikitext text/x-wiki '''Homeostaza''' (grč. ὅμοιος = jednak, sličan; στάσις = stajanje, zastoj, zaustavljanje) označuje održavanje nekog biološkog sustava (npr. [[stanica]], organizam, proces itd.) i njegove unutarnje sredine u okviru fizioloških uvjeta.<ref>Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2006.</ref> Gotovo svi [[organ]]i i [[tkivo|tkiva]] u tijelu obavljaju funkcije koje pridonose održivanju ovih stalnih uvjeta. Iz [[pluća]] npr. dolazi [[kisik]] u onoj količini koja je potrebna stanicama, [[bubrezi]] održavaju stalnu koncentraciju [[elektroliti|elektrolita]], [[crijeva]] pribavljaju hranjive tvari. Svaki organ ili tkivo pridonosi homeostazi. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-biol}} [[Kategorija:Biološka terminologija]] [[Kategorija:Promjena]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Homeostaza| ]] qes4w23lql1u7fw4omfnsav0p6tkdcp 0 28566 7469049 7467660 2026-05-26T15:17:22Z Šaholjubac 211973 /* Životopis */ 7469049 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}} '''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]]. == Životopis == Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za "Magdalen College" u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman "[[Slika Doriana Graya]]". U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog "nakaznog ponašanja". Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine. U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika sa sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}} == Sjećanje na pisca == Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: ''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''. U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput. == Wildeova djela == === Priče === * »Slavuj i ruža« (1888.), * »Sretni kraljević« (1888.), * »Sebični div« (1888.), * »Neobična raketa« (1888.), * »Odani prijatelj« (1889.), * »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.), * »Duh iz Cantervillea« (1891.), * »Mladi Kralj« (1891.), * »Ribar i njegova duša« (1891.), * »Dijete – Zvijezda« (1891.). === Poeme u prozi === * »Sljedbenik« (1894.), * »Gospodar« (1894.), * »Učitelj mudrosti« (1894.), * »Umjetnik« (1895.). === Roman === * »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.). === Drame === * »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.), * »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.), * »Lady Windermere's Fan« (1892.), * »A Woman of No Importance« (1893.), * »Salome« (1894.), * »Idealni muž« (1895.), * »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.), * »Florentinska tragedija«, * »Teško je biti idiot«. == Drugi o Wildeu == * [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju] * [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea] {{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Irski slobodni zidari]] 93njwx4gz53gm9qkpoj4be7bxiza9a0 7469050 7469049 2026-05-26T15:27:16Z Šaholjubac 211973 /* Drame */ 7469050 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}} '''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]]. == Životopis == Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za "Magdalen College" u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman "[[Slika Doriana Graya]]". U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog "nakaznog ponašanja". Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine. U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika sa sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}} == Sjećanje na pisca == Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: ''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''. U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput. == Wildeova djela == === Priče === * »Slavuj i ruža« (1888.), * »Sretni kraljević« (1888.), * »Sebični div« (1888.), * »Neobična raketa« (1888.), * »Odani prijatelj« (1889.), * »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.), * »Duh iz Cantervillea« (1891.), * »Mladi Kralj« (1891.), * »Ribar i njegova duša« (1891.), * »Dijete – Zvijezda« (1891.). === Poeme u prozi === * »Sljedbenik« (1894.), * »Gospodar« (1894.), * »Učitelj mudrosti« (1894.), * »Umjetnik« (1895.). === Roman === * »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.). === Drame === * »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.), * »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.), * »Lady Windermere's Fan« (1892.), * »A Woman of No Importance« (1893.), * »Salome« (1894.), * »Idealni muž« (1895.), * »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.), * »Florentinska tragedija«, * »Teško je biti idiot«. === Pisma === * »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.) == Drugi o Wildeu == * [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju] * [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea] {{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Irski slobodni zidari]] bcbyx5r5kq49dg36j0d09ouau9lcp6n 7469051 7469050 2026-05-26T15:29:27Z Šaholjubac 211973 /* Životopis */ 7469051 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}} '''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]]. == Životopis == Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za »Magdalen College« u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman ''[[Slika Doriana Graya]]''. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog »nakaznog ponašanja«. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine. U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika sa sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}} == Sjećanje na pisca == Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: ''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''. U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput. == Wildeova djela == === Priče === * »Slavuj i ruža« (1888.), * »Sretni kraljević« (1888.), * »Sebični div« (1888.), * »Neobična raketa« (1888.), * »Odani prijatelj« (1889.), * »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.), * »Duh iz Cantervillea« (1891.), * »Mladi Kralj« (1891.), * »Ribar i njegova duša« (1891.), * »Dijete – Zvijezda« (1891.). === Poeme u prozi === * »Sljedbenik« (1894.), * »Gospodar« (1894.), * »Učitelj mudrosti« (1894.), * »Umjetnik« (1895.). === Roman === * »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.). === Drame === * »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.), * »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.), * »Lady Windermere's Fan« (1892.), * »A Woman of No Importance« (1893.), * »Salome« (1894.), * »Idealni muž« (1895.), * »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.), * »Florentinska tragedija«, * »Teško je biti idiot«. === Pisma === * »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.) == Drugi o Wildeu == * [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju] * [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea] {{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Irski slobodni zidari]] sj4q0ygrw59a8kcd4x0jnuhewevivk2 7469053 7469051 2026-05-26T15:46:58Z Šaholjubac 211973 /* Pisma */ 7469053 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}} '''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]]. == Životopis == Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za »Magdalen College« u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman ''[[Slika Doriana Graya]]''. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog »nakaznog ponašanja«. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine. U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika sa sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}} == Sjećanje na pisca == Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: ''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''. U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput. == Wildeova djela == === Priče === * »Slavuj i ruža« (1888.), * »Sretni kraljević« (1888.), * »Sebični div« (1888.), * »Neobična raketa« (1888.), * »Odani prijatelj« (1889.), * »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.), * »Duh iz Cantervillea« (1891.), * »Mladi Kralj« (1891.), * »Ribar i njegova duša« (1891.), * »Dijete – Zvijezda« (1891.). === Poeme u prozi === * »Sljedbenik« (1894.), * »Gospodar« (1894.), * »Učitelj mudrosti« (1894.), * »Umjetnik« (1895.). === Roman === * »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.). === Drame === * »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.), * »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.), * »Lady Windermere's Fan« (1892.), * »A Woman of No Importance« (1893.), * »Salome« (1894.), * »Idealni muž« (1895.), * »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.), * »Florentinska tragedija«, * »Teško je biti idiot«. === Pisma === * »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.){{Efn|Integralno objavljeno tek 1962. godine.}} == Drugi o Wildeu == * [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju] * [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea] {{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Irski slobodni zidari]] 5d2j19dwuzoq33y3pb66jsk6sq7bzr4 7469054 7469053 2026-05-26T15:47:19Z Šaholjubac 211973 /* Izvori */ 7469054 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}} '''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]]. == Životopis == Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za »Magdalen College« u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman ''[[Slika Doriana Graya]]''. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog »nakaznog ponašanja«. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine. U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika sa sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}} == Sjećanje na pisca == Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: ''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''. U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput. == Wildeova djela == === Priče === * »Slavuj i ruža« (1888.), * »Sretni kraljević« (1888.), * »Sebični div« (1888.), * »Neobična raketa« (1888.), * »Odani prijatelj« (1889.), * »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.), * »Duh iz Cantervillea« (1891.), * »Mladi Kralj« (1891.), * »Ribar i njegova duša« (1891.), * »Dijete – Zvijezda« (1891.). === Poeme u prozi === * »Sljedbenik« (1894.), * »Gospodar« (1894.), * »Učitelj mudrosti« (1894.), * »Umjetnik« (1895.). === Roman === * »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.). === Drame === * »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.), * »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.), * »Lady Windermere's Fan« (1892.), * »A Woman of No Importance« (1893.), * »Salome« (1894.), * »Idealni muž« (1895.), * »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.), * »Florentinska tragedija«, * »Teško je biti idiot«. === Pisma === * »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.){{Efn|Integralno objavljeno tek 1962. godine.}} == Drugi o Wildeu == * [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} == Bilješke == {{notelist}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju] * [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea] {{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Irski slobodni zidari]] 3c9f9bamqthx1dttobveow0ldf9i7bt 7469174 7469054 2026-05-26T19:54:22Z Šaholjubac 211973 /* Životopis */ 7469174 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir književnik|Ime=Oscar Wilde|slika=Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|opis slike=|veličina=220px|rođenje=[[16. listopada]] [[1854.]]|smrt=[[30. studenoga]] [[1900.]]|puno ime=Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde|period pisanja=}} '''Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde''' ([[Dublin]], [[16. listopada]] [[1854.]] – [[Pariz]], [[30. studenoga]] [[1900.]]) bio je [[Irska|irski]] [[Književnost|književnik]], [[pjesnik]] i [[dramaturg]] poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama ([[epigram]]ima) te [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] aferi zbog koje je završio u zatvoru. Jedini [[roman]] koji je napisao čuvena je ''[[Slika Doriana Graya]]''. Bio je vodeća figura [[Estetika|esteticizma]]. == Životopis == Pohađao je [[Trinity College]] u Dublinu od [[1871.]] do [[1874.]] godine. Dobio je stipendiju za »Magdalen College« u [[Sveučilište Oxford|Oxfordu]] koji je počeo pohađati [[1875.]] godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: [[Svinbern]], Walter Peter i [[John Raskin]]. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom [[1875.]] i [[1876.]] godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a [[1878.]] godine dobiva "Nagradu za englesku književnost". Uskoro napušta Oxford i odlazi u [[London]] gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u [[SAD|Ameriku]]. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u [[Pariz]]u. Godine [[1884.]] godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. [[1890.]] godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman ''[[Slika Doriana Graya]]''. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto [[1891.]] godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijedjeti. Godine [[1895.]] osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog »nakaznog ponašanja«. Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire [[30. studenog]] [[1900.]] godine. U svojem djelu ''De profundis'', koje je pisano kao pismo upućeno Lordu Douglasu, Wilde piše: {{Navod|Sada uviđam da je tuga najuzvišenije osjećanje za koje je čovjek sposoban, i istodobno prauzor i kamen kušnje svake velike umjetnosti. (...) Iza veselja i smijeha može se kriti grub, opor i bešćutan karakter. Ali iza tuge je uvijek samo tuga. Bol, za razliku od zadovoljstva, ne nosi krinku. Istina u umjetnosti nije nikakvo podudaranje između bitne ideje i slučajne egzistencije; nije sličnost lika s njegovom sjenom ili oblika odraženog u kristalu sa samim sobom; nije odjek što dopire iz šupljeg brijega niti je srebrnast izvor u dolini koji pokazuje mjesecu mjesec, a Narcisu Narcisa. Istina je u umjetnosti jedinstvo predmeta sa samim sobom, izvanjsko što odražava unutrašnje, utjelovljena duša, produhovljeno tijelo. Stoga se nijedna istina ne može mjeriti s tugom. Na mahove se čini da je tuga jedina istina. Sve drugo može biti varka oka ili apetita, stvoreno da zasjeni oko ili zasiti apetit, ali od tuge su sagrađeni svjetovi, a djeca i zvijezde rađaju se u mukama.}} == Sjećanje na pisca == Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u [[Pariz]]u, [[London]]u i [[Dublin]]u. Veleposlanici Irske i Britanije digli su u Parizu čaše sa skupocjenim šampanjcem u čast genija, a katolički svećenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo nađen... U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske [[Mary McAlis]]. Irska je predsjednica svečano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci. Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac. U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuće, gdje je danas prometna stanica metroa. Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu. U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inače otvoreni homoseksualac. On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira različitosti. Na spomeniku su uklesane Wildeove riječi: ''Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda''. U Dublinu se nalazi Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je izrađen njegov kaput. == Wildeova djela == === Priče === * »Slavuj i ruža« (1888.), * »Sretni kraljević« (1888.), * »Sebični div« (1888.), * »Neobična raketa« (1888.), * »Odani prijatelj« (1889.), * »Zločin lorda Artura Sevila« (1891.), * »Duh iz Cantervillea« (1891.), * »Mladi Kralj« (1891.), * »Ribar i njegova duša« (1891.), * »Dijete – Zvijezda« (1891.). === Poeme u prozi === * »Sljedbenik« (1894.), * »Gospodar« (1894.), * »Učitelj mudrosti« (1894.), * »Umjetnik« (1895.). === Roman === * »Slika Doriana Graya« ([[Engleski jezik|eng.]] ''The Picture of Dorian Gray'') (1891.). === Drame === * »Vera ili Nihilisti« (eng. ''Vera, or The Nihilists'') (1880.), * »Vojvotkinja od Padove« (eng. The Duchess of Padua) (1883.), * »Lady Windermere's Fan« (1892.), * »A Woman of No Importance« (1893.), * »Salome« (1894.), * »Idealni muž« (1895.), * »Važno je zvati se Ernest« (The Importance of Being Earnest) (1895.), * »Florentinska tragedija«, * »Teško je biti idiot«. === Pisma === * »De profundis« (lat. ''iz dubina'') (1897.){{Efn|Integralno objavljeno tek 1962. godine.}} == Drugi o Wildeu == * [[Engleska|Engleski]] komičar, glumac, pisac i narator [[Stephen Fry]] zapazio je: {{Navod|''Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref>}} == Izvori == {{izvori}} == Bilješke == {{notelist}} == Vanjske poveznice == {{Wikicitat}} * [http://www.gay-serbia.com/queer/wilde-oscar/index.jsp?aid=570 Oscar Wilde biografija i govor koji je održao na svom suđenju] * [https://allpoetry.com/Oscar-Wilde Pjesme Oscara Wildea] {{GLAVNIRASPORED:Wilde, Oscar}} [[Kategorija:Irski književnici]] [[Kategorija:Irski slobodni zidari]] dtsixq6outt9r1cdt91wccgvyxfip9o 0 32348 7469289 6502362 2026-05-27T03:49:40Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469289 wikitext text/x-wiki {{Chess diagram|=Nenad Petrović | floatright | [[Šahmatyj v SSSR]] 1959 - 2.nagrada |= 8 | | | | | | | | |= 7 | |ql| |kl| | | |nd|= 6 | |bl| | | | | | |= 5 | |kd| | | | | | |= 4 | | | | | | | | |= 3 | | | | | | | | |= 2 | |pl| | | | | | |= 1 | | | | | | | | |= a b c d e f g h | '''Mat u 4 poteza''' <br> }} '''Nenad Petrović''' ([[Zagreb]], [[9. rujna]] [[1907.]] – Zagreb, [[9. studenog]] [[1989.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[problemist]] ([[šah]]ist). Nenad Petrović je bio jedan od najznačajnijih hrvatskih i jugoslavenskih pa i svjetskih problemista. Petrović je 1947. dobio titulu velemajstora šahovske kompozicije čime je postao prvi hrvatski i jugoslavenski šahovski problemist s titulom velemajstora u problemskom šahu.<!--u problemskom šahu posebne se titule dodjeljuju za komponiranje i rješavanje--> Bio je svjetski prvak u rješavanju šahovskih problema (1947, 1965. i 1974.). Napisao je problemske knjige ''Šahovski problem'' (1949.) i ''Problemi [[Sam Loyd|Sama Loyda]]'' (1985.). Bio je urednik problemskog djela ''[[Šahovski glasnik|Šahovskog glasnika]]'' od njegova osnutka 1925. do 1959. godine. 1951. je pokrenuo problemski časopis [[Problem (šahovska revija)|Problem]] koji je 1952. postao službeno glasilo Stalne komisije FIDE za problemski šah (FIDE-PCCC). U ''Problemu'' je do gašenja magazina 1981. okupljao vodeće svjetske kompozitore i teoretičare. Od 1956. Petrović je bio potpredsjednik internacionalne komisije za problemski šah, a nakon smrti J.R. Neukomma postao je predsjednik problemske komisije FIDE. Kao predsjednik provodi ideje o stvaranju međunarodne organizacije problemista, organizirajući u [[Piran]]u 1958. prvi svjetski kongres problemista, koji se od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160808014134/http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1 |archive-date=8. kolovoza 2016. |access-date=2. veljače 2019.}}</ref> Tvorac je i [[Kodeks problemskog šaha|Kodeksa problemskog šaha]] kojeg je objavio na Piranskom kongresu 1958., kojeg je sam i organizirao, te je pokretač i realizator prvih 13 svezaka [[Album FIDE|Albuma FIDE]] koji obuhvaćaju izabrane probleme vrhunskog stvaralaštva u periodu od 1914. – 1982. Petrović je 1974. proglašen doživotnim počasnim predsjednikom PCCC FIDE te doživotnim počasnim članom FIDE. Kao kompozitor, Petrović je objavio oko 650 problema od kojih je u Albume FIDE uvršten 121, što ukazuje na kvalitetu njegova stvaralaštva. Postavivši mnoge nedostižne rekorde u kompoziciji, taskove, privrijedio si je nadimak – Čovjek taskova. 1947. je sastavio [[problemski šah|kompoziciju]] s najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); koristeći 18 figura. Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens, ali s jednom figurom manje.<ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=probid=%27P0004129%27</ref><ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=PROBID=%27P1180418%27</ref> Njegov mat u 270 poteza je najduža točna [[problemski šah|kompozicija]] za [[Problemski_šah#Vrste_problema|ortodoksni problem]] mata u najviše poteza.<ref>http://www.chessproblem.net/viewtopic.php?t=26</ref> <br><br><br> '''1.Da6!''' Kxa6 2.Kc6 S~ 3. b4 S~ 4.b5# 1. ... Kb4 2.Dd3 Sf6+ 3.Kc6 S~ Db5# == Literatura == * [[Josip Varga]], ''Velemajstor Petrović'', Zagreb, 1995. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * http://www.softdecc.com/pdb/search.pdb?expression=A='Petrovic,Nenad'{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928064845/http://www.softdecc.com/pdb/search.pdb?expression=A%3D%27Petrovic%2CNenad%27 |date=28. rujna 2007. }} * http://www.problemonline.com/petrovic/petrovic.htm {{GLAVNIRASPORED:Petrović, Nenad}} [[Kategorija:Hrvatski šahisti]] [[Kategorija:Problemski šah]] dqj3xswel9wuuswvjy15wwdf7u4ez65 0 32349 7469288 6510038 2026-05-27T03:49:34Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469288 wikitext text/x-wiki {{Uklopi iz|Šahovska zagonetka}} '''Problemski šah''' je samostalni oblik [[šah]]ovske djelatnosti, koji je nastao proširenjem šahovske igre u idejnom i konstruktivnom smjeru, a kojemu je osnovni element šahovski problem. Šahovski problem je kompozicija s ugrađenim rješenjem, koja elementima šaha izražava svoju ideju po specifičnim pravilima. [[Josip Varga]] u svojoj knjizi ''"Bajke na šahovskoj ploči"'' (Zagreb, 1992.) piše: "''Opširna je teorija problemskog šaha, ali se ukratko može reći da šahovski problem mora zadovoljiti ove kriterije - šahovska pravila, estetski sud, načelo ekonomije i zanimljivost zagonetke.''" Šahovski problem nije nastao iz šahovske partije, već je to umjetno stvorena pozicija jednog ili više autora. Vrlo rijetko je inspiracija za šahovski problem pronađena u šahovskoj partiji. Unatoč tome, pozicija problema je legalna, jer za nju postoji dokazna partija. Ako nije tako, problem je nekorektan. Najvažniji aspekt šahovskog problema je njegova tema, odnosno ideja koju je autor problema htio prikazati. Važna stvar koja se traži od šahovskog problema je originalnost: problem bi trebao demonstrirati neku novu ili barem donekle novu ideju. Šahovski problem je vrsta zadatka koga čine: '''pozicija''' (obično predstavljena šahovskim dijagramom), stipulacija odnosno '''uvjet''' zadatka koji se postavlja pred rješavača (npr. mat u 2 poteza) i (jedno ili više) '''rješenje'''. Primenjuju se uobičajena pravila šaha, osim ako nije posebno naglašena izmjena nekih pravila. Svaki šahovski problem mora zadovoljiti osnovne principe predviđene [[Kodeks šahovske kompozicije|Kodeksom problemskog šaha]] ('''legalnost''' (pozicija bi trebala biti dostižna nekim nizom legalnih poteza, najčešće besmislenim sa šahovskog stajališta, iz početne šahovske pozicije), '''jedinstvenost''' (pojednostavljeno to znači da postoji jedinstveni potezi bijelog, a bijeli je uobičajeno strana koja treba postići zadanu stipulaciju, kojima se dolazi do rješenja – moguće je, i često, da crni ima više obrana, ali potezi bijelog trebaju biti jednistveni), '''ekonomija materijala''' (na ploči bi trebale biti samo one figure koje su nužne za ostvarivanje ideje autora), '''ekonomija igre''' (problem bi se trebao sastojati većinom od tematskih poteza), '''ekonomija vremena''' (ako je ideju moguće demonstrirati u dva poteza, ne treba upotrijebiti više od dva)...).<ref name="#1">http://www.ssobz.hr/rsp/marko_filipovic.pdf</ref> Problemski šah kao disciplina dijeli se na '''šahovsku kompoziciju''' (sastavljanje problema) i '''rješavanje'''. [[Nenad Petrović]] je autor '''prvog''' [[Kodeks šahovske kompozicije|Kodeksa za šahovsku kompoziciju]] (Piranski kongres 1958.) te je organizirao '''prvi svjetski kongres problemista''' 1958. godine u Piranu (Slovenija). Ti se kongresi od tada održavaju redovito svake godine u raznim državama.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20160808014134/http://www.posta.hr/print.aspx?id=744&m=2468&p=-1 |archive-date=8. kolovoza 2016. |access-date=12. prosinca 2016.}}</ref> [[Nenad Petrović]] je pokrenuo i realizirao prvih 13 svezaka [[Album FIDE|Albuma FIDE]] (kolekcija odabranih šahovskih problema koju izdaje WFCC (prije PCCC) svake tri godine) što je danas najvažnija publikacija u svijetu problemskog šaha. Također je bio jedan od osnivača PCCC-a. 4. siječnja je ''Međunarodni dan šahovske kompozicije'' koji je uvela [[Svjetska federacija za problemski šah]] (WFCC) kao uspomenu na 4. siječnja 1869., kada je u tadašnjem češkom časopisu ''[[Svetozor]]'' objavljen članak o problemskom šahu koji se smatra jednim od prvih izvora gdje je šahovska kompozicija prikazana kao posebna vrsta [[umjetnosti]]. Članak je objavio osnivač takozvane “bohemske” ili “češke” škole šahovske kompozicije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://pubweb.carnet.hr/usp/hr/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=19. siječnja 2017. |archive-date=17. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170217031539/http://pubweb.carnet.hr/usp/hr/ |url-status=dead }}</ref> {{Chess diagram|= | floatright | [[Nenad Petrović]] <br> Šahmatij u SSSR 1959 - 2.nagrada |= 8 | | | | | | | | |= 7 | |ql| |kl| | | |nd|= 6 | |bl| | | | | | |= 5 | |kd| | | | | | |= 4 | | | | | | | | |= 3 | | | | | | | | |= 2 | |pl| | | | | | |= 1 | | | | | | | | |= a b c d e f g h | '''Mat u 4 poteza''' }} ==Vrste problema== Postoje brojni tipovi šahovskih problema. Osnovna podjela je u dvije velike grupe: ===Ortodoksni=== [[Ortodoksni problemi]] temelje se na pravilima šahovske igre i dijele se u (direktne) [[mat]]ne zadaće i [[studije]]. *'''direktni matovi''': su ortodoksni problemi s uvjetom da bijeli igra prvi i matira crnog u određenom broju poteza protiv bilo koje obrane. To se često navodi kao "mat u n", gdje je n broj poteza do kada crni mora biti matiran. Na natjecanjima u komponiranju i rješavanju, direktni matovi se dijele u tri klase: **'''dvopotezi''': Bijeli igra i matira crnog u dva poteza, na svaku obranu. U jednom ortodoksnom dvopoteznom problemu je sljedeći redoslijed poteza: :::1. bijeli počinje; crni :::2. bijeli daje mat. :*'''tropotezi''': Bijeli igra i matira crnog u ne više od tri poteza, bez obzira na obranu crnog. :*'''višepotezi''': Bijeli igra i matira crnog najkasnije u n poteza protiv bilo koje obrane, gdje je n konkretan broj veći od 3. *'''studije''': su ortodoksni problemi s uvjetom da bijeli matira ili bijeli remizira. To su komponirani šahovski problemi, ali zbog uvjeta koji je otvorenog tipa (pobjeda ili remi nije ograničen konkretnim brojem poteza), često se posebno izdvajaju i predstavljaju kao kompozicije bliske zagonetkama koje su od interesa za praktični šah. Studije često unapređuju teoriju šahovskih završnica (gotovo sve studije su pozicije iz završnice), ali opet, nema jasne linije razdvajanja tih oblika. ===Heterodoksni=== Ovi se problemi samo djelomično temelje na pravilima šahovske igre. *'''samomat''': Bijeli na potezu sili crnoga, da ga (bijeloga) matira u zadanom broju poteza, a crni to pod svaku cijenu želi izbjeći. U samomatovima onaj tko "izgubi partiju" pobjeđuje. Ovu vrstu problema nazivaju i '''samoubilački šah'''. U jednom dvopoteznom samomatu je sljedeći redoslijed poteza: :::1. bijeli počinje; crni :::2. bijeli; crni daje mat. *'''pomoćni mat''': Crni na potezu pomaže bijelome, da ga (crnoga) matira u zadanom broju poteza. U šahovskom rječniku, crni treba igrati "najgore" moguće poteze, odnosno one koji najbrže vode matiranju njegovog kralja (naravno, u suradnji s točno određenim potezima bijelog). Radi toga ove probleme nazivaju i '''izdajnički šah'''. U jednom dvopoteznom pomoćnom matu je sljedeći redoslijed poteza: :::1. crni počinje; bijeli :::2. crni; bijeli daje mat. *'''pomoćni samomat''': bijeli vuče i surađuje s crnim s ciljem dobivanja samomatne pozicije u 1 potezu *'''refleksni mat''': oblik samomata s dodatnim uvjetom da bilo koji igrač mora matirati protivnika ako je to u stanju učiniti (kad ovaj uvjet važi samo za crnog, onda se radi o '''polurefleksnom matu''') *'''serijski problemi''': Jedan igrač vuče niz poteza bez odgovora od drugog kako bi postigao zadani cilj. Šah se može dati samo u posljednjem potezu. **'''serijski mat''': direktni mat u kojem bijeli igra niz poteza bez odgovora crnog i matira crnog **'''serijski pomoćni mat''': pomoćni mat u kojem crni igra niz poteza bez odgovora bijelog nakon čega bijeli igra 1 potez kojim matira crnog **'''serijski samomat''': samomat u kojem bijeli igra niz poteza koji dovode do pozicije u kojoj je crni prisiljen matirati **'''serijski refleksni mat''': refleksni mat u kojem bijeli igra niz poteza koji dovode do pozicije u kojoj crni može, a samim time i mora matirati. U svim dosad navedenim vrstama problema (i ortodoksnim i heterodoksnim) za [[rokada|rokadu]] se pretpostavlja da je dozvoljena osim ako se retrogradnom analizom može dokazati da su se kralj ili dotični top prethodno pomicali. S druge strane, za uzimanje [[en passant]]-a smatra se da nije legalno osim ako se može dokazati da se dotični pješak morao pomaknuti 2 polja odjednom u prethodnom potezu. *'''problemi šaha s novim figurama i promijenjenim uvjetima''': *'''vilinski problemi''': **uvjetni problemi - najveća skupina vilinskih problema *** problemi, gdje samo jedna ili više označenih figura može vući, odnosno dati mat. *** problemi, gdje obje stranke čine naizmjenično po dva poteza. (tzv. „Marsejski šah“) *** problemi, gdje bijeli iznuđuje mat svoga vlastitoga kralja. Ovi problemi nose ime „sam-mati“. *** problemi gdje bijeli iznuđuje pat protivničkog ili svoga vlastitog kralja „sam-pati“. *** refleksni matovi, tj. problemi gdje obje strane nastoje svoga kralja matirati. (To je dakle prelazni oblik od običnog problema ka sam-matu). *** pomoćni matovi, tj. problemi gdje crni pomaže bijelome, da ga matira. *** maksimaši, tj. problemi gdje jedna od strana mora uvijek učiniti geometrijski najduži potez. *** problemi bez šaha, problemi u kojima se, s izuzetkom matnog poteza, ne smije davati šah (eng. Checkless Chess, njem. Ohne-Schach). *'''retrogradna analiza''' ili problemi retrogradne analize, često se nazivaju '''retroproblemi''': problemi koji rješavaču obično predstavljaju neku poziciju i pitanje. Kako bi odgovorio na to pitanje, rješavač mora razraditi povijest pozicije, tj. mora raditi unazad od dane pozicije do jednog ili više poteza koji su prethodno odigrani. U jednom ovakvom problemu, npr. može biti dana neka pozicija i pitanje poput "Koji je bio posljednji potez bijelog?" ili "Je li se lovac na c1 pomicao?", "Je li crni skakač promoviran?", "Može li se bijeli rokirati?" itd. Retrogradna analiza nekad se može zahtijevati i u konvencionalnijim problemima, poput direktnih matova, kako bi se odredilo npr. je li moguće uzimanje en passant-a ili rokada. **'''najkraća dokazna partija''': najvažnija vrsta retroproblema. Rješavaču je dana pozicija i on mora konstruirati partiju, počevši od normalnog početnog položaja figura, koja se završava tom pozicijom. Bijeli i crni surađuju kako bi se došlo do te pozicije, ali svi potezi moraju biti legalni. Obično je zadan i broj poteza u kojem se mora postići dotična pozicija, iako je zadatak nekad, jednostavno, da se do pozicije dođe u najmanjem mogućem broju poteza. *'''konstrukcijski zadaci''': ovdje se ne daje nikakav dijagram; umjesto toga cilj je konstruirati partiju s određenim karakteristikama. Npr. "Konstruiraj partiju koja se završava tako što crni matira otkrivenim šah-matom u 4. potezu" ili "Konstruiraj partiju u kojoj crni b-pješak matira u 4. potezu". Neki zadaci ove vrste traže maksimalan ili minimalan broj efekata određenog tipa, npr., partiju s maksimalnim mogućim brojem uzastopnih [[otkriveni napad|otkrivenih šahova]] ili poziciju pri kojoj svih 16 figura kontrolira (tj. napada) minimalni broj polja. Posebna klasa jesu partije jedinstveno određene njihovim posljednjim potezom. *'''matematički problemi''': problemi izraženi pomoću geometrije i šahovskih figura. Jedan takav problem je [[Skakačev put]], u kojem treba odrediti putanju skakača pri kojoj skakač posjeti svako polje na tabli točno jedanput. Drugi primjer je [[Problem osam dama]], u kojem na tablu treba postaviti 8 dama, ali tako da nijedna ne napada nijednu drugu. Identičan problem, ali s drugom figurom je [[Problem osam topova]]. Treći primjer je legenda o šahovskoj tabli i zrnima pšenice. Također šahovski problemi mogu se '''ograničiti na neku varijantu šaha''' (npr. problemi [[patrolni šah|patrolnog šaha]]) '''ili na neku temu''' ([[Lacny]], [[Grimshaw]], [[Novotny]], [[Excelsior]]..). Postoje i tzv. '''[[šaljivi šahovski problemi]]'''. To su problemi koji koriste humor kao primarni ili sekundarni element. U njima najčešće postoji neki obrat: kompozitor spriječi rješavača da do rješenja dođe tipičnom analizom ili je konačna pozicija vrlo neobična... Za razliku od običnih šahovskih problema ovi problemi mogu uključivati rješenja koja krše unutrašnju logiku ili pravila igre. [[Nenad Petrović]] je 1947. sastavio kompoziciju, koja se sastoji od 18 figura, s najvećim brojem različitih matova u jednom potezu (105); ''(dijagram desno)''.<ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=probid=%27P0004129%27</ref> Kasnije je taj broj izjednačio Anthony Stewart Mackay Dickens koristeći, izuzev crnog pješaka, istih 17 figura u rasporedu vrlo sličnom onome u Petrovićevoj kompoziciji.<ref>http://pdb.dieschwalbe.de/search.jsp?expression=PROBID=%27P1180418%27</ref> {{Chess diagram|= | floatright | [[Nenad Petrović]] <br> Šahovski Vjesnik 1947. |= 8 | |bl| |ql| |ql| | |= 7 | | |rl| | | | | |= 6 |pd|ql| | | | |ql|nl|= 5 |rl|bl| | |kd| | | |= 4 | |ql| | | | | |ql|= 3 |nl| | | | |ql| | |= 2 |kl| | |ql| | | | |= 1 | | | | | | |ql| |= a b c d e f g h | (16+2) <br> '''105 proizvoljnih mat poteza s mogućnošću promocije (vilinski šah)''' }} ;Vrste problema po broju figura *'''minijature''': U problemskom šahu su problemi s maksimalno 7 figura na šahovnici. *'''Meredith-problemi''': Šahovski problemi koji imaju od 8 do najviše 12 figura na šahovnici. *'''minimalist''': Šahovski problem u kojemu bijela strana uz kralja ima još samo jednu figuru na šahovnici. Za spomenuti je, da se problemi tipa samomat i pomoćni mat, pored ortodoksnih, redovito nalaze i na programu državnih i svjetskih prvenstava u rješavanju šahovskih problema. == Naslovi == Naslove mogu stjecati i sastavljači (kompozitori) i rješavači. Naslovi imaju iste nazive kao i u šahu (fide majstor, međunarodni majstor i velemajstor). Najviši naslovi su: velemajstor šahovske kompozicije i velemajstor u rješavanju šahovskih problema. U kompoziciji, naslovi se osvajaju ostvarivanjem određenog broja bodova u FIDE albumu. U FIDE album ulaze samo (najčešće) problemi koji zadovoljavaju stroge kriterije originalnosti i kvalitete. Za osvajanje titule velemajstora šahovske kompozicije autor treba imati 70 (u slučaju studija, nešto manje) problema u FIDE albumu.<br> U rješavanju, titule se osvajaju slično kao u šahu: osvajanjem normi i postizanjem određenog rejtinga. Za osvajanje titule velemajstora u rješavanju potrebno je osvojiti tri velemajstorske norme i postići rejting od 2600. Za osvajanje norme, rješavač mora na turniru postići performans rejting od 2650 i biti rangiran ne niže od ukupnog broja rješavača s rejtingom od 2550 ili više. Računanje rejtinga je slično kao u šahu.<ref name="#1"/> ==Problemski šah i računala== Postoje neki računalni programi za rješavanje šahovskih problema; najpoznatiji su [[Popeye]], [[Alybadih]], [[Chloe]], [[Problemiste]] i [[MatPlus Librarian]]. ==Natjecanja== Održavaju se pojedinačna i ekipna Svjetska i Europska prvenstva odvojeno za kompozitore i rješavače. Sustav natjecanja za rješavače: Rješava se 6 grupa problema – dvopotezi, tropotezi, studije, pomoćni matovi, višepotezi i samomatovi. U svakoj grupi rješavaju se tri problema, i to u vremenu prilagođenom toj grupi. Na europskom i svjetskom prvenstvu za rješavače, osim glavnog turnira, uobičajeno se odvijaju i uvodni otvoreni turnir (open) te turnir u brzom rješavanju. Na openu se rješava ukupno 12 problema u vremenu od 3 sata. Na turniru u brzom rješavanju rješavač ima minutu ili dvije za rješavanje problema.<ref name="#1"/> Svake godine se tradicionalno održava Svjetsko rješavačko natjecanje (International Solving Contest - ISC). ISC se istovremeno održava po cijelom svijetu, a svaka zemlja ima svog lokalnog kontrolora, koji probleme za turnir dobiva od centralnih kontrolora. Natjecanje ima dvije kategorije – open (bez ikakvih uvjeta) i druga za početnike u rješavanju. ==Problemski šah u Hrvatskoj== Prvi [[šahovski problem]] u hrvatskom tisku objavljen je [[1844.]] u karlovačkom časopisu ''[[Pilger]]''. Prva šahovska rubrika počela je izlaziti [[1875.]] u tjedniku ''[[Hrvatska lipa (tjednik)|Hrvatska lipa]]''. Prva šahovska knjiga tiskana je [[1909.]] Bila je to ''Šahovska abeceda'' [[Izidor Gross|Izidora Grossa]]. [[Nenad Petrović]] je prvi hrvatski velemajstor šahovskih problema (1976.). Pokrenuo je 1951. časopis [[Problem (šahovska revija)|Problem]], a 1952. postao je službeno glasilo Stalne komisije FIDE za problemski šah (FIDE-PCCC); ugašen 1981. [[Nenad Petrović]] je bio jedan od najuglednijih svjetskih problemista. Velemajstor problemskog šaha, dobitnih brojnih nagrada u natjecanjima u sastavljanju problema, svjetski prvak u rješavanju problema 1947., 1965. i 1974. [[Hrvoje Bartolović]] je također bio svjetski prvak u rješavanju problema a 1965. je bio i svjetski prvak u komponiranju [[dvopotez]]a. Poznati je hrvatski šahist, s kraja 19. st. koji je objavio i knjigu o problemima [[Slavko Wolf]] te šahist [[Josip Plahuta]]. Poznati sastavljač šahovskih problema bio je [[Gjuro Szabo (šahist)|Gjuro Szabo]]. U Hrvatskoj djeluju tri udruge problemskog šaha: ''Hrvatska udruga problemskih šahista'', ''Udruga šahovskih problemista'' te ''Društvo za šahovsku kompoziciju i zagonetaštvo''. == Vidi == *[[Album FIDE]] *[[Kodeks šahovske kompozicije]] *[[Šahovska zagonetka]] *[[Hrvatski šahovski savez#Problemski šah|Hrvatski šahovski savez (Problemski šah)]] *[[Dopisni šah]] *[[Tematski šahovski turnir]] *[[Šahovska taktika]] *[[Šahovska strategija]] ==Vanjske poveznice== <!-- /MOLIMO, BEZ POVEZNICA NA BLOGOVE I FORUME/--> * [http://www.yacpdb.org/ Javna baza šahovskih problema - YACPDB] * [http://pdb.dieschwalbe.de/index.jsp Javna baza šahovskih problema - PDB-server] * [http://www.wfcc.ch/fide-albums/points0406/ lista problemista prema bodovima u FIDE albumu 1914-danas] * [http://pubweb.carnet.hr/usp/en/ Udruga šahovskih problemista] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220110929/http://pubweb.carnet.hr/usp/en/ |date=20. prosinca 2016. }} * [http://chess.emrald.net/ Chess Tactics Server] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060408052731/http://chess.emrald.net/ |date=8. travnja 2006. }} S 36863 šahovska problema ==Izvori== {{izvori|30em}} *http://www.ssobz.hr/rsp/marko_filipovic.pdf [[Kategorija:Problemski šah| ]] ouwvfn2aqqcddkucs2zzrs8qz68kgm1 0 34266 7469522 3923414 2026-05-27T10:55:06Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Termoregulacija]]; ±[[Kategorija:Zoologija]]→[[Kategorija:Fiziologija životinja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469522 wikitext text/x-wiki Pod pojmom '''poikilotermne''' ili ponekad zastarjelo i '''hladnokrvne životinje''' podrazumijevaju se [[životinje]] koje nemaju stalnu tjelesnu temperaturu. Većina životinja su hladnokrvne. To su gotovo sve [[ribe]], [[gmazovi]], [[vodozemci]], [[kukci]] i drugi [[beskralježnjaci]]. [[Biljke]] i drugi organizmi su generalno poikilotermni (iako postoje neke biljke koje bar u nekim organima mogu upravljati temperaturom). Suprotno tome, manje-više stalnu tjelesnu temperaturu imaju samo [[ptice]] i [[sisavci]] ([[toplokrvne životinje]]). [[slika:Lacerta_vivipara_1_(Marek_Szczepanek).jpg|thumb|desno|Gušterica]] Tjelesna temperatura poikilotermnih životinja najčešće odgovara temperaturi okoline. Pri nižoj temperaturi su uglavnom manje aktivne. Neke hladnokrvne životinje mogu svojim ponašanjem utjecati na temperaturu tijela. Tako mnogi gmazovi traže sunčana ili sjenovita mjesta, ovisno da li žele podići ili sniziti svoju tjelesnu temperaturu. Kukci koji žive u velikim "društvima", kao [[mravi]], [[pčele]], [[europski stršljen|stršljeni]] ili [[termiti]] se zagrijavaju podrhtavanjem [[mišić]]a ili mahanjem [[krila|krilima]] odnosno poticanjem strujanja zraka omogućuju određeno hlađenje. [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Termoregulacija]] 0rtb4f5abpjh8onnn3aitnn03m056wo 0 34641 7469385 7438453 2026-05-27T08:58:57Z Argo Navis 852 7469385 wikitext text/x-wiki {{dsm}} * [[Ardon (Sjeverna Osetija, Rusija)]], grad u [[Rusija|ruskoj]] republici [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjevernoj Osetiji-Alaniji]] * [[Ardon (rijeka)]], rijeka u Sjevernoj Osetiji-Alaniji, pritok rijeke [[Terek (rijeka)|Terek]] * [[Ardon, Švicarska]], selo u [[kanton Valais|kantonu Valais]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] * [[Ardon, Loiret]], komuna u pokrajini [[Loiret]], [[Francuska]] * [[Ardon, Jura]], komuna u departmanu [[Jura (departman)|Jura]], Francuska {{razdvojba}} qtaomwkanuxvdk2w2mhtfghfe3k2pcs 7469386 7469385 2026-05-27T08:59:40Z Argo Navis 852 7469386 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Ardon (Sjeverna Osetija, Rusija)]], grad u [[Rusija|ruskoj]] republici [[Sjeverna Osetija-Alanija|Sjevernoj Osetiji-Alaniji]] * [[Ardon (rijeka)]], rijeka u Sjevernoj Osetiji-Alaniji, pritok rijeke [[Terek (rijeka)|Terek]] * [[Ardon, Švicarska]], selo u kantonu [[Valais]] u [[Švicarska|Švicarskoj]] * [[Ardon, Loiret]], komuna u pokrajini [[Loiret]], [[Francuska]] * [[Ardon, Jura]], komuna u departmanu [[Jura (departman)|Jura]], Francuska {{razdvojba}} ql5iqok7gcx8kzvf9hthsyydvi7wirz 0 35145 7469293 7391749 2026-05-27T03:50:18Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469293 wikitext text/x-wiki {{Chess diagram | floatright | '''I. nagrada "Magasinet", 1956.''' | |bd| | | |nl| | | | | |bd| | | | | | | | |rd| | | | | | |bl| |kd| | |rl|ql| | | | |nl| | | | | | | | | | |kl| |pd| | | | | | | |bl| | | | | '''Mat u 2 poteza''' }} '''Hrvoje (Vojko) Bartolović''' ([[Zagreb]], [[15. lipnja]] [[1932.]] – [[3. studenog]] [[2005.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Problemski šah|šahovski kompozitor]]. == Karijera šahovskoga kompozitora == Hrvoje Bartolović je pored [[Nenad Petrović|Nenada Petrovića]] najznačajniji hrvatski šahovski kompozitor. Od [[1948.]] sastavio je više od 800 šahovskih problema, od toga je 81 uvršten u [[FIDE Album]]e. [[1956.]] godine postaje [[sudac]] FIDA-e za šahovsku kompoziciju, a [[1980.]] mu je dodijeljena titula [[velemajstor]]a šahovske kompozicije. Godine 1965. bio je i svjetski prvak u komponiranju dvopoteza. Zbog iznimne estetike njegovih direktnih dvopoteza, još uvijek je uzor ponajboljim autorima šahovske kompozicije diljem svijeta. Bio je dugogodišnji urednik u čuvenome magazinu šahovske kompozicije "Problem" (1951-1980) iz Zagreba. Prvonagrađeni dvopotez na desnoj strani prikazuje višefaznu izmjenu matova (tema Zagorujko, 3x2) nakon mutualnog crnog sjecišta (tema Grimshaw), što je ostvareno sa samo 12 figura na ploči (Meredith).<br> Prividna igra: 1...Lf5 2.Df4#, 1...Tf5 2.Dg4#<br> Varka: 1.Dd5? (~2.Lxf6#) 1...Lf5 2.Dxd2#, 1...Tf5 2.Dg2#, oborenje je 1...Lxb4!<br> Rješenje: 1.Dc5! (~2.Lxf6#) 1...Lf5 2.De3#, 1...Tf5 2.Dg1#<br> == Vanjske poveznice == * [http://www.pzrdig2.bloger.hr/post/hrvoje-bartolovic/2821833.aspx PZR Zagreb - Portreti: Hrvoje Bartolović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111228181524/http://www.pzrdig2.bloger.hr/post/hrvoje-bartolovic/2821833.aspx |date=28. prosinca 2011. }} * https://web.archive.org/web/20070929164810/http://www.problemonline.com/bartolovic/en_bartolovic.htm * https://web.archive.org/web/20110604092600/http://members.tripod.com/~JurajLorinc/chess/xbartolo.htm * http://www.softdecc.com/pdb/search.pdb?expression=A='Bartolovic'{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928064905/http://www.softdecc.com/pdb/search.pdb?expression=A%3D%27Bartolovic%27 |date=28. rujna 2007. }} {{GLAVNIRASPORED:Bartolović, Hrvoje}} [[Kategorija:Hrvatski šahisti|Bartolović, Hrvoje]] [[Kategorija:Problemski šah]] 7vnxj424o9l8zez42sz21ayhwtdkyy0 0 36500 7469177 7100459 2026-05-26T20:11:05Z EUPBR 311821 /* Stanovništvo i gospodarstvo */ 7469177 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Riga | ime_genitiv =Rige | izvorno_ime =<small>(Rīga)</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Vistas desde la iglesia de San Pedro, Riga, Letonia, 2012-08-07, DD 12.JPG | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Flag_of_Riga.svg | slika_zastava_veličina =150 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Greater Coat of Arms of Riga - for display.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =56 | širina-minute =58 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =24 | dužina-minute =8 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|LAT}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Status grada | utemeljenje_datum =[[1201.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Nils Ušakovs | stranka_vođe =[[Saskaņas centrs]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =303 km² | površina_kopna =254,50 km² | površina_vode =48,50 km² | postotak_vode =16 % | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =7 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =717.371 | stanovništvo_gustoća =2.367 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =885.145 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | vremenska_zona =Istočnoeuropsko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Istočnoeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =LV-10(01-84) | pozivni_broj =+371 67 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime =Svetac zaštitnik | prazno_info =[[Sveti Petar]] | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.riga.lv/ riga.lv] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Latvija | bilješke = }} '''Riga''' ([[Latvijski jezik|lav.]] ''Rīga'') je [[Glavni grad|glavni]] grad [[Latvija|Latvije]]. S oko 720.000 stanovnika također je i najveći grad te države. Nalazi se na ušću rijeke [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]] (lav. Daugave) u [[Baltičko more]], u južnom dijelu [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]]. Riga je najveći grad u [[Baltičke republike|baltičkim državama]] i ima status glavnog kulturnog, obrazovnog, političkog, financijskog, komercijalnog i industrijskog centar [[Baltik]]a. [[Stara Riga]] (lav. Vecrīga) nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-ovoj listi svjetske baštine]], jer ima najveći broj građevina u stilu [[Secesija|secesije]] (''jugendstila'') u [[Europa|Europi]]. Riga je službeno postala gradom [[1201.]] godine. Podijeljena je na 6 administrativnih jedinica: ''Centar'', ''Kurzeme'', ''Ziemelju'', ''Latgale'', ''Vidzeme'' i ''Zemgale''. Povijesno središte Rige nalazi se na desnoj obali Daugave, oko 10 [[km]] od njenog ušća. Klima je pod utjecajem blizine mora, samim time blaga i vlažna. Ljeta su prohladna i oblačna, a zime tople. Prosječna [[siječanj]]ska temperatura je –4,7 [[°C]]. Oblačno je u prosjeku oko 40 % dana u godini. == Povijest == Riga se nalazi na mjestu antičke naseobine Liva, stargog [[Finci|finskog]] plemena, na ušću rijeka Daugave i Ridzene. Ridzene je bila poznata kao ''Rijeka Riga'' i u jednom trenutku je formirala Jezero Riga, ali danas ne postoji ni jedno ni drugo. Najvjerojatnije je Riga dobila ime po ovoj rijeci. Temelji moderne Rige postavljeni su u vrijeme njemačkih trgovaca i [[Križari|križara]], koji su dolazili u Latviju krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]], uglavnom privučeni rastućim brojem stanovnika, koji su pružali nove prilike i ljudima koji još uvijek nisu primili [[kršćanstvo]]. Njemački trgovci su osnovali ispostave za trgovinu u regiji blizu naseobine Liva kod Rige [[1158.]] godine, a [[Augustinski heremiti|augustinski]] redovnik Meinhard sagradio je prvi [[samostan]] [[1190.]] godine. Biskup Albert došao je u Rigu [[1201.]] godine s 23 broda i više od 1.500 naoružanih križara. Tim činom Riga postaje [[biskupija]]. Osnovao je društvo ''Livonska braća po maču'', da bi iste godine Rigi dodijelio status grada. Albert je uspio preobratiti kralja Liva, Kaupa od Turaide, na kršćanstvo. Riga je zajedno s Livonijom i [[Pruska|Pruskom]] pala pod vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Za vrijeme [[Martin Luther|Martina Luthera]], većina stanovništva preobraćuje se na [[protestantizam]]. Riga je služila kao spona u trgovini između baltičkih plemena i [[Rusija|Rusije]]. Grad je [[1282.]] postao član hanzeatske lige. [[Hanza]] se razvila iz udruženja trgovaca u trgovinsko-političku uniju gradova i mjesta Sjeverne Njemačke i Baltika. Zbog svoje politike, koja je favorizirala njemačke članice, hanzeatska liga se pokazala kao veoma uspješna. Njen utjecaj opada krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]], nakon što su [[Litva]] i [[Latvija]] stupile u savez, kao i zemlje [[Skandinavija|Skandinavije]]. Ipak, Hanza je bila ključan faktor ekonomske i političke stabilnosti Rige. === Moderna povijest === [[Datoteka:Riga_old.jpg|mini|Pogled na Karlstrasse i šetalište [[1900.]] godine|lijevo]] [[Prvi svjetski rat]] i [[Oktobarska revolucija]] u [[Rusija|Rusiji]] imali su veliki utjecaj na Rigu. Njemačka vojska ušla je u Rigu [[1917.]] godine, a [[1918.]] potpisan je sporazum kojim su Baltičke zemlje date Njemačkoj. Ipak, [[Njemačka]] je, kao i [[Rusija]], bila obvezna dopustiti svim zemljama pravo na neovisnost, te je, nakon više od 700 godina strane okupacije, Latvija s Rigom kao glavnim gradom, objavila neovisnost [[18. studenog]] 1918. Između dva svjetska rata Riga i Latvija su se okrenule zapadnim zemljama. Ustanovljen je [[Demokracija|demokratski]], parlamentarni sustav s predsjednikom. [[Latvijski jezik]] je priznat kao službeni jezik, a Latvija je primljena u [[Liga naroda|Ligu naroda]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Njemačka]] su zamijenile Rusiju kao glavni trgovački partneri. Prvi premijer Latvije [[Kārlis Ulmanis]] studirao je na poljoprivrednom fakultetu i radio na Sveučilištu u [[Nebraska|Nebraski]], u [[SAD]]-u. Riga je opisivana kao veliki i impozantan grad, koji je od svojih posjettelja dobio naziv "[[Pariz]] istoka". Međutim, ovo razdoblje preporoda je bilo kratkog daha, jer je uslijedila sovjetska okupacija [[1940.]] godine, zatim njemačka okupacija [[1941.]] – [[1944.]] te ponovna sovjetska okupacija pred kraj [[Drugi svjetski rat|rata]]. [[Baltički Nijemci]] nasilno su protjerani natrag u Njemačku nakon 700 godina u Rigi. Stotine tisuća Latvijaca nestalo je, a tisuće su emigrirale u razne zemlje svijeta. Latvija je izgubila trećinu populacije. Sovjetska okupacija nakon rata obilježena je protjerivanjima u [[Sibir]], snažnom industrijalizacijom i planiranom imigracijom velikog broja ne-Latvijaca u Rigu, uglavnom [[Rusi|Rusa]]. Do [[1975.]] 40 % stanovnika Rige bili su [[Latvijci]], a taj postotak je porastao nakon proglašenja neovisnosti. Krajem [[1980-ih]], [[Perestrojka]] sovjetskog vođe [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] dovela je do situacije u kojoj su mnoge sovjetske republike mogle povratiti slobodu i neovisnost. Latvija je objavila neovisnost [[21. kolovoza]] [[1991.]] godine, a priznata je od strane Rusije u rujnu. Latvija je službeno pristupila [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] [[17. rujna]] [[1991.]] godine, a sve ruske vojne snage napustile su zemlju između [[1992.]] i [[1994.]] Riga je [[2001.]] proslavila 800 godina postojanja. [[Latvija]] je pristupila [[NATO]]-u [[29. ožujka]] [[2004.]], a [[Europska unija|Europskoj uniji]] [[1. svibnja]] iste godine. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno središte Rige |slika = Riga dom.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii |ugroženost = ne |dossier = 852 |država = {{Z+X|LAT}} |karta = |karta-oznaka = Riga |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} Najveći broj znamenitosti grada je u starom dijelu koji se naziva ''[[Vecriga]]'' ("Stara Riga"), koji je pod međunarodnom zaštitom. Najveće izletište stanovnika Rige je [[Jurmala]], obalni gradić s velikom plažom, koji se nalazi na 40 minuta vožnje od Rige. Atrakcija Jurmale su drvene kuće građene u stilu secesije. ===Znamenitosti starog grada=== *[[Riški dvorac]] *[[Crkva sv. Petra u Rigi|Crkva sv. Petra]] *[[Veliki i mali cehovski dom]] *[[Tri brata (Riga)|Tri brata]] *[[Kuća Crnoglavih]] *[[Riška katedrala]] *[[Barutna kula]] *Akademija znanosti *Оpera *Katedrala Svete Marije *[[Središnja riška tržnica]] *Sat Lajma *Švedska vrata *Crkva Aleksandra Nevskog ===Znamenitosti novog grada=== *[[TV toranj u Rigi]] (pored onoga na [[beograd]]skoj [[Avala|Avali]], jedini TV toranj s tronožnom osnovom) *[[Spomenik slobode]] *[[Saules Akmens]] (najviši neboder) == Stanovništvo i gospodarstvo == [[Datoteka:Riga Landmarks 56.jpg|mini|250x250px|[[Riški dvorac]]]] Riga je lučki grad te prometni i gospodarski centar Latvije. Većina financijskih institucija Latvije nalazi se u Rigi, uključujući i Centralnu Banku Latvije. Panbaltička banka – Hansabanka napravila je zgradu-sjedište u Rigi i to je najviša riška građevina poslije [[TV toranj u Rigi|TV tornja]]. Trgovinska razmjena je u stalnom porastu posljednjih godina, a najviše investicija došlo je nakon ulaska Latvije u [[Europska unija|Europsku uniju]] [[2004.]] godine. Riška industrija čini više od polovice industrije Latvije. Najznačajniji sektori su prehrambeni, sektor usluga, farmacija, prerada drveta, tisak, tekstilna i telekomunikacijska industrija. Gradska luka je veoma važan teretni centar u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Poslovni i privatni [[turizam]] posljednjih je godina doživio porast, zbog popravljanja turističke i trgovinske infrastrukture. Većina turista u Rigu dolazi preko međunarodne [[Zračna luka|zračne luke]], koja je i najveća među Baltičkim zemljama. Zračna je luka renovirana i modernizirana [[2001.]] godine, u sklopu proslave 800 godina Rige. U Rigi se nalazi mnoštvo institucija višeg i visokog obrazovanja, uključujući i Latvijsko Sveučilište (''Latvijas Universitāte''), Tehničko Sveučilište (''Rīgas Tehniskā Universitāte''), Stradins Sveučilište (''Rīgas Stradiņa Universitāte'') te Stockholmsku školu ekonomije u Rigi (''Rīgas Ekonomikas Augstskola''). U Rigi je i Latvijski parlament, [[Saeima]], a rezidencija predsjednika nalazi se u samom [[Riški dvorac|Riškom dvorcu]]. Riga je, prema popisu iz [[2008.]] godine, sa svojih 717.371 stanovnika najveći grad u [[Baltik|baltičkoj regiji]]. [[Latvijci]] čine 43 % stanovništva, a otprilike isti postotak čine i [[Rusi]]. Primjera radi, 58,5 % stanovnika Latvije su Latvijci, 29 % su Rusi, 3,9 % [[Bjelorusi]], 2,6 % [[Ukrajinci]], 2,5 % [[Poljaci]], 1,4 % [[Litvanci]], a preostalih 2,1 % navedeni su kao ostali. Većina Latvijaca su [[protestanti]], dok Rusi pripadaju [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] crkvi. == Poznate osobe == * [[Helmuts Balderis]], igrač hokeja * [[Mihail Barišnikov]], slavni plesač i glumac * [[Andris Biedriņš]], košarkaš * [[Aleksandrs Čaks]], avangardni pjesnik i prozaist * [[Sergej Ejzenštejn]], ruski redatelj * [[Heinz Erhardt]], njemački komičar * [[Laila Freivalds]], švedska ministrica vanjskih poslova * [[Elina Garanča]], operna pjevačica * [[Johann Gottfried Herder]], njemački pjesnik i filozof * [[Artūrs Irbe]], igrač hokeja * [[Jānis Lūsis]], olimpijac * [[Wilhelm Ostwald]], kemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade]] 1909. * [[Mihail Talj]], sovjetski [[šah]]ist * [[Friedrich Zander]], sovjetski znanstvenik u području svemirskog istraživanja == Međunarodna prijateljstva == Riga održava sestrinske veze sa sljedećim gradovima: {| border=0 cellspacing=6 cellpadding=4 style="border-collapse:collapse" |- | [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|25px]] || [[Aalborg]], [[Danska]] | [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] || [[Firenca]], [[Italija]] |- | [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] || [[Almati]], [[Kazahstan]] | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] || [[Calais]], [[Francuska]] |- | [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|25px]] || [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] | [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] || [[Cairns, Queensland|Cairns]], [[Australija]] |- | [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] || [[Astana]], [[Kazahstan]] | [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px]] || [[Kijev]], [[Ukrajina]] |- | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] || [[Bordeaux]], [[Francuska]] | [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|25px]] || [[Kobe]], [[Japan]] |- | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] || [[Bremen]], [[Njemačka]] | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] || [[Moskva]], [[Rusija]] |- | [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] || [[Dallas, Teksas|Dallas]], [[SAD]] | [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px]] || [[Minsk]], [[Bjelorusija]] |- | [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] || [[Norrköping]], [[Švedska]] | [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] || [[Peking]], [[Kina]] |- | [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|25px]] || [[Pori]], [[Finska]] | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] || [[Rostock]], [[Njemačka]] |- | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] || [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] | [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|25px]] || [[Santiago de Chile|Santiago]], [[Čile]] |- | [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] | [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] || [[Suzhou]], [[Kina]] |- | [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|25px]] || [[Taipei]], [[Tajvan]] | [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|25px]] || [[Tallinn]], [[Estonija]] |- | [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] || [[Vilnius]], [[Litva]] | [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|25px]] || [[Varšava]], [[Poljska]] |} == Galerija fotografija == <gallery> Slika:Riga_Maison_Têtes_Noires.JPG|Kuća crnoglavih Slika:Riga_la_vieille_ville.JPG|Stari grad Slika:Riga_face_au_dome.JPG|Burza Slika:Riga_Art_Nouveau_1.jpg|Zgrada u stilu ''Art Nouveau'' Slika:Riga_Art_Nouveau_2.JPG|Zgrada u stilu ''Art Nouveau'' Slika:Riga makslas akademija academy of art.jpg|Umjetnička akademija Slika:Riga marché.JPG|[[Središnja riška tržnica|Tržnica u Rigi]] </gallery> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Riga}} * [http://www.riga.lv/ Službena stranica] {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} * [http://www.rigatourism.com/riga/ Turistička prezentacija Rige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050323083944/http://www.rigatourism.com/riga/ |date=23. ožujka 2005. }} {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} {{deu icon}} * [http://www.lu.lv/ Sveučilište u Rigi] {{lv icon}} {{eng icon}} * [http://www.li.lv/ Latvijski institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011204062729/http://www.li.lv/ |date=4. prosinca 2001. }} {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} {{deu icon}} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Latviji]] [[Kategorija:Hanza]] [[Kategorija:Riga| ]] qesone7fag8j9l4a2hxmf1wavkc9h5t 7469361 7469177 2026-05-27T07:42:42Z ~2026-31665-03 362207 /* Galerija fotografija */ 7469361 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Riga | ime_genitiv =Rige | izvorno_ime =<small>(Rīga)</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Vistas desde la iglesia de San Pedro, Riga, Letonia, 2012-08-07, DD 12.JPG | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Flag_of_Riga.svg | slika_zastava_veličina =150 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Greater Coat of Arms of Riga - for display.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =56 | širina-minute =58 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =24 | dužina-minute =8 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|LAT}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Status grada | utemeljenje_datum =[[1201.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Nils Ušakovs | stranka_vođe =[[Saskaņas centrs]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =303 km² | površina_kopna =254,50 km² | površina_vode =48,50 km² | postotak_vode =16 % | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =7 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =717.371 | stanovništvo_gustoća =2.367 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =885.145 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | vremenska_zona =Istočnoeuropsko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Istočnoeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =LV-10(01-84) | pozivni_broj =+371 67 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime =Svetac zaštitnik | prazno_info =[[Sveti Petar]] | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.riga.lv/ riga.lv] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Latvija | bilješke = }} '''Riga''' ([[Latvijski jezik|lav.]] ''Rīga'') je [[Glavni grad|glavni]] grad [[Latvija|Latvije]]. S oko 720.000 stanovnika također je i najveći grad te države. Nalazi se na ušću rijeke [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]] (lav. Daugave) u [[Baltičko more]], u južnom dijelu [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]]. Riga je najveći grad u [[Baltičke republike|baltičkim državama]] i ima status glavnog kulturnog, obrazovnog, političkog, financijskog, komercijalnog i industrijskog centar [[Baltik]]a. [[Stara Riga]] (lav. Vecrīga) nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-ovoj listi svjetske baštine]], jer ima najveći broj građevina u stilu [[Secesija|secesije]] (''jugendstila'') u [[Europa|Europi]]. Riga je službeno postala gradom [[1201.]] godine. Podijeljena je na 6 administrativnih jedinica: ''Centar'', ''Kurzeme'', ''Ziemelju'', ''Latgale'', ''Vidzeme'' i ''Zemgale''. Povijesno središte Rige nalazi se na desnoj obali Daugave, oko 10 [[km]] od njenog ušća. Klima je pod utjecajem blizine mora, samim time blaga i vlažna. Ljeta su prohladna i oblačna, a zime tople. Prosječna [[siječanj]]ska temperatura je –4,7 [[°C]]. Oblačno je u prosjeku oko 40 % dana u godini. == Povijest == Riga se nalazi na mjestu antičke naseobine Liva, stargog [[Finci|finskog]] plemena, na ušću rijeka Daugave i Ridzene. Ridzene je bila poznata kao ''Rijeka Riga'' i u jednom trenutku je formirala Jezero Riga, ali danas ne postoji ni jedno ni drugo. Najvjerojatnije je Riga dobila ime po ovoj rijeci. Temelji moderne Rige postavljeni su u vrijeme njemačkih trgovaca i [[Križari|križara]], koji su dolazili u Latviju krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]], uglavnom privučeni rastućim brojem stanovnika, koji su pružali nove prilike i ljudima koji još uvijek nisu primili [[kršćanstvo]]. Njemački trgovci su osnovali ispostave za trgovinu u regiji blizu naseobine Liva kod Rige [[1158.]] godine, a [[Augustinski heremiti|augustinski]] redovnik Meinhard sagradio je prvi [[samostan]] [[1190.]] godine. Biskup Albert došao je u Rigu [[1201.]] godine s 23 broda i više od 1.500 naoružanih križara. Tim činom Riga postaje [[biskupija]]. Osnovao je društvo ''Livonska braća po maču'', da bi iste godine Rigi dodijelio status grada. Albert je uspio preobratiti kralja Liva, Kaupa od Turaide, na kršćanstvo. Riga je zajedno s Livonijom i [[Pruska|Pruskom]] pala pod vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Za vrijeme [[Martin Luther|Martina Luthera]], većina stanovništva preobraćuje se na [[protestantizam]]. Riga je služila kao spona u trgovini između baltičkih plemena i [[Rusija|Rusije]]. Grad je [[1282.]] postao član hanzeatske lige. [[Hanza]] se razvila iz udruženja trgovaca u trgovinsko-političku uniju gradova i mjesta Sjeverne Njemačke i Baltika. Zbog svoje politike, koja je favorizirala njemačke članice, hanzeatska liga se pokazala kao veoma uspješna. Njen utjecaj opada krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]], nakon što su [[Litva]] i [[Latvija]] stupile u savez, kao i zemlje [[Skandinavija|Skandinavije]]. Ipak, Hanza je bila ključan faktor ekonomske i političke stabilnosti Rige. === Moderna povijest === [[Datoteka:Riga_old.jpg|mini|Pogled na Karlstrasse i šetalište [[1900.]] godine|lijevo]] [[Prvi svjetski rat]] i [[Oktobarska revolucija]] u [[Rusija|Rusiji]] imali su veliki utjecaj na Rigu. Njemačka vojska ušla je u Rigu [[1917.]] godine, a [[1918.]] potpisan je sporazum kojim su Baltičke zemlje date Njemačkoj. Ipak, [[Njemačka]] je, kao i [[Rusija]], bila obvezna dopustiti svim zemljama pravo na neovisnost, te je, nakon više od 700 godina strane okupacije, Latvija s Rigom kao glavnim gradom, objavila neovisnost [[18. studenog]] 1918. Između dva svjetska rata Riga i Latvija su se okrenule zapadnim zemljama. Ustanovljen je [[Demokracija|demokratski]], parlamentarni sustav s predsjednikom. [[Latvijski jezik]] je priznat kao službeni jezik, a Latvija je primljena u [[Liga naroda|Ligu naroda]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Njemačka]] su zamijenile Rusiju kao glavni trgovački partneri. Prvi premijer Latvije [[Kārlis Ulmanis]] studirao je na poljoprivrednom fakultetu i radio na Sveučilištu u [[Nebraska|Nebraski]], u [[SAD]]-u. Riga je opisivana kao veliki i impozantan grad, koji je od svojih posjettelja dobio naziv "[[Pariz]] istoka". Međutim, ovo razdoblje preporoda je bilo kratkog daha, jer je uslijedila sovjetska okupacija [[1940.]] godine, zatim njemačka okupacija [[1941.]] – [[1944.]] te ponovna sovjetska okupacija pred kraj [[Drugi svjetski rat|rata]]. [[Baltički Nijemci]] nasilno su protjerani natrag u Njemačku nakon 700 godina u Rigi. Stotine tisuća Latvijaca nestalo je, a tisuće su emigrirale u razne zemlje svijeta. Latvija je izgubila trećinu populacije. Sovjetska okupacija nakon rata obilježena je protjerivanjima u [[Sibir]], snažnom industrijalizacijom i planiranom imigracijom velikog broja ne-Latvijaca u Rigu, uglavnom [[Rusi|Rusa]]. Do [[1975.]] 40 % stanovnika Rige bili su [[Latvijci]], a taj postotak je porastao nakon proglašenja neovisnosti. Krajem [[1980-ih]], [[Perestrojka]] sovjetskog vođe [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] dovela je do situacije u kojoj su mnoge sovjetske republike mogle povratiti slobodu i neovisnost. Latvija je objavila neovisnost [[21. kolovoza]] [[1991.]] godine, a priznata je od strane Rusije u rujnu. Latvija je službeno pristupila [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] [[17. rujna]] [[1991.]] godine, a sve ruske vojne snage napustile su zemlju između [[1992.]] i [[1994.]] Riga je [[2001.]] proslavila 800 godina postojanja. [[Latvija]] je pristupila [[NATO]]-u [[29. ožujka]] [[2004.]], a [[Europska unija|Europskoj uniji]] [[1. svibnja]] iste godine. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno središte Rige |slika = Riga dom.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii |ugroženost = ne |dossier = 852 |država = {{Z+X|LAT}} |karta = |karta-oznaka = Riga |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} Najveći broj znamenitosti grada je u starom dijelu koji se naziva ''[[Vecriga]]'' ("Stara Riga"), koji je pod međunarodnom zaštitom. Najveće izletište stanovnika Rige je [[Jurmala]], obalni gradić s velikom plažom, koji se nalazi na 40 minuta vožnje od Rige. Atrakcija Jurmale su drvene kuće građene u stilu secesije. ===Znamenitosti starog grada=== *[[Riški dvorac]] *[[Crkva sv. Petra u Rigi|Crkva sv. Petra]] *[[Veliki i mali cehovski dom]] *[[Tri brata (Riga)|Tri brata]] *[[Kuća Crnoglavih]] *[[Riška katedrala]] *[[Barutna kula]] *Akademija znanosti *Оpera *Katedrala Svete Marije *[[Središnja riška tržnica]] *Sat Lajma *Švedska vrata *Crkva Aleksandra Nevskog ===Znamenitosti novog grada=== *[[TV toranj u Rigi]] (pored onoga na [[beograd]]skoj [[Avala|Avali]], jedini TV toranj s tronožnom osnovom) *[[Spomenik slobode]] *[[Saules Akmens]] (najviši neboder) == Stanovništvo i gospodarstvo == [[Datoteka:Riga Landmarks 56.jpg|mini|250x250px|[[Riški dvorac]]]] Riga je lučki grad te prometni i gospodarski centar Latvije. Većina financijskih institucija Latvije nalazi se u Rigi, uključujući i Centralnu Banku Latvije. Panbaltička banka – Hansabanka napravila je zgradu-sjedište u Rigi i to je najviša riška građevina poslije [[TV toranj u Rigi|TV tornja]]. Trgovinska razmjena je u stalnom porastu posljednjih godina, a najviše investicija došlo je nakon ulaska Latvije u [[Europska unija|Europsku uniju]] [[2004.]] godine. Riška industrija čini više od polovice industrije Latvije. Najznačajniji sektori su prehrambeni, sektor usluga, farmacija, prerada drveta, tisak, tekstilna i telekomunikacijska industrija. Gradska luka je veoma važan teretni centar u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Poslovni i privatni [[turizam]] posljednjih je godina doživio porast, zbog popravljanja turističke i trgovinske infrastrukture. Većina turista u Rigu dolazi preko međunarodne [[Zračna luka|zračne luke]], koja je i najveća među Baltičkim zemljama. Zračna je luka renovirana i modernizirana [[2001.]] godine, u sklopu proslave 800 godina Rige. U Rigi se nalazi mnoštvo institucija višeg i visokog obrazovanja, uključujući i Latvijsko Sveučilište (''Latvijas Universitāte''), Tehničko Sveučilište (''Rīgas Tehniskā Universitāte''), Stradins Sveučilište (''Rīgas Stradiņa Universitāte'') te Stockholmsku školu ekonomije u Rigi (''Rīgas Ekonomikas Augstskola''). U Rigi je i Latvijski parlament, [[Saeima]], a rezidencija predsjednika nalazi se u samom [[Riški dvorac|Riškom dvorcu]]. Riga je, prema popisu iz [[2008.]] godine, sa svojih 717.371 stanovnika najveći grad u [[Baltik|baltičkoj regiji]]. [[Latvijci]] čine 43 % stanovništva, a otprilike isti postotak čine i [[Rusi]]. Primjera radi, 58,5 % stanovnika Latvije su Latvijci, 29 % su Rusi, 3,9 % [[Bjelorusi]], 2,6 % [[Ukrajinci]], 2,5 % [[Poljaci]], 1,4 % [[Litvanci]], a preostalih 2,1 % navedeni su kao ostali. Većina Latvijaca su [[protestanti]], dok Rusi pripadaju [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] crkvi. == Poznate osobe == * [[Helmuts Balderis]], igrač hokeja * [[Mihail Barišnikov]], slavni plesač i glumac * [[Andris Biedriņš]], košarkaš * [[Aleksandrs Čaks]], avangardni pjesnik i prozaist * [[Sergej Ejzenštejn]], ruski redatelj * [[Heinz Erhardt]], njemački komičar * [[Laila Freivalds]], švedska ministrica vanjskih poslova * [[Elina Garanča]], operna pjevačica * [[Johann Gottfried Herder]], njemački pjesnik i filozof * [[Artūrs Irbe]], igrač hokeja * [[Jānis Lūsis]], olimpijac * [[Wilhelm Ostwald]], kemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade]] 1909. * [[Mihail Talj]], sovjetski [[šah]]ist * [[Friedrich Zander]], sovjetski znanstvenik u području svemirskog istraživanja == Međunarodna prijateljstva == Riga održava sestrinske veze sa sljedećim gradovima: {| border=0 cellspacing=6 cellpadding=4 style="border-collapse:collapse" |- | [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|25px]] || [[Aalborg]], [[Danska]] | [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] || [[Firenca]], [[Italija]] |- | [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] || [[Almati]], [[Kazahstan]] | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] || [[Calais]], [[Francuska]] |- | [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|25px]] || [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] | [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] || [[Cairns, Queensland|Cairns]], [[Australija]] |- | [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] || [[Astana]], [[Kazahstan]] | [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px]] || [[Kijev]], [[Ukrajina]] |- | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] || [[Bordeaux]], [[Francuska]] | [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|25px]] || [[Kobe]], [[Japan]] |- | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] || [[Bremen]], [[Njemačka]] | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] || [[Moskva]], [[Rusija]] |- | [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] || [[Dallas, Teksas|Dallas]], [[SAD]] | [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px]] || [[Minsk]], [[Bjelorusija]] |- | [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] || [[Norrköping]], [[Švedska]] | [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] || [[Peking]], [[Kina]] |- | [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|25px]] || [[Pori]], [[Finska]] | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] || [[Rostock]], [[Njemačka]] |- | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] || [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] | [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|25px]] || [[Santiago de Chile|Santiago]], [[Čile]] |- | [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] | [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] || [[Suzhou]], [[Kina]] |- | [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|25px]] || [[Taipei]], [[Tajvan]] | [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|25px]] || [[Tallinn]], [[Estonija]] |- | [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] || [[Vilnius]], [[Litva]] | [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|25px]] || [[Varšava]], [[Poljska]] |} == Galerija fotografija == <gallery> Slika:Riga_Maison_Têtes_Noires.JPG|Kuća crnoglavih Slika:Riga_la_vieille_ville.JPG|Stari grad Slika: Alte Börse von Riga.JPG |Burza Slika:Riga_Art_Nouveau_1.jpg|Zgrada u stilu ''Art Nouveau'' Slika:Riga_Art_Nouveau_2.JPG|Zgrada u stilu ''Art Nouveau'' Slika:Riga makslas akademija academy of art.jpg|Umjetnička akademija Slika:Riga marché.JPG|[[Središnja riška tržnica|Tržnica u Rigi]] </gallery> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Riga}} * [http://www.riga.lv/ Službena stranica] {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} * [http://www.rigatourism.com/riga/ Turistička prezentacija Rige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050323083944/http://www.rigatourism.com/riga/ |date=23. ožujka 2005. }} {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} {{deu icon}} * [http://www.lu.lv/ Sveučilište u Rigi] {{lv icon}} {{eng icon}} * [http://www.li.lv/ Latvijski institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011204062729/http://www.li.lv/ |date=4. prosinca 2001. }} {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} {{deu icon}} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Latviji]] [[Kategorija:Hanza]] [[Kategorija:Riga| ]] jmr94gg2821udk5b209haxx9slb31q8 7469399 7469361 2026-05-27T09:12:08Z Croxyz 205325 /* Galerija fotografija */ 7469399 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Riga | ime_genitiv =Rige | izvorno_ime =<small>(Rīga)</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Vistas desde la iglesia de San Pedro, Riga, Letonia, 2012-08-07, DD 12.JPG | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava =Flag_of_Riga.svg | slika_zastava_veličina =150 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb =Greater Coat of Arms of Riga - for display.svg | slika_grb_veličina =100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =56 | širina-minute =58 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =24 | dužina-minute =8 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|LAT}} | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Status grada | utemeljenje_datum =[[1201.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Nils Ušakovs | stranka_vođe =[[Saskaņas centrs]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =303 km² | površina_kopna =254,50 km² | površina_vode =48,50 km² | postotak_vode =16 % | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =7 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2008. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =717.371 | stanovništvo_gustoća =2.367 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =885.145 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | vremenska_zona =Istočnoeuropsko vrijeme | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =Istočnoeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =LV-10(01-84) | pozivni_broj =+371 67 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime =Svetac zaštitnik | prazno_info =[[Sveti Petar]] | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.riga.lv/ riga.lv] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Latvija | bilješke = }} '''Riga''' ([[Latvijski jezik|lav.]] ''Rīga'') je [[Glavni grad|glavni]] grad [[Latvija|Latvije]]. S oko 720.000 stanovnika također je i najveći grad te države. Nalazi se na ušću rijeke [[Zapadna Dvina|Zapadne Dvine]] (lav. Daugave) u [[Baltičko more]], u južnom dijelu [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]]. Riga je najveći grad u [[Baltičke republike|baltičkim državama]] i ima status glavnog kulturnog, obrazovnog, političkog, financijskog, komercijalnog i industrijskog centar [[Baltik]]a. [[Stara Riga]] (lav. Vecrīga) nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-ovoj listi svjetske baštine]], jer ima najveći broj građevina u stilu [[Secesija|secesije]] (''jugendstila'') u [[Europa|Europi]]. Riga je službeno postala gradom [[1201.]] godine. Podijeljena je na 6 administrativnih jedinica: ''Centar'', ''Kurzeme'', ''Ziemelju'', ''Latgale'', ''Vidzeme'' i ''Zemgale''. Povijesno središte Rige nalazi se na desnoj obali Daugave, oko 10 [[km]] od njenog ušća. Klima je pod utjecajem blizine mora, samim time blaga i vlažna. Ljeta su prohladna i oblačna, a zime tople. Prosječna [[siječanj]]ska temperatura je –4,7 [[°C]]. Oblačno je u prosjeku oko 40 % dana u godini. == Povijest == Riga se nalazi na mjestu antičke naseobine Liva, stargog [[Finci|finskog]] plemena, na ušću rijeka Daugave i Ridzene. Ridzene je bila poznata kao ''Rijeka Riga'' i u jednom trenutku je formirala Jezero Riga, ali danas ne postoji ni jedno ni drugo. Najvjerojatnije je Riga dobila ime po ovoj rijeci. Temelji moderne Rige postavljeni su u vrijeme njemačkih trgovaca i [[Križari|križara]], koji su dolazili u Latviju krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]], uglavnom privučeni rastućim brojem stanovnika, koji su pružali nove prilike i ljudima koji još uvijek nisu primili [[kršćanstvo]]. Njemački trgovci su osnovali ispostave za trgovinu u regiji blizu naseobine Liva kod Rige [[1158.]] godine, a [[Augustinski heremiti|augustinski]] redovnik Meinhard sagradio je prvi [[samostan]] [[1190.]] godine. Biskup Albert došao je u Rigu [[1201.]] godine s 23 broda i više od 1.500 naoružanih križara. Tim činom Riga postaje [[biskupija]]. Osnovao je društvo ''Livonska braća po maču'', da bi iste godine Rigi dodijelio status grada. Albert je uspio preobratiti kralja Liva, Kaupa od Turaide, na kršćanstvo. Riga je zajedno s Livonijom i [[Pruska|Pruskom]] pala pod vlast [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Za vrijeme [[Martin Luther|Martina Luthera]], većina stanovništva preobraćuje se na [[protestantizam]]. Riga je služila kao spona u trgovini između baltičkih plemena i [[Rusija|Rusije]]. Grad je [[1282.]] postao član hanzeatske lige. [[Hanza]] se razvila iz udruženja trgovaca u trgovinsko-političku uniju gradova i mjesta Sjeverne Njemačke i Baltika. Zbog svoje politike, koja je favorizirala njemačke članice, hanzeatska liga se pokazala kao veoma uspješna. Njen utjecaj opada krajem [[14. stoljeće|14. stoljeća]], nakon što su [[Litva]] i [[Latvija]] stupile u savez, kao i zemlje [[Skandinavija|Skandinavije]]. Ipak, Hanza je bila ključan faktor ekonomske i političke stabilnosti Rige. === Moderna povijest === [[Datoteka:Riga_old.jpg|mini|Pogled na Karlstrasse i šetalište [[1900.]] godine|lijevo]] [[Prvi svjetski rat]] i [[Oktobarska revolucija]] u [[Rusija|Rusiji]] imali su veliki utjecaj na Rigu. Njemačka vojska ušla je u Rigu [[1917.]] godine, a [[1918.]] potpisan je sporazum kojim su Baltičke zemlje date Njemačkoj. Ipak, [[Njemačka]] je, kao i [[Rusija]], bila obvezna dopustiti svim zemljama pravo na neovisnost, te je, nakon više od 700 godina strane okupacije, Latvija s Rigom kao glavnim gradom, objavila neovisnost [[18. studenog]] 1918. Između dva svjetska rata Riga i Latvija su se okrenule zapadnim zemljama. Ustanovljen je [[Demokracija|demokratski]], parlamentarni sustav s predsjednikom. [[Latvijski jezik]] je priznat kao službeni jezik, a Latvija je primljena u [[Liga naroda|Ligu naroda]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] i [[Njemačka]] su zamijenile Rusiju kao glavni trgovački partneri. Prvi premijer Latvije [[Kārlis Ulmanis]] studirao je na poljoprivrednom fakultetu i radio na Sveučilištu u [[Nebraska|Nebraski]], u [[SAD]]-u. Riga je opisivana kao veliki i impozantan grad, koji je od svojih posjettelja dobio naziv "[[Pariz]] istoka". Međutim, ovo razdoblje preporoda je bilo kratkog daha, jer je uslijedila sovjetska okupacija [[1940.]] godine, zatim njemačka okupacija [[1941.]] – [[1944.]] te ponovna sovjetska okupacija pred kraj [[Drugi svjetski rat|rata]]. [[Baltički Nijemci]] nasilno su protjerani natrag u Njemačku nakon 700 godina u Rigi. Stotine tisuća Latvijaca nestalo je, a tisuće su emigrirale u razne zemlje svijeta. Latvija je izgubila trećinu populacije. Sovjetska okupacija nakon rata obilježena je protjerivanjima u [[Sibir]], snažnom industrijalizacijom i planiranom imigracijom velikog broja ne-Latvijaca u Rigu, uglavnom [[Rusi|Rusa]]. Do [[1975.]] 40 % stanovnika Rige bili su [[Latvijci]], a taj postotak je porastao nakon proglašenja neovisnosti. Krajem [[1980-ih]], [[Perestrojka]] sovjetskog vođe [[Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačova]] dovela je do situacije u kojoj su mnoge sovjetske republike mogle povratiti slobodu i neovisnost. Latvija je objavila neovisnost [[21. kolovoza]] [[1991.]] godine, a priznata je od strane Rusije u rujnu. Latvija je službeno pristupila [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]] [[17. rujna]] [[1991.]] godine, a sve ruske vojne snage napustile su zemlju između [[1992.]] i [[1994.]] Riga je [[2001.]] proslavila 800 godina postojanja. [[Latvija]] je pristupila [[NATO]]-u [[29. ožujka]] [[2004.]], a [[Europska unija|Europskoj uniji]] [[1. svibnja]] iste godine. == Znamenitosti == {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Povijesno središte Rige |slika = Riga dom.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii |ugroženost = ne |dossier = 852 |država = {{Z+X|LAT}} |karta = |karta-oznaka = Riga |oznaka-položaj = |koordinate = |karta-opis = }} Najveći broj znamenitosti grada je u starom dijelu koji se naziva ''[[Vecriga]]'' ("Stara Riga"), koji je pod međunarodnom zaštitom. Najveće izletište stanovnika Rige je [[Jurmala]], obalni gradić s velikom plažom, koji se nalazi na 40 minuta vožnje od Rige. Atrakcija Jurmale su drvene kuće građene u stilu secesije. ===Znamenitosti starog grada=== *[[Riški dvorac]] *[[Crkva sv. Petra u Rigi|Crkva sv. Petra]] *[[Veliki i mali cehovski dom]] *[[Tri brata (Riga)|Tri brata]] *[[Kuća Crnoglavih]] *[[Riška katedrala]] *[[Barutna kula]] *Akademija znanosti *Оpera *Katedrala Svete Marije *[[Središnja riška tržnica]] *Sat Lajma *Švedska vrata *Crkva Aleksandra Nevskog ===Znamenitosti novog grada=== *[[TV toranj u Rigi]] (pored onoga na [[beograd]]skoj [[Avala|Avali]], jedini TV toranj s tronožnom osnovom) *[[Spomenik slobode]] *[[Saules Akmens]] (najviši neboder) == Stanovništvo i gospodarstvo == [[Datoteka:Riga Landmarks 56.jpg|mini|250x250px|[[Riški dvorac]]]] Riga je lučki grad te prometni i gospodarski centar Latvije. Većina financijskih institucija Latvije nalazi se u Rigi, uključujući i Centralnu Banku Latvije. Panbaltička banka – Hansabanka napravila je zgradu-sjedište u Rigi i to je najviša riška građevina poslije [[TV toranj u Rigi|TV tornja]]. Trgovinska razmjena je u stalnom porastu posljednjih godina, a najviše investicija došlo je nakon ulaska Latvije u [[Europska unija|Europsku uniju]] [[2004.]] godine. Riška industrija čini više od polovice industrije Latvije. Najznačajniji sektori su prehrambeni, sektor usluga, farmacija, prerada drveta, tisak, tekstilna i telekomunikacijska industrija. Gradska luka je veoma važan teretni centar u [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Poslovni i privatni [[turizam]] posljednjih je godina doživio porast, zbog popravljanja turističke i trgovinske infrastrukture. Većina turista u Rigu dolazi preko međunarodne [[Zračna luka|zračne luke]], koja je i najveća među Baltičkim zemljama. Zračna je luka renovirana i modernizirana [[2001.]] godine, u sklopu proslave 800 godina Rige. U Rigi se nalazi mnoštvo institucija višeg i visokog obrazovanja, uključujući i Latvijsko Sveučilište (''Latvijas Universitāte''), Tehničko Sveučilište (''Rīgas Tehniskā Universitāte''), Stradins Sveučilište (''Rīgas Stradiņa Universitāte'') te Stockholmsku školu ekonomije u Rigi (''Rīgas Ekonomikas Augstskola''). U Rigi je i Latvijski parlament, [[Saeima]], a rezidencija predsjednika nalazi se u samom [[Riški dvorac|Riškom dvorcu]]. Riga je, prema popisu iz [[2008.]] godine, sa svojih 717.371 stanovnika najveći grad u [[Baltik|baltičkoj regiji]]. [[Latvijci]] čine 43 % stanovništva, a otprilike isti postotak čine i [[Rusi]]. Primjera radi, 58,5 % stanovnika Latvije su Latvijci, 29 % su Rusi, 3,9 % [[Bjelorusi]], 2,6 % [[Ukrajinci]], 2,5 % [[Poljaci]], 1,4 % [[Litvanci]], a preostalih 2,1 % navedeni su kao ostali. Većina Latvijaca su [[protestanti]], dok Rusi pripadaju [[Pravoslavlje|pravoslavnoj]] crkvi. == Poznate osobe == * [[Helmuts Balderis]], igrač hokeja * [[Mihail Barišnikov]], slavni plesač i glumac * [[Andris Biedriņš]], košarkaš * [[Aleksandrs Čaks]], avangardni pjesnik i prozaist * [[Sergej Ejzenštejn]], ruski redatelj * [[Heinz Erhardt]], njemački komičar * [[Laila Freivalds]], švedska ministrica vanjskih poslova * [[Elina Garanča]], operna pjevačica * [[Johann Gottfried Herder]], njemački pjesnik i filozof * [[Artūrs Irbe]], igrač hokeja * [[Jānis Lūsis]], olimpijac * [[Wilhelm Ostwald]], kemičar, dobitnik [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade]] 1909. * [[Mihail Talj]], sovjetski [[šah]]ist * [[Friedrich Zander]], sovjetski znanstvenik u području svemirskog istraživanja == Međunarodna prijateljstva == Riga održava sestrinske veze sa sljedećim gradovima: {| border=0 cellspacing=6 cellpadding=4 style="border-collapse:collapse" |- | [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|25px]] || [[Aalborg]], [[Danska]] | [[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px]] || [[Firenca]], [[Italija]] |- | [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] || [[Almati]], [[Kazahstan]] | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] || [[Calais]], [[Francuska]] |- | [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|25px]] || [[Amsterdam]], [[Nizozemska]] | [[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] || [[Cairns, Queensland|Cairns]], [[Australija]] |- | [[Datoteka:Flag of Kazakhstan.svg|25px]] || [[Astana]], [[Kazahstan]] | [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|25px]] || [[Kijev]], [[Ukrajina]] |- | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|25px]] || [[Bordeaux]], [[Francuska]] | [[Datoteka:Flag of Japan.svg|border|25px]] || [[Kobe]], [[Japan]] |- | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] || [[Bremen]], [[Njemačka]] | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] || [[Moskva]], [[Rusija]] |- | [[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] || [[Dallas, Teksas|Dallas]], [[SAD]] | [[Datoteka:Flag of Belarus.svg|25px]] || [[Minsk]], [[Bjelorusija]] |- | [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] || [[Norrköping]], [[Švedska]] | [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] || [[Peking]], [[Kina]] |- | [[Datoteka:Flag of Finland.svg|border|25px]] || [[Pori]], [[Finska]] | [[Datoteka:Flag of Germany.svg|25px]] || [[Rostock]], [[Njemačka]] |- | [[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25px]] || [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]] | [[Datoteka:Flag of Chile.svg|border|25px]] || [[Santiago de Chile|Santiago]], [[Čile]] |- | [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|25px]] || [[Stockholm]], [[Švedska]] | [[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|25px]] || [[Suzhou]], [[Kina]] |- | [[Datoteka:Flag of the Republic of China.svg|25px]] || [[Taipei]], [[Tajvan]] | [[Datoteka:Flag of Estonia.svg|border|25px]] || [[Tallinn]], [[Estonija]] |- | [[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|25px]] || [[Vilnius]], [[Litva]] | [[Datoteka:Flag of Poland.svg|border|25px]] || [[Varšava]], [[Poljska]] |} == Galerija fotografija == <gallery> Slika:Riga_Maison_Têtes_Noires.JPG|Kuća crnoglavih Slika:Riga_la_vieille_ville.JPG|Stari grad Slika: Alte Börse von Riga.JPG |Burza Slika:Riga_Art_Nouveau_1.jpg|Zgrada u stilu [[art nouveau]] Slika:Riga_Art_Nouveau_2.JPG|Zgrada u stilu art nouveau Slika:Riga makslas akademija academy of art.jpg|Umjetnička akademija Slika:Riga marché.JPG|[[Središnja riška tržnica|Tržnica u Rigi]] </gallery> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Riga}} * [http://www.riga.lv/ Službena stranica] {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} * [http://www.rigatourism.com/riga/ Turistička prezentacija Rige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050323083944/http://www.rigatourism.com/riga/ |date=23. ožujka 2005. }} {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} {{deu icon}} * [http://www.lu.lv/ Sveučilište u Rigi] {{lv icon}} {{eng icon}} * [http://www.li.lv/ Latvijski institut] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20011204062729/http://www.li.lv/ |date=4. prosinca 2001. }} {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{fra icon}} {{deu icon}} {{Europski gradovi kulture}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Latviji]] [[Kategorija:Hanza]] [[Kategorija:Riga| ]] a3h07susgbsynex537bl8eo3qs9tgn8 0 36536 7469175 7389531 2026-05-26T19:57:55Z EUPBR 311821 7469175 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Iglesia de San Pedro, Riga, Letonia, 2012-08-07, DD 32.JPG|mini|200px|Toranj crkve [[Sveti Petar|svetog Petra]] u Rigi]] '''Crkva [[Sveti Petar|svetog Petra]] ''' u [[Riga|Rigi]] je jedan od najboljih primjera [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] crkvene arhitekture u [[Baltik|baltičkoj regiji]]. Nekad je bila [[rimokatoličanstvo|rimokatolička]], danas je [[luterani|luteranska]] crkva. Crkva je sagrađena u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a od tada je zgrada prošla kroz mnogo razdoblja. [[Barok]]ni drveni zvonik postavljen je [[1690.]] kao najviši u svijetu u to doba. Crkva je spaljena tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], a obnovljena je tek [[1973.]] Metalni zvonik visok je 123,35 [[metar]]a. Interijer crkve sadrži stare [[epitaf]]e i nadgrobne ploče. ==Vanjske poveznice== *[http://www.citariga.lv/LV/index.php?page=303&id=1&part=3 Stranica crkve na portalu Rige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305130936/http://www.citariga.lv/LV/index.php?page=303&id=1&part=3 |date=5. ožujka 2016. }} {{lv icon}} {{ru icon}} {{eng icon}} {{deu icon}} [[Kategorija:Građevine u Latviji]] [[Kategorija:Građevine u Rigi]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Latviji]] [[Kategorija:Barokne građevine]] <!-- nekad je imala barokni zvonik --> [[Kategorija:Protestantske katedrale]] [[Kategorija:Katoličke katedrale]] [[Kategorija:Luteranske crkve]] og88ocgvu65gdg94w95zdyinsx91goh 14 38129 7469131 3825332 2026-05-26T18:45:44Z Divna Jaksic 974 7469131 wikitext text/x-wiki {{Mrva-kategorija|Biografije političara|biog-pol}} [[Kategorija:U izradi, Životopisi|Političari]] [[Kategorija:U izradi, Politika| ]] [[Kategorija: Političari|*Političari]] 4d97pqujkv9ynt7rgzal5jc1l73v92x 0 41141 7469152 7415100 2026-05-26T18:59:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469152 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Igor Tudor | slika = [[Datoteka:Dnepr-Hajduk_(1)_(cropped).jpg|220px]] | opis slike = Tudor kao trener [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] 2014. | puno ime = Igor Tudor | visina = 193 cm | nadimak = ''Tušo'' | datum rođenja = [[16. travnja]] [[1978.]] | mjesto rođenja = [[Split]] | država = {{Z+X|HRV}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = ''Bez kluba'' | broj u klubu = | pozicija = trener (kao igrač [[Branič (nogomet)|stoper]]) | mlade godine = | juniorski klubovi = | godina = 1995. – 1998. <br /> 1996. <br /> 1998. – 2007. <br /> 2005. – 2006. <br /> 2007. – 2008. | profesionalni klubovi = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> → [[HNK Trogir|Trogir]] (posudba) <br /> [[Juventus F.C.|Juventus]] <br /> → [[A.C. Siena|Siena]] (posudba) <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br /> {{0}}110 {{0}}{{0}}(15) <br /> {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = 1994. <br> 1993. <br> 1994. – 1995. <br> 1995. <br> 1994. – 2000. <br> 2001. <br> 1997. – 2006. | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=16}}<br>{{NogRep|HRV|do=17}}<br>{{NogRep|HRV|do=18}}<br>{{NogRep|HRV|do=19}}<br>{{NogRep|HRV|do=21}}<br>{{NogRep|HRV|rep=B}}<br>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}55 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = 2012. – 2013. <br /> 2013. – 2015. <br /> 2015. – 2016. <br /> 2016. – 2017. <br /> 2017. – 2018 <br /> 2018. – 2019. <br /> 2019. – 2020. <br/> 2020. – 2021. <br /> 2021. – 2022. <br> 2022. – 2023. <br> 2024.<br> 2025. <br> 2026. | klubovi = {{NogRep|HRV}} (asistent) <br /> [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[PAOK F.C.|PAOK]] <br /> [[Kardemir Karabükspor|Karabükspor]] <br /> [[Galatasaray S.K.|Galatasaray]] <br /> [[Udinese Calcio|Udinese]] <br /> [[Hajduk Split|Hajduk Split]] <br /> [[Juventus F.C.|Juventus]] (pomoćni trener) <br /> [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] <br> [[Olympique Marseille|Marseille]] <br> [[S.S. Lazio|Lazio]]<br>[[Juventus F.C.|Juventus]] <br> [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | ažurirano = 29. ožujka 2026. | medalje = {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Francuska 1998.]] |}} }} '''Igor Tudor''' ([[Split]], [[16. travnja]] [[1978.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni trener i bivši [[nogometaš]]. Trenutačno je bez kluba. == Igračka karijera == Tudor je započeo svoju [[nogomet]]nu karijeru u [[split]]skom [[HNK Hajduk Split|Hajduk]]u, za koji je nastupao tri sezone. U [[Torino|torinski]] [[Juventus Football Club Torino|Juventus]] odlazi [[1998.]] godine za 4 milijuna eura, što je do prodaje [[Niko Kranjčar|Nike Kranjčara]] bio najskuplji transfer splitskog kluba. U Juventusu je igrao do [[2005.]] godine bilježivši pritom i nastupe za hrvatsku A reprezentaciju, s kojom [[1998.]] godine osvaja brončanu medalju na Svjetskom prenstvu, te kasnije dobiva i [[Nagrada Franjo Bučar|državnu nagradu za šport "Franjo Bučar"]]. Svjetsko prvenstvo [[2002.]] godine, godine kada je proglašen za najboljeg hrvatskog nogometaša, propušta radi ozljede. Tijekom prvih godina u Juventusu stječe naklonost poznatog stručnjaka [[Marcelo Lippi|Marcela Lippija]], te bilježi poveći broj nastupa u [[Serie A]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. Sezonu 2005./06. proveo je na posudbi u [[A.C. Siena|Sieni]], a potom se vratio u ''Juve''. Međutim, događa mu se ozljeda gležnja uzrokovana bakterijskom infekcijom zbog koje će pauzirati čitavu sezonu. Posjetio je niz svjetskih stručnjaka, te se nakon više od godinu dana uspio donekle oporaviti. Krajem lipnja potpisuje ugovor s matičnim Hajdukom na jednu godinu uz opciju produženja na još jednu, no, na debi čeka do kraja listopada kada nastupa protiv [[NK Zadar|Zadra]]. Nakon par utakmica se opet ozlijeđuje i tako većinu sezone provodi na rehabilitaciji, uz samo 8 nastupa u Hajdukovom dresu. Naredne sezone ostaje u Splitu, u iščekivanju potpunog oporavka nakon kojeg je trebao postati bitan dio momčadi [[Goran Vučević|Gorana Vučevića]]. Ipak, [[23. srpnja]] [[2008.]] godine, zbog neprekidnih bolova u gležnju službeno obznanjuje prijekid bogate igračke karijere. U svojoj prvoj sezoni u [[Francuska|Francuskoj]] kao trener [[Olympique de Marseille|Marseillea]] u prvih je osamnaest kola ostvario 39 bodova što do sada nije uspjelo niti jednom treneru tog kluba.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/tudor-ispisao-povijest-marseillea-nitko-kao-hrvat-u-21-stoljecu-na-klupi-slavnog-kluba-1648681 Večerlji list, Tudor ispisao povijest Marseillea: Nitko kao Hrvat u 21. stoljeću na klupi slavnog kluba], objavljeno i pristupljeno 12. siječnja 2023.</ref> {{Statistika u Hajduku |66|4 |10|1 |0|0 |8|1 |0|0 |84|6 |43|5 |127|11}} ==Trenerska karijera== [[Datoteka:Igor Tudor.jpg|mini|lijevo|200px|Tudor vodi Hajduk u kolovozu 2014.]] Trenersku karijeru započeo je u mlađim selekcijama [[HNK Hajduk Split]]. Od srpnja 2012. bio je pomoćni trener [[Igor Štimac|Igora Štimca]] u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji]] do 29. travnja 2013., kada je preuzeo dužnost glavnog trenera u Hajduku.<ref>{{cite web|url=https://hns.team/vijesti/535/igor-tudor-novi-trener-hajduka/|title=Igor Tudor novi trener Hajduka|website=HNS Family|date=29. travnja 2013.}}</ref> Dana 4. veljače 2015. Tudor je dao ostavku na mjesto u Hajduku nakon što je klub vodio više od godinu i devet mjeseci.<ref>{{cite web|url=http://www.croatiaweek.com/unhappy-igor-tudor-resigns-as-hajduk-split-coach|title=Unhappy Igor Tudor Resigns as Hajduk Split Coach|website=Croatia Week|date=5. veljače 2015.}}</ref> Dana 18. lipnja 2015. Tudor je imenovan trenerom [[PAOK F.C.|PAOK-a]]-a, potpisavši trogodišnji ugovor.<ref>{{cite web|url=http://www.paokfc.gr/nea/20150618-o-igor-tudor-ston-paok/|script-title=el:Ιγκόρ Τούντορ για τρία χρόνια στον ΠΑΟΚ|website=PAOK FC|date=18. lipnja 2015.|language=el}}</ref> U svom debiju za PAOK u drugom pretkolu [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]] izgubio je od Lokomotive 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.sport24.gr/football/EuropaLeague/lokomotiva-zagkremp-paok-2-1.3578297.html|script-title=el:Λοκομοτίβα Ζάγκρεμπ – ΠΑΟΚ 2–1|website=sport24.gr|date=16. srpnja 2015.|language=el|url-status=dead}}</ref> Otpušten je 9. ožujka 2016. zbog "neuspješnih rezultata i bijesnih komentara o kvaliteti momčadi".<ref>{{cite news |url=http://www.ekathimerini.com/206806/article/ekathimerini/sports/paok-replaces-manager-tudor-with-vladan-ivic |title=PAOK replaces manager Tudor with Vladan Ivic |first=Graham |last=Wood |newspaper=Ekathimerini |agency=Reuters |date=9. ožujka 2016. |access-date=17. ožujka 2016.}}</ref> Dana 18. lipnja 2016. imenovan je trenerom [[Kardemir Karabükspor|Karabükspora]] na jednogodišnji ugovor.<ref>{{Cite web|title=Karabükspor Hırvat teknik adam Igor Tudor ile sözleşme imzaladı|url=http://www.milliyet.com.tr/karabukspor-hirvat-teknik-adam-karabukspor-2264669-skorerhaber/|website=Miliyet|date=8. lipnja 2016.|access-date=22. rujna 2025.|language=tr}}</ref> Dana 15. veljače 2017. Tudor je imenovan trenerom [[Galatasaray S.K.|Galatasaraya]], potpisavši s klubom ugovor na godinu i pol.<ref>{{cite web|url=http://www.espnfc.com/galatasaray/story/3061345/galatasaray-appoint-igor-tudor-to-succeed-jan-olde-riekerink|title=Galatasaray appoint Igor Tudor to succeed Jan Olde Riekerink|website=ESPN FC|publisher=ESPN|date=15. veljače 2017.|access-date=16. veljače 2017.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.galatasaray.org/haber/gs-sportif-a-s/igor-tudor-galatasarayda/34841 |title=Igor Tudor Galatasaray'da|website=Galatasaray|date=15. veljače 2017.|accessdate=1. prosinca 2021.}}</ref> Klub ga je otpustio 18. prosinca.<ref>{{cite web|url=http://www.beinsports.com/us/turkish-super-league/news/galatasaray-sack-coach-igor-tudor/738778|title=Galatasaray Sack Coach Igor Tudor|website=BeIN Sports|location=United States|publisher=BeIN Media Group|date=18. prosinca 2017|access-date=23. prosinca 2017.}}</ref> [[Datoteka:Igor Tudor Udinese.jpg|mini|lijevo|200px|Tudor tijekom treninga Udinesea 2019.]] Dana 24. travnja 2018. Tudor je imenovan trenerom talijanskog kluba [[Udinese Calcio|Udinesea]].<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/igor-tudor-novi-trener-udinesea/274809|title=Igor Tudor novi trener Udinesea|website=sportsport.ba|date=24. travnja 2018.|access-date=27. travnja 2018.|language=bs}}</ref> Dana 13. svibnja 2018. predvodio je klub do pobjede od 1:0 protiv [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verone]].<ref>{{cite web|url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=1044536|title=Prva Pobjeda Tudora Udineseu prva pobjeda od siječnja, Barak srušio Veronu|website=index.hr|date=13. svibnja 2018.|access-date=14. svibnja 2018.}}</ref> Dana 7. lipnja, unatoč tome što je spasio Udinese od ispadanja u [[Serie B]], Tudor je napustio klub nakon što je odlučio ne produžiti ugovor s upravom kluba.<ref>{{cite web|url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2003125|title= Tudor spasio Udinese od ispadanja pa odletio s klupe|website=index.hr|date=7. lipnja 2018.|access-date=9. lipnja 2018.}}</ref> Dana 20. ožujka 2019. po drugi je put postao trener [[Udinese Calcio|Udinesea]].<ref>{{cite web|url=https://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=sport&id=2072317|title= SKY: Tudor ponovno na klupi kluba koji je već spasio od ispadanja|date=20. ožujka 2019.|access-date=21. ožujka 2019.}}</ref> Nakon loših rezultata, Tudor je smijenjen 1. studenog.<ref>{{cite news |title=Udinese sack Tudor after heavy Atalanta and Roma losses |url=https://www.foxsportsasia.com/football/serie-a/1193425/udinese-sack-igor-tudor-after-heavy-atalanta-and-roma-losses/ |website=Fox Sports Asia |date=2. studenog 2019. |access-date=4. studenog 2019. |archive-date=4. studenog 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191104010834/https://www.foxsportsasia.com/football/serie-a/1193425/udinese-sack-igor-tudor-after-heavy-atalanta-and-roma-losses/ |url-status=dead }}</ref> Dana 23. prosinca 2019. [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] je objavio da je Tudor izabran za novog trenera.<ref>{{cite news |title=Povratak Na Klupu Bijelih: Igor Tudor Od Siječnja Novi Trener Hajduka! |url=https://hajduk.hr/vijest/povratak-na-klupu-bijelih-igor-tudor-od-sijecnja-novi-trener-hajduka-/12388 |website=Hajduk Split|date=23. prosinca 2019. |access-date=23. prosinca 2019.}}</ref> Dana 2. siječnja 2020. službeno je preuzeo svoju ulogu.<ref>{{cite news |title=Igor Tudor službeno krenuo u novu avanturu u Hajduku; odabir pomoćnika za mnoge je logičan, ali jedno ime je iznenađenje |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/igor-tudor-sluzbeno-krenuo-u-novu-avanturu-u-hajduku-odabir-pomocnika-za-mnoge-je-logican-ali-jedno-ime-je-iznenadenje-20200102|website=T-portal|date=2 siječnja 2020. |access-date=3. siječnja 2020.}}</ref> Tudor je 23. kolovoza 2020. dao ostavku u Hajduku<ref>{{cite news|date=21. kolovoza 2020.|title=Igor Tudor Više Nije Trener Hajduka|website=hajduk.hr|url=https://hajduk.hr/vijest/igor-tudor-vise-nije-trener-hajduka/12970|access-date=21. kolovoza 2020.}}</ref> i prihvatio je ponudu da pomogne [[Andrea Pirlo|Andrei Pirlu]] u klubu [[Serie A]], u [[Juventus]]u.<ref>{{cite web|title=Andrea Pirlo's coaching staff|url=https://www.juventus.com/en/news/articles/andrea-pirlo-s-coaching-staff|website=Juventus|date=23. kolovoza 2020.|access-date=22. rujna 2025.}}</ref> Otpušten je nakon što je [[Inter Milan]] ponovno osvojio naslov [[Serie A]].<ref>{{cite news|url=https://cultofcalcio.com/igor-tudor-blasts-juventus-for-unfair-decision-to-fire-andrea-pirlo/|title=Igor Tudor Blasts Juventus for "Unfair" Decision to Fire Andrea Pirlo|work=The Cult of Calcio|date=2. lipnja 2021.|access-date=10. rujna 2021.|first=Enrico|last=Passarella}}</ref> Dana 14. rujna 2021. Tudor je imenovan trenerom kluba [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] iz Serie A umjesto [[Eusebia Di Francesca|Eusebia Di Francesca]].<ref>{{cite web|title=Comunicato del Club: Eusebio Di Francesco|url=https://www.hellasverona.it/it/news/comunicato-del-club-eusebio-di-francesco|access-date=14. rujna 2021.|website=Hellas Verona|language=it|archive-date=16. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210916063343/https://www.hellasverona.it/it/news/comunicato-del-club-eusebio-di-francesco|url-status=dead}}</ref> Tudor je odmah uspio preokrenuti sudbinu kluba, završivši sezonu na devetom mjestu i postigavši ​​impresivne nastupe tijekom cijele sezone. Dana 28. svibnja 2022. Verona je objavila da se sporazumno rastaje s Tudorom.<ref>{{cite web|title=Nota del Club: Igor Tudor|url=https://www.hellasverona.it/it/news/nota-del-club-igor-tudor|access-date=28. svibnja 2022.|date=28. svibnja 2022.|website=Hellas Verona|language=it|archive-date=27. June 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220627162800/https://www.hellasverona.it/it/news/nota-del-club-igor-tudor|url-status=dead}}</ref> Dana 4. srpnja 2022. Tudor je imenovan trnerom [[Olympique de Marseille|Marseillea]] u francuskoj [[Ligue 1]].<ref>{{cite news|url=https://www.lequipe.fr/Football/Actualites/Igor-tudor-nomme-entraineur-de-l-om/1341919|title=Igor Tudor nommé entraîneur de l'OM|trans-title=Igor Tudor appointed OM coach|language=fr|newspaper=L'Équipe|date=4. srpnja 2022.|access-date=4. srpnja 2022.}}</ref> U [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|Uefinoj Ligi prvaka 2022./23.]], Marseille je ispao nakon što je završio na posljednjem mjestu u skupini, nakon domaćeg poraza od 1:2 od [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]].<ref>{{cite web |url=https://www.france24.com/en/sport/20221101-champions-league-tottenham-beat-marseille-to-reach-last-16 |title=Champions League: Tottenham beat Marseille, Frankfurt beat Lisbon |publisher=France 24 |date=1. studenog 2022.}}</ref> Dana 1. lipnja 2023. Tudor je objavio da će se na kraju sezone rastati od francuskog kluba, navodeći u službenom priopćenju za javnost svoj "umor" od kluba.<ref>{{cite news |date=1. lipnja 2023. |title=Official: Igor Tudor confirms Marseille departure |website=Get French Football News |url=https://www.getfootballnewsfrance.com/2023/official-igor-tudor-confirms-marseille-departure/ |access-date=2. lipnja 2023.}}</ref> Nakon odlaska iz kluba, Tudor je osigurao treće mjesto u Ligue 1,<ref>{{cite web |title=Tables - Ligue 1 Uber Eats |url=https://www.ligue1.com/ranking |access-date=2. lipnja 2023. |website=Ligue 1}}</ref> čime je Marseilleu zajamčeno mjesto u kvalifikacijskoj fazi [[UEFA Liga prvaka 2023./24.|Uefinoj Ligi prvaka 2023./24.]]. Dana 18. ožujka 2024. Tudor je potpisao ugovor s [[SS Lazio|Lazijem]] iz [[Serie A]] nakon što je [[Maurizio Sarri]] dao ostavku. Iste godine, 5. lipnja, dao je ostavku na svoju poziciju na kraju sezone 2023./24..<ref>{{cite web |url=https://www.eurosport.com/football/serie-a/2023-2024/igor-tudor-resigns-from-lazio-head-coach-position-after-less-than-three-months-in-charge-of-serie-a-club_sto20009262/story.shtml |title=Igor Tudor resigns from Lazio head coach position after less than three months in charge of Serie A club|website=Eurosport|publisher=TNT Sports International|date=5. lipnja 2024.}}</ref> Dana 23. ožujka 2025. Tudor je zamijenio [[Thiago Motta|Thiaga Mottu]] na mjestu glavnog trenera [[Juventus FC|Juventusa]].<ref>{{Cite web |title=Thiago Motta no longer First Team coach, Igor Tudor takes over |url=https://www.juventus.com/en/news/articles/thiago-motta-no-longer-first-team-coach-igor-tudor-takes-over-as-first-team-coach |date=23. ožujka 2025. |access-date=22. rujna 2025.|website=Juventus}}</ref> Ovo imenovanje označilo je prvi put da je Juventus imenovao stranog trenera od [[Didier Deschamps|Didiera Deschampsa]] u sezoni 2006./07. Na kraju je doveo klub do četvrtog mjesta na ljestvici i kvalifikacija za Ligu prvaka na kraju 2024./25.<ref>{{cite web |url=https://www.foxsports.com/articles/soccer/juventus-secures-champions-league-berth-with-wild-win-at-relegated-venezia |title=Juventus secures Champions League berth with wild win at relegated Venezia|website=Fox Sports|publisher=Fox Broadcasting Company|date=25. svibnja 2025.}}</ref> Dana 13. lipnja Tudor je potpisao produljenje ugovora do 2028. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.juventus.com/en/news/articles/igor-tudor-renews |title=Igor Tudor renews!|website=Juventus FC |date=13. lipnja 2025.}}</ref> U svojoj prvoj utakmici Lige prvaka s Juventusom, vodio je klub u domaćem remiju 4:4 s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]], koju je vdio [[Niko Kovač]], 25 godina nakon identičnog remija 4:4 između Juventusa i [[Hamburger SV|Hamburga]] u kojem su obojica postigli golove kao igrači.<ref>{{cite web |last=Yani |first=Oleksii |url=https://tribuna.com/amp/en/blogs/igor-tudor-and-niko-kovac-share-44-champions-league-draw-exa/ |title=Igor Tudor and Niko Kovac share 4-4 Champions League draw — Exactly 25 years after doing the same as players|website=Tribuna|date=17. rujna 2025.}}</ref> Tudor je otpušten iz Juventusa 27. listopada, dan nakon što je momčad izgubila 0:1 u gostima od Lazija, produživši niz bez pobjede na osam utakmica, čime je okončan njegov mandat nakon sedam mjeseci na čelu kluba.<ref>{{Cite web |last=Juventus.com |title=Igor Tudor is no longer Juventus' head coach - Juventus |url=https://www.juventus.com/en/news/articles/igor-tudor-is-no-longer-juventus-head-coach |access-date=27. listopada 2025. |website=Juventus.com |language=en}}</ref> Dana 13. veljače 2026. Tudor je pristao na dogovor da postane privremeni trener [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] do kraja sezone 2025./26..<ref>{{cite news |title=Tudor agrees deal to become Spurs' interim boss |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/articles/cvg87wlv7lmo |access-date=13. veljače 2026.|work=BBC Sport|date=13. veljače 2026.}}</ref><ref>{{cite news |last1=Steinberg |first1=Jacob |title=Spurs agree deal to make Igor Tudor interim manager until end of season |url=https://www.theguardian.com/football/2026/feb/13/spurs-igor-tudor-interim-manager-mauricio-pochettino |access-date=13. veljače 2026 |work=Guardian |date=13. veljače 2026}}</ref> == Izvori == {{izvori}} <div class="Boxmerge">{{hajduksastav 07./08.}}{{Sastav Hrvatska 1998 SP}}{{Sastav Hrvatska 2004 EP}}{{Sastav Hrvatska 2006 SP}}</div> {{GLAVNIRASPORED:Tudor, Igor}} [[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši Juventusa F.C.]] [[Kategorija:Nogometaši Siene]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Treneri Hajduka]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] [[Kategorija:Umirovljeni nogometaši]] qb5euus3r51n1z2q1q6jlhzb6uxpwm6 0 42877 7469261 7000796 2026-05-27T00:40:04Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469261 wikitext text/x-wiki {{Infookvir državno tijelo |naziv = Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" |izvorno_ime = |logo = Ivo_Pilar_logotip.jpg |logo_širina = 100px |logo_opis = |država = {{Z+X|HRV}} |ustanovljeno = [[26. studenog]] [[1991.]] |nadležnost = |sjedište = Marulićev trg 19/I, [[Zagreb]] |broj zaposlenika = 102 |proračun = |čelnik_ime1 = dr.sc. Vlado Šakić |čelnik_naziv1 = Ravnatelj |website = [http://www.pilar.hr/ www.pilar.hr] |napomene = |slika = |slika_širina = |slika_opis = }} '''Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"''' je javni [[institut|znanstveni institut]] u Hrvatskoj. == Povijest == Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" osnovan je odlukom Skupštine [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] 26. studenoga 1991. pod nazivom "Institut za primijenjena društvena istraživanja".<ref name=":0">[http://www.pilar.hr/povijest/povijest-instituta Povijest Instituta Ivo Pilar], [http://www.pilar.hr Institut društvenih znanosti Ivo Pilar], pristupljeno 24. listopada 2016.</ref> Danom stupanja na snagu ''Zakona o ustanovama'' 1993. godine [[Institut]] je postao javna ustanova. Stupanjem na snagu ''Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti'' iste godine, djeluje kao javni institut Republike Hrvatske<ref name=":0" /> 18. veljače 1997. mijenja ime i odlukom Upravnog vijeća dobio je današnje ime, prema hrvatskom pravniku i povjesničaru [[Ivo Pilar|Ivi Pilaru]].<ref name=":0" /> == Orijentacija == Institut se bavi znanstvenim istraživanjima na području društvenih i humanističkih znanosti s naglaskom na [[sociologija|sociologiju]], [[psihologija|psihologiju]], [[povijest]], [[teologija|teologiju]] i [[filozofija|filozofiju]]. == Organizacija == Institut je podijeljen na osamnaest centara<ref>[http://www.pilar.hr/o-institutu/ustrojstvo-instituta Ustrojstvo instituta], [http://www.pilar.hr Institut društvenih znanosti Ivo Pilar], pristupljeno 24.listopada 2016.</ref>: {{col-begin|width=auto}} {{col-break}} * Centar za arheološka istraživanja * Centar za istraživanje demokracije, dobru upravu i lokalni razvoj * Centar za istraživanje integralne održivosti i održivog razvoja * Centar za istraživanje javnoga mnijenja i masovnih medija * Centar za istraživanje kvalitete življenja {{col-break}} * Centar za istraživanje međuljudskih razlika * Centar za istraživanje mira, ratnih sukoba i terorizma * Centar za istraživanje obitelji, djece i mladih * Centar za istraživanje poduzetništva * Centar za istraživanje socijalnog identiteta i socijalnih devijacija {{col-break}} * Centar za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala * Centar za istraživanje života i djela dr. Ive Pilara * Centar za kulturne studije * Centar za populacijske studije * Centar za religijske studije {{col-break}} * Centar za tehnološke studije i inovacijski sustav * Centar za urbane i ruralne studije * Centar za urbanu i lokalnu povijest {{col-end}} == Izdavaštvo == Institut izdaje znanstvene časopise ''Društvena istraživanja'',<ref>[http://www.pilar.hr/publikacije/asopisi/drutvena-istraivanja Društvena istraživanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160802142018/http://www.pilar.hr/publikacije/asopisi/drutvena-istraivanja |date=2. kolovoza 2016. }}, [http://www.pilar.hr Institut društvenih znanosti Ivo Pilar], pristupljeno 24. listopada 2016.</ref> ''Pilar''<ref>[http://www.pilar.hr/publikacije/asopisi/asopis-pilar Časopis Pilar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160726170839/http://www.pilar.hr/publikacije/asopisi/asopis-pilar |date=26. srpnja 2016. }}, [http://www.pilar.hr Institut društvenih znanosti Ivo Pilar], pristupljeno 24. listopada 2016.</ref> i ''Histria antiqua''.<ref>[http://www.pilar.hr/publikacije/asopisi/histria-antiqua Histria Antiqua], [http://www.pilar.hr Institut za društvene znanosti Ivo Pilar], pristupljeno 24. listopada 2016.</ref> == Poznati zaposlenici == {{col-begin|width=auto}} {{col-break}} * [[Mirela Slukan Altić]] * [[Ljubomir Antić]] * [[Vice John Batarelo|Vice Batarelo]] * [[Josip Burušić]] * [[Esad Ćimić|Esad Čimić]] {{col-break}} * [[Bruna Esih]] * [[Ivan Grubišić]] * [[Zlatko Hasanbegović]] * [[Željko Holjevac]] * [[Tvrtko Jakovina]] {{col-break}} * [[Josip Jurčević]] * [[Srećko Lipovčan]] * [[Dragutin Pavličević]] * [[Dražen Živić]] {{col-end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.pilar.hr/ Službena web stranica instituta] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] l977bf5csnc4rad0h67xvxk0mvzk6vc 0 45708 7469266 7235556 2026-05-27T00:56:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469266 wikitext text/x-wiki '''Intelektualni kapital''', jedinstvena je ekonomska kategorija koja predstavlja materijalne i nematerijalne čimbenike koji su ključni za postizanje i očuvanje održivog razvoja i konkurentnosti u [[21. stoljeće|21. stoljeću]], a nastali su kao rezultat stvaralačke primjene znanja (uporaba znanja u stvaranju novododatne vrijednosti). == Nastanak koncepta intelektualnog kapitala == Koncept intelektualnog kapitala pojavio se početkom [[1980-ih|osamdesetih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] kada je pod utjecajem procesa [[Globalizacija|globalizacije]] došlo do niza tehnoloških, gospodarskih, političkih i društvenih promjena koje su transformirale svjetsko gospodarstvo i utjecale na poslovno okruženje poduzeća. Materijalni oblik stvaranja vrijednosti u sve većem obimu postao je rezultat stvaralačke primjene znanja, što je bilo evidentno u tržišnoj vrijednosti poduzeća koja je višestruko nadilazila knjigovodstvenu vrijednost poduzeća (vrijednost ukupne materijalne i financijske imovine). To povećanje udjela znanja u novostvorenoj vrijednosti glavno je obilježja nove ekonomije, koja se još naziva i "Ekonomija znanja". U ekonomiji znanja najvažniji ekonomski resurs za postizanje održivog razvoja i konkurentnosti više nije kapital, prirodni resursi ili rad (tradicionalni resursi), već znanje, a u njemu intelektualni kapital. == Struktura intelektualnog kapitala == Intelektualni kapital sastoji se od sljedeće strukture: * Ljudski kapital * Strukturalni (organizacijski) kapital * Relacijski (potrošački) kapital == Ljudski kapital == Ljudski kapital je pokretač intelektualnog kapitala. Odnosi se na akumuliranu vrijednost investicija u obrazovanje, stručnost i budućnost svih zaposlenika i menadžment, te njihovu sposobnost da svoje znanje, vještine i iskustvo transformiraju u aktivno stvaranje dodatne vrijednosti za poduzeće. Osim znanja, iskustva i vještina, [[ljudski kapital]] predstavlja i: kreativnost, inovativnost, marljivost, odgovornost, upornost, samoinicijativnost, uspješnost u komunikaciji, sposobnost rješavanja problema, kritičko promišljanje, samostalno učenje, fleksibilnost i adaptibilnost zaposlenika i menadžmenta. Pojedinci koji imaju navedene karakteristike nazivaju se tzv. "umnim radnicima". "Umni radnik" je svaki zaposlenik koji: * pridonosi proizvođenju profita u poduzeću * uključen je u rješavanje problema * visoko je educiran i kontinuirano ulaže u svoje znanje * marljiv je i vrlo motiviran za rad * fleksibilan je i adaptibilan * samouvjeren je i uporan. Najveća vrijednost "umnih radnika" jest u činjenici da posjeduju tacitno znanje, jer je ono najznačajniji i najvrjedniji izvor konkurentske prednosti poduzeća. == Stukturalni (organizacijski) kapital == Strukturalni (organizacijski) kapital je utjelovljenje ljudskog kapitala i njegova infrastrukturna podrška, te predstavlja sve čimbenike koji u poduzeću ostaju nakon što zaposlenici nakon radnog vremena napuste poduzeće. Ti čimbenici su: * '''''Intelektualno vlasništvo''''' - cjelokupno materijalizirano, kodificirano znanje: patenti, licence, autorska prava, franšize, software programi i sav ostali materijalizirani vrijednosni ljudski kapital. * '''''Organizacijski procesi''''' - planovi, pismene strategije, nacrti, priručnici i poslovnici, pravila, upravljački podsustavi, poslovne aplikacije, baze podataka,... Za razliku od ljudskog kapitala, strukturalni kapital je moguće kvantificirati i vrijednosno odrediti. == Relacijski (potrošački) kapital == Relacijski (potrošački) kapital predstavlja odnose između strateških poslovnih jedinica poduzeća, te međuodnose između poduzeća i vanjske okoline (potrošači, distributeri, partneri, i sve ostale interesne skupine iz vanjskog okruženja poduzeća. Relacijski kapital je moguće grupirati u tri kategorije: # Poslovne mreže # Brand (tržišna marka) # Potrošači, tj. odnos poduzeća s njima. == Literatura == * Edvinsson, L. & Malone, M.S.: ''Intellectual Capital: Realising Your Company’s True Value by Finding Its Hidden Brainpower'', HarperCollins, New York, 1997. (http://www.amazon.com/Intellectual-Capital-Realizing-Companys-Brainpower/dp/0887308414) * Thomas A. Stewart: ''Your company's most valuable asset: intellectual capital'', FORTUNE Magazine, October 3, 1994 (http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1994/10/03/79803/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130518111643/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1994/10/03/79803/ |date=18. svibnja 2013. }}) * Sundać D., Švast N.: ''Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća'', Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009. (http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/Knjizica_intelektualni_kapital.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305131621/http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/Knjizica_intelektualni_kapital.pdf |date=5. ožujka 2016. }}) * Leadbeater, C., London, D.: ''New Measures for the New Economy'', International Symposium: Measuring and Reporting Intellectual Capital: Experience, Issues, and Prospects, Technical Meeting, Amsterdam, 1999. * Samuel M. Felton, William C. Finnie: ''Knowledge is today’s capital: interviews Thomas A. Stewart'', Strategy & Leadership Volume: 31, Issue: 2, 2003. (http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?issn=1087-8572&volume=31&issue=2&articleid=872866&show=abstract{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}) *Mertins K., Alwert K., Heisig P.:''Wissensbilanz zur Kommunikation und Steuerung des Intellektuellen  Kapitals, Ansaetze und Praxis,'' Frauenhof Institute, Germany (https://link.springer.com/chapter/10.1007%2F3-540-27519-3_1) *Amidon D., Formica P., Mercier-Laurent E.: ''Knowledge Economics: Emerging principles, practices and policies, Tartu,'' 2005. Entovation Collective Readings (Tartu University Press. <nowiki>ISBN 9949110661</nowiki>; 13: 978-9949110667;) *Bonfour A., Edvinsson L.,''Intellectual Capital for Communities - Nations, Regions, Cities and other Communities,'' Boston, 2004., Elsevier Butterworth Heinemann (https://www.sciencedirect.com/book/9780750677738/intellectual-capital-for-communities) *Jelčić K., ''Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama'', Zagreb, 2002., Hrvatska gospodarska komora, besplatna e-knjiga (https://www.yumpu.com/xx/document/view/22271444/ovdje-hrvatska-gospodarska-komora) *Jelčić K., ''Intellectual Capital -Handbook of IC Management in Companies,'' Zagreb 2007. (https://www.scribd.com/document/492311290/Handbook-Intellectual-Capital-Management) *Pulić A.: Intellectual capital – does it create or destroy value? Journal, Measuring Business Excellence, Volume 8 Issue 1, 2004. (https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/13683040410524757/full/html *Ahonen G.'',Inspired by Knowledge in Organisations: Essays in honor of Professor Karl-Erik Sveiby,'' Hanken, 2008. (https://helda.helsinki.fi/handle/10227/295) *Pulić A., Sundač D., ''Intelektualni kapital, Rijeka, 1998. (''https://www.bib.irb.hr/35380) *Pulić A., Sundač D., ''Intelektualni kapital-ključni resurs 21. stoljeća'', Rijeka 2001. (8<nowiki/>http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlid=31&H=&E=&lok=&zbi=&sqlx=47662 ) [[Kategorija:Faktori proizvodnje]] 6etq6d9xcih62jxh1k3ylwxgu7d5dpa 0 46517 7469457 7405035 2026-05-27T10:00:37Z Franjo-22121990 352016 7469457 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{Coord|45.8113477593438|N|15.9846997261047|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}} {{Infookvir tvrtka |ime = Hrvatska narodna banka |slika = [[Slika:Croatian National Bank.jpg|260px]] |vrsta = središnja banka Republike Hrvatske |burzovni_simbol = |osnutak = [[21. prosinca]] [[1990.]] u Zagrebu |prestala_postojati = |osnivači = [[Republika Hrvatska]] |sjedište = Trg hrvatskih velikana 3 |sjedište_grad = [[Zagreb]] |sjedište_država = {{Z+X|HRV}} |ključne_osobe = [[Ante Žigman]], [[Sandra Švaljek]], Michael Faulend, Bojan Fras, Martina Drvar, Slavko Tešija, Roman Šubić |izvršni_direktor = |pokriveno_područje = [[Republika Hrvatska]] |industrija = [[bankarstvo]] |proizvodi = |usluge = |operativni_prihod = |zaposleni = |holding = |divizije = |podruž = |vlasnik = [[Republika Hrvatska]] |slogan = |web = [http://hnb.hr/ Službena stranica] |dodatak = }} '''Hrvatska narodna banka''' ('''HNB''', od [[1990.]] do [[1997.]] godine '''''Narodna banka Hrvatske''''') je [[središnja banka]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] sa sjedištem u [[Zagreb]]u. Hrvatska narodna banka odgovorna je za održavanje stabilnosti cijena u Republici Hrvatskoj. Sukladno članku 53 ustava RH "U svom je radu samostalna i neovisna, a izvješća o svom djelovanju podnosi [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]." HNB ima temeljni kapital u iznosu od 2.500.000.000 kuna i u isključivom je vlasništvu Republike Hrvatske, koja jamči za obveze HNB-a. Hrvatsku narodnu banku zastupa guverner HNB-a, a od [[srpanj|srpnja]] [[2012.]] to je prof.dr.sc. [[Boris Vujčić]]. HNB djeluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci. == Osnivanje == [[Ustav Republike Hrvatske]], donesen 21. prosinca 1990., odredio je u članku 53. Narodnu banku Hrvatske kao središnju banku Republike Hrvatske, tada članice [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], i utvrdio njezine odgovornosti: "Narodna banka Hrvatske je središnja banka Republike Hrvatske. Narodna banka Hrvatske odgovorna je, u okviru svojih prava i dužnosti, za stabilnost valute i za opću likvidnost plaćanja u zemlji i prema inozemstvu. Narodna banka Hrvatske u svom radu je samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Dobit ostvarena poslovanjem Narodne banke Hrvatske pripada državnom proračunu. Položaj Narodne banke Hrvatske uređuje se zakonom, Izmjenama i dopunama Ustava 1997. i 2010. godine, a naziv središnje banke 1997. promijenjen je u Hrvatska narodna banka." == Cilj i zadaci== Osnovni cilj HNB-a jest održavanje stabilnosti cijena. Zadaci HNB-a su sljedeći: #utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike #držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske #izdavanje novčanica i kovanog novca #izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača #obavljanje poslova supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava #vođenje računa kreditnih institucija i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje kredita kreditnim institucijama i primanje u depozit sredstava kreditnih institucija #uređivanje i unapređivanje sustava platnog prometa #obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku #donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti #pridonošenje stabilnosti financijskog sustava u cjelini #obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova. Hrvatska narodna banka će, ne dovodeći u pitanje ostvarivanje cilja iz članka 3. stavka 1. Zakona o HNB-u, podupirati opću gospodarsku politiku Europske unije podupirući ciljeve Europske unije sukladno članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. == Djelovanje HNB-a == === Monetarna i devizna politika === Hrvatska narodna banka utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku u Republici Hrvatskoj. Na temelju ovlasti iz stavka 1. članka 9. Zakona o HNB-u (2013.), Hrvatska narodna banka može, radi ostvarivanja utvrđene monetarne i devizne politike, odrediti mjere i instrumente koji su joj potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti kreditnih institucija i za reguliranje količine novca u optjecaju te donositi mjere u vezi s kamatnim stopama i tečajem domaće valute. '''Poslovi na otvorenom tržištu''' Radi provođenja utvrđene monetarne i devizne politike Hrvatska narodna banka može u svoje ime izdavati vlastite vrijednosne papire koji glase na domaću ili stranu valutu te na financijskim tržištima ugovarati kupnje, prodaje i zamjene vrijednosnih papira i drugih lakoutrživih financijskih instrumenata, kao i prava i obveza u vezi s istima. Ugovori se mogu sklapati kao ugovori o promptnoj kupnji i prodaji, kupnji i prodaji na rok, zamjeni, prijeboju, povratnoj kupnji (repo poslovi) te kao drugi ugovori s vrijednosnim papirima. '''Odobravanje kredita kreditnim institucijama''' Radi podmirivanja redovitih potreba za likvidnošću kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka može odobravati kredite kreditnim institucijama uz odgovarajuće instrumente osiguranja. U slučaju hitnih i nepredviđenih potreba za likvidnošću kreditnih institucija, Hrvatska narodna banka može kreditnim institucijama odobravati kratkoročne kredite uz uvjet da su ti krediti osigurani odgovarajućim instrumentima osiguranja. Uvjete kreditiranja za kredite Hrvatska narodna banka može utvrditi podzakonskim propisima. '''Diskontni poslovi''' Hrvatska narodna banka može na temelju ponude solventne kreditne institucije diskontirati sljedeće vrijednosne papire: 1) dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj ili za koje neopozivo jamči osoba čije su kratkoročne obveze utvrdile dvije međunarodno priznate agencije za utvrđivanje kreditnog 5 rejtinga i razvrstale ga u jednu od dvije najviše kategorije, a koji su preneseni na kreditnu instituciju, s preostalim rokom dospijeća do tri mjeseca računajući od dana kad ih je Hrvatska narodna banka diskontirala, 2) dužničke vrijednosne papire koje je izdala ili za koje jamči Republika Hrvatska ili Hrvatska narodna banka, plative u Republici Hrvatskoj, koji čine dio javne emisije i koji dospijevaju u roku do tri mjeseca od dana kad ih je Hrvatska narodna banka diskontirala. Uvjete diskontnih poslova i visinu diskontne stope Hrvatska narodna banka utvrđuje podzakonskim propisom. '''Kamatne stope na kreditne i diskontne poslove''' Hrvatska narodna banka utvrđuje podzakonskim propisom kamatne stope na kreditne i diskontne poslove Hrvatske narodne banke. '''Obvezna pričuva''' Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje obvezu kreditnih institucija da izdvoje i održavaju obveznu pričuvu na računu za namiru i u blagajni ili na izdvojenom računu u Hrvatskoj narodnoj banci. Obvezna pričuva određuje se u postotku propisanom s obzirom na vrstu, ročnost, veličinu i povećanje depozita i drugih obveza kreditne institucije. Podzakonskim propisom o obveznoj pričuvi propisat će se i osnovica te način obračuna obvezne pričuve. Na izdvojena sredstva obvezne pričuve Hrvatska narodna banka može plaćati kreditnoj instituciji naknadu. Kreditne institucije koje nepravilno obračunavaju obveznu pričuvu ili koje u propisanom roku ne izdvajaju, odnosno ne održavaju obveznu pričuvu, dužne su za nedostatno izdvojeni odnosno održavani iznos obvezne pričuve platiti naknadu Hrvatskoj narodnoj banci. '''Trgovanje devizama i efektivnim novcem''' Hrvatska narodna banka trguje devizama i efektivnim novcem na promptnom i terminskom tržištu, financijskim instrumentima ili drugom imovinom koja, u skladu s člankom 18. stavkom 2. Zakona o HNB-u (2013.), čini međunarodne pričuve Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka obavlja druge zakonom utvrđene poslove vezane uz provođenje devizne politike te ugovara ili određuje tečaj po kojem kupuje i prodaje devize i efektivni novac na deviznom tržištu. '''Upravljanje međunarodnim pričuvama''' Pri odabiru ulaganja u pojedine oblike imovine, Hrvatska narodna banka se u prvom redu rukovodi načelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja. Hrvatska narodna banka upravlja međunarodnim pričuvama na način koji je najbolje prilagođen monetarnoj i deviznoj politici i kojim se pridonosi nesmetanom ispunjavanju obveza Republike Hrvatske prema inozemstvu. '''Otvaranje računa u inozemstvu, međunarodni poslovi i plaćanja''' Radi obavljanja zadataka utvrđenih Zakonom o HNB-u (2013.) i drugim propisima Hrvatska narodna banka može otvarati račune u inozemstvu. Hrvatska narodna banka može prodavati i kupovati valutu Republike Hrvatske u inozemstvu. Hrvatska narodna banka može obavljati sve vrste bankovnih i financijskih poslova s drugim središnjim bankama, kreditnim i financijskim institucijama sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, međunarodnim institucijama i organizacijama, uključujući davanje i uzimanje kredita. Može sklapati ugovore o plaćanju i namiri s inozemnim klirinškim institucijama. Ugovore može sklopiti u svoje ime i za svoj račun ili za račun Republike Hrvatske. === Izdavanje novčanica i kovanog novca === Hrvatska narodna banka ima isključivo pravo izdavanja novčanica i kovanog novca, uključujući numizmatičke kovanice. '''Propisivanje izgleda novčanica i kovanog novca''' Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom utvrđuje nominalni iznos, mjere, težinu, izgled i ostala obilježja novčanica i kovanog novca koje izdaje. Hrvatska narodna banka odgovorna je za tiskanje novčanica i kovanje kovanog novca, sigurnost i pohranu neizdanih novčanica i kovanog novca te čuvanje i uništavanje novčanica i kovanog novca povučenih iz optjecaja, kao i materijala koji služe za izradu novčanica i kovanog novca. '''Autorska prava''' Hrvatska narodna banka je nositelj svih imovinskih autorskih prava na novčanicama i optjecajnome kovanom novcu koji glase na kune i lipe. Reproduciranje novčanica i optjecajnoga kovanog novca koji glase na kune i lipe nije dopušteno bez prethodnog pristanka Hrvatske narodne banke. '''Plan izdavanja, inventar novčanica i opskrba novčanicama i kovanim novcem''' Hrvatska narodna banka planira izdavanje novčanica i kovanog novca te upravlja ukupnim pričuvama gotovine. Hrvatska narodna banka organizira i osigurava redovitu opskrbu novčanicama i optjecajnim kovanim novcem na teritoriju Republike Hrvatske. == Ustroj i upravljanje == Tijela Hrvatske narodne banke su Savjet Hrvatske narodne banke i guverner Hrvatske narodne banke. === Savjet HNB-a === Savjet Hrvatske narodne banke sastoji se od osam članova, a čine ga guverner, zamjenik guvernera i šest viceguvernera. Savjet je najviše tijelo hrvatske središnje banke i odgovoran je za ostvarivanje cilja i izvršavanje zadataka HNB-a. Predsjednik Savjeta je guverner, a Statutom Hrvatske narodne banke određeno je koje poslove iz svoje nadležnosti Savjet može prenijeti na guvernera. Savjet Hrvatske narodne banke na svojim sjednicama koje se u pravilu održavaju jednom mjesečno, utvrđuje okvir i mjere monetarne i devizne politike te određuje strategiju i politiku upravljanja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske. Odlučivanje o apoenima i obilježjima novčanica i kovanog novca i njihovu puštanju u optjecaj i povlačenju iz optjecaja također je zadaća Savjeta Hrvatske narodne banke, kao i donošenje odluka povezanih s poslovanjem i nadzorom nad kreditnim institucijama: izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnicama kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, davanje i oduzimanje suglasnosti za pripajanje kreditnim institucijama i za stjecanje dionica kreditnih institucija te davanje i oduzimanje suglasnosti za imenovanje predsjednika i članova uprava i nadzornih odbora kreditnih institucija. Savjet Hrvatske narodne banke također utvrđuje insolventnost kreditnih institucija i odlučuje o davanju prijedloga za pokretanje stečajnog postupka ili o oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija. U djelokrugu Savjeta Hrvatske narodne banke jest i utvrđivanje kamatnih stopa HNB-a i naknada za usluge HNB-a, donošenje podzakonskih propisa kojima se regulira devizno poslovanje pravnih i fizičkih osoba i poslovanje ovlaštenih mjenjača te izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad platnih sustava i donošenje podzakonskih propisa kojima se propisuje način njihova rada. Savjet Hrvatske narodne banke također donosi Statut Hrvatske narodne banke, financijski plan HNB-a, financijska izvješća HNB-a i izvješća o monetarnoj politici prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci. '''Imenovanje i status članova Savjeta Hrvatske narodne banke''' Guvernera, zamjenika i viceguvernere Hrvatske narodne banke imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove i na osnovi mišljenja Odbora za financije i državni proračun. Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke imenuju se na šest godina, moraju biti državljani Republike Hrvatske s priznatim osobnim ugledom i profesionalnim iskustvom na monetarnom, financijskom, bankarskom ili pravnom području. === Guverner HNB-a === Guverner Hrvatske narodne banke upravlja i rukovodi poslovanjem HNB-a, predstavlja i zastupa hrvatsku središnju banku te je odgovoran za provođenje odluka Savjeta Hrvatske narodne banke. Guverner određuje pobliže uvjete i način obavljanja supervizije i nadzora kreditnih institucija, vrste, rokove, redoslijed i postupak poduzimanja mjera u odnosu na kreditne institucije, a donosi i rješenja u postupku supervizije i nadzora nad tim institucijama. Zadaće guvernera uključuju i donošenje akata kojima se uređuje funkcioniranje središnje banke kao i imenovanje i razrješavanje osoba s posebnim ovlastima i odgovornostima u HNB-u. Guverner donosi podzakonske propise, odluke i opće akte iz djelokruga HNB-a te odlučuje o drugim pitanjima za koja je prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci te drugim zakonima i propisima nadležan. Guverner Hrvatske narodne banke član je Općeg vijeća Europske središnje banke. Dosadašnji Guverneri HNB-a su sljedeći: * dr.sc. [[Ante Čičin-Šain]] (kolovoz 1990. – svibanj 1992.) * dr.sc. [[Pero Jurković]] (lipanj 1992. – veljača 1996.) * dr.sc. [[Marko Škreb]] (ožujak 1996. – srpanj 2000.) * dr.sc. [[Željko Rohatinski]] (srpanj 2000. – srpanj 2012.)<ref name="HNBweb">Hrvatska narodna banka, službene internetske stranice, http://www.hnb.hr, dostupno na: 15. siječnja 2011.</ref> * dr.sc. [[Boris Vujčić]] (srpanj 2012. – srpanj 2024.)<ref>{{Cite web |url=https://www.hnb.hr/o-nama/funkcije-i-struktura/savjet-i-rukovodstvo/guverne/ |title=Guverner – HNB |date=25. rujna 2021. |website=Hrvatska narodna banka, službene internetske stranice |access-date=25. rujna 2021. |archive-date=25. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210925111036/https://www.hnb.hr/o-nama/funkcije-i-struktura/savjet-i-rukovodstvo/guverne/ |url-status=bot: unknown }}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|National Bank of Croatia}} * [http://www.hnb.hr/ Službene stranice HNB-a] {{Hrvatska}} {{Samostalna i neovisna tijela Republike Hrvatske}} [[Kategorija:Hrvatske javne ustanove]] [[Kategorija:Banke u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Središnje banke|Hrvatske]] 7bvmzsmdu58je63qzojwsm84yg1g3j4 10 46929 7469337 7220843 2026-05-27T04:30:29Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469337 wikitext text/x-wiki {{#if: {{{1|}}} | | <div style="display: none;">}}{{#switch: {{{1|}}} | left = <div class="thumb floatleft"> | right = <div class="thumb floatright"> | center|centre = <div class="center"><div class="thumb tnone"> | #default = <div class="thumb floatright"> }}<div class="thumbinner" style="width:{{#expr: {{{3|0}}} + {{{5|0}}} + 8}}px;"> {| style="background: transparent; border: 0; padding: 0; margin: 0; width:{{#expr: {{{3|0}}} + {{{5|0}}} + 4}}px;" cellspacing="0" |- style="vertical-align:top;" | style="padding: 0; margin: 0;" class="thumbimage" | [[Slika:{{{2}}}|{{{3}}}px|{{{6|}}}]] | style="padding: 0; margin: 0; border: 0; width: 2px" | | style="padding: 0; margin: 0;" class="thumbimage" | [[Slika:{{{4}}}|{{{5}}}px|{{{6|}}}]] |- style="vertical-align:top;" {{#if: {{{7|}}} | {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption">{{{6|}}}</div> {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption">{{{7|}}}</div> | {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" colspan="3" {{!}} <div class="thumbcaption">{{{6|}}}</div> }} |} </div> {{#switch: {{{1|}}} | center|centre = </div></div> | </div> }}{{#if: {{{1|}}} | | </div> <code><nowiki>{{Dvostruka slika|left/right/center|Slika 1|Veličina 1|Slika 2|Veličina 2|Opis slike 1|Opis slike 2}}</nowiki></code> }}<noinclude> === Predložak === Kod za predložak je sljedeći: :<code><nowiki>{{Dvostruka slika|left/right/center|lijeva slika|veličina lijeve slike|desna slika|veličina desne slike|opis lijeve slike|opis desne slike}}</nowiki></code> === Primjeri === {{Dvostruka slika|right|Yellow card.svg|60|Red card.svg|60|Crveni i žuti karton.}} Desno, s jednim opisom: :<code><nowiki>{{Dvostruka slika|right|Yellow card.svg|60|Red card.svg|60|Crveni i žuti karton.}}</nowiki></code> <br clear=all> {{Dvostruka slika|left|Yellow card.svg|60|Red card.svg|60|Žuti|Crveni}} Lijevo. S dva opisa, jedan ispod svake slike: :<code><nowiki>{{Dvostruka slika|left|Yellow card.svg|60|Red card.svg|60|Žuti|Crveni}}</nowiki></code> </noinclude> <noinclude>[[Kategorija:Predlošci za slike]]</noinclude> d7blls29bvors3uy4gp8ehjlvd5crtx 0 48331 7469390 6504535 2026-05-27T09:05:01Z ~2026-31632-49 362213 7469390 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:AirBaltic Airbus A220-300 at Riga Airport.jpg|mini|desno|200px|Zračna luka Riga]] [[Latvija|Latvijski]] (letonski) prometni sustav raspolaže s oko 56 000 km [[cestovni promet|cestovne mreže]] i oko 2 400 km [[željeznički promet|željezničke]], razvija se i osuvremenjuje. [[Zapadna Dvina]], iako pokrivena ledom tijekom zime, važan je riječni plovni put, a glavna je luka [[Riga]]. == Izvori == {{Izvori}} {{Nedostaju izvori}} {{Mrva-promet}} [[Kategorija:Promet Latvije| ]] cgb669bnzq7kkziik1wfdzajkneid56 7469394 7469390 2026-05-27T09:10:23Z Croxyz 205325 7469394 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:AirBaltic Airbus A220-300 at Riga Airport.jpg|mini|desno|200px|Zračna luka Riga]] [[Latvija|Latvijski]] prometni sustav raspolaže s oko 56.000 km [[cestovni promet|cestovne mreže]] i oko 2400 km [[željeznički promet|željezničke]], razvija se i osuvremenjuje. [[Zapadna Dvina]], iako pokrivena ledom tijekom zime, važan je riječni plovni put, a glavna je luka [[Riga]]. == Izvori == {{Izvori}} {{Nedostaju izvori}} {{Mrva-promet}} [[Kategorija:Promet Latvije| ]] hjp30jffnetkk47c4329dic8lmnp8gt 0 50187 7469278 7240131 2026-05-27T02:46:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469278 wikitext text/x-wiki {{Nogometna liga | ime = Iranska Pro Liga | slika = | države = [[Iran]] | osnovana = [[2001.]] | viša_liga = | niža_liga = | broj_klubova = 16 | domaći_kupovi = | međunarodni_kupovi = | prvaci_sezone = 2013./14. | prvaci = [[Foolad F.C.|Foolad]] (2. naslov) | najuspješniji_klub = [[Sepahan Isfahan]] (4 naslova) | službena_stranica = | sezona = }}<!-- naći naziv lige na perzijskom, ali u latiničnom prijepisu! --> '''Iranska Pro Liga''' (Iranska premijer nogometna liga, [[perzijski]]: ''یگ برتر فوتبال ایران,'') je najvažnije [[nogomet]]no natjecanje u [[Iran]]u. Jedan je od brojnih koraka u evoluciji iranske nogometne lige. Liga sustav odražava sustav koji je trenutačno u uporabi u [[Engleska|Engleskoj]]: Premijer liga je najprva liga, zatim ju slijedi po ljestvici [[Iran Football's 1st Divison|1. divizija]], pa 2. divizija te niže zonske lige. == Prije 1970-ih == Prije 1970-ih godina, Iran nije imao službeno državno nogometno natjecanje. Većina momčadi je sudjelovala u gradskim prvenstvima. [[Esteghlal Teheran|Taj]]¹ i [[Persepolis Teheran|Pirouzi]]² iz [[Teheran]]a su postali dvije najomiljenije momčadi sredinom 1960-ih, a tako je ostalo i do danas. [[Pas Teheran|Pas]], [[Shahin FC]], [[Esteghlal Teheran|Taj]], [[Daraei FC]] su osvajali prvenstava u teheranskoj ligi tijekom ovog razdoblja. == Takhte Jamshid Cup == [[1972.]] godine krenulo je natjecanje zvano [[Takhte Jamshid kup]]. Pokrenuto je s nakanom za uključiti momčadi iz cijele države. Kao i uobičajeno, prevlast su imale teheranske momčadi, a ponajviše [[Pas Teheran|Pas]], koji je osvojio dva zadnja kupa. Ovo natjecanje je trajalo sve do [[iranska revolucija 1979.|iranske islamske revolucije]], i prvenstvo 1978. je ostalo nedovršenim. == 1980-te == Zbog revolucije i [[iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]], nogomet više nije bio predmetom kojem se daje važnost prije ostllih. Klubovi su imali vrlo malo novca za rad, a i zbog političkih razloga imena momčadi, uprava i izvori sredstava su promijenjeni. Nije bilo velikog ligaškog natjecanja u razdoblju od 1980. do 1989. godine, samo par kup-natjecanja i neka ligaška prvenstva kao što je 17. [[Lige Shahrivar]] i [[Qods kup]]. [[1989.]] je počelo natjecanje u [[Lige Qods]], a Esteghlal iz Teherana je bio prvakom te lige. == Lige Azadegan == "Lige Qods" je 1991. godine preimenovana u "Lige Azadegan"³, <!-- [[Iran Football's 1st Division|Lige Azadegan]] -->. Ime je dobila u čast iranskih ratnih zarobljenika, koji su bili pušteni na slobodu. Počela je funkcionirati u sezoni 1991/92. Po prvi put nakon više od 10 godina, Iran je imao državno prvenstvo. Pas iz Teherana je bio prvim prvakom. [[Pas Teheran|Pas]] i [[Saipa Teheran|Saipa]] iz Teherana su vladale ligom prvih četiriju godina. Broj sudioničkih momčadi se mijenjao iz godine u godinu. U istom razdoblju, Pas i Esteghlal su uspjeli osvojiti <!-- AFC Champions League -->[[Azijska Liga prvaka|Azijsku Ligu prvaka]]. Do sredine 1990-ih, Persepolis i Esteghlal su vratili staru prevlast, pa je tako svako prvenstvo između 1995. i 2001. imalo za prvaka ili Esteghlala ili Persepolisa. Ova dva kluba su imala najnadarenije igrače u cijelom Iranu, pa se državna nogometna reprezentacija većinom sastojala od Persepolisovih i Esteghlalovih igrača. Jedan dio najnadarenijih igrača koje je ikad Iran vidio je otkriven u ovom razdoblju. == IPL: Iranska Pro Liga == U 2001/02. sezoni je krenula prva prava profesionalna nogometna liga u Iranu. Ipak, brojne su kritike prema novoj ligi usmjerene u pravcu toga da je ova liga profesionalna samo u nazivu, i da nedostaje mnoštvo sastavnica potrebnih jednoj pravoj profesionalnog ligi. U pravcu profesionalizma su iduća kretanja: igračke plaće su porasle, a izrastaju momčadi iz raznih pokrajina i nadareni igrači koji poniču u njima. Momčadi kao [[Sepahan Isfahan|Foolad Sepahan]] i [[Zob Ahan Isfahan|Zob Ahan]] iz Isfahana te [[Foolad Ahvaz|Foolad]] iz Ahvaza iz pokrajine Huzestana su pokazale sposobnost natjecati se, iako nisu iz Teherana. U sezoni 2006/07., natjecanje se zove '''Kup Perzijskog zaljeva''' (eng. ''Persian Gulf Cup''). Naime, [[12. kolovoza]] [[2006.]], Iranski nogometni savez je odlučio promijeniti naziv lige. Novo ime je na engleskom '''[[Persian Gulf]] Cup'''.<ref>{{cite web |title={na perzijskom} برنامه‌ي كامل دور رفت ششمين دوره‌ي ليگ برتر فوتبال؛ ليگ برتر به «خليج فارس» تغيير نام داد |url=http://www.isna.ir/Main/NewsView.aspx?ID=News-769028&Lang=P |publisher=[[Iranian Students' News Agency|ISNA]] |accessdate=2006-08-14 }}</ref> This was done to promote the name of the Persian Gulf, instead of the incorrect variations which some nations and organizations use. The league logo was also changed, with the winner being selected from over 130 designs and unveiled on November 14, 2006.<ref>{{cite web |title=(na perzijskom)برترين طرح ارائه شده براي ليگ برتر انتخاب شد |url=http://iriff.ir/news/files/show_news.asp?id=6641&rc=3 |publisher=IRIFF Official Website |accessdate=2006-11-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726185222/http://iriff.ir/news/files/show_news.asp?id=6641&rc=3 |archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref> == Momčadi Iranske premijer nogometne lige 2006./2007. == *[[Abu Muslem Mashhad]] iz pokrajine [[Razavi Horasan]] *[[Bargh Shiraz]] *[[Esteghlal Teheran]] *[[Esteghlal Ahvaz]] *[[Fajre Sepasi]] [[Shiraz]] *[[Foolad Ahvaz]] *[[Malavan Anzali]] [[Bandar Anzali]] *[[Mes Kerman]] *[[Pas Teheran]] *[[Paykan Teheran]] *[[Persepolis Teheran]] *[[Rah Ahan Teheran]] *[[Saba Battery Teheran]] *[[Saipa Teheran]] *[[Sepahan Isfahan]] *[[Zob Ahan Isfahan]] == Prvaci iranskih liga == === Lokalne lige === * '''1960.''' [[Shahin FC]] * '''1961.''' nije bilo ligaškog natjecanja * '''1962.''' [[Daraei FC]] * '''1963. – 1966.''' nije održano * '''1967.''' [[Pas Teheran]] * '''1968.''' [[Pas Teheran]] * '''1969.''' nije bilo ligaškog natjecanja * '''1970.''' [[Esteghlal Teheran|Taj]] * '''1971.''' [[Persepolis Teheran]] * '''1972.''' nije bilo ligaškog natjecanja === Takhte Jamshid kup === * '''1973.''' [[Persepolis Teheran]] * '''1974.''' [[Esteghlal Teheran|Taj]] * '''1975.''' [[Persepolis Teheran]] * '''1976.''' [[Pas Teheran]] * '''1977.''' [[Pas Teheran]] * '''1978.''' nedovršeno zbog [[Iranska revolucija 1979.|revolucije]] === 1980-te === * '''1979. – 1989.''' nije bilo ligaškog natjecanja === Lige Qods === * '''1989. – 90.''' [[Esteghlal Teheran]] === Lige Azadegan === * '''[[Lige Azadegan 1991./92.|1991./92.]]''': [[Pas Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1992./93.|1992./93.]]''': [[Pas Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1993./94.|1993./94.]]''': [[Saipa Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1994./95.|1994./95.]]''': [[Saipa Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1995./96.|1995./96.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1996./97.|1996./97.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1997./98.|1997./98.]]''': [[Esteghlal Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1998./99.|1998./99.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 1999./00.|1999./00.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Lige Azadegan 2000./01.|2000./01.]]''': [[Esteghlal Teheran]] === IPL === * '''[[Iranska Pro Liga 2001./02.|2001/02.]]''': [[Persepolis Teheran]] * '''[[Iranska Pro Liga 2002./03.|2002/03.]]''': [[Sepahan Isfahan]] * '''[[Iranska Pro Liga 2003./04.|2003/04.]]''': [[Pas Teheran]] * '''[[Iranska Pro Liga 2004./05.|2004/05.]]''': [[Foolad Ahvaz]] * '''[[Iranska Pro Liga 2005./06.|2005/06.]]''': [[Esteghlal Teheran]] == Kup Perzijskog zaljeva == * '''[[Iranska prva nogometna liga 2006./07.|2006./07.]]: [[Saipa Teheran]] * '''[[Iranska prva nogometna liga 2007./08.|2007./08.]]: [[Persepolis Teheran]] NAPOMENE:<br> 1. '''[[Esteghlal Teheran|Taj]]''' je promijenio ime u '''Esteghlal''' [[1979.]]<br> 2. '''Shahin FC''' je raspušten, a svi igrači su mu u nekoliko valova prešli u '''[[Persepolis Teheran|Persepolis]]''' 1968., koji je promijenio ime potom u '''Pirouzi''' 1986.; staro ime Persepolis je još u uporabi u Iranu i preferirani je naziv<br> 3. '''Lige Azadegan''' je danas (2006.) ime drugoligaškom natjecanju (po hrv.mjerilima) u Iranu; samo je IPL viša liga. == Naslovi == *Persepolis FC, 8 puta *Pas, 7 puta *Esteghlal Teheran, 6 puta *Saipa Teheran, 2 puta *Sepahan Isfahan, 1 put *Foolad Ahvaz, 1 put *Daraei FC, 1 put <!-- ==Vidi još== *[[Iranska nogometna 1. divizija|Azadegan League]] *[[Hazfi kup]] *[[Iranski superkup]] *[[Iran AFC kup (Jaam Velayat)]]{{newdsm}} *[[Iranian Club Football Season by Season Top Goalscorers]] *[[Iranian Club Football Top All-time Goal Scorers]] *[[Navad]] {{Iranian Premier League}} --> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.iraninfo.dk/component/option,com_content/task,view/id,59/Itemid,2/ www.iraninfo.dk - Povijst iranskog nogometa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071006105843/http://www.iraninfo.dk/component/option,com_content/task,view/id,59/Itemid,2/ |date=6. listopada 2007. }} *[http://www.iraninfo.dk/index.php?option=com_wrapper&Itemid=51/ www.iraninfo.dk - tjedni sportski magazin Iranske Pro Lige] *[http://www.iranfootballonline.com/ Iranski nogomet online (IFO): Statistika - Vijesti - Zabava - MultiMedia] *[http://www.iranfootballcenter.com/ Iranski nogometni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060718173618/http://iranfootballcenter.com/ |date=18. srpnja 2006. }} *[http://www.websitetoolbox.com/tool/gb/ifp Str. iranskog nogometa] *[http://www.iriff.ir/ IRIFF - Nogometna reprezentacija Islamske Republike Iran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719215942/http://www.iriff.ir/ |date=19. srpnja 2006. }} *[http://www.iplstats.com/ Statistika Iranske Pro Lige] *[http://www.persianleague.com/ Perzijska nogometna liga] *[http://www.persianfootball.com/ PFDC] *[http://www.irfo.ir/ IRFO - Iranska FIFA Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719023847/http://www.irfo.ir/ |date=19. srpnja 2006. }} *[http://www.irangoals.com/ www.irangoals.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919210722/http://www.irangoals.com/ |date=19. rujna 2020. }} *[http://www.irankicks.com/ www.irankicks.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060715200830/http://www.irankicks.com/ |date=15. srpnja 2006. }} *[http://www.iransportspress.com/ www.iransportspress.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190207015025/http://www.iransportspress.com/ |date=7. veljače 2019. }} *[http://www.parsfootball.com/ www.parsfootball.com] {{IPL sezone}} [[Kategorija:Iranska Pro Liga| ]] 2asl4o0gore8uc2qj084wim0pivno2o 0 51236 7469057 7081052 2026-05-26T15:53:29Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Atoli|Atoli]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469057 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coral atoll formation animation.gif|mini|200px|Nastanak atola po [[Charles Darwin|Charlesu Darwinu]]]] '''Atol''' je prstenasti [[Greben|koraljni greben]]. Obično imaju [[prsten]]asti ili polukružni oblik, a u sredini je plitki [[zaljev]] − [[laguna]]. Ovaj koraljni greben prstenastog oblika koji zatvara plitku lagunu jest na mjestu nekadašnjeg [[vulkan]]skog otoka.<ref>{{cite book |last1=Erickson |first1=Jon |title=Marine Geology: Exploring the New Frontiers of the Ocean |publisher=Facts on File, Inc. |year=2003 |isbn=978-0-8160-4874-8 |pages=126–128 |ref=none |url=https://books.google.com/books?id=CYCiFksxZckC&pg=PA126}}</ref> Većina atola je rasprostranjena diljem Tihog oceana, a ti se uglavnom pusti koraljni grebeni danas turistički valoriziraju ili služe kao poligoni za ispitivanje nuklearnog oružja. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Atoll}} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Geomorfologija]] ro5hyyn89nui1ksv6ulmi3u9wnenrrj 7469059 7469057 2026-05-26T15:53:43Z Argo Navis 852 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Argo Navis|Argo Navis]] ([[User talk:Argo Navis|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ivi104|Ivi104]] 7081052 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coral atoll formation animation.gif|mini|200px|Nastanak atola po [[Charles Darwin|Charlesu Darwinu]]]] '''Atol''' je prstenasti [[Greben|koraljni greben]]. Obično imaju [[prsten]]asti ili polukružni oblik, a u sredini je plitki [[zaljev]] − [[laguna]]. Ovaj koraljni greben prstenastog oblika koji zatvara plitku lagunu jest na mjestu nekadašnjeg [[vulkan]]skog otoka.<ref>{{cite book |last1=Erickson |first1=Jon |title=Marine Geology: Exploring the New Frontiers of the Ocean |publisher=Facts on File, Inc. |year=2003 |isbn=978-0-8160-4874-8 |pages=126–128 |ref=none |url=https://books.google.com/books?id=CYCiFksxZckC&pg=PA126}}</ref> Većina atola je rasprostranjena diljem Tihog oceana, a ti se uglavnom pusti koraljni grebeni danas turistički valoriziraju ili služe kao poligoni za ispitivanje nuklearnog oružja. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Atoll}} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Atoli|*]] 3fxqqaer91r0pjavhopfv7j59g546qj 0 51938 7469181 6737951 2026-05-26T20:31:40Z Carlogold 362180 7469181 wikitext text/x-wiki {{Infobox valuta |ime_valute =Britanska funta |izvorno_ime =Pound sterling |slika_1 =Bank of England polymer notes collage.png |opis_1 =Kolaž trenutno važećih polimernih novčanica Bank of England (£5, £10, £20 i £50) |iso_kod =GBP |korisnik_država =[[Velika Britanija]] |stopa_inflacije =2.4 % |izvor_datum_inf =[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4797217.stm BBC News]<br>[[16. kolovoza]] [[2006.]] |najmanja_jedinica =[[penny]] |oznaka =£ |kovanice =1p, 2p, 5p, 10p, 20p, 50p, £1, £2, £5 |novčanice =£5, £10, £20, £50 |nacionalna_banka =Bank of England |web_banka =www.bankofengland.co.uk/ |tiskara =Bank of England |web_tiskara =www.bankofengland.co.uk/ |kovnica =Royal Mint |web_kovnica =www.royalmint.com/ }} '''Britanska funta''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Pound Sterling''; simbol: '''£''', [[ISO 4217|ISO-kôd]]: '''GBP'''), [[novčana jedinica]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Krunski posjedi|područja u posjedu Britanske krune]] te [[službeno sredstvo plaćanja]] nekih [[Britanska prekomorska područja|Britanskih prekomorskih područja]]. == Ime == Simbol valute je £ i dolazi od [[latinski|latinskog]] ''librum'' (funta). Standardni [[ISO 4217|ISO-4217 valutni kôd]] glasi GBP (Great Britain Pound). Jedna britanska funta ('''1 GBP''') se dijeli na '''100''' penija. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] se često koristi žargonski naziv ''quid''. Ime ''"Sterling"'' dolazi od istoimene stare engleske srebrne kovanice, težine 1,555 Gramm (1/240 Pfund). Danas se samo još koristi da bi se razlikovale valute zemalja koje isto koriste riječ ''"Pound"''. Naziv '''"British pound"''' koji se često može čuti u [[SAD|američkom]] medijskom prostoru nije službeni naziv za '''britansku funtu'''. == Vidi još == * [[Popis valuta po državama]] == Izvori == {{izvor}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Money of the United Kingdom}} * [http://www.bankofengland.co.uk/banknotes/index.htm Novčanice Bank of England (englski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514223954/http://www.bankofengland.co.uk/banknotes/index.htm |date=14. svibnja 2008. }} * [http://www.scotbanks.org.uk/index.htm Novčanice škotske Banke (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060816071405/http://www.scotbanks.org.uk/index.htm |date=16. kolovoza 2006. }} * [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Grossbritannien-B-En.htm Povijesnih novčanica od Ujedinjeno Kraljevstvo] {{engl}} {{de}} * Funta novčanice izdane u [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Schottland-B-En.htm Škotskoj] i [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Nordirland-B-En.htm Sjevernoj Irskoj] {{engl}} {{de}} * Funta novčanice izdane na [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Jersey-B-En.htm Jersey], [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Guernsey-B-En.htm Guernsey] i [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Gibraltar-B-En.htm Gibraltar] {{engl}} {{de}} {{Europske valute}} {{mrva-novac}} [[Kategorija:Europske valute]] [[Kategorija:Gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva]] 2kn68896qea4u00n27cfyxxt3v17yxd 7469414 7469181 2026-05-27T09:22:29Z Tulkas Astaldo 38717 par sitnica 7469414 wikitext text/x-wiki {{Infobox valuta |ime_valute =Britanska funta |izvorno_ime =Pound sterling |slika_1 =Bank of England polymer notes collage.png |opis_1 =Kolaž trenutno važećih polimernih novčanica britanskih funta |iso_kod =GBP |korisnik_država =[[Velika Britanija]] |stopa_inflacije =2.4 % |izvor_datum_inf =[http://news.bbc.co.uk/1/hi/business/4797217.stm BBC News]<br>[[16. kolovoza]] [[2006.]] |najmanja_jedinica =[[penny]] |oznaka =£ |kovanice =1p, 2p, 5p, 10p, 20p, 50p, £1, £2, £5 |novčanice =£5, £10, £20, £50 |nacionalna_banka =Bank of England |web_banka =www.bankofengland.co.uk/ |tiskara =Bank of England |web_tiskara =www.bankofengland.co.uk/ |kovnica =Royal Mint |web_kovnica =www.royalmint.com/ }} '''Britanska funta''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Pound Sterling''; simbol: '''£''', [[ISO 4217|ISO-kôd]]: '''GBP'''), [[novčana jedinica]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Krunski posjedi|područja u posjedu Britanske krune]] te [[službeno sredstvo plaćanja]] nekih [[Britanska prekomorska područja|Britanskih prekomorskih područja]]. == Ime == Simbol valute je £ i dolazi od [[latinski|latinskog]] ''librum'' (funta). Standardni [[ISO 4217|ISO-4217 valutni kôd]] glasi GBP (Great Britain Pound). Jedna britanska funta ('''1 GBP''') se dijeli na '''100''' penija. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] se često koristi žargonski naziv ''quid''. Ime ''"Sterling"'' dolazi od istoimene stare engleske srebrne kovanice, težine 1,555 Gramm (1/240 Pfund). Danas se samo još koristi da bi se razlikovale valute zemalja koje koriste istu riječ ''"Pound"''. Naziv '''"British pound"''' koji se često može čuti u [[SAD|američkom]] medijskom prostoru nije službeni naziv za '''britansku funtu'''. == Vidi još == * [[Popis valuta po državama]] == Izvori == {{izvor}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Money of the United Kingdom}} * [http://www.bankofengland.co.uk/banknotes/index.htm Novčanice Bank of England (englski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514223954/http://www.bankofengland.co.uk/banknotes/index.htm |date=14. svibnja 2008. }} * [http://www.scotbanks.org.uk/index.htm Novčanice škotske Banke (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060816071405/http://www.scotbanks.org.uk/index.htm |date=16. kolovoza 2006. }} * [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Grossbritannien-B-En.htm Povijesnih novčanica od Ujedinjeno Kraljevstvo] {{engl}} {{de}} * Funta novčanice izdane u [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Schottland-B-En.htm Škotskoj] i [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Nordirland-B-En.htm Sjevernoj Irskoj] {{engl}} {{de}} * Funta novčanice izdane na [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Jersey-B-En.htm Jersey], [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Guernsey-B-En.htm Guernsey] i [http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Gibraltar-B-En.htm Gibraltar] {{engl}} {{de}} {{Europske valute}} {{mrva-novac}} [[Kategorija:Europske valute]] [[Kategorija:Gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva]] pehxfmls4t0x4rcwnkd5pxao1iqb9tn 0 54508 7469516 6532041 2026-05-27T10:50:51Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Umjetni sateliti|Umjetni sateliti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469516 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svemirska letjelica | ime = Sputnik 5 | slika = [[Datoteka:USSR stamp 1 ruble Belka-Strelka.PNG|313px]] | slika_opis = Sovjetska poštanska marka koja komemorira misiju | organizacija = [[SSSR]] | glavni_ugovaratelji = [[OKB-1]] | platforma = | tip_misije = Geo-znanosti | prelet = | datum_preleta = | trenutacna_destinacija = | satelit_od = [[Zemlja]] | datum_ulaska_u_orbitu = | orbitira = | pad_iz_orbite = | lansiranje = [[19. kolovoza]] [[1960.]] u 08:44:06 [[UTC]]<br/>[[Bajkonur LC1]]<br/> | lansiran_uz_pomoc = | raketa_nosac = | mjesto_lansiranja = [[Bajkonur]] [[Bajkonur LC1|LC1]] | trajanje_misije = 162 dana | NSSDC_ID = 1960-011A | internet_sjediste = | masa = 4600.0 kg<ref name="spacecraftDisplay">{{eng oznaka}} [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=1960-011A Description]</ref> | napajanje = | baterije = | orbitalni_rezim = | sirina = | velika_poluos = | ekscentricitet = 0.002766<ref name="spacecraftOrbit">{{eng oznaka}} [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftOrbit.do?id=1960-011A Launch Information]</ref> | inklinacija = 64.95°<ref name="spacecraftOrbit" /> | orbitalni_period = | apoapsis = | apogej = 324.0 km<ref name="spacecraftOrbit" /> | periapsis = | perigej = 287.0 km<ref name="spacecraftOrbit" /> | interval_ponavljanja = 90.72 minutes<ref name="spacecraftOrbit" /> | orbita_dnevno = | ponovljivost= | instrumenti = | glavni_instrumenti= | transponderi = | razlucivost = | podrucje_pokrivanja = | spektralni_pojas = | brzina_prijenosa_podataka = | SSR = | povrsina_pokrivanja = <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | razlucivost_slike = | ref = }} '''Sputnjik 5''' je bio [[SSSR|sovjetski]] [[umjetni satelit]] iz programa [[Sputnjik]]. Lansiran je iz [[Bajkonur]]a u [[Orbita|orbitu]] [[19. kolovoza]] [[1960.]] U zbilji je bio drugi probni let [[Vostok (svemirski brod)|Vostoka]], i stoga ga se katkad naziva '''Korablj-Sputnjik 2''' (ruski: "korabl" = brod). Bio je prvim svemirskim letom, kojim su se životinje i vratile iz orbite. Vratio se sutradan na [[Zemlja|Zemlju]], [[20. kolovoza]] [[1960.]] godine. == Posada == * psići [[Belka i Strelka]] * 40 [[miš]]eva * 2 [[štakor]]a * biljke == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Program Sputnjik| 5]] [[Kategorija:Svemirske letjelice]] [[Kategorija:Umjetni sateliti]] <!-- sovjetski svemirski program, vostok svemirski program, sputnik svemirski program --> ptd4bd5uh9mmxccbni09nfyo2q3isxn 7469517 7469516 2026-05-27T10:51:01Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svemirske letjelice|Svemirske letjelice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469517 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svemirska letjelica | ime = Sputnik 5 | slika = [[Datoteka:USSR stamp 1 ruble Belka-Strelka.PNG|313px]] | slika_opis = Sovjetska poštanska marka koja komemorira misiju | organizacija = [[SSSR]] | glavni_ugovaratelji = [[OKB-1]] | platforma = | tip_misije = Geo-znanosti | prelet = | datum_preleta = | trenutacna_destinacija = | satelit_od = [[Zemlja]] | datum_ulaska_u_orbitu = | orbitira = | pad_iz_orbite = | lansiranje = [[19. kolovoza]] [[1960.]] u 08:44:06 [[UTC]]<br/>[[Bajkonur LC1]]<br/> | lansiran_uz_pomoc = | raketa_nosac = | mjesto_lansiranja = [[Bajkonur]] [[Bajkonur LC1|LC1]] | trajanje_misije = 162 dana | NSSDC_ID = 1960-011A | internet_sjediste = | masa = 4600.0 kg<ref name="spacecraftDisplay">{{eng oznaka}} [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=1960-011A Description]</ref> | napajanje = | baterije = | orbitalni_rezim = | sirina = | velika_poluos = | ekscentricitet = 0.002766<ref name="spacecraftOrbit">{{eng oznaka}} [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftOrbit.do?id=1960-011A Launch Information]</ref> | inklinacija = 64.95°<ref name="spacecraftOrbit" /> | orbitalni_period = | apoapsis = | apogej = 324.0 km<ref name="spacecraftOrbit" /> | periapsis = | perigej = 287.0 km<ref name="spacecraftOrbit" /> | interval_ponavljanja = 90.72 minutes<ref name="spacecraftOrbit" /> | orbita_dnevno = | ponovljivost= | instrumenti = | glavni_instrumenti= | transponderi = | razlucivost = | podrucje_pokrivanja = | spektralni_pojas = | brzina_prijenosa_podataka = | SSR = | povrsina_pokrivanja = <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | razlucivost_slike = | ref = }} '''Sputnjik 5''' je bio [[SSSR|sovjetski]] [[umjetni satelit]] iz programa [[Sputnjik]]. Lansiran je iz [[Bajkonur]]a u [[Orbita|orbitu]] [[19. kolovoza]] [[1960.]] U zbilji je bio drugi probni let [[Vostok (svemirski brod)|Vostoka]], i stoga ga se katkad naziva '''Korablj-Sputnjik 2''' (ruski: "korabl" = brod). Bio je prvim svemirskim letom, kojim su se životinje i vratile iz orbite. Vratio se sutradan na [[Zemlja|Zemlju]], [[20. kolovoza]] [[1960.]] godine. == Posada == * psići [[Belka i Strelka]] * 40 [[miš]]eva * 2 [[štakor]]a * biljke == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Program Sputnjik| 5]] [[Kategorija:Umjetni sateliti]] <!-- sovjetski svemirski program, vostok svemirski program, sputnik svemirski program --> bhofjmyw6qnuky777ow6brf085m2mz7 7469518 7469517 2026-05-27T10:51:19Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Umjetni sateliti|Umjetni sateliti]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Sovjetski sateliti|Sovjetski sateliti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469518 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svemirska letjelica | ime = Sputnik 5 | slika = [[Datoteka:USSR stamp 1 ruble Belka-Strelka.PNG|313px]] | slika_opis = Sovjetska poštanska marka koja komemorira misiju | organizacija = [[SSSR]] | glavni_ugovaratelji = [[OKB-1]] | platforma = | tip_misije = Geo-znanosti | prelet = | datum_preleta = | trenutacna_destinacija = | satelit_od = [[Zemlja]] | datum_ulaska_u_orbitu = | orbitira = | pad_iz_orbite = | lansiranje = [[19. kolovoza]] [[1960.]] u 08:44:06 [[UTC]]<br/>[[Bajkonur LC1]]<br/> | lansiran_uz_pomoc = | raketa_nosac = | mjesto_lansiranja = [[Bajkonur]] [[Bajkonur LC1|LC1]] | trajanje_misije = 162 dana | NSSDC_ID = 1960-011A | internet_sjediste = | masa = 4600.0 kg<ref name="spacecraftDisplay">{{eng oznaka}} [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=1960-011A Description]</ref> | napajanje = | baterije = | orbitalni_rezim = | sirina = | velika_poluos = | ekscentricitet = 0.002766<ref name="spacecraftOrbit">{{eng oznaka}} [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftOrbit.do?id=1960-011A Launch Information]</ref> | inklinacija = 64.95°<ref name="spacecraftOrbit" /> | orbitalni_period = | apoapsis = | apogej = 324.0 km<ref name="spacecraftOrbit" /> | periapsis = | perigej = 287.0 km<ref name="spacecraftOrbit" /> | interval_ponavljanja = 90.72 minutes<ref name="spacecraftOrbit" /> | orbita_dnevno = | ponovljivost= | instrumenti = | glavni_instrumenti= | transponderi = | razlucivost = | podrucje_pokrivanja = | spektralni_pojas = | brzina_prijenosa_podataka = | SSR = | povrsina_pokrivanja = <!--| prostorna_razlucivost = {{{Spatial Resolution|}}}--> | razlucivost_slike = | ref = }} '''Sputnjik 5''' je bio [[SSSR|sovjetski]] [[umjetni satelit]] iz programa [[Sputnjik]]. Lansiran je iz [[Bajkonur]]a u [[Orbita|orbitu]] [[19. kolovoza]] [[1960.]] U zbilji je bio drugi probni let [[Vostok (svemirski brod)|Vostoka]], i stoga ga se katkad naziva '''Korablj-Sputnjik 2''' (ruski: "korabl" = brod). Bio je prvim svemirskim letom, kojim su se životinje i vratile iz orbite. Vratio se sutradan na [[Zemlja|Zemlju]], [[20. kolovoza]] [[1960.]] godine. == Posada == * psići [[Belka i Strelka]] * 40 [[miš]]eva * 2 [[štakor]]a * biljke == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Program Sputnjik| 5]] [[Kategorija:Sovjetski sateliti]] <!-- sovjetski svemirski program, vostok svemirski program, sputnik svemirski program --> 9ymx7nnymykp91e2cpxw2uinz78v0yi 4 55745 7469391 7466438 2026-05-27T09:07:44Z TurboSuperA+ 324550 /* Mala izmjena za članak o Titu */ Odgovor 7469391 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" | width="70%" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" valign="top" | <span style="font-size:16pt">Zahtjevi i želje</span> Ova je stranica stvorena za želje i zahtjeve [[Wikipedija:Suradnici|suradnika]] [[Wikipedija|Wikipedije]] na hrvatskom jeziku. Ako vaš zahtjev/želja ne spada u jednu od desno navedenih, možete ga/je postaviti ovdje. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{prečac|[[WP:ZIŽ]]}} {{Zahtjevi i želje}} |- | width="100%" colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:1em 1em 1em 1em;" valign="top"| |- | width="100%" colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" valign="top"|<div style="text-align:center;"><span class="plainlinks">'''{{Gumb|color=blue|Dodajte novi zahtjev ili želju|url={{fullurl:Wikipedija:Zahtjevi i želje|action=edit&section=new}}}}'''</span></div> |} [[Kategorija:Zahtjevi]] == Koordinate članaka == predlažem da se napravi kao na EN wikipediji mogućnost unos koordinata nekog članka zato što će se isti pojaviti i na Google Earthu kao Geographic Web. Unos na EN wikipediji je moguću u ovome formatu: [[Predložak:coor title dms|<nowiki>{{coor title dms|deg|min|sec|NS|deg|min|sec|EW|optional}}</nowiki>]] http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Coor_title_dms i unosi wikipedije se uredno pokazuju na Google Earthu. Ispričavam se ako ta mogucnost već postoji sa drugim imenom template-a. :<nowiki>{{</nowiki>[[Predložak:Coor dms]]<nowiki>}}</nowiki>--'''[[Suradnik:Dalibor Bosits|<font color="Maroon" face="Bookman Old Style">D</font><span style="color:#ffcc66;">alibo</span><font color=#FFD70 face="Bookman Old Style">r </font><font color="Maroon" face="Bookman Old Style">B</font><span style="color:#ffcc66;">osits</span><span style="color:silver;"></span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Dalibor Bosits|<font color="black" size="3">^&copy;</font>]]''' 11:56, 27. prosinac 2007. (CET) == Molba za objašnjenje ili dopunu popisa == Pregledom stranice na kojoj je popis mjesta i sela općine Žumberak nije upisano selo Drašći Vrh dali se slučajno ispustilo ili postoji neki drugi razlog. Unaprijed hvala S poštovanem Janko Batašić Drašči Vrh Evo išao sam vidjet da ispravim i vidio da je Drašči Vrh na popisu. PS. Potpiši se sa <nowiki>~~~~</nowiki>. [[Posebno:Doprinosi/93.136.69.219|93.136.69.219]] 15:51, 8. ožujak 2009. (CET) == Zamolba za objašnjenjem ili definicijom etike u turizmu. == Poštovani, molim Vas da ako imate saznanja na kojim stranicama bih mogao pronači nešto više o etici u turizmu, ili pak ako netko može ukratko objasniti isto. Zahvaljujem na pomoći. == Molba za spašavanje članka == Stvorio sam članak na engleskoj Wikipediji o ovoj bitci[http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Grobnik_field], ali neki uporni suradnici pokušavaju uništiti i ukloniti cijeli članak što bi bila prava šteta, tako da pozivam sve suradnike ako mi mogu ikako pomoči da održimo ovaj članak pa čemo ga stvoriti i na hrvatskoj Wikipediji.[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Articles_for_deletion/Battle_of_Grobnik_field.][[Suradnik:Bitka53|Bitka53]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bitka53|razgovor]])</small> 15:54, 28. svibanj 2008. (CEST) == Gimnazija Matije Antuna Reljkovića == [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]] Molim premještanje članka sa stranice za razgovor u glavni imenski prostor.komentar - stranica ne zahtjeva posebne preinake.Dopuštenje koje sam objavio na stranici za razgovore je pravovaljano, ukoliko netko ima sumnji može kontaktirati profesora [http://free-vk.t-com.hr/Josip-Sarcevic/ '''Josipa Šarčevića''']. Hvala To ide na [[Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice]] [[Posebno:Doprinosi/93.136.69.219|93.136.69.219]] 15:57, 8. ožujak 2009. (CET) == Egipatska mitologija == Ovo nije zahtjev, nego želja, zapravo molba. Mnogi članci iz Egipatske mitologije su nedovršeni, a ako i jesu dovršeni, nemaju sadržaj, poglavlja i uglavnom su veoma kratki. Ja sam neke popunio i lijepo ih uredio, pa prema tome molim one koji pišu te članke da se malo više raspišu. == [[Grgur Ninski]] == Pa Srbi imaju bolje napisan članak o [http://sr.wikipedia.org/wiki/Гргур_Нински Grguru] nego mi! Katastrofa i sramota. : Zašto je katastrofa i sramota, ovo je u stvari pohvala Grguru Niskome, jer su suradnici na srpskoj wikipediji posvetili vremena pišući i uređivajući o njemu. Svaka im čast. Hrvatska wikipedija je uvjek u razvoju, i nadam se da će negdje u budućnosti se naći osoba ili osobe koje je otkinuti dio svoga dragocijenog vremena i nešto. Vrijeme je ono što ljudi obično nemaju na pretek. Sramota je uvjek upirati prstom i ništa ne činiti !!! [[Suradnik:Vodomar|Vodomar]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vodomar|razgovor]])</small> 11:46, 20. listopada 2010. (CEST) == Premještanje članka == Na hrvatskoj Wikipediji postoje dva članka o istoj temi: [[Računalna igra]] i [[Videoigra]]. Predlažem da se članak Računalna igra izbriše ili "stopi" s člankom Videoigra (još sam novak, pa ne znam wikižargon). :: Napravljeno. [[Suradnik:Vodomar|Vodomar]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vodomar|razgovor]])</small> 12:12, 20. listopada 2010. (CEST) == Valentinovo == Mislim da bi trebalo zaštititi članak [[Valentinovo]] zbog učestalih vandalizama jednog neprijavljenog suradnika.--[[Suradnik:Vatrena ptica|Vatrena ptica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|razgovor]])</small> 11:47, 10. veljača 2009. (CET) == Glazbeni žanrovi == Pa na predlošku glazbenih žanrova uopće nema klasične glazbe! Tko ga je pravio, lijepo se potrudio, ali zar nije i klasika glazbeni žanr?!--StjepanG 10:46, 20. veljača 2009. (CET) == Karta == Bi li se mogla osim [[Wikipedija:Karta wikipedista (svijet)|Karta wikipedista (svijet)]], još postaviti i karta wikipedijanaca (Europa)? --[[Razgovor sa suradnikom:Tvrtko26|<span style="color:black;">Tvr</span><span style="color:red;">tko</span>]][[Suradnik:Tvrtko26|<span style="color:black;">26</span>]] 20:10, 21. travanj 2009. (CEST) == Greška == Želio bih preimenovati članak u: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, sad je Provincija Presvetog Otkupitelja. Kako? Link: http://hr.wikipedia.org/wiki/Provincija_Presvetog_Otkupitelja {{OK}}Premješteno. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 05:57, 5. srpnja 2009. (CEST) == Gradišćanci == Ja tražim suradniki, koji gradišćanci, ili govorijo gradišćansko hrvatski jezik, jer u nemškoj wikipediji nisu bili. [[Suradnik:Doncsecz|Dončec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Doncsecz|razgovor]])</small> 14:09, 30. listopada 2009. (CET) == Postavljanje čanka na stranom jeziku == Pozdrav! Relativno sam novi na Wikipediji i doista trebao bih pomoć u postavljanju članka na stranom jeziku. Svojedobno je postavljen članak na hrvatskoj verziji (http://hr.wikipedia.org/wiki/Klub_Mini_Teatar) i u međuvremenu sam nabavio gotov tekst na engleskom i njemačkom. Vjerujem kako su korektni jer su ih preveli ljudi koji su živjeli u zemljama tih govornih područja, a ovo na engleskom mi je riješila cura koja predaje engleski. Sve je spremno, samo treba kopirati i zalijepiti... Može pomoć kako to napraviti ili da to netko učini umjesto mene?! Gotov tekst na engleskom i njemačkom je vidljiv na ovoj adresi: http://blogs.myspace.com/index.cfm?fuseaction=blog.view&friendId=185007347&blogId=507223890 Hvala unaprijed! == Naziv clanka i preusmjeravanje == Postovanje, Pred nekoliko godina napravio sam clanak pod nazivom "[[Hrvatske radio stanice]]" s ciljem da se na jednom mjestu popisu i kategoriziraju sve radio stanice i njihove frekvencije u Hrvatskoj. Naime, cesto se primjerice na news grupi hr.rec.radio postavilo pitanje "Gdje mogu naci frekvencije svih radio stanica u nekom gradu?" a nigdje ta informacija nije bila lako dostupna... Nakon nekog vremena, netko od administratora je samoinicijativno preimenovao clanak u "[[Hrvatske radio postaje]]". S obzirom da smatram da je naziv "radio stanica" primjereniji i tocniji od "radio postaja" postavio sam pitanje zasto je to promijenjeno. Receno mi je da otvorim diskusiju na tu temu pa ce se onda odluciti, sto sam u ucinio. Moje pitanje je (s obzirom da se cini da je diskusija zavrsena, netko je i maknuo poziv na diskusiju) tko ce i kada odluciti koji bi naslov trebalo staviti? --[[Suradnik:Gtomas|Gtomas]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gtomas|razgovor]])</small> 10:23, 21. siječnja 2010. (CET) == Greška u naslovu-preimenovanje == Krivo sam napisao prezime (tj. neispravno s malim slovom=debelić, umjesto Debelić). Želio bih promijeniti u veliko naravno. Da li mogu to sam (tražio sam po wiki-u). Link: http://hr.wikipedia.org/wiki/Nikola_debeli%C4%87 <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Timex|Timex]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Timex|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Timex|doprinosi]]) </small> :{{OK}} [[Wikipedija:Premještanje|Premješteno]] na [[Nikola Debelić]]. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 21:58, 7. travnja 2010. (CEST) == Nouvi Zákon i Razgovor:Nouvi Zákon - spajanje povijesti stranica == Potrebno je spojiti povijest stranica [[Nouvi Zákon]] i [[Razgovor:Nouvi Zákon]], nakon toga se tekst na stranici za razgovor može obrisati, jer je nedorađena inačica teksta u imenskome prostoru. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 13:27, 4. svibnja 2010. (CEST) :Tekst je potrebno uklopiti i predložiti za brisanje. Iako je moguće spajati stranice, to se radi iznimno, ne kao pravilo.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 10:38, 22. svibnja 2010. (CEST) ::Zbog pogreške suradnika i neuočavanja brisanja predloška od strane patrolera, u imenskome prostoru kao autor članka stoji administrator koji je članak premjestio na stranicu za razgovor (30. prosinca), a na stranici za razgovor je započeti članak od 15. prosinca. Trenutačni članak u imenskom je prostoru recimo prihvatljivo dotjeran i kao takav može stajati, ali s novijom i netočnom poviješću članka, dok je na stranici za razgovor prvi članak i njega se nakon spajanja povijesti može obrisati. Čini mi se da ne bi bilo ispravno prelijepiti sadašnji tekst iz imenskoga prostora preko stranice za razgovor (jer Braco nije autor toga članka već Doncsecz), na članak u imenskome prostoru staviti <nowiki>{{bris}}</nowiki> ili prelijepiti tekst i napraviti premještanje u imenski prostor (premještanje s brisanjem mogu napraviti samo administratori), a preusmjeravanje se ne radi u slučaju kada članak ima evidenciju starih izmjena. Može se i tako, ali mi se taj postupak ne čini ispravan ako se želi sačuvati izvorna povijest stranica. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 14:25, 24. svibnja 2010. (CEST) == Osnutak Rima (mitologija) i Legenda o nastanku Rima - spajanje povijesti stranica == Članak [[Legenda o nastanku Rima]] je u cijelosti obuhvaćen u članku [[Osnutak Rima (mitologija)]], kako se radi o starijim člancima, možda je bolje umjesto brisanja Legende o nastanku Rima, spojiti povijest tih stranica i time smanjiti broj članaka koje treba uklopiti jedan u drugi. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 11:19, 18. svibnja 2010. (CEST) :Tekst je potrebno uklopiti i predložiti za brisanje. Iako je moguće spajati stranice, to se radi iznimno, ne kao pravilo.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 10:38, 22. svibnja 2010. (CEST) == Julio Cesar i Júlio César Soares Espíndola - spajanje povijesti stranica == Članak [[Julio Cesar]] sastoji se od jedne rečenice i ispunjenog Infookvira, započet je 5. svibnja, ali nije napredovao, treba spojiti njegovu povijest s poviješću cjelovito napisanog članka [[Júlio César Soares Espíndola]], započetog 22. svibnja. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 06:53, 22. svibnja 2010. (CEST) :Tekst je potrebno uklopiti i predložiti za brisanje. Iako je moguće spajati stranice, to se radi iznimno, ne kao pravilo.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 10:38, 22. svibnja 2010. (CEST) ::Ipak spojeno. Molio bih da se ovakvi zahtjevi više ne postavljaju, niti da se otvaraju dva istovrsna članka, ukoliko već jedan postoji.--[[Suradnik:Ex13|Ex13]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ex13|razgovor]])</small> 10:48, 22. svibnja 2010. (CEST) == Predlošci == Hej haj, neka netko bude dobar i da mi link na stranicu gdje se nalazi popis svih onih silnih predložaka koje koristimo kada uređujemo vlastitu stranicu, ono OVAJ SURADNIK VOLI... Ja to uporno pokušavam naći i uporno ne mogu naći. Zahvaljujem :D --[[Suradnik:Jaganjac|Jaganjac]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jaganjac|razgovor]])</small> 01:05, 15. lipnja 2010. (CEST) == Zamolba za pronalazak librety == Ako netko možda ima libreto kantata "Himna suncu" Borisa Papandopula koji je napisao Luko Paljetak, neka mi pošalje poruku. [[Suradnik:Carl maria weber|Carl maria weber]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:carl maria weber|razgovor]])</small> 18:03, 3. prosinca 2010. (CEST) == Promjena glavne stranice == Dobar dancic. :Pisao sam prije na hr.wikipediji ali eto izgubih zaporku pa se sada vodim kao novi mada sam vec davao nekoliko ideja npr. pravljenje stranica u PDF formatu. Na svakoj vikipediji postoji clanak tjedna sto je naravno super ideja. Na nekim vikipedijama postoji i nesto sto se zove dobar clanak. Godisnje se moze imati max. 52 tjedna clanka ali ako bi se ispod istih stavilo i "dobar clanak", onda bi na ovaj nacin zasigurno motivirali vikipedase da se bore da njihov clanak bude na naslovnoj stranici sto bi impliciralo veci (ali i kvaliteniji) broj clanaka na hr. vikipediji. Iskreno govoreci ne ocekujem da ce moj prijedlog odmah proci ali garantiram da ce tako biti za najkasnije dvije godine:) :pozz i Sretan Bozic i NG == Dodati jedan predložak s engleske wikipedije == Jedan koristan predložak kojeg sam htio upotrijebiti, a ovdje ga nema: [[w:en:Template:No footnotes]]. Također, nadam se da sam se javio na pravo mjesto, na en-wp se ovo traži na posebnoj stranici za Template Requests, a čini mi se da toga nema ovdje, pa valjda je ovdje dobro... [[Suradnik:Arny|Arny]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Arny|razgovor]])</small> 03:50, 27. lipnja 2011. (CEST) Mogao si nam ukratko objasniti što taj predložak čini ili koja mu je svrha, tako da ne moramo proučavati sve one opise na engleskom. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 08:41, 19. ožujka 2012. (CET) == Izbacivanje reklame iz wikipedije == Uz faktografske članke koji imaju znanstvenu vrijednost objavljuju se podaci o sapunici koja se emitira na jednoj televiziji. Molio bih urednika i/ili urednike i/ili administratore da pripaze tko sve piše i uređuje stranice wikipedije, jer bi uskoro mogli osvanuti "besplatni" članci senzacionalističkog ili sličnog sadržaja koji narušavaju nivo i koncepciju ovog medija. Nadam se da će se "žutilo" zadržati na mjestima na kojima je i mjesto, tj. kvazi portalima i kvazi novinama. Hvala. Drax.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:94.253.202.90|94.253.202.90]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:94.253.202.90|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/94.253.202.90|doprinosi]]) 21:34, 19. travnja 2012.</small> I Vi možete uređivati wikipediju. Daklem, Vi ste to mogli sami napraviti. Ovdje svi radimo besplatno. Ovdje nitko ne radi za druge. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 03:12, 20. travnja 2012. (CEST) == Zamolba za otvaranjem stranice Giancarlo Kravar == Poštovani, stalni sam suradnik Svjetske enciklopedije Wikipedia na engleskom jeziku s više od trideset objavljenih priloga potpisanih punim imenom i prezimenom. Hrvatski sam novinar i pisac s trinaest objavljenih knjiga na www.giancarlo-kravar.com, pa bih Vas zamolio, ako je to moguće da otvorim svoju vlastitu stranicu na Hrvatskoj Wikipediji. Inače, moj site prate četiri svjetske ranking agencije i imam vrlo visoki globalni plasman. U nadi da ćete razmotriti moj prijedlog srdačno Vas pozdravljam. Giancarlo Kravar (giancarlo.kravar2@ri.t-com.hr [[Posebno:Doprinosi/78.2.104.52|78.2.104.52]] 00:07, 21. travnja 2012. (CEST) ==Pitanje o izmjenama na stranici o Popisu nepriznatih država== Molim da mi se pojasni razlog uklanjanja izmjena mojih konstruktivnih doprinosa na stranici [[Popis nepriznatih država]] od strane suradnice Roberte.F. Suradnica koja briše moje doprinose postavila mi je nekakvu poruku o potrebi da se koristim hrvatskim jezikom. Ja se u članku i koristim hrvatskim jezikom, a ukoliko i postoji neka konkretna greška članak se može ispraviti, označiti na primjeren način ili mene na nju upozoriti, a ne ukloniti moj cjelokupan rad i trud.--[[Suradnik:MirkoS18|MirkoS18]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MirkoS18|razgovor]])</small> 17:51, 27. travnja 2012. (CEST) :Žao mi je, ali pišeš djelomično hrvatskim jezikom, što je protivno [[Wikipedija:Pravopis|smjernici o pravopisu na hrvatskoj Wikipediji]], također, unosiš netočne podatke. A mjesto za raspravu o nekom članku je na razgovornoj stranici tog članka. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 17:56, 27. travnja 2012. (CEST) ::Članak je većim dijelom prijevod koji sam još prije napravio za srpsko-hrvatsku wikipediju te sam ga sada pokušao naravno dodatno prilagoditi. Ne smatram da je u članku postojao dovoljan broj grešaka za tako radikalan potez. Usto, treba imati na umu da u hrvatskom jeziku postoji nekoliko mjerodavnih pravopisa te da neki nude i po nekoliko ravnopravnih prihvatljivih rješenja. Forsiranje jednoga od njih nametanje je mišljenja. Također me zanima koje sam netočne podatke unio (budući da tvrdiš da ih je više). Nisam koristio stranicu za razgovor jer ne vjerujem da bi na njoj ovo pitanje bilo primjećeno u kratkom roku. Lijep pozdrav--[[Suradnik:MirkoS18|MirkoS18]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MirkoS18|razgovor]])</small> 18:13, 27. travnja 2012. (CEST) :::{{komentar}} [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnicom:Roberta_F.&curid=325587&diff=3353106&oldid=3351626 incident?] - pročitaj [[WP:PDN]] -- [[Suradnik:Bugoslav|'''<span style="color:ForestGreen;">Bugoslav</span>''']] ^{'''[[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|<span style="color:ForestGreen;">(razg.)</span>]]'''} 27. travnja 2012., 18:17 (CEST) ::::Ignoriraš [[Wikipedija:Pravopis|pravopis hrvatskoga jezika]]. Samo su dva pravopisa usklađena sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i molim te pridržavaj ih se: :::::Babić, Ham, Moguš: Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-40026-9 :::::Stjepan Babić, Milan Moguš: Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2010., str. 117., ISBN 978-953-0-40034-4 ::::::Ukoliko je to samo nezlonamjerna pogreška ona se može ispraviti, ali tada se treba uvažiti moj trud, a ne me se optuživati za vandalizam. Pa upravo je to u sukobu sa ovim što navodiš. Ja želim izbjeći uređivački sukob, ali ovaj incident/slučaj ili kako već mi jednostavno nije jasan i ne smatram ga opravdanim pa se obraćam vama za pomoć. Lijep pozdrav.--[[Suradnik:MirkoS18|MirkoS18]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MirkoS18|razgovor]])</small> 18:29, 27. travnja 2012. (CEST) ::::::: Koliko znam na wikipediji postoji dodatak na vrhu koji upozorava da članak nije u potpunosti u skladu sa pravopisom ili nešto slično. Članku se to treba dodati, a ne obrisati moje doprinose jer je to neprimjereno oštra reakcija.--[[Suradnik:MirkoS18|MirkoS18]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MirkoS18|razgovor]])</small> 18:35, 27. travnja 2012. (CEST) :Nije riječ samo o pravopisu, velikom i malom slovu ili pravopisnom znaku na pogrješnom mjestu. Radi se o riječima na stranome jeziku i netočnim podatcima, a to nije usporedivo sa zatipkom. --[[Suradnik:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 18:40, 27. travnja 2012. (CEST) ::Svih 5 riječi na standardnom jeziku u cijelom tekstu koje se eventualno mogu ponavljati (a neke uglavnom u pravilnom obliku) mogu ispraviti kad me se na njih upozori. Drugi dio, ja ne znam koji sam netočan odnosno netočne podatke uvrstio?--[[Suradnik:MirkoS18|MirkoS18]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MirkoS18|razgovor]])</small> 18:45, 27. travnja 2012. (CEST) == mentor == Zdravo! Željela bih da me obavijestite ko mi je mentor.Već sam poslala zahtjev za mentora ali još uvijek ne znam ko je to. Molim vas treba mi pomoć jer sam nova ovdje.--[[Suradnik:Crna ljepotica|Crna ljepotica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Crna ljepotica|razgovor]])</small> 18:29, 19. svibnja 2012. (CEST) == zahtjev == Poštovanje! Poslala sam zahtjev za premještanjem stranice prije desetak dana ,međutim nitko mi nije to omogućio niti me kontaktirao.Ne znam što je na stvari i da li je greška kod mene.Zato vas molim da pogledate stranicu Domine Split i vidite što je potrebno ispraviti tako da mi se ne briše članak 28.6.kao što je rečeno.Pozdrav ,[[Suradnik:Dulaka|Dulaka]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dulaka|razgovor]])</small> 10:37, 26. lipnja 2012. (CEST) == oznake činova == Pozdrav, pišem članak o Hrvatskom domobranstvu tijekom Drugog svjetskog rata, pa me zanima tko bi mogao "nacrtati" oznake činova zrakoplovstva pomoću [http://domoljub.jimdo.com/domoljubi-ili/%C4%8Dinovi-u-ndh/ ovog prikaza] (treba skrollati malo dolje), tako da su tehnički oblikovani poput [http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_ranks_of_Independent_State_of_Croatia?uselang=hr ovih]? Hvala, --[[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])</small> 21:42, 18. srpnja 2012. (CEST) == Infookvir za sezone == Poštovani, možete li napraviti '''Infookvir''' za televizijske '''sezone'''? Molim vas! == Infookvir aka infokutija za muzeje == Ima li neko od vas želju napisati infokutiju za muzeje? Fala. == Greška == Molio bih da se članak [[Anomemetar]] preimenuje u '''Anemometar'''. Greška!!! Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 08:06, 7. kolovoza 2012. (CEST) == Ruže i slično... Spajanje članaka, preimenovanje članaka i dr. == Poštovani, pokušavam shvatiti logiku članaka o Ružama i nije mi potpuno jasna. Glavni članak [[Ruža]] je gotovo prazan, ali postoji članak koji govori o ružama [[Divlja_ruža]] koji je bespotreban jer je u stvari samo dio podataka o ružama, a najveći mu je problem što je prvi pasus gotovo potpuno neistinit, jer govori o jednoj vrsti kao da se radi o cijelom botaničkom rodu od par stotina vrsta... Isto tako, plod ruža nije [[Divlji_šipak]] nego [[Šipak]] i koristi se i u industrijskoj proizvodnji pekmeza, međuostalim... Stoga bi razdjelna stranica pojma Šipak i trebala naznaku u adresi da je u pitanju razdjelna stranica, a stranica Divlji šipak biti preimenovana u Šipak. Isto tako trebalo bi spojiti stranice Divlja ruža i Ruža u jednu... Spreman sam ispraviti hrpetinu netočnih podataka u ovim člancima sa "pravim", znanstvenim referencama, umjesto izvora kao što su pošta i stranica o kuhanju... ali na žalost nisam vičan promjenama koje zadiru u preimenovanje stranica i premještanje sadržaja pa molim za pomoć za razrješavanje ovih nebuloza. Hvala! --[[Suradnik:Vladimirko|Vladimirko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vladimirko|razgovor]])</small> 18:51, 10. kolovoza 2012. (CEST) Ovo bi moglo ići na razgovor o članku o ruži. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 02:48, 17. kolovoza 2012. (CEST) == Kategorije hrvatskih regija - Dalmacija == Molio bih očitovanje wiki zajednice o prijedlogu uvođenja posebnih kategorija za pojedine hrvatske regije. Konkretno, želio bih uvesti kategoriju za Dalmaciju. Ta pokrajina ima svoju prošlost, identitet, internacionalnu prepoznatljivost, značaj i kulturu te smatram da zavrjeđuje svoju posebnu kategoriju putem koje bi se lakše pretraživali članci koji se odnose na taj prostor, društvo i kulturu. Hvala. [[Suradnik:Walter9|Walter9]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Walter9|razgovor]])</small> 10:05, 31. listopada 2012. (CET) '''Protiv''' - nedavno je bilo govora o takvim [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2012_9#Regije_Hrvatske|kategorijama/podjelama]]. Nakon tih podjela, javili bi se suradnici sa željom za daljim podjelama i argumentima (npr. ''Fiume-terra orientale gia` italiana''). --[[Suradnica:Roberta F.|<span style="color:Aqua;">'''Roberta'''</span>]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''<span style="color:Turquoise;">F.</span>''']] 12:56, 31. listopada 2012. (CET) == Hrvatski Atletski Savez == Volio bi da netko napiše članak <nowiki>[[Hrvatski Atletski Savez]]</nowiki> imamo [[Hrvatski baseball savez]] pa je malo glupo da nemamo atletski pošto je atletizam U Hrvatskoj puno poznatiji nego baseball, hvala.--[[Suradnik:Brko1|Brko1]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Brko1|razgovor]])</small> 16:44, 13. studenog 2012. (CET) == lijepa nasa prevedena na ruski == Nasao sam ovaj prijevod Lijepa nasa na ruskom na forum.hr bila bi steta kad bi se izgubilo. Molit cu vas ako mozete staviti ovo na Wikipedia Hvala vam mnogo. http://www.forum.hr/showthread.php?t=62258&page=60 Pozdrav svima! To je moj osobni poetski prijevod « Lijepa naša domovino» na ruski jezik. Mozda se varam (neka me netko popravi) ali ja bar ne znam drugog ruskog prijevoda. Ovaj prijvod činio 26-29.03.2012. Alexandr Z. " Наша Хорватия " Наша Родина прекрасна, Пусть она счастливой будет, Вечно молода и страстна, Славу предков не забудет! Любим мы свою державу, Любим мы ее едину. Любим сумрачные скалы, Любим мирные долины! Пусть струятся Драва с Савой, Пусть Дунай могучим будет. Пусть бы море рассказало, Как Хорват народ свой любит! Пока солнце греет нивы, Пока дуб от бури гнётся, Пока мертвые в могилах, Пока сердце наше бьётся! Антун Миханович, 1835 To bi onda bilo za Wikiizvor na ruskom jeziku. http://ru.wikisource.org [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 22:33, 17. prosinca 2012. (CET) == Molba == Sa članka "Oguzi" isteklo je vrijeme zaštite. Je li moguće ukloniti zaštitu kako bi se članak uređivao? Hvala [[Posebno:Doprinosi/213.103.161.12|213.103.161.12]] 17:05, 12. siječnja 2013. (CET) == Disleksija == Bilo bi dobro prevesti članak o [[Disleksija|disleksiji]] ili ga barem malo proširiti. Temu sam već proširila člancima [[Popis poznatih dislektičara]], [[Disleksija u umjetnosti]], [[Temple Grandin]], [[Wrong Planet]] i nadam se da će još rasti. Hvala, [[Suradnik:Silbel|Silbel]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silbel|razgovor]])</small> 21:39, 13. veljače 2013. (CET) Što se tiče brisanja naslovne stranice mogu li izbrisati tamo gdje mi se 10 puta govori da stavljam potpis i kako da ga promijenim i te ostale stvari. Sada sam naučio staviti potpis, interviki i ostale stvari, i tih grešaka početničkih više neće biti.--[[Suradnik:Pseudoznanstvenik|<span style="color:Red;">Pseudo</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Pseudoznanstvenik|<span style="color:Blue;">znanstvenik</span>]] 19:39, 3. ožujka 2013. (CET) == Slavko Cuvaj == Ako netko ima kakvu enciklopediju, biografski leksikon, leksikon značajnih Hrvata ili slično, trebao bi nam portret bana [[Slavko Cuvaj|Slavka Cuvaja]] (1912-3). Tražio sam svugdje, nema, a ni u starim novinama na stranicama NSK nisam imao sreće. Ajmo, ljudi...pomagajte! Pozdrav,--[[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])</small> 20:59, 13. svibnja 2013. (CEST) :Našla sam samo natuknicu na Proleksisu - [http://proleksis.lzmk.hr/16363/ Slavko Cuvaj] i neke članke na Hrčku: :* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=140451 Sjeverozapadna Hrvatska u vrijeme balkanskih ratova], :* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=118644 Gradski načelnici Bjelovara]. :Sretno u potrazi, :-) [[Suradnik:Silbel|Silbel]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silbel|razgovor]])</small> 23:44, 6. lipnja 2013. (CEST) ::Hvala lijepa, ali još nema sreće :( ''Otac'' mu je bio bjelovarski gradonačelnik. No, hvala na vrijednim izvorima, ovo je zanimljivo. Dakle, mislim da je Slava Raškaj čak naslikala njegov službeni portret, pa ako ga netko ima otisnutog u brošuri kakve izložbe, knjige...Zanimljiv je lik u povijesti, umro 1951. (!), a nemamo slike! Hvala, --[[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])</small> 03:54, 27. lipnja 2013. (CEST) Na stranicama NSK sam našla nešto sitno: # [http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=6245d81d-4ba2-4fd2-b79f-f1fd58d9e0f7&y=1878&m=10&d=11# Branislav], 11. listopada 1878., kraj druge stranice i početak treće, Cuvaj # [http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=08633843-e13a-46ef-8db5-071f6dc01755&y=1913&m=8&d=7 Pučki prijatelj], 7. kolovoza 1913., druga stranica, Cuvaj i Škrlec # [http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=e56532c1-6816-4543-86ae-02712c0bc297&y=1912&m=4&d=16# Jutarnji list], 16. travnja 1912., druga stranica, hrvatska delegacija u Pešti # [http://dnc.nsk.hr/Newspapers/LibraryTitle.aspx?id=e56532c1-6816-4543-86ae-02712c0bc297&y=1912&m=6&d=9# Jutarnji list], 9. lipnja 1912., pokušaj atentata na Cuvaja [[Suradnik:Silbel|Silbel]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silbel|razgovor]])</small> 10:17, 27. lipnja 2013. (CEST) == Parni kotao ili generator pare == Molio bih da se otvori (možda je bolje reći razdvoji - posebno u članku [[Kotao (razdvojba)]]) novi članak Parni kotao, koji bi na sebe vezao i Generator pare (parni kotao gdje je tlak veći od 22 bara). Ukoliko se na Wikipediji upiše Parni kotao ili Generator pare, uvijek ste preusmjereni na članak [[Kotao]]. Mislim da je potrebno otvori novi članak (spreman sam ga napraviti), jer generatori pare su vrlo važan dio u termoelektranama, nuklearnim elektranama, a u zadnje vrijeme kod kogeneracija i bioelektrana. Unaprijed zahvaljujem i lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> == Prijevod == Može li itko napraviti inačicu [http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Istrien_Gerichtsbezirke.png ove slike] na hrvatskom? Prijevodi talijanskih naziva su [http://de.wikipedia.org/wiki/Liste_der_Gerichtsbezirke_in_Istrien#Gerichtsbezirke ovdje]. Bitno je za povijest Istre i hrvatsku povijest 19. stoljeća! Hvala, --[[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])</small> 11:47, 23. srpnja 2013. (CEST) == optuzba za zloporabu vise korisnickih racuna == Na [[Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana37#Evo tko je zaslužan za proširivanje znanja o Hrvatskoj]] se vidi izjava stanovitog korisnika Nesmir Kudilovic koji me nesto ogovara i onda izmislja kako sam ja "zapravo" nekakav [[:sh:User:OC Ripper]]. Ne znam koja je standardna procedura u takvim slucajevima, da li se moze traziti da se tako nesto brise, buduci da je zlonamjerno i neistinito? Ili samo ostavljamo arhivirano? Razlog zasto nisam samo pitao Kuburu je sto me on ranije bar jednom iznapadao na engleskoj Wikipediji, i sad je ostavio dosta bizarnu poruku kao odgovor na ovo [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Nesmir_Kudilovic&diff=4111294&oldid=4111290], pa nekako sumnjam da bi bilo produktivno. Hvala unaprijed. --[[Suradnik:Joy|Joy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Joy|razgovor]])</small> 09:00, 30. srpnja 2013. (CEST) Ne razumijem čemu g. Joy postavlja nekakav zahtjev, kad je vidljivo da je na [[:sh:Posebno:Doprinosi/Joy|SH]] doprinosio tri puta, od toga zadnji put 4. rujna 2005. dok je OC Ripper prvi put pridonosio [http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Doga%C4%91aji&diff=prev&oldid=8196 8. listopada 2005.] i to upravo u [[:sh:Šablon:Događaji|predlošku: Događaji]]. :-) Baš zanimljivo. Koliko znam, spomenuo sam SHit-wiki, iako ne znam postoji li taj projekt ili ne postoji. Samo znam da Joy nema patent, zaštitni znak ili trgovački znak ili kako se to zove "Sva su prava pridržana" na ime Joy na svim mogućim projektima koji su stvoreni na temeljima MedijaWiki softvera iliti na Wiki-podlozi. Možda ima pravo na "Sva su prava pridržana" u okviru Wikimedije, ali ne i na SHit-wikiju. Nekako mi se čini da Wikimedija ne poštuje ni ISO ni UN, jer SH više ne postoji kao kôd. :-) -- [[Suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] ([[Razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]]) 21:34, 30. srpnja 2013. (CEST) : Nemam blagog pojma tko je taj OC Ripper; mozda sam ga negdje nekad vidio u zadnjih X godina, kao i gro drugih korisnika, ali ne sjecam ga se ni po cemu. To sto su nam prvi editi negdje koincidirali unutar 40ak dana ne znaci apsolutno nista, jednako tako se moglo dogoditi sa stotinama ili tisucama drugih korisnika drugdje. Navedeni predlozak nema nikakve veze sa mnom, i iz prethodnog linka je ocito da ga nikad nisam ni dotaknuo. Dakle, ovo je toliko glupo da je smijesno. --[[Suradnik:Joy|Joy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Joy|razgovor]])</small> 11:59, 31. srpnja 2013. (CEST) == Miroslav Bulešić - nužan ispravak == Na stranici [[Miroslav Bulešić|http://hr.wikipedia.org/wiki/Miroslav_Bule%C5%A1i%C4%87]] valja ispraviti napomene (opise) fotografija. Naime, uz prvu fotografiju stoji opis "Spomenik Miroslavu Bulešiću", no to je zapravo grob u župnoj crkvi u Svetvinčentu kamo je tijelo preneseno 2003. iz groblja (II. fotografija, opis "grob M.B. u Svetvinčentu). Dakle, fotografija koja je opisana kao grob M.B. u Svetvinčentu je bila grobnica od 1958. do 2003. kada je tijelo preneseno u župnu crkvu što prikazuje I. fotografija koja je opisana kao spomenik. Nisam vješt u uređivanju fotografija, tj. opisa pa molim da se, ako nije problem, to ispravi. == Prijedlog za brisanje članka == Predlažem da se obriše, u potpunosti, članak [[Vukopis]]. Taj tekst, iako ima vrijednih informacija, zapravo je samo izraz frustracije nekoliko pojedinaca (Marijan Horvat Mileković, Ivan Biondić, Marijan Krmpotić, Bulcsu Laszlo,..) koji pokušavaju nametnuti taj nazivak za standardni hrvatski jezik koji je, tobože, "prerađeni" karadžićevski srpski. Taj naziv, realno, ni ne postoji, nego je "privatni" termin nekolicine ljudi (n.pr., veću "težinu" ima pojam "srbočetnici", pa svejedno nemamo-i ne trebamo- imati članka o njem). Eventualno se može početi pisati neki drugi članak o nezadovoljnicima hrvatskim sadanjim standardom: recimo, prigovorima kajkavaca ili čakavaca, ili štokavskih ikavaca, ili štokavskih jekavaca ove ili one provenijencije. No, postojanje ovoga teksta je besmisao: duševne boli pristaša jezičnoga tipa zagrebačke škole nisu tema za enciklopedijsku natuknicu. Stoga, kao što rekoh, predlažem da se članak izbriše i, možda, pokrene neki novi o mogućim "jezičnim nezadovoljnicima". [[Suradnik:Mir Harven|Mir Harven]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mir Harven|razgovor]])</small> 15:08, 7. rujna 2013. (CEST) == Pokretna traka == Molio bih da se članak '''POKRETNA TRAKA''' razdvoji od članka '''Montažna traka''' jer sam pojam '''POKRETNA TRAKA''' ima daleko šire značenje. Ja imam pripremljen već članak '''POKRETNA TRAKA''' i volio bih ga otvoriti. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 11:23, 11. siječnja 2014. (CET) :Pokretna traka je samo preusmjeravanje, tako da klikom na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pokretna_traka&redirect=no ovo] otvaraš preusmjeravanje. Dalje standardno: klik na uredi i slobodno dalje.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 11:51, 11. siječnja 2014. (CET) :Zapravo, izbrisao sam to preusmjeravanje, tako da možeš početi čisto, ''od nule''.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 11:52, 11. siječnja 2014. (CET) == Spalionice otpada - Spalionica smeća. Spajanje stranica == Trebalo bi spojiti ove dvije stranice: [[Spalionice otpada]] i [[Spalionica smeća]] ili izbrisati ovu drugu. Članak Spalionice otpada je opširniji i kvalitetniji od članka Spalionica smeća, koji je zapravo tek započeti članak. Također, otpad je bolji izraz od smeća, u ovom kontekstu. --[[Suradnik:Tibor.b|Tibor.b]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tibor.b|razgovor]])</small> 12:58, 28. siječnja 2014. (CET) :Spojeno.--[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;">'''Ma'''</span>]][[Datoteka:Croatian_squares_Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;">Ga</span>''']] 10:15, 31. siječnja 2014. (CET) == Zastava == Ako netko zna neka doda na 78. mjestu zastavu trinidada i tobaga : https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodno_priznanje_Hrvatske --[[Suradnik:Všubtf|Všubtf]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Všubtf|razgovor]])</small> 02:14, 8. ožujka 2014. (CET)-- == Kolotura i koloturnik == Molio bih da se pojam KOLOTURNIK (engl. Block and tackle) odvoji zasebno od pojma KOLOTURA (engl. Pulley) koji već postoji. Koloturnik se sastoji od više kolotura, obično od kombinacije nepomičnih i pomičnih kolotura, a koristi se za podizanje teških tereta. Imam namjeru napisati članak KOLOTURNIK. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 13:02, 28. ožujka 2014. (CET) ==Predavanje o Wikipediji== Volio bi znati kada će biti predavanja o Wikipediji (Čisto iz znatiželje). Hvala unaprijed!--[[Suradnik:Quindong|Quindong]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Quindong|razgovor]])</small> 10:55, 30. travnja 2014. (CEST) ==Zodijak svjetlo== Predlažem da se obriše stranica [[Zodijak svjetlo]]. Postoji stranica [[Zodijačka svjetlost]] koja izgleda sasvim solidno, a i ispravan je pojam. Radi se o istoj stvari, a pojam zodijak svjetlo je neispravan, i samo može zbuniti čitaoce. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 10:27, 11. prosinca 2014. (CET) :{{riješeno}}--<span style="white-space:nowrap">[[Suradnik:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.png|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 10:40, 11. prosinca 2014. (CET) == Elektrode za zavarivanje == Molio bih da se članak [[Elektrode za zavarivanje]] preimenuje u članak [[Elektroda]]. Sada bi članak [[Elektrode za zavarivanje]] bio samo dio članka [[Elektroda]]. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] ==Frano Getaldić-Gundulić== Ukoliko ja to ne napravim ovaj članak treba prebaciti na razgovor, ispod svake kritike je. Trenutno netko iz čilea radi na njemu pa nisam prebacivao. --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:Blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:Magenta;">'''ta'''</span>]] 15:54, 27. ožujka 2015. (CET) == Infookvir == Može li netko tko je vješt s infookvirima [https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Infobox_country_at_games izraditi ovaj infookvir], jer je stvarno hitno i potrebno za sve članke u kategoriji '''Države na Svjetskom prvenstvu u atletici 2015.''' Lijepo bih zamolio da razmotrite ovaj prijedlog, jer su članci bez ovog infookvira nepotpuni, a neke druge Wikiepdija imaju i ovaj i mnoge druge verzije ovog infookvira. Unaprijed hvala za razumijevanje i uloženi trud! --[[Suradnik:Bijeli grab|Bijeli grab]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bijeli grab|razgovor]])</small> 21:38, 6. listopada 2015. (CEST) == Novi predložak, varijacija predloška Glavni == U mnogim člancima se ubacuje [[Predložak:Glavni]], kao "opširnije o...". Možda ne bi bilo loše napraviti novi predložak koji bi se ubacivao u članke za suprotni smjer, odnosno varijanta "ovaj članak je dio većeg članka...". Konkretno mislim na varijantu povezivanja članaka kao što su: [[7. rang_HNL-a_2013./14.]] i [[3. ŽNL Vukovarsko-srijemska NS Vukovar 2013./14.]], gdje su u prvom samo tablice (svih natjecanja), a u drugom konkretno natjecanje zajedno sa svim utakmicama. U oba članka se koriste predlošci Glavni u oba smjera iako je drugi slučaj opširniji (za konkretno najtecanje). Mislio sam da u prvom slučaju ostane predložak Glavni, a u drugom da se stavi novi predložak (npr. Predložak:Dio ili Predložak:Sekundarni ili nešto slično). Nadam se da nisam previše zbunio :) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 14:30, 9. listopada 2015. (CEST) : Zašto komplicirati? I na "podčlanak" se može staviti predložak <nowiki>{{Glavni}}</nowiki> koji će voditi u obratnom smjeru, tj.upućivati na ''podrobniji članak o temi''.--<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 15:54, 9. listopada 2015. (CEST) == Preusmjeravanje == Može li netko premjestiti stranicu [[US Open 2014. muški pojedinačno]] na [[US Open 2014. - muški singl]]. Unaprijed hvala, --[[Suradnik:Bijeli grab|Bijeli grab]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bijeli grab|razgovor]])</small> 16:09, 16. listopada 2015. (CEST) Radije bih da ostane hrvatski naziv, "pojedinačno". "Singl" je engleski. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 04:48, 17. listopada 2015. (CEST) [[Datoteka:Pictogram voting oppose.svg|22px]] '''Povlačim zahtjev!''' --[[Suradnik:Bijeli grab|Bijeli grab]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bijeli grab|razgovor]])</small> 20:56, 18. listopada 2015. (CEST) == Tlak i pritisak == Molio bi da se odvoje pojmovi za [[tlak]] i [[pritisak]]. Pritisak je [[sila]] koja djeluje na neku plohu (jedinica 1 N ili [[newton]]), dok je tlak količnik te sile i ploštine i površine (jedinica 1 N/m<sup>2</sup> ili Pa, to jest [[Paskal]]). To znači da su tlak i pritisak potpuno dva različita pojma. Za tlak imamo već članak, dok bi za pritisak trebalo napraviti novi. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 07:45, 20. listopada 2015. (CEST) :Mislim da griješiš. Ono što ti nazivaš pritiskom je '''težina''' (masa puta gravitacija). Tlak i pritisak su sinonimi (prvi se više koristi u hrvatskom jeziku, a drugi u srpskom). --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:27, 20. listopada 2015. (CEST) Mislim da ne griješim, a to ću probati dokazati: * ne znam odakle to da je pritisak srpska riječ, da li mi kažemo da nas nešto ''pritišće'' ili nas nešto ''tišti''. Nisam stručnjak za pravopis, ali molim da se to provjeri; * mene često kritiziraju da previše koristim pojmove iz Hrvatske enciklopedije, ali tamo postoji pojam pritisak ([http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50472]) i razlikuje ga od pojma tlaka (http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61540). Zato ako HE razlikuje ta dva pojma, trebali bi i mi na Wikipediji to razlikovati i zato molim da se i to provjeri; * ovo je čisto tehničko pitanje i inzistiram da se pojmovi pritisak i tlak razdvoje jer sam često u svojoj inženjerskoj praksi primijetio da moje mlađe kolege to ne razlikuje. Pokušat ću to objasniti na jednostavnom primjeru. Recimo, uzmem napuhani balon u ruku i pritisnem ga prstom, ništa se ne događa. Ako uzmem iglu i pritisnem balon on će puknuti. Znači, pritisak (ustvari [[sila]]) je u oba slučaja otprilike jednak, ali je tlak kod igle barem 100 puta veći, jer je površina (ploština) igle barem 100 puta manja od moga prsta. * težina je dobar primjer sile, ali imamo mi i na stotine drugih vrsta sila. Zato sam i naveo primjer ''pritiskanja'' prstom i iglom na balon, koje nema veze s gravitacijom. Molim da se gore navedeno provjeri. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 09:13, 21. listopada 2015. (CEST) ::Naveo sam da se jedan termin VIŠE koristi u hrvatskom, a drugi u srpskom jeziku (ne da isključuje uporabu u onom drugom jeziku). Primjer: u hrvatskom jeziku se kaže ''krvni tlak'', a u srpskom ''krvni pritisak'' ("skočio mi tlak" ili "skočio mi pritisak") i predstavlja silu koju količina krvi vrši po popriječnom presjeku krvnog suda. Ovo što spominješ u primjeru sa balonom nije pritisak, odnosno, ti ne vršiš pritisak na balon, već vršiš silu na njega, koja u zavisnosti od površine na koju se vrši ima veći ili manji pritisak. A to da li će balon puknuti ili ne, zavisi od elastičnosti same tvari od koje je balon napravljen, kao i njegovog unutarnjeg tlaka. Nisam toliko upućen u to da li u (novom) hrvatskom jeziku pojam "pritisak" ima još neko značenje osim "tlaka", ali ovo što si ti naveo nikako ne može biti. To što postoje pojmovi "pritiskati" i "pritiskanje" nije isto što i "pritisak" --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 11:01, 21. listopada 2015. (CEST) :::U ovom trenutku doista imamo pogrešno preusmjeravanje jer pritisak zbilja nije isto što i tlak kao što i piše odmah u zaglavlju članka [[tlak]]: "Tlak je fizikalna veličina (znak ''p'') koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile ''F'', koja djeluje okomito na površinu ploštine ''A'', dakle: ..." Vrlo je jednostavno: pritisak nije tlak nego sila na površinu što doista nije jednako. U citiranoj rečenici iz članka ova sila ''F'' je pritisak, nekad smo je odmah u osnovnoj školi označavali ''F<sub>p</sub>'' kako bi se odmah razumjelo da se radi o sili pritiska, a ne nekoj od drugih sila. Dakle, pojmove odvajam brisanjem članka pritisak, tj. tog pogrešnog preusmjeravanja na članak tlak. {{riješeno}}--[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])</small> 14:20, 21. listopada 2015. (CEST) ::::Ispričavam se što se nadovezujem na riješenu situaciju, ali po ovome, nije riječ o "pritisku", već "sili pritiska". --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 15:07, 21. listopada 2015. (CEST) == Novi predložak ili adaptacija starog == Htio bih pisati članke o ugašenim nogometnim klubovima. Trenutno predložak [[Predložak:Infookvir_nogometni_klub]] mi nije dovoljan za to, odnosno, nedostaju mi neki bitni podatci: godina gašenja, status (ugašen/fuzioniran/ne natječe se), pravni nasljednik kluba (npr. ako je posljedica gašenja fuzija s drugim klubom), poznati igrači, eventualno prethodnik kluba (opet ako je klub nastao npr. fuzijom s drugim klubom), prethodni nazivi kluba. Moje pitanje je, da li vrijedi tražiti izmjenu postojećeg [[Predložak:Infookvir_nogometni_klub|predloška]] dodavanjem ovih podataka u infookvir ili napraviti novi infookvir po uzoru na ovaj. Ako je ovo drugo u pitanju, može li mi netko pomoći oko toga. Hvala. --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:16, 29. listopada 2015. (CET) :Kakav novi infookvir, pa nećemo imati 309 infookvira za istu stvar. Ne mora nužno sve stajati u predlošku. Bolje je napisati par smislenih rečenica, čime će članak biti veći, nego nagurati sve u infookvir, a u članku - dvije rečenice.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 11:00, 29. listopada 2015. (CET) ::Mislio sam zbog veće preglednosti, odnosno navigacije... Onda smatram da bi se postojeći infookvir mogao doraditi, da se ubace ove stavke (godina gašenja, nasljednik, poznati igrači), ili makar da se ubaci stavka "status" (aktivan/ugašen), pa da se taj infookvir koristi i za sadašnje i za bivše klubove... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 11:47, 29. listopada 2015. (CET) :::Ti nisi registrirao moju zadnju rečenicu iznad? Dopiši tri rečenice, neće ti otpasti ruka. Članak treba rasti sadržajem a ne suhoparnim podatcima naguranim u infookvir.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 13:03, 29. listopada 2015. (CET) ::::Pročitao sam i slažem se s tobom da članci trebaju biti što opširniji. U svakom slučaju, sve što stoji u infookviru bih stavljao i u sam tekst članka. Mislim da bi ovako bilo preglednije, da bi bilo manje zbunjujuće za one koji samo prelete članak, ali dobro, ako ne postoji volja , odnosno ako je to politika Wikipedia-e na hrvatskom jeziku, povinuću se tome... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 13:13, 29. listopada 2015. (CET) :::::Nije to politika ''Wikipedia-e'' na hrvatskom jeziku, i kad se slažeš, onda podatke stavljaju u članak. U papirnatim enciklopedijama ne postoje infookviri, a bogme ni na stranicama Hrvatske enciklopedije ne postoje nikakvi infookviri. Oni koji ''samo prelete'' članak, neka prelijeću negdje drugdje. Ako ih nešto zanima pročitat će, a ako će samo ''prelijetat'', kako rekoh - negdje drugdje.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:17, 22. travnja 2016. (CEST) == Dvogled i dalekozor == Molio bih da se razdvoje pojmovi [[dvogled]] i [[dalekozor]]. Dvogled (binokular) je optički instrument koji se sastoji od dva identična dalekozora (monokular). Kako se ipak radi o dvije različite stvari, pogotovo zbog njihove primjene, mislim da je poželjno da se ta 2 pojma ipak rastave. Ja sam spreman napraviti novi članak za dalekozor. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 14:53, 7. studenoga 2015. (CET) {{OK}} - Mislim da je opravdano, jednostavno počni uređivati preko razdvojbe. --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 14:59, 7. studenoga 2015. (CET) == Predložak rp == Može li se napraviti (iskopirati) predložak { { rp } } sa en.wiki ([https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Rp Template:Rp]) ili ako postoji lokalizacija, uputite me... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 13:36, 9. prosinca 2015. (CET) : [[:Predložak:Is]]. [[Suradnik:SpeedyGonsales|<span style="color:blue;">Speedy</span>]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|<span style="color:gray;">Gonsales</span>]] 00:01, 11. prosinca 2015. (CET) ::Hvala... --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 08:46, 11. prosinca 2015. (CET) == Podkategorija Fotometrija == Molio bih da se u kategoriji Optika ([[https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija]]) otvori podkategorija Fotometrija koja bi imala slijedeće članke: [[Fotometrija]], [[Svjetlosna energija]], [[Svjetlosni tok]], [[Svjetlosna jakost]], [[Svjetljivost]], [[Osvjetljenje]], [[Osvijetljenost]], [[Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti]]. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 10:59, 22. travnja 2016. (CEST) {{riješeno}}.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:59, 22. travnja 2016. (CEST) == Podkategorija Radiometrija == Molio bih da se u kategoriji Optika ([[https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija]]) otvori podkategorija Radiometrija koja bi imala slijedeće članke: [[Radiometrija]], [[Tok zračenja]], [[Jakost zračenja]], [[Ozračenje]], [[Ozračenost]], [[Radiometrijski učinak]]. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 11:40, 30. travnja 2016. (CEST) :{{riješeno}}. Riješio suradnik {{s|Srdjan m}}. – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 00:34, 1. svibnja 2016. (CEST) == NK SOŠK->NK SOŠK Svirče == Molim admine da zamijene ova dva članka: '''[[NK SOŠK]]''' (glavni) i '''[[NK SOŠK Svirče]]''' (preusmjerava na NK SOŠK), odnosno da im zamijene mjesta (da NK SOŠK Svirče bude glavni, a NK SOŠK da preusmjerava na NK SOŠK Svirče) iz razloga što ovo nije jedini SOŠK koji postoji, te zato što je NK SOŠK Svirče potpuniji naziv (sadrži i ime mjesta odakle klub dolazi) --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 09:25, 10. svibnja 2016. (CEST) :{{riješeno}}. [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 09:55, 10. svibnja 2016. (CEST) == NK Kućanci (Magadenovac)->NK Kućanci == Molim admine da zamijene članke [[NK Kućanci]] (da bude glavni) i [[NK Kućanci (Magadenovac)]] (da preusmjerava na [[NK Kućanci]]). Trenutačno [[NK Kućanci]] preusmjerava na [[NK Kućanci Kućanci Đakovački]]. Obrazloženje: * do malo prije su postojala dva članka [[NK Kućanci]] (iz naselja [[Kućanci Đakovački]]) koji sam ja preimenovao u [[NK Kućanci Kućanci Đakovački]] i [[NK Kućanci (Magadenovac)]] iz naselja [[Kućanci]] * zbog dosadašnje prakse da se klubovi imenuju po principu NK+ime_kluba+naselje_odakle_je_klub (ako klub ne nosi ime naselja odakle je) ili samo NK+ime_kluba/naselja (ako je ime kluba identično imenu naselja), logičnije je da ime NK Kućanci nosi klub iz Kućanaca (u općini Magadenovac), dok klub iz Kućanaca Đakovačkih ima naziv NK Kućanci Kućanci Đakovački Ja sam preimenovao sva preusmjeravanja na [[NK Kućanci]] koja su vezana za NK Kućanci Kućanci Đakovački, a ostavio sam ona koja su vezana za Kućance iz općine Magadenovac Hvala --[[Suradnik:Pera detlic|Pera detlic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pera detlic|razgovor]])</small> 16:13, 16. svibnja 2016. (CEST) {{riješeno}}--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:51, 16. svibnja 2016. (CEST) == Spajanje ili uklapanje članaka 'Medicinski fakultet Osijek' i 'Medicinski fakultet u Osijeku'? == Primjetih da postoje dva članka o istoj instituciji. Je li moguće umjesto brisanja jednog od njih, spojiti članke, jer vidim da neke informacije koje pišu u jednom članku nedostaju u drugome, i obrnuto? [[Suradnik:Georgene.adm|Georgene.adm]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Georgene.adm|razgovor]])</small> 22:48, 26. kolovoza 2016. (CEST) :Dopunite članak koji će ostati. Kad to učinite, molim da me obavijestite pa ćemo napraviti spajanje povijesti stranica.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 15:59, 27. kolovoza 2016. (CEST) :Članak [[Medicinski fakultet Osijek]] je nadopunjen sadržajem iz članka [[Medicinski fakultet u Osijeku]]. [[Suradnik:Georgene.adm|Georgene.adm]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Georgene.adm|razgovor]])</small> 22:16, 27. kolovoza 2016. (CEST) ::{{riješeno}} uz napomenu: konačna i dopunjena verzija je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Medicinski_fakultet_u_Osijeku&type=revision&diff=4765391&oldid=4765390 premještena] pod naziv ''Medicinski fakultet u Osijeku'' --<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 07:21, 28. kolovoza 2016. (CEST) == Čemu "CAPTHAP"? == Čemu ta glupost? Ne mogu se registrirati,dajte molim vas :(. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:93.136.19.36|93.136.19.36]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:93.136.19.36|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/93.136.19.36|doprinosi]]) 17:24, 4. siječnja 2017.</small> : Jel' mislite na "'''[[Captcha|CAPTCHA]]'''"? To je verifikacija da niste robot. Ali koji problem imate točno? Jel' vam ne prima unos ili nešto drugo? Pozdrav, [[Suradnik:MateoKatanaCRO|<span style="color:Red;">Mateo</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:MateoKatanaCRO|<span style="color:Blue;">Katana</span>]] 19:08, 22. srpnja 2017. (CEST) == Alojzije ili Alojz == Dragi suradnici!<br> Napisao sam članak o osobi [[Alojzije Jembrih]]. [[Suradnik:Nesmir Kudilovic]] ga je premjestio u naziv [[Alojz Jembrih]]. Ja osobno znam profesora i istina nekada se je pisao kao ''Alojz Jembrih.'' No u današnje vrijeme vidim da se piše ''Alojzije.'' Pitao sam Nesmira zašto je premjestio članak, a još nije odgovorio. [[Suradnik:Doncsecz~hrwiki|Dončec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Doncsecz~hrwiki|razgovor]])</small> 16:26, 2. svibnja 2017. (CEST) == Prvi I POSLJEDNJI korak == Prebacujem poruku s druge [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Rje%C5%A1avanje_prijepora/Prijedlog_promjena&curid=205771&diff=4944643&oldid=3092022] stranice. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 21:40, 23. kolovoza 2017. (CEST) Zovem se Tomislav Dretar. Bio sam vašim suradnikom više godina i napravio tisuće članaka, Prijevod Biblije i Kurana itd. Oko 20 000 stranica. Iz BiH Wikipedije me stanoviti Cerminator izbacio zbog lažne optužbe da sam se u abuzivne svrho koristio dvama avatarima. Jedan je bio Tomahawk, drugih se više ne sjećam. Ta klapa Bošnjačkih nacista povezanih u ono vrijeme s Poglavarem Islamske zajednice Cerićem bi, recimo, umjesto moje riječi Hrvat stavljala Slaven, itd. Tako su Krupu branili Slaveni, a ne Hrvati...I ne samo to, spriječili su me svojom povezanošću s kompletnom Wikipedijom, pa se moja biografija ne može objaviti na germanskim jezicima. Budući da živim u flamanskom prredgrađu Bruxellessa, gdje me ljudi cijene i htjeli su staviti moju biografiju,ali su bili odbijeni. Isto tako na njemačkom, itd...Za Bosnu sam ratovao, a onda dođe Sandžaklija poturica i izbaci me iz Europe. Molim vas, učinite nešto da se taj tupan skloni s moćnog mjesta upravljanja i da se ukine blokada mojeg imena! <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:109.129.240.98|109.129.240.98]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:109.129.240.98|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/109.129.240.98|doprinosi]]) 20:57, 23. kolovoza 2017.</small> == zahtjev za promjenom imena == Poštovani netko je ovdje stavio moje podatke koji su točni iako nisu updejtani ali je moje prezime krivo napisano. Ja sam kiparica Nives Čičin-Šain i pokušala sam promijeniti jer piše Čičić no to mi nije uspjelo. Molim nekoga da to ispravi ili izbriše stranicu. Srdačni pozdrav Nives Čičin - Šain http://hulu-split.hr/artisti/sain-cicin-nives/ <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Nives23|Nives23]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Nives23|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Nives23|doprinosi]]) 22:13, 30. kolovoza 2017.‎</small> : {{riješeno}}, s [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Nives23&diff=prev&oldid=4946982 napomenom suradniku] --<span style="margin-left: 5px;">&nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] <small>([[User talk:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''Tagline: <span style="color:#008000;">Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 09:40, 31. kolovoza 2017. (CEST) == presenting the project Wikipedia Cultural Diversity Observatory and asking for a vounteer in Croatian Wikipedia == Hello everyone, My name is Marc Miquel and I am a researcher from Barcelona (Universitat Pompeu Fabra). While I was doing my PhD I studied whether an identity-based motivation could be important for editor participation and I analyzed content representing the editors' cultural context in 40 Wikipedia language editions. Few months later, I propose creating the '''Wikipedia Cultural Diversity Observatory''' in order to raise awareness on Wikipedia’s current state of cultural diversity, providing datasets, visualizations and statistics, and pointing out solutions to improve intercultural coverage. I am presenting this project to a grant and I expect that the site becomes a useful tool to help communities create more multicultural encyclopaedias and bridge the content culture gap that exists across language editions (one particular type of systemic bias). For instance, this would help spreading cultural content local to Croatian Wikipedia into the rest of Wikipedia language editions, and viceversa, make Croatian Wikipedia much more multicultural. Here is the link of the project proposal: https://meta.wikimedia.org/wiki/Grants:Project/Wikipedia_Cultural_Diversity_Observatory_(WCDO) I am searching for a volunteer in each language community: I still need one for the Croatian Wikipedia. If you feel like it, you can contact me at: marcmiquel *at* gmail.com I need a contact in your every community who can (1) check the quality of the cultural context article list I generate to be imported-exported to other language editions, (2) test the interface/data visualizations in their language, and (3) communicate the existance of the tool/site when ready to the language community and especially to those editors involved in projects which could use it or be aligned with it. Communicating it might not be a lot of work, but it will surely have a greater impact if done in native language! :). '''If you like the project, I'd ask you to endorse it in the page I provided.''' In any case, I will appreciate any feedback, comments,... Thanks in advance for your time! Best regards, --[[Suradnik:Marcmiquel|Marcmiquel]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marcmiquel|razgovor]])</small> 23:28, 9. listopada 2017. (CEST) Universitat Pompeu Fabra, Barcelona == Citoid == Pusa, nakon dugog rada, omogućio sam citoid na srpskoj Wikipediji. Htio bih vam pomoći da dobijete potpuno izdanje citoida. To je jedan alat koji pomaže u referenciranju, vrlo je sličan onome koji imate. Samo slijedite ove upute: [https://en.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:Citoid-template-type-map.json ovom stranicom], promijenite [[MediaWiki: Citoid-template-type-map.json|ovu Vašu]]. Ispričavam se zbog lošeg znanja hrvatskog, iz Srbije sam. (korišćen google translate) --[[Suradnik:Acamicamacaraca|Acamicamacaraca]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Acamicamacaraca|razgovor]])</small> 22:45, 15. siječnja 2018. (CET) :Potrebno je samo kopirati i zalijepiti tekst iz jednog u drugi. Ja to ne mogu jer nisam administrator xD --[[Suradnik:Acamicamacaraca|Acamicamacaraca]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Acamicamacaraca|razgovor]])</small> 22:56, 15. siječnja 2018. (CET) ::Čemu ovo služi ako niko od administratora ne reagira! Ovo je tako lako i jednostavno samo je potrebno kopirati i zalijepiti! Ehej, pa radi se o dodavanju citoid na ovoj viki, mislim da je to bitan zadatak. Takodjer, postoji i zahtjev na fabrikatoru kojeg treb kad tad završiti... --[[Suradnik:Acamicamacaraca|Acamicamacaraca]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Acamicamacaraca|razgovor]])</small> 22:49, 16. siječnja 2018. (CET) == Podkategorija "Luminiscencija" == Molio bih da se u kategoriji "Optika" otvori podkategorija "Luminiscencija" koja bi imala slijedeće članke: [[Bioluminiscencija]], [[Elektroluminiscencija]], [[Fluorescencija]], [[Fosforescencija]], [[Fotoluminescencija]], [[Katodoluminescencija]], [[Kemoluminiscencija]], [[Kristaloluminiscencija]], [[Radioluminiscencija]], [[Rezonantna fluorescencija]], [[Scintilacija]], [[Stokesov pomak]], [[Termoluminiscencija]], [[Triboluminiscencija]]. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 16:45, 2. veljače 2018. (CEST) :{{riješeno}}: [[:Kategorija:Luminiscencija]] --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 22:20, 8. ožujka 2018. (CET) == Podkategorija "Oblaci" == Molio bih da se u kategoriji "Meteorologija" otvori podkategorija "Oblaci" koja bi imala slijedeće članke: [[Oblaci]], [[Cirus]], [[Cirokumulus]], [[Cirostratus]], [[Altokumulus]], [[Altostratus]], [[Nimbostratus]], [[Stratokumulus]], [[Stratus]], [[Kumulus]], [[Kumulonimbus]], [[Polarni stratosferski oblaci]], [[Noćni svijetleći oblak]], [[Naoblaka]], [[Fizika oblaka]]. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 10:00, 16. srpnja 2018. (CEST) :{{riješeno}}: [[:Kategorija:Oblaci]] --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 13:07, 18. srpnja 2018. (CEST) == Podkategorija "Optika atmosfere" == Molio bih da se u kategoriji "Atmosfera" otvori podkategorija "Optika atmosfere" koja bi imala slijedeće članke: [[Optika atmosfere]], [[Alpski žar]], [[Atmosferska refrakcija]], [[Bishopov prsten]], [[Brockenska sablast]], [[Cirkumhorizontalni luk]], [[Cirkumzenitalni luk]], [[Fatamorgana]], [[Glorija (optika atmosfere)]], [[Halo (optika atmosfere)]], [[Irizacija]], [[Korona (optika atmosfere)]], [[Lažno Sunce]], [[Miraž]], [[Parantihelij]], [[Parhelijski krug]], [[Parryjev luk]], [[Polarna svjetlost]], [[Protusunce]], [[Raspršenje svjetlosti]], [[Rayleighovo raspršenje]], [[Sunčev stup]], [[Tangencijalni luk]], [[Zeleni bljesak]], [[Ledene iglice]] ([[Dijamantni prah]]). Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 13:07, 1. kolovoza 2018. (CEST) : {{riješeno}} – [[:Kategorija:Optika atmosfere]] [[Slika:Face-smile.svg|24px]] [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 20:27, 1. kolovoza 2018. (CEST) == Podkategorija "Pneumatika" == Molio bih da se u kategoriji “Mehanika fluida" otvori podkategorija "Pneumatika" koja bi imala slijedeće članke: [[Pneumatika]] (kao glavni), [[Kompresor]], [[Pneumatski cilindar]], [[Pneumatski motor]], [[Puhalo]], [[Stlačeni zrak]]. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 15:30, 31. kolovoza 2018. (CEST) : {{riješeno}}--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"><sub>'''MaGa'''</sub></span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:41, 31. kolovoza 2018. (CEST) ::Hvala MaGa - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 7:38, 1. rujna 2018. (CEST) == Podkategorija "Kabala" == Molio bih da se u kategoriji "Judaizam" otvori podkategorija "Kabala" koja bi imala članke: [[Kabala]], [[Sefer Jecira (Knjiga stvaranja)]], [[Sefiroti u Kabali]], [[Psihologija Kabale]], [[Kabala i Bog]]. Srdačan pozdrav - [[Suradnik: Miljenb]]. == Podkategorija "Papir" == Molio bih da se u kategoriji "Biljni proizvodi" otvori podkategorija "Papir" koja bi imala slijedeće članke: [[Papir]] (kao glavni), [[Akvarelni papir]], [[Bezdrvni papir]], [[Biblijski papir]], [[Crtaći papir]], [[Drvenjača]], [[Grafički papir]], [[Keljivo]], [[Novinski papir]], [[Papirni proizvodi]], [[Paus papir]], [[Pelirni papir]], [[Pergamentni papir]], [[Pisaći papir]], [[Plakatni papir]], [[Toaletni papir]], [[Proizvodnja papira]], [[Koritasti mlin]], [[Bijeljenje]], [[Karton]], [[Konusni mlin]], [[Papirni stroj]], [[Povijest papira]], [[Povijest papira u Hrvatskoj]], [[Satiniranje]]. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 16:43, 16. prosinca 2018. (CET) : {{riješeno}} [[:Kategorija:Papir]] --[[User:Hmxhmx|<b style="display:inline; color:black;">Hmx</b><b style="display:inline; color:#999999;">hmx</b>]]<sub><small> [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]</small></sub> 16:41, 30. siječnja 2020. (CET) == Gordan Grlić Radman == Poštovani, molim Vas da maknete objavu da je Gordan Grlić Radman rođak Mate Granića. Ova objava je netočna. Unaprijed zahvaljujem. Srdačan pozdrav <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Dferenac|Dferenac]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Dferenac|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Dferenac|doprinosi]]) 09:38, 19. srpnja 2019.‎</small> :Odgovoreno [https://w.wiki/6E$]. --[[Suradnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mateo K 01|razgovor]])</small> 10:13, 19. srpnja 2019. (CEST) == Grb == Unjela bi sliku plemenite obitelji Kiš <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Lidija pl.Kiš-Bevandić|Lidija pl.Kiš-Bevandić]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Lidija pl.Kiš-Bevandić|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Lidija pl.Kiš-Bevandić|doprinosi]]) 21:07, 30. studenoga 2019.</small> == MediaWiki:Clearyourcache == Molim suradnike s potrebnim pravima da urede [[MediaWiki:Clearyourcache]] prema zahtjevu na [[MediaWiki razgovor:Clearyourcache]]. --[[User:Hmxhmx|<b style="display:inline; color:black;">Hmx</b><b style="display:inline; color:#999999;">hmx</b>]]<sub><small> [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]</small></sub> 16:02, 23. siječnja 2020. (CET) : {{Riješeno|Riješio}} suradnik Maestro Ivanković izmjenom [[Posebno:Diff/5425407|5425407]]. --[[User:Hmxhmx|<b style="display:inline; color:black;">Hmx</b><b style="display:inline; color:#999999;">hmx</b>]]<sub><small> [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]</small></sub> 12:04, 28. siječnja 2020. (CET) == Uređivanje zaštićene datoteke Ivan Generalić fotografija.jpg == Molim nekog od administratora da pogleda zahtjev na razgovoru [[Razgovor o datoteci:Ivan Generalić fotografija.jpg#Zahtjev za uređivanje 2. veljače 2020.]] --[[User:Hmxhmx|<b style="display:inline; color:black;">Hmx</b><b style="display:inline; color:#999999;">hmx</b>]]<sub><small> [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]</small></sub> 20:30, 2. veljače 2020. (CET) :{{riješeno}} izmjenom [[Posebno:Diff/5589280|5589280]] --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])</small> 19:01, 28. srpnja 2020. (CEST) == Neograničeno zaštićene stranice == Molim da se, uz ostalo i radi održavanja Wikipedije, ukloni [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Za%C5%A1ti%C4%87ene_stranice?namespace=0&type=edit&level=sysop&wpfilters%5B%5D=indefonly&size-mode=min&size= zaštita] (ili smanji njena razina) na sljedećim stranicama: * [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika]] (zaštićeno 30. listopada 2014.) * [[Hrvati u Srbiji‎]] (zaštićeno 5. svibnja 2016.) * [[Mladen Pavković‎]] (zaštićeno 13. studenoga 2017.) * [[Nezavisna Država Hrvatska]] (zaštićeno 4. srpnja 2019.) * [[Mitropolija crnogorsko-primorska]] (zaštićeno 5. listopada 2019.) Za nedavno zaštićeni članak [[Smrt Josipa Broza Tita‎]] (zaštićeno 22. siječnja 2020.) molim da se trajanje zaštite smanji s "neograničeno" na neko vrijeme za koje administrator smatra primjerenim (i/ili da se smanji razina zaštite). --[[User:Hmxhmx|<b style="display:inline; color:black;">Hmx</b><b style="display:inline; color:#999999;">hmx</b>]]<sub><small> [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]</small></sub> 13:01, 3. veljače 2020. (CET) : Ja sam zato da ih se sve otključa. Ako se nitko ne bude bunio, potsjeti me za koji dan da ih otključam. --[[Suradnik:Lasta|<span style="color:Blue;">'''Las'''</span>]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|<span style="color:Magenta;">'''ta'''</span>]] 13:56, 7. veljače 2020. (CET) ::Svi su članci sad slobodni za uređivanje autopotvrđenim suradnicima.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 11:46, 10. veljače 2020. (CET) == Prijedlog == Ovaj prijedlog mi je podnio suradnik [[Suradnik:Space2006|Space2006]]: "Svi NGC objekti imaju svoje stranice koje su automatski generirane botom imena PerkaBot, a riječ je o oko 7800 članaka (npr. [[NGC 1400]]). Predlažem da neki bot, po mogućnosti PerkaBot, generira stranice za sve IC objekte, što uključuje 7986 objekata, pa tako i novih stranica. Druge wikipedije, kao bosanska, srpskohrvatska i srpska već imaju te stranice, zašto ne bi i hrvatska? Molio bih te da moj prijedlog preneseš nekome od administratora ili nekome tko upravlja nekim botom (uglavnom bilo kome tko može nešto poduzeti u vezi s ovim). Zahvaljujem na razumijevanju."[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Franjo_Josip&oldid=prev&diff=5490391] Može li se nešto o tome učiniti?--[[Suradnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Josip|razgovor]])</small> 18:39, 28. ožujka 2020. (CET) == Podkategorija "Pigment" == Molio bih da se u kategoriji "Boje" (ili možda "Materijali") otvori podkategorija "Pigment" koja bi imala slijedeće članke: [[Pigment]], [[Oker]], [[Vermilion]], [[Minij]], [[Umbra]], [[Sijena (pigment)]], [[Ultramarin]], [[Bijeli pokrivni pigment]] i drugo. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 08:13, 29. svibnja 2020. (CEST) == Fosforna kiselina i poveznice == Htio sam promijeniti poveznicu za [[Fosforna kiselina|fosfornu kiselinu]] na engleski jezik (a i ostale), ali nisam uspio, pa ako netko može pomoći! Znači, fosforna kiselina na engleski nije ''Phosphorous acid'' nego '''Phosphoric acid'''. Lijepi pozdrav - [[Suradnik:Mmarre|Mmarre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mmarre|razgovor]])</small> 11:15, 28. kolovoza 2020. (CEST) :Riješeno.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 11:43, 23. kolovoza 2020. (CEST) == Preimenovanje == [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Quo_Vadis_(roman) Zahtjev za preimenovanje]--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 17:23, 21. prosinca 2020. (CET) : Također i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Web_portal ovo].--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 17:38, 21. prosinca 2020. (CET) Potrebno je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Saksonski_vrt preimenovanje "Saksonskog" u Saski vrt].--[[Suradnik:Dominik Tomić|Dominik Tomić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dominik Tomić|razgovor]])</small> 20:27, 28. prosinca 2020. (CET) Vidjeti i [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor:Lijek_protiv_COVID-19 ovo]--[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 21:46, 28. prosinca 2020. (CET) :Vidi [[Wikipedija:Premještanje članaka|ovo]], nije teško za naučit.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:40, 30. prosinca 2020. (CET) == Andrej Bartul Jabuka == Poštovani, naime prije nekoliko mjeseci je bila napravljena stranica na temu "Andrej Bartul Jabuka" koja je potom obrisana zbog upada i konstantnog prepravljanja... Molio bih vas kad bi uzeli na razmatranje prijedlog/ zahtjev da ponovno oformim tu stranicu. Naime riječ je o jednom mladom perspektivnom filmskom i kazališnom glumcu iz Splita. Unaprijed hvala na razumijevanju.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.2.85.176|78.2.85.176]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.2.85.176|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.2.85.176|doprinosi]]) </small> == Konjko! (???) == Molim vas promijenite [[Konjko!]] u ''Bojack Horseman'', taj naziv KONJKO postoji samo na Wikipediji i u jednom članku koji spominje Wikipedijin naziv Konjko :')<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Frantumaja|Frantumaja]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Frantumaja|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Frantumaja|doprinosi]]) </small> :{{riješeno}}—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:50, 4. rujna 2021. (CEST) == Predložak za premještene kategorije == Treba nam predložak za kategorije koje su premještene, [https://en.wikipedia.org/wiki/Template:Category_redirect ekvivalentno ovome]. Razvrstao sam sav sadržaj iz kategorije Ekonomija u kategoriju Gospodarstvo i njene podkategorije, a kategorija "Ekonomija" morala bi ostati prazna. [[Suradnik:PickledTriangle|<b><span style="color: darkred;font-family:Georgia;">Kiseli</span><span style="color: darkgreen"> trokut</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|<sup>razgovor</sup>]] 15:37, 26. svibnja 2021. (CEST) : Zapravo, umjesto postavljanja predloška, treba kategoriju pobrisati jer nema smisla da stoji prazna, a uz to, ako postoji kao prazna, netko će slučajno u nju dodati neki članak sa [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] (koji ne prepoznje da je kategorija preusmjerena), ne znajući da je preusmjerenje. Mislim da preusmjerenja kod kategorija nemaju smisla. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 08:42, 27. svibnja 2021. (CEST) == Predložak za sadržaj izvan teme == Molim inačicu predloška [[:en:Template:Off topic|off topic]] za sadržaj koji se ne dotiče ili se pretjerano udaljava od teme članka. Potreban je u određenim člancima gdje se nagomilava sve više i više materijala koji se ne dotiče teme. [[Suradnik:PickledTriangle|<b><span style="color: darkred;font-family:Georgia;">Kiseli</span><span style="color: darkgreen"> trokut</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:PickledTriangle|<sup>razgovor</sup>]] 17:09, 17. lipnja 2021. (CEST) : {{s|PickledTriangle}}, napravio sam {{pp|Van teme}}, pri čemu nisam radio ništa posebno, samo sam preveo i maknio parametar "date" jer još nemamo kategoriziranje stranica kojima treba sređivanje po datumima. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] <small>([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</small> 10:39, 18. lipnja 2021. (CEST) == Vidljivost na Googleu == Molim Vas da mi razjasnite zašto se moj wiki članak "Tanja Radović" ne vidi na Google pretraživanju? Novi sam suradnik, nešto vjerojatno nije u redu, ali ne mogu iz uputa shvatiti gdje je greška.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Tanja Radović|Tanja Radović]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Tanja Radović|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Tanja Radović|doprinosi]]) </small> == pitanje u vezi globalnonog blokiranja nekoliko admistratora . == dobro večer imam pitanje dali mogu globalno blokirati nekooliko admistatora razlog konstantno ometanje . brisanje članaka i blokiranje. i stanno mi govore da moji člaci nisu dovoljno kontrutivni i tome stano ometa u radu stoga ako mogu molim povratu imoramaciu .[[Suradnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Leonardo novak|razgovor]])</small> 17:08, 12. prosinca 2021. (CET) :@[[Suradnik:Leonardo novak|Leonardo novak]] Osim što ovo svakako nije primjereno mjesto za takva pitanja, moram priznati da mi je i samo pitanje besmisleno. Tražiš '''globalno''' blokiranje administratora jer... Konstantno ometaju tvoj rad, brišu ti članke i blokiraju te? Moram te razočarati, dragi kolega, ali na Wikipediji postoje određena [[Wikipedija:Pravila i smjernice|pravila povezana sa stvaranjem članaka i njihovim uređivanjem]]. Tvoji doprinosi nisu bili konstruktivni (primjerice, koji je smisao [[Posebno:Diff/6125125|ovog]] i [[Posebno:Diff/6130600|ovog]] uređivanja?) i zato su uklonjeni, a račun ti je nakratko bio blokiran jer si se više puta oglušio na upute ostalih suradnika. Tvoj jedini izbrisani "članak" čak i nije članak, nego kategorija u kojoj je stajalo samo "puntled je nepriznata država u somalii", a na stranici za razgovor napisao si "ja smratram da ovaj člananak nije za brisanje jer jer uloženo puno truda i vremena". Jesi li siguran da znaš što su članci, a što su [[Wikipedija:Kategorije|kategorije]]? :Lijepo te molim, prouči [[Wikipedija:Uvodni tečaj|kako se radi na Wikipediji]]. Trebaš naučiti hodati prije nego što počneš trčati. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:09, 12. prosinca 2021. (CET) == Glagolski oblici u njemačkom jeziku == Mogu li podatke iz članka [[Kondicional u njemačkom jeziku]] uklopiti u članak o [[Glagolski oblici u njemačkom jeziku|glagolskim oblicima u njemačkom jeziku]]? Sam po sebi, članak je besmislen, a u drugome bi članku imao više smisla. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 18:12, 23. prosinca 2021. (CET) :@[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] Zašto ne? Možeš li usput provjeriti kojem članku na enwiki (ili nekoj drugoj wiki) bolje odgovara članak o gl. oblicima ([[:en:German verbs]], [[:en:German conjugation]], …?) pa u nj dodati poveznice na druge jezike? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:11, 4. siječnja 2022. (CET) ::Slobodno, moje je mišljenje da ''German verbs'' bolje odgovara. Također, ne bih ja ovo baš odmah napravio jer moj njemački još nije na toj razini... [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 13:23, 4. siječnja 2022. (CET) == Pridruživanje stranicama drugih jezika == Bok, htjela bih da se stranica o zavisnim teritorijima (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Popis_zavisnih_teritorija&gesuggestededit=1) pridruži ostalim stranicama na drugim jezicima o istoj temi. Nemam dopuštenje za takvu promjenu, a čini mi se korisnom. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 20:26, 10. siječnja 2022. (CET) :Zar to nije nešto što svaki suradnik može napraviti? Je li [[:en:Dependent_territory|ovo]] ili [[:en:List_of_countries_and_dependencies_by_area|ovo]] članak na engleskom? [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 23:07, 18. siječnja 2022. (CET) ::Radi se o članku Dependent territories,hvala @[[Suradnik:Etiktov|Etiktov]]. Kada sam pokušala nije mi dalo da to spojim. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 21:44, 20. siječnja 2022. (CET) :::Ni ja ne mogu, čini se da je stranica zaključana. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])</small> 13:52, 21. siječnja 2022. (CET) ::::Ne znam kako ste radili, ali ja sam povezao bez ikakvih problema.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:12, 21. siječnja 2022. (CET) ::::Vratio sam na stanje kako je bilo. Ovo što mi imamo je popis, ne i članak. Onda kada dobijemo članak o zavisnim teritorijima, njega treba povezati s člankom Dependent_territory na en.wp. Možda neke druge wikipedije imaju popis poput našega i to bi trebalo spojiti s našim popisom.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:19, 21. siječnja 2022. (CET) ::::Ima popisa na drugim wikipedijama, sad je povezan s njima, kao i treba biti.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:22, 21. siječnja 2022. (CET) :::::Hvala @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 20:39, 18. veljače 2022. (CET) == Proširene ponude za Ukrajinu == Uostalom, trenutno je u tijeku Wikimedia_CEE_Vesna_2022. Dakle, ako vas zanima Ukrajina i želite da čitatelji koji koriste vaš jezik saznaju više o zemlji i njenim ljudima, kulturi, znanosti, sportu, prirodi, povijesti, gospodarstvu i drugim aspektima stvarnosti, možete koristiti sljedeće linkove na širem raspon tema: * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine Wikimedia_CEE_Spring_2022 / Struktura / Ukrajina] " * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/Culture/Red/Biographies Biography] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2022/Popis mjeseci kulturne diplomacije Ukrajine 2022.] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/History History] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Popular_articles Popular_Articles], * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/Culture Culture] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/Economics and Transport Economics and Transport] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/Science and Medicine Scene and Medicine] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/Nature and Geography Nature and Geography] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/Politics and Society Politics and Society] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Ukrainian_women Ukrainy_women] * [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Spring_2022/Structure/Ukraine/Extended/Sports Sports], odaberite neke članke koji nisu u odjeljku na vašem jeziku i kreirajte nove članke prevodeći s jezika koji poznajete. ili iz izvora na vašem jeziku.- == Novi format sadržaja == Mislim da bi bilo dobro da se poglavlja i podpoglavlja numeriraju (1.1, 1.2.3 i slično) i u novom prikazu - preglednije je. Također podpoglavlja podpoglavlja se u novom prikazu u sadržaju ne mogu sakriti (npr. 1.2.1, 1.2.2, 1.2.3 se ne mogu sakriti pod 1.2) - to je moguće samo sa podpoglavljima glavnih poglavlja. To bi također bilo dobro omogućiti. [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 12:32, 31. listopada 2022. (CET) == Netočna informacija == Na stranici [[19. veljače]] pod podnaslovom Događaji, navedeno je da je Zoran Milanović prisegnuo za Predsjednika RH 2020., što se zapravo dogodilo 18. veljače 2020. [[Posebno:Doprinosi/94.253.213.254|94.253.213.254]] 07:40, 19. veljače 2023. (CET) == Pogreška u naslovu == Bok! Krivo sam napisao prezime (malim slovom i bez dijakritika). Može li mi netko pomoći i ispraviti iz "kovacic" u "Kovačić"? Hvala unaprijed! [[Suradnik:JasamSlaven|JasamSlaven]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JasamSlaven|razgovor]])</small> 21:33, 23. kolovoza 2023. (CEST) == Biografski opis osoba == Biografski opis osoba na način leksikografije s proširenim citatima iz Kronika ili Spomenica [[Posebno:Doprinosi/93.141.153.221|93.141.153.221]] 06:22, 15. veljače 2024. (CET) objave svakodnevnih svetaca i blagdana [[Posebno:Doprinosi/2A05:4F46:C01:2000:307C:5CEE:862C:F620|2A05:4F46:C01:2000:307C:5CEE:862C:F620]] 15:36, 17. ožujka 2024. (CET) :{{s|2A05:4F46:C01:2000:307C:5CEE:862C:F620}} ''Glavna stranica'' ima sekciju "Na današnji dan", na kojoj su popisane zanimljive crtice, koje uključuju imendane i blagdane. Detaljnije podatke također možete pronaći u članku o današnjem datumu, primjerice: [[18. ožujka]].—[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 12:55, 18. ožujka 2024. (CET) == Poštovani! U prijavi, sve sam napravio ali ne vidim sliku što piše. Treba mi suradnički račun.Nemam svoj suradnički račun. == Inače ne vidim. Pa kako ne vidim, ne vidim ni sliku za stvoriti svoj račun. Pošaljite mi suradnički račun. [[Posebno:Doprinosi/93.138.1.49|93.138.1.49]] 19:29, 11. svibnja 2024. (CEST) == Petra Meštrić tema == Zanima me zašto se prijavljuje i želi maknuti tema "Petra Meštrić", koja je hrvatska liječnica, tv voditeljica, bivša reality učesnica i instagram influencerica iako ima dovoljno relevatnih podataka i izvora? [[Suradnik:Lux vitalis hr|Lux vitalis hr]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Lux vitalis hr|razgovor]])</small> 13:48, 28. studenoga 2024. (CET) :Odgovoreno na SZR suradnika. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 14:21, 28. studenoga 2024. (CET) == Mala izmjena za članak o Titu == Pišem zahtjev ovdje jer je Talk stranica zaključana. Prva rečenica u drugom paragrafu počinje ovako: "Iako je bio čelnik totalitarne države...", ali citirani izvor <ref>http://proleksis.lzmk.hr/13753</ref> ne podržava tu izjavu. Tito je bio čelnik, ali se na povezanoj stranici ne spominje "totalitarna država". Taj bi dio trebalo izbrisati ili naći izvor koji to podržava. [[Suradnik:TurboSuperA+|TurboSuperA+]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:TurboSuperA+|razgovor]])</small> 17:29, 23. prosinca 2024. (CET) :{{riješeno}} — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[User talk:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:30, 23. prosinca 2024. (CET) ::Hvala. [[Suradnik:TurboSuperA+|TurboSuperA+]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:TurboSuperA+|razgovor]])</small> 18:35, 23. prosinca 2024. (CET) Goli otok, verbalni delikt, udbaška ubojstva hrvatskih disidenata, Hrvatsko proljeće i Hrvatska šutnja, jame i stratišta, kult ličnosti, štafete itd. itd. I nije bila totalitarna? Tuga i jad.—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:29, 24. prosinca 2024. (CET) :Totalitarna država je ona država koja ima štafete... Zanimljiva perspektiva, ali nije potkrijepljena pouzdanim izvorom ili izvorima. [[Suradnik:TurboSuperA+|TurboSuperA+]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:TurboSuperA+|razgovor]])</small> 00:40, 24. prosinca 2024. (CET) ::Dokumentirano je u grobnicama i kostima, cijelomu nizu dokumenata partijskoga arhiva, novinskih napisa, knjiga, znanstvenih radova i zbornika. Svojim si komentarom rekao sve o ozbiljnosti i pristupu temi. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 00:45, 24. prosinca 2024. (CET) :::Kosti nisu pouzdan izvor koji se može upotrijebiti na wikipediji. [[WP:NI]] i [[WP:PRO]] će ti reći više o prikladnim izvorima. [[Suradnik:TurboSuperA+|TurboSuperA+]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:TurboSuperA+|razgovor]])</small> 00:52, 24. prosinca 2024. (CET) ::::Zašto "Kosti nisu pouzdan izvor"? ::::Možda zato što najveći, najbolji i najskuplji stručnjaci nekažnjenoga Velezločinca Tita već 80 godina traže kosti od najmanje 700 000 žrtava u Jasenovcu i okolini, ali ne samo što nisu ništo našli nego nisu napisali nit jedno izvješće o svojemu nenadmašnomu "radu"? ::::Ili možda zato što što još nitko nije pronašao bilo kakve dokaze ili tragove Goldsteinovoga nepatentiranoga izuma "drobilice kostiju"? Ne zna se ni koliko drobilica je triebalo za toliku količinu kostiju. Isto tako se ne zna za strojeve tkoji su odvajali meso od kostiju. [[Suradnik:VikAr42|VikAr42]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VikAr42|razgovor]])</small> 21:24, 6. svibnja 2026. (CEST) :::::lol [[Suradnik:TurboSuperA+|TurboSuperA+]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:TurboSuperA+|razgovor]])</small> 11:07, 27. svibnja 2026. (CEST) {{izvori-razgovor}} == Wikipedija na kajkavskom i čakavskom == Bok! [https://iso639-3.sil.org/code/kjv Kajkavski] i [https://iso639-3.sil.org/code/ckm čakavski] već imaju ISO kodu, zato je moguće osnovati wikipedije. Je li ne bi bili ovdje u hrvatskoj wikipediji koji bi se prihvatili? Kajkavski ima više rječnike. Najbolji je mislim Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora. Ja imam [https://eknjizara.hr/artikli/rjecnik-varazdinskoga-kajkavskoga-govora/ najnoviju izdaju] i po svom uvjerenju je super praktičan rječnik. Monografija Mije Lončarića [https://www.goodreads.com/book/show/11087260-kajkavsko-narje-je Kajkavsko narječje] dobro prezentira gramatiku. Mislim da treba dogovoriti da koje gramatičke oblike bi koristili u budućoj kajkavskoj wikipediji. Pitati treba i prof. Blažeku koji piše [https://hrcak.srce.hr/file/327645 u toj analizi] da u prijevodnom jeziku Malog kraleviča (princa) je htio dati poticaj za prevođenje na suvremenu kajkavštinu (s. 22). Čakavsku wikipediju ne znam kako bi bilo moguće osnovati. Tko podupira ideju kajkavske wikipedije? [[Suradnik:Doncsecz~hrwiki|Dončec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Doncsecz~hrwiki|razgovor]])</small> 13:05, 26. ožujka 2025. (CET) :@[[Suradnik:Doncsecz~hrwiki|Doncsecz~hrwiki]] Kajkavska Wikipedija već je [[m:Requests for new languages/Wikipedia Kaikavian|predložena davne 2019.]], no odbijena zbog ISO koda koji se odnosi na povijesni jezik te očekivanog manjka interesa. Kako god, ovo nije ostvarivo u sklopu hrvatske Wikipedije. Možeš pokušati predložiti na [[m:Requests for new languages]]. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Hijerovit|<span style="color:#ad0000">'''Hijérovīt'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Hijerovit|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 18:48, 26. ožujka 2025. (CET) @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] Netko anonim je postavio koji moguće nije potražio suradnika hrvatske wikipedije. [[Suradnik:Doncsecz~hrwiki|Dončec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Doncsecz~hrwiki|razgovor]])</small> 08:44, 27. ožujka 2025. (CET) == Molba - Aquarius Records == Pozdrav, nadam se da sam na dobroj lokaciji s molbom da se logo na wikipedia stranici od Aquarius Recordsa promijeni u novi kad netko nađe vremena? [[Aquarius Records]] [[Posebno:Doprinosi/80.253.162.54|80.253.162.54]] 13:47, 29. svibnja 2025. (CEST) == Zahtjev za premještanje članka == == Zahtjev za premještanje članka == Molim da se članak '''[[Festival Pssst!]]''' premjesti pod ispravan i službeni naziv: '''[[PSSST! Festival nijemog filma]]''' Razlog: prema službenim materijalima i mrežnoj stranici [[Centar za kulturu Trešnjevka|Centra za kulturu Trešnjevka]], puni naziv manifestacije glasi *PSSST! Festival nijemog filma*. (vidi: [https://cekate.hr/program/pssst-festival/ izvor]). Hvala unaprijed! --[[Suradnik:Centar za kulturu Trešnjevka|Centar za kulturu Trešnjevka]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Centar za kulturu Trešnjevka|razgovor]])</small> 13:17, 22. listopada 2025. (CEST) :Djelomično {{riješeno}} premještanjem na [[Festival nijemog filma PSSST!]] i preusmjeravanjem s [[PSSST! Festival nijemog filma]]. @[[Suradnik:Centar za kulturu Trešnjevka|Centar za kulturu Trešnjevka]], službeni nazivi nisu automatski najbolji nazivi za Wikipedijine članke. U ovom je slučaju primjerenije na prvo mjesto staviti opisni dio naziva, a tek zatim dodatak, kako bi članak bio lakši za pronaći te kako bi pratio način naslovljavanja članaka o drugim festivalima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|<sup>þ</sup>Ⰱ<sub>č</sub>]] 19:24, 22. listopada 2025. (CEST) == Zahtjev za stvaranje stranice: Silvija Mutić == == Zahtjev za stvaranje stranice: Silvija Mutić == Molim *hitno* stvaranje stranice **[[Silvija Mutić]]** (pjevačica Sylvie, vijećnica u Obrovcu). Imam spreman članak s izvorima (HRT, Večernji, Slobodna Dalmacija, 24sata). Zahtjev je već na [[Wikipedija:Zahtjev za stvaranje stranice|ZOS-u]]<nowiki>. Hvala! ~~~~</nowiki> [[Suradnik:Mag990|Mag990]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mag990|razgovor]])</small> 08:35, 16. studenoga 2025. (CET) == Viktorijus == nemogu da se prijavim [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-10775-32|&#126;2026-10775-32]] ([[Razgovor sa suradnikom:&#126;2026-10775-32|talk]]) 19:00, 17. veljače 2026. (CET) == Stablo i Drvo (biljka) == Poštovani Nisam još vičan uređivanju pa Vas molim, pokrenite promjenu pojma "Stablo" u pojam "Drvo (biljka)" prema objašnjenju: https://www.enciklopedija.hr/clanak/drvo Drvo je stablo s korijenjjem i krošnjom, a ima isti smisao kao i stabljika. Ni stablo, ni stabljika se ne mogu presađivati jer ne imaju korienje, ali drvo i npr. kopriva mogu. Rado bih promienil ime "Stablo" u "Drvo (biljka)" i tomu prilagodil postojeće štivo "Stablo" te napisal novi pojam "Stablo". Srdačan pozdrav Viktor Arbanas [[Suradnik:VikAr42|VikAr42]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:VikAr42|razgovor]])</small> 22:34, 1. svibnja 2026. (CEST) == Kurikul protiv predrasuda == „Članak je sadržajno dovršen, uređen u enciklopedijskom stilu, sadrži izvore te je spreman za premještanje u glavni imenski prostor.” [[Suradnik:Ivek126|Ivek126]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivek126|razgovor]])</small> 18:07, 20. svibnja 2026. (CEST) == Zatvaranje rasprave o brisanju članka „Tin Bojanić” == Molim administratore da zatvore raspravu o brisanju članka „Tin Bojanić”. Rasprava je otvorena 28. travnja 2026., a u međuvremenu je članak značajno poboljšan: dodane su pouzdane hrvatske reference, neutraliziran je stil i organiziran u enciklopedijski format. Nije bilo daljnjih komentara niti prigovora. Molim i uklanjanje predloška o brisanju sa članka. Hvala unaprijed! --Adrogue78 [[Suradnik:Adrogue78|Adrogue78]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Adrogue78|razgovor]])</small> 10:54, 22. svibnja 2026. (CEST) hcledc2f5f840aoiyn494innsdeiux4 0 55916 7469400 7256685 2026-05-27T09:13:01Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Promet u Rijeci|Promet u Rijeci]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kopneni promet u Rijeci|Kopneni promet u Rijeci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469400 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta u Hrvatskoj |naziv = Autocesta A6 |naziv alt = Goranka |boja = autocesta |oznaka = Motorway-A6-Hex-Green.svg |karta = Croatia Autocesta A6.svg |slika = Cvor Orehovica Rijeka 060708.jpg |opis slike = Čvorište Orehovica |E oznaka = [[Datoteka:E65-HR.svg|50px|link=Europski pravac E65]] |vrsta = [[Autoceste u Hrvatskoj|autocesta]] |dužina = 81,50 km<ref>[https://www.huka.hr/files/docs/HUKA%20-%20KB%202022%20-%20WEB.pdf Ključne brojke (2022.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231225145601/https://www.huka.hr/files/docs/HUKA%20-%20KB%202022%20-%20WEB.pdf |date=25. prosinca 2023. }} Hrvatska udruga koncesionara za autocestom s naplatom cestarine (objavljeno u svibnju 2023., pristupljeno 25. prosinca 2023.</ref> |planirana dužina = |upravitelj = Hrvatske autoceste d.o.o. |vrijeme izgradnje = od [[1971.]] do [[2008.]] |početna točka = Čvorište [[Bosiljevo]] II ([[Autocesta A1|A1]]) |čvorovi = |krajnja točka = [[Rijeka]] (čvorište [[Orehovica_(Rijeka)|Orehovica]], [[Autocesta A7|A7]]) |regije = [[Karlovačka županija]], [[Primorsko-goranska županija]] |gradovi = }} '''Autocesta A6''' (''"Goranka")''<ref>{{Citiranje novina |last=Prodan |first=Edi |date=21. prosinca 2017. |title=Autoceste A6 i A7 postale “Goranka” i “Primorka” |work=Novi list |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/napokon-autoceste-a6-i-a7-postale-goranka-i-primorka/ |accessdate=11. lipnja 2021.}}</ref> je autocesta u [[Gorska Hrvatska|Gorskoj Hrvatskoj]] koja ide od [[Bosiljevo|Bosiljeva]] prema [[Rijeka|Rijeci]]. Povezuje [[Rijeka|Rijeku]] s [[Delnice|Delnicama]] i [[Karlovac|Karlovcem]] te sa [[Zagreb]]om preko A1. Zahtjevniji objekti: * Tunel Tuhobić 2141 m * Vijadukt Drežnik 2485 m Najviša kota Autoceste A6 je prijevoj Dedin 860 m.n.m == Povijest == * Prve dionice ove autocesta izgrađene su od [[Orehovica (Rijeka)|Orehovice]] do Kikovice 1971. i od Zagreba do Karlovca [[1972.]] godine. * Nakon izgradnje prve dvije dionice 1982. u promet se pušta dionica Kikovica - Oštrovica kao poluautocesta, a kao autocesta izgrađena je 2007. * Dionica Oštrovica - Vrata, a kao autocesta izgrađena je 2008. * Dionica Vrata - Delnice izgrađena je 1996. kao poluautocesta, a kao autocesta izgrađena je 2008. * Dionica Delnice - Kupjak izgrađena je 1997. kao poluautocesta, a kao autocesta izgrađena je 2008. * Dionica Kupjak - Vrbovsko izgrađena je pola kao poluautocesta, a pola kao autocesta, a kao autocesta izgrađena je 2008. * Dionica Vrbovsko - Bosiljevo izgrađena je kao autocesta 2003. * [[21. listopada]] [[2008.]] puštene su promet i zadnje dvije dionice Kupjak - Vrbovsko i Oštrovica - Vrata i time je izgradnja autoceste završena. == Objekti na autocesti prema dionicama == {| class="wikitable" ! Naziv objekta ! Vrsta objekta ! Dužina |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Bosiljevo 2 - Vrbovsko L=12.720 m''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Bosiljevo 2 | Čvor | – |[[Datoteka:Bosiljevo Croatia A1-A6.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Medved | Vijadukt | 111 m |[[Datoteka:V Medved A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Jastrebica | Vijadukt | 101 m |[[Datoteka:V Jastrebica A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Severinske drage | Vijadukt | 725 m |[[Datoteka:V Severinske Drage A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Osojnik | Vijadukt | 435 m |[[Datoteka:V Osojnik A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Veliki Gložac | Tunel | 1130 m |[[Datoteka:A6 18 Veliki Glozac 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Zečeve Drage | Vijadukt | 924 m |[[Datoteka:A6 17 Zeceve Drage 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Hambarište | Vijadukt | 107 m |[[Datoteka:V Hambariste A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tank.svg|10px]][[Datoteka:AB-Rast.svg|10px]][[Datoteka:AB-Autobahnkiosk.svg|10px]] Odmorište Vrbovsko | Odmorište | – |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Rožman Brdo | Tunel | 523 m |[[Datoteka:A6 16 Rozman brdo 130109.jpg|100px]] |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Vrbovsko - Ravna Gora L=17.470 m''' |- |[[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Vrbovsko | Čvor | – |[[Datoteka:C Vrbovsko A6 0509.jpg|100px]] |- |Most Dobra | Most | 546 m |[[Datoteka:M Dobra A6 0509.jpg|100px]] |- | Most Kamačnik | Most | 240 m |[[Datoteka:V Kamacnik A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Lazi | Vijadukt | 74 m |[[Datoteka:V Lazi A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Jablan II | Vijadukt | 206 m |[[Datoteka:A6 15 Jablan II 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Varoš | Vijadukt | 402 m |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Čardak | Tunel | 601 m |[[Datoteka:A6 14 Cardak 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Stara Sušica | Vijadukt | 420 m |[[Datoteka:V Stara Susica A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Podvugleš | Tunel | 610 m |[[Datoteka:T Podvugles A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Javorova Kosa | Tunel | 1460 m |[[Datoteka:A6 13 Javorova Kosa 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tank.svg|10px]][[Datoteka:AB-Rast.svg|10px]][[Datoteka:AB-Autobahnkiosk.svg|10px]] Odmorište Ravna Gora | Odmorište | – |[[Datoteka:A6 12 o Ravna Gora 130109.jpg|100px]] |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Ravna Gora - Delnice L=10.210 m''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Ravna Gora | Čvor | – |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Zalesina | Vijadukt | 461 m |[[Datoteka:A6 11 v Zalesina 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Vršek | Tunel | 868 m |[[Datoteka:A6 10 Vrsek 130109.jpg|100px]] |- | Dedin | Prijevoj | 860 m |[[Datoteka:P Dedin A6 0509.jpg|100px]] |- |[[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Dedin |Tunel |120 m |[[Datoteka:A6 9 Dedin 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Delnice | Vijadukt | 105 m |[[Datoteka:A6 8 v Delnice 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Lučice | Tunel | 576 m |[[Datoteka:A6 7 Lucice 130109.jpg|100px]] |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Delnice - Vrata L=8.930 m''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Delnice | Čvor | – |[[Datoteka:C Delnice A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Sopač | Tunel | 752 m |[[Datoteka:A6 6 Sopac 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Golubinjak | Vijadukt | 569 m |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Sleme | Tunel | 835 m |[[Datoteka:T Sleme A6 0509.jpg|100px]] |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Vrata - Oštrovica L=12.440 m''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Čvor Vrata | Čvor | – |[[Datoteka:A6 izlaz Vrata Fuzine 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Vrata | Tunel | 257 m |[[Datoteka:A6 3 Vrata 130109.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Bajer | Vijadukt | 485 m |[[Datoteka:M Bajer A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Tank.svg|10px]][[Datoteka:AB-Rast.svg|10px]][[Datoteka:AB-Autobahnkiosk.svg|10px]] Odmorište Lepenica | Odmorište | – |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Tuhobić | Tunel | 2141 m |[[Datoteka:T Tuhobic A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Hreljin | Vijadukt | 537 m |- | [[Datoteka:AB-Tunnel.svg|16px]] Tunel Hrasten | Tunel | 278 m |[[Datoteka:T Hrasten A6 z 0509.jpg|100px]] |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Oštrovica -Kikovica L=8.200 m''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Čvor Oštrovica | Čvor | – |[[Datoteka:C Ostrovica A6 0509.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Bukovo | Vijadukt | 378 m |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Melnik | Vijadukt | 145 m |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Mali Svib | Vijadukt | 209 m |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Veliki Svib | Vijadukt | 385 m |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Čičave | Vijadukt | 296 m |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Kikovica - Čavle L=6.260 m''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Čvor Kikovica | Čvor | – |[[Datoteka:A6 Kikovica.jpg|100px]] |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Čavle | Vijadukt | |- | colspan="3" align="center"|'''Dionica Čavle - Orehovica L=3.570 m''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Čvor Čavle | Čvor | – |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Čavle | Vijadukt | 60 m |- | [[Datoteka:AB-Brücke.svg|16px]] Vijadukt Svilno | Vijadukt | 209 m |- | colspan="3" align="center"|'''Orehovica''' |- | [[Datoteka:Sinnbild Autobahnkreuz.svg|21px]] Čvor Orehovica | Čvor | – |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Autocesta A6 Hrvatska}} * [http://www.huka.hr/images/mreza_autocesta/hr/2012/a5.pdf Autocesta A5 na stranicama Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924031902/http://www.huka.hr/images/mreza_autocesta/hr/2012/a5.pdf |date=24. rujna 2015. }} * [http://www.arz.hr ARZ] * [https://www.motorways-exits.com/europe/hr/a1.html https://www.motorways-exits.com/europe/hr/a6.html] {{Autoceste u Hrvatskoj}} {{Mrva-cesta u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Promet u Varaždinu]] [[Kategorija:Kopneni promet u Rijeci]] 4h74zpqt2rn55dg74z3oeqedq10rtyd 0 60791 7469214 7467641 2026-05-26T21:38:33Z Šaholjubac 211973 /* Smrt */ 7469214 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2024.}}{{Infookvir šahist |ime = José Raúl Capablanca |punoime = José Raúl Capablanca y Graupera |slika = José Raúl Capablanca 1931.jpg |država = {{Z+X|KUB}} |datum_rođenja = [[19. studenoga]] [[1888.]] |mjesto_rođenja = [[Havana]], [[Kuba]] |datum_smrti = [[8. ožujka]] [[1942.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]] |svjetski_prvak = [[1921.]] – [[1927.]] |važnija_djela = ''Moja šahovska karijera'' <br>''Osnove šaha'' }} '''José Raúl Capablanca y Graupera'''{{Efn|Ponegdje se Capablanca potpisivao s '''José Raoul Capablanca'''. Ta je inačica njegova srednjeg imena bila prisutna u nekim šahovskim knjigama i kolumnama onoga vremena.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>}} ([[Havana]], [[19. studenoga]] [[1888.]] – [[New York City, New York|New York]], [[8. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[kuba]]nski [[šah]]ist, [[diplomat]], [[spisatelj|autor]] i [[svjetski šahovski prvak|treći svjetski šahovski prvak]]. Bavio se i [[Publicistika|publicistikom]]. Bio je poznat po jednostavnoj i dinamičnoj igri te izvrsnoj vještini u završnici.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-graupera-jose-raul Capablanca y Graupera, José Raúl] HE. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Uzima se za jednog od najvećih šahista u povijesti. Zbog načina igre poznat je i kao „šahovski [[Mozart]]”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/mozart.html|title=‘The Mozart of Chess’ by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/|title=Chess Interview: Kramnik on the World Champions|first=Mountain Finch|last=Staff|date=25. lis 2014.}}</ref> Rođen je 1888. u Havani u vojnoj utvrdi [[Castillo del Príncipe]]. Otac mu je bio vojni [[časnik]]. Šah je naučio igrati kao četverogodišnjak gledajući igre svog oca. S pet godina učlanio se u Havanski šahovski klub, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene dama.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=29}} Godine [[1901.]], u dobi od 12 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza rezultatom 4:3 (+4 –3 =6).<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80396 Capablanca - Corzo (1901)]</ref> Kao dijete učio je od partija [[SAD|američkih]] šahovskih legendi, [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]].<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Capablanca%20quotes.htm|title=Capablanca quotes}}</ref> Kasnije je o Pillsburyju napisao: „Učinak Pillsburyjevih predstava bio je trenutačan. Naelektrizirali su me i uz pristanak roditelja počeo sam posjećivati šahovski klub u Havani.”<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/capablanca.htm#:~:text=Capablanca+wrote,+%22Pillsbury's+displays.,Club+to+meet+stronger+players.|title=Capablanca|website=billwall.phpwebhosting.com}}</ref> Osvojio je naslov svjetskoga prvaka u [[Havana|Havani]] [[1921.]] godine pobjedivši u meču [[Njemačka|njemačkog]] šahista, [[matematičar]]a i [[filozof]]a [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] ne izgubivši niti jednu partiju (+4 –0 =10). Lasker je taj naslov prije Capablance nosio gotovo 27 godina. Naslov prvaka svijeta od Capablance preuzeo je [[Aleksandar Aljehin]] [[1927.]] godine u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] (+3 –6 =25). Uz [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]] i Laskera, Capablanca se smatra posljednjim velikim predstavnikom klasične epohe šaha, utemeljene na [[Wilhelm Steinitz|Steinitzovim]] učenjima. == Brzi uspon == === Djetinjstvo === Rođen je 19. studenog 1888. na Kubi, u obitelji vojnog časnika. Kako je naučio igrati šah opisao je u svojim knjigama i novinskim tekstovima: {{Navod|Nije mi bilo još ni pet godina kada sam jednom slučajno ušao u biro svoga oca i zatekao ga pri igri šaha s jednim gospodinom. Dotad ja uopće nisam vidio šah; figure su me zanimale te sam sljedećeg dana opet došao promatrati igru. Trećega dana dok sam promatrao igru, moj otac, još posve neiskusni novajlija, igrao je skakačem s jednog bijelog polja na drugo bijelo polje. Njegov protivnik, koji očigledno nije igrao bolje, nije to ni primijetio. Moj otac je dobio partiju, a ja sam ga tada nazvao varalicom i počeo ga ismijavati. Poslije manje svađe, kojom prilikom me otac umalo nije istjerao iz sobe, pokazao sam mu što je učinio. On me upitao otkuda i što ja znam o šahu. Odgovorio sam mu da ga mogu dobiti; on je rekao da je to nemoguće jer ja, vjerojatno, čak ni figure ne znam pravilno rasporediti. Pokušali smo igrati i – ja sam dobio. To je bio moj prvi nastup.<ref>José Raúl Capablanca, ''Moja šahovska karijera'', Sportska knjiga: Beograd, 1986., str. 28, 29</ref>}} Engleski šahist i šahovski pisac [[William Hartston]] primjećuje da je ova anegdota neobično slična anedgoti o prvim šahovskim iskustvima [[Paul Morphy|Paula Morphyja]].<ref>William Hartston, Kings of Chess: a history of chess traced through the lives of its greatest players, Pavilion Michael Joseph, 1985., str. 95</ref> Neki izvore navode da je gospodin o kojem Capablanca govori kubanski vojni časnik i političar Francisco de Paula Loño y Pérez koji je u to vrijeme za mnogih poslijepodneva igrao šah s Capablancinim ocem.<ref>[https://www.escacsstaeugenia.cat/por-que-se-celebra-el-19-de-noviembre-el-dia-internacional-del-ajedrez/ ¿Por qué se celebra el 19 de noviembre el Día Internacional del Ajedrez?] Club d'Escacs Santa Eugènia. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Perez je od siječnja 1907. do svoje smrti u lipnju iste godine bio je i ministrom rata Kube.<ref>[https://www.senado.es/web/conocersenado/senadohistoria/senado18341923/senadores/fichasenador/index.html?id1=1604 LOÑO PÉREZ, FRANCISCO] Senado.es. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> [[Datoteka:Capablanca jogando com o seu pai.jpg|mini|200px|Četverogodišnji Capablanca tijekom šahovske partije s ocem, 1892. godina.]] Capabanca je svoj prvi doživljaj šaha opisao riječima: {{Navod|Iako sam tada imao samo četiri godine, ubrzo sam mogao cijeniti činjenicu da se partija šaha može usporediti s vojnom bitkom – nešto što uključuje napad od strane jednog igrača, a obranu od strane drugog. Radnje ove prirode uvijek su na mene ostavljale dubok dojam. Sjećam se s kakvim sam užitkom slušao priču vojnika o zauzimanju [[Reduta|redute]] ili hvatanju vojske u zamku. Stoga vjerujem da je moja rana i vrlo jaka privlačnost prema igri šaha bila posljedica jedinstvenog sklopa uma koji sam razvio kao rezultat svojega vojnog okruženja, a također i osebujne [[Intuicija|intuicije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca4.html|title=Capablanca: How I Learned to Play Chess (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} Capablanca je [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] prvi puta sreo u dobi od 18 godina u njujorškom ''Manhattan Chess Clubu''. Značajan je bio tijek susreta: {{Navod|(…) Odvedeni smo u kut sobe gdje je muškarac srednjih godina, s poprilično velikom glavom, sjeo ispred ploče diskutirajući jednu partiju u tijeku. Nisam znao nikoga, i nitko nije znao mene. Niski je čovjek bio slušan s očitim respektom onih oko stola. Gledajući s posebnim zanimanjem, iznenadio sam se kad sam vidio kako drugi pristaju na poteze i objašnjenja koja su bila donekle iznad mene. Moja me mladenačka uobraženost natjerala da pomislim da je ono što sam čuo apsurdno i da je mali čovjek bio slab igrač. U jednom ili dva navrata bio sam na ivici da se umiješam kako bih proturječio cijenjenoj personi. Srećom, moja stara navika da gledam, bez riječi, spasila me od krajnje ponižavajućeg iskustva, jer sam nekoliko minuta kasnije predstavljen malom čovjeku, koji je bio ništa manje doli veliki dr. E. Lasker, tadašnji svjetski prvak.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html|title=Reminiscences by Capablanca (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} === Porijeklo === Malo je poznato o Capablancinom porijeklu, no postoje izvori koji sugeriraju da su Capablancini predci bili [[Talijani|talijanskog]] porijekla. Izvorno prezime obitelji bilo je ''Cappa Bianca'', što znači „bijeli kaput”. To je prezime preoblikovano u Capablanca kada su se doselili u [[Španjolska|Španjolsku]], za vrijeme vladavine [[Karlo IV., španjolski kralj|Karla IV.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/winter70.html|title=Chess Notes by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> ===Proboj u svjetski vrh i San Sebastián=== ==== Meč s Marshallom 1909. ==== Godine [[1909.]], s dvadeset godina, Capablanca je dobio meč protiv prvaka SAD-a [[Frank James Marshall|Franka Marshalla]] uvjerljivim rezultatom +8 –1 =14. To je bio prvi veliki rezultat Kubanca u njegovoj dugogodišnjoj karijeri. Kako je Marshall tada držao naslov prvaka SAD-a, a ovim porazom nije želio prepustiti taj naslov Capablanci opravdavajući to činjenicom da u to vrijeme Capablanca još nije bio američki državljanin, ovim je pothvatom potonji sebe prozvao ''prvakom Amerike''.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)]</ref> ==== Dvije studije ==== Ostale su zabilježene samo dvije Capablancine šahovske kompozicije. Prvu je rujanski broj iz [[1908.]] godine časopisa ''Lasker's Chess Magazine'' opisao kao „izvorni doprinos i vrlo zanimljivu ratnu varku. Više lijepu nego tešku (...)”. No, [[Edward Winter]] točnost objavljenog rješenja dovodi u pitanje.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 13–14</ref> {{Chess diagram | tleft |clear=left | Capablanca, Lasker's Chess Magazine, 1908.{{Efn|Iako je prvotno zadatak studije glasio „Bijeli na potezu dobiva”, Capablancinu je ideju 1960. godine oborio čuveni gruzijski šahovski kompozitor Genrikh Kasparjan.}} | | || || || | || ||| ||rd | | |pd| | |pd | pd | |kd | | pd || ||pd | | | | ||||pd | | | ||kl| nl || pd | | | | | | | | | | | rl | | | | || |Unatoč paradoksalno obećavajućoj poziciji za bijelog, ishod je remi. }} Capablancina iduća i jedina kompozicija koju je za preostala života skladao, pojavila se 22. siječnja [[1910.]] na stranici 133 šahovskog časopisa ''The Chess Weekly''. Pozicija je dana sljedećim dijagramom. {{Chess diagram |tleft |clear=left |José Raúl Capablanca, 1910. | | | | | |ql | | | | | | | | | | || | | | | | | | | | | | | | | | | |kl | | | | | pd | | | | | | | pd |kd | |pl | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} ==== Turnir u San Sebástianu 1911. ==== Marshall je inzistirao da Capablanca sudjeluje na turniru u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]]u u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[1911.]] godine. To je bio jedan od najznačajnijih turnira tog vremena; svi vodeći svjetski šahisti, osim svjetskog prvaka [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]], sudjelovali su u njemu. Capablanca je zaplovio na poznatom brodu [[RMS Lusitania]] 8. veljače 1911. godine. Turnir je započeo 20. veljače i trajao do 17. ožujka.<ref>[https://en.chessbase.com/post/110-years-ago-capablanca-wins-in-san-sebastian 110 years ago: Capablanca wins in San Sebastián] ChessBase. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Na početku turnira, Ossip Bernstein i [[Aron Nimcovič]] zamjerali su sudjelovanje Capablanci zbog toga što dotada nije osvojio niti jedan značajan turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i nagradu za ljepotu ([[engleski|eng.]] ''brilliancy prize''), Bernstein je potvrdio da je Capablanca vrlo talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir. Nimcovič se uvrijedio kada je Capablanca prokomentirao, gledajući ga kako igra jednu brzopoteznu partiju, da bi nedokazani šahisti trebali držati jezik za zubima u nazočnosti boljih. Capablanca je ubrzo izazvao Nimcoviča na seriju brzopoteznih partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni su šahisti zaključili da Capablanci nema ravnog u [[brzopotezni šah|brzopoteznom šahu]].<ref>Aleksandar Aljehin, 107 Great Chess Battles, Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref> [[Datoteka:Saint-Sébastien Tournoi de maîtres 1911.jpg|mini|Sudionici turnira u San Sebastijánu.]] Capablanca je u konačnici zapanjio cijeli šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom. Time je završio ispred [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], [[Carl Schlechter|Carla Schlechtera]] i [[Siegbert Tarrasch|Siegberta Tarrascha]]. Lasker je tada o Capablanci za njujorški ''Evening post'' izjavio:<ref>José Raùl Capablanca, Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera, 1921., str. 8</ref> {{Navod|Svijet bi dobio malo da je postao inženjerom; šahovski svijet time bi sigurno bio siromašniji.}} Godine 1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na meč za [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]]. Lasker je prihvatio izazov, ali i postavio sedamnaest uvjeta za susret. Budući da Capablanca nije prihvatio neke od uvjeta, susret se nije odigrao sve do 1921. godine. === Publicistika i diplomacija === Od 1912. do 1915. godine Capablanca izdaje šahovski magazin u Havani.<ref>{{Cite web|url=https://members.tripod.com/hsk_chess/capablanca.html|title=Jose Raul Capablanca y Graupera|website=members.tripod.com}}</ref> U rujnu [[1913.]] dobiva posao u Ministarstvu vanjskih poslova Kube,<ref>J. Du Mont, Memoir of Capablanca, 1959., H. Golombek, Capablanca's hundred best games of chess. G. Bell & Sons., str.&nbsp;1–18</ref> što mu je omogućilo financijsku sigurnost tijekom ostatka života: „Nije imao posebne dužnosti, ali se od njega očekivalo da djeluje kao neka vrsta veleposlanika, poznate osobe koja će staviti Kubu na kartu gdjegod putovao.”<ref>Hooper, D. i Whyld, K. 1992. [https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_Companion_to_Chess.html?id=160YAAAAIAAJ&redir_esc=y The Oxford companion to chess], drugo izdanje. Oxford. str. 58.</ref> === Nastavak šahovskih aktivnosti === Godine 1913. u [[Rusija|Rusiji]] je održan egzibicijski meč ''Savorin Cup'' između Capablance i trojice mladih uzdanica ruskog šaha: [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], Eugena Znosko-Borovskog i Fjodora Dus-Hotimirskog (poznatog po „Zmajevki”, poznatoj varijanti [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 |title=Savorin Cup (1913)|website=www.chessgames.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20024 |title=The chess games of Fyodor Duz-Khotimirsky|website=www.chessgames.com}}</ref> Capablanca je odigrao po dvije partije sa svakim, a izgubio je samo jednu<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1151947 "Dominant Gene"]</ref> – onu protiv Znosko-Borovskog (značajnog ruskog šahista koji je poznat po svojoj knjizi ''Umjetnost šahovske kombinacije'').<ref>[https://archive.org/details/artofchesscombin00euge| The art of chess combination; a guide for all players of the game]</ref> Capablanca bi turnir bio osvojio tek u slučaju da dobije sve partije, a turnir u suprotnom ide u ruke najbolje plasiranom od ostale trojice. Zato je pobjednik bio Eugene Znosko-Borovski. Ovaj je turnir povijesno značajan i po tome što bilježi prvi susret kasnijih rivala – Capablance i Aljehina, koji će od Kubanca preuzeti titulu 14 godina kasnije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 Savorin Cup (1913)] Chessgames. Pristupljeno 24. listopada 2025.</ref> [[File:Capablanca vs Alekhine 1914.jpg|thumb|Capablanca (desno) i Aljehin (lijevo), završna pozicija njihove prve službene partije vidljiva s demonstracijske ploče, Savorin Cup, 1913.]] U [[Beč]]u u ožujku 1914. godine odigrao je konzultacijsku partiju s [[Richard Réti|Richardom Rétijem]] protiv austrijsko-mađarskog majstora Hugoa Fähndricha i austrijskog majstora i filozofa Arthura Kaufmanna. Partiju su anotirali Réti (''Nove ideje u šahu''), Capablanca (''Moja šahovska karijera'') i Lasker (''Udžbenik šaha''), a uzima se za ogledni primjer kako iskoristiti minimalne prednosti u završnici ograničavajući manevarski prostor protivnikovim topovima forsirajući protivnika na pokretanje vlastitih pješaka.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316948 Faehndrich / Kaufmann&nbsp;vs&nbsp;Reti / Capablanca] Chessgames. Pristupljeno 10. siječnja 2026.</ref> === Prvi susret s Laskerom === Na velikom turniru [[1914.]] godine u [[Sankt-Peterburg]]u, uz prisustvo većine svjetski poznatih šahista (osim onih iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) Capablanca je prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. Ponovno je osvojio nagradu za ljepotu susretom protiv Bernsteina i ostvario vrlo cijenjene pobjede protiv [[David Janowski|Davida Janowskog]], Nimcoviča i Aljehina. Međutim, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja završio tek na drugome mjestu, s 13 bodova te svega pola boda manje od prvoplasiranog Laskera. Ipak, pobijedio je Aleksandra Aljehina, koji je završio na trećemu mjestu.{{Efn|Aljehin je poslije o Capablanci napisao: „Njegov je neusporedivi talent postao poznat u vrijeme turnira u Petrogradu 1914., kada sam ga i ja osobno upoznao. Ni prije ni poslije nisam vidio – a ne mogu ni zamisliti – tako zapanjujuću brzinu šahovskog shvaćanja kakvu je posjedovao Capablanca one epohe. Dovoljno je reći da je svim majstorima iz Sankt Peterburga dao [vremensku] prednost od 5 : 1 u brzopoteznim partijama – i pobijedio! Uza sve to uvijek je bio dobre volje, miljenik dama i uživao u izvrsnom zdravlju – zaista blistava pojava. To što je bio drugi iza Laskera mora se u potpunosti pripisati njegovoj mladenačkoj umišljenosti – već je igrao jednako dobro kao Lasker.”<ref>{{Cite web|url=https://books.google.hr/books?id=ErJqoQ8oZ3wC&pg=PA157&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false|title=107 Great Chess Battles, 1939-1945|first=Alexander|last=Alekhine|date=1. sij 1992.|publisher=Courier Corporation|via=Google Books}}</ref>}} Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] nakon turnira proglasio pet dobitnika nagrada za [[Šahovski velemajstor|šahovske velemajstore]] (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla), no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II]</ref> [[File:CAPABLANCA, JOSE R. CUBAN CHESS PLAYER; WORLD CHAMPION LCCN2016866175 (cropped).jpg|thumb|Raúl Capablanca, 1915.]] == Život i karijera == === Meč s Kostićem u Havani === Kao preludij za prvenstvo svijeta, Capablanca je u proljeće [[1919.]] u [[Havana|Havani]] odigrao meč sa [[Kraljevina Jugoslavija|srpskim]] majstorom Borislavom Kostićem. Do tog meča njih su dvojica odigrali svega četiri partije i sve su završile remijem.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=199}} Iako se meč trebao sastojati od osam partija, nakon pete je partije Kostić predao meč.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80032|title=Capablanca - Kostic (1919)|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Sava Gerdec Kostiću jednom rekao: „Señor Capa igra poput Boga i, moj dragi Borise, nije moguće učiniti ništa.”{{Sfn|Winter|1989.|p=95}} Kostić je odgovorio: „Čini se, Sava, da si u pravu.” Pobjedivši svih pet partija Capablanca će kasnije tvrditi da je bio na vrhuncu upravo u meču protiv Kostića.{{Sfn|Winter|1989.|p=158}} === Meč za svjetski naslov === Uvidjevši da Capablanca postaje odviše dobar, [[Emanuel Lasker]], tadašnji svjetski prvak, prepustio mu je 1920. godine naslov prvaka rekavši mu:<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref> {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.}} Sudeći po šahovskim publikacijama toga vremena, nije bilo prihvatljivo da Capablanca postane prvak na ovaj način: osjećalo se da bi Lasker mogao odustati od naslova svjetskog prvaka, ali smatralo se da nije imao pravo imenovati Capablancu prvakom. Kasnije je Lasker, 1920. godine, pristao odigrati meč kao izazivač.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca2.html|title=How Capablanca Became World Champion by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Odigrali su susret u [[Havana|Havani]] 1921. godine i Capablanca je pobijedio Laskera s četiri pobjede uz deset remija i bez poraza (+4 –0 =10). Takav podvig osvajanja titule svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok [[Vladimir Kramnik]] 2000. godine nije pobijedio [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] (+2 –0 =13). === Aktivnosti poslije osvajanja naslova === Novi svjetski prvak imao je prevlast na velikom turniru u [[London]]u 1922. godine. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je uvjerljivo bio najbolji, osvojivši prvo mjesto s cijelih 1.5 bod više od najbližeg pratitelja Aljehina. Rezultat koji je ostvario na turniru bio je +11 –0 =4. Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, [[Akiba Rubinstein]] i Efim Bogoljubov. Najpoznatije su Capablancine partije s tog turnira one protiv Znosko-Borovskog i engleskog šahovskog majstora Freda Yatesa. Tartakower je kasnije o turniru napisao: „…Uza stalni osmijeh, uz šetnju od stola do stola ili uz razgovor sa svojim poznanicima, obavio je señor Capablanca, lako i graciozno, svoj moćni posao…”{{Sfn|Capablanca|1986.|p=13}} === Turnir u New Yorku 1924. === Godine [[1924.]] održan je veliki turnir u [[New York]]u. Ovaj turnir izdvaja se po tome što je na njemu Capablanca doživio prvi turnirski poraz nakon gotovo osam godina izgubivši partiju protiv [[Richard Réti|Richarda Rétija]], jednog od vodećih predstavnika tzv. „hipermodernista”. Naime, Capablanca je zadnji puta izgubio partiju 1916. godine protiv Oscara Chajesa.<ref>{{Citiranje enciklopedije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Partija je značajna i zato što ju je Réti otvorio potezom 1.Sf3, uz Englesko otvaranje najznačajnijim „hipermodernim” otvaranjem koje je nazvano njemu u čast, pa se ova partija simbolički uzima kao kraj apsolutne prevlasti konzervativnog (klasičnog) stila igre te se počinju sve češće rabiti tzv. indijske obrane kao što su Kraljeva i Nimcovičeva indijka, ali i do tada sporedna otvaranja poput [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]], koja će procvat doživjeti neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata.]]{{Ni}} Rezultat koji je ostvario na turniru u [[New York]]u bio je +10 –1 =9. Zanimljivo, završio je kao drugi na turniru, iza prvoplasiranog Laskera, a ispred Aljehina. Laskera je Capablanca pobijedio u izravnom susretu. [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Capablanca, koji je tada imao 35 godina, nekoliko je dana prije početka turnira u časopisu ''American Chess Bulletin'' izjavio da se planira umiroviti i da je zaigrao na turniru samo zato što se radilo o prvom velikom međunarodnom turniru na američkom tlu u 20 godina (poznati turnir u Cambridge Springsu održan je 1904. godine). Također, rekao je da je uvijek spreman braniti titulu, a u slučaju da ju obrani, spreman se potpuno umiroviti bez da time drugim igračima stvara teškoće oko održavanja meča za svjetskog prvaka. Ipak, nakon Laskerove neočekivane pobjede u New Yorku, u srpnju je za iste novine objavio da je prinuđen promijeniti planove jer bi, u slučaju da se umirovi, „naslov svjetskog prvaka išao Laskeru”, što bi vratilo stare probleme organiziranja mečeva za svjetskog prvaka.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/retirement.html Retirement from Chess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> === Diplomacija i ''Time'' === [[Datoteka:José Raúl Capablanca-TIME-1925.jpg|mini|Naslovnica časopisa ''Time'' na kojoj je Capablanca, 7. prosinca 1925.]] Između šahovskih aktivnosti Capablanca je odrađivao i brojne intervjue. U prosincu [[1925.]] godine dospio je na naslovnicu američkog časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. === Karijera do gubitka naslova === Godine [[1925.]] održan je turnir u [[Moskva|Moskvi]] na kome je Capablanca osvojio treće mjesto, iza Bogoljubova i Laskera. Na slobodan dan tijekom turnira Capablanca je otputovao sve do [[Lenjingrad]]a kako bi odigrao simultanku protiv trideset igrača prve kategorije. Nakon napornih pet i pol sati igre postigao je rezultat +18 –4 =8. Među igračima koji su ga pobijedili bio je i budući svjetski prvak, tada 14-godišnji [[Mihail Botvinik]].{{Sfn|Winter|1989.|p=298}}{{Efn|Partiju je moguće pogledati [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031635&kpage=1#kibitzing ovdje]].}} Botvinik ne samo da pobijedio Capablancu trinaest godina kasnije (AVRO 1938.), već je i postao svjetskim prvakom 1948. godine. [[Slika:Capablanca Chess Fever SU 1926.jpg|thumb|Isječak iz filma ''Šahovska groznica'' u kojem je u prvom planu Capablanca.]] Tijekom turnira u Moskvi Capablanca je glumio u [[Sovjetski Savez|sovjetskome]] [[nijemi film|nijemom filmu]] ''Šahovska groznica'' ([[engleski|eng]]. ''Chess Fever'') ruskog redatelja Vsevoloda Pudovkina.<ref>{{Cite web|url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=29951|trans-title=Šahovska groznica |title=Šahamatnaja gorjačka|website=mojtv.hr}}</ref> Godine 1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobijedivši [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Vidmara i Spielmanna s 2.5:1.5, Nimcoviča s 3:1 i Marshalla s 3.5:0.5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, s čak 2.5 boda ispred Aljehina. Zanimljivo je da su jedino [[Austrija|austrijski]] majstor [[Rudolf Spielmann]] (+2 –2 =8) i [[Estonija|Estonac]] [[Paul Keres]] (+1 –0 =5) imali nenegativne rezultate protiv Capablance. Capablanca je u ljeto iste godine otputovao u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a meč s Aljehinom počinjao je u rujnu. U kolovozu 1927. obišao je [[Brazil]] i odigrao dvije šahovske simultanke na kojima je potvrdio svoju dominaciju. Na jednoj od njih postigao je briljantnu pobjedu matnom kombinacijom protiv Souze Camposa.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter131.html 9308. Capablanca in Brazil] Chess Notes. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1387584 Jose Raul Capablanca&nbsp;vs&nbsp;Souza Campos: "Simultaneous Combustion"] Chessgames. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref> Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira i uspjeha u simultankama postao previše siguran u sebe, podcjenjujući pritom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskoga prvaka. U meč je ušao bez značajne fizičke i teorijske pripreme.<ref>[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/bio-je-rodjeni-genij-i-najveci-talent-ikad-no-bahatost-i-lijenost-su-ga-kostale-svega/2702550.aspx Bio je rođeni genij i najveći talent ikad, no bahatost i lijenost su ga koštale svega] Index.hr. Pristupljeno 14. rujna 2025.</ref> === Meč protiv Aljehina === Iste godine odigran je meč za titulu prvaka svijeta između Capablance i Aljehina. Rezultat je, nakon 34 odigrane partije, bio +3 –6 =25 u Aljehinovu korist. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Turnir je poznat i po intenzivnoj uporabi [[Damin gambit|Daminog gambita]], što je vjerojatno uzrokovano nedostatkom Capablancine pripreme. Mnogi smatraju kako je Aljehinov bolji psihološki pristup igri pridonio ishodu meča.<ref>Jurij Jurjevič Gornjak, Vještina obrane, Caissa commerce, Beograd, 2005., str. 100</ref> [[Datoteka:Alekhine Capablanca WCC 1927.jpg|mini|lijevo|Aljehin (lijevo) i Capablanca (desno) na svjetskom šahovskom prvenstvu u [[Buenos Aires]]u 1927.]] Ovim je turnirom Capablanca izgubio naslov svjetskog prvaka, predavši 34. partiju meča 29. studenog 1927. uz čestitnu notu: „Dragi gospodine Aljehinu, predajem partiju. Vi ste, dakle, prvak svijeta i čestitam Vam na tom uspjehu.”{{Sfn|Winter|1989.|p=203}} Ipak, Capablanca se nije pojavio na završnoj ceremoniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54140|title=Capablanca - Alekhine World Championship Match (1927)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Nakon gubitka naslova === Aljehin od tada počinje izbjegavati mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od [[Max Euwe|Euwea]], nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom [[Nottingham|notingemskom]] turniru na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku zaigrati s njim i trijumfirao je u oba izravna susreta. Po gubitku naslova svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon gubitka titule, u kasno ljeto 1928., osvaja drugo mjesto na turniru u [[Bad Kissingen|Bad Kissingenu]], s jednim bodom iza [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]], a ispred Rubinsteina, Euwea, Nimcoviča, Rétija, Marshalla i drugih jakih igrača.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79441 Bad Kissingen (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dva tjedna iza toga neporažen osvaja prvo mjesto u Budimpešti ispred Marshalla, Spielmanna i drugih,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=81944 Budapest (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a u ranu jesen iste godine također neporažen osvaja prvo mjesto na značajnom [[Berlin]]skom turniru ispred Nimcoviča, Spielmanna, Tartakowera, Rubinsteina, Rétija, Marshalla i Tarrascha. Uspjeh je to koji je nagovijestio kontinuitet dominacije Kubanca i nakon gubitka svjetskog naslova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79439 Berlin (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Godine 1929. osvaja turnire u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Barcelona|Barceloni]]. U iduće dvije godine osvaja redom prvo i drugo mjesto u [[Hastings]]u (iza Euwea), a potom 1931. turnir u [[New York]]u. Nakon ovog turnira Capablancina karijera poprima zaokret i njegova dominacija kratkotrajno kopni; osvojio je tek četvrto mjesto u Hastingsu 1934. i četvrto mjesto na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] 1935. godine. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|britanskome]] [[Margate]]u osvaja drugo mjesto 1935. i 1936. godine. Capablanca ponovno počinje osvajati turnire. Na velikom moskovskom turniru 1936. pobjeđuje Laskera u izravnom susretu. Capablanca je igrao Sicilijansku obranu, navodno na poticaj sovjetskog majstora Jakova Rohlina.<ref>{{Cite web|url=https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/|title=Lasker-Capablanca (3rd Moscow International, 1936), with annotations by Capablanca.}}</ref> Iste je godine osvojio veliki notingemski turniri pobjedivši igrača poput [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Max Euwe|Euwe]]a (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Reshevskog, Aljehina i Flohra. U [[Semmering]]u 1937. osvaja treće mjesto (iza Keresa i Finea), a 1938. prvo mjesto u Parizu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1033817 Capablanca - Paris 1938] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dok je sa svojom suprugom Olgom odsjedao u poznatom hotelu Régina u Parizu (nedaleko čuvenog muzeja [[Louvre]]), odigrao je ležernu partiju protiv Saviellyja Tartakowera. Partiju je dobio, a zapis partije poklonio je svojoj supruzi.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref> [[Datoteka:Hôtel Regina au début du 20ème siècle.jpg|thumb|Zgrada hotela ''Régina'' početkom 20. stoljeća.]] Iste je godine na povijesnom turniru koji je sponzorirala nizozemska radiotelevizijska kuća AVRO osvojio sedmo mjesto,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79229 AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a taj se rezultat pripisuje njegovu izrazito naurušenom [[Kardiovaskularni sustav|kardiovaskularnom]] zdravlju, a neki izvori sugeriraju i to da je u čuvenoj partiji protiv Botvinika Capablanca doživio blagi moždani udar. AVRO turnir simbolički predstavlja prijevojnu točku u povijesti šaha. To je posljednji veliki turnir [[Drugi svjetski rat|predratne generacije šahovskih prvaka]]. Partija u kojoj je Botvinik pobijedio Capablancu uzima se za [[arhetip]] dominacije nove generacije šahista, uglavnom [[SSSR|sovjetskih]], nad starom, koji su bili prvi koji su u šah uveli potpuni [[sport]]ski profesionalizam i obveznu radnu etiku.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031957 Mikhail Botvinnik&nbsp;vs&nbsp;Jose Raul Capablanca "The Blossoming Brilliance of Botvinnik" AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> Svoj je rezultat na AVRO turniru Capablanca opisao u [[Argentina|argentinskom]] časopisu ''El Gráfico'': {{Navod|Na AVRO turniru igrao sam pod fizičkim uvjetima koji su bili apsolutno abnormalni. Iako nisam ažuran u pogledu šahovske literature, otvaranja sam igrao dobro u svim svojim partijama iz jednostavnog razloga jer imam [[razum]]. No, nakon prvih tri sata igre, počeo sam osjećati kako mi se glava razdvaja. Bilo je nemoguće za mene misliti i koordinirati ideje. Protiv Finea imao sam dvije dobivene partije; protiv Aljehina sam trebao dobiti jednu partiju; i još jednu protiv Keresa, zahvaljujući poziciji koju sam savjesno gradio. Ipak, u trenutku pretvorbe prednosti u pobjedu, otkrio sam da moj mozak ne funkcionira pa sam nastavio igrati ne svojom glavom, već svojim rukama. Unatoč ljutoj hladnoći [[Nizozemska|Nizozemske]] u studenom, uronio sam svoju zakrčenu glavu u ledenu vodu da je očistim, ali bez ikakva rezultata... Dakle, sudjelovao sam na AVRO turniru igrajući poput [[automaton]]a nakon trećega sata i zato je razumljivo kako često nisam uspijevao pobijediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/avro.html AVRO, 1938 by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>}} Godine 1939. neporažen je osvojio treće mjesto na turniru u Margateu, zadnjem od serije pet turnira u tom gradiću, iza Keresa i Flohra. Ovaj će turnir označiti kraj turnirske karijere Kubanca.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79516 Margate (1939)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> == Posljednje godine == Na [[Šahovska olimpijada 1939.|osmoj šahovskoj olimpijadi]] u [[Argentina|Argentini]] [[1939.]] godine, Capablanca završava svoju bogatu karijeru sjajnim priznanjem za prvog igrača turnira i osvajanjem individualne zlatne medalje.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/jose_raul_capablanca.html|title=The chess games of Jose Raul Capablanca|website=www.chessgames.com}}</ref> Karijera slavnog Kubanca ušla je u legendu i postala temom brojnih šahovskih knjiga. Najznačajniji šahovski povjesničar 20. i 21. stoljeća, [[Edward Winter]], njegovu je karijeru sažeo u svojem monumentalnom djelu ''Capablanca'', koje se i danas smatra jednom od najboljih knjiga o šahu uopće.<ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}</ref> === Smrt === Dva dana prije njegove smrti 1942. godine [[Vena|vaskularni]] kirurg dr. A. Schwartzer rekao je Capablanci da je njegov život ugrožen i da pod svaku cijenu izbjegava stres, na što je Capablanca odgovorio da to nije moguće jer su njegova bivša žena i djeca protiv njega započeli [[Parnica|sudsku parnicu]]. Ovaj je detalj otkrio sâm Schwartzer u pismu Capablancinoj udovici Olgi u studenom 1942. godine.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter92.html 7537.&nbsp;In Memoriam&nbsp;(C.N. 7497)] Chess Notes. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Capablancina supruga Olga prisjeća se: {{Navod|Bolnica Mount Sinai, 8. ožujka 1942. Capa je bio u nesvijesti. Liječnici su rekli da se nad njim mora izvršiti operacija koja je bila posljednja nada. Predložili su mi da izađem, možda da prošetam. Pozvat će me ako bude potrebno. Potom sam se našla na ulici u blizini ulaza u bolnicu. Nekoliko koraka do ugla. Zaustavila sam se kada sam ugledala zvijezdu na sumračnom nebu. Koje je vrijeme bilo, nisam znala. Činilo se da je zvijezda na časak bljesnula posebnim sjajem. Međutim, najedanput se ugasila. I magla se zgusnula. Zavladala je posebna tišina na nebu. Na ulici. U mojem srcu. Znala sam da je Capa umro.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref>}} Dok je promatrao ležernu partiju u ''Manhattan Chess Clubu'', Capablanci je naglo pozlilo. Zatražio je pomoć u skidanju kaputa i ubrzo nakon izgubio [[svijest]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca13.html Capablanca’s Death] ChessNotes. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> Žurno je prevezen u Mount Sinai Hospital, u bolnicu u kojoj je Lasker preminuo godinu dana ranije. Capablanca je preminuo idućeg jutra, 8. ožujka 1942. godine, a kao uzrok smrti navodi se moždani udar uzrokovan nasljednom [[Hipertenzija|hipertenzijom]].{{Sfn|Winter|1989.|p=306}} U potpunoj autopsiji koju su proveli liječnici Moschcowitz, Prill i Levin uočeno je kako je Capablancin desni [[talamus]] bio gotovo potpuno uništen, a na njegovom se mjestu nalazio [[hematom]] duljine i širine oko 5 cm. Ventrikularni sustav bio je preplavljen krvlju. Također, Capablancin je srčani mišić bio mase oko 500 g, što je za gotovo 200 grama više od zdravog srca.<ref>{{Cite journal|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11620526/|title=Capablanca's stroke: an early case of neurogenic heart disease. Cuban-world-champion of chess 1921-1927|first1=O.|last1=Hernandez-Meilan|first2=M.|last2=Hernandez-Meilan|first3=C.|last3=Machado-Curbelo|date=6. kol 1998.|journal=Journal of the History of the Neurosciences|volume=7|issue=2|pages=137–140|via=PubMed|doi=10.1076/jhin.7.2.137.1866|pmid=11620526}}</ref> Capablancin sprovod održan je tjedan dana kasnije, 15. ožujka 1942., a za sprovod se osobno pobrinuo predsjednik Kube [[Fulgencio Batista]].<ref>[https://c250.columbia.edu/c250_celebrates/remarkable_columbians/jose_raul_capablanca.html José Raúl Capablanca - Columbia 250]</ref> Lasker je jednom o Capablanci rekao: {{Navod|Poznavao sam mnoge šahiste, ali među njima bio je samo jedan genij: Capablanca! Njegov je ideal bio pobijediti manevriranjem. Capablancina genijalnost otkriva se u njegovom ispitivanju protivnikovih slabih točaka. Njegovom oštrom oku ne može pobjeći ni najmanja slabost protivnika.<ref>{{Cite web|url=https://woochess.com/en/series/best-games-of-jose-raul-capablanca|title=The best Games of Jose Raul Capablanca|website=Woochess}}</ref>}} Iako su bili neprijatelji za šahovskom pločom te nimalo bliski izvan nje, rivalstvo Joséa Capablance i Aleksandra Aljehina ostaje kao jedno od najvećih u povijesti. Nakon smrti Capablance, Aljehin je odao počast legendarnom Kubancu riječima: {{Navod|Capablanca je prerano otet iz svijeta šaha. Njegovom smrću izgubili smo velikog šahovskog genija čijega sličnog više nikada nećemo vidjeti.<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |title=Town Topics Chess Forum - Chad Lieberman |access-date=20. kolovoza 2024. |archive-date=20. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820073243/https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |url-status=dead }}</ref> }} == Stil igre == Mnogi ističu kako je Capablanca, unatoč slabijoj teorijskoj pripremi, bio izuzetno učinkovit zbog izrazito visoke točnosti igre u jednostavnim, tipičnim pozicijama. Odlikovao se jednostavnom, dinamičnom igrom i dao velik doprinos općoj šahovskoj teoriji.<ref>{{Citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> U svojim je djelima izrazio golemu važnost temeljnih šahovskih principa kao putokaz u rasuđivanju određene pozicije. Mnoge je pozicije s lakoćom uspijevao reducirati i dovesti ih u slične onima u kojima se već našao, pa je tako vrlo često pobjeđivao u konačnicama, po čemu je i danas poznat.<ref>{{Citiranje weba |url=https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |title=The 10 Best Positional Chess Players of All Time |access-date=7. studenoga 2023. |archive-date=7. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107193927/https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |url-status=dead }}</ref> Također, prvi je istaknuti šahist koji je prije sve teorije preporučavao početnicima da šah počinju učiti od konačnice.{{Ni}} U knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: „Onaj tko čita ovu knjigu, čita opet i opet, i svaki put sve pažljivije, vidi da se ovdje ne objašnjavaju velike kombinacije i blistave partije, već sasvim jednostavne stvari koje se mnogima ne čine baš tako važnim.”<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 40</ref> Zanimljivo, upravo je [[Aleksej Troicki|Alekseja Troickog]] Capablanca smatrao najvećim kompozitorom konačnica. O konačnicama je rekao: „Proučavanje konačnica nije korisno samo za sebe. Ono razvija razumijevanje pozicije, opće razumijevanje šaha i povećava u cjelini razinu igre šahista.”<ref>Emir Dizdarević, Pješačke konačnice: osnove šaha, Arka Press, Sarajevo, 2006., str. 7</ref> On je također šahovski prvak s najmanjim brojem pogrešaka po broju poteza, što ipak ne čudi s obzirom na to da je osam godina (1916. – 1924.) bio neporažen, pa je upravo zbog toga prozvan ''šahovskim strojem''. Unatoč tome, uvriježeno je mišljenje da je Capablanca u svojim partijama činio sitne nepreciznosti uslijed nedostatka tjelesne i teorijske pripreme. Ovu je tezu u svojoj prvoj knjizi ''Moji veliki prethodnici'' zagovarao Garry Kasparov, no ovo je uočio i Aljehin te o tome pisao nakon njihova meča u Buenos Airesu 1927. godine. Mnogi velikani šaha poput [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Bobby Fischer|Fischera]] i [[Anatolij Karpov|Karpova]] smatrali su Capablancu najvećim igračem svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040770|title=Jose Raul Capablanca's Best Games|website=www.chessgames.com}}</ref> Neki šahisti smatraju, u prvom redu Botvinik, da se pad u kvaliteti igre Kubanca 1930-ih može pripisati nedovoljnim radom na igri, ali i u padu sposobnosti računanja kratkih, ali brojnih varijanti. Capablanca svoj ''pozicijski'' stil igre tijekom života uglavnom nije mijenjao. Zanimljivo je da je [[Garry Kasparov]] povezao Laskerovu šahovsku vitalnost s postupnom promjenom njegova stila igre tijekom njegova života, dok je pad snage Kubanca 1930-ih povezao s njegovom nevoljkošću da promijeni svoj stil. Taj je proces nazvao ''kalcifikacijom'' šahovskog stila.{{Ni}} Za njegove se nasljednike po stilu igre uzimaju [[Mihail Botvinik]], [[Bobby Fischer]], [[Anatolij Karpov]] te Norvežanin [[Magnus Carlsen]].{{Ni}} Njegov je način igre opisao [[Vladimir Kramnik]], usporedivši ga s Mozartom:<ref name="auto"/> {{Navod|Capablancu možemo usporediti s [[Mozart]]om, čija se šarmantna glazba doimala kao glatki tok. Imam dojam da Capablanca nije ni znao zašto mu je draži ovaj ili onaj potez, samo je pomicao figure rukom. Da je puno radio na šahu, možda bi igrao lošije jer bi počeo pokušavati shvatiti stvari. Ali Capablanca nije morao ništa shvatiti, samo je morao pomicati figure!}} == Rezultati mečeva i turnira == {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" ! godina !! protivnik !! ishod !! class="unsortable" | mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|rezultat !! class="unsortable"|bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1901. || Juan Corzo || pobjeda || Havana || 7 : 6 || +4&nbsp;−3&nbsp;=6 || Corzo je bio tadašnji prvak Kube. |- | 1909. || [[Frank James Marshall]] || pobjeda || New York || 15 : 8 || +8&nbsp;−1&nbsp;=14 || &nbsp; |- | 1912. || Charles Jaffe || pobjeda || New York || 2½ : ½ || +2&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1912. || Oscar Chajes || pobjeda || New York || 1 : 0 || +1&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || [[Richard Teichmann]] || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Jacques Mieses || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Eugene Znosko-Borovski || remi || Sankt Peterburg || 1 : 1 || +1&nbsp;−1&nbsp;=0 | rowspan="3" | Turnir (Savorin Cup) sastojao se od tri meča protiv trojice ruskih majstora. <br /> U slučaju maksimalna učinka (6/6), pobjeda ide Capablanci, a inače najbolje rangiranom od trojice ruskih majstora. Turnir je osvojio Znosko-Borovski. |- | 1913. || [[Aleksandar Aljehin]] || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1913. || Fedor Dus-Khotimirski || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1914. || Ossip Bernstein || pobjeda || Moskva ||1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Savielly Tartakower || pobjeda || Beč || 1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Arnold Aurbach || pobjeda || Pariz || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1919. || Borislav Kostić || pobjeda || Havana || 5 : 0 || +5&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1921. || [[Emanuel Lasker]] || pobjeda || Havana || 9 : 5 || +4&nbsp;−0&nbsp;=10 || Osvojeno [[svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1927. || [[Aleksandar Aljehin]] || poraz || Buenos Aires || 15½&nbsp;:&nbsp;18½ || +3&nbsp;−6&nbsp;=25 || Izgubljeno svjetsko prvenstvo u šahu. |- | 1931. || [[Max Euwe]] || pobjeda || Nizozemska || 6 : 4 || +2&nbsp;−0&nbsp;=8 || Euwe je bio svjetski prvak od 1935. do 1937. |} === Rezultati na značajnijim turnirima === *[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]], [[1911.]] ('''1. mjesto'''), *[[Sankt Peterburg]], [[1914.]] (2. mjesto), *[[New York (grad)|Rice Memorial]], [[1916.]] ('''1. mjesto''') *[[New York (grad)|New York]], [[1918.]] ('''1. mjesto'''), *[[London]], [[1922.]] ('''1. mjesto'''), *[[New York (grad)|New York]], [[1924.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1925.]] (3. mjesto), *[[New York (grad)|New York]], [[1927.]] ('''1. mjesto'''), *[[Bad Kissingen]], [[1928.]] (2. mjesto) *[[Barcelona]], [[1929.]] ('''1. mjesto''') *[[Karlovy Vary|Carlsbad]], [[1929.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1935.]] (4. mjesto), *[[Moskva]], [[1936.]] ('''1. mjesto'''){{Efn|Ovo je prvi turnir na kome je Capablanca završio ispred Laskera.}} *[[Nottingham]], [[1936.]] ('''1. mjesto''') *AVRO turnir u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[1938.]] (7. mjesto) *Margate, [[1939.]] (3. mjesto) *[[Buenos Aires]] ([[šahovska olimpijada]]), [[1939.]] (pojedinačno '''zlatno odličje''') == Zanimljivosti == * Postoji legenda da je u jednome trenutku za vrijeme turnira u [[Karlsbad]]u [[1929.]] godine, u [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066901&comp=-1&kpage=1#kibitzing partiji] protiv Friedricha Saemischa, Capablancina prelijepa žena ušla u salu, i da se on toliko zaljubio da je previdio da mu je skakač napadnut od protivničkog pješaka. Izgubio je i konja i partiju.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter28.html 4712. Capablanca and the mystery woman/women] ChessNotes. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> * Postoje anegdote da Capablanca u svojoj mladosti nikad nije učio otvaranja iz šahovskih knjiga (što šahovski povjesničari dovode u pitanje), no pouzdano se smatra da je u djetinjstvu zanemario veći opseg teorije otvaranja i posvetio se konačnicama. To što je postao svjetski prvak usprkos toj činjenici čini ga vjerojatno i najvećim prirodnim šahovskim talentom koji je ikada živio.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)] Chessgames. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> * Sudjelovao je na 29 velikih turnira uz fantastičan učinak: osvojio je 15 prvih i 9 drugih mjesta.<ref>Golombek, Harry. 1959. ''Capablanca's Hundred Best Games of Chess''. G. Bell & Sons. str. 19, 20</ref> * U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318 =249 –34. Niti jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Nije izgubio niti jednu turnirsku partiju od 1916. to 1924., odigravši 63 partije bez poraza, zbog čega je prozvan „šahovskim strojem“. * Godine 1965. [[Bobby Fischer]] trebao je nastupiti na Memorijalu Capablance u Havani. Međutim, tadašnja američka vlada, zbog napetih odnosa s Kubom koji su kulminirali [[Kubanska kriza|krizom 1962.]], odbila mu je izdati vizu za tu zemlju. Fischer je ipak nastupio, dojavljujući poteze iz SAD-a, osvojivši drugo mjesto skupa s Gellerom i Ivkovom, a iza Smislova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79433 Havana (1965)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2026.</ref> U prenošenju poteza preko [[Telex]]a i da bi prijenos tekao nesmetano, osobno se pobrinuo Capablancin sin, dr. José Raúl.<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 159</ref> == Znamenite partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1262431 Capablanca – Corzo, Havana, 1901.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094832 Marshall – Capablanca, New York, 1909.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264025 Capablanca – Bernstein, San Sebastián, 1911.]{{Efn|Ova je partija povijesno značajna jer je prva koju je Capablanca odigrao na nekom velikom međunarodnom turniru. Zanimljivo, među onima koji su bili protiv Capablancina sudjelovanja na turniru u San Sebastiánu 1911., a na Marshallov poziv, bio je, uz Arona Nimcoviča, i Ossip Bernstein.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1361800 Capablanca – Molina, Buenos Aires, 1911.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1586851 Capablanca – Price, London, 1911.]{{Efn|[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancapricebacaarus.html Za daljnje čitanje.]}} * [https://www.365chess.com/game.php?gid=2638031 Mieses – Capablanca, Berlin, 1913.]{{Efn|Analiza ove partije može se naći u Capablancinoj knjizi ''Osnove šaha'' (1921.) u drugome poglavlju (osma partija).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1267147 Capablanca – Teichmann, Berlin, 1913.]{{Efn|Capablancina anotacija partije nalazi se u knjizi ''Osnove šaha'' u drugome poglavlju (deveta partija). Aljehin je Capablancin deveti potez (9.Lb5) nazvao „izvanrednim” te je ustvrdio da je taj potez u turnirsku praksu uveo upravo Capablanca.<ref>Aljehin, Aleksandar.1986. ''Moj put do svetskog prvaka''. Sportska knjiga. Beograd. str. 31.</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1328982&kpage=1#reply12 Capablanca – Mieses, Berlin, 1913.]<ref>[https://thinkinglikeachessplayer.substack.com/p/capablanca-v-mieses-1913 Capablanca, Jose Raul vs Mieses, Jacques]</ref> *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1284173 Nimcovič – Capablanca, Riga, 1913.]{{Efn|Capablanca je u svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' rekao da je završnica nastala u ovoj partiji jedna od njegovih najbolje odigranih završnica.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011878 Capablanca – Aljehin, Sankt Peterburg, 1913.]{{Efn|Prva službena partija između Capablance i Aljehina.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1261680 Bernstein – Capablanca,&nbsp;Moskva, 1914.]{{Efn|Poznata je anegdota u kojoj je nakon ove partije Capablanca rekao: „Sjajno! Stići ću na vrijeme na balet!” Radilo se o moskovskom kazalištu [[Boljšoj teatr]].<ref>{{Cite web|url=http://www.grinis.de/russisch/r_chess_quotes.htm|title=Chess quotations|website=www.grinis.de}}</ref> Na Marshallov upit koja mu je najdraža vlastita partija, Capablanca je istaknuo upravo ovu, kazavši da je to njegova najdovršenija i najviše artistička partija.<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/edward-winter-s-che-explorations-3--1|title=Edward Winter's Chess Explorations (3)|date=21. lip 2008.|website=Chess News}}</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1293408 Capablanca – Villegas, Buenos Aires, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258183 Capablanca – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Ovo je prva partija između Capablance i Laskera. Iako je imao pobjedu u rukama, Capablanca je uspio uzeti tek pola boda uslijed dobre Laskerove obrane. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064762%22 Capablanca – Janowski, Sankt Peterburg, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064780 Janowski – Capablanca,&nbsp;New York, 1916.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095025 Capablanca – Marshall, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585 Capablanca – Fonaroff, New York,&nbsp;1918.]{{Efn|''New York Evening Post'' u svom broju od 22. lipnja 1918. piše: „Lagani klasik, koji će se svrstati uz neke Paula Morphyja, proizveo je José R. Capablanca u utorak, kada je, kao gost na večeri u stanu profesora Marca Fonaroffa, s njujorškog Instituta za glazbenu umjetnost, odigrao partiju šaha protiv tog majstorskog glazbenika. Gospođa Leon Rosen... srećom je uzela i sačuvala partituru za dobrobit budućih naraštaja.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html Capablanca v Fonaroff by Edward Winter]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095027 Marshall – Capablanca, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316951 Capablanca – Kostić, Havana, 1919.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1055995&kpage=1 Capablanca – Winter, Hastings, 1919.]{{Efn|Ovu je partiju Capablanca obradio u svojoj knjizi ''Osnove šaha'' (Primjer 54), a značajna je zbog motiva „zaključanog” lovca koji se tako često naziva i „Capablancin lovac”.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241504 Lasker – Capablanca, Havana, 1921.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1093031 Capablanca – Znosko-Borovski, London, 1922.]{{Efn|Ova je partija značajna jer pokazuje metodično iskorištavanje slabih točaka daminog krila koje je crni stvorio pokušavajući osloboditi daminog lovca. Ovaj je pritisak bijelog tipičan za Damin gambit. Analiza partije i Capablancini komentari dostupni su u knjizi ''Šahovska početnica'' (II. dio, potpoglavlje ''Procjena pozicije u središnjici'', Primjer 2).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102104 Capablanca – Tartakower,&nbsp;New York, 1924.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102106 Capablanca – Yates, New York, 1924.]{{Efn|Unatoč elegantnoj kombinaciji u središnjici kojom se partija utisnula u šahovsku povijest, Capablancin šesti potez (6.h3) doživio je brojne kritike. Zanimljivo je da je Aljehin taj potez ocijenio kao „ne nužno potrebnim”, dok ga je Réti opisao kao „potez genija”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html|title=Chess in 1924 by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Računalne analize pokazuju da je potez zapravo nepreciznost.{{ni}}}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100107 Capablanca – Bogoljubov, Moskva, 1925.]{{Efn|Detalji o partiji i naknadnim analizama dostupni su [https://chesshistory.com/winter/extra/disaccord.html ovdje].}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007846 Nimcovič – Capablanca,&nbsp;New York, 1927.]{{Efn|Zanimljivo, jedna od najranijih uporaba njemačke riječi ''Zugzwang'' ('iznudica') potječe od Hermanna Helmsa koji je ovu partiju okarakterizirao riječima: „Bio je to umjetnički dragulj šahovske ploče. Nimcovič je umjetnik. Nitko ne cijeni ljepotu ili savršenstvo više od njega. Njegovo vlastito umijeće često je zaglušilo manje vješte protivnike. Ali protiv prvaka – to je opet nešto drukčije. Njegova mala vojska bila je velika točno kao Capablancina. Ali bio je skučen i žudio je za prostorom. Što se tiče prostora i kretanja bio je jako ograničen. (...) Vrlo je izražajan njemački izraz ‘Zugzwang’. Točno pokriva ovaj slučaj.”<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5147.&nbsp;Zugzwang]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007840 Capablanca – Spielmann, New York, 1927.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036742 Capablanca – Colle, Barcelona, 1929.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066825 Capablanca – Treybal, Karlsbad, 1929.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316959 Kevitz – Capablanca, New York, 1931.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1224089 Sergeant – Capablanca, Margate, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1283521 Lasker – Capablanca, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1656206 Capablanca – Tartakower, Pariz, 1938.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1004963 Capablanca – Golombek, Margate, 1939.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1288718 Capablanca – Trompovski, Margate, 1939.]{{Efn|Capablancina posljednja turnirska partija.}} == Citati == === Capablancini citati === * Za umnu sferu šah znači isto što i sport za fizičko usavršavanje: ugodan način vježbanja i razvijanja pojedinih osobina čovjekove prirode. Šah treba promatrati i s društvene točke gledišta još i zato što čovjek, naučivši igrati šah, dobiva za cijeli život način da ugodno provede vrijeme posvetivši mnoge satove omiljenoj umjetnosti. U našem svijetu nema puno tako dobrih načina, kao što je šah, da se odahne i zaboravi na trenutak svakidašnje brige. Mnogo sam godina promatrao kako veliki broj liječnika, pravnika i poslovnih ljudi provodi večeri u šahovskom klubu da bi odahnuli i oslobodili se tereta koji im je nametnut radom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Kako biste poboljšali svoju igru, morate proučiti konačnicu prije svega ostalog, jer dok se konačnice mogu proučavati i savladati same, središnjica i otvaranje moraju se proučavati u relaciji s konačnicom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Capablanca's last chess lectures'', Lowe & Brydone, London, 1967., str. 23</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Bez sumnje, naša je igra, kako se igra danas, srednjovjekovna po svome karakteru. To je ratnička i dvorska igra, što se može vidjeti iz naziva i djelovanja figura. Šah je bio igra kraljeva, a danas je kralj igara. Može se reći da pješaci predstavljaju stražare, koji pokrivaju i bore se ispred vitezova, lovaca i plemića. Vitezovi, lovci, kralj i dama sami su po sebi razumljivi, dok topovi ili kule predstavljaju uporišta plemića. Pa i ako su sve te titulirane osobe nestale iz mnogih zemalja svijeta, igra šaha ostala je igra društvenog ugleda koja zahtijeva najveći napor ljudskoga uma. ** ''Šahovska početnica'' (1935.) * Žrtve su ispravne tek kada su jedino sredstvo za dobivanje partije ili kada su sredstvo za dobivanje partije na najbrži i najsigurniji način, ali u svim drugim slučajevima trebale bi se izbjegavati.<ref>Edward Winter: ''Capablanca'', McFarland, Jefferson: Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 164</ref> * Korisno je zapaziti da neiskusni šahisti često imaju pogrešnu predodžbu o žrtvama. Takvi su potezi veličanstveni ako su najjači od svih mogućih, ali ni najmanje nisu veličanstveni ako postoji način da se odigra jače. Majstor, samo ako je istinski umjetnik, traži savršenstvo, a ne vatromete, čiji je glavni cilj skrenuti protivnika s pravog puta.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 50</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Mnogo je toga u posljednjih nekoliko godina napisano o hipermodernizmu u šahu. U otvaranju, taktike nekih takozvanih hipermodernista ponešto su drukčije od taktika korištenih ranije. Strateški principi, međutim, ostaju isti. Temeljni strateški principi nikada se ne mijenjaju, ali njihov način primjene ne mora uvijek biti isti. ** ''Početnica šaha'' (1934.) * Nema sumnje da mnogim ljudima ova partija nije zapela za oko; što se mene tiče, priznajem da je malo partija koje su me toliko dojmile. Mišljenja sam da se radi o remek-djelu, spomeniku veličanstvene preciznosti. Svih 38 poteza veliki je ruski stručnjak uvijek igrao točan potez – najbolji! Ova je partija klasični primjer, koji zauvijek treba sačuvati, kako bi se šah trebao igrati. (''O partiji Rubinsteina i Schlechtera 1912.'') ** ''Capablanca Magazine'' (1912.) * Maróczy ima više od 70 godina i koliko ja znam živi u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske, zemlje u kojoj je rođen. Maróczy je po struci inženjer i u tom je svojstvu aktivno sudjelovao u izgradnji jednog od budimpeštanskih akvadukta. (...) Kao šahistu nedostajalo mu je malo mašte i agresivnog duha. Njegova pozicijska procjena, najveća kvaliteta pravog majstora, bila je izvrsna. Vrlo precizan igrač i visoki umjetnik konačnice, proslavio se kao stručnjak za damske završnice.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca8.html Capablanca on Maróczy]</ref> ** ''Lecciones elementales de ajedrez'' (Madrid, 1973.). * Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> ''(O desetoj partiji meča Lasker–Schlechter, 1910. godine.)'' * Što je neki igrač slabiji, to mu se čini da je snaga skakača veća, ali kako igrač napreduje u snazi, tako je za njega vrijednost lovca sve očiglednija i tako se povećava i njegovo vrednovanje lovca u odnosu na skakača.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', Sportska knjiga, Beograd, 1979., str. 30</ref> **''Osnove šaha'' (1920.) * Šah je vrlo logična igra i onaj koji može rasuđivati više logički i duboko trebao bi pobijediti.<ref>A. Smith, H. Tikkanen, ''The Woodpecker Method'', Quality Chess, 5. izdanje, 2023., str. 226</ref> * Odstupimo od znanosti. Šah nikada ne može dosegnuti svoj vrhunac slijedeći stazu znanosti... Pretvorimo, stoga, borbu tehnike u bitku ideja. ** ''Capablancinih sto najboljih partija'' (1947.) * Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) === Drugi o Capablanci === Ruski i sovjetski šahist i šesti svjetski šahovski prvak [[Mihail Botvinik]] rekao je o Capablanci sljedeće:&nbsp; *Mislim da je Capablanca imao najveći prirodni talent. Kada veliki pijanist svira, mi ne čujemo odvojene note, nego čujemo glazbenu sliku. Tako isto Capablanca nije stvarao odvojene poteze – stvarao je šahovsku sliku. Nitko se s njime u tome ne može usporediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/botvinnik.html Mikhail Botvinnik (1911-95)]</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance: *Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov je stil bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin je stil možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> Češki šahist židovskog porijekla [[Richard Réti]] usporedio je igru [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i Capablance: *Svestranim studiranjem Capablancinih partija spoznao sam konačno da on, umjesto Morphyjeva principa, koji teži što bržem razvoju figura, slijedi princip da svakoj ''poziciji'' koja nastane na ploči pronađe odgovarajući plan, kojem će u tijeku partije sve ostalo biti podređeno. Svaki potez koji ne doprinosi realizaciji zamišljenog plana, pa bio on i razvojni potez, predstavlja gubitak tempa. ** ''Nove ideje u šahu'' (1922.) Američki šahovski velemajstor [[Reuben Fine]] o Capablanci je rekao: *Capa je bio savršen primjer majstora intuitivnog tipa, koji vidi da je potez dobar, ali ne zna objasniti zašto. Sjećam se priče koju mi ​​je ispričao jaki amater iz Meksika, kojemu se Capa jednom ponudio da ga podučava. Gospodin je bio presretan i odmah se sutradan pojavio na satu. ‘U sicilijanskoj obrani’, objasnio je Capa, ‘nakon 1.e4 c5 najbolji potez je 2.Se2. ‘Zašto?’ – ‘No importa’, nije važno; to je najbolji potez.’ I to je bilo otprilike sve što je jadni amater mogao saznati; bio je to najbolji potez i to je bilo sve. Capina prosudba obično je bila ispravna, pa je ta apsolutna sigurnost u sebe bila neprocjenjiva vrijednost.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/sicilian.html The Sicilian Defence]</ref> Američki šahist i jedanaesti svjetski šahovski prvak, [[Bobby Fischer]], u radijskom je intervjuu 2006. godine o Capablanci rekao: *Morphy i Capablanca imali su ogroman talent, njih su dvojica moji favoriti. I Steinitz je bio jako velik. Aljehin je bio sjajan, ali nikada nisam bio njegov veliki obožavatelj. Možda je to samo moj ukus. Puno sam proučavao njegove partije, ali više volim Capablancu i Morphyja. Aljehin je imao prilično težak stil, Capablanca je bio puno briljantniji i talentiraniji, posjedovao je ''pravi lagani dodir''. Svi s kojima sam razgovarao, a koji su vidjeli Capablancu kako igra, još uvijek govore o njemu sa strahopoštovanjem. Kad biste mu pokazali bilo koju poziciju, odmah bi vam rekao pravi potez. Kad sam pedesetih godina odlazio u ''Manhattan Chess Club'', tamo sam susreo mnogo starijih ljudi koji su poznavali Capablancu, jer je on dolazio u Manhattan klub u četrdesetima – prije nego što je umro u ranim četrdesetima. Sa strahopoštovanjem su govorili o Capablanci. Nikada nisam vidio da se o nekom šahistu tako govori, ni prije ni poslije. Capablanca je stvarno bio fantastičan. Ali čak je i on imao svoje slabosti, pogotovo kada bi preigravali njegove partije s njegovim bilješkama, davao bi izjave poput ‘Moja igra i ostatak partije ne bi se mogli poboljšati.’ Ali onda igrate kroz poteze i vidite da to uopće nije istina. Ali ono što je bilo sjajno kod Capablance je to što je stvarno govorio ono što misli, govorio je ono što je vjerovao da je istina, govorio je ono što je osjećao. Capablancina supruga Olga u predgovoru postumno objavljene knjige ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: * Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka. U jednom intervjuu prisjećala se osobnosti svojega supruga: * Capa nikada nije plesao. Zamišljam da je to imalo veze s prilično čednim aspektom njegove prirode, njegovoj sklonosti privatnosti, njegovoj udaljenosti. Priznao je da mu nije stalo do toga da plešem jer je određena familijarnost bila neizbježna u načinu na koji su ljudi plesali zajedno. Nikada od tada nisam plesala, iako sam prije mogla plesati cijelu noć. (...) Nije bio religiozan. Čistoća, moralna i fizička, bile su među Capinim izvanrednim karakteristikama. Besprijekoran, gotovo elegantan, u svojim osobnim navikama, Capa nikada nije koristio proste riječi; niti je volio promiskuitetne priče. Čak su mu i tračevi bilo koje vrste bili neukusni.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref> Godine 1936. o svom je suprugu napisala: * Bio je krajnje tajnovit i ponosan te je radije boravio sam, iako bi, kada je to bilo potrebno i kako je zahtijevala njegova diplomatska funkcija, znao biti izuzetno šarmantan i zanimljiv. Izbirljive londonske novine opisivale su ga kao najbolje odjevenog i najzgodnijeg među njegovim kolegama. On je, međutim, bio potpuno nezainteresiran za publicitet koji ga je pratio kamo god bi krenuo. U njegovoj odbačenoj pošti pronašla sam pozivnice maharadža, pisma iz kuće Marlborough i od nekoliko tadašnjih poznatih ličnosti. Ostao je vrlo povučen čovjek, uvijek pristojan, pažljiv, ali i neuhvatljiv u onoj mjeri u kojoj je to uopće bilo moguće za svjetski poznatog čovjeka. Njegov je stav bio tipičan za europsku visoku klasu, izbjegavanje publiciteta. Vrlo često ne bi ni kupio novine u kojima je bio neki zgodan članak o njemu. Kada bih to primijetila, samo bi slegnuo ramenima. ‘Kada bih skupljao i čuvao sve novine koje su bile dovoljno ljubazne da mi posvete nešto svog prostora, morao bih kupiti kuću samo da ih u nju smjestim.’ Kasnije sam otkrila da je sačuvao svaku poruku koju sam mu napisala. Za mene je imao drukčija pravila – to je i sam izjavio nekoliko puta. Možda najljepša stvar koju mi je rekao bila je: ‘Ti si jedina osoba koja ne ometa moju samoću’. S posebnim čovjekom poput Cape moralo se znati kada treba šutjeti, kadikad i danima. Zatim, ako bi mu se raspoloženje promijenilo, trebalo je samo pronaći teme koje bi ga zanimale. Vidjeti to posebno zeleno svjetlo u njegovim očima, rijetku i neobičnu svjetlost koja bi ukazivala na njegov interes i pažnju, bio je najljepši osjećaj koji sam poznavala.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Američki romanopisac i scenarist [[Raymond Chandler]] u svojoj je knjizi ''The high window'' (''Visoki prozor'') iz 1942. godine napisao: * Bila je noć. Otišao sam kući, obukao svoju staru kućnu odjeću, postavio šahovske figure, smiješao piće i preigrao još jednu Capablancinu partiju. Trajala je pedeset i devet poteza. Prekrasan, hladan, nemilosrdan šah, gotovo jeziv u svojoj tihoj neumoljivosti. Kad se svršilo, neko sam vrijeme slušao kroz otvoren prozor i mirisao noć. Zatim sam odnio čašu u kuhinju, isprao je i napunio ledenom vodom te stao za sudoper, ispijajući je i gledajući se u zrcalo. ‘Ti i Capablanca’, rekao sam.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/chandler.html Raymond Chandler and Chess by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Jugoslavenski novinar, šahist i književnik [[Vasilije Medan]] u predgovoru prvog jugoslavenskog izdanja knjige ''Moja šahovska karijera'' (1937.) piše: * José Raúl Capablanca ime je najviše spominjano od 1911. godine do danas. Ono je najčešće stavljano pored imena Philidora, Morphyja i Steinitza, tih najvećih šahovskih genija. Dvadeset i šest godina prošlo je od sansebastijanskog turnira kada je cijeli svijet zastao, zadivljen, pred imenom Joséa Raúla Capablance, 22-godišnjeg sina Kube, zemlje sunca. San Sebastián darovao je Raúlu Capablanci pehar pobjede ništa manje vrijedan onoga koji je Hastings 1895. godine stavio pred Harryja Nelsona Pillsburyja. Otada njegovo ime svijetli najjasnijom svjetlošću. Snagom svoga genija on u šahovske partije užljebljuje kristale,&nbsp; kao kakav draguljar drago kamenje u plemeniti metal. Njegove partije ne sadrže mistiku, ne sadrže mrak. Pune su sunca, kao Kuba. Njegovo ime raste toliko uvis da upravo dobiva sve atribute jedne legendarne ličnosti. (...) Capablanca je neosporno najveći živi šahovski dar. Uostalom, to svi priznaju. Ali taj dar nije od one vrste koja se sreće po desetljeće, već po stoljeće. Istina, i Lasker je jedan šahovski div, i Aljehin je jedan gorostas, ali Capablanca je sav svijetao. U njegovim partijama nema ni traga od one Laskerove brutalnosti, od onoga grubijanstva kojim Lasker pobjeđuje, čak i u izgubljenim pozicijama, svoje protivnike. U Capablancinim partijama nema, isto tako, ni mrve one kompliciranosti jednoga Aljehina koja ide do razine na kojoj čovjeku mozak mora zastati. Ne, Capablancine partije su odmor, osvježenje. Njegove poteze svi razumiju, ali tek onda kada ih je on odigrao. Predbacivali su mu da je suh i jednostavan. Baš isto onako kako su ljudi govorili da Zmajeve pjesme nisu visoka umjetnost. Iz Capablancinih partija, kao iz pjesama Zmajevih, izbija jedna rijetka svježina, jedna neobična vedrina, jedno snažno okrijepljenje. To ga, kao umjetnika, izdiže iznad svih njegovih suvremenika.<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 7, 8</ref> == Otvaranja nazvana po Capablanci == * Capablancina varijanta tzv. Ortodoksne obrane u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 b6 8.cxd5 exd5 '''9.Lb5''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Variation|title=Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca Variation - Chess Openings - Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 c6 8.Ld3 dxc4 9.Lxc4 '''Sd5''';{{Efn|Nastavak 10.Lxe7 Dxe7 11.Se4!? poznat je kao '''Aljehinova varijanta'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Alekhine-Variation Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca, Alekhine Variation]</ref> Aljehin je taj potez često igrao u turnirskim partijama 1920-ih i 1930-ih godina, uključujući i šestu partiju Meča za svjetskog prvaka 1927. u Buenos Airesu protiv Capablance koja se završila remijem. Na Capablancin 10. potez 10...Db4+ Aljehin piše: „U kasnijim partijama Capablanca je birao točniji redoslijed poteza: 11...S5f6 i zatim Db4+, što ima dobru stranu da na d7 zadržava skakača koji potpomaže oslobađanje igre pomicanjem pješaka na c5 ili e5.“<ref>Aleksandar Aljehin, Moj put do svetskog prvaka, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 174</ref> Aljehin je u toj varijanti postigao i cijenjenu pobjedu protiv Laskera na turniru u [[Zürich]]u [[1934.]]<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 Alexander Alekhine vs Emanuel Lasker (1934) Baked a Lasker]</ref>}}<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-System |title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref><ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16</ref> * Capablancina varijanta Damine indijke: 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 b6 4.g3 Lb7 5.Lg2 Lb4+ 6.Ld2 Le7 7.O-O O-O 8.Sc3.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Indian-Defense-Fianchetto-Capablanca-Riumin-Variation-7.O-O-O-O-'''8.Nc3''' Queen's Indian Defense: Fianchetto, Capablanca, Riumin Variation] Chess.com. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> * Capablancina varijanta Nimcovičeve indijke (danas češće nazivana „klasičnom varijantom“): 1. d4 Sf6 2. c4 e6 4. Sc3 Lb4 '''5.Dc2''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/article/view/the-openings-of-world-champions-capablanca-and-the-nimzo-indian|title=Capablanca's Nimzo-Indian: World Champion Openings|first=Bryan|last=Smith (BryanSmith)|date=20. kol 2015.|website=Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta Engleskog otvaranja: 1.Sf3 d5 2.c4 c6 3.b3 Sf6 4.Lb2 '''Lg4''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/English-Opening-Caro-Kann-Defensive-System-Anglo-Slav-Capablanca-Variation|title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref> * Capablancina (Klasična) varijanta Caro-Kanna: 1.e4 c6 2.d4 d5 3.Sc3 (ili 3.Sd2) dxe4 4.Sxe4 '''Lf5'''. == Djela == U ovom se odjeljku mogu naći sva Capablancina šahovska djela (izuzimajući razne bilješke koje je za života pisao za nekoliko američkih i kubanskih šahovskih časopisa).<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca.html|title=Capablanca Goes Algebraic by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> * ''Udžbenik na španjolskome jeziku'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''A textbook in the Spanish language''), 1913. * ''Početnica šaha'' ([[španjolski jezik|šp]]. ''Cartilla de Ajedrez''), 1913.{{Efn|Pretisak izdanja nekoliko desetaka sekcija za početnike kubanske nedjeljne šahovske kolumne ''Diario de la Marina'' u razdoblju od 31. ožujka do 4. kolovoza 1912.{{sfn|Winter|1989.|p=41, 46}}}} * ''Knjiga Međunarodnog majstorskog turnira u Havani, 1913.'' (engl. ''The Book of the Havana International Masters' Tournament, 1913''), 1913. * ''Moja šahovska karijera'' (engl. ''My Chess Career''), autobiografija, 1920. * ''Osnove šaha'' (engl. ''Chess Fundamentals''), 1921.{{Efn|Zanimljivo je da su britanski kritičari kritizirali Capablancino prvo djelo ''Moja šahovska karijera'' jer su se u njemu mogle naći samo njegove pobjede.{{ni}} Kao odgovor na to, Capablanca je izdao knjigu sa svim njegovim dotadašnjim turnirskim porazima, ''Osnove šaha'': knjiga je sadržala samo 24 partije. Godine 1984. na upit koja je najbolje šahovska knjiga ikad napisana [[Mihail Botvinik|Botvinik]] je odgovorio: „Bez sumnje, ''Osnove šaha'' od Capablance. Još uvijek je aktualna i ima vrijednost za igrače svih kategorija.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca1.html José Raúl Capablanca Miscellanea]</ref>}} * ''Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera: s uvodom, rezultatima svih partija koje je komentirao prvak, zajedno sa statističkim podatcima i biografijama dvojice majstora'' (engl. ''The World's Championship Chess Match Played at Havana Between Jose Raul Capablanca and Dr. Emanuel Lasker: With an Introduction, the Scores of All the Games Annotated by the Champion, Together with Statistical Matter and the Biographies of the Two Masters''), 1921. * ''Šahovska početnica'' (engl. ''A Primer of Chess''), 1935.{{Efn|Knjiga je u algebarskoj notaciji dostupna [https://www.scribd.com/document/712289074/A-Primer-of-Chess-Algebraic-Notation ovdje].}} '''Postumno:''' * ''Posljednje šahovske lekcije'' (eng. ''Last Lectures''), 1967.{{Efn|Niz predavanja koje je preko radija Capablanca održao samo nekoliko mjeseci prije svoje smrti. Dok je pripremao ta predavanja, diktirao ih je svojoj supruzi Olgi Capablanca, koja ih je pretipkala. U tom su obliku dostupna i danas. U predgovoru Olga Capablanca piše: „(...) Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka.”<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 4</ref>}} == Bilješke == {{izvori|group=lower-alpha}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Moja šahovska karijera|publisher=Sportska knjiga|year=1986.|isbn=8671070247|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Osnove šaha|publisher=Sportska knjiga|year=1979.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Golombek|first=Harry|title=Capablanca's Hundred Best Games of Chess|publisher=G. Bell and Sons|year=1947.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Chernev|first=Irving|title=Capablanca's Best Chess Endings: 60 Complete Games|publisher=Dover publications|year=1982.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Hooper|first=David|title=The unknown Capablanca|publisher=Batsford|year=1975.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Sanchez|first=M. A.|title=Jose Raul Capablanca: A Chess Biography|publisher=McFarland|year=2015.|isbn=0786470046|location=Sjeverna Karolina, Jefferson}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=José Raúl Capablanca}} ;Knjige *[https://archive.org/details/15748865AJoseRaulMyChessCareer Moja šahovska karijera ''(My chess career)''] *[https://www.sources.com/SSR/Docs/Capablanca-ChessFundamentals.pdf&ved=2ahUKEwjI44z60d2IAxXD_7sIHTSuPSIQFnoECB8QAQ&usg=AOvVaw1tahs3xc3lJt6LrFllWEtd Osnove šaha ''(Chess fundamentals)''] *[https://ia801008.us.archive.org/30/items/aprimerofchess/A%20Primer%20of%20Chess.pdf Šahovska početnica ''(A primer of chess)''] *[https://xn--vidosechecsenligne-dwb.com/wp-content/uploads/2023/07/Capablanca-Jr-Last-chess-lectures.pdf Posljednje šahovske lekcije ''(Capablanca's last chess lectures)''] ;Mrežna mjesta * [https://web.archive.org/web/20080518050531/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Šahovska karijera Capablance] * [http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm Biografija na Chesscorner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110808205439/http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm |date=8. kolovoza 2011. }} * [https://web.archive.org/web/20101130061118/http://supreme-chess.com/famous-chess-players/jose-capablanca.html Jose Capablanca: ''download'' 240 njegovih partija u formatu .pgn] * [https://web.archive.org/web/20071006133744/http://www.muljadi.org/Capablanca.htm Capablancine partije na muljadi.org] * [http://www.wtharvey.com/capa.html 50 prelomnih pozicija u njegovim partijama] * [https://web.archive.org/web/20050320091409/http://batgirl.atspace.com/LaskerMagazine.html Laskerov šahovski magazin (veljača 1905.) objavljuje članak o Capablanci sa 16 godina] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/anecdotes.html Šahovske anegdote (eng. Chess Anecdotes)] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html Genij i princeza] * [https://web.archive.org/web/20060207092954/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Capablancin životopis] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine.html Knjige o Capablanci] ;Videozapisi *[https://www.youtube.com/watch?v=w9fh3Y72J3c Intervju Capablance i Euwea] *[https://www.youtube.com/watch?v=qiRUKqqqaok&t Rijetke snimke Capablance] ---- {{Redoslijed |prethodnik = [[Emanuel Lasker]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1921.]] – [[1927.]] |nasljednik = [[Aleksandar Aljehin]]}} {{GLAVNIRASPORED:Capablanca, José Raúl}} [[Kategorija:Kubanski športaši]] [[Kategorija:Šahisti]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] 89dd10jw5qcp8uo42n2g3gj04h3ke4x 7469215 7469214 2026-05-26T21:44:23Z Šaholjubac 211973 /* Prvi susret s Laskerom */ 7469215 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2024.}}{{Infookvir šahist |ime = José Raúl Capablanca |punoime = José Raúl Capablanca y Graupera |slika = José Raúl Capablanca 1931.jpg |država = {{Z+X|KUB}} |datum_rođenja = [[19. studenoga]] [[1888.]] |mjesto_rođenja = [[Havana]], [[Kuba]] |datum_smrti = [[8. ožujka]] [[1942.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]] |svjetski_prvak = [[1921.]] – [[1927.]] |važnija_djela = ''Moja šahovska karijera'' <br>''Osnove šaha'' }} '''José Raúl Capablanca y Graupera'''{{Efn|Ponegdje se Capablanca potpisivao s '''José Raoul Capablanca'''. Ta je inačica njegova srednjeg imena bila prisutna u nekim šahovskim knjigama i kolumnama onoga vremena.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>}} ([[Havana]], [[19. studenoga]] [[1888.]] – [[New York City, New York|New York]], [[8. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[kuba]]nski [[šah]]ist, [[diplomat]], [[spisatelj|autor]] i [[svjetski šahovski prvak|treći svjetski šahovski prvak]]. Bavio se i [[Publicistika|publicistikom]]. Bio je poznat po jednostavnoj i dinamičnoj igri te izvrsnoj vještini u završnici.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-graupera-jose-raul Capablanca y Graupera, José Raúl] HE. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Uzima se za jednog od najvećih šahista u povijesti. Zbog načina igre poznat je i kao „šahovski [[Mozart]]”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/mozart.html|title=‘The Mozart of Chess’ by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/|title=Chess Interview: Kramnik on the World Champions|first=Mountain Finch|last=Staff|date=25. lis 2014.}}</ref> Rođen je 1888. u Havani u vojnoj utvrdi [[Castillo del Príncipe]]. Otac mu je bio vojni [[časnik]]. Šah je naučio igrati kao četverogodišnjak gledajući igre svog oca. S pet godina učlanio se u Havanski šahovski klub, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene dama.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=29}} Godine [[1901.]], u dobi od 12 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza rezultatom 4:3 (+4 –3 =6).<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80396 Capablanca - Corzo (1901)]</ref> Kao dijete učio je od partija [[SAD|američkih]] šahovskih legendi, [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]].<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Capablanca%20quotes.htm|title=Capablanca quotes}}</ref> Kasnije je o Pillsburyju napisao: „Učinak Pillsburyjevih predstava bio je trenutačan. Naelektrizirali su me i uz pristanak roditelja počeo sam posjećivati šahovski klub u Havani.”<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/capablanca.htm#:~:text=Capablanca+wrote,+%22Pillsbury's+displays.,Club+to+meet+stronger+players.|title=Capablanca|website=billwall.phpwebhosting.com}}</ref> Osvojio je naslov svjetskoga prvaka u [[Havana|Havani]] [[1921.]] godine pobjedivši u meču [[Njemačka|njemačkog]] šahista, [[matematičar]]a i [[filozof]]a [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] ne izgubivši niti jednu partiju (+4 –0 =10). Lasker je taj naslov prije Capablance nosio gotovo 27 godina. Naslov prvaka svijeta od Capablance preuzeo je [[Aleksandar Aljehin]] [[1927.]] godine u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] (+3 –6 =25). Uz [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]] i Laskera, Capablanca se smatra posljednjim velikim predstavnikom klasične epohe šaha, utemeljene na [[Wilhelm Steinitz|Steinitzovim]] učenjima. == Brzi uspon == === Djetinjstvo === Rođen je 19. studenog 1888. na Kubi, u obitelji vojnog časnika. Kako je naučio igrati šah opisao je u svojim knjigama i novinskim tekstovima: {{Navod|Nije mi bilo još ni pet godina kada sam jednom slučajno ušao u biro svoga oca i zatekao ga pri igri šaha s jednim gospodinom. Dotad ja uopće nisam vidio šah; figure su me zanimale te sam sljedećeg dana opet došao promatrati igru. Trećega dana dok sam promatrao igru, moj otac, još posve neiskusni novajlija, igrao je skakačem s jednog bijelog polja na drugo bijelo polje. Njegov protivnik, koji očigledno nije igrao bolje, nije to ni primijetio. Moj otac je dobio partiju, a ja sam ga tada nazvao varalicom i počeo ga ismijavati. Poslije manje svađe, kojom prilikom me otac umalo nije istjerao iz sobe, pokazao sam mu što je učinio. On me upitao otkuda i što ja znam o šahu. Odgovorio sam mu da ga mogu dobiti; on je rekao da je to nemoguće jer ja, vjerojatno, čak ni figure ne znam pravilno rasporediti. Pokušali smo igrati i – ja sam dobio. To je bio moj prvi nastup.<ref>José Raúl Capablanca, ''Moja šahovska karijera'', Sportska knjiga: Beograd, 1986., str. 28, 29</ref>}} Engleski šahist i šahovski pisac [[William Hartston]] primjećuje da je ova anegdota neobično slična anedgoti o prvim šahovskim iskustvima [[Paul Morphy|Paula Morphyja]].<ref>William Hartston, Kings of Chess: a history of chess traced through the lives of its greatest players, Pavilion Michael Joseph, 1985., str. 95</ref> Neki izvore navode da je gospodin o kojem Capablanca govori kubanski vojni časnik i političar Francisco de Paula Loño y Pérez koji je u to vrijeme za mnogih poslijepodneva igrao šah s Capablancinim ocem.<ref>[https://www.escacsstaeugenia.cat/por-que-se-celebra-el-19-de-noviembre-el-dia-internacional-del-ajedrez/ ¿Por qué se celebra el 19 de noviembre el Día Internacional del Ajedrez?] Club d'Escacs Santa Eugènia. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Perez je od siječnja 1907. do svoje smrti u lipnju iste godine bio je i ministrom rata Kube.<ref>[https://www.senado.es/web/conocersenado/senadohistoria/senado18341923/senadores/fichasenador/index.html?id1=1604 LOÑO PÉREZ, FRANCISCO] Senado.es. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> [[Datoteka:Capablanca jogando com o seu pai.jpg|mini|200px|Četverogodišnji Capablanca tijekom šahovske partije s ocem, 1892. godina.]] Capabanca je svoj prvi doživljaj šaha opisao riječima: {{Navod|Iako sam tada imao samo četiri godine, ubrzo sam mogao cijeniti činjenicu da se partija šaha može usporediti s vojnom bitkom – nešto što uključuje napad od strane jednog igrača, a obranu od strane drugog. Radnje ove prirode uvijek su na mene ostavljale dubok dojam. Sjećam se s kakvim sam užitkom slušao priču vojnika o zauzimanju [[Reduta|redute]] ili hvatanju vojske u zamku. Stoga vjerujem da je moja rana i vrlo jaka privlačnost prema igri šaha bila posljedica jedinstvenog sklopa uma koji sam razvio kao rezultat svojega vojnog okruženja, a također i osebujne [[Intuicija|intuicije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca4.html|title=Capablanca: How I Learned to Play Chess (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} Capablanca je [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] prvi puta sreo u dobi od 18 godina u njujorškom ''Manhattan Chess Clubu''. Značajan je bio tijek susreta: {{Navod|(…) Odvedeni smo u kut sobe gdje je muškarac srednjih godina, s poprilično velikom glavom, sjeo ispred ploče diskutirajući jednu partiju u tijeku. Nisam znao nikoga, i nitko nije znao mene. Niski je čovjek bio slušan s očitim respektom onih oko stola. Gledajući s posebnim zanimanjem, iznenadio sam se kad sam vidio kako drugi pristaju na poteze i objašnjenja koja su bila donekle iznad mene. Moja me mladenačka uobraženost natjerala da pomislim da je ono što sam čuo apsurdno i da je mali čovjek bio slab igrač. U jednom ili dva navrata bio sam na ivici da se umiješam kako bih proturječio cijenjenoj personi. Srećom, moja stara navika da gledam, bez riječi, spasila me od krajnje ponižavajućeg iskustva, jer sam nekoliko minuta kasnije predstavljen malom čovjeku, koji je bio ništa manje doli veliki dr. E. Lasker, tadašnji svjetski prvak.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html|title=Reminiscences by Capablanca (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} === Porijeklo === Malo je poznato o Capablancinom porijeklu, no postoje izvori koji sugeriraju da su Capablancini predci bili [[Talijani|talijanskog]] porijekla. Izvorno prezime obitelji bilo je ''Cappa Bianca'', što znači „bijeli kaput”. To je prezime preoblikovano u Capablanca kada su se doselili u [[Španjolska|Španjolsku]], za vrijeme vladavine [[Karlo IV., španjolski kralj|Karla IV.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/winter70.html|title=Chess Notes by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> ===Proboj u svjetski vrh i San Sebastián=== ==== Meč s Marshallom 1909. ==== Godine [[1909.]], s dvadeset godina, Capablanca je dobio meč protiv prvaka SAD-a [[Frank James Marshall|Franka Marshalla]] uvjerljivim rezultatom +8 –1 =14. To je bio prvi veliki rezultat Kubanca u njegovoj dugogodišnjoj karijeri. Kako je Marshall tada držao naslov prvaka SAD-a, a ovim porazom nije želio prepustiti taj naslov Capablanci opravdavajući to činjenicom da u to vrijeme Capablanca još nije bio američki državljanin, ovim je pothvatom potonji sebe prozvao ''prvakom Amerike''.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)]</ref> ==== Dvije studije ==== Ostale su zabilježene samo dvije Capablancine šahovske kompozicije. Prvu je rujanski broj iz [[1908.]] godine časopisa ''Lasker's Chess Magazine'' opisao kao „izvorni doprinos i vrlo zanimljivu ratnu varku. Više lijepu nego tešku (...)”. No, [[Edward Winter]] točnost objavljenog rješenja dovodi u pitanje.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 13–14</ref> {{Chess diagram | tleft |clear=left | Capablanca, Lasker's Chess Magazine, 1908.{{Efn|Iako je prvotno zadatak studije glasio „Bijeli na potezu dobiva”, Capablancinu je ideju 1960. godine oborio čuveni gruzijski šahovski kompozitor Genrikh Kasparjan.}} | | || || || | || ||| ||rd | | |pd| | |pd | pd | |kd | | pd || ||pd | | | | ||||pd | | | ||kl| nl || pd | | | | | | | | | | | rl | | | | || |Unatoč paradoksalno obećavajućoj poziciji za bijelog, ishod je remi. }} Capablancina iduća i jedina kompozicija koju je za preostala života skladao, pojavila se 22. siječnja [[1910.]] na stranici 133 šahovskog časopisa ''The Chess Weekly''. Pozicija je dana sljedećim dijagramom. {{Chess diagram |tleft |clear=left |José Raúl Capablanca, 1910. | | | | | |ql | | | | | | | | | | || | | | | | | | | | | | | | | | | |kl | | | | | pd | | | | | | | pd |kd | |pl | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} ==== Turnir u San Sebástianu 1911. ==== Marshall je inzistirao da Capablanca sudjeluje na turniru u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]]u u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[1911.]] godine. To je bio jedan od najznačajnijih turnira tog vremena; svi vodeći svjetski šahisti, osim svjetskog prvaka [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]], sudjelovali su u njemu. Capablanca je zaplovio na poznatom brodu [[RMS Lusitania]] 8. veljače 1911. godine. Turnir je započeo 20. veljače i trajao do 17. ožujka.<ref>[https://en.chessbase.com/post/110-years-ago-capablanca-wins-in-san-sebastian 110 years ago: Capablanca wins in San Sebastián] ChessBase. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Na početku turnira, Ossip Bernstein i [[Aron Nimcovič]] zamjerali su sudjelovanje Capablanci zbog toga što dotada nije osvojio niti jedan značajan turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i nagradu za ljepotu ([[engleski|eng.]] ''brilliancy prize''), Bernstein je potvrdio da je Capablanca vrlo talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir. Nimcovič se uvrijedio kada je Capablanca prokomentirao, gledajući ga kako igra jednu brzopoteznu partiju, da bi nedokazani šahisti trebali držati jezik za zubima u nazočnosti boljih. Capablanca je ubrzo izazvao Nimcoviča na seriju brzopoteznih partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni su šahisti zaključili da Capablanci nema ravnog u [[brzopotezni šah|brzopoteznom šahu]].<ref>Aleksandar Aljehin, 107 Great Chess Battles, Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref> [[Datoteka:Saint-Sébastien Tournoi de maîtres 1911.jpg|mini|Sudionici turnira u San Sebastijánu.]] Capablanca je u konačnici zapanjio cijeli šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom. Time je završio ispred [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], [[Carl Schlechter|Carla Schlechtera]] i [[Siegbert Tarrasch|Siegberta Tarrascha]]. Lasker je tada o Capablanci za njujorški ''Evening post'' izjavio:<ref>José Raùl Capablanca, Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera, 1921., str. 8</ref> {{Navod|Svijet bi dobio malo da je postao inženjerom; šahovski svijet time bi sigurno bio siromašniji.}} Godine 1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na meč za [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]]. Lasker je prihvatio izazov, ali i postavio sedamnaest uvjeta za susret. Budući da Capablanca nije prihvatio neke od uvjeta, susret se nije odigrao sve do 1921. godine. === Publicistika i diplomacija === Od 1912. do 1915. godine Capablanca izdaje šahovski magazin u Havani.<ref>{{Cite web|url=https://members.tripod.com/hsk_chess/capablanca.html|title=Jose Raul Capablanca y Graupera|website=members.tripod.com}}</ref> U rujnu [[1913.]] dobiva posao u Ministarstvu vanjskih poslova Kube,<ref>J. Du Mont, Memoir of Capablanca, 1959., H. Golombek, Capablanca's hundred best games of chess. G. Bell & Sons., str.&nbsp;1–18</ref> što mu je omogućilo financijsku sigurnost tijekom ostatka života: „Nije imao posebne dužnosti, ali se od njega očekivalo da djeluje kao neka vrsta veleposlanika, poznate osobe koja će staviti Kubu na kartu gdjegod putovao.”<ref>Hooper, D. i Whyld, K. 1992. [https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_Companion_to_Chess.html?id=160YAAAAIAAJ&redir_esc=y The Oxford companion to chess], drugo izdanje. Oxford. str. 58.</ref> === Nastavak šahovskih aktivnosti === Godine 1913. u [[Rusija|Rusiji]] je održan egzibicijski meč ''Savorin Cup'' između Capablance i trojice mladih uzdanica ruskog šaha: [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], Eugena Znosko-Borovskog i Fjodora Dus-Hotimirskog (poznatog po „Zmajevki”, poznatoj varijanti [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 |title=Savorin Cup (1913)|website=www.chessgames.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20024 |title=The chess games of Fyodor Duz-Khotimirsky|website=www.chessgames.com}}</ref> Capablanca je odigrao po dvije partije sa svakim, a izgubio je samo jednu<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1151947 "Dominant Gene"]</ref> – onu protiv Znosko-Borovskog (značajnog ruskog šahista koji je poznat po svojoj knjizi ''Umjetnost šahovske kombinacije'').<ref>[https://archive.org/details/artofchesscombin00euge| The art of chess combination; a guide for all players of the game]</ref> Capablanca bi turnir bio osvojio tek u slučaju da dobije sve partije, a turnir u suprotnom ide u ruke najbolje plasiranom od ostale trojice. Zato je pobjednik bio Eugene Znosko-Borovski. Ovaj je turnir povijesno značajan i po tome što bilježi prvi susret kasnijih rivala – Capablance i Aljehina, koji će od Kubanca preuzeti titulu 14 godina kasnije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 Savorin Cup (1913)] Chessgames. Pristupljeno 24. listopada 2025.</ref> [[File:Capablanca vs Alekhine 1914.jpg|thumb|Capablanca (desno) i Aljehin (lijevo), završna pozicija njihove prve službene partije vidljiva s demonstracijske ploče, Savorin Cup, 1913.]] U [[Beč]]u u ožujku 1914. godine odigrao je konzultacijsku partiju s [[Richard Réti|Richardom Rétijem]] protiv austrijsko-mađarskog majstora Hugoa Fähndricha i austrijskog majstora i filozofa Arthura Kaufmanna. Partiju su anotirali Réti (''Nove ideje u šahu''), Capablanca (''Moja šahovska karijera'') i Lasker (''Udžbenik šaha''), a uzima se za ogledni primjer kako iskoristiti minimalne prednosti u završnici ograničavajući manevarski prostor protivnikovim topovima forsirajući protivnika na pokretanje vlastitih pješaka.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316948 Faehndrich / Kaufmann&nbsp;vs&nbsp;Reti / Capablanca] Chessgames. Pristupljeno 10. siječnja 2026.</ref> === Prvi susret s Laskerom === Na velikom turniru [[1914.]] godine u [[Sankt-Peterburg]]u, uz prisustvo većine svjetski poznatih šahista (osim onih iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) Capablanca je prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. Ponovno je osvojio nagradu za ljepotu susretom protiv Bernsteina i ostvario vrlo cijenjene pobjede protiv [[David Janowski|Davida Janowskog]], Nimcoviča i Aljehina. Međutim, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja završio tek na drugome mjestu, s 13 bodova te svega pola boda manje od prvoplasiranog Laskera. Ipak, pobijedio je Aleksandra Aljehina, koji je završio na trećemu mjestu.{{Efn|Aljehin je poslije o Capablanci napisao: „Njegov je neusporedivi talent postao poznat u vrijeme turnira u Petrogradu 1914., kada sam ga i ja osobno upoznao. Ni prije ni poslije nisam vidio – a ne mogu ni zamisliti – tako zapanjujuću brzinu šahovskog shvaćanja kakvu je posjedovao Capablanca one epohe. Dovoljno je reći da je svim majstorima iz Sankt Peterburga dao [vremensku] prednost od 5 : 1 u brzopoteznim partijama – i pobijedio! Uza sve to uvijek je bio dobre volje, miljenik dama i uživao u izvrsnom zdravlju – zaista blistava pojava. To što je bio drugi iza Laskera mora se u potpunosti pripisati njegovoj mladenačkoj umišljenosti – već je igrao jednako dobro kao Lasker.”<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref>}} Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] nakon turnira proglasio pet dobitnika nagrada za [[Šahovski velemajstor|šahovske velemajstore]] (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla), no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II]</ref> [[File:CAPABLANCA, JOSE R. CUBAN CHESS PLAYER; WORLD CHAMPION LCCN2016866175 (cropped).jpg|thumb|Raúl Capablanca, 1915.]] == Život i karijera == === Meč s Kostićem u Havani === Kao preludij za prvenstvo svijeta, Capablanca je u proljeće [[1919.]] u [[Havana|Havani]] odigrao meč sa [[Kraljevina Jugoslavija|srpskim]] majstorom Borislavom Kostićem. Do tog meča njih su dvojica odigrali svega četiri partije i sve su završile remijem.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=199}} Iako se meč trebao sastojati od osam partija, nakon pete je partije Kostić predao meč.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80032|title=Capablanca - Kostic (1919)|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Sava Gerdec Kostiću jednom rekao: „Señor Capa igra poput Boga i, moj dragi Borise, nije moguće učiniti ništa.”{{Sfn|Winter|1989.|p=95}} Kostić je odgovorio: „Čini se, Sava, da si u pravu.” Pobjedivši svih pet partija Capablanca će kasnije tvrditi da je bio na vrhuncu upravo u meču protiv Kostića.{{Sfn|Winter|1989.|p=158}} === Meč za svjetski naslov === Uvidjevši da Capablanca postaje odviše dobar, [[Emanuel Lasker]], tadašnji svjetski prvak, prepustio mu je 1920. godine naslov prvaka rekavši mu:<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref> {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.}} Sudeći po šahovskim publikacijama toga vremena, nije bilo prihvatljivo da Capablanca postane prvak na ovaj način: osjećalo se da bi Lasker mogao odustati od naslova svjetskog prvaka, ali smatralo se da nije imao pravo imenovati Capablancu prvakom. Kasnije je Lasker, 1920. godine, pristao odigrati meč kao izazivač.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca2.html|title=How Capablanca Became World Champion by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Odigrali su susret u [[Havana|Havani]] 1921. godine i Capablanca je pobijedio Laskera s četiri pobjede uz deset remija i bez poraza (+4 –0 =10). Takav podvig osvajanja titule svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok [[Vladimir Kramnik]] 2000. godine nije pobijedio [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] (+2 –0 =13). === Aktivnosti poslije osvajanja naslova === Novi svjetski prvak imao je prevlast na velikom turniru u [[London]]u 1922. godine. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je uvjerljivo bio najbolji, osvojivši prvo mjesto s cijelih 1.5 bod više od najbližeg pratitelja Aljehina. Rezultat koji je ostvario na turniru bio je +11 –0 =4. Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, [[Akiba Rubinstein]] i Efim Bogoljubov. Najpoznatije su Capablancine partije s tog turnira one protiv Znosko-Borovskog i engleskog šahovskog majstora Freda Yatesa. Tartakower je kasnije o turniru napisao: „…Uza stalni osmijeh, uz šetnju od stola do stola ili uz razgovor sa svojim poznanicima, obavio je señor Capablanca, lako i graciozno, svoj moćni posao…”{{Sfn|Capablanca|1986.|p=13}} === Turnir u New Yorku 1924. === Godine [[1924.]] održan je veliki turnir u [[New York]]u. Ovaj turnir izdvaja se po tome što je na njemu Capablanca doživio prvi turnirski poraz nakon gotovo osam godina izgubivši partiju protiv [[Richard Réti|Richarda Rétija]], jednog od vodećih predstavnika tzv. „hipermodernista”. Naime, Capablanca je zadnji puta izgubio partiju 1916. godine protiv Oscara Chajesa.<ref>{{Citiranje enciklopedije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Partija je značajna i zato što ju je Réti otvorio potezom 1.Sf3, uz Englesko otvaranje najznačajnijim „hipermodernim” otvaranjem koje je nazvano njemu u čast, pa se ova partija simbolički uzima kao kraj apsolutne prevlasti konzervativnog (klasičnog) stila igre te se počinju sve češće rabiti tzv. indijske obrane kao što su Kraljeva i Nimcovičeva indijka, ali i do tada sporedna otvaranja poput [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]], koja će procvat doživjeti neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata.]]{{Ni}} Rezultat koji je ostvario na turniru u [[New York]]u bio je +10 –1 =9. Zanimljivo, završio je kao drugi na turniru, iza prvoplasiranog Laskera, a ispred Aljehina. Laskera je Capablanca pobijedio u izravnom susretu. [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Capablanca, koji je tada imao 35 godina, nekoliko je dana prije početka turnira u časopisu ''American Chess Bulletin'' izjavio da se planira umiroviti i da je zaigrao na turniru samo zato što se radilo o prvom velikom međunarodnom turniru na američkom tlu u 20 godina (poznati turnir u Cambridge Springsu održan je 1904. godine). Također, rekao je da je uvijek spreman braniti titulu, a u slučaju da ju obrani, spreman se potpuno umiroviti bez da time drugim igračima stvara teškoće oko održavanja meča za svjetskog prvaka. Ipak, nakon Laskerove neočekivane pobjede u New Yorku, u srpnju je za iste novine objavio da je prinuđen promijeniti planove jer bi, u slučaju da se umirovi, „naslov svjetskog prvaka išao Laskeru”, što bi vratilo stare probleme organiziranja mečeva za svjetskog prvaka.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/retirement.html Retirement from Chess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> === Diplomacija i ''Time'' === [[Datoteka:José Raúl Capablanca-TIME-1925.jpg|mini|Naslovnica časopisa ''Time'' na kojoj je Capablanca, 7. prosinca 1925.]] Između šahovskih aktivnosti Capablanca je odrađivao i brojne intervjue. U prosincu [[1925.]] godine dospio je na naslovnicu američkog časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. === Karijera do gubitka naslova === Godine [[1925.]] održan je turnir u [[Moskva|Moskvi]] na kome je Capablanca osvojio treće mjesto, iza Bogoljubova i Laskera. Na slobodan dan tijekom turnira Capablanca je otputovao sve do [[Lenjingrad]]a kako bi odigrao simultanku protiv trideset igrača prve kategorije. Nakon napornih pet i pol sati igre postigao je rezultat +18 –4 =8. Među igračima koji su ga pobijedili bio je i budući svjetski prvak, tada 14-godišnji [[Mihail Botvinik]].{{Sfn|Winter|1989.|p=298}}{{Efn|Partiju je moguće pogledati [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031635&kpage=1#kibitzing ovdje]].}} Botvinik ne samo da pobijedio Capablancu trinaest godina kasnije (AVRO 1938.), već je i postao svjetskim prvakom 1948. godine. [[Slika:Capablanca Chess Fever SU 1926.jpg|thumb|Isječak iz filma ''Šahovska groznica'' u kojem je u prvom planu Capablanca.]] Tijekom turnira u Moskvi Capablanca je glumio u [[Sovjetski Savez|sovjetskome]] [[nijemi film|nijemom filmu]] ''Šahovska groznica'' ([[engleski|eng]]. ''Chess Fever'') ruskog redatelja Vsevoloda Pudovkina.<ref>{{Cite web|url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=29951|trans-title=Šahovska groznica |title=Šahamatnaja gorjačka|website=mojtv.hr}}</ref> Godine 1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobijedivši [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Vidmara i Spielmanna s 2.5:1.5, Nimcoviča s 3:1 i Marshalla s 3.5:0.5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, s čak 2.5 boda ispred Aljehina. Zanimljivo je da su jedino [[Austrija|austrijski]] majstor [[Rudolf Spielmann]] (+2 –2 =8) i [[Estonija|Estonac]] [[Paul Keres]] (+1 –0 =5) imali nenegativne rezultate protiv Capablance. Capablanca je u ljeto iste godine otputovao u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a meč s Aljehinom počinjao je u rujnu. U kolovozu 1927. obišao je [[Brazil]] i odigrao dvije šahovske simultanke na kojima je potvrdio svoju dominaciju. Na jednoj od njih postigao je briljantnu pobjedu matnom kombinacijom protiv Souze Camposa.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter131.html 9308. Capablanca in Brazil] Chess Notes. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1387584 Jose Raul Capablanca&nbsp;vs&nbsp;Souza Campos: "Simultaneous Combustion"] Chessgames. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref> Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira i uspjeha u simultankama postao previše siguran u sebe, podcjenjujući pritom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskoga prvaka. U meč je ušao bez značajne fizičke i teorijske pripreme.<ref>[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/bio-je-rodjeni-genij-i-najveci-talent-ikad-no-bahatost-i-lijenost-su-ga-kostale-svega/2702550.aspx Bio je rođeni genij i najveći talent ikad, no bahatost i lijenost su ga koštale svega] Index.hr. Pristupljeno 14. rujna 2025.</ref> === Meč protiv Aljehina === Iste godine odigran je meč za titulu prvaka svijeta između Capablance i Aljehina. Rezultat je, nakon 34 odigrane partije, bio +3 –6 =25 u Aljehinovu korist. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Turnir je poznat i po intenzivnoj uporabi [[Damin gambit|Daminog gambita]], što je vjerojatno uzrokovano nedostatkom Capablancine pripreme. Mnogi smatraju kako je Aljehinov bolji psihološki pristup igri pridonio ishodu meča.<ref>Jurij Jurjevič Gornjak, Vještina obrane, Caissa commerce, Beograd, 2005., str. 100</ref> [[Datoteka:Alekhine Capablanca WCC 1927.jpg|mini|lijevo|Aljehin (lijevo) i Capablanca (desno) na svjetskom šahovskom prvenstvu u [[Buenos Aires]]u 1927.]] Ovim je turnirom Capablanca izgubio naslov svjetskog prvaka, predavši 34. partiju meča 29. studenog 1927. uz čestitnu notu: „Dragi gospodine Aljehinu, predajem partiju. Vi ste, dakle, prvak svijeta i čestitam Vam na tom uspjehu.”{{Sfn|Winter|1989.|p=203}} Ipak, Capablanca se nije pojavio na završnoj ceremoniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54140|title=Capablanca - Alekhine World Championship Match (1927)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Nakon gubitka naslova === Aljehin od tada počinje izbjegavati mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od [[Max Euwe|Euwea]], nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom [[Nottingham|notingemskom]] turniru na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku zaigrati s njim i trijumfirao je u oba izravna susreta. Po gubitku naslova svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon gubitka titule, u kasno ljeto 1928., osvaja drugo mjesto na turniru u [[Bad Kissingen|Bad Kissingenu]], s jednim bodom iza [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]], a ispred Rubinsteina, Euwea, Nimcoviča, Rétija, Marshalla i drugih jakih igrača.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79441 Bad Kissingen (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dva tjedna iza toga neporažen osvaja prvo mjesto u Budimpešti ispred Marshalla, Spielmanna i drugih,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=81944 Budapest (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a u ranu jesen iste godine također neporažen osvaja prvo mjesto na značajnom [[Berlin]]skom turniru ispred Nimcoviča, Spielmanna, Tartakowera, Rubinsteina, Rétija, Marshalla i Tarrascha. Uspjeh je to koji je nagovijestio kontinuitet dominacije Kubanca i nakon gubitka svjetskog naslova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79439 Berlin (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Godine 1929. osvaja turnire u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Barcelona|Barceloni]]. U iduće dvije godine osvaja redom prvo i drugo mjesto u [[Hastings]]u (iza Euwea), a potom 1931. turnir u [[New York]]u. Nakon ovog turnira Capablancina karijera poprima zaokret i njegova dominacija kratkotrajno kopni; osvojio je tek četvrto mjesto u Hastingsu 1934. i četvrto mjesto na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] 1935. godine. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|britanskome]] [[Margate]]u osvaja drugo mjesto 1935. i 1936. godine. Capablanca ponovno počinje osvajati turnire. Na velikom moskovskom turniru 1936. pobjeđuje Laskera u izravnom susretu. Capablanca je igrao Sicilijansku obranu, navodno na poticaj sovjetskog majstora Jakova Rohlina.<ref>{{Cite web|url=https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/|title=Lasker-Capablanca (3rd Moscow International, 1936), with annotations by Capablanca.}}</ref> Iste je godine osvojio veliki notingemski turniri pobjedivši igrača poput [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Max Euwe|Euwe]]a (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Reshevskog, Aljehina i Flohra. U [[Semmering]]u 1937. osvaja treće mjesto (iza Keresa i Finea), a 1938. prvo mjesto u Parizu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1033817 Capablanca - Paris 1938] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dok je sa svojom suprugom Olgom odsjedao u poznatom hotelu Régina u Parizu (nedaleko čuvenog muzeja [[Louvre]]), odigrao je ležernu partiju protiv Saviellyja Tartakowera. Partiju je dobio, a zapis partije poklonio je svojoj supruzi.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref> [[Datoteka:Hôtel Regina au début du 20ème siècle.jpg|thumb|Zgrada hotela ''Régina'' početkom 20. stoljeća.]] Iste je godine na povijesnom turniru koji je sponzorirala nizozemska radiotelevizijska kuća AVRO osvojio sedmo mjesto,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79229 AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a taj se rezultat pripisuje njegovu izrazito naurušenom [[Kardiovaskularni sustav|kardiovaskularnom]] zdravlju, a neki izvori sugeriraju i to da je u čuvenoj partiji protiv Botvinika Capablanca doživio blagi moždani udar. AVRO turnir simbolički predstavlja prijevojnu točku u povijesti šaha. To je posljednji veliki turnir [[Drugi svjetski rat|predratne generacije šahovskih prvaka]]. Partija u kojoj je Botvinik pobijedio Capablancu uzima se za [[arhetip]] dominacije nove generacije šahista, uglavnom [[SSSR|sovjetskih]], nad starom, koji su bili prvi koji su u šah uveli potpuni [[sport]]ski profesionalizam i obveznu radnu etiku.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031957 Mikhail Botvinnik&nbsp;vs&nbsp;Jose Raul Capablanca "The Blossoming Brilliance of Botvinnik" AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> Svoj je rezultat na AVRO turniru Capablanca opisao u [[Argentina|argentinskom]] časopisu ''El Gráfico'': {{Navod|Na AVRO turniru igrao sam pod fizičkim uvjetima koji su bili apsolutno abnormalni. Iako nisam ažuran u pogledu šahovske literature, otvaranja sam igrao dobro u svim svojim partijama iz jednostavnog razloga jer imam [[razum]]. No, nakon prvih tri sata igre, počeo sam osjećati kako mi se glava razdvaja. Bilo je nemoguće za mene misliti i koordinirati ideje. Protiv Finea imao sam dvije dobivene partije; protiv Aljehina sam trebao dobiti jednu partiju; i još jednu protiv Keresa, zahvaljujući poziciji koju sam savjesno gradio. Ipak, u trenutku pretvorbe prednosti u pobjedu, otkrio sam da moj mozak ne funkcionira pa sam nastavio igrati ne svojom glavom, već svojim rukama. Unatoč ljutoj hladnoći [[Nizozemska|Nizozemske]] u studenom, uronio sam svoju zakrčenu glavu u ledenu vodu da je očistim, ali bez ikakva rezultata... Dakle, sudjelovao sam na AVRO turniru igrajući poput [[automaton]]a nakon trećega sata i zato je razumljivo kako često nisam uspijevao pobijediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/avro.html AVRO, 1938 by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>}} Godine 1939. neporažen je osvojio treće mjesto na turniru u Margateu, zadnjem od serije pet turnira u tom gradiću, iza Keresa i Flohra. Ovaj će turnir označiti kraj turnirske karijere Kubanca.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79516 Margate (1939)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> == Posljednje godine == Na [[Šahovska olimpijada 1939.|osmoj šahovskoj olimpijadi]] u [[Argentina|Argentini]] [[1939.]] godine, Capablanca završava svoju bogatu karijeru sjajnim priznanjem za prvog igrača turnira i osvajanjem individualne zlatne medalje.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/jose_raul_capablanca.html|title=The chess games of Jose Raul Capablanca|website=www.chessgames.com}}</ref> Karijera slavnog Kubanca ušla je u legendu i postala temom brojnih šahovskih knjiga. Najznačajniji šahovski povjesničar 20. i 21. stoljeća, [[Edward Winter]], njegovu je karijeru sažeo u svojem monumentalnom djelu ''Capablanca'', koje se i danas smatra jednom od najboljih knjiga o šahu uopće.<ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}</ref> === Smrt === Dva dana prije njegove smrti 1942. godine [[Vena|vaskularni]] kirurg dr. A. Schwartzer rekao je Capablanci da je njegov život ugrožen i da pod svaku cijenu izbjegava stres, na što je Capablanca odgovorio da to nije moguće jer su njegova bivša žena i djeca protiv njega započeli [[Parnica|sudsku parnicu]]. Ovaj je detalj otkrio sâm Schwartzer u pismu Capablancinoj udovici Olgi u studenom 1942. godine.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter92.html 7537.&nbsp;In Memoriam&nbsp;(C.N. 7497)] Chess Notes. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Capablancina supruga Olga prisjeća se: {{Navod|Bolnica Mount Sinai, 8. ožujka 1942. Capa je bio u nesvijesti. Liječnici su rekli da se nad njim mora izvršiti operacija koja je bila posljednja nada. Predložili su mi da izađem, možda da prošetam. Pozvat će me ako bude potrebno. Potom sam se našla na ulici u blizini ulaza u bolnicu. Nekoliko koraka do ugla. Zaustavila sam se kada sam ugledala zvijezdu na sumračnom nebu. Koje je vrijeme bilo, nisam znala. Činilo se da je zvijezda na časak bljesnula posebnim sjajem. Međutim, najedanput se ugasila. I magla se zgusnula. Zavladala je posebna tišina na nebu. Na ulici. U mojem srcu. Znala sam da je Capa umro.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref>}} Dok je promatrao ležernu partiju u ''Manhattan Chess Clubu'', Capablanci je naglo pozlilo. Zatražio je pomoć u skidanju kaputa i ubrzo nakon izgubio [[svijest]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca13.html Capablanca’s Death] ChessNotes. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> Žurno je prevezen u Mount Sinai Hospital, u bolnicu u kojoj je Lasker preminuo godinu dana ranije. Capablanca je preminuo idućeg jutra, 8. ožujka 1942. godine, a kao uzrok smrti navodi se moždani udar uzrokovan nasljednom [[Hipertenzija|hipertenzijom]].{{Sfn|Winter|1989.|p=306}} U potpunoj autopsiji koju su proveli liječnici Moschcowitz, Prill i Levin uočeno je kako je Capablancin desni [[talamus]] bio gotovo potpuno uništen, a na njegovom se mjestu nalazio [[hematom]] duljine i širine oko 5 cm. Ventrikularni sustav bio je preplavljen krvlju. Također, Capablancin je srčani mišić bio mase oko 500 g, što je za gotovo 200 grama više od zdravog srca.<ref>{{Cite journal|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11620526/|title=Capablanca's stroke: an early case of neurogenic heart disease. Cuban-world-champion of chess 1921-1927|first1=O.|last1=Hernandez-Meilan|first2=M.|last2=Hernandez-Meilan|first3=C.|last3=Machado-Curbelo|date=6. kol 1998.|journal=Journal of the History of the Neurosciences|volume=7|issue=2|pages=137–140|via=PubMed|doi=10.1076/jhin.7.2.137.1866|pmid=11620526}}</ref> Capablancin sprovod održan je tjedan dana kasnije, 15. ožujka 1942., a za sprovod se osobno pobrinuo predsjednik Kube [[Fulgencio Batista]].<ref>[https://c250.columbia.edu/c250_celebrates/remarkable_columbians/jose_raul_capablanca.html José Raúl Capablanca - Columbia 250]</ref> Lasker je jednom o Capablanci rekao: {{Navod|Poznavao sam mnoge šahiste, ali među njima bio je samo jedan genij: Capablanca! Njegov je ideal bio pobijediti manevriranjem. Capablancina genijalnost otkriva se u njegovom ispitivanju protivnikovih slabih točaka. Njegovom oštrom oku ne može pobjeći ni najmanja slabost protivnika.<ref>{{Cite web|url=https://woochess.com/en/series/best-games-of-jose-raul-capablanca|title=The best Games of Jose Raul Capablanca|website=Woochess}}</ref>}} Iako su bili neprijatelji za šahovskom pločom te nimalo bliski izvan nje, rivalstvo Joséa Capablance i Aleksandra Aljehina ostaje kao jedno od najvećih u povijesti. Nakon smrti Capablance, Aljehin je odao počast legendarnom Kubancu riječima: {{Navod|Capablanca je prerano otet iz svijeta šaha. Njegovom smrću izgubili smo velikog šahovskog genija čijega sličnog više nikada nećemo vidjeti.<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |title=Town Topics Chess Forum - Chad Lieberman |access-date=20. kolovoza 2024. |archive-date=20. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820073243/https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |url-status=dead }}</ref> }} == Stil igre == Mnogi ističu kako je Capablanca, unatoč slabijoj teorijskoj pripremi, bio izuzetno učinkovit zbog izrazito visoke točnosti igre u jednostavnim, tipičnim pozicijama. Odlikovao se jednostavnom, dinamičnom igrom i dao velik doprinos općoj šahovskoj teoriji.<ref>{{Citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> U svojim je djelima izrazio golemu važnost temeljnih šahovskih principa kao putokaz u rasuđivanju određene pozicije. Mnoge je pozicije s lakoćom uspijevao reducirati i dovesti ih u slične onima u kojima se već našao, pa je tako vrlo često pobjeđivao u konačnicama, po čemu je i danas poznat.<ref>{{Citiranje weba |url=https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |title=The 10 Best Positional Chess Players of All Time |access-date=7. studenoga 2023. |archive-date=7. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107193927/https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |url-status=dead }}</ref> Također, prvi je istaknuti šahist koji je prije sve teorije preporučavao početnicima da šah počinju učiti od konačnice.{{Ni}} U knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: „Onaj tko čita ovu knjigu, čita opet i opet, i svaki put sve pažljivije, vidi da se ovdje ne objašnjavaju velike kombinacije i blistave partije, već sasvim jednostavne stvari koje se mnogima ne čine baš tako važnim.”<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 40</ref> Zanimljivo, upravo je [[Aleksej Troicki|Alekseja Troickog]] Capablanca smatrao najvećim kompozitorom konačnica. O konačnicama je rekao: „Proučavanje konačnica nije korisno samo za sebe. Ono razvija razumijevanje pozicije, opće razumijevanje šaha i povećava u cjelini razinu igre šahista.”<ref>Emir Dizdarević, Pješačke konačnice: osnove šaha, Arka Press, Sarajevo, 2006., str. 7</ref> On je također šahovski prvak s najmanjim brojem pogrešaka po broju poteza, što ipak ne čudi s obzirom na to da je osam godina (1916. – 1924.) bio neporažen, pa je upravo zbog toga prozvan ''šahovskim strojem''. Unatoč tome, uvriježeno je mišljenje da je Capablanca u svojim partijama činio sitne nepreciznosti uslijed nedostatka tjelesne i teorijske pripreme. Ovu je tezu u svojoj prvoj knjizi ''Moji veliki prethodnici'' zagovarao Garry Kasparov, no ovo je uočio i Aljehin te o tome pisao nakon njihova meča u Buenos Airesu 1927. godine. Mnogi velikani šaha poput [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Bobby Fischer|Fischera]] i [[Anatolij Karpov|Karpova]] smatrali su Capablancu najvećim igračem svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040770|title=Jose Raul Capablanca's Best Games|website=www.chessgames.com}}</ref> Neki šahisti smatraju, u prvom redu Botvinik, da se pad u kvaliteti igre Kubanca 1930-ih može pripisati nedovoljnim radom na igri, ali i u padu sposobnosti računanja kratkih, ali brojnih varijanti. Capablanca svoj ''pozicijski'' stil igre tijekom života uglavnom nije mijenjao. Zanimljivo je da je [[Garry Kasparov]] povezao Laskerovu šahovsku vitalnost s postupnom promjenom njegova stila igre tijekom njegova života, dok je pad snage Kubanca 1930-ih povezao s njegovom nevoljkošću da promijeni svoj stil. Taj je proces nazvao ''kalcifikacijom'' šahovskog stila.{{Ni}} Za njegove se nasljednike po stilu igre uzimaju [[Mihail Botvinik]], [[Bobby Fischer]], [[Anatolij Karpov]] te Norvežanin [[Magnus Carlsen]].{{Ni}} Njegov je način igre opisao [[Vladimir Kramnik]], usporedivši ga s Mozartom:<ref name="auto"/> {{Navod|Capablancu možemo usporediti s [[Mozart]]om, čija se šarmantna glazba doimala kao glatki tok. Imam dojam da Capablanca nije ni znao zašto mu je draži ovaj ili onaj potez, samo je pomicao figure rukom. Da je puno radio na šahu, možda bi igrao lošije jer bi počeo pokušavati shvatiti stvari. Ali Capablanca nije morao ništa shvatiti, samo je morao pomicati figure!}} == Rezultati mečeva i turnira == {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" ! godina !! protivnik !! ishod !! class="unsortable" | mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|rezultat !! class="unsortable"|bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1901. || Juan Corzo || pobjeda || Havana || 7 : 6 || +4&nbsp;−3&nbsp;=6 || Corzo je bio tadašnji prvak Kube. |- | 1909. || [[Frank James Marshall]] || pobjeda || New York || 15 : 8 || +8&nbsp;−1&nbsp;=14 || &nbsp; |- | 1912. || Charles Jaffe || pobjeda || New York || 2½ : ½ || +2&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1912. || Oscar Chajes || pobjeda || New York || 1 : 0 || +1&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || [[Richard Teichmann]] || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Jacques Mieses || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Eugene Znosko-Borovski || remi || Sankt Peterburg || 1 : 1 || +1&nbsp;−1&nbsp;=0 | rowspan="3" | Turnir (Savorin Cup) sastojao se od tri meča protiv trojice ruskih majstora. <br /> U slučaju maksimalna učinka (6/6), pobjeda ide Capablanci, a inače najbolje rangiranom od trojice ruskih majstora. Turnir je osvojio Znosko-Borovski. |- | 1913. || [[Aleksandar Aljehin]] || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1913. || Fedor Dus-Khotimirski || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1914. || Ossip Bernstein || pobjeda || Moskva ||1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Savielly Tartakower || pobjeda || Beč || 1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Arnold Aurbach || pobjeda || Pariz || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1919. || Borislav Kostić || pobjeda || Havana || 5 : 0 || +5&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1921. || [[Emanuel Lasker]] || pobjeda || Havana || 9 : 5 || +4&nbsp;−0&nbsp;=10 || Osvojeno [[svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1927. || [[Aleksandar Aljehin]] || poraz || Buenos Aires || 15½&nbsp;:&nbsp;18½ || +3&nbsp;−6&nbsp;=25 || Izgubljeno svjetsko prvenstvo u šahu. |- | 1931. || [[Max Euwe]] || pobjeda || Nizozemska || 6 : 4 || +2&nbsp;−0&nbsp;=8 || Euwe je bio svjetski prvak od 1935. do 1937. |} === Rezultati na značajnijim turnirima === *[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]], [[1911.]] ('''1. mjesto'''), *[[Sankt Peterburg]], [[1914.]] (2. mjesto), *[[New York (grad)|Rice Memorial]], [[1916.]] ('''1. mjesto''') *[[New York (grad)|New York]], [[1918.]] ('''1. mjesto'''), *[[London]], [[1922.]] ('''1. mjesto'''), *[[New York (grad)|New York]], [[1924.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1925.]] (3. mjesto), *[[New York (grad)|New York]], [[1927.]] ('''1. mjesto'''), *[[Bad Kissingen]], [[1928.]] (2. mjesto) *[[Barcelona]], [[1929.]] ('''1. mjesto''') *[[Karlovy Vary|Carlsbad]], [[1929.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1935.]] (4. mjesto), *[[Moskva]], [[1936.]] ('''1. mjesto'''){{Efn|Ovo je prvi turnir na kome je Capablanca završio ispred Laskera.}} *[[Nottingham]], [[1936.]] ('''1. mjesto''') *AVRO turnir u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[1938.]] (7. mjesto) *Margate, [[1939.]] (3. mjesto) *[[Buenos Aires]] ([[šahovska olimpijada]]), [[1939.]] (pojedinačno '''zlatno odličje''') == Zanimljivosti == * Postoji legenda da je u jednome trenutku za vrijeme turnira u [[Karlsbad]]u [[1929.]] godine, u [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066901&comp=-1&kpage=1#kibitzing partiji] protiv Friedricha Saemischa, Capablancina prelijepa žena ušla u salu, i da se on toliko zaljubio da je previdio da mu je skakač napadnut od protivničkog pješaka. Izgubio je i konja i partiju.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter28.html 4712. Capablanca and the mystery woman/women] ChessNotes. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> * Postoje anegdote da Capablanca u svojoj mladosti nikad nije učio otvaranja iz šahovskih knjiga (što šahovski povjesničari dovode u pitanje), no pouzdano se smatra da je u djetinjstvu zanemario veći opseg teorije otvaranja i posvetio se konačnicama. To što je postao svjetski prvak usprkos toj činjenici čini ga vjerojatno i najvećim prirodnim šahovskim talentom koji je ikada živio.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)] Chessgames. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> * Sudjelovao je na 29 velikih turnira uz fantastičan učinak: osvojio je 15 prvih i 9 drugih mjesta.<ref>Golombek, Harry. 1959. ''Capablanca's Hundred Best Games of Chess''. G. Bell & Sons. str. 19, 20</ref> * U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318 =249 –34. Niti jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Nije izgubio niti jednu turnirsku partiju od 1916. to 1924., odigravši 63 partije bez poraza, zbog čega je prozvan „šahovskim strojem“. * Godine 1965. [[Bobby Fischer]] trebao je nastupiti na Memorijalu Capablance u Havani. Međutim, tadašnja američka vlada, zbog napetih odnosa s Kubom koji su kulminirali [[Kubanska kriza|krizom 1962.]], odbila mu je izdati vizu za tu zemlju. Fischer je ipak nastupio, dojavljujući poteze iz SAD-a, osvojivši drugo mjesto skupa s Gellerom i Ivkovom, a iza Smislova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79433 Havana (1965)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2026.</ref> U prenošenju poteza preko [[Telex]]a i da bi prijenos tekao nesmetano, osobno se pobrinuo Capablancin sin, dr. José Raúl.<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 159</ref> == Znamenite partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1262431 Capablanca – Corzo, Havana, 1901.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094832 Marshall – Capablanca, New York, 1909.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264025 Capablanca – Bernstein, San Sebastián, 1911.]{{Efn|Ova je partija povijesno značajna jer je prva koju je Capablanca odigrao na nekom velikom međunarodnom turniru. Zanimljivo, među onima koji su bili protiv Capablancina sudjelovanja na turniru u San Sebastiánu 1911., a na Marshallov poziv, bio je, uz Arona Nimcoviča, i Ossip Bernstein.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1361800 Capablanca – Molina, Buenos Aires, 1911.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1586851 Capablanca – Price, London, 1911.]{{Efn|[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancapricebacaarus.html Za daljnje čitanje.]}} * [https://www.365chess.com/game.php?gid=2638031 Mieses – Capablanca, Berlin, 1913.]{{Efn|Analiza ove partije može se naći u Capablancinoj knjizi ''Osnove šaha'' (1921.) u drugome poglavlju (osma partija).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1267147 Capablanca – Teichmann, Berlin, 1913.]{{Efn|Capablancina anotacija partije nalazi se u knjizi ''Osnove šaha'' u drugome poglavlju (deveta partija). Aljehin je Capablancin deveti potez (9.Lb5) nazvao „izvanrednim” te je ustvrdio da je taj potez u turnirsku praksu uveo upravo Capablanca.<ref>Aljehin, Aleksandar.1986. ''Moj put do svetskog prvaka''. Sportska knjiga. Beograd. str. 31.</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1328982&kpage=1#reply12 Capablanca – Mieses, Berlin, 1913.]<ref>[https://thinkinglikeachessplayer.substack.com/p/capablanca-v-mieses-1913 Capablanca, Jose Raul vs Mieses, Jacques]</ref> *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1284173 Nimcovič – Capablanca, Riga, 1913.]{{Efn|Capablanca je u svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' rekao da je završnica nastala u ovoj partiji jedna od njegovih najbolje odigranih završnica.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011878 Capablanca – Aljehin, Sankt Peterburg, 1913.]{{Efn|Prva službena partija između Capablance i Aljehina.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1261680 Bernstein – Capablanca,&nbsp;Moskva, 1914.]{{Efn|Poznata je anegdota u kojoj je nakon ove partije Capablanca rekao: „Sjajno! Stići ću na vrijeme na balet!” Radilo se o moskovskom kazalištu [[Boljšoj teatr]].<ref>{{Cite web|url=http://www.grinis.de/russisch/r_chess_quotes.htm|title=Chess quotations|website=www.grinis.de}}</ref> Na Marshallov upit koja mu je najdraža vlastita partija, Capablanca je istaknuo upravo ovu, kazavši da je to njegova najdovršenija i najviše artistička partija.<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/edward-winter-s-che-explorations-3--1|title=Edward Winter's Chess Explorations (3)|date=21. lip 2008.|website=Chess News}}</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1293408 Capablanca – Villegas, Buenos Aires, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258183 Capablanca – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Ovo je prva partija između Capablance i Laskera. Iako je imao pobjedu u rukama, Capablanca je uspio uzeti tek pola boda uslijed dobre Laskerove obrane. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064762%22 Capablanca – Janowski, Sankt Peterburg, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064780 Janowski – Capablanca,&nbsp;New York, 1916.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095025 Capablanca – Marshall, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585 Capablanca – Fonaroff, New York,&nbsp;1918.]{{Efn|''New York Evening Post'' u svom broju od 22. lipnja 1918. piše: „Lagani klasik, koji će se svrstati uz neke Paula Morphyja, proizveo je José R. Capablanca u utorak, kada je, kao gost na večeri u stanu profesora Marca Fonaroffa, s njujorškog Instituta za glazbenu umjetnost, odigrao partiju šaha protiv tog majstorskog glazbenika. Gospođa Leon Rosen... srećom je uzela i sačuvala partituru za dobrobit budućih naraštaja.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html Capablanca v Fonaroff by Edward Winter]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095027 Marshall – Capablanca, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316951 Capablanca – Kostić, Havana, 1919.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1055995&kpage=1 Capablanca – Winter, Hastings, 1919.]{{Efn|Ovu je partiju Capablanca obradio u svojoj knjizi ''Osnove šaha'' (Primjer 54), a značajna je zbog motiva „zaključanog” lovca koji se tako često naziva i „Capablancin lovac”.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241504 Lasker – Capablanca, Havana, 1921.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1093031 Capablanca – Znosko-Borovski, London, 1922.]{{Efn|Ova je partija značajna jer pokazuje metodično iskorištavanje slabih točaka daminog krila koje je crni stvorio pokušavajući osloboditi daminog lovca. Ovaj je pritisak bijelog tipičan za Damin gambit. Analiza partije i Capablancini komentari dostupni su u knjizi ''Šahovska početnica'' (II. dio, potpoglavlje ''Procjena pozicije u središnjici'', Primjer 2).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102104 Capablanca – Tartakower,&nbsp;New York, 1924.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102106 Capablanca – Yates, New York, 1924.]{{Efn|Unatoč elegantnoj kombinaciji u središnjici kojom se partija utisnula u šahovsku povijest, Capablancin šesti potez (6.h3) doživio je brojne kritike. Zanimljivo je da je Aljehin taj potez ocijenio kao „ne nužno potrebnim”, dok ga je Réti opisao kao „potez genija”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html|title=Chess in 1924 by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Računalne analize pokazuju da je potez zapravo nepreciznost.{{ni}}}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100107 Capablanca – Bogoljubov, Moskva, 1925.]{{Efn|Detalji o partiji i naknadnim analizama dostupni su [https://chesshistory.com/winter/extra/disaccord.html ovdje].}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007846 Nimcovič – Capablanca,&nbsp;New York, 1927.]{{Efn|Zanimljivo, jedna od najranijih uporaba njemačke riječi ''Zugzwang'' ('iznudica') potječe od Hermanna Helmsa koji je ovu partiju okarakterizirao riječima: „Bio je to umjetnički dragulj šahovske ploče. Nimcovič je umjetnik. Nitko ne cijeni ljepotu ili savršenstvo više od njega. Njegovo vlastito umijeće često je zaglušilo manje vješte protivnike. Ali protiv prvaka – to je opet nešto drukčije. Njegova mala vojska bila je velika točno kao Capablancina. Ali bio je skučen i žudio je za prostorom. Što se tiče prostora i kretanja bio je jako ograničen. (...) Vrlo je izražajan njemački izraz ‘Zugzwang’. Točno pokriva ovaj slučaj.”<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5147.&nbsp;Zugzwang]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007840 Capablanca – Spielmann, New York, 1927.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036742 Capablanca – Colle, Barcelona, 1929.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066825 Capablanca – Treybal, Karlsbad, 1929.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316959 Kevitz – Capablanca, New York, 1931.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1224089 Sergeant – Capablanca, Margate, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1283521 Lasker – Capablanca, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1656206 Capablanca – Tartakower, Pariz, 1938.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1004963 Capablanca – Golombek, Margate, 1939.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1288718 Capablanca – Trompovski, Margate, 1939.]{{Efn|Capablancina posljednja turnirska partija.}} == Citati == === Capablancini citati === * Za umnu sferu šah znači isto što i sport za fizičko usavršavanje: ugodan način vježbanja i razvijanja pojedinih osobina čovjekove prirode. Šah treba promatrati i s društvene točke gledišta još i zato što čovjek, naučivši igrati šah, dobiva za cijeli život način da ugodno provede vrijeme posvetivši mnoge satove omiljenoj umjetnosti. U našem svijetu nema puno tako dobrih načina, kao što je šah, da se odahne i zaboravi na trenutak svakidašnje brige. Mnogo sam godina promatrao kako veliki broj liječnika, pravnika i poslovnih ljudi provodi večeri u šahovskom klubu da bi odahnuli i oslobodili se tereta koji im je nametnut radom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Kako biste poboljšali svoju igru, morate proučiti konačnicu prije svega ostalog, jer dok se konačnice mogu proučavati i savladati same, središnjica i otvaranje moraju se proučavati u relaciji s konačnicom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Capablanca's last chess lectures'', Lowe & Brydone, London, 1967., str. 23</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Bez sumnje, naša je igra, kako se igra danas, srednjovjekovna po svome karakteru. To je ratnička i dvorska igra, što se može vidjeti iz naziva i djelovanja figura. Šah je bio igra kraljeva, a danas je kralj igara. Može se reći da pješaci predstavljaju stražare, koji pokrivaju i bore se ispred vitezova, lovaca i plemića. Vitezovi, lovci, kralj i dama sami su po sebi razumljivi, dok topovi ili kule predstavljaju uporišta plemića. Pa i ako su sve te titulirane osobe nestale iz mnogih zemalja svijeta, igra šaha ostala je igra društvenog ugleda koja zahtijeva najveći napor ljudskoga uma. ** ''Šahovska početnica'' (1935.) * Žrtve su ispravne tek kada su jedino sredstvo za dobivanje partije ili kada su sredstvo za dobivanje partije na najbrži i najsigurniji način, ali u svim drugim slučajevima trebale bi se izbjegavati.<ref>Edward Winter: ''Capablanca'', McFarland, Jefferson: Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 164</ref> * Korisno je zapaziti da neiskusni šahisti često imaju pogrešnu predodžbu o žrtvama. Takvi su potezi veličanstveni ako su najjači od svih mogućih, ali ni najmanje nisu veličanstveni ako postoji način da se odigra jače. Majstor, samo ako je istinski umjetnik, traži savršenstvo, a ne vatromete, čiji je glavni cilj skrenuti protivnika s pravog puta.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 50</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Mnogo je toga u posljednjih nekoliko godina napisano o hipermodernizmu u šahu. U otvaranju, taktike nekih takozvanih hipermodernista ponešto su drukčije od taktika korištenih ranije. Strateški principi, međutim, ostaju isti. Temeljni strateški principi nikada se ne mijenjaju, ali njihov način primjene ne mora uvijek biti isti. ** ''Početnica šaha'' (1934.) * Nema sumnje da mnogim ljudima ova partija nije zapela za oko; što se mene tiče, priznajem da je malo partija koje su me toliko dojmile. Mišljenja sam da se radi o remek-djelu, spomeniku veličanstvene preciznosti. Svih 38 poteza veliki je ruski stručnjak uvijek igrao točan potez – najbolji! Ova je partija klasični primjer, koji zauvijek treba sačuvati, kako bi se šah trebao igrati. (''O partiji Rubinsteina i Schlechtera 1912.'') ** ''Capablanca Magazine'' (1912.) * Maróczy ima više od 70 godina i koliko ja znam živi u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske, zemlje u kojoj je rođen. Maróczy je po struci inženjer i u tom je svojstvu aktivno sudjelovao u izgradnji jednog od budimpeštanskih akvadukta. (...) Kao šahistu nedostajalo mu je malo mašte i agresivnog duha. Njegova pozicijska procjena, najveća kvaliteta pravog majstora, bila je izvrsna. Vrlo precizan igrač i visoki umjetnik konačnice, proslavio se kao stručnjak za damske završnice.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca8.html Capablanca on Maróczy]</ref> ** ''Lecciones elementales de ajedrez'' (Madrid, 1973.). * Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> ''(O desetoj partiji meča Lasker–Schlechter, 1910. godine.)'' * Što je neki igrač slabiji, to mu se čini da je snaga skakača veća, ali kako igrač napreduje u snazi, tako je za njega vrijednost lovca sve očiglednija i tako se povećava i njegovo vrednovanje lovca u odnosu na skakača.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', Sportska knjiga, Beograd, 1979., str. 30</ref> **''Osnove šaha'' (1920.) * Šah je vrlo logična igra i onaj koji može rasuđivati više logički i duboko trebao bi pobijediti.<ref>A. Smith, H. Tikkanen, ''The Woodpecker Method'', Quality Chess, 5. izdanje, 2023., str. 226</ref> * Odstupimo od znanosti. Šah nikada ne može dosegnuti svoj vrhunac slijedeći stazu znanosti... Pretvorimo, stoga, borbu tehnike u bitku ideja. ** ''Capablancinih sto najboljih partija'' (1947.) * Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) === Drugi o Capablanci === Ruski i sovjetski šahist i šesti svjetski šahovski prvak [[Mihail Botvinik]] rekao je o Capablanci sljedeće:&nbsp; *Mislim da je Capablanca imao najveći prirodni talent. Kada veliki pijanist svira, mi ne čujemo odvojene note, nego čujemo glazbenu sliku. Tako isto Capablanca nije stvarao odvojene poteze – stvarao je šahovsku sliku. Nitko se s njime u tome ne može usporediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/botvinnik.html Mikhail Botvinnik (1911-95)]</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance: *Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov je stil bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin je stil možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> Češki šahist židovskog porijekla [[Richard Réti]] usporedio je igru [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i Capablance: *Svestranim studiranjem Capablancinih partija spoznao sam konačno da on, umjesto Morphyjeva principa, koji teži što bržem razvoju figura, slijedi princip da svakoj ''poziciji'' koja nastane na ploči pronađe odgovarajući plan, kojem će u tijeku partije sve ostalo biti podređeno. Svaki potez koji ne doprinosi realizaciji zamišljenog plana, pa bio on i razvojni potez, predstavlja gubitak tempa. ** ''Nove ideje u šahu'' (1922.) Američki šahovski velemajstor [[Reuben Fine]] o Capablanci je rekao: *Capa je bio savršen primjer majstora intuitivnog tipa, koji vidi da je potez dobar, ali ne zna objasniti zašto. Sjećam se priče koju mi ​​je ispričao jaki amater iz Meksika, kojemu se Capa jednom ponudio da ga podučava. Gospodin je bio presretan i odmah se sutradan pojavio na satu. ‘U sicilijanskoj obrani’, objasnio je Capa, ‘nakon 1.e4 c5 najbolji potez je 2.Se2. ‘Zašto?’ – ‘No importa’, nije važno; to je najbolji potez.’ I to je bilo otprilike sve što je jadni amater mogao saznati; bio je to najbolji potez i to je bilo sve. Capina prosudba obično je bila ispravna, pa je ta apsolutna sigurnost u sebe bila neprocjenjiva vrijednost.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/sicilian.html The Sicilian Defence]</ref> Američki šahist i jedanaesti svjetski šahovski prvak, [[Bobby Fischer]], u radijskom je intervjuu 2006. godine o Capablanci rekao: *Morphy i Capablanca imali su ogroman talent, njih su dvojica moji favoriti. I Steinitz je bio jako velik. Aljehin je bio sjajan, ali nikada nisam bio njegov veliki obožavatelj. Možda je to samo moj ukus. Puno sam proučavao njegove partije, ali više volim Capablancu i Morphyja. Aljehin je imao prilično težak stil, Capablanca je bio puno briljantniji i talentiraniji, posjedovao je ''pravi lagani dodir''. Svi s kojima sam razgovarao, a koji su vidjeli Capablancu kako igra, još uvijek govore o njemu sa strahopoštovanjem. Kad biste mu pokazali bilo koju poziciju, odmah bi vam rekao pravi potez. Kad sam pedesetih godina odlazio u ''Manhattan Chess Club'', tamo sam susreo mnogo starijih ljudi koji su poznavali Capablancu, jer je on dolazio u Manhattan klub u četrdesetima – prije nego što je umro u ranim četrdesetima. Sa strahopoštovanjem su govorili o Capablanci. Nikada nisam vidio da se o nekom šahistu tako govori, ni prije ni poslije. Capablanca je stvarno bio fantastičan. Ali čak je i on imao svoje slabosti, pogotovo kada bi preigravali njegove partije s njegovim bilješkama, davao bi izjave poput ‘Moja igra i ostatak partije ne bi se mogli poboljšati.’ Ali onda igrate kroz poteze i vidite da to uopće nije istina. Ali ono što je bilo sjajno kod Capablance je to što je stvarno govorio ono što misli, govorio je ono što je vjerovao da je istina, govorio je ono što je osjećao. Capablancina supruga Olga u predgovoru postumno objavljene knjige ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: * Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka. U jednom intervjuu prisjećala se osobnosti svojega supruga: * Capa nikada nije plesao. Zamišljam da je to imalo veze s prilično čednim aspektom njegove prirode, njegovoj sklonosti privatnosti, njegovoj udaljenosti. Priznao je da mu nije stalo do toga da plešem jer je određena familijarnost bila neizbježna u načinu na koji su ljudi plesali zajedno. Nikada od tada nisam plesala, iako sam prije mogla plesati cijelu noć. (...) Nije bio religiozan. Čistoća, moralna i fizička, bile su među Capinim izvanrednim karakteristikama. Besprijekoran, gotovo elegantan, u svojim osobnim navikama, Capa nikada nije koristio proste riječi; niti je volio promiskuitetne priče. Čak su mu i tračevi bilo koje vrste bili neukusni.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref> Godine 1936. o svom je suprugu napisala: * Bio je krajnje tajnovit i ponosan te je radije boravio sam, iako bi, kada je to bilo potrebno i kako je zahtijevala njegova diplomatska funkcija, znao biti izuzetno šarmantan i zanimljiv. Izbirljive londonske novine opisivale su ga kao najbolje odjevenog i najzgodnijeg među njegovim kolegama. On je, međutim, bio potpuno nezainteresiran za publicitet koji ga je pratio kamo god bi krenuo. U njegovoj odbačenoj pošti pronašla sam pozivnice maharadža, pisma iz kuće Marlborough i od nekoliko tadašnjih poznatih ličnosti. Ostao je vrlo povučen čovjek, uvijek pristojan, pažljiv, ali i neuhvatljiv u onoj mjeri u kojoj je to uopće bilo moguće za svjetski poznatog čovjeka. Njegov je stav bio tipičan za europsku visoku klasu, izbjegavanje publiciteta. Vrlo često ne bi ni kupio novine u kojima je bio neki zgodan članak o njemu. Kada bih to primijetila, samo bi slegnuo ramenima. ‘Kada bih skupljao i čuvao sve novine koje su bile dovoljno ljubazne da mi posvete nešto svog prostora, morao bih kupiti kuću samo da ih u nju smjestim.’ Kasnije sam otkrila da je sačuvao svaku poruku koju sam mu napisala. Za mene je imao drukčija pravila – to je i sam izjavio nekoliko puta. Možda najljepša stvar koju mi je rekao bila je: ‘Ti si jedina osoba koja ne ometa moju samoću’. S posebnim čovjekom poput Cape moralo se znati kada treba šutjeti, kadikad i danima. Zatim, ako bi mu se raspoloženje promijenilo, trebalo je samo pronaći teme koje bi ga zanimale. Vidjeti to posebno zeleno svjetlo u njegovim očima, rijetku i neobičnu svjetlost koja bi ukazivala na njegov interes i pažnju, bio je najljepši osjećaj koji sam poznavala.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Američki romanopisac i scenarist [[Raymond Chandler]] u svojoj je knjizi ''The high window'' (''Visoki prozor'') iz 1942. godine napisao: * Bila je noć. Otišao sam kući, obukao svoju staru kućnu odjeću, postavio šahovske figure, smiješao piće i preigrao još jednu Capablancinu partiju. Trajala je pedeset i devet poteza. Prekrasan, hladan, nemilosrdan šah, gotovo jeziv u svojoj tihoj neumoljivosti. Kad se svršilo, neko sam vrijeme slušao kroz otvoren prozor i mirisao noć. Zatim sam odnio čašu u kuhinju, isprao je i napunio ledenom vodom te stao za sudoper, ispijajući je i gledajući se u zrcalo. ‘Ti i Capablanca’, rekao sam.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/chandler.html Raymond Chandler and Chess by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Jugoslavenski novinar, šahist i književnik [[Vasilije Medan]] u predgovoru prvog jugoslavenskog izdanja knjige ''Moja šahovska karijera'' (1937.) piše: * José Raúl Capablanca ime je najviše spominjano od 1911. godine do danas. Ono je najčešće stavljano pored imena Philidora, Morphyja i Steinitza, tih najvećih šahovskih genija. Dvadeset i šest godina prošlo je od sansebastijanskog turnira kada je cijeli svijet zastao, zadivljen, pred imenom Joséa Raúla Capablance, 22-godišnjeg sina Kube, zemlje sunca. San Sebastián darovao je Raúlu Capablanci pehar pobjede ništa manje vrijedan onoga koji je Hastings 1895. godine stavio pred Harryja Nelsona Pillsburyja. Otada njegovo ime svijetli najjasnijom svjetlošću. Snagom svoga genija on u šahovske partije užljebljuje kristale,&nbsp; kao kakav draguljar drago kamenje u plemeniti metal. Njegove partije ne sadrže mistiku, ne sadrže mrak. Pune su sunca, kao Kuba. Njegovo ime raste toliko uvis da upravo dobiva sve atribute jedne legendarne ličnosti. (...) Capablanca je neosporno najveći živi šahovski dar. Uostalom, to svi priznaju. Ali taj dar nije od one vrste koja se sreće po desetljeće, već po stoljeće. Istina, i Lasker je jedan šahovski div, i Aljehin je jedan gorostas, ali Capablanca je sav svijetao. U njegovim partijama nema ni traga od one Laskerove brutalnosti, od onoga grubijanstva kojim Lasker pobjeđuje, čak i u izgubljenim pozicijama, svoje protivnike. U Capablancinim partijama nema, isto tako, ni mrve one kompliciranosti jednoga Aljehina koja ide do razine na kojoj čovjeku mozak mora zastati. Ne, Capablancine partije su odmor, osvježenje. Njegove poteze svi razumiju, ali tek onda kada ih je on odigrao. Predbacivali su mu da je suh i jednostavan. Baš isto onako kako su ljudi govorili da Zmajeve pjesme nisu visoka umjetnost. Iz Capablancinih partija, kao iz pjesama Zmajevih, izbija jedna rijetka svježina, jedna neobična vedrina, jedno snažno okrijepljenje. To ga, kao umjetnika, izdiže iznad svih njegovih suvremenika.<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 7, 8</ref> == Otvaranja nazvana po Capablanci == * Capablancina varijanta tzv. Ortodoksne obrane u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 b6 8.cxd5 exd5 '''9.Lb5''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Variation|title=Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca Variation - Chess Openings - Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 c6 8.Ld3 dxc4 9.Lxc4 '''Sd5''';{{Efn|Nastavak 10.Lxe7 Dxe7 11.Se4!? poznat je kao '''Aljehinova varijanta'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Alekhine-Variation Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca, Alekhine Variation]</ref> Aljehin je taj potez često igrao u turnirskim partijama 1920-ih i 1930-ih godina, uključujući i šestu partiju Meča za svjetskog prvaka 1927. u Buenos Airesu protiv Capablance koja se završila remijem. Na Capablancin 10. potez 10...Db4+ Aljehin piše: „U kasnijim partijama Capablanca je birao točniji redoslijed poteza: 11...S5f6 i zatim Db4+, što ima dobru stranu da na d7 zadržava skakača koji potpomaže oslobađanje igre pomicanjem pješaka na c5 ili e5.“<ref>Aleksandar Aljehin, Moj put do svetskog prvaka, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 174</ref> Aljehin je u toj varijanti postigao i cijenjenu pobjedu protiv Laskera na turniru u [[Zürich]]u [[1934.]]<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 Alexander Alekhine vs Emanuel Lasker (1934) Baked a Lasker]</ref>}}<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-System |title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref><ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16</ref> * Capablancina varijanta Damine indijke: 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 b6 4.g3 Lb7 5.Lg2 Lb4+ 6.Ld2 Le7 7.O-O O-O 8.Sc3.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Indian-Defense-Fianchetto-Capablanca-Riumin-Variation-7.O-O-O-O-'''8.Nc3''' Queen's Indian Defense: Fianchetto, Capablanca, Riumin Variation] Chess.com. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> * Capablancina varijanta Nimcovičeve indijke (danas češće nazivana „klasičnom varijantom“): 1. d4 Sf6 2. c4 e6 4. Sc3 Lb4 '''5.Dc2''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/article/view/the-openings-of-world-champions-capablanca-and-the-nimzo-indian|title=Capablanca's Nimzo-Indian: World Champion Openings|first=Bryan|last=Smith (BryanSmith)|date=20. kol 2015.|website=Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta Engleskog otvaranja: 1.Sf3 d5 2.c4 c6 3.b3 Sf6 4.Lb2 '''Lg4''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/English-Opening-Caro-Kann-Defensive-System-Anglo-Slav-Capablanca-Variation|title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref> * Capablancina (Klasična) varijanta Caro-Kanna: 1.e4 c6 2.d4 d5 3.Sc3 (ili 3.Sd2) dxe4 4.Sxe4 '''Lf5'''. == Djela == U ovom se odjeljku mogu naći sva Capablancina šahovska djela (izuzimajući razne bilješke koje je za života pisao za nekoliko američkih i kubanskih šahovskih časopisa).<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca.html|title=Capablanca Goes Algebraic by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> * ''Udžbenik na španjolskome jeziku'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''A textbook in the Spanish language''), 1913. * ''Početnica šaha'' ([[španjolski jezik|šp]]. ''Cartilla de Ajedrez''), 1913.{{Efn|Pretisak izdanja nekoliko desetaka sekcija za početnike kubanske nedjeljne šahovske kolumne ''Diario de la Marina'' u razdoblju od 31. ožujka do 4. kolovoza 1912.{{sfn|Winter|1989.|p=41, 46}}}} * ''Knjiga Međunarodnog majstorskog turnira u Havani, 1913.'' (engl. ''The Book of the Havana International Masters' Tournament, 1913''), 1913. * ''Moja šahovska karijera'' (engl. ''My Chess Career''), autobiografija, 1920. * ''Osnove šaha'' (engl. ''Chess Fundamentals''), 1921.{{Efn|Zanimljivo je da su britanski kritičari kritizirali Capablancino prvo djelo ''Moja šahovska karijera'' jer su se u njemu mogle naći samo njegove pobjede.{{ni}} Kao odgovor na to, Capablanca je izdao knjigu sa svim njegovim dotadašnjim turnirskim porazima, ''Osnove šaha'': knjiga je sadržala samo 24 partije. Godine 1984. na upit koja je najbolje šahovska knjiga ikad napisana [[Mihail Botvinik|Botvinik]] je odgovorio: „Bez sumnje, ''Osnove šaha'' od Capablance. Još uvijek je aktualna i ima vrijednost za igrače svih kategorija.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca1.html José Raúl Capablanca Miscellanea]</ref>}} * ''Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera: s uvodom, rezultatima svih partija koje je komentirao prvak, zajedno sa statističkim podatcima i biografijama dvojice majstora'' (engl. ''The World's Championship Chess Match Played at Havana Between Jose Raul Capablanca and Dr. Emanuel Lasker: With an Introduction, the Scores of All the Games Annotated by the Champion, Together with Statistical Matter and the Biographies of the Two Masters''), 1921. * ''Šahovska početnica'' (engl. ''A Primer of Chess''), 1935.{{Efn|Knjiga je u algebarskoj notaciji dostupna [https://www.scribd.com/document/712289074/A-Primer-of-Chess-Algebraic-Notation ovdje].}} '''Postumno:''' * ''Posljednje šahovske lekcije'' (eng. ''Last Lectures''), 1967.{{Efn|Niz predavanja koje je preko radija Capablanca održao samo nekoliko mjeseci prije svoje smrti. Dok je pripremao ta predavanja, diktirao ih je svojoj supruzi Olgi Capablanca, koja ih je pretipkala. U tom su obliku dostupna i danas. U predgovoru Olga Capablanca piše: „(...) Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka.”<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 4</ref>}} == Bilješke == {{izvori|group=lower-alpha}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Moja šahovska karijera|publisher=Sportska knjiga|year=1986.|isbn=8671070247|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Osnove šaha|publisher=Sportska knjiga|year=1979.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Golombek|first=Harry|title=Capablanca's Hundred Best Games of Chess|publisher=G. Bell and Sons|year=1947.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Chernev|first=Irving|title=Capablanca's Best Chess Endings: 60 Complete Games|publisher=Dover publications|year=1982.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Hooper|first=David|title=The unknown Capablanca|publisher=Batsford|year=1975.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Sanchez|first=M. A.|title=Jose Raul Capablanca: A Chess Biography|publisher=McFarland|year=2015.|isbn=0786470046|location=Sjeverna Karolina, Jefferson}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=José Raúl Capablanca}} ;Knjige *[https://archive.org/details/15748865AJoseRaulMyChessCareer Moja šahovska karijera ''(My chess career)''] *[https://www.sources.com/SSR/Docs/Capablanca-ChessFundamentals.pdf&ved=2ahUKEwjI44z60d2IAxXD_7sIHTSuPSIQFnoECB8QAQ&usg=AOvVaw1tahs3xc3lJt6LrFllWEtd Osnove šaha ''(Chess fundamentals)''] *[https://ia801008.us.archive.org/30/items/aprimerofchess/A%20Primer%20of%20Chess.pdf Šahovska početnica ''(A primer of chess)''] *[https://xn--vidosechecsenligne-dwb.com/wp-content/uploads/2023/07/Capablanca-Jr-Last-chess-lectures.pdf Posljednje šahovske lekcije ''(Capablanca's last chess lectures)''] ;Mrežna mjesta * [https://web.archive.org/web/20080518050531/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Šahovska karijera Capablance] * [http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm Biografija na Chesscorner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110808205439/http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm |date=8. kolovoza 2011. }} * [https://web.archive.org/web/20101130061118/http://supreme-chess.com/famous-chess-players/jose-capablanca.html Jose Capablanca: ''download'' 240 njegovih partija u formatu .pgn] * [https://web.archive.org/web/20071006133744/http://www.muljadi.org/Capablanca.htm Capablancine partije na muljadi.org] * [http://www.wtharvey.com/capa.html 50 prelomnih pozicija u njegovim partijama] * [https://web.archive.org/web/20050320091409/http://batgirl.atspace.com/LaskerMagazine.html Laskerov šahovski magazin (veljača 1905.) objavljuje članak o Capablanci sa 16 godina] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/anecdotes.html Šahovske anegdote (eng. Chess Anecdotes)] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html Genij i princeza] * [https://web.archive.org/web/20060207092954/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Capablancin životopis] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine.html Knjige o Capablanci] ;Videozapisi *[https://www.youtube.com/watch?v=w9fh3Y72J3c Intervju Capablance i Euwea] *[https://www.youtube.com/watch?v=qiRUKqqqaok&t Rijetke snimke Capablance] ---- {{Redoslijed |prethodnik = [[Emanuel Lasker]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1921.]] – [[1927.]] |nasljednik = [[Aleksandar Aljehin]]}} {{GLAVNIRASPORED:Capablanca, José Raúl}} [[Kategorija:Kubanski športaši]] [[Kategorija:Šahisti]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] 0d2souv2tvoel84ri9m2534h3u3vub6 7469216 7469215 2026-05-26T21:44:50Z Šaholjubac 211973 7469216 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2024.}}{{Infookvir šahist |ime = José Raúl Capablanca |punoime = José Raúl Capablanca y Graupera |slika = José Raúl Capablanca 1931.jpg |država = {{Z+X|KUB}} |datum_rođenja = [[19. studenoga]] [[1888.]] |mjesto_rođenja = [[Havana]], [[Kuba]] |datum_smrti = [[8. ožujka]] [[1942.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]] |svjetski_prvak = [[1921.]] – [[1927.]] |važnija_djela = ''Moja šahovska karijera'' <br>''Osnove šaha'' }} '''José Raúl Capablanca y Graupera'''{{Efn|Ponegdje se Capablanca potpisivao s '''José Raoul Capablanca'''. Ta je inačica njegova srednjeg imena bila prisutna u nekim šahovskim knjigama i kolumnama onoga vremena.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>}} ([[Havana]], [[19. studenoga]] [[1888.]] – [[New York City, New York|New York]], [[8. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[kuba]]nski [[šah]]ist, [[diplomat]], [[spisatelj|autor]] i [[svjetski šahovski prvak|treći svjetski šahovski prvak]]. Bavio se i [[Publicistika|publicistikom]]. Bio je poznat po jednostavnoj i dinamičnoj igri te izvrsnoj vještini u završnici.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-graupera-jose-raul Capablanca y Graupera, José Raúl] HE. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Uzima se za jednog od najvećih šahista u povijesti. Zbog načina igre poznat je i kao „šahovski [[Mozart]]”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/mozart.html|title=‘The Mozart of Chess’ by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/|title=Chess Interview: Kramnik on the World Champions|first=Mountain Finch|last=Staff|date=25. lis 2014.}}</ref> Rođen je 1888. u Havani u vojnoj utvrdi [[Castillo del Príncipe]]. Otac mu je bio vojni [[časnik]]. Šah je naučio igrati kao četverogodišnjak gledajući igre svog oca. S pet godina učlanio se u Havanski šahovski klub, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene dama.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=29}} Godine [[1901.]], u dobi od 12 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza rezultatom 4:3 (+4 –3 =6).<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80396 Capablanca - Corzo (1901)]</ref> Kao dijete učio je od partija [[SAD|američkih]] šahovskih legendi, [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]].<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Capablanca%20quotes.htm|title=Capablanca quotes}}</ref> Kasnije je o Pillsburyju napisao: „Učinak Pillsburyjevih predstava bio je trenutačan. Naelektrizirali su me i uz pristanak roditelja počeo sam posjećivati šahovski klub u Havani.”<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/capablanca.htm#:~:text=Capablanca+wrote,+%22Pillsbury's+displays.,Club+to+meet+stronger+players.|title=Capablanca|website=billwall.phpwebhosting.com}}</ref> Osvojio je naslov svjetskoga prvaka u [[Havana|Havani]] [[1921.]] godine pobjedivši u meču [[Njemačka|njemačkog]] šahista, [[matematičar]]a i [[filozof]]a [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] ne izgubivši niti jednu partiju (+4 –0 =10). Lasker je taj naslov prije Capablance nosio gotovo 27 godina. Naslov prvaka svijeta od Capablance preuzeo je [[Aleksandar Aljehin]] [[1927.]] godine u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] (+3 –6 =25). Uz [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]] i Laskera, Capablanca se smatra posljednjim velikim predstavnikom klasične epohe šaha, utemeljene na [[Wilhelm Steinitz|Steinitzovim]] učenjima. == Brzi uspon == === Djetinjstvo === Rođen je 19. studenog 1888. na Kubi, u obitelji vojnog časnika. Kako je naučio igrati šah opisao je u svojim knjigama i novinskim tekstovima: {{Navod|Nije mi bilo još ni pet godina kada sam jednom slučajno ušao u biro svoga oca i zatekao ga pri igri šaha s jednim gospodinom. Dotad ja uopće nisam vidio šah; figure su me zanimale te sam sljedećeg dana opet došao promatrati igru. Trećega dana dok sam promatrao igru, moj otac, još posve neiskusni novajlija, igrao je skakačem s jednog bijelog polja na drugo bijelo polje. Njegov protivnik, koji očigledno nije igrao bolje, nije to ni primijetio. Moj otac je dobio partiju, a ja sam ga tada nazvao varalicom i počeo ga ismijavati. Poslije manje svađe, kojom prilikom me otac umalo nije istjerao iz sobe, pokazao sam mu što je učinio. On me upitao otkuda i što ja znam o šahu. Odgovorio sam mu da ga mogu dobiti; on je rekao da je to nemoguće jer ja, vjerojatno, čak ni figure ne znam pravilno rasporediti. Pokušali smo igrati i – ja sam dobio. To je bio moj prvi nastup.<ref>José Raúl Capablanca, ''Moja šahovska karijera'', Sportska knjiga: Beograd, 1986., str. 28, 29</ref>}} Engleski šahist i šahovski pisac [[William Hartston]] primjećuje da je ova anegdota neobično slična anedgoti o prvim šahovskim iskustvima [[Paul Morphy|Paula Morphyja]].<ref>William Hartston, Kings of Chess: a history of chess traced through the lives of its greatest players, Pavilion Michael Joseph, 1985., str. 95</ref> Neki izvore navode da je gospodin o kojem Capablanca govori kubanski vojni časnik i političar Francisco de Paula Loño y Pérez koji je u to vrijeme za mnogih poslijepodneva igrao šah s Capablancinim ocem.<ref>[https://www.escacsstaeugenia.cat/por-que-se-celebra-el-19-de-noviembre-el-dia-internacional-del-ajedrez/ ¿Por qué se celebra el 19 de noviembre el Día Internacional del Ajedrez?] Club d'Escacs Santa Eugènia. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Perez je od siječnja 1907. do svoje smrti u lipnju iste godine bio je i ministrom rata Kube.<ref>[https://www.senado.es/web/conocersenado/senadohistoria/senado18341923/senadores/fichasenador/index.html?id1=1604 LOÑO PÉREZ, FRANCISCO] Senado.es. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> [[Datoteka:Capablanca jogando com o seu pai.jpg|mini|200px|Četverogodišnji Capablanca tijekom šahovske partije s ocem, 1892. godina.]] Capabanca je svoj prvi doživljaj šaha opisao riječima: {{Navod|Iako sam tada imao samo četiri godine, ubrzo sam mogao cijeniti činjenicu da se partija šaha može usporediti s vojnom bitkom – nešto što uključuje napad od strane jednog igrača, a obranu od strane drugog. Radnje ove prirode uvijek su na mene ostavljale dubok dojam. Sjećam se s kakvim sam užitkom slušao priču vojnika o zauzimanju [[Reduta|redute]] ili hvatanju vojske u zamku. Stoga vjerujem da je moja rana i vrlo jaka privlačnost prema igri šaha bila posljedica jedinstvenog sklopa uma koji sam razvio kao rezultat svojega vojnog okruženja, a također i osebujne [[Intuicija|intuicije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca4.html|title=Capablanca: How I Learned to Play Chess (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} Capablanca je [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] prvi puta sreo u dobi od 18 godina u njujorškom ''Manhattan Chess Clubu''. Značajan je bio tijek susreta: {{Navod|(…) Odvedeni smo u kut sobe gdje je muškarac srednjih godina, s poprilično velikom glavom, sjeo ispred ploče diskutirajući jednu partiju u tijeku. Nisam znao nikoga, i nitko nije znao mene. Niski je čovjek bio slušan s očitim respektom onih oko stola. Gledajući s posebnim zanimanjem, iznenadio sam se kad sam vidio kako drugi pristaju na poteze i objašnjenja koja su bila donekle iznad mene. Moja me mladenačka uobraženost natjerala da pomislim da je ono što sam čuo apsurdno i da je mali čovjek bio slab igrač. U jednom ili dva navrata bio sam na ivici da se umiješam kako bih proturječio cijenjenoj personi. Srećom, moja stara navika da gledam, bez riječi, spasila me od krajnje ponižavajućeg iskustva, jer sam nekoliko minuta kasnije predstavljen malom čovjeku, koji je bio ništa manje doli veliki dr. E. Lasker, tadašnji svjetski prvak.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html|title=Reminiscences by Capablanca (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} === Porijeklo === Malo je poznato o Capablancinom porijeklu, no postoje izvori koji sugeriraju da su Capablancini predci bili [[Talijani|talijanskog]] porijekla. Izvorno prezime obitelji bilo je ''Cappa Bianca'', što znači „bijeli kaput”. To je prezime preoblikovano u Capablanca kada su se doselili u [[Španjolska|Španjolsku]], za vrijeme vladavine [[Karlo IV., španjolski kralj|Karla IV.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/winter70.html|title=Chess Notes by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> ===Proboj u svjetski vrh i San Sebastián=== ==== Meč s Marshallom 1909. ==== Godine [[1909.]], s dvadeset godina, Capablanca je dobio meč protiv prvaka SAD-a [[Frank James Marshall|Franka Marshalla]] uvjerljivim rezultatom +8 –1 =14. To je bio prvi veliki rezultat Kubanca u njegovoj dugogodišnjoj karijeri. Kako je Marshall tada držao naslov prvaka SAD-a, a ovim porazom nije želio prepustiti taj naslov Capablanci opravdavajući to činjenicom da u to vrijeme Capablanca još nije bio američki državljanin, ovim je pothvatom potonji sebe prozvao ''prvakom Amerike''.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)]</ref> ==== Dvije studije ==== Ostale su zabilježene samo dvije Capablancine šahovske kompozicije. Prvu je rujanski broj iz [[1908.]] godine časopisa ''Lasker's Chess Magazine'' opisao kao „izvorni doprinos i vrlo zanimljivu ratnu varku. Više lijepu nego tešku (...)”. No, [[Edward Winter]] točnost objavljenog rješenja dovodi u pitanje.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 13–14</ref> {{Chess diagram | tleft |clear=left | Capablanca, Lasker's Chess Magazine, 1908.{{Efn|Iako je prvotno zadatak studije glasio „Bijeli na potezu dobiva”, Capablancinu je ideju 1960. godine oborio čuveni gruzijski šahovski kompozitor Genrikh Kasparjan.}} | | || || || | || ||| ||rd | | |pd| | |pd | pd | |kd | | pd || ||pd | | | | ||||pd | | | ||kl| nl || pd | | | | | | | | | | | rl | | | | || |Unatoč paradoksalno obećavajućoj poziciji za bijelog, ishod je remi. }} Capablancina iduća i jedina kompozicija koju je za preostala života skladao, pojavila se 22. siječnja [[1910.]] na stranici 133 šahovskog časopisa ''The Chess Weekly''. Pozicija je dana sljedećim dijagramom. {{Chess diagram |tleft |clear=left |José Raúl Capablanca, 1910. | | | | | |ql | | | | | | | | | | || | | | | | | | | | | | | | | | | |kl | | | | | pd | | | | | | | pd |kd | |pl | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} ==== Turnir u San Sebástianu 1911. ==== Marshall je inzistirao da Capablanca sudjeluje na turniru u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]]u u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[1911.]] godine. To je bio jedan od najznačajnijih turnira tog vremena; svi vodeći svjetski šahisti, osim svjetskog prvaka [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]], sudjelovali su u njemu. Capablanca je zaplovio na poznatom brodu [[RMS Lusitania]] 8. veljače 1911. godine. Turnir je započeo 20. veljače i trajao do 17. ožujka.<ref>[https://en.chessbase.com/post/110-years-ago-capablanca-wins-in-san-sebastian 110 years ago: Capablanca wins in San Sebastián] ChessBase. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Na početku turnira, Ossip Bernstein i [[Aron Nimcovič]] zamjerali su sudjelovanje Capablanci zbog toga što dotada nije osvojio niti jedan značajan turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i nagradu za ljepotu ([[engleski|eng.]] ''brilliancy prize''), Bernstein je potvrdio da je Capablanca vrlo talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir. Nimcovič se uvrijedio kada je Capablanca prokomentirao, gledajući ga kako igra jednu brzopoteznu partiju, da bi nedokazani šahisti trebali držati jezik za zubima u nazočnosti boljih. Capablanca je ubrzo izazvao Nimcoviča na seriju brzopoteznih partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni su šahisti zaključili da Capablanci nema ravnog u [[brzopotezni šah|brzopoteznom šahu]].<ref>Aleksandar Aljehin, 107 Great Chess Battles, Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref> [[Datoteka:Saint-Sébastien Tournoi de maîtres 1911.jpg|mini|Sudionici turnira u San Sebastijánu.]] Capablanca je u konačnici zapanjio cijeli šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom. Time je završio ispred [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], [[Carl Schlechter|Carla Schlechtera]] i [[Siegbert Tarrasch|Siegberta Tarrascha]]. Lasker je tada o Capablanci za njujorški ''Evening post'' izjavio:<ref>José Raùl Capablanca, Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera, 1921., str. 8</ref> {{Navod|Svijet bi dobio malo da je postao inženjerom; šahovski svijet time bi sigurno bio siromašniji.}} Godine 1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na meč za [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]]. Lasker je prihvatio izazov, ali i postavio sedamnaest uvjeta za susret. Budući da Capablanca nije prihvatio neke od uvjeta, susret se nije odigrao sve do 1921. godine. === Publicistika i diplomacija === Od 1912. do 1915. godine Capablanca izdaje šahovski magazin u Havani.<ref>{{Cite web|url=https://members.tripod.com/hsk_chess/capablanca.html|title=Jose Raul Capablanca y Graupera|website=members.tripod.com}}</ref> U rujnu [[1913.]] dobiva posao u Ministarstvu vanjskih poslova Kube,<ref>J. Du Mont, Memoir of Capablanca, 1959., H. Golombek, Capablanca's hundred best games of chess. G. Bell & Sons., str.&nbsp;1–18</ref> što mu je omogućilo financijsku sigurnost tijekom ostatka života: „Nije imao posebne dužnosti, ali se od njega očekivalo da djeluje kao neka vrsta veleposlanika, poznate osobe koja će staviti Kubu na kartu gdjegod putovao.”<ref>Hooper, D. i Whyld, K. 1992. [https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_Companion_to_Chess.html?id=160YAAAAIAAJ&redir_esc=y The Oxford companion to chess], drugo izdanje. Oxford. str. 58.</ref> === Nastavak šahovskih aktivnosti === Godine 1913. u [[Rusija|Rusiji]] je održan egzibicijski meč ''Savorin Cup'' između Capablance i trojice mladih uzdanica ruskog šaha: [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], Eugena Znosko-Borovskog i Fjodora Dus-Hotimirskog (poznatog po „Zmajevki”, poznatoj varijanti [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 |title=Savorin Cup (1913)|website=www.chessgames.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20024 |title=The chess games of Fyodor Duz-Khotimirsky|website=www.chessgames.com}}</ref> Capablanca je odigrao po dvije partije sa svakim, a izgubio je samo jednu<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1151947 "Dominant Gene"]</ref> – onu protiv Znosko-Borovskog (značajnog ruskog šahista koji je poznat po svojoj knjizi ''Umjetnost šahovske kombinacije'').<ref>[https://archive.org/details/artofchesscombin00euge| The art of chess combination; a guide for all players of the game]</ref> Capablanca bi turnir bio osvojio tek u slučaju da dobije sve partije, a turnir u suprotnom ide u ruke najbolje plasiranom od ostale trojice. Zato je pobjednik bio Eugene Znosko-Borovski. Ovaj je turnir povijesno značajan i po tome što bilježi prvi susret kasnijih rivala – Capablance i Aljehina, koji će od Kubanca preuzeti titulu 14 godina kasnije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 Savorin Cup (1913)] Chessgames. Pristupljeno 24. listopada 2025.</ref> [[File:Capablanca vs Alekhine 1914.jpg|thumb|Capablanca (desno) i Aljehin (lijevo), završna pozicija njihove prve službene partije vidljiva s demonstracijske ploče, Savorin Cup, 1913.]] U [[Beč]]u u ožujku 1914. godine odigrao je konzultacijsku partiju s [[Richard Réti|Richardom Rétijem]] protiv austrijsko-mađarskog majstora Hugoa Fähndricha i austrijskog majstora i filozofa Arthura Kaufmanna. Partiju su anotirali Réti (''Nove ideje u šahu''), Capablanca (''Moja šahovska karijera'') i Lasker (''Udžbenik šaha''), a uzima se za ogledni primjer kako iskoristiti minimalne prednosti u završnici ograničavajući manevarski prostor protivnikovim topovima forsirajući protivnika na pokretanje vlastitih pješaka.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316948 Faehndrich / Kaufmann&nbsp;vs&nbsp;Reti / Capablanca] Chessgames. Pristupljeno 10. siječnja 2026.</ref> === Prvi susret s Laskerom === Na velikom turniru [[1914.]] godine u [[Sankt-Peterburg]]u, uz prisustvo većine svjetski poznatih šahista (osim onih iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) Capablanca je prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. Ponovno je osvojio nagradu za ljepotu susretom protiv Bernsteina i ostvario vrlo cijenjene pobjede protiv [[David Janowski|Davida Janowskog]], Nimcoviča i Aljehina. Međutim, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja završio tek na drugome mjestu, s 13 bodova te svega pola boda manje od prvoplasiranog Laskera. Ipak, pobijedio je Aleksandra Aljehina, koji je završio na trećemu mjestu.{{Efn|Aljehin je poslije o Capablanci napisao: „Njegov je neusporedivi talent postao poznat u vrijeme turnira u Petrogradu 1914., kada sam ga i ja osobno upoznao. Ni prije ni poslije nisam vidio – a ne mogu ni zamisliti – tako zapanjujuću brzinu šahovskog shvaćanja kakvu je posjedovao Capablanca one epohe. Dovoljno je reći da je svim majstorima iz Sankt Peterburga dao [vremensku] prednost od 5 : 1 u brzopoteznim partijama – i pobijedio! Uza sve to uvijek je bio dobre volje, miljenik dama i uživao u izvrsnom zdravlju – zaista blistava pojava. To što je bio drugi iza Laskera mora se u potpunosti pripisati njegovoj mladenačkoj umišljenosti – već je igrao jednako dobro kao Lasker.”<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref>}} Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] nakon turnira proglasio pet dobitnika nagrada za [[Šahovski velemajstor|šahovske velemajstore]] (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla), no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II]</ref> [[File:CAPABLANCA, JOSE R. CUBAN CHESS PLAYER; WORLD CHAMPION LCCN2016866175 (cropped).jpg|thumb|Raúl Capablanca, 1915.]] == Život i karijera == === Meč s Kostićem u Havani === Kao preludij za prvenstvo svijeta, Capablanca je u proljeće [[1919.]] u [[Havana|Havani]] odigrao meč sa [[Kraljevina Jugoslavija|srpskim]] majstorom Borislavom Kostićem. Do tog meča njih su dvojica odigrali svega četiri partije i sve su završile remijem.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=199}} Iako se meč trebao sastojati od osam partija, nakon pete je partije Kostić predao meč.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80032|title=Capablanca - Kostic (1919)|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Sava Gerdec Kostiću jednom rekao: „Señor Capa igra poput Boga i, moj dragi Borise, nije moguće učiniti ništa.”{{Sfn|Winter|1989.|p=95}} Kostić je odgovorio: „Čini se, Sava, da si u pravu.” Pobjedivši svih pet partija Capablanca će kasnije tvrditi da je bio na vrhuncu upravo u meču protiv Kostića.{{Sfn|Winter|1989.|p=158}} === Meč za svjetski naslov === Uvidjevši da Capablanca postaje odviše dobar, [[Emanuel Lasker]], tadašnji svjetski prvak, prepustio mu je 1920. godine naslov prvaka rekavši mu:<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref> {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.}} Sudeći po šahovskim publikacijama toga vremena, nije bilo prihvatljivo da Capablanca postane prvak na ovaj način: osjećalo se da bi Lasker mogao odustati od naslova svjetskog prvaka, ali smatralo se da nije imao pravo imenovati Capablancu prvakom. Kasnije je Lasker, 1920. godine, pristao odigrati meč kao izazivač.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca2.html|title=How Capablanca Became World Champion by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Odigrali su susret u [[Havana|Havani]] 1921. godine i Capablanca je pobijedio Laskera s četiri pobjede uz deset remija i bez poraza (+4 –0 =10). Takav podvig osvajanja titule svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok [[Vladimir Kramnik]] 2000. godine nije pobijedio [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] (+2 –0 =13). === Aktivnosti poslije osvajanja naslova === Novi svjetski prvak imao je prevlast na velikom turniru u [[London]]u 1922. godine. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je uvjerljivo bio najbolji, osvojivši prvo mjesto s cijelih 1.5 bod više od najbližeg pratitelja Aljehina. Rezultat koji je ostvario na turniru bio je +11 –0 =4. Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, [[Akiba Rubinstein]] i Efim Bogoljubov. Najpoznatije su Capablancine partije s tog turnira one protiv Znosko-Borovskog i engleskog šahovskog majstora Freda Yatesa. Tartakower je kasnije o turniru napisao: „…Uza stalni osmijeh, uz šetnju od stola do stola ili uz razgovor sa svojim poznanicima, obavio je señor Capablanca, lako i graciozno, svoj moćni posao…”{{Sfn|Capablanca|1986.|p=13}} === Turnir u New Yorku 1924. === Godine [[1924.]] održan je veliki turnir u [[New York]]u. Ovaj turnir izdvaja se po tome što je na njemu Capablanca doživio prvi turnirski poraz nakon gotovo osam godina izgubivši partiju protiv [[Richard Réti|Richarda Rétija]], jednog od vodećih predstavnika tzv. „hipermodernista”. Naime, Capablanca je zadnji puta izgubio partiju 1916. godine protiv Oscara Chajesa.<ref>{{Citiranje enciklopedije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Partija je značajna i zato što ju je Réti otvorio potezom 1.Sf3, uz Englesko otvaranje najznačajnijim „hipermodernim” otvaranjem koje je nazvano njemu u čast, pa se ova partija simbolički uzima kao kraj apsolutne prevlasti konzervativnog (klasičnog) stila igre te se počinju sve češće rabiti tzv. indijske obrane kao što su Kraljeva i Nimcovičeva indijka, ali i do tada sporedna otvaranja poput [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]], koja će procvat doživjeti neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata.]]{{Ni}} Rezultat koji je ostvario na turniru u [[New York]]u bio je +10 –1 =9. Zanimljivo, završio je kao drugi na turniru, iza prvoplasiranog Laskera, a ispred Aljehina. Laskera je Capablanca pobijedio u izravnom susretu. [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Capablanca, koji je tada imao 35 godina, nekoliko je dana prije početka turnira u časopisu ''American Chess Bulletin'' izjavio da se planira umiroviti i da je zaigrao na turniru samo zato što se radilo o prvom velikom međunarodnom turniru na američkom tlu u 20 godina (poznati turnir u Cambridge Springsu održan je 1904. godine). Također, rekao je da je uvijek spreman braniti titulu, a u slučaju da ju obrani, spreman se potpuno umiroviti bez da time drugim igračima stvara teškoće oko održavanja meča za svjetskog prvaka. Ipak, nakon Laskerove neočekivane pobjede u New Yorku, u srpnju je za iste novine objavio da je prinuđen promijeniti planove jer bi, u slučaju da se umirovi, „naslov svjetskog prvaka išao Laskeru”, što bi vratilo stare probleme organiziranja mečeva za svjetskog prvaka.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/retirement.html Retirement from Chess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> === Diplomacija i ''Time'' === [[Datoteka:José Raúl Capablanca-TIME-1925.jpg|mini|Naslovnica časopisa ''Time'' na kojoj je Capablanca, 7. prosinca 1925.]] Između šahovskih aktivnosti Capablanca je odrađivao i brojne intervjue. U prosincu [[1925.]] godine dospio je na naslovnicu američkog časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. === Karijera do gubitka naslova === Godine [[1925.]] održan je turnir u [[Moskva|Moskvi]] na kome je Capablanca osvojio treće mjesto, iza Bogoljubova i Laskera. Na slobodan dan tijekom turnira Capablanca je otputovao sve do [[Lenjingrad]]a kako bi odigrao simultanku protiv trideset igrača prve kategorije. Nakon napornih pet i pol sati igre postigao je rezultat +18 –4 =8. Među igračima koji su ga pobijedili bio je i budući svjetski prvak, tada 14-godišnji [[Mihail Botvinik]].{{Sfn|Winter|1989.|p=298}}{{Efn|Partiju je moguće pogledati [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031635&kpage=1#kibitzing ovdje]].}} Botvinik ne samo da pobijedio Capablancu trinaest godina kasnije (AVRO 1938.), već je i postao svjetskim prvakom 1948. godine. [[Slika:Capablanca Chess Fever SU 1926.jpg|thumb|Isječak iz filma ''Šahovska groznica'' u kojem je u prvom planu Capablanca.]] Tijekom turnira u Moskvi Capablanca je glumio u [[Sovjetski Savez|sovjetskome]] [[nijemi film|nijemom filmu]] ''Šahovska groznica'' ([[engleski|eng]]. ''Chess Fever'') ruskog redatelja Vsevoloda Pudovkina.<ref>{{Cite web|url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=29951|trans-title=Šahovska groznica |title=Šahamatnaja gorjačka|website=mojtv.hr}}</ref> Godine 1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobijedivši [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Vidmara i Spielmanna s 2.5:1.5, Nimcoviča s 3:1 i Marshalla s 3.5:0.5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, s čak 2.5 boda ispred Aljehina. Zanimljivo je da su jedino [[Austrija|austrijski]] majstor [[Rudolf Spielmann]] (+2 –2 =8) i [[Estonija|Estonac]] [[Paul Keres]] (+1 –0 =5) imali nenegativne rezultate protiv Capablance. Capablanca je u ljeto iste godine otputovao u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a meč s Aljehinom počinjao je u rujnu. U kolovozu 1927. obišao je [[Brazil]] i odigrao dvije šahovske simultanke na kojima je potvrdio svoju dominaciju. Na jednoj od njih postigao je briljantnu pobjedu matnom kombinacijom protiv Souze Camposa.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter131.html 9308. Capablanca in Brazil] Chess Notes. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1387584 Jose Raul Capablanca&nbsp;vs&nbsp;Souza Campos: "Simultaneous Combustion"] Chessgames. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref> Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira i uspjeha u simultankama postao previše siguran u sebe, podcjenjujući pritom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskoga prvaka. U meč je ušao bez značajne fizičke i teorijske pripreme.<ref>[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/bio-je-rodjeni-genij-i-najveci-talent-ikad-no-bahatost-i-lijenost-su-ga-kostale-svega/2702550.aspx Bio je rođeni genij i najveći talent ikad, no bahatost i lijenost su ga koštale svega] Index.hr. Pristupljeno 14. rujna 2025.</ref> === Meč protiv Aljehina === Iste godine odigran je meč za titulu prvaka svijeta između Capablance i Aljehina. Rezultat je, nakon 34 odigrane partije, bio +3 –6 =25 u Aljehinovu korist. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Turnir je poznat i po intenzivnoj uporabi [[Damin gambit|Daminog gambita]], što je vjerojatno uzrokovano nedostatkom Capablancine pripreme. Mnogi smatraju kako je Aljehinov bolji psihološki pristup igri pridonio ishodu meča.<ref>Jurij Jurjevič Gornjak, Vještina obrane, Caissa commerce, Beograd, 2005., str. 100</ref> [[Datoteka:Alekhine Capablanca WCC 1927.jpg|mini|lijevo|Aljehin (lijevo) i Capablanca (desno) na svjetskom šahovskom prvenstvu u [[Buenos Aires]]u 1927.]] Ovim je turnirom Capablanca izgubio naslov svjetskog prvaka, predavši 34. partiju meča 29. studenog 1927. uz čestitnu notu: „Dragi gospodine Aljehinu, predajem partiju. Vi ste, dakle, prvak svijeta i čestitam Vam na tom uspjehu.”{{Sfn|Winter|1989.|p=203}} Ipak, Capablanca se nije pojavio na završnoj ceremoniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54140|title=Capablanca - Alekhine World Championship Match (1927)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Nakon gubitka naslova === Aljehin od tada počinje izbjegavati mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od [[Max Euwe|Euwea]], nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom [[Nottingham|notingemskom]] turniru na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku zaigrati s njim i trijumfirao je u oba izravna susreta. Po gubitku naslova svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon gubitka titule, u kasno ljeto 1928., osvaja drugo mjesto na turniru u [[Bad Kissingen|Bad Kissingenu]], s jednim bodom iza [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]], a ispred Rubinsteina, Euwea, Nimcoviča, Rétija, Marshalla i drugih jakih igrača.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79441 Bad Kissingen (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dva tjedna iza toga neporažen osvaja prvo mjesto u Budimpešti ispred Marshalla, Spielmanna i drugih,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=81944 Budapest (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a u ranu jesen iste godine također neporažen osvaja prvo mjesto na značajnom [[Berlin]]skom turniru ispred Nimcoviča, Spielmanna, Tartakowera, Rubinsteina, Rétija, Marshalla i Tarrascha. Uspjeh je to koji je nagovijestio kontinuitet dominacije Kubanca i nakon gubitka svjetskog naslova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79439 Berlin (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Godine 1929. osvaja turnire u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Barcelona|Barceloni]]. U iduće dvije godine osvaja redom prvo i drugo mjesto u [[Hastings]]u (iza Euwea), a potom 1931. turnir u [[New York]]u. Nakon ovog turnira Capablancina karijera poprima zaokret i njegova dominacija kratkotrajno kopni; osvojio je tek četvrto mjesto u Hastingsu 1934. i četvrto mjesto na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] 1935. godine. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|britanskome]] [[Margate]]u osvaja drugo mjesto 1935. i 1936. godine. Capablanca ponovno počinje osvajati turnire. Na velikom moskovskom turniru 1936. pobjeđuje Laskera u izravnom susretu. Capablanca je igrao Sicilijansku obranu, navodno na poticaj sovjetskog majstora Jakova Rohlina.<ref>{{Cite web|url=https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/|title=Lasker-Capablanca (3rd Moscow International, 1936), with annotations by Capablanca.}}</ref> Iste je godine osvojio veliki notingemski turniri pobjedivši igrača poput [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Max Euwe|Euwe]]a (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Reshevskog, Aljehina i Flohra. U [[Semmering]]u 1937. osvaja treće mjesto (iza Keresa i Finea), a 1938. prvo mjesto u Parizu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1033817 Capablanca - Paris 1938] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dok je sa svojom suprugom Olgom odsjedao u poznatom hotelu Régina u Parizu (nedaleko čuvenog muzeja [[Louvre]]), odigrao je ležernu partiju protiv Saviellyja Tartakowera. Partiju je dobio, a zapis partije poklonio je svojoj supruzi.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref> [[Datoteka:Hôtel Regina au début du 20ème siècle.jpg|thumb|Zgrada hotela ''Régina'' početkom 20. stoljeća.]] Iste je godine na povijesnom turniru koji je sponzorirala nizozemska radiotelevizijska kuća AVRO osvojio sedmo mjesto,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79229 AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a taj se rezultat pripisuje njegovu izrazito naurušenom [[Kardiovaskularni sustav|kardiovaskularnom]] zdravlju, a neki izvori sugeriraju i to da je u čuvenoj partiji protiv Botvinika Capablanca doživio blagi moždani udar. AVRO turnir simbolički predstavlja prijevojnu točku u povijesti šaha. To je posljednji veliki turnir [[Drugi svjetski rat|predratne generacije šahovskih prvaka]]. Partija u kojoj je Botvinik pobijedio Capablancu uzima se za [[arhetip]] dominacije nove generacije šahista, uglavnom [[SSSR|sovjetskih]], nad starom, koji su bili prvi koji su u šah uveli potpuni [[sport]]ski profesionalizam i obveznu radnu etiku.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031957 Mikhail Botvinnik&nbsp;vs&nbsp;Jose Raul Capablanca "The Blossoming Brilliance of Botvinnik" AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> Svoj je rezultat na AVRO turniru Capablanca opisao u [[Argentina|argentinskom]] časopisu ''El Gráfico'': {{Navod|Na AVRO turniru igrao sam pod fizičkim uvjetima koji su bili apsolutno abnormalni. Iako nisam ažuran u pogledu šahovske literature, otvaranja sam igrao dobro u svim svojim partijama iz jednostavnog razloga jer imam [[razum]]. No, nakon prvih tri sata igre, počeo sam osjećati kako mi se glava razdvaja. Bilo je nemoguće za mene misliti i koordinirati ideje. Protiv Finea imao sam dvije dobivene partije; protiv Aljehina sam trebao dobiti jednu partiju; i još jednu protiv Keresa, zahvaljujući poziciji koju sam savjesno gradio. Ipak, u trenutku pretvorbe prednosti u pobjedu, otkrio sam da moj mozak ne funkcionira pa sam nastavio igrati ne svojom glavom, već svojim rukama. Unatoč ljutoj hladnoći [[Nizozemska|Nizozemske]] u studenom, uronio sam svoju zakrčenu glavu u ledenu vodu da je očistim, ali bez ikakva rezultata... Dakle, sudjelovao sam na AVRO turniru igrajući poput [[automaton]]a nakon trećega sata i zato je razumljivo kako često nisam uspijevao pobijediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/avro.html AVRO, 1938 by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>}} Godine 1939. neporažen je osvojio treće mjesto na turniru u Margateu, zadnjem od serije pet turnira u tom gradiću, iza Keresa i Flohra. Ovaj će turnir označiti kraj turnirske karijere Kubanca.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79516 Margate (1939)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> == Posljednje godine == Na [[Šahovska olimpijada 1939.|osmoj šahovskoj olimpijadi]] u [[Argentina|Argentini]] [[1939.]] godine, Capablanca završava svoju bogatu karijeru sjajnim priznanjem za prvog igrača turnira i osvajanjem individualne zlatne medalje.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/jose_raul_capablanca.html|title=The chess games of Jose Raul Capablanca|website=www.chessgames.com}}</ref> Karijera slavnog Kubanca ušla je u legendu i postala temom brojnih šahovskih knjiga. Najznačajniji šahovski povjesničar 20. i 21. stoljeća, [[Edward Winter]], njegovu je karijeru sažeo u svojem monumentalnom djelu ''Capablanca'', koje se i danas smatra jednom od najboljih knjiga o šahu uopće.<ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}</ref> === Smrt === Dva dana prije njegove smrti 1942. godine [[Vena|vaskularni]] kirurg dr. A. Schwartzer rekao je Capablanci da je njegov život ugrožen i da pod svaku cijenu izbjegava stres, na što je Capablanca odgovorio da to nije moguće jer su njegova bivša žena i djeca protiv njega započeli [[Parnica|sudsku parnicu]]. Ovaj je detalj otkrio sâm Schwartzer u pismu Capablancinoj udovici Olgi u studenom 1942. godine.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter92.html 7537.&nbsp;In Memoriam&nbsp;(C.N. 7497)] Chess Notes. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Capablancina supruga Olga prisjeća se: {{Navod|Bolnica Mount Sinai, 8. ožujka 1942. Capa je bio u nesvijesti. Liječnici su rekli da se nad njim mora izvršiti operacija koja je bila posljednja nada. Predložili su mi da izađem, možda da prošetam. Pozvat će me ako bude potrebno. Potom sam se našla na ulici u blizini ulaza u bolnicu. Nekoliko koraka do ugla. Zaustavila sam se kada sam ugledala zvijezdu na sumračnom nebu. Koje je vrijeme bilo, nisam znala. Činilo se da je zvijezda na časak bljesnula posebnim sjajem. Međutim, najedanput se ugasila. I magla se zgusnula. Zavladala je posebna tišina na nebu. Na ulici. U mojem srcu. Znala sam da je Capa umro.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref>}} Dok je promatrao ležernu partiju u ''Manhattan Chess Clubu'', Capablanci je naglo pozlilo. Zatražio je pomoć u skidanju kaputa i ubrzo nakon izgubio [[svijest]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca13.html Capablanca’s Death] ChessNotes. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> Žurno je prevezen u Mount Sinai Hospital, u bolnicu u kojoj je Lasker preminuo godinu dana ranije. Capablanca je preminuo idućeg jutra, 8. ožujka 1942. godine, a kao uzrok smrti navodi se moždani udar uzrokovan nasljednom [[Hipertenzija|hipertenzijom]].{{Sfn|Winter|1989.|p=306}} U potpunoj autopsiji koju su proveli liječnici Moschcowitz, Prill i Levin uočeno je kako je Capablancin desni [[talamus]] bio gotovo potpuno uništen, a na njegovom se mjestu nalazio [[hematom]] duljine i širine oko 5 cm. Ventrikularni sustav bio je preplavljen krvlju. Također, Capablancin je srčani mišić bio mase oko 500 g, što je za gotovo 200 grama više od zdravog srca.<ref>{{Cite journal|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11620526/|title=Capablanca's stroke: an early case of neurogenic heart disease. Cuban-world-champion of chess 1921-1927|first1=O.|last1=Hernandez-Meilan|first2=M.|last2=Hernandez-Meilan|first3=C.|last3=Machado-Curbelo|date=6. kol 1998.|journal=Journal of the History of the Neurosciences|volume=7|issue=2|pages=137–140|via=PubMed|doi=10.1076/jhin.7.2.137.1866|pmid=11620526}}</ref> Capablancin sprovod održan je tjedan dana kasnije, 15. ožujka 1942., a za sprovod se osobno pobrinuo predsjednik Kube [[Fulgencio Batista]].<ref>[https://c250.columbia.edu/c250_celebrates/remarkable_columbians/jose_raul_capablanca.html José Raúl Capablanca - Columbia 250]</ref> Lasker je jednom o Capablanci rekao: {{Navod|Poznavao sam mnoge šahiste, ali među njima bio je samo jedan genij: Capablanca! Njegov je ideal bio pobijediti manevriranjem. Capablancina genijalnost otkriva se u njegovom ispitivanju protivnikovih slabih točaka. Njegovom oštrom oku ne može pobjeći ni najmanja slabost protivnika.<ref>{{Cite web|url=https://woochess.com/en/series/best-games-of-jose-raul-capablanca|title=The best Games of Jose Raul Capablanca|website=Woochess}}</ref>}} Iako su bili neprijatelji za šahovskom pločom te nimalo bliski izvan nje, rivalstvo Joséa Capablance i Aleksandra Aljehina ostaje kao jedno od najvećih u povijesti. Nakon smrti Capablance, Aljehin je odao počast legendarnom Kubancu riječima: {{Navod|Capablanca je prerano otet iz svijeta šaha. Njegovom smrću izgubili smo velikog šahovskog genija čijega sličnog više nikada nećemo vidjeti.<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |title=Town Topics Chess Forum - Chad Lieberman |access-date=20. kolovoza 2024. |archive-date=20. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820073243/https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |url-status=dead }}</ref> }} == Stil igre == Mnogi ističu kako je Capablanca, unatoč slabijoj teorijskoj pripremi, bio izuzetno učinkovit zbog izrazito visoke točnosti igre u jednostavnim, tipičnim pozicijama. Odlikovao se jednostavnom, dinamičnom igrom i dao velik doprinos općoj šahovskoj teoriji.<ref>{{Citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> U svojim je djelima izrazio golemu važnost temeljnih šahovskih principa kao putokaz u rasuđivanju određene pozicije. Mnoge je pozicije s lakoćom uspijevao reducirati i dovesti ih u slične onima u kojima se već našao, pa je tako vrlo često pobjeđivao u konačnicama, po čemu je i danas poznat.<ref>{{Citiranje weba |url=https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |title=The 10 Best Positional Chess Players of All Time |access-date=7. studenoga 2023. |archive-date=7. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107193927/https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |url-status=dead }}</ref> Također, prvi je istaknuti šahist koji je prije sve teorije preporučavao početnicima da šah počinju učiti od konačnice.{{Ni}} U knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: „Onaj tko čita ovu knjigu, čita opet i opet, i svaki put sve pažljivije, vidi da se ovdje ne objašnjavaju velike kombinacije i blistave partije, već sasvim jednostavne stvari koje se mnogima ne čine baš tako važnim.”<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 40</ref> Zanimljivo, upravo je [[Aleksej Troicki|Alekseja Troickog]] Capablanca smatrao najvećim kompozitorom konačnica. O konačnicama je rekao: „Proučavanje konačnica nije korisno samo za sebe. Ono razvija razumijevanje pozicije, opće razumijevanje šaha i povećava u cjelini razinu igre šahista.”<ref>Emir Dizdarević, Pješačke konačnice: osnove šaha, Arka Press, Sarajevo, 2006., str. 7</ref> On je također šahovski prvak s najmanjim brojem pogrešaka po broju poteza, što ipak ne čudi s obzirom na to da je osam godina (1916. – 1924.) bio neporažen, pa je upravo zbog toga prozvan ''šahovskim strojem''. Unatoč tome, uvriježeno je mišljenje da je Capablanca u svojim partijama činio sitne nepreciznosti uslijed nedostatka tjelesne i teorijske pripreme. Ovu je tezu u svojoj prvoj knjizi ''Moji veliki prethodnici'' zagovarao Garry Kasparov, no ovo je uočio i Aljehin te o tome pisao nakon njihova meča u Buenos Airesu 1927. godine. Mnogi velikani šaha poput [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Bobby Fischer|Fischera]] i [[Anatolij Karpov|Karpova]] smatrali su Capablancu najvećim igračem svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040770|title=Jose Raul Capablanca's Best Games|website=www.chessgames.com}}</ref> Neki šahisti smatraju, u prvom redu Botvinik, da se pad u kvaliteti igre Kubanca 1930-ih može pripisati nedovoljnim radom na igri, ali i u padu sposobnosti računanja kratkih, ali brojnih varijanti. Capablanca svoj ''pozicijski'' stil igre tijekom života uglavnom nije mijenjao. Zanimljivo je da je [[Garry Kasparov]] povezao Laskerovu šahovsku vitalnost s postupnom promjenom njegova stila igre tijekom njegova života, dok je pad snage Kubanca 1930-ih povezao s njegovom nevoljkošću da promijeni svoj stil. Taj je proces nazvao ''kalcifikacijom'' šahovskog stila.{{Ni}} Za njegove se nasljednike po stilu igre uzimaju [[Mihail Botvinik]], [[Bobby Fischer]], [[Anatolij Karpov]] te Norvežanin [[Magnus Carlsen]].{{Ni}} Njegov je način igre opisao [[Vladimir Kramnik]], usporedivši ga s Mozartom:<ref name="auto"/> {{Navod|Capablancu možemo usporediti s [[Mozart]]om, čija se šarmantna glazba doimala kao glatki tok. Imam dojam da Capablanca nije ni znao zašto mu je draži ovaj ili onaj potez, samo je pomicao figure rukom. Da je puno radio na šahu, možda bi igrao lošije jer bi počeo pokušavati shvatiti stvari. Ali Capablanca nije morao ništa shvatiti, samo je morao pomicati figure!}} == Rezultati mečeva i turnira == {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" ! godina !! protivnik !! ishod !! class="unsortable" | mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|rezultat !! class="unsortable"|bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1901. || Juan Corzo || pobjeda || Havana || 7 : 6 || +4&nbsp;−3&nbsp;=6 || Corzo je bio tadašnji prvak Kube. |- | 1909. || [[Frank James Marshall]] || pobjeda || New York || 15 : 8 || +8&nbsp;−1&nbsp;=14 || &nbsp; |- | 1912. || Charles Jaffe || pobjeda || New York || 2½ : ½ || +2&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1912. || Oscar Chajes || pobjeda || New York || 1 : 0 || +1&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || [[Richard Teichmann]] || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Jacques Mieses || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Eugene Znosko-Borovski || remi || Sankt Peterburg || 1 : 1 || +1&nbsp;−1&nbsp;=0 | rowspan="3" | Turnir (Savorin Cup) sastojao se od tri meča protiv trojice ruskih majstora. <br /> U slučaju maksimalna učinka (6/6), pobjeda ide Capablanci, a inače najbolje rangiranom od trojice ruskih majstora. Turnir je osvojio Znosko-Borovski. |- | 1913. || [[Aleksandar Aljehin]] || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1913. || Fedor Dus-Khotimirski || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1914. || Ossip Bernstein || pobjeda || Moskva ||1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Savielly Tartakower || pobjeda || Beč || 1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Arnold Aurbach || pobjeda || Pariz || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1919. || Borislav Kostić || pobjeda || Havana || 5 : 0 || +5&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1921. || [[Emanuel Lasker]] || pobjeda || Havana || 9 : 5 || +4&nbsp;−0&nbsp;=10 || Osvojeno [[svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1927. || [[Aleksandar Aljehin]] || poraz || Buenos Aires || 15½&nbsp;:&nbsp;18½ || +3&nbsp;−6&nbsp;=25 || Izgubljeno svjetsko prvenstvo u šahu. |- | 1931. || [[Max Euwe]] || pobjeda || Nizozemska || 6 : 4 || +2&nbsp;−0&nbsp;=8 || Euwe je bio svjetski prvak od 1935. do 1937. |} === Rezultati na značajnijim turnirima === *[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]], [[1911.]] ('''1. mjesto'''), *[[Sankt Peterburg]], [[1914.]] (2. mjesto), *[[New York (grad)|Rice Memorial]], [[1916.]] ('''1. mjesto''') *[[New York (grad)|New York]], [[1918.]] ('''1. mjesto'''), *[[London]], [[1922.]] ('''1. mjesto'''), *[[New York (grad)|New York]], [[1924.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1925.]] (3. mjesto), *[[New York (grad)|New York]], [[1927.]] ('''1. mjesto'''), *[[Bad Kissingen]], [[1928.]] (2. mjesto) *[[Barcelona]], [[1929.]] ('''1. mjesto''') *[[Karlovy Vary|Carlsbad]], [[1929.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1935.]] (4. mjesto), *[[Moskva]], [[1936.]] ('''1. mjesto'''){{Efn|Ovo je prvi turnir na kome je Capablanca završio ispred Laskera.}} *[[Nottingham]], [[1936.]] ('''1. mjesto''') *AVRO turnir u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[1938.]] (7. mjesto) *Margate, [[1939.]] (3. mjesto) *[[Buenos Aires]] ([[šahovska olimpijada]]), [[1939.]] (pojedinačno '''zlatno odličje''') == Zanimljivosti == * Postoji legenda da je u jednome trenutku za vrijeme turnira u [[Karlsbad]]u [[1929.]] godine, u [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066901&comp=-1&kpage=1#kibitzing partiji] protiv Friedricha Saemischa, Capablancina prelijepa žena ušla u salu, i da se on toliko zaljubio da je previdio da mu je skakač napadnut od protivničkog pješaka. Izgubio je i konja i partiju.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter28.html 4712. Capablanca and the mystery woman/women] ChessNotes. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> * Postoje anegdote da Capablanca u svojoj mladosti nikad nije učio otvaranja iz šahovskih knjiga (što šahovski povjesničari dovode u pitanje), no pouzdano se smatra da je u djetinjstvu zanemario veći opseg teorije otvaranja i posvetio se konačnicama. To što je postao svjetski prvak usprkos toj činjenici čini ga vjerojatno i najvećim prirodnim šahovskim talentom koji je ikada živio.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)] Chessgames. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> * Sudjelovao je na 29 velikih turnira uz fantastičan učinak: osvojio je 15 prvih i 9 drugih mjesta.<ref>Golombek, Harry. 1959. ''Capablanca's Hundred Best Games of Chess''. G. Bell & Sons. str. 19, 20</ref> * U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318 =249 –34. Niti jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Nije izgubio niti jednu turnirsku partiju od 1916. to 1924., odigravši 63 partije bez poraza, zbog čega je prozvan „šahovskim strojem“. * Godine 1965. [[Bobby Fischer]] trebao je nastupiti na Memorijalu Capablance u Havani. Međutim, tadašnja američka vlada, zbog napetih odnosa s Kubom koji su kulminirali [[Kubanska kriza|krizom 1962.]], odbila mu je izdati vizu za tu zemlju. Fischer je ipak nastupio, dojavljujući poteze iz SAD-a, osvojivši drugo mjesto skupa s Gellerom i Ivkovom, a iza Smislova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79433 Havana (1965)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2026.</ref> U prenošenju poteza preko [[Telex]]a i da bi prijenos tekao nesmetano, osobno se pobrinuo Capablancin sin, dr. José Raúl.<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 159</ref> == Znamenite partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1262431 Capablanca – Corzo, Havana, 1901.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094832 Marshall – Capablanca, New York, 1909.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264025 Capablanca – Bernstein, San Sebastián, 1911.]{{Efn|Ova je partija povijesno značajna jer je prva koju je Capablanca odigrao na nekom velikom međunarodnom turniru. Zanimljivo, među onima koji su bili protiv Capablancina sudjelovanja na turniru u San Sebastiánu 1911., a na Marshallov poziv, bio je, uz Arona Nimcoviča, i Ossip Bernstein.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1361800 Capablanca – Molina, Buenos Aires, 1911.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1586851 Capablanca – Price, London, 1911.]{{Efn|[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancapricebacaarus.html Za daljnje čitanje.]}} * [https://www.365chess.com/game.php?gid=2638031 Mieses – Capablanca, Berlin, 1913.]{{Efn|Analiza ove partije može se naći u Capablancinoj knjizi ''Osnove šaha'' (1921.) u drugome poglavlju (osma partija).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1267147 Capablanca – Teichmann, Berlin, 1913.]{{Efn|Capablancina anotacija partije nalazi se u knjizi ''Osnove šaha'' u drugome poglavlju (deveta partija). Aljehin je Capablancin deveti potez (9.Lb5) nazvao „izvanrednim” te je ustvrdio da je taj potez u turnirsku praksu uveo upravo Capablanca.<ref>Aljehin, Aleksandar.1986. ''Moj put do svetskog prvaka''. Sportska knjiga. Beograd. str. 31.</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1328982&kpage=1#reply12 Capablanca – Mieses, Berlin, 1913.]<ref>[https://thinkinglikeachessplayer.substack.com/p/capablanca-v-mieses-1913 Capablanca, Jose Raul vs Mieses, Jacques]</ref> *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1284173 Nimcovič – Capablanca, Riga, 1913.]{{Efn|Capablanca je u svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' rekao da je završnica nastala u ovoj partiji jedna od njegovih najbolje odigranih završnica.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011878 Capablanca – Aljehin, Sankt Peterburg, 1913.]{{Efn|Prva službena partija između Capablance i Aljehina.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1261680 Bernstein – Capablanca,&nbsp;Moskva, 1914.]{{Efn|Poznata je anegdota u kojoj je nakon ove partije Capablanca rekao: „Sjajno! Stići ću na vrijeme na balet!” Radilo se o moskovskom kazalištu [[Boljšoj teatr]].<ref>{{Cite web|url=http://www.grinis.de/russisch/r_chess_quotes.htm|title=Chess quotations|website=www.grinis.de}}</ref> Na Marshallov upit koja mu je najdraža vlastita partija, Capablanca je istaknuo upravo ovu, kazavši da je to njegova najdovršenija i najviše artistička partija.<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/edward-winter-s-che-explorations-3--1|title=Edward Winter's Chess Explorations (3)|date=21. lip 2008.|website=Chess News}}</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1293408 Capablanca – Villegas, Buenos Aires, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258183 Capablanca – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Ovo je prva partija između Capablance i Laskera. Iako je imao pobjedu u rukama, Capablanca je uspio uzeti tek pola boda uslijed dobre Laskerove obrane. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064762%22 Capablanca – Janowski, Sankt Peterburg, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064780 Janowski – Capablanca,&nbsp;New York, 1916.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095025 Capablanca – Marshall, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585 Capablanca – Fonaroff, New York,&nbsp;1918.]{{Efn|''New York Evening Post'' u svom broju od 22. lipnja 1918. piše: „Lagani klasik, koji će se svrstati uz neke Paula Morphyja, proizveo je José R. Capablanca u utorak, kada je, kao gost na večeri u stanu profesora Marca Fonaroffa, s njujorškog Instituta za glazbenu umjetnost, odigrao partiju šaha protiv tog majstorskog glazbenika. Gospođa Leon Rosen... srećom je uzela i sačuvala partituru za dobrobit budućih naraštaja.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html Capablanca v Fonaroff by Edward Winter]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095027 Marshall – Capablanca, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316951 Capablanca – Kostić, Havana, 1919.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1055995&kpage=1 Capablanca – Winter, Hastings, 1919.]{{Efn|Ovu je partiju Capablanca obradio u svojoj knjizi ''Osnove šaha'' (Primjer 54), a značajna je zbog motiva „zaključanog” lovca koji se tako često naziva i „Capablancin lovac”.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241504 Lasker – Capablanca, Havana, 1921.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1093031 Capablanca – Znosko-Borovski, London, 1922.]{{Efn|Ova je partija značajna jer pokazuje metodično iskorištavanje slabih točaka daminog krila koje je crni stvorio pokušavajući osloboditi daminog lovca. Ovaj je pritisak bijelog tipičan za Damin gambit. Analiza partije i Capablancini komentari dostupni su u knjizi ''Šahovska početnica'' (II. dio, potpoglavlje ''Procjena pozicije u središnjici'', Primjer 2).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102104 Capablanca – Tartakower,&nbsp;New York, 1924.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102106 Capablanca – Yates, New York, 1924.]{{Efn|Unatoč elegantnoj kombinaciji u središnjici kojom se partija utisnula u šahovsku povijest, Capablancin šesti potez (6.h3) doživio je brojne kritike. Zanimljivo je da je Aljehin taj potez ocijenio kao „ne nužno potrebnim”, dok ga je Réti opisao kao „potez genija”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html|title=Chess in 1924 by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Računalne analize pokazuju da je potez zapravo nepreciznost.{{ni}}}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100107 Capablanca – Bogoljubov, Moskva, 1925.]{{Efn|Detalji o partiji i naknadnim analizama dostupni su [https://chesshistory.com/winter/extra/disaccord.html ovdje].}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007846 Nimcovič – Capablanca,&nbsp;New York, 1927.]{{Efn|Zanimljivo, jedna od najranijih uporaba njemačke riječi ''Zugzwang'' ('iznudica') potječe od Hermanna Helmsa koji je ovu partiju okarakterizirao riječima: „Bio je to umjetnički dragulj šahovske ploče. Nimcovič je umjetnik. Nitko ne cijeni ljepotu ili savršenstvo više od njega. Njegovo vlastito umijeće često je zaglušilo manje vješte protivnike. Ali protiv prvaka – to je opet nešto drukčije. Njegova mala vojska bila je velika točno kao Capablancina. Ali bio je skučen i žudio je za prostorom. Što se tiče prostora i kretanja bio je jako ograničen. (...) Vrlo je izražajan njemački izraz ‘Zugzwang’. Točno pokriva ovaj slučaj.”<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5147.&nbsp;Zugzwang]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007840 Capablanca – Spielmann, New York, 1927.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036742 Capablanca – Colle, Barcelona, 1929.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066825 Capablanca – Treybal, Karlsbad, 1929.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316959 Kevitz – Capablanca, New York, 1931.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1224089 Sergeant – Capablanca, Margate, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1283521 Lasker – Capablanca, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1656206 Capablanca – Tartakower, Pariz, 1938.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1004963 Capablanca – Golombek, Margate, 1939.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1288718 Capablanca – Trompovski, Margate, 1939.]{{Efn|Capablancina posljednja turnirska partija.}} == Citati == === Capablancini citati === * Za umnu sferu šah znači isto što i sport za fizičko usavršavanje: ugodan način vježbanja i razvijanja pojedinih osobina čovjekove prirode. Šah treba promatrati i s društvene točke gledišta još i zato što čovjek, naučivši igrati šah, dobiva za cijeli život način da ugodno provede vrijeme posvetivši mnoge satove omiljenoj umjetnosti. U našem svijetu nema puno tako dobrih načina, kao što je šah, da se odahne i zaboravi na trenutak svakidašnje brige. Mnogo sam godina promatrao kako veliki broj liječnika, pravnika i poslovnih ljudi provodi večeri u šahovskom klubu da bi odahnuli i oslobodili se tereta koji im je nametnut radom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Kako biste poboljšali svoju igru, morate proučiti konačnicu prije svega ostalog, jer dok se konačnice mogu proučavati i savladati same, središnjica i otvaranje moraju se proučavati u relaciji s konačnicom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Capablanca's last chess lectures'', Lowe & Brydone, London, 1967., str. 23</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Bez sumnje, naša je igra, kako se igra danas, srednjovjekovna po svome karakteru. To je ratnička i dvorska igra, što se može vidjeti iz naziva i djelovanja figura. Šah je bio igra kraljeva, a danas je kralj igara. Može se reći da pješaci predstavljaju stražare, koji pokrivaju i bore se ispred vitezova, lovaca i plemića. Vitezovi, lovci, kralj i dama sami su po sebi razumljivi, dok topovi ili kule predstavljaju uporišta plemića. Pa i ako su sve te titulirane osobe nestale iz mnogih zemalja svijeta, igra šaha ostala je igra društvenog ugleda koja zahtijeva najveći napor ljudskoga uma. ** ''Šahovska početnica'' (1935.) * Žrtve su ispravne tek kada su jedino sredstvo za dobivanje partije ili kada su sredstvo za dobivanje partije na najbrži i najsigurniji način, ali u svim drugim slučajevima trebale bi se izbjegavati.<ref>Edward Winter: ''Capablanca'', McFarland, Jefferson: Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 164</ref> * Korisno je zapaziti da neiskusni šahisti često imaju pogrešnu predodžbu o žrtvama. Takvi su potezi veličanstveni ako su najjači od svih mogućih, ali ni najmanje nisu veličanstveni ako postoji način da se odigra jače. Majstor, samo ako je istinski umjetnik, traži savršenstvo, a ne vatromete, čiji je glavni cilj skrenuti protivnika s pravog puta.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 50</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Mnogo je toga u posljednjih nekoliko godina napisano o hipermodernizmu u šahu. U otvaranju, taktike nekih takozvanih hipermodernista ponešto su drukčije od taktika korištenih ranije. Strateški principi, međutim, ostaju isti. Temeljni strateški principi nikada se ne mijenjaju, ali njihov način primjene ne mora uvijek biti isti. ** ''Početnica šaha'' (1934.) * Nema sumnje da mnogim ljudima ova partija nije zapela za oko; što se mene tiče, priznajem da je malo partija koje su me toliko dojmile. Mišljenja sam da se radi o remek-djelu, spomeniku veličanstvene preciznosti. Svih 38 poteza veliki je ruski stručnjak uvijek igrao točan potez – najbolji! Ova je partija klasični primjer, koji zauvijek treba sačuvati, kako bi se šah trebao igrati. (''O partiji Rubinsteina i Schlechtera 1912.'') ** ''Capablanca Magazine'' (1912.) * Maróczy ima više od 70 godina i koliko ja znam živi u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske, zemlje u kojoj je rođen. Maróczy je po struci inženjer i u tom je svojstvu aktivno sudjelovao u izgradnji jednog od budimpeštanskih akvadukta. (...) Kao šahistu nedostajalo mu je malo mašte i agresivnog duha. Njegova pozicijska procjena, najveća kvaliteta pravog majstora, bila je izvrsna. Vrlo precizan igrač i visoki umjetnik konačnice, proslavio se kao stručnjak za damske završnice.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca8.html Capablanca on Maróczy]</ref> ** ''Lecciones elementales de ajedrez'' (Madrid, 1973.). * Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> ''(O desetoj partiji meča Lasker–Schlechter, 1910. godine.)'' * Što je neki igrač slabiji, to mu se čini da je snaga skakača veća, ali kako igrač napreduje u snazi, tako je za njega vrijednost lovca sve očiglednija i tako se povećava i njegovo vrednovanje lovca u odnosu na skakača.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', Sportska knjiga, Beograd, 1979., str. 30</ref> **''Osnove šaha'' (1920.) * Šah je vrlo logična igra i onaj koji može rasuđivati više logički i duboko trebao bi pobijediti.<ref>A. Smith, H. Tikkanen, ''The Woodpecker Method'', Quality Chess, 5. izdanje, 2023., str. 226</ref> * Odstupimo od znanosti. Šah nikada ne može dosegnuti svoj vrhunac slijedeći stazu znanosti... Pretvorimo, stoga, borbu tehnike u bitku ideja. ** ''Capablancinih sto najboljih partija'' (1947.) * Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) === Drugi o Capablanci === Ruski i sovjetski šahist i šesti svjetski šahovski prvak [[Mihail Botvinik]] rekao je o Capablanci sljedeće:&nbsp; *Mislim da je Capablanca imao najveći prirodni talent. Kada veliki pijanist svira, mi ne čujemo odvojene note, nego čujemo glazbenu sliku. Tako isto Capablanca nije stvarao odvojene poteze – stvarao je šahovsku sliku. Nitko se s njime u tome ne može usporediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/botvinnik.html Mikhail Botvinnik (1911-95)]</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance: *Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov je stil bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin je stil možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> Češki šahist židovskog porijekla [[Richard Réti]] usporedio je igru [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i Capablance: *Svestranim studiranjem Capablancinih partija spoznao sam konačno da on, umjesto Morphyjeva principa, koji teži što bržem razvoju figura, slijedi princip da svakoj ''poziciji'' koja nastane na ploči pronađe odgovarajući plan, kojem će u tijeku partije sve ostalo biti podređeno. Svaki potez koji ne doprinosi realizaciji zamišljenog plana, pa bio on i razvojni potez, predstavlja gubitak tempa. ** ''Nove ideje u šahu'' (1922.) Američki šahovski velemajstor [[Reuben Fine]] o Capablanci je rekao: *Capa je bio savršen primjer majstora intuitivnog tipa, koji vidi da je potez dobar, ali ne zna objasniti zašto. Sjećam se priče koju mi ​​je ispričao jaki amater iz Meksika, kojemu se Capa jednom ponudio da ga podučava. Gospodin je bio presretan i odmah se sutradan pojavio na satu. ‘U sicilijanskoj obrani’, objasnio je Capa, ‘nakon 1.e4 c5 najbolji potez je 2.Se2. ‘Zašto?’ – ‘No importa’, nije važno; to je najbolji potez.’ I to je bilo otprilike sve što je jadni amater mogao saznati; bio je to najbolji potez i to je bilo sve. Capina prosudba obično je bila ispravna, pa je ta apsolutna sigurnost u sebe bila neprocjenjiva vrijednost.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/sicilian.html The Sicilian Defence]</ref> Američki šahist i jedanaesti svjetski šahovski prvak, [[Bobby Fischer]], u radijskom je intervjuu 2006. godine o Capablanci rekao: *Morphy i Capablanca imali su ogroman talent, njih su dvojica moji favoriti. I Steinitz je bio jako velik. Aljehin je bio sjajan, ali nikada nisam bio njegov veliki obožavatelj. Možda je to samo moj ukus. Puno sam proučavao njegove partije, ali više volim Capablancu i Morphyja. Aljehin je imao prilično težak stil, Capablanca je bio puno briljantniji i talentiraniji, posjedovao je ''pravi lagani dodir''. Svi s kojima sam razgovarao, a koji su vidjeli Capablancu kako igra, još uvijek govore o njemu sa strahopoštovanjem. Kad biste mu pokazali bilo koju poziciju, odmah bi vam rekao pravi potez. Kad sam pedesetih godina odlazio u ''Manhattan Chess Club'', tamo sam susreo mnogo starijih ljudi koji su poznavali Capablancu, jer je on dolazio u Manhattan klub u četrdesetima – prije nego što je umro u ranim četrdesetima. Sa strahopoštovanjem su govorili o Capablanci. Nikada nisam vidio da se o nekom šahistu tako govori, ni prije ni poslije. Capablanca je stvarno bio fantastičan. Ali čak je i on imao svoje slabosti, pogotovo kada bi preigravali njegove partije s njegovim bilješkama, davao bi izjave poput ‘Moja igra i ostatak partije ne bi se mogli poboljšati.’ Ali onda igrate kroz poteze i vidite da to uopće nije istina. Ali ono što je bilo sjajno kod Capablance je to što je stvarno govorio ono što misli, govorio je ono što je vjerovao da je istina, govorio je ono što je osjećao. Capablancina supruga Olga u predgovoru postumno objavljene knjige ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: * Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka. U jednom intervjuu prisjećala se osobnosti svojega supruga: * Capa nikada nije plesao. Zamišljam da je to imalo veze s prilično čednim aspektom njegove prirode, njegovoj sklonosti privatnosti, njegovoj udaljenosti. Priznao je da mu nije stalo do toga da plešem jer je određena familijarnost bila neizbježna u načinu na koji su ljudi plesali zajedno. Nikada od tada nisam plesala, iako sam prije mogla plesati cijelu noć. (...) Nije bio religiozan. Čistoća, moralna i fizička, bile su među Capinim izvanrednim karakteristikama. Besprijekoran, gotovo elegantan, u svojim osobnim navikama, Capa nikada nije koristio proste riječi; niti je volio promiskuitetne priče. Čak su mu i tračevi bilo koje vrste bili neukusni.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref> Godine 1936. o svom je suprugu napisala: * Bio je krajnje tajnovit i ponosan te je radije boravio sam, iako bi, kada je to bilo potrebno i kako je zahtijevala njegova diplomatska funkcija, znao biti izuzetno šarmantan i zanimljiv. Izbirljive londonske novine opisivale su ga kao najbolje odjevenog i najzgodnijeg među njegovim kolegama. On je, međutim, bio potpuno nezainteresiran za publicitet koji ga je pratio kamo god bi krenuo. U njegovoj odbačenoj pošti pronašla sam pozivnice maharadža, pisma iz kuće Marlborough i od nekoliko tadašnjih poznatih ličnosti. Ostao je vrlo povučen čovjek, uvijek pristojan, pažljiv, ali i neuhvatljiv u onoj mjeri u kojoj je to uopće bilo moguće za svjetski poznatog čovjeka. Njegov je stav bio tipičan za europsku visoku klasu, izbjegavanje publiciteta. Vrlo često ne bi ni kupio novine u kojima je bio neki zgodan članak o njemu. Kada bih to primijetila, samo bi slegnuo ramenima. ‘Kada bih skupljao i čuvao sve novine koje su bile dovoljno ljubazne da mi posvete nešto svog prostora, morao bih kupiti kuću samo da ih u nju smjestim.’ Kasnije sam otkrila da je sačuvao svaku poruku koju sam mu napisala. Za mene je imao drukčija pravila – to je i sam izjavio nekoliko puta. Možda najljepša stvar koju mi je rekao bila je: ‘Ti si jedina osoba koja ne ometa moju samoću’. S posebnim čovjekom poput Cape moralo se znati kada treba šutjeti, kadikad i danima. Zatim, ako bi mu se raspoloženje promijenilo, trebalo je samo pronaći teme koje bi ga zanimale. Vidjeti to posebno zeleno svjetlo u njegovim očima, rijetku i neobičnu svjetlost koja bi ukazivala na njegov interes i pažnju, bio je najljepši osjećaj koji sam poznavala.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Američki romanopisac i scenarist [[Raymond Chandler]] u svojoj je knjizi ''The high window'' (''Visoki prozor'') iz 1942. godine napisao: * Bila je noć. Otišao sam kući, obukao svoju staru kućnu odjeću, postavio šahovske figure, smiješao piće i preigrao još jednu Capablancinu partiju. Trajala je pedeset i devet poteza. Prekrasan, hladan, nemilosrdan šah, gotovo jeziv u svojoj tihoj neumoljivosti. Kad se svršilo, neko sam vrijeme slušao kroz otvoren prozor i mirisao noć. Zatim sam odnio čašu u kuhinju, isprao je i napunio ledenom vodom te stao za sudoper, ispijajući je i gledajući se u zrcalo. ‘Ti i Capablanca’, rekao sam.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/chandler.html Raymond Chandler and Chess by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Jugoslavenski novinar, šahist i književnik [[Vasilije Medan]] u predgovoru prvog jugoslavenskog izdanja knjige ''Moja šahovska karijera'' (1937.) piše: * José Raúl Capablanca ime je najviše spominjano od 1911. godine do danas. Ono je najčešće stavljano pored imena Philidora, Morphyja i Steinitza, tih najvećih šahovskih genija. Dvadeset i šest godina prošlo je od sansebastijanskog turnira kada je cijeli svijet zastao, zadivljen, pred imenom Joséa Raúla Capablance, 22-godišnjeg sina Kube, zemlje sunca. San Sebastián darovao je Raúlu Capablanci pehar pobjede ništa manje vrijedan onoga koji je Hastings 1895. godine stavio pred Harryja Nelsona Pillsburyja. Otada njegovo ime svijetli najjasnijom svjetlošću. Snagom svoga genija on u šahovske partije užljebljuje kristale,&nbsp; kao kakav draguljar drago kamenje u plemeniti metal. Njegove partije ne sadrže mistiku, ne sadrže mrak. Pune su sunca, kao Kuba. Njegovo ime raste toliko uvis da upravo dobiva sve atribute jedne legendarne ličnosti. (...) Capablanca je neosporno najveći živi šahovski dar. Uostalom, to svi priznaju. Ali taj dar nije od one vrste koja se sreće po desetljeće, već po stoljeće. Istina, i Lasker je jedan šahovski div, i Aljehin je jedan gorostas, ali Capablanca je sav svijetao. U njegovim partijama nema ni traga od one Laskerove brutalnosti, od onoga grubijanstva kojim Lasker pobjeđuje, čak i u izgubljenim pozicijama, svoje protivnike. U Capablancinim partijama nema, isto tako, ni mrve one kompliciranosti jednoga Aljehina koja ide do razine na kojoj čovjeku mozak mora zastati. Ne, Capablancine partije su odmor, osvježenje. Njegove poteze svi razumiju, ali tek onda kada ih je on odigrao. Predbacivali su mu da je suh i jednostavan. Baš isto onako kako su ljudi govorili da Zmajeve pjesme nisu visoka umjetnost. Iz Capablancinih partija, kao iz pjesama Zmajevih, izbija jedna rijetka svježina, jedna neobična vedrina, jedno snažno okrijepljenje. To ga, kao umjetnika, izdiže iznad svih njegovih suvremenika.<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 7, 8</ref> == Otvaranja nazvana po Capablanci == * Capablancina varijanta tzv. Ortodoksne obrane u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 b6 8.cxd5 exd5 '''9.Lb5''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Variation|title=Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca Variation - Chess Openings - Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 c6 8.Ld3 dxc4 9.Lxc4 '''Sd5''';{{Efn|Nastavak 10.Lxe7 Dxe7 11.Se4!? poznat je kao '''Aljehinova varijanta'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Alekhine-Variation Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca, Alekhine Variation]</ref> Aljehin je taj potez često igrao u turnirskim partijama 1920-ih i 1930-ih godina, uključujući i šestu partiju Meča za svjetskog prvaka 1927. u Buenos Airesu protiv Capablance koja se završila remijem. Na Capablancin 10. potez 10...Db4+ Aljehin piše: „U kasnijim partijama Capablanca je birao točniji redoslijed poteza: 11...S5f6 i zatim Db4+, što ima dobru stranu da na d7 zadržava skakača koji potpomaže oslobađanje igre pomicanjem pješaka na c5 ili e5.“<ref>Aleksandar Aljehin, Moj put do svetskog prvaka, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 174</ref> Aljehin je u toj varijanti postigao i cijenjenu pobjedu protiv Laskera na turniru u [[Zürich]]u [[1934.]]<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 Alexander Alekhine vs Emanuel Lasker (1934) Baked a Lasker]</ref>}}<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-System |title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref><ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16</ref> * Capablancina varijanta Damine indijke: 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 b6 4.g3 Lb7 5.Lg2 Lb4+ 6.Ld2 Le7 7.O-O O-O 8.Sc3.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Indian-Defense-Fianchetto-Capablanca-Riumin-Variation-7.O-O-O-O-'''8.Nc3''' Queen's Indian Defense: Fianchetto, Capablanca, Riumin Variation] Chess.com. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> * Capablancina varijanta Nimcovičeve indijke (danas češće nazivana „klasičnom varijantom“): 1. d4 Sf6 2. c4 e6 4. Sc3 Lb4 '''5.Dc2''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/article/view/the-openings-of-world-champions-capablanca-and-the-nimzo-indian|title=Capablanca's Nimzo-Indian: World Champion Openings|first=Bryan|last=Smith (BryanSmith)|date=20. kol 2015.|website=Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta Engleskog otvaranja: 1.Sf3 d5 2.c4 c6 3.b3 Sf6 4.Lb2 '''Lg4''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/English-Opening-Caro-Kann-Defensive-System-Anglo-Slav-Capablanca-Variation|title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref> * Capablancina (Klasična) varijanta Caro-Kanna: 1.e4 c6 2.d4 d5 3.Sc3 (ili 3.Sd2) dxe4 4.Sxe4 '''Lf5'''. == Djela == U ovom se odjeljku mogu naći sva Capablancina šahovska djela (izuzimajući razne bilješke koje je za života pisao za nekoliko američkih i kubanskih šahovskih časopisa).<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca.html|title=Capablanca Goes Algebraic by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> * ''Udžbenik na španjolskome jeziku'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''A textbook in the Spanish language''), 1913. * ''Početnica šaha'' ([[španjolski jezik|šp]]. ''Cartilla de Ajedrez''), 1913.{{Efn|Pretisak izdanja nekoliko desetaka sekcija za početnike kubanske nedjeljne šahovske kolumne ''Diario de la Marina'' u razdoblju od 31. ožujka do 4. kolovoza 1912.{{sfn|Winter|1989.|p=41, 46}}}} * ''Knjiga Međunarodnog majstorskog turnira u Havani, 1913.'' (engl. ''The Book of the Havana International Masters' Tournament, 1913''), 1913. * ''Moja šahovska karijera'' (engl. ''My Chess Career''), autobiografija, 1920. * ''Osnove šaha'' (engl. ''Chess Fundamentals''), 1921.{{Efn|Zanimljivo je da su britanski kritičari kritizirali Capablancino prvo djelo ''Moja šahovska karijera'' jer su se u njemu mogle naći samo njegove pobjede.{{ni}} Kao odgovor na to, Capablanca je izdao knjigu sa svim njegovim dotadašnjim turnirskim porazima, ''Osnove šaha'': knjiga je sadržala samo 24 partije. Godine 1984. na upit koja je najbolje šahovska knjiga ikad napisana [[Mihail Botvinik|Botvinik]] je odgovorio: „Bez sumnje, ''Osnove šaha'' od Capablance. Još uvijek je aktualna i ima vrijednost za igrače svih kategorija.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca1.html José Raúl Capablanca Miscellanea]</ref>}} * ''Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera: s uvodom, rezultatima svih partija koje je komentirao prvak, zajedno sa statističkim podatcima i biografijama dvojice majstora'' (engl. ''The World's Championship Chess Match Played at Havana Between Jose Raul Capablanca and Dr. Emanuel Lasker: With an Introduction, the Scores of All the Games Annotated by the Champion, Together with Statistical Matter and the Biographies of the Two Masters''), 1921. * ''Šahovska početnica'' (engl. ''A Primer of Chess''), 1935.{{Efn|Knjiga je u algebarskoj notaciji dostupna [https://www.scribd.com/document/712289074/A-Primer-of-Chess-Algebraic-Notation ovdje].}} '''Postumno:''' * ''Posljednje šahovske lekcije'' (eng. ''Last Lectures''), 1967.{{Efn|Niz predavanja koje je preko radija Capablanca održao samo nekoliko mjeseci prije svoje smrti. Dok je pripremao ta predavanja, diktirao ih je svojoj supruzi Olgi Capablanca, koja ih je pretipkala. U tom su obliku dostupna i danas. U predgovoru Olga Capablanca piše: „(...) Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka.”<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 4</ref>}} == Bilješke == {{izvori|group=lower-alpha}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Moja šahovska karijera|publisher=Sportska knjiga|year=1986.|isbn=8671070247|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Osnove šaha|publisher=Sportska knjiga|year=1979.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Golombek|first=Harry|title=Capablanca's Hundred Best Games of Chess|publisher=G. Bell and Sons|year=1947.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Chernev|first=Irving|title=Capablanca's Best Chess Endings: 60 Complete Games|publisher=Dover publications|year=1982.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Hooper|first=David|title=The unknown Capablanca|publisher=Batsford|year=1975.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Sanchez|first=M. A.|title=Jose Raul Capablanca: A Chess Biography|publisher=McFarland|year=2015.|isbn=0786470046|location=Sjeverna Karolina, Jefferson}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=José Raúl Capablanca}} ;Knjige *[https://archive.org/details/15748865AJoseRaulMyChessCareer Moja šahovska karijera ''(My chess career)''] *[https://www.sources.com/SSR/Docs/Capablanca-ChessFundamentals.pdf&ved=2ahUKEwjI44z60d2IAxXD_7sIHTSuPSIQFnoECB8QAQ&usg=AOvVaw1tahs3xc3lJt6LrFllWEtd Osnove šaha ''(Chess fundamentals)''] *[https://ia801008.us.archive.org/30/items/aprimerofchess/A%20Primer%20of%20Chess.pdf Šahovska početnica ''(A primer of chess)''] *[https://xn--vidosechecsenligne-dwb.com/wp-content/uploads/2023/07/Capablanca-Jr-Last-chess-lectures.pdf Posljednje šahovske lekcije ''(Capablanca's last chess lectures)''] ;Mrežna mjesta * [https://web.archive.org/web/20080518050531/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Šahovska karijera Capablance] * [http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm Biografija na Chesscorner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110808205439/http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm |date=8. kolovoza 2011. }} * [https://web.archive.org/web/20101130061118/http://supreme-chess.com/famous-chess-players/jose-capablanca.html Jose Capablanca: ''download'' 240 njegovih partija u formatu .pgn] * [https://web.archive.org/web/20071006133744/http://www.muljadi.org/Capablanca.htm Capablancine partije na muljadi.org] * [http://www.wtharvey.com/capa.html 50 prelomnih pozicija u njegovim partijama] * [https://web.archive.org/web/20050320091409/http://batgirl.atspace.com/LaskerMagazine.html Laskerov šahovski magazin (veljača 1905.) objavljuje članak o Capablanci sa 16 godina] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/anecdotes.html Šahovske anegdote (eng. Chess Anecdotes)] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html Genij i princeza] * [https://web.archive.org/web/20060207092954/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Capablancin životopis] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine.html Knjige o Capablanci] ;Videozapisi *[https://www.youtube.com/watch?v=w9fh3Y72J3c Intervju Capablance i Euwea] *[https://www.youtube.com/watch?v=qiRUKqqqaok&t Rijetke snimke Capablance] ---- {{Redoslijed |prethodnik = [[Emanuel Lasker]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1921.]] – [[1927.]] |nasljednik = [[Aleksandar Aljehin]]}} {{GLAVNIRASPORED:Capablanca, José Raúl}} [[Kategorija:Kubanski športaši]] [[Kategorija:Šahisti]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] gad41rh6cj716vyap3ug4g65lsttnli 7469229 7469216 2026-05-26T22:20:20Z Šaholjubac 211973 7469229 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2024.}}{{Infookvir šahist |ime = José Raúl Capablanca |punoime = José Raúl Capablanca y Graupera |slika = José Raúl Capablanca 1931.jpg |država = {{Z+X|KUB}} |datum_rođenja = [[19. studenoga]] [[1888.]] |mjesto_rođenja = [[Havana]], [[Kuba]] |datum_smrti = [[8. ožujka]] [[1942.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]] |svjetski_prvak = [[1921.]] – [[1927.]] |važnija_djela = ''Moja šahovska karijera'' <br>''Osnove šaha'' }} '''José Raúl Capablanca y Graupera'''{{Efn|Ponegdje se Capablanca potpisivao s '''José Raoul Capablanca'''. Ta je inačica njegova srednjeg imena bila prisutna u nekim šahovskim knjigama i kolumnama onoga vremena.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>}} ([[Havana]], [[19. studenoga]] [[1888.]] – [[New York City, New York|New York]], [[8. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[kuba]]nski [[šah]]ist, [[diplomat]], [[spisatelj|autor]] i [[svjetski šahovski prvak|treći svjetski šahovski prvak]]. Bavio se i [[Publicistika|publicistikom]]. Bio je poznat po jednostavnoj i dinamičnoj igri te izvrsnoj vještini u završnici.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-graupera-jose-raul Capablanca y Graupera, José Raúl] HE. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Uzima se za jednog od najvećih šahista u povijesti. Zbog načina igre poznat je i kao „šahovski [[Mozart]]”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/mozart.html|title=‘The Mozart of Chess’ by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref><ref>[https://www.atticuschess.org.uk/famous_players.htm Famous Players] Spirit of Atticus. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/|title=Chess Interview: Kramnik on the World Champions|first=Mountain Finch|last=Staff|date=25. lis 2014.}}</ref> Rođen je 1888. u Havani u vojnoj utvrdi [[Castillo del Príncipe]]. Otac mu je bio vojni [[časnik]]. Šah je naučio igrati kao četverogodišnjak gledajući igre svog oca. S pet godina učlanio se u Havanski šahovski klub, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene dama.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=29}} Godine [[1901.]], u dobi od 12 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza rezultatom 4:3 (+4 –3 =6).<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80396 Capablanca - Corzo (1901)]</ref> Kao dijete učio je od partija [[SAD|američkih]] šahovskih legendi, [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]].<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Capablanca%20quotes.htm|title=Capablanca quotes}}</ref> Kasnije je o Pillsburyju napisao: „Učinak Pillsburyjevih predstava bio je trenutačan. Naelektrizirali su me i uz pristanak roditelja počeo sam posjećivati šahovski klub u Havani.”<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/capablanca.htm#:~:text=Capablanca+wrote,+%22Pillsbury's+displays.,Club+to+meet+stronger+players.|title=Capablanca|website=billwall.phpwebhosting.com}}</ref> Osvojio je naslov svjetskoga prvaka u [[Havana|Havani]] [[1921.]] godine pobjedivši u meču [[Njemačka|njemačkog]] šahista, [[matematičar]]a i [[filozof]]a [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] ne izgubivši niti jednu partiju (+4 –0 =10). Lasker je taj naslov prije Capablance nosio gotovo 27 godina. Naslov prvaka svijeta od Capablance preuzeo je [[Aleksandar Aljehin]] [[1927.]] godine u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] (+3 –6 =25). Uz [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]] i Laskera, Capablanca se smatra posljednjim velikim predstavnikom klasične epohe šaha, utemeljene na [[Wilhelm Steinitz|Steinitzovim]] učenjima. == Brzi uspon == === Djetinjstvo === Rođen je 19. studenog 1888. na Kubi, u obitelji vojnog časnika. Kako je naučio igrati šah opisao je u svojim knjigama i novinskim tekstovima: {{Navod|Nije mi bilo još ni pet godina kada sam jednom slučajno ušao u biro svoga oca i zatekao ga pri igri šaha s jednim gospodinom. Dotad ja uopće nisam vidio šah; figure su me zanimale te sam sljedećeg dana opet došao promatrati igru. Trećega dana dok sam promatrao igru, moj otac, još posve neiskusni novajlija, igrao je skakačem s jednog bijelog polja na drugo bijelo polje. Njegov protivnik, koji očigledno nije igrao bolje, nije to ni primijetio. Moj otac je dobio partiju, a ja sam ga tada nazvao varalicom i počeo ga ismijavati. Poslije manje svađe, kojom prilikom me otac umalo nije istjerao iz sobe, pokazao sam mu što je učinio. On me upitao otkuda i što ja znam o šahu. Odgovorio sam mu da ga mogu dobiti; on je rekao da je to nemoguće jer ja, vjerojatno, čak ni figure ne znam pravilno rasporediti. Pokušali smo igrati i – ja sam dobio. To je bio moj prvi nastup.<ref>José Raúl Capablanca, ''Moja šahovska karijera'', Sportska knjiga: Beograd, 1986., str. 28, 29</ref>}} Engleski šahist i šahovski pisac [[William Hartston]] primjećuje da je ova anegdota neobično slična anedgoti o prvim šahovskim iskustvima [[Paul Morphy|Paula Morphyja]].<ref>William Hartston, Kings of Chess: a history of chess traced through the lives of its greatest players, Pavilion Michael Joseph, 1985., str. 95</ref> Neki izvore navode da je gospodin o kojem Capablanca govori kubanski vojni časnik i političar Francisco de Paula Loño y Pérez koji je u to vrijeme za mnogih poslijepodneva igrao šah s Capablancinim ocem.<ref>[https://www.escacsstaeugenia.cat/por-que-se-celebra-el-19-de-noviembre-el-dia-internacional-del-ajedrez/ ¿Por qué se celebra el 19 de noviembre el Día Internacional del Ajedrez?] Club d'Escacs Santa Eugènia. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Perez je od siječnja 1907. do svoje smrti u lipnju iste godine bio je i ministrom rata Kube.<ref>[https://www.senado.es/web/conocersenado/senadohistoria/senado18341923/senadores/fichasenador/index.html?id1=1604 LOÑO PÉREZ, FRANCISCO] Senado.es. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> [[Datoteka:Capablanca jogando com o seu pai.jpg|mini|200px|Četverogodišnji Capablanca tijekom šahovske partije s ocem, 1892. godina.]] Capabanca je svoj prvi doživljaj šaha opisao riječima: {{Navod|Iako sam tada imao samo četiri godine, ubrzo sam mogao cijeniti činjenicu da se partija šaha može usporediti s vojnom bitkom – nešto što uključuje napad od strane jednog igrača, a obranu od strane drugog. Radnje ove prirode uvijek su na mene ostavljale dubok dojam. Sjećam se s kakvim sam užitkom slušao priču vojnika o zauzimanju [[Reduta|redute]] ili hvatanju vojske u zamku. Stoga vjerujem da je moja rana i vrlo jaka privlačnost prema igri šaha bila posljedica jedinstvenog sklopa uma koji sam razvio kao rezultat svojega vojnog okruženja, a također i osebujne [[Intuicija|intuicije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca4.html|title=Capablanca: How I Learned to Play Chess (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} Capablanca je [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] prvi puta sreo u dobi od 18 godina u njujorškom ''Manhattan Chess Clubu''. Značajan je bio tijek susreta: {{Navod|(…) Odvedeni smo u kut sobe gdje je muškarac srednjih godina, s poprilično velikom glavom, sjeo ispred ploče diskutirajući jednu partiju u tijeku. Nisam znao nikoga, i nitko nije znao mene. Niski je čovjek bio slušan s očitim respektom onih oko stola. Gledajući s posebnim zanimanjem, iznenadio sam se kad sam vidio kako drugi pristaju na poteze i objašnjenja koja su bila donekle iznad mene. Moja me mladenačka uobraženost natjerala da pomislim da je ono što sam čuo apsurdno i da je mali čovjek bio slab igrač. U jednom ili dva navrata bio sam na ivici da se umiješam kako bih proturječio cijenjenoj personi. Srećom, moja stara navika da gledam, bez riječi, spasila me od krajnje ponižavajućeg iskustva, jer sam nekoliko minuta kasnije predstavljen malom čovjeku, koji je bio ništa manje doli veliki dr. E. Lasker, tadašnji svjetski prvak.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html|title=Reminiscences by Capablanca (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} === Porijeklo === Malo je poznato o Capablancinom porijeklu, no postoje izvori koji sugeriraju da su Capablancini predci bili [[Talijani|talijanskog]] porijekla. Izvorno prezime obitelji bilo je ''Cappa Bianca'', što znači „bijeli kaput”. To je prezime preoblikovano u Capablanca kada su se doselili u [[Španjolska|Španjolsku]], za vrijeme vladavine [[Karlo IV., španjolski kralj|Karla IV.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/winter70.html|title=Chess Notes by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> ===Proboj u svjetski vrh i San Sebastián=== ==== Meč s Marshallom 1909. ==== Godine [[1909.]], s dvadeset godina, Capablanca je dobio meč protiv prvaka SAD-a [[Frank James Marshall|Franka Marshalla]] uvjerljivim rezultatom +8 –1 =14. To je bio prvi veliki rezultat Kubanca u njegovoj dugogodišnjoj karijeri. Kako je Marshall tada držao naslov prvaka SAD-a, a ovim porazom nije želio prepustiti taj naslov Capablanci opravdavajući to činjenicom da u to vrijeme Capablanca još nije bio američki državljanin, ovim je pothvatom potonji sebe prozvao ''prvakom Amerike''.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)]</ref> ==== Dvije studije ==== Ostale su zabilježene samo dvije Capablancine šahovske kompozicije. Prvu je rujanski broj iz [[1908.]] godine časopisa ''Lasker's Chess Magazine'' opisao kao „izvorni doprinos i vrlo zanimljivu ratnu varku. Više lijepu nego tešku (...)”. No, [[Edward Winter]] točnost objavljenog rješenja dovodi u pitanje.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 13–14</ref> {{Chess diagram | tleft |clear=left | Capablanca, Lasker's Chess Magazine, 1908.{{Efn|Iako je prvotno zadatak studije glasio „Bijeli na potezu dobiva”, Capablancinu je ideju 1960. godine oborio čuveni gruzijski šahovski kompozitor Genrikh Kasparjan.}} | | || || || | || ||| ||rd | | |pd| | |pd | pd | |kd | | pd || ||pd | | | | ||||pd | | | ||kl| nl || pd | | | | | | | | | | | rl | | | | || |Unatoč paradoksalno obećavajućoj poziciji za bijelog, ishod je remi. }} Capablancina iduća i jedina kompozicija koju je za preostala života skladao, pojavila se 22. siječnja [[1910.]] na stranici 133 šahovskog časopisa ''The Chess Weekly''. Pozicija je dana sljedećim dijagramom. {{Chess diagram |tleft |clear=left |José Raúl Capablanca, 1910. | | | | | |ql | | | | | | | | | | || | | | | | | | | | | | | | | | | |kl | | | | | pd | | | | | | | pd |kd | |pl | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} ==== Turnir u San Sebástianu 1911. ==== Marshall je inzistirao da Capablanca sudjeluje na turniru u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]]u u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[1911.]] godine. To je bio jedan od najznačajnijih turnira tog vremena; svi vodeći svjetski šahisti, osim svjetskog prvaka [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]], sudjelovali su u njemu. Capablanca je zaplovio na poznatom brodu [[RMS Lusitania]] 8. veljače 1911. godine. Turnir je započeo 20. veljače i trajao do 17. ožujka.<ref>[https://en.chessbase.com/post/110-years-ago-capablanca-wins-in-san-sebastian 110 years ago: Capablanca wins in San Sebastián] ChessBase. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Na početku turnira, Ossip Bernstein i [[Aron Nimcovič]] zamjerali su sudjelovanje Capablanci zbog toga što dotada nije osvojio niti jedan značajan turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i nagradu za ljepotu ([[engleski|eng.]] ''brilliancy prize''), Bernstein je potvrdio da je Capablanca vrlo talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir. Nimcovič se uvrijedio kada je Capablanca prokomentirao, gledajući ga kako igra jednu brzopoteznu partiju, da bi nedokazani šahisti trebali držati jezik za zubima u nazočnosti boljih. Capablanca je ubrzo izazvao Nimcoviča na seriju brzopoteznih partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni su šahisti zaključili da Capablanci nema ravnog u [[brzopotezni šah|brzopoteznom šahu]].<ref>Aleksandar Aljehin, 107 Great Chess Battles, Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref> [[Datoteka:Saint-Sébastien Tournoi de maîtres 1911.jpg|mini|Sudionici turnira u San Sebastijánu.]] Capablanca je u konačnici zapanjio cijeli šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom. Time je završio ispred [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], [[Carl Schlechter|Carla Schlechtera]] i [[Siegbert Tarrasch|Siegberta Tarrascha]]. Lasker je tada o Capablanci za njujorški ''Evening post'' izjavio:<ref>José Raùl Capablanca, Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera, 1921., str. 8</ref> {{Navod|Svijet bi dobio malo da je postao inženjerom; šahovski svijet time bi sigurno bio siromašniji.}} Godine 1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na meč za [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]]. Lasker je prihvatio izazov, ali i postavio sedamnaest uvjeta za susret. Budući da Capablanca nije prihvatio neke od uvjeta, susret se nije odigrao sve do 1921. godine. === Publicistika i diplomacija === Od 1912. do 1915. godine Capablanca izdaje šahovski magazin u Havani.<ref>{{Cite web|url=https://members.tripod.com/hsk_chess/capablanca.html|title=Jose Raul Capablanca y Graupera|website=members.tripod.com}}</ref> U rujnu [[1913.]] dobiva posao u Ministarstvu vanjskih poslova Kube,<ref>J. Du Mont, Memoir of Capablanca, 1959., H. Golombek, Capablanca's hundred best games of chess. G. Bell & Sons., str.&nbsp;1–18</ref> što mu je omogućilo financijsku sigurnost tijekom ostatka života: „Nije imao posebne dužnosti, ali se od njega očekivalo da djeluje kao neka vrsta veleposlanika, poznate osobe koja će staviti Kubu na kartu gdjegod putovao.”<ref>Hooper, D. i Whyld, K. 1992. [https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_Companion_to_Chess.html?id=160YAAAAIAAJ&redir_esc=y The Oxford companion to chess], drugo izdanje. Oxford. str. 58.</ref> === Nastavak šahovskih aktivnosti === Godine 1913. u [[Rusija|Rusiji]] je održan egzibicijski meč ''Savorin Cup'' između Capablance i trojice mladih uzdanica ruskog šaha: [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], Eugena Znosko-Borovskog i Fjodora Dus-Hotimirskog (poznatog po „Zmajevki”, poznatoj varijanti [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 |title=Savorin Cup (1913)|website=www.chessgames.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20024 |title=The chess games of Fyodor Duz-Khotimirsky|website=www.chessgames.com}}</ref> Capablanca je odigrao po dvije partije sa svakim, a izgubio je samo jednu<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1151947 "Dominant Gene"]</ref> – onu protiv Znosko-Borovskog (značajnog ruskog šahista koji je poznat po svojoj knjizi ''Umjetnost šahovske kombinacije'').<ref>[https://archive.org/details/artofchesscombin00euge| The art of chess combination; a guide for all players of the game]</ref> Capablanca bi turnir bio osvojio tek u slučaju da dobije sve partije, a turnir u suprotnom ide u ruke najbolje plasiranom od ostale trojice. Zato je pobjednik bio Eugene Znosko-Borovski. Ovaj je turnir povijesno značajan i po tome što bilježi prvi susret kasnijih rivala – Capablance i Aljehina, koji će od Kubanca preuzeti titulu 14 godina kasnije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 Savorin Cup (1913)] Chessgames. Pristupljeno 24. listopada 2025.</ref> [[File:Capablanca vs Alekhine 1914.jpg|thumb|Capablanca (desno) i Aljehin (lijevo), završna pozicija njihove prve službene partije vidljiva s demonstracijske ploče, Savorin Cup, 1913.]] U [[Beč]]u u ožujku 1914. godine odigrao je konzultacijsku partiju s [[Richard Réti|Richardom Rétijem]] protiv austrijsko-mađarskog majstora Hugoa Fähndricha i austrijskog majstora i filozofa Arthura Kaufmanna. Partiju su anotirali Réti (''Nove ideje u šahu''), Capablanca (''Moja šahovska karijera'') i Lasker (''Udžbenik šaha''), a uzima se za ogledni primjer kako iskoristiti minimalne prednosti u završnici ograničavajući manevarski prostor protivnikovim topovima forsirajući protivnika na pokretanje vlastitih pješaka.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316948 Faehndrich / Kaufmann&nbsp;vs&nbsp;Reti / Capablanca] Chessgames. Pristupljeno 10. siječnja 2026.</ref> === Prvi susret s Laskerom === Na velikom turniru [[1914.]] godine u [[Sankt-Peterburg]]u, uz prisustvo većine svjetski poznatih šahista (osim onih iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) Capablanca je prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. Ponovno je osvojio nagradu za ljepotu susretom protiv Bernsteina i ostvario vrlo cijenjene pobjede protiv [[David Janowski|Davida Janowskog]], Nimcoviča i Aljehina. Međutim, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja završio tek na drugome mjestu, s 13 bodova te svega pola boda manje od prvoplasiranog Laskera. Ipak, pobijedio je Aleksandra Aljehina, koji je završio na trećemu mjestu.{{Efn|Aljehin je poslije o Capablanci napisao: „Njegov je neusporedivi talent postao poznat u vrijeme turnira u Petrogradu 1914., kada sam ga i ja osobno upoznao. Ni prije ni poslije nisam vidio – a ne mogu ni zamisliti – tako zapanjujuću brzinu šahovskog shvaćanja kakvu je posjedovao Capablanca one epohe. Dovoljno je reći da je svim majstorima iz Sankt Peterburga dao [vremensku] prednost od 5 : 1 u brzopoteznim partijama – i pobijedio! Uza sve to uvijek je bio dobre volje, miljenik dama i uživao u izvrsnom zdravlju – zaista blistava pojava. To što je bio drugi iza Laskera mora se u potpunosti pripisati njegovoj mladenačkoj umišljenosti – već je igrao jednako dobro kao Lasker.”<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref>}} Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] nakon turnira proglasio pet dobitnika nagrada za [[Šahovski velemajstor|šahovske velemajstore]] (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla), no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II]</ref> [[File:CAPABLANCA, JOSE R. CUBAN CHESS PLAYER; WORLD CHAMPION LCCN2016866175 (cropped).jpg|thumb|Raúl Capablanca, 1915.]] == Život i karijera == === Meč s Kostićem u Havani === Kao preludij za prvenstvo svijeta, Capablanca je u proljeće [[1919.]] u [[Havana|Havani]] odigrao meč sa [[Kraljevina Jugoslavija|srpskim]] majstorom Borislavom Kostićem. Do tog meča njih su dvojica odigrali svega četiri partije i sve su završile remijem.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=199}} Iako se meč trebao sastojati od osam partija, nakon pete je partije Kostić predao meč.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80032|title=Capablanca - Kostic (1919)|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Sava Gerdec Kostiću jednom rekao: „Señor Capa igra poput Boga i, moj dragi Borise, nije moguće učiniti ništa.”{{Sfn|Winter|1989.|p=95}} Kostić je odgovorio: „Čini se, Sava, da si u pravu.” Pobjedivši svih pet partija Capablanca će kasnije tvrditi da je bio na vrhuncu upravo u meču protiv Kostića.{{Sfn|Winter|1989.|p=158}} === Meč za svjetski naslov === Uvidjevši da Capablanca postaje odviše dobar, [[Emanuel Lasker]], tadašnji svjetski prvak, prepustio mu je 1920. godine naslov prvaka rekavši mu:<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref> {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.}} Sudeći po šahovskim publikacijama toga vremena, nije bilo prihvatljivo da Capablanca postane prvak na ovaj način: osjećalo se da bi Lasker mogao odustati od naslova svjetskog prvaka, ali smatralo se da nije imao pravo imenovati Capablancu prvakom. Kasnije je Lasker, 1920. godine, pristao odigrati meč kao izazivač.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca2.html|title=How Capablanca Became World Champion by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Odigrali su susret u [[Havana|Havani]] 1921. godine i Capablanca je pobijedio Laskera s četiri pobjede uz deset remija i bez poraza (+4 –0 =10). Takav podvig osvajanja titule svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok [[Vladimir Kramnik]] 2000. godine nije pobijedio [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] (+2 –0 =13). === Aktivnosti poslije osvajanja naslova === Novi svjetski prvak imao je prevlast na velikom turniru u [[London]]u 1922. godine. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je uvjerljivo bio najbolji, osvojivši prvo mjesto s cijelih 1.5 bod više od najbližeg pratitelja Aljehina. Rezultat koji je ostvario na turniru bio je +11 –0 =4. Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, [[Akiba Rubinstein]] i Efim Bogoljubov. Najpoznatije su Capablancine partije s tog turnira one protiv Znosko-Borovskog i engleskog šahovskog majstora Freda Yatesa. Tartakower je kasnije o turniru napisao: „…Uza stalni osmijeh, uz šetnju od stola do stola ili uz razgovor sa svojim poznanicima, obavio je señor Capablanca, lako i graciozno, svoj moćni posao…”{{Sfn|Capablanca|1986.|p=13}} === Turnir u New Yorku 1924. === Godine [[1924.]] održan je veliki turnir u [[New York]]u. Ovaj turnir izdvaja se po tome što je na njemu Capablanca doživio prvi turnirski poraz nakon gotovo osam godina izgubivši partiju protiv [[Richard Réti|Richarda Rétija]], jednog od vodećih predstavnika tzv. „hipermodernista”. Naime, Capablanca je zadnji puta izgubio partiju 1916. godine protiv Oscara Chajesa.<ref>{{Citiranje enciklopedije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Partija je značajna i zato što ju je Réti otvorio potezom 1.Sf3, uz Englesko otvaranje najznačajnijim „hipermodernim” otvaranjem koje je nazvano njemu u čast, pa se ova partija simbolički uzima kao kraj apsolutne prevlasti konzervativnog (klasičnog) stila igre te se počinju sve češće rabiti tzv. indijske obrane kao što su Kraljeva i Nimcovičeva indijka, ali i do tada sporedna otvaranja poput [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]], koja će procvat doživjeti neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata.]]{{Ni}} Rezultat koji je ostvario na turniru u [[New York]]u bio je +10 –1 =9. Zanimljivo, završio je kao drugi na turniru, iza prvoplasiranog Laskera, a ispred Aljehina. Laskera je Capablanca pobijedio u izravnom susretu. [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Capablanca, koji je tada imao 35 godina, nekoliko je dana prije početka turnira u časopisu ''American Chess Bulletin'' izjavio da se planira umiroviti i da je zaigrao na turniru samo zato što se radilo o prvom velikom međunarodnom turniru na američkom tlu u 20 godina (poznati turnir u Cambridge Springsu održan je 1904. godine). Također, rekao je da je uvijek spreman braniti titulu, a u slučaju da ju obrani, spreman se potpuno umiroviti bez da time drugim igračima stvara teškoće oko održavanja meča za svjetskog prvaka. Ipak, nakon Laskerove neočekivane pobjede u New Yorku, u srpnju je za iste novine objavio da je prinuđen promijeniti planove jer bi, u slučaju da se umirovi, „naslov svjetskog prvaka išao Laskeru”, što bi vratilo stare probleme organiziranja mečeva za svjetskog prvaka.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/retirement.html Retirement from Chess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> === Diplomacija i ''Time'' === [[Datoteka:José Raúl Capablanca-TIME-1925.jpg|mini|Naslovnica časopisa ''Time'' na kojoj je Capablanca, 7. prosinca 1925.]] Između šahovskih aktivnosti Capablanca je odrađivao i brojne intervjue. U prosincu [[1925.]] godine dospio je na naslovnicu američkog časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. === Karijera do gubitka naslova === Godine [[1925.]] održan je turnir u [[Moskva|Moskvi]] na kome je Capablanca osvojio treće mjesto, iza Bogoljubova i Laskera. Na slobodan dan tijekom turnira Capablanca je otputovao sve do [[Lenjingrad]]a kako bi odigrao simultanku protiv trideset igrača prve kategorije. Nakon napornih pet i pol sati igre postigao je rezultat +18 –4 =8. Među igračima koji su ga pobijedili bio je i budući svjetski prvak, tada 14-godišnji [[Mihail Botvinik]].{{Sfn|Winter|1989.|p=298}}{{Efn|Partiju je moguće pogledati [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031635&kpage=1#kibitzing ovdje]].}} Botvinik ne samo da pobijedio Capablancu trinaest godina kasnije (AVRO 1938.), već je i postao svjetskim prvakom 1948. godine. [[Slika:Capablanca Chess Fever SU 1926.jpg|thumb|Isječak iz filma ''Šahovska groznica'' u kojem je u prvom planu Capablanca.]] Tijekom turnira u Moskvi Capablanca je glumio u [[Sovjetski Savez|sovjetskome]] [[nijemi film|nijemom filmu]] ''Šahovska groznica'' ([[engleski|eng]]. ''Chess Fever'') ruskog redatelja Vsevoloda Pudovkina.<ref>{{Cite web|url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=29951|trans-title=Šahovska groznica |title=Šahamatnaja gorjačka|website=mojtv.hr}}</ref> Godine 1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobijedivši [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Vidmara i Spielmanna s 2.5:1.5, Nimcoviča s 3:1 i Marshalla s 3.5:0.5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, s čak 2.5 boda ispred Aljehina. Zanimljivo je da su jedino [[Austrija|austrijski]] majstor [[Rudolf Spielmann]] (+2 –2 =8) i [[Estonija|Estonac]] [[Paul Keres]] (+1 –0 =5) imali nenegativne rezultate protiv Capablance. Capablanca je u ljeto iste godine otputovao u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a meč s Aljehinom počinjao je u rujnu. U kolovozu 1927. obišao je [[Brazil]] i odigrao dvije šahovske simultanke na kojima je potvrdio svoju dominaciju. Na jednoj od njih postigao je briljantnu pobjedu matnom kombinacijom protiv Souze Camposa.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter131.html 9308. Capablanca in Brazil] Chess Notes. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1387584 Jose Raul Capablanca&nbsp;vs&nbsp;Souza Campos: "Simultaneous Combustion"] Chessgames. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref> Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira i uspjeha u simultankama postao previše siguran u sebe, podcjenjujući pritom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskoga prvaka. U meč je ušao bez značajne fizičke i teorijske pripreme.<ref>[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/bio-je-rodjeni-genij-i-najveci-talent-ikad-no-bahatost-i-lijenost-su-ga-kostale-svega/2702550.aspx Bio je rođeni genij i najveći talent ikad, no bahatost i lijenost su ga koštale svega] Index.hr. Pristupljeno 14. rujna 2025.</ref> === Meč protiv Aljehina === Iste godine odigran je meč za titulu prvaka svijeta između Capablance i Aljehina. Rezultat je, nakon 34 odigrane partije, bio +3 –6 =25 u Aljehinovu korist. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Turnir je poznat i po intenzivnoj uporabi [[Damin gambit|Daminog gambita]], što je vjerojatno uzrokovano nedostatkom Capablancine pripreme. Mnogi smatraju kako je Aljehinov bolji psihološki pristup igri pridonio ishodu meča.<ref>Jurij Jurjevič Gornjak, Vještina obrane, Caissa commerce, Beograd, 2005., str. 100</ref> [[Datoteka:Alekhine Capablanca WCC 1927.jpg|mini|lijevo|Aljehin (lijevo) i Capablanca (desno) na svjetskom šahovskom prvenstvu u [[Buenos Aires]]u 1927.]] Ovim je turnirom Capablanca izgubio naslov svjetskog prvaka, predavši 34. partiju meča 29. studenog 1927. uz čestitnu notu: „Dragi gospodine Aljehinu, predajem partiju. Vi ste, dakle, prvak svijeta i čestitam Vam na tom uspjehu.”{{Sfn|Winter|1989.|p=203}} Ipak, Capablanca se nije pojavio na završnoj ceremoniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54140|title=Capablanca - Alekhine World Championship Match (1927)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Nakon gubitka naslova === Aljehin od tada počinje izbjegavati mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od [[Max Euwe|Euwea]], nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom [[Nottingham|notingemskom]] turniru na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku zaigrati s njim i trijumfirao je u oba izravna susreta. Po gubitku naslova svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon gubitka titule, u kasno ljeto 1928., osvaja drugo mjesto na turniru u [[Bad Kissingen|Bad Kissingenu]], s jednim bodom iza [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]], a ispred Rubinsteina, Euwea, Nimcoviča, Rétija, Marshalla i drugih jakih igrača.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79441 Bad Kissingen (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dva tjedna iza toga neporažen osvaja prvo mjesto u Budimpešti ispred Marshalla, Spielmanna i drugih,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=81944 Budapest (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a u ranu jesen iste godine također neporažen osvaja prvo mjesto na značajnom [[Berlin]]skom turniru ispred Nimcoviča, Spielmanna, Tartakowera, Rubinsteina, Rétija, Marshalla i Tarrascha. Uspjeh je to koji je nagovijestio kontinuitet dominacije Kubanca i nakon gubitka svjetskog naslova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79439 Berlin (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Godine 1929. osvaja turnire u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Barcelona|Barceloni]]. U iduće dvije godine osvaja redom prvo i drugo mjesto u [[Hastings]]u (iza Euwea), a potom 1931. turnir u [[New York]]u. Nakon ovog turnira Capablancina karijera poprima zaokret i njegova dominacija kratkotrajno kopni; osvojio je tek četvrto mjesto u Hastingsu 1934. i četvrto mjesto na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] 1935. godine. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|britanskome]] [[Margate]]u osvaja drugo mjesto 1935. i 1936. godine. Capablanca ponovno počinje osvajati turnire. Na velikom moskovskom turniru 1936. pobjeđuje Laskera u izravnom susretu. Capablanca je igrao Sicilijansku obranu, navodno na poticaj sovjetskog majstora Jakova Rohlina.<ref>{{Cite web|url=https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/|title=Lasker-Capablanca (3rd Moscow International, 1936), with annotations by Capablanca.}}</ref> Iste je godine osvojio veliki notingemski turniri pobjedivši igrača poput [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Max Euwe|Euwe]]a (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Reshevskog, Aljehina i Flohra. U [[Semmering]]u 1937. osvaja treće mjesto (iza Keresa i Finea), a 1938. prvo mjesto u Parizu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1033817 Capablanca - Paris 1938] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dok je sa svojom suprugom Olgom odsjedao u poznatom hotelu Régina u Parizu (nedaleko čuvenog muzeja [[Louvre]]), odigrao je ležernu partiju protiv Saviellyja Tartakowera. Partiju je dobio, a zapis partije poklonio je svojoj supruzi.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref> [[Datoteka:Hôtel Regina au début du 20ème siècle.jpg|thumb|Zgrada hotela ''Régina'' početkom 20. stoljeća.]] Iste je godine na povijesnom turniru koji je sponzorirala nizozemska radiotelevizijska kuća AVRO osvojio sedmo mjesto,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79229 AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a taj se rezultat pripisuje njegovu izrazito naurušenom [[Kardiovaskularni sustav|kardiovaskularnom]] zdravlju, a neki izvori sugeriraju i to da je u čuvenoj partiji protiv Botvinika Capablanca doživio blagi moždani udar. AVRO turnir simbolički predstavlja prijevojnu točku u povijesti šaha. To je posljednji veliki turnir [[Drugi svjetski rat|predratne generacije šahovskih prvaka]]. Partija u kojoj je Botvinik pobijedio Capablancu uzima se za [[arhetip]] dominacije nove generacije šahista, uglavnom [[SSSR|sovjetskih]], nad starom, koji su bili prvi koji su u šah uveli potpuni [[sport]]ski profesionalizam i obveznu radnu etiku.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031957 Mikhail Botvinnik&nbsp;vs&nbsp;Jose Raul Capablanca "The Blossoming Brilliance of Botvinnik" AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> Svoj je rezultat na AVRO turniru Capablanca opisao u [[Argentina|argentinskom]] časopisu ''El Gráfico'': {{Navod|Na AVRO turniru igrao sam pod fizičkim uvjetima koji su bili apsolutno abnormalni. Iako nisam ažuran u pogledu šahovske literature, otvaranja sam igrao dobro u svim svojim partijama iz jednostavnog razloga jer imam [[razum]]. No, nakon prvih tri sata igre, počeo sam osjećati kako mi se glava razdvaja. Bilo je nemoguće za mene misliti i koordinirati ideje. Protiv Finea imao sam dvije dobivene partije; protiv Aljehina sam trebao dobiti jednu partiju; i još jednu protiv Keresa, zahvaljujući poziciji koju sam savjesno gradio. Ipak, u trenutku pretvorbe prednosti u pobjedu, otkrio sam da moj mozak ne funkcionira pa sam nastavio igrati ne svojom glavom, već svojim rukama. Unatoč ljutoj hladnoći [[Nizozemska|Nizozemske]] u studenom, uronio sam svoju zakrčenu glavu u ledenu vodu da je očistim, ali bez ikakva rezultata... Dakle, sudjelovao sam na AVRO turniru igrajući poput [[automaton]]a nakon trećega sata i zato je razumljivo kako često nisam uspijevao pobijediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/avro.html AVRO, 1938 by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>}} Godine 1939. neporažen je osvojio treće mjesto na turniru u Margateu, zadnjem od serije pet turnira u tom gradiću, iza Keresa i Flohra. Ovaj će turnir označiti kraj turnirske karijere Kubanca.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79516 Margate (1939)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> == Posljednje godine == Na [[Šahovska olimpijada 1939.|osmoj šahovskoj olimpijadi]] u [[Argentina|Argentini]] [[1939.]] godine, Capablanca završava svoju bogatu karijeru sjajnim priznanjem za prvog igrača turnira i osvajanjem individualne zlatne medalje.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/jose_raul_capablanca.html|title=The chess games of Jose Raul Capablanca|website=www.chessgames.com}}</ref> Karijera slavnog Kubanca ušla je u legendu i postala temom brojnih šahovskih knjiga. Najznačajniji šahovski povjesničar 20. i 21. stoljeća, [[Edward Winter]], njegovu je karijeru sažeo u svojem monumentalnom djelu ''Capablanca'', koje se i danas smatra jednom od najboljih knjiga o šahu uopće.<ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}</ref> === Smrt === Dva dana prije njegove smrti 1942. godine [[Vena|vaskularni]] kirurg dr. A. Schwartzer rekao je Capablanci da je njegov život ugrožen i da pod svaku cijenu izbjegava stres, na što je Capablanca odgovorio da to nije moguće jer su njegova bivša žena i djeca protiv njega započeli [[Parnica|sudsku parnicu]]. Ovaj je detalj otkrio sâm Schwartzer u pismu Capablancinoj udovici Olgi u studenom 1942. godine.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter92.html 7537.&nbsp;In Memoriam&nbsp;(C.N. 7497)] Chess Notes. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Capablancina supruga Olga prisjeća se: {{Navod|Bolnica Mount Sinai, 8. ožujka 1942. Capa je bio u nesvijesti. Liječnici su rekli da se nad njim mora izvršiti operacija koja je bila posljednja nada. Predložili su mi da izađem, možda da prošetam. Pozvat će me ako bude potrebno. Potom sam se našla na ulici u blizini ulaza u bolnicu. Nekoliko koraka do ugla. Zaustavila sam se kada sam ugledala zvijezdu na sumračnom nebu. Koje je vrijeme bilo, nisam znala. Činilo se da je zvijezda na časak bljesnula posebnim sjajem. Međutim, najedanput se ugasila. I magla se zgusnula. Zavladala je posebna tišina na nebu. Na ulici. U mojem srcu. Znala sam da je Capa umro.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref>}} Dok je promatrao ležernu partiju u ''Manhattan Chess Clubu'', Capablanci je naglo pozlilo. Zatražio je pomoć u skidanju kaputa i ubrzo nakon izgubio [[svijest]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca13.html Capablanca’s Death] ChessNotes. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> Žurno je prevezen u Mount Sinai Hospital, u bolnicu u kojoj je Lasker preminuo godinu dana ranije. Capablanca je preminuo idućeg jutra, 8. ožujka 1942. godine, a kao uzrok smrti navodi se moždani udar uzrokovan nasljednom [[Hipertenzija|hipertenzijom]].{{Sfn|Winter|1989.|p=306}} U potpunoj autopsiji koju su proveli liječnici Moschcowitz, Prill i Levin uočeno je kako je Capablancin desni [[talamus]] bio gotovo potpuno uništen, a na njegovom se mjestu nalazio [[hematom]] duljine i širine oko 5 cm. Ventrikularni sustav bio je preplavljen krvlju. Također, Capablancin je srčani mišić bio mase oko 500 g, što je za gotovo 200 grama više od zdravog srca.<ref>{{Cite journal|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11620526/|title=Capablanca's stroke: an early case of neurogenic heart disease. Cuban-world-champion of chess 1921-1927|first1=O.|last1=Hernandez-Meilan|first2=M.|last2=Hernandez-Meilan|first3=C.|last3=Machado-Curbelo|date=6. kol 1998.|journal=Journal of the History of the Neurosciences|volume=7|issue=2|pages=137–140|via=PubMed|doi=10.1076/jhin.7.2.137.1866|pmid=11620526}}</ref> Capablancin sprovod održan je tjedan dana kasnije, 15. ožujka 1942., a za sprovod se osobno pobrinuo predsjednik Kube [[Fulgencio Batista]].<ref>[https://c250.columbia.edu/c250_celebrates/remarkable_columbians/jose_raul_capablanca.html José Raúl Capablanca - Columbia 250]</ref> Lasker je jednom o Capablanci rekao: {{Navod|Poznavao sam mnoge šahiste, ali među njima bio je samo jedan genij: Capablanca! Njegov je ideal bio pobijediti manevriranjem. Capablancina genijalnost otkriva se u njegovom ispitivanju protivnikovih slabih točaka. Njegovom oštrom oku ne može pobjeći ni najmanja slabost protivnika.<ref>{{Cite web|url=https://woochess.com/en/series/best-games-of-jose-raul-capablanca|title=The best Games of Jose Raul Capablanca|website=Woochess}}</ref>}} Iako su bili neprijatelji za šahovskom pločom te nimalo bliski izvan nje, rivalstvo Joséa Capablance i Aleksandra Aljehina ostaje kao jedno od najvećih u povijesti. Nakon smrti Capablance, Aljehin je odao počast legendarnom Kubancu riječima: {{Navod|Capablanca je prerano otet iz svijeta šaha. Njegovom smrću izgubili smo velikog šahovskog genija čijega sličnog više nikada nećemo vidjeti.<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |title=Town Topics Chess Forum - Chad Lieberman |access-date=20. kolovoza 2024. |archive-date=20. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820073243/https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |url-status=dead }}</ref> }} == Stil igre == Mnogi ističu kako je Capablanca, unatoč slabijoj teorijskoj pripremi, bio izuzetno učinkovit zbog izrazito visoke točnosti igre u jednostavnim, tipičnim pozicijama. Odlikovao se jednostavnom, dinamičnom igrom i dao velik doprinos općoj šahovskoj teoriji.<ref>{{Citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> U svojim je djelima izrazio golemu važnost temeljnih šahovskih principa kao putokaz u rasuđivanju određene pozicije. Mnoge je pozicije s lakoćom uspijevao reducirati i dovesti ih u slične onima u kojima se već našao, pa je tako vrlo često pobjeđivao u konačnicama, po čemu je i danas poznat.<ref>{{Citiranje weba |url=https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |title=The 10 Best Positional Chess Players of All Time |access-date=7. studenoga 2023. |archive-date=7. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107193927/https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |url-status=dead }}</ref> Također, prvi je istaknuti šahist koji je prije sve teorije preporučavao početnicima da šah počinju učiti od konačnice.{{Ni}} U knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: „Onaj tko čita ovu knjigu, čita opet i opet, i svaki put sve pažljivije, vidi da se ovdje ne objašnjavaju velike kombinacije i blistave partije, već sasvim jednostavne stvari koje se mnogima ne čine baš tako važnim.”<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 40</ref> Zanimljivo, upravo je [[Aleksej Troicki|Alekseja Troickog]] Capablanca smatrao najvećim kompozitorom konačnica. O konačnicama je rekao: „Proučavanje konačnica nije korisno samo za sebe. Ono razvija razumijevanje pozicije, opće razumijevanje šaha i povećava u cjelini razinu igre šahista.”<ref>Emir Dizdarević, Pješačke konačnice: osnove šaha, Arka Press, Sarajevo, 2006., str. 7</ref> On je također šahovski prvak s najmanjim brojem pogrešaka po broju poteza, što ipak ne čudi s obzirom na to da je osam godina (1916. – 1924.) bio neporažen, pa je upravo zbog toga prozvan ''šahovskim strojem''. Unatoč tome, uvriježeno je mišljenje da je Capablanca u svojim partijama činio sitne nepreciznosti uslijed nedostatka tjelesne i teorijske pripreme. Ovu je tezu u svojoj prvoj knjizi ''Moji veliki prethodnici'' zagovarao Garry Kasparov, no ovo je uočio i Aljehin te o tome pisao nakon njihova meča u Buenos Airesu 1927. godine. Mnogi velikani šaha poput [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Bobby Fischer|Fischera]] i [[Anatolij Karpov|Karpova]] smatrali su Capablancu najvećim igračem svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040770|title=Jose Raul Capablanca's Best Games|website=www.chessgames.com}}</ref> Neki šahisti smatraju, u prvom redu Botvinik, da se pad u kvaliteti igre Kubanca 1930-ih može pripisati nedovoljnim radom na igri, ali i u padu sposobnosti računanja kratkih, ali brojnih varijanti. Capablanca svoj ''pozicijski'' stil igre tijekom života uglavnom nije mijenjao. Zanimljivo je da je [[Garry Kasparov]] povezao Laskerovu šahovsku vitalnost s postupnom promjenom njegova stila igre tijekom njegova života, dok je pad snage Kubanca 1930-ih povezao s njegovom nevoljkošću da promijeni svoj stil. Taj je proces nazvao ''kalcifikacijom'' šahovskog stila.{{Ni}} Za njegove se nasljednike po stilu igre uzimaju [[Mihail Botvinik]], [[Bobby Fischer]], [[Anatolij Karpov]] te Norvežanin [[Magnus Carlsen]].{{Ni}} Njegov je način igre opisao [[Vladimir Kramnik]], usporedivši ga s Mozartom:<ref name="auto"/> {{Navod|Capablancu možemo usporediti s [[Mozart]]om, čija se šarmantna glazba doimala kao glatki tok. Imam dojam da Capablanca nije ni znao zašto mu je draži ovaj ili onaj potez, samo je pomicao figure rukom. Da je puno radio na šahu, možda bi igrao lošije jer bi počeo pokušavati shvatiti stvari. Ali Capablanca nije morao ništa shvatiti, samo je morao pomicati figure!}} == Rezultati mečeva i turnira == {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" ! godina !! protivnik !! ishod !! class="unsortable" | mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|rezultat !! class="unsortable"|bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1901. || Juan Corzo || pobjeda || Havana || 7 : 6 || +4&nbsp;−3&nbsp;=6 || Corzo je bio tadašnji prvak Kube. |- | 1909. || [[Frank James Marshall]] || pobjeda || New York || 15 : 8 || +8&nbsp;−1&nbsp;=14 || &nbsp; |- | 1912. || Charles Jaffe || pobjeda || New York || 2½ : ½ || +2&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1912. || Oscar Chajes || pobjeda || New York || 1 : 0 || +1&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || [[Richard Teichmann]] || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Jacques Mieses || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Eugene Znosko-Borovski || remi || Sankt Peterburg || 1 : 1 || +1&nbsp;−1&nbsp;=0 | rowspan="3" | Turnir (Savorin Cup) sastojao se od tri meča protiv trojice ruskih majstora. <br /> U slučaju maksimalna učinka (6/6), pobjeda ide Capablanci, a inače najbolje rangiranom od trojice ruskih majstora. Turnir je osvojio Znosko-Borovski. |- | 1913. || [[Aleksandar Aljehin]] || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1913. || Fedor Dus-Khotimirski || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1914. || Ossip Bernstein || pobjeda || Moskva ||1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Savielly Tartakower || pobjeda || Beč || 1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Arnold Aurbach || pobjeda || Pariz || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1919. || Borislav Kostić || pobjeda || Havana || 5 : 0 || +5&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1921. || [[Emanuel Lasker]] || pobjeda || Havana || 9 : 5 || +4&nbsp;−0&nbsp;=10 || Osvojeno [[svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1927. || [[Aleksandar Aljehin]] || poraz || Buenos Aires || 15½&nbsp;:&nbsp;18½ || +3&nbsp;−6&nbsp;=25 || Izgubljeno svjetsko prvenstvo u šahu. |- | 1931. || [[Max Euwe]] || pobjeda || Nizozemska || 6 : 4 || +2&nbsp;−0&nbsp;=8 || Euwe je bio svjetski prvak od 1935. do 1937. |} === Rezultati na značajnijim turnirima === *[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]], [[1911.]] ('''1. mjesto'''), *[[Sankt Peterburg]], [[1914.]] (2. mjesto), *[[New York (grad)|Rice Memorial]], [[1916.]] ('''1. mjesto''') *[[New York (grad)|New York]], [[1918.]] ('''1. mjesto'''), *[[London]], [[1922.]] ('''1. mjesto'''), *[[New York (grad)|New York]], [[1924.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1925.]] (3. mjesto), *[[New York (grad)|New York]], [[1927.]] ('''1. mjesto'''), *[[Bad Kissingen]], [[1928.]] (2. mjesto) *[[Barcelona]], [[1929.]] ('''1. mjesto''') *[[Karlovy Vary|Carlsbad]], [[1929.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1935.]] (4. mjesto), *[[Moskva]], [[1936.]] ('''1. mjesto'''){{Efn|Ovo je prvi turnir na kome je Capablanca završio ispred Laskera.}} *[[Nottingham]], [[1936.]] ('''1. mjesto''') *AVRO turnir u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[1938.]] (7. mjesto) *Margate, [[1939.]] (3. mjesto) *[[Buenos Aires]] ([[šahovska olimpijada]]), [[1939.]] (pojedinačno '''zlatno odličje''') == Zanimljivosti == * Postoji legenda da je u jednome trenutku za vrijeme turnira u [[Karlsbad]]u [[1929.]] godine, u [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066901&comp=-1&kpage=1#kibitzing partiji] protiv Friedricha Saemischa, Capablancina prelijepa žena ušla u salu, i da se on toliko zaljubio da je previdio da mu je skakač napadnut od protivničkog pješaka. Izgubio je i konja i partiju.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter28.html 4712. Capablanca and the mystery woman/women] ChessNotes. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> * Postoje anegdote da Capablanca u svojoj mladosti nikad nije učio otvaranja iz šahovskih knjiga (što šahovski povjesničari dovode u pitanje), no pouzdano se smatra da je u djetinjstvu zanemario veći opseg teorije otvaranja i posvetio se konačnicama. To što je postao svjetski prvak usprkos toj činjenici čini ga vjerojatno i najvećim prirodnim šahovskim talentom koji je ikada živio.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)] Chessgames. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> * Sudjelovao je na 29 velikih turnira uz fantastičan učinak: osvojio je 15 prvih i 9 drugih mjesta.<ref>Golombek, Harry. 1959. ''Capablanca's Hundred Best Games of Chess''. G. Bell & Sons. str. 19, 20</ref> * U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318 =249 –34. Niti jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Nije izgubio niti jednu turnirsku partiju od 1916. to 1924., odigravši 63 partije bez poraza, zbog čega je prozvan „šahovskim strojem“. * Godine 1965. [[Bobby Fischer]] trebao je nastupiti na Memorijalu Capablance u Havani. Međutim, tadašnja američka vlada, zbog napetih odnosa s Kubom koji su kulminirali [[Kubanska kriza|krizom 1962.]], odbila mu je izdati vizu za tu zemlju. Fischer je ipak nastupio, dojavljujući poteze iz SAD-a, osvojivši drugo mjesto skupa s Gellerom i Ivkovom, a iza Smislova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79433 Havana (1965)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2026.</ref> U prenošenju poteza preko [[Telex]]a i da bi prijenos tekao nesmetano, osobno se pobrinuo Capablancin sin, dr. José Raúl.<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 159</ref> == Znamenite partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1262431 Capablanca – Corzo, Havana, 1901.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094832 Marshall – Capablanca, New York, 1909.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264025 Capablanca – Bernstein, San Sebastián, 1911.]{{Efn|Ova je partija povijesno značajna jer je prva koju je Capablanca odigrao na nekom velikom međunarodnom turniru. Zanimljivo, među onima koji su bili protiv Capablancina sudjelovanja na turniru u San Sebastiánu 1911., a na Marshallov poziv, bio je, uz Arona Nimcoviča, i Ossip Bernstein.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1361800 Capablanca – Molina, Buenos Aires, 1911.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1586851 Capablanca – Price, London, 1911.]{{Efn|[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancapricebacaarus.html Za daljnje čitanje.]}} * [https://www.365chess.com/game.php?gid=2638031 Mieses – Capablanca, Berlin, 1913.]{{Efn|Analiza ove partije može se naći u Capablancinoj knjizi ''Osnove šaha'' (1921.) u drugome poglavlju (osma partija).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1267147 Capablanca – Teichmann, Berlin, 1913.]{{Efn|Capablancina anotacija partije nalazi se u knjizi ''Osnove šaha'' u drugome poglavlju (deveta partija). Aljehin je Capablancin deveti potez (9.Lb5) nazvao „izvanrednim” te je ustvrdio da je taj potez u turnirsku praksu uveo upravo Capablanca.<ref>Aljehin, Aleksandar.1986. ''Moj put do svetskog prvaka''. Sportska knjiga. Beograd. str. 31.</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1328982&kpage=1#reply12 Capablanca – Mieses, Berlin, 1913.]<ref>[https://thinkinglikeachessplayer.substack.com/p/capablanca-v-mieses-1913 Capablanca, Jose Raul vs Mieses, Jacques]</ref> *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1284173 Nimcovič – Capablanca, Riga, 1913.]{{Efn|Capablanca je u svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' rekao da je završnica nastala u ovoj partiji jedna od njegovih najbolje odigranih završnica.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011878 Capablanca – Aljehin, Sankt Peterburg, 1913.]{{Efn|Prva službena partija između Capablance i Aljehina.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1261680 Bernstein – Capablanca,&nbsp;Moskva, 1914.]{{Efn|Poznata je anegdota u kojoj je nakon ove partije Capablanca rekao: „Sjajno! Stići ću na vrijeme na balet!” Radilo se o moskovskom kazalištu [[Boljšoj teatr]].<ref>{{Cite web|url=http://www.grinis.de/russisch/r_chess_quotes.htm|title=Chess quotations|website=www.grinis.de}}</ref> Na Marshallov upit koja mu je najdraža vlastita partija, Capablanca je istaknuo upravo ovu, kazavši da je to njegova najdovršenija i najviše artistička partija.<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/edward-winter-s-che-explorations-3--1|title=Edward Winter's Chess Explorations (3)|date=21. lip 2008.|website=Chess News}}</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1293408 Capablanca – Villegas, Buenos Aires, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258183 Capablanca – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Ovo je prva partija između Capablance i Laskera. Iako je imao pobjedu u rukama, Capablanca je uspio uzeti tek pola boda uslijed dobre Laskerove obrane. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064762%22 Capablanca – Janowski, Sankt Peterburg, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064780 Janowski – Capablanca,&nbsp;New York, 1916.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095025 Capablanca – Marshall, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585 Capablanca – Fonaroff, New York,&nbsp;1918.]{{Efn|''New York Evening Post'' u svom broju od 22. lipnja 1918. piše: „Lagani klasik, koji će se svrstati uz neke Paula Morphyja, proizveo je José R. Capablanca u utorak, kada je, kao gost na večeri u stanu profesora Marca Fonaroffa, s njujorškog Instituta za glazbenu umjetnost, odigrao partiju šaha protiv tog majstorskog glazbenika. Gospođa Leon Rosen... srećom je uzela i sačuvala partituru za dobrobit budućih naraštaja.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html Capablanca v Fonaroff by Edward Winter]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095027 Marshall – Capablanca, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316951 Capablanca – Kostić, Havana, 1919.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1055995&kpage=1 Capablanca – Winter, Hastings, 1919.]{{Efn|Ovu je partiju Capablanca obradio u svojoj knjizi ''Osnove šaha'' (Primjer 54), a značajna je zbog motiva „zaključanog” lovca koji se tako često naziva i „Capablancin lovac”.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241504 Lasker – Capablanca, Havana, 1921.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1093031 Capablanca – Znosko-Borovski, London, 1922.]{{Efn|Ova je partija značajna jer pokazuje metodično iskorištavanje slabih točaka daminog krila koje je crni stvorio pokušavajući osloboditi daminog lovca. Ovaj je pritisak bijelog tipičan za Damin gambit. Analiza partije i Capablancini komentari dostupni su u knjizi ''Šahovska početnica'' (II. dio, potpoglavlje ''Procjena pozicije u središnjici'', Primjer 2).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102104 Capablanca – Tartakower,&nbsp;New York, 1924.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102106 Capablanca – Yates, New York, 1924.]{{Efn|Unatoč elegantnoj kombinaciji u središnjici kojom se partija utisnula u šahovsku povijest, Capablancin šesti potez (6.h3) doživio je brojne kritike. Zanimljivo je da je Aljehin taj potez ocijenio kao „ne nužno potrebnim”, dok ga je Réti opisao kao „potez genija”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html|title=Chess in 1924 by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Računalne analize pokazuju da je potez zapravo nepreciznost.{{ni}}}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100107 Capablanca – Bogoljubov, Moskva, 1925.]{{Efn|Detalji o partiji i naknadnim analizama dostupni su [https://chesshistory.com/winter/extra/disaccord.html ovdje].}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007846 Nimcovič – Capablanca,&nbsp;New York, 1927.]{{Efn|Zanimljivo, jedna od najranijih uporaba njemačke riječi ''Zugzwang'' ('iznudica') potječe od Hermanna Helmsa koji je ovu partiju okarakterizirao riječima: „Bio je to umjetnički dragulj šahovske ploče. Nimcovič je umjetnik. Nitko ne cijeni ljepotu ili savršenstvo više od njega. Njegovo vlastito umijeće često je zaglušilo manje vješte protivnike. Ali protiv prvaka – to je opet nešto drukčije. Njegova mala vojska bila je velika točno kao Capablancina. Ali bio je skučen i žudio je za prostorom. Što se tiče prostora i kretanja bio je jako ograničen. (...) Vrlo je izražajan njemački izraz ‘Zugzwang’. Točno pokriva ovaj slučaj.”<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5147.&nbsp;Zugzwang]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007840 Capablanca – Spielmann, New York, 1927.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036742 Capablanca – Colle, Barcelona, 1929.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066825 Capablanca – Treybal, Karlsbad, 1929.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316959 Kevitz – Capablanca, New York, 1931.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1224089 Sergeant – Capablanca, Margate, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1283521 Lasker – Capablanca, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1656206 Capablanca – Tartakower, Pariz, 1938.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1004963 Capablanca – Golombek, Margate, 1939.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1288718 Capablanca – Trompovski, Margate, 1939.]{{Efn|Capablancina posljednja turnirska partija.}} == Citati == === Capablancini citati === * Za umnu sferu šah znači isto što i sport za fizičko usavršavanje: ugodan način vježbanja i razvijanja pojedinih osobina čovjekove prirode. Šah treba promatrati i s društvene točke gledišta još i zato što čovjek, naučivši igrati šah, dobiva za cijeli život način da ugodno provede vrijeme posvetivši mnoge satove omiljenoj umjetnosti. U našem svijetu nema puno tako dobrih načina, kao što je šah, da se odahne i zaboravi na trenutak svakidašnje brige. Mnogo sam godina promatrao kako veliki broj liječnika, pravnika i poslovnih ljudi provodi večeri u šahovskom klubu da bi odahnuli i oslobodili se tereta koji im je nametnut radom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Kako biste poboljšali svoju igru, morate proučiti konačnicu prije svega ostalog, jer dok se konačnice mogu proučavati i savladati same, središnjica i otvaranje moraju se proučavati u relaciji s konačnicom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Capablanca's last chess lectures'', Lowe & Brydone, London, 1967., str. 23</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Bez sumnje, naša je igra, kako se igra danas, srednjovjekovna po svome karakteru. To je ratnička i dvorska igra, što se može vidjeti iz naziva i djelovanja figura. Šah je bio igra kraljeva, a danas je kralj igara. Može se reći da pješaci predstavljaju stražare, koji pokrivaju i bore se ispred vitezova, lovaca i plemića. Vitezovi, lovci, kralj i dama sami su po sebi razumljivi, dok topovi ili kule predstavljaju uporišta plemića. Pa i ako su sve te titulirane osobe nestale iz mnogih zemalja svijeta, igra šaha ostala je igra društvenog ugleda koja zahtijeva najveći napor ljudskoga uma. ** ''Šahovska početnica'' (1935.) * Žrtve su ispravne tek kada su jedino sredstvo za dobivanje partije ili kada su sredstvo za dobivanje partije na najbrži i najsigurniji način, ali u svim drugim slučajevima trebale bi se izbjegavati.<ref>Edward Winter: ''Capablanca'', McFarland, Jefferson: Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 164</ref> * Korisno je zapaziti da neiskusni šahisti često imaju pogrešnu predodžbu o žrtvama. Takvi su potezi veličanstveni ako su najjači od svih mogućih, ali ni najmanje nisu veličanstveni ako postoji način da se odigra jače. Majstor, samo ako je istinski umjetnik, traži savršenstvo, a ne vatromete, čiji je glavni cilj skrenuti protivnika s pravog puta.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 50</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Mnogo je toga u posljednjih nekoliko godina napisano o hipermodernizmu u šahu. U otvaranju, taktike nekih takozvanih hipermodernista ponešto su drukčije od taktika korištenih ranije. Strateški principi, međutim, ostaju isti. Temeljni strateški principi nikada se ne mijenjaju, ali njihov način primjene ne mora uvijek biti isti. ** ''Početnica šaha'' (1934.) * Nema sumnje da mnogim ljudima ova partija nije zapela za oko; što se mene tiče, priznajem da je malo partija koje su me toliko dojmile. Mišljenja sam da se radi o remek-djelu, spomeniku veličanstvene preciznosti. Svih 38 poteza veliki je ruski stručnjak uvijek igrao točan potez – najbolji! Ova je partija klasični primjer, koji zauvijek treba sačuvati, kako bi se šah trebao igrati. (''O partiji Rubinsteina i Schlechtera 1912.'') ** ''Capablanca Magazine'' (1912.) * Maróczy ima više od 70 godina i koliko ja znam živi u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske, zemlje u kojoj je rođen. Maróczy je po struci inženjer i u tom je svojstvu aktivno sudjelovao u izgradnji jednog od budimpeštanskih akvadukta. (...) Kao šahistu nedostajalo mu je malo mašte i agresivnog duha. Njegova pozicijska procjena, najveća kvaliteta pravog majstora, bila je izvrsna. Vrlo precizan igrač i visoki umjetnik konačnice, proslavio se kao stručnjak za damske završnice.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca8.html Capablanca on Maróczy]</ref> ** ''Lecciones elementales de ajedrez'' (Madrid, 1973.). * Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> ''(O desetoj partiji meča Lasker–Schlechter, 1910. godine.)'' * Što je neki igrač slabiji, to mu se čini da je snaga skakača veća, ali kako igrač napreduje u snazi, tako je za njega vrijednost lovca sve očiglednija i tako se povećava i njegovo vrednovanje lovca u odnosu na skakača.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', Sportska knjiga, Beograd, 1979., str. 30</ref> **''Osnove šaha'' (1920.) * Šah je vrlo logična igra i onaj koji može rasuđivati više logički i duboko trebao bi pobijediti.<ref>A. Smith, H. Tikkanen, ''The Woodpecker Method'', Quality Chess, 5. izdanje, 2023., str. 226</ref> * Odstupimo od znanosti. Šah nikada ne može dosegnuti svoj vrhunac slijedeći stazu znanosti... Pretvorimo, stoga, borbu tehnike u bitku ideja. ** ''Capablancinih sto najboljih partija'' (1947.) * Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) === Drugi o Capablanci === Ruski i sovjetski šahist i šesti svjetski šahovski prvak [[Mihail Botvinik]] rekao je o Capablanci sljedeće:&nbsp; *Mislim da je Capablanca imao najveći prirodni talent. Kada veliki pijanist svira, mi ne čujemo odvojene note, nego čujemo glazbenu sliku. Tako isto Capablanca nije stvarao odvojene poteze – stvarao je šahovsku sliku. Nitko se s njime u tome ne može usporediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/botvinnik.html Mikhail Botvinnik (1911-95)]</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance: *Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov je stil bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin je stil možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> Češki šahist židovskog porijekla [[Richard Réti]] usporedio je igru [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i Capablance: *Svestranim studiranjem Capablancinih partija spoznao sam konačno da on, umjesto Morphyjeva principa, koji teži što bržem razvoju figura, slijedi princip da svakoj ''poziciji'' koja nastane na ploči pronađe odgovarajući plan, kojem će u tijeku partije sve ostalo biti podređeno. Svaki potez koji ne doprinosi realizaciji zamišljenog plana, pa bio on i razvojni potez, predstavlja gubitak tempa. ** ''Nove ideje u šahu'' (1922.) Američki šahovski velemajstor [[Reuben Fine]] o Capablanci je rekao: *Capa je bio savršen primjer majstora intuitivnog tipa, koji vidi da je potez dobar, ali ne zna objasniti zašto. Sjećam se priče koju mi ​​je ispričao jaki amater iz Meksika, kojemu se Capa jednom ponudio da ga podučava. Gospodin je bio presretan i odmah se sutradan pojavio na satu. ‘U sicilijanskoj obrani’, objasnio je Capa, ‘nakon 1.e4 c5 najbolji potez je 2.Se2. ‘Zašto?’ – ‘No importa’, nije važno; to je najbolji potez.’ I to je bilo otprilike sve što je jadni amater mogao saznati; bio je to najbolji potez i to je bilo sve. Capina prosudba obično je bila ispravna, pa je ta apsolutna sigurnost u sebe bila neprocjenjiva vrijednost.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/sicilian.html The Sicilian Defence]</ref> Američki šahist i jedanaesti svjetski šahovski prvak, [[Bobby Fischer]], u radijskom je intervjuu 2006. godine o Capablanci rekao: *Morphy i Capablanca imali su ogroman talent, njih su dvojica moji favoriti. I Steinitz je bio jako velik. Aljehin je bio sjajan, ali nikada nisam bio njegov veliki obožavatelj. Možda je to samo moj ukus. Puno sam proučavao njegove partije, ali više volim Capablancu i Morphyja. Aljehin je imao prilično težak stil, Capablanca je bio puno briljantniji i talentiraniji, posjedovao je ''pravi lagani dodir''. Svi s kojima sam razgovarao, a koji su vidjeli Capablancu kako igra, još uvijek govore o njemu sa strahopoštovanjem. Kad biste mu pokazali bilo koju poziciju, odmah bi vam rekao pravi potez. Kad sam pedesetih godina odlazio u ''Manhattan Chess Club'', tamo sam susreo mnogo starijih ljudi koji su poznavali Capablancu, jer je on dolazio u Manhattan klub u četrdesetima – prije nego što je umro u ranim četrdesetima. Sa strahopoštovanjem su govorili o Capablanci. Nikada nisam vidio da se o nekom šahistu tako govori, ni prije ni poslije. Capablanca je stvarno bio fantastičan. Ali čak je i on imao svoje slabosti, pogotovo kada bi preigravali njegove partije s njegovim bilješkama, davao bi izjave poput ‘Moja igra i ostatak partije ne bi se mogli poboljšati.’ Ali onda igrate kroz poteze i vidite da to uopće nije istina. Ali ono što je bilo sjajno kod Capablance je to što je stvarno govorio ono što misli, govorio je ono što je vjerovao da je istina, govorio je ono što je osjećao. Capablancina supruga Olga u predgovoru postumno objavljene knjige ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: * Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka. U jednom intervjuu prisjećala se osobnosti svojega supruga: * Capa nikada nije plesao. Zamišljam da je to imalo veze s prilično čednim aspektom njegove prirode, njegovoj sklonosti privatnosti, njegovoj udaljenosti. Priznao je da mu nije stalo do toga da plešem jer je određena familijarnost bila neizbježna u načinu na koji su ljudi plesali zajedno. Nikada od tada nisam plesala, iako sam prije mogla plesati cijelu noć. (...) Nije bio religiozan. Čistoća, moralna i fizička, bile su među Capinim izvanrednim karakteristikama. Besprijekoran, gotovo elegantan, u svojim osobnim navikama, Capa nikada nije koristio proste riječi; niti je volio promiskuitetne priče. Čak su mu i tračevi bilo koje vrste bili neukusni.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref> Godine 1936. o svom je suprugu napisala: * Bio je krajnje tajnovit i ponosan te je radije boravio sam, iako bi, kada je to bilo potrebno i kako je zahtijevala njegova diplomatska funkcija, znao biti izuzetno šarmantan i zanimljiv. Izbirljive londonske novine opisivale su ga kao najbolje odjevenog i najzgodnijeg među njegovim kolegama. On je, međutim, bio potpuno nezainteresiran za publicitet koji ga je pratio kamo god bi krenuo. U njegovoj odbačenoj pošti pronašla sam pozivnice maharadža, pisma iz kuće Marlborough i od nekoliko tadašnjih poznatih ličnosti. Ostao je vrlo povučen čovjek, uvijek pristojan, pažljiv, ali i neuhvatljiv u onoj mjeri u kojoj je to uopće bilo moguće za svjetski poznatog čovjeka. Njegov je stav bio tipičan za europsku visoku klasu, izbjegavanje publiciteta. Vrlo često ne bi ni kupio novine u kojima je bio neki zgodan članak o njemu. Kada bih to primijetila, samo bi slegnuo ramenima. ‘Kada bih skupljao i čuvao sve novine koje su bile dovoljno ljubazne da mi posvete nešto svog prostora, morao bih kupiti kuću samo da ih u nju smjestim.’ Kasnije sam otkrila da je sačuvao svaku poruku koju sam mu napisala. Za mene je imao drukčija pravila – to je i sam izjavio nekoliko puta. Možda najljepša stvar koju mi je rekao bila je: ‘Ti si jedina osoba koja ne ometa moju samoću’. S posebnim čovjekom poput Cape moralo se znati kada treba šutjeti, kadikad i danima. Zatim, ako bi mu se raspoloženje promijenilo, trebalo je samo pronaći teme koje bi ga zanimale. Vidjeti to posebno zeleno svjetlo u njegovim očima, rijetku i neobičnu svjetlost koja bi ukazivala na njegov interes i pažnju, bio je najljepši osjećaj koji sam poznavala.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Američki romanopisac i scenarist [[Raymond Chandler]] u svojoj je knjizi ''The high window'' (''Visoki prozor'') iz 1942. godine napisao: * Bila je noć. Otišao sam kući, obukao svoju staru kućnu odjeću, postavio šahovske figure, smiješao piće i preigrao još jednu Capablancinu partiju. Trajala je pedeset i devet poteza. Prekrasan, hladan, nemilosrdan šah, gotovo jeziv u svojoj tihoj neumoljivosti. Kad se svršilo, neko sam vrijeme slušao kroz otvoren prozor i mirisao noć. Zatim sam odnio čašu u kuhinju, isprao je i napunio ledenom vodom te stao za sudoper, ispijajući je i gledajući se u zrcalo. ‘Ti i Capablanca’, rekao sam.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/chandler.html Raymond Chandler and Chess by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Jugoslavenski novinar, šahist i književnik [[Vasilije Medan]] u predgovoru prvog jugoslavenskog izdanja knjige ''Moja šahovska karijera'' (1937.) piše: * José Raúl Capablanca ime je najviše spominjano od 1911. godine do danas. Ono je najčešće stavljano pored imena Philidora, Morphyja i Steinitza, tih najvećih šahovskih genija. Dvadeset i šest godina prošlo je od sansebastijanskog turnira kada je cijeli svijet zastao, zadivljen, pred imenom Joséa Raúla Capablance, 22-godišnjeg sina Kube, zemlje sunca. San Sebastián darovao je Raúlu Capablanci pehar pobjede ništa manje vrijedan onoga koji je Hastings 1895. godine stavio pred Harryja Nelsona Pillsburyja. Otada njegovo ime svijetli najjasnijom svjetlošću. Snagom svoga genija on u šahovske partije užljebljuje kristale,&nbsp; kao kakav draguljar drago kamenje u plemeniti metal. Njegove partije ne sadrže mistiku, ne sadrže mrak. Pune su sunca, kao Kuba. Njegovo ime raste toliko uvis da upravo dobiva sve atribute jedne legendarne ličnosti. (...) Capablanca je neosporno najveći živi šahovski dar. Uostalom, to svi priznaju. Ali taj dar nije od one vrste koja se sreće po desetljeće, već po stoljeće. Istina, i Lasker je jedan šahovski div, i Aljehin je jedan gorostas, ali Capablanca je sav svijetao. U njegovim partijama nema ni traga od one Laskerove brutalnosti, od onoga grubijanstva kojim Lasker pobjeđuje, čak i u izgubljenim pozicijama, svoje protivnike. U Capablancinim partijama nema, isto tako, ni mrve one kompliciranosti jednoga Aljehina koja ide do razine na kojoj čovjeku mozak mora zastati. Ne, Capablancine partije su odmor, osvježenje. Njegove poteze svi razumiju, ali tek onda kada ih je on odigrao. Predbacivali su mu da je suh i jednostavan. Baš isto onako kako su ljudi govorili da Zmajeve pjesme nisu visoka umjetnost. Iz Capablancinih partija, kao iz pjesama Zmajevih, izbija jedna rijetka svježina, jedna neobična vedrina, jedno snažno okrijepljenje. To ga, kao umjetnika, izdiže iznad svih njegovih suvremenika.<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 7, 8</ref> == Otvaranja nazvana po Capablanci == * Capablancina varijanta tzv. Ortodoksne obrane u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 b6 8.cxd5 exd5 '''9.Lb5''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Variation|title=Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca Variation - Chess Openings - Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 c6 8.Ld3 dxc4 9.Lxc4 '''Sd5''';{{Efn|Nastavak 10.Lxe7 Dxe7 11.Se4!? poznat je kao '''Aljehinova varijanta'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Alekhine-Variation Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca, Alekhine Variation]</ref> Aljehin je taj potez često igrao u turnirskim partijama 1920-ih i 1930-ih godina, uključujući i šestu partiju Meča za svjetskog prvaka 1927. u Buenos Airesu protiv Capablance koja se završila remijem. Na Capablancin 10. potez 10...Db4+ Aljehin piše: „U kasnijim partijama Capablanca je birao točniji redoslijed poteza: 11...S5f6 i zatim Db4+, što ima dobru stranu da na d7 zadržava skakača koji potpomaže oslobađanje igre pomicanjem pješaka na c5 ili e5.“<ref>Aleksandar Aljehin, Moj put do svetskog prvaka, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 174</ref> Aljehin je u toj varijanti postigao i cijenjenu pobjedu protiv Laskera na turniru u [[Zürich]]u [[1934.]]<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 Alexander Alekhine vs Emanuel Lasker (1934) Baked a Lasker]</ref>}}<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-System |title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref><ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16</ref> * Capablancina varijanta Damine indijke: 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 b6 4.g3 Lb7 5.Lg2 Lb4+ 6.Ld2 Le7 7.O-O O-O 8.Sc3.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Indian-Defense-Fianchetto-Capablanca-Riumin-Variation-7.O-O-O-O-'''8.Nc3''' Queen's Indian Defense: Fianchetto, Capablanca, Riumin Variation] Chess.com. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> * Capablancina varijanta Nimcovičeve indijke (danas češće nazivana „klasičnom varijantom“): 1. d4 Sf6 2. c4 e6 4. Sc3 Lb4 '''5.Dc2''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/article/view/the-openings-of-world-champions-capablanca-and-the-nimzo-indian|title=Capablanca's Nimzo-Indian: World Champion Openings|first=Bryan|last=Smith (BryanSmith)|date=20. kol 2015.|website=Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta Engleskog otvaranja: 1.Sf3 d5 2.c4 c6 3.b3 Sf6 4.Lb2 '''Lg4''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/English-Opening-Caro-Kann-Defensive-System-Anglo-Slav-Capablanca-Variation|title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref> * Capablancina (Klasična) varijanta Caro-Kanna: 1.e4 c6 2.d4 d5 3.Sc3 (ili 3.Sd2) dxe4 4.Sxe4 '''Lf5'''. == Djela == U ovom se odjeljku mogu naći sva Capablancina šahovska djela (izuzimajući razne bilješke koje je za života pisao za nekoliko američkih i kubanskih šahovskih časopisa).<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca.html|title=Capablanca Goes Algebraic by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> * ''Udžbenik na španjolskome jeziku'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''A textbook in the Spanish language''), 1913. * ''Početnica šaha'' ([[španjolski jezik|šp]]. ''Cartilla de Ajedrez''), 1913.{{Efn|Pretisak izdanja nekoliko desetaka sekcija za početnike kubanske nedjeljne šahovske kolumne ''Diario de la Marina'' u razdoblju od 31. ožujka do 4. kolovoza 1912.{{sfn|Winter|1989.|p=41, 46}}}} * ''Knjiga Međunarodnog majstorskog turnira u Havani, 1913.'' (engl. ''The Book of the Havana International Masters' Tournament, 1913''), 1913. * ''Moja šahovska karijera'' (engl. ''My Chess Career''), autobiografija, 1920. * ''Osnove šaha'' (engl. ''Chess Fundamentals''), 1921.{{Efn|Zanimljivo je da su britanski kritičari kritizirali Capablancino prvo djelo ''Moja šahovska karijera'' jer su se u njemu mogle naći samo njegove pobjede.{{ni}} Kao odgovor na to, Capablanca je izdao knjigu sa svim njegovim dotadašnjim turnirskim porazima, ''Osnove šaha'': knjiga je sadržala samo 24 partije. Godine 1984. na upit koja je najbolje šahovska knjiga ikad napisana [[Mihail Botvinik|Botvinik]] je odgovorio: „Bez sumnje, ''Osnove šaha'' od Capablance. Još uvijek je aktualna i ima vrijednost za igrače svih kategorija.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca1.html José Raúl Capablanca Miscellanea]</ref>}} * ''Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera: s uvodom, rezultatima svih partija koje je komentirao prvak, zajedno sa statističkim podatcima i biografijama dvojice majstora'' (engl. ''The World's Championship Chess Match Played at Havana Between Jose Raul Capablanca and Dr. Emanuel Lasker: With an Introduction, the Scores of All the Games Annotated by the Champion, Together with Statistical Matter and the Biographies of the Two Masters''), 1921. * ''Šahovska početnica'' (engl. ''A Primer of Chess''), 1935.{{Efn|Knjiga je u algebarskoj notaciji dostupna [https://www.scribd.com/document/712289074/A-Primer-of-Chess-Algebraic-Notation ovdje].}} '''Postumno:''' * ''Posljednje šahovske lekcije'' (eng. ''Last Lectures''), 1967.{{Efn|Niz predavanja koje je preko radija Capablanca održao samo nekoliko mjeseci prije svoje smrti. Dok je pripremao ta predavanja, diktirao ih je svojoj supruzi Olgi Capablanca, koja ih je pretipkala. U tom su obliku dostupna i danas. U predgovoru Olga Capablanca piše: „(...) Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka.”<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 4</ref>}} == Bilješke == {{izvori|group=lower-alpha}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Moja šahovska karijera|publisher=Sportska knjiga|year=1986.|isbn=8671070247|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Osnove šaha|publisher=Sportska knjiga|year=1979.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Golombek|first=Harry|title=Capablanca's Hundred Best Games of Chess|publisher=G. Bell and Sons|year=1947.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Chernev|first=Irving|title=Capablanca's Best Chess Endings: 60 Complete Games|publisher=Dover publications|year=1982.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Hooper|first=David|title=The unknown Capablanca|publisher=Batsford|year=1975.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Sanchez|first=M. A.|title=Jose Raul Capablanca: A Chess Biography|publisher=McFarland|year=2015.|isbn=0786470046|location=Sjeverna Karolina, Jefferson}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=José Raúl Capablanca}} ;Knjige *[https://archive.org/details/15748865AJoseRaulMyChessCareer Moja šahovska karijera ''(My chess career)''] *[https://www.sources.com/SSR/Docs/Capablanca-ChessFundamentals.pdf&ved=2ahUKEwjI44z60d2IAxXD_7sIHTSuPSIQFnoECB8QAQ&usg=AOvVaw1tahs3xc3lJt6LrFllWEtd Osnove šaha ''(Chess fundamentals)''] *[https://ia801008.us.archive.org/30/items/aprimerofchess/A%20Primer%20of%20Chess.pdf Šahovska početnica ''(A primer of chess)''] *[https://xn--vidosechecsenligne-dwb.com/wp-content/uploads/2023/07/Capablanca-Jr-Last-chess-lectures.pdf Posljednje šahovske lekcije ''(Capablanca's last chess lectures)''] ;Mrežna mjesta * [https://web.archive.org/web/20080518050531/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Šahovska karijera Capablance] * [http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm Biografija na Chesscorner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110808205439/http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm |date=8. kolovoza 2011. }} * [https://web.archive.org/web/20101130061118/http://supreme-chess.com/famous-chess-players/jose-capablanca.html Jose Capablanca: ''download'' 240 njegovih partija u formatu .pgn] * [https://web.archive.org/web/20071006133744/http://www.muljadi.org/Capablanca.htm Capablancine partije na muljadi.org] * [http://www.wtharvey.com/capa.html 50 prelomnih pozicija u njegovim partijama] * [https://web.archive.org/web/20050320091409/http://batgirl.atspace.com/LaskerMagazine.html Laskerov šahovski magazin (veljača 1905.) objavljuje članak o Capablanci sa 16 godina] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/anecdotes.html Šahovske anegdote (eng. Chess Anecdotes)] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html Genij i princeza] * [https://web.archive.org/web/20060207092954/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Capablancin životopis] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine.html Knjige o Capablanci] ;Videozapisi *[https://www.youtube.com/watch?v=w9fh3Y72J3c Intervju Capablance i Euwea] *[https://www.youtube.com/watch?v=qiRUKqqqaok&t Rijetke snimke Capablance] ---- {{Redoslijed |prethodnik = [[Emanuel Lasker]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1921.]] – [[1927.]] |nasljednik = [[Aleksandar Aljehin]]}} {{GLAVNIRASPORED:Capablanca, José Raúl}} [[Kategorija:Kubanski športaši]] [[Kategorija:Šahisti]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] chm5hygpf5xhp3rp0qgqzrg09q6wvom 7469319 7469229 2026-05-27T04:20:09Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469319 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|49. tjedan 2024.}}{{Infookvir šahist |ime = José Raúl Capablanca |punoime = José Raúl Capablanca y Graupera |slika = José Raúl Capablanca 1931.jpg |država = {{Z+X|KUB}} |datum_rođenja = [[19. studenoga]] [[1888.]] |mjesto_rođenja = [[Havana]], [[Kuba]] |datum_smrti = [[8. ožujka]] [[1942.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]] |svjetski_prvak = [[1921.]] – [[1927.]] |važnija_djela = ''Moja šahovska karijera'' <br>''Osnove šaha'' }} '''José Raúl Capablanca y Graupera'''{{Efn|Ponegdje se Capablanca potpisivao s '''José Raoul Capablanca'''. Ta je inačica njegova srednjeg imena bila prisutna u nekim šahovskim knjigama i kolumnama onoga vremena.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>}} ([[Havana]], [[19. studenoga]] [[1888.]] – [[New York City, New York|New York]], [[8. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[kuba]]nski [[šah]]ist, [[diplomat]], [[spisatelj|autor]] i [[svjetski šahovski prvak|treći svjetski šahovski prvak]]. Bavio se i [[Publicistika|publicistikom]]. Bio je poznat po jednostavnoj i dinamičnoj igri te izvrsnoj vještini u završnici.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-graupera-jose-raul Capablanca y Graupera, José Raúl] HE. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Uzima se za jednog od najvećih šahista u povijesti. Zbog načina igre poznat je i kao „šahovski [[Mozart]]”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/mozart.html|title=‘The Mozart of Chess’ by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref><ref>[https://www.atticuschess.org.uk/famous_players.htm Famous Players] Spirit of Atticus. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref><ref name="auto">{{Cite web|url=https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/|title=Chess Interview: Kramnik on the World Champions|first=Mountain Finch|last=Staff|date=25. lis 2014.}}</ref> Rođen je 1888. u Havani u vojnoj utvrdi [[Castillo del Príncipe]]. Otac mu je bio vojni [[časnik]]. Šah je naučio igrati kao četverogodišnjak gledajući igre svog oca. S pet godina učlanio se u Havanski šahovski klub, gdje ga vodeći šahisti kluba nisu mogli pobijediti nakon razmjene dama.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=29}} Godine [[1901.]], u dobi od 12 godina, pobijedio je kubanskoga nacionalnog prvaka Juana Corza rezultatom 4:3 (+4 –3 =6).<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80396 Capablanca - Corzo (1901)]</ref> Kao dijete učio je od partija [[SAD|američkih]] šahovskih legendi, [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]].<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Capablanca%20quotes.htm|title=Capablanca quotes}}</ref> Kasnije je o Pillsburyju napisao: „Učinak Pillsburyjevih predstava bio je trenutačan. Naelektrizirali su me i uz pristanak roditelja počeo sam posjećivati šahovski klub u Havani.”<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/capablanca.htm#:~:text=Capablanca+wrote,+%22Pillsbury's+displays.,Club+to+meet+stronger+players.|title=Capablanca|website=billwall.phpwebhosting.com}}</ref> Osvojio je naslov svjetskoga prvaka u [[Havana|Havani]] [[1921.]] godine pobjedivši u meču [[Njemačka|njemačkog]] šahista, [[matematičar]]a i [[filozof]]a [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] ne izgubivši niti jednu partiju (+4 –0 =10). Lasker je taj naslov prije Capablance nosio gotovo 27 godina. Naslov prvaka svijeta od Capablance preuzeo je [[Aleksandar Aljehin]] [[1927.]] godine u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] (+3 –6 =25). Uz [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]] i Laskera, Capablanca se smatra posljednjim velikim predstavnikom klasične epohe šaha, utemeljene na [[Wilhelm Steinitz|Steinitzovim]] učenjima. == Brzi uspon == === Djetinjstvo === Rođen je 19. studenog 1888. na Kubi, u obitelji vojnog časnika. Kako je naučio igrati šah opisao je u svojim knjigama i novinskim tekstovima: {{Navod|Nije mi bilo još ni pet godina kada sam jednom slučajno ušao u biro svoga oca i zatekao ga pri igri šaha s jednim gospodinom. Dotad ja uopće nisam vidio šah; figure su me zanimale te sam sljedećeg dana opet došao promatrati igru. Trećega dana dok sam promatrao igru, moj otac, još posve neiskusni novajlija, igrao je skakačem s jednog bijelog polja na drugo bijelo polje. Njegov protivnik, koji očigledno nije igrao bolje, nije to ni primijetio. Moj otac je dobio partiju, a ja sam ga tada nazvao varalicom i počeo ga ismijavati. Poslije manje svađe, kojom prilikom me otac umalo nije istjerao iz sobe, pokazao sam mu što je učinio. On me upitao otkuda i što ja znam o šahu. Odgovorio sam mu da ga mogu dobiti; on je rekao da je to nemoguće jer ja, vjerojatno, čak ni figure ne znam pravilno rasporediti. Pokušali smo igrati i – ja sam dobio. To je bio moj prvi nastup.<ref>José Raúl Capablanca, ''Moja šahovska karijera'', Sportska knjiga: Beograd, 1986., str. 28, 29</ref>}} Engleski šahist i šahovski pisac [[William Hartston]] primjećuje da je ova anegdota neobično slična anedgoti o prvim šahovskim iskustvima [[Paul Morphy|Paula Morphyja]].<ref>William Hartston, Kings of Chess: a history of chess traced through the lives of its greatest players, Pavilion Michael Joseph, 1985., str. 95</ref> Neki izvore navode da je gospodin o kojem Capablanca govori kubanski vojni časnik i političar Francisco de Paula Loño y Pérez koji je u to vrijeme za mnogih poslijepodneva igrao šah s Capablancinim ocem.<ref>[https://www.escacsstaeugenia.cat/por-que-se-celebra-el-19-de-noviembre-el-dia-internacional-del-ajedrez/ ¿Por qué se celebra el 19 de noviembre el Día Internacional del Ajedrez?] Club d'Escacs Santa Eugènia. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Perez je od siječnja 1907. do svoje smrti u lipnju iste godine bio je i ministrom rata Kube.<ref>[https://www.senado.es/web/conocersenado/senadohistoria/senado18341923/senadores/fichasenador/index.html?id1=1604 LOÑO PÉREZ, FRANCISCO] Senado.es. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> [[Datoteka:Capablanca jogando com o seu pai.jpg|mini|200px|Četverogodišnji Capablanca tijekom šahovske partije s ocem, 1892. godina.]] Capabanca je svoj prvi doživljaj šaha opisao riječima: {{Navod|Iako sam tada imao samo četiri godine, ubrzo sam mogao cijeniti činjenicu da se partija šaha može usporediti s vojnom bitkom – nešto što uključuje napad od strane jednog igrača, a obranu od strane drugog. Radnje ove prirode uvijek su na mene ostavljale dubok dojam. Sjećam se s kakvim sam užitkom slušao priču vojnika o zauzimanju [[Reduta|redute]] ili hvatanju vojske u zamku. Stoga vjerujem da je moja rana i vrlo jaka privlačnost prema igri šaha bila posljedica jedinstvenog sklopa uma koji sam razvio kao rezultat svojega vojnog okruženja, a također i osebujne [[Intuicija|intuicije]].<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca4.html|title=Capablanca: How I Learned to Play Chess (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} Capablanca je [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] prvi puta sreo u dobi od 18 godina u njujorškom ''Manhattan Chess Clubu''. Značajan je bio tijek susreta: {{Navod|(…) Odvedeni smo u kut sobe gdje je muškarac srednjih godina, s poprilično velikom glavom, sjeo ispred ploče diskutirajući jednu partiju u tijeku. Nisam znao nikoga, i nitko nije znao mene. Niski je čovjek bio slušan s očitim respektom onih oko stola. Gledajući s posebnim zanimanjem, iznenadio sam se kad sam vidio kako drugi pristaju na poteze i objašnjenja koja su bila donekle iznad mene. Moja me mladenačka uobraženost natjerala da pomislim da je ono što sam čuo apsurdno i da je mali čovjek bio slab igrač. U jednom ili dva navrata bio sam na ivici da se umiješam kako bih proturječio cijenjenoj personi. Srećom, moja stara navika da gledam, bez riječi, spasila me od krajnje ponižavajućeg iskustva, jer sam nekoliko minuta kasnije predstavljen malom čovjeku, koji je bio ništa manje doli veliki dr. E. Lasker, tadašnji svjetski prvak.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html|title=Reminiscences by Capablanca (presented by Edward Winter)|website=www.chesshistory.com}}</ref>}} === Porijeklo === Malo je poznato o Capablancinom porijeklu, no postoje izvori koji sugeriraju da su Capablancini predci bili [[Talijani|talijanskog]] porijekla. Izvorno prezime obitelji bilo je ''Cappa Bianca'', što znači „bijeli kaput”. To je prezime preoblikovano u Capablanca kada su se doselili u [[Španjolska|Španjolsku]], za vrijeme vladavine [[Karlo IV., španjolski kralj|Karla IV.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/winter70.html|title=Chess Notes by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> ===Proboj u svjetski vrh i San Sebastián=== ==== Meč s Marshallom 1909. ==== Godine [[1909.]], s dvadeset godina, Capablanca je dobio meč protiv prvaka SAD-a [[Frank James Marshall|Franka Marshalla]] uvjerljivim rezultatom +8 –1 =14. To je bio prvi veliki rezultat Kubanca u njegovoj dugogodišnjoj karijeri. Kako je Marshall tada držao naslov prvaka SAD-a, a ovim porazom nije želio prepustiti taj naslov Capablanci opravdavajući to činjenicom da u to vrijeme Capablanca još nije bio američki državljanin, ovim je pothvatom potonji sebe prozvao ''prvakom Amerike''.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)]</ref> ==== Dvije studije ==== Ostale su zabilježene samo dvije Capablancine šahovske kompozicije. Prvu je rujanski broj iz [[1908.]] godine časopisa ''Lasker's Chess Magazine'' opisao kao „izvorni doprinos i vrlo zanimljivu ratnu varku. Više lijepu nego tešku (...)”. No, [[Edward Winter]] točnost objavljenog rješenja dovodi u pitanje.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 13–14</ref> {{Chess diagram | floatleft |clear=left | Capablanca, Lasker's Chess Magazine, 1908.{{Efn|Iako je prvotno zadatak studije glasio „Bijeli na potezu dobiva”, Capablancinu je ideju 1960. godine oborio čuveni gruzijski šahovski kompozitor Genrikh Kasparjan.}} | | || || || | || ||| ||rd | | |pd| | |pd | pd | |kd | | pd || ||pd | | | | ||||pd | | | ||kl| nl || pd | | | | | | | | | | | rl | | | | || |Unatoč paradoksalno obećavajućoj poziciji za bijelog, ishod je remi. }} Capablancina iduća i jedina kompozicija koju je za preostala života skladao, pojavila se 22. siječnja [[1910.]] na stranici 133 šahovskog časopisa ''The Chess Weekly''. Pozicija je dana sljedećim dijagramom. {{Chess diagram |floatleft |clear=left |José Raúl Capablanca, 1910. | | | | | |ql | | | | | | | | | | || | | | | | | | | | | | | | | | | |kl | | | | | pd | | | | | | | pd |kd | |pl | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} ==== Turnir u San Sebástianu 1911. ==== Marshall je inzistirao da Capablanca sudjeluje na turniru u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]]u u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[1911.]] godine. To je bio jedan od najznačajnijih turnira tog vremena; svi vodeći svjetski šahisti, osim svjetskog prvaka [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]], sudjelovali su u njemu. Capablanca je zaplovio na poznatom brodu [[RMS Lusitania]] 8. veljače 1911. godine. Turnir je započeo 20. veljače i trajao do 17. ožujka.<ref>[https://en.chessbase.com/post/110-years-ago-capablanca-wins-in-san-sebastian 110 years ago: Capablanca wins in San Sebastián] ChessBase. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Na početku turnira, Ossip Bernstein i [[Aron Nimcovič]] zamjerali su sudjelovanje Capablanci zbog toga što dotada nije osvojio niti jedan značajan turnir. Međutim, nakon što je Capablanca dobio prvu partiju protiv Bernsteina, čime je osvojio i nagradu za ljepotu ([[engleski|eng.]] ''brilliancy prize''), Bernstein je potvrdio da je Capablanca vrlo talentiran i rekao da se ne bi iznenadio ako osvoji turnir. Nimcovič se uvrijedio kada je Capablanca prokomentirao, gledajući ga kako igra jednu brzopoteznu partiju, da bi nedokazani šahisti trebali držati jezik za zubima u nazočnosti boljih. Capablanca je ubrzo izazvao Nimcoviča na seriju brzopoteznih partija, koje je s lakoćom dobio. Okupljeni su šahisti zaključili da Capablanci nema ravnog u [[brzopotezni šah|brzopoteznom šahu]].<ref>Aleksandar Aljehin, 107 Great Chess Battles, Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref> [[Datoteka:Saint-Sébastien Tournoi de maîtres 1911.jpg|mini|Sudionici turnira u San Sebastijánu.]] Capablanca je u konačnici zapanjio cijeli šahovski svijet zauzevši prvo mjesto u San Sebastiánu rezultatom od šest pobjeda i jednim porazom. Time je završio ispred [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], [[Carl Schlechter|Carla Schlechtera]] i [[Siegbert Tarrasch|Siegberta Tarrascha]]. Lasker je tada o Capablanci za njujorški ''Evening post'' izjavio:<ref>José Raùl Capablanca, Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera, 1921., str. 8</ref> {{Navod|Svijet bi dobio malo da je postao inženjerom; šahovski svijet time bi sigurno bio siromašniji.}} Godine 1911. Capablanca je izazvao Emanuela Laskera na meč za [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]]. Lasker je prihvatio izazov, ali i postavio sedamnaest uvjeta za susret. Budući da Capablanca nije prihvatio neke od uvjeta, susret se nije odigrao sve do 1921. godine. === Publicistika i diplomacija === Od 1912. do 1915. godine Capablanca izdaje šahovski magazin u Havani.<ref>{{Cite web|url=https://members.tripod.com/hsk_chess/capablanca.html|title=Jose Raul Capablanca y Graupera|website=members.tripod.com}}</ref> U rujnu [[1913.]] dobiva posao u Ministarstvu vanjskih poslova Kube,<ref>J. Du Mont, Memoir of Capablanca, 1959., H. Golombek, Capablanca's hundred best games of chess. G. Bell & Sons., str.&nbsp;1–18</ref> što mu je omogućilo financijsku sigurnost tijekom ostatka života: „Nije imao posebne dužnosti, ali se od njega očekivalo da djeluje kao neka vrsta veleposlanika, poznate osobe koja će staviti Kubu na kartu gdjegod putovao.”<ref>Hooper, D. i Whyld, K. 1992. [https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_Companion_to_Chess.html?id=160YAAAAIAAJ&redir_esc=y The Oxford companion to chess], drugo izdanje. Oxford. str. 58.</ref> === Nastavak šahovskih aktivnosti === Godine 1913. u [[Rusija|Rusiji]] je održan egzibicijski meč ''Savorin Cup'' između Capablance i trojice mladih uzdanica ruskog šaha: [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], Eugena Znosko-Borovskog i Fjodora Dus-Hotimirskog (poznatog po „Zmajevki”, poznatoj varijanti [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 |title=Savorin Cup (1913)|website=www.chessgames.com}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=20024 |title=The chess games of Fyodor Duz-Khotimirsky|website=www.chessgames.com}}</ref> Capablanca je odigrao po dvije partije sa svakim, a izgubio je samo jednu<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1151947 "Dominant Gene"]</ref> – onu protiv Znosko-Borovskog (značajnog ruskog šahista koji je poznat po svojoj knjizi ''Umjetnost šahovske kombinacije'').<ref>[https://archive.org/details/artofchesscombin00euge| The art of chess combination; a guide for all players of the game]</ref> Capablanca bi turnir bio osvojio tek u slučaju da dobije sve partije, a turnir u suprotnom ide u ruke najbolje plasiranom od ostale trojice. Zato je pobjednik bio Eugene Znosko-Borovski. Ovaj je turnir povijesno značajan i po tome što bilježi prvi susret kasnijih rivala – Capablance i Aljehina, koji će od Kubanca preuzeti titulu 14 godina kasnije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=82969 Savorin Cup (1913)] Chessgames. Pristupljeno 24. listopada 2025.</ref> [[File:Capablanca vs Alekhine 1914.jpg|thumb|Capablanca (desno) i Aljehin (lijevo), završna pozicija njihove prve službene partije vidljiva s demonstracijske ploče, Savorin Cup, 1913.]] U [[Beč]]u u ožujku 1914. godine odigrao je konzultacijsku partiju s [[Richard Réti|Richardom Rétijem]] protiv austrijsko-mađarskog majstora Hugoa Fähndricha i austrijskog majstora i filozofa Arthura Kaufmanna. Partiju su anotirali Réti (''Nove ideje u šahu''), Capablanca (''Moja šahovska karijera'') i Lasker (''Udžbenik šaha''), a uzima se za ogledni primjer kako iskoristiti minimalne prednosti u završnici ograničavajući manevarski prostor protivnikovim topovima forsirajući protivnika na pokretanje vlastitih pješaka.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316948 Faehndrich / Kaufmann&nbsp;vs&nbsp;Reti / Capablanca] Chessgames. Pristupljeno 10. siječnja 2026.</ref> === Prvi susret s Laskerom === Na velikom turniru [[1914.]] godine u [[Sankt-Peterburg]]u, uz prisustvo većine svjetski poznatih šahista (osim onih iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]) Capablanca je prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. Ponovno je osvojio nagradu za ljepotu susretom protiv Bernsteina i ostvario vrlo cijenjene pobjede protiv [[David Janowski|Davida Janowskog]], Nimcoviča i Aljehina. Međutim, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja završio tek na drugome mjestu, s 13 bodova te svega pola boda manje od prvoplasiranog Laskera. Ipak, pobijedio je Aleksandra Aljehina, koji je završio na trećemu mjestu.{{Efn|Aljehin je poslije o Capablanci napisao: „Njegov je neusporedivi talent postao poznat u vrijeme turnira u Petrogradu 1914., kada sam ga i ja osobno upoznao. Ni prije ni poslije nisam vidio – a ne mogu ni zamisliti – tako zapanjujuću brzinu šahovskog shvaćanja kakvu je posjedovao Capablanca one epohe. Dovoljno je reći da je svim majstorima iz Sankt Peterburga dao [vremensku] prednost od 5 : 1 u brzopoteznim partijama – i pobijedio! Uza sve to uvijek je bio dobre volje, miljenik dama i uživao u izvrsnom zdravlju – zaista blistava pojava. To što je bio drugi iza Laskera mora se u potpunosti pripisati njegovoj mladenačkoj umišljenosti – već je igrao jednako dobro kao Lasker.”<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref>}} Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] nakon turnira proglasio pet dobitnika nagrada za [[Šahovski velemajstor|šahovske velemajstore]] (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla), no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II]</ref> [[File:CAPABLANCA, JOSE R. CUBAN CHESS PLAYER; WORLD CHAMPION LCCN2016866175 (cropped).jpg|thumb|Raúl Capablanca, 1915.]] == Život i karijera == === Meč s Kostićem u Havani === Kao preludij za prvenstvo svijeta, Capablanca je u proljeće [[1919.]] u [[Havana|Havani]] odigrao meč sa [[Kraljevina Jugoslavija|srpskim]] majstorom Borislavom Kostićem. Do tog meča njih su dvojica odigrali svega četiri partije i sve su završile remijem.{{Sfn|Capablanca|1986.|p=199}} Iako se meč trebao sastojati od osam partija, nakon pete je partije Kostić predao meč.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80032|title=Capablanca - Kostic (1919)|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Sava Gerdec Kostiću jednom rekao: „Señor Capa igra poput Boga i, moj dragi Borise, nije moguće učiniti ništa.”{{Sfn|Winter|1989.|p=95}} Kostić je odgovorio: „Čini se, Sava, da si u pravu.” Pobjedivši svih pet partija Capablanca će kasnije tvrditi da je bio na vrhuncu upravo u meču protiv Kostića.{{Sfn|Winter|1989.|p=158}} === Meč za svjetski naslov === Uvidjevši da Capablanca postaje odviše dobar, [[Emanuel Lasker]], tadašnji svjetski prvak, prepustio mu je 1920. godine naslov prvaka rekavši mu:<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref> {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.}} Sudeći po šahovskim publikacijama toga vremena, nije bilo prihvatljivo da Capablanca postane prvak na ovaj način: osjećalo se da bi Lasker mogao odustati od naslova svjetskog prvaka, ali smatralo se da nije imao pravo imenovati Capablancu prvakom. Kasnije je Lasker, 1920. godine, pristao odigrati meč kao izazivač.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca2.html|title=How Capablanca Became World Champion by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Odigrali su susret u [[Havana|Havani]] 1921. godine i Capablanca je pobijedio Laskera s četiri pobjede uz deset remija i bez poraza (+4 –0 =10). Takav podvig osvajanja titule svjetskog prvaka bez izgubljenog susreta nije se ponovio gotovo osam desetljeća, sve dok [[Vladimir Kramnik]] 2000. godine nije pobijedio [[Gari Kasparov|Garija Kasparova]] (+2 –0 =13). === Aktivnosti poslije osvajanja naslova === Novi svjetski prvak imao je prevlast na velikom turniru u [[London]]u 1922. godine. Porastao je broj svjetski jakih šahista. Na spomenutom turniru Capablanca je uvjerljivo bio najbolji, osvojivši prvo mjesto s cijelih 1.5 bod više od najbližeg pratitelja Aljehina. Rezultat koji je ostvario na turniru bio je +11 –0 =4. Poslije Aljehina, najviše bodova na turniru imali su Milan Vidmar, [[Akiba Rubinstein]] i Efim Bogoljubov. Najpoznatije su Capablancine partije s tog turnira one protiv Znosko-Borovskog i engleskog šahovskog majstora Freda Yatesa. Tartakower je kasnije o turniru napisao: „…Uza stalni osmijeh, uz šetnju od stola do stola ili uz razgovor sa svojim poznanicima, obavio je señor Capablanca, lako i graciozno, svoj moćni posao…”{{Sfn|Capablanca|1986.|p=13}} === Turnir u New Yorku 1924. === Godine [[1924.]] održan je veliki turnir u [[New York]]u. Ovaj turnir izdvaja se po tome što je na njemu Capablanca doživio prvi turnirski poraz nakon gotovo osam godina izgubivši partiju protiv [[Richard Réti|Richarda Rétija]], jednog od vodećih predstavnika tzv. „hipermodernista”. Naime, Capablanca je zadnji puta izgubio partiju 1916. godine protiv Oscara Chajesa.<ref>{{Citiranje enciklopedije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> Partija je značajna i zato što ju je Réti otvorio potezom 1.Sf3, uz Englesko otvaranje najznačajnijim „hipermodernim” otvaranjem koje je nazvano njemu u čast, pa se ova partija simbolički uzima kao kraj apsolutne prevlasti konzervativnog (klasičnog) stila igre te se počinju sve češće rabiti tzv. indijske obrane kao što su Kraljeva i Nimcovičeva indijka, ali i do tada sporedna otvaranja poput [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]], koja će procvat doživjeti neposredno nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata.]]{{Ni}} Rezultat koji je ostvario na turniru u [[New York]]u bio je +10 –1 =9. Zanimljivo, završio je kao drugi na turniru, iza prvoplasiranog Laskera, a ispred Aljehina. Laskera je Capablanca pobijedio u izravnom susretu. [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Capablanca, koji je tada imao 35 godina, nekoliko je dana prije početka turnira u časopisu ''American Chess Bulletin'' izjavio da se planira umiroviti i da je zaigrao na turniru samo zato što se radilo o prvom velikom međunarodnom turniru na američkom tlu u 20 godina (poznati turnir u Cambridge Springsu održan je 1904. godine). Također, rekao je da je uvijek spreman braniti titulu, a u slučaju da ju obrani, spreman se potpuno umiroviti bez da time drugim igračima stvara teškoće oko održavanja meča za svjetskog prvaka. Ipak, nakon Laskerove neočekivane pobjede u New Yorku, u srpnju je za iste novine objavio da je prinuđen promijeniti planove jer bi, u slučaju da se umirovi, „naslov svjetskog prvaka išao Laskeru”, što bi vratilo stare probleme organiziranja mečeva za svjetskog prvaka.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/retirement.html Retirement from Chess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> === Diplomacija i ''Time'' === [[Datoteka:José Raúl Capablanca-TIME-1925.jpg|mini|Naslovnica časopisa ''Time'' na kojoj je Capablanca, 7. prosinca 1925.]] Između šahovskih aktivnosti Capablanca je odrađivao i brojne intervjue. U prosincu [[1925.]] godine dospio je na naslovnicu američkog časopisa ''[[Time (časopis)|Time]]''. === Karijera do gubitka naslova === Godine [[1925.]] održan je turnir u [[Moskva|Moskvi]] na kome je Capablanca osvojio treće mjesto, iza Bogoljubova i Laskera. Na slobodan dan tijekom turnira Capablanca je otputovao sve do [[Lenjingrad]]a kako bi odigrao simultanku protiv trideset igrača prve kategorije. Nakon napornih pet i pol sati igre postigao je rezultat +18 –4 =8. Među igračima koji su ga pobijedili bio je i budući svjetski prvak, tada 14-godišnji [[Mihail Botvinik]].{{Sfn|Winter|1989.|p=298}}{{Efn|Partiju je moguće pogledati [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031635&kpage=1#kibitzing ovdje]].}} Botvinik ne samo da pobijedio Capablancu trinaest godina kasnije (AVRO 1938.), već je i postao svjetskim prvakom 1948. godine. [[Slika:Capablanca Chess Fever SU 1926.jpg|thumb|Isječak iz filma ''Šahovska groznica'' u kojem je u prvom planu Capablanca.]] Tijekom turnira u Moskvi Capablanca je glumio u [[Sovjetski Savez|sovjetskome]] [[nijemi film|nijemom filmu]] ''Šahovska groznica'' ([[engleski|eng]]. ''Chess Fever'') ruskog redatelja Vsevoloda Pudovkina.<ref>{{Cite web|url=https://mojtv.hr/m2/film.aspx?id=29951|trans-title=Šahovska groznica |title=Šahamatnaja gorjačka|website=mojtv.hr}}</ref> Godine 1927. na turniru u New Yorku, igrajući po 4 meča protiv svakog protivnika, Capablanca je ostvario osam pobjeda i 12 remija, pobijedivši [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Vidmara i Spielmanna s 2.5:1.5, Nimcoviča s 3:1 i Marshalla s 3.5:0.5. Osvojio je uvjerljivo prvo mjesto, s čak 2.5 boda ispred Aljehina. Zanimljivo je da su jedino [[Austrija|austrijski]] majstor [[Rudolf Spielmann]] (+2 –2 =8) i [[Estonija|Estonac]] [[Paul Keres]] (+1 –0 =5) imali nenegativne rezultate protiv Capablance. Capablanca je u ljeto iste godine otputovao u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a meč s Aljehinom počinjao je u rujnu. U kolovozu 1927. obišao je [[Brazil]] i odigrao dvije šahovske simultanke na kojima je potvrdio svoju dominaciju. Na jednoj od njih postigao je briljantnu pobjedu matnom kombinacijom protiv Souze Camposa.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter131.html 9308. Capablanca in Brazil] Chess Notes. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1387584 Jose Raul Capablanca&nbsp;vs&nbsp;Souza Campos: "Simultaneous Combustion"] Chessgames. Pristupljeno 5. veljače 2026.</ref> Capablanca je nakon ovako uvjerljivo osvojenog turnira i uspjeha u simultankama postao previše siguran u sebe, podcjenjujući pritom Aljehina u predstojećem susretu za naslov svjetskoga prvaka. U meč je ušao bez značajne fizičke i teorijske pripreme.<ref>[https://www.index.hr/mobile/sport/clanak/bio-je-rodjeni-genij-i-najveci-talent-ikad-no-bahatost-i-lijenost-su-ga-kostale-svega/2702550.aspx Bio je rođeni genij i najveći talent ikad, no bahatost i lijenost su ga koštale svega] Index.hr. Pristupljeno 14. rujna 2025.</ref> === Meč protiv Aljehina === Iste godine odigran je meč za titulu prvaka svijeta između Capablance i Aljehina. Rezultat je, nakon 34 odigrane partije, bio +3 –6 =25 u Aljehinovu korist. Natjecanje je trajalo 73 dana, što ga čini najduljim natjecanjem za naslov svjetskog prvaka ikada održanog. Turnir je poznat i po intenzivnoj uporabi [[Damin gambit|Daminog gambita]], što je vjerojatno uzrokovano nedostatkom Capablancine pripreme. Mnogi smatraju kako je Aljehinov bolji psihološki pristup igri pridonio ishodu meča.<ref>Jurij Jurjevič Gornjak, Vještina obrane, Caissa commerce, Beograd, 2005., str. 100</ref> [[Datoteka:Alekhine Capablanca WCC 1927.jpg|mini|lijevo|Aljehin (lijevo) i Capablanca (desno) na svjetskom šahovskom prvenstvu u [[Buenos Aires]]u 1927.]] Ovim je turnirom Capablanca izgubio naslov svjetskog prvaka, predavši 34. partiju meča 29. studenog 1927. uz čestitnu notu: „Dragi gospodine Aljehinu, predajem partiju. Vi ste, dakle, prvak svijeta i čestitam Vam na tom uspjehu.”{{Sfn|Winter|1989.|p=203}} Ipak, Capablanca se nije pojavio na završnoj ceremoniji.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54140|title=Capablanca - Alekhine World Championship Match (1927)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Nakon gubitka naslova === Aljehin od tada počinje izbjegavati mečeve protiv Capablance. Nije se pojavljivao na turnirima na kojima je Capablanca sudjelovao. Nije prihvaćao izazove od Capablance. Nakon što je 1935. Aljehin izgubio titulu od [[Max Euwe|Euwea]], nije mogao odbiti pojavljivanje na jakom [[Nottingham|notingemskom]] turniru na kojem je sudjelovao i Capablanca. Capablanca je konačno dobio priliku zaigrati s njim i trijumfirao je u oba izravna susreta. Po gubitku naslova svjetskog prvaka, Capablanca je osvojio još nekoliko značajnih turnira. Godinu dana nakon gubitka titule, u kasno ljeto 1928., osvaja drugo mjesto na turniru u [[Bad Kissingen|Bad Kissingenu]], s jednim bodom iza [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]], a ispred Rubinsteina, Euwea, Nimcoviča, Rétija, Marshalla i drugih jakih igrača.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79441 Bad Kissingen (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dva tjedna iza toga neporažen osvaja prvo mjesto u Budimpešti ispred Marshalla, Spielmanna i drugih,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=81944 Budapest (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a u ranu jesen iste godine također neporažen osvaja prvo mjesto na značajnom [[Berlin]]skom turniru ispred Nimcoviča, Spielmanna, Tartakowera, Rubinsteina, Rétija, Marshalla i Tarrascha. Uspjeh je to koji je nagovijestio kontinuitet dominacije Kubanca i nakon gubitka svjetskog naslova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79439 Berlin (1928)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Godine 1929. osvaja turnire u [[Budimpešta|Budimpešti]] i [[Barcelona|Barceloni]]. U iduće dvije godine osvaja redom prvo i drugo mjesto u [[Hastings]]u (iza Euwea), a potom 1931. turnir u [[New York]]u. Nakon ovog turnira Capablancina karijera poprima zaokret i njegova dominacija kratkotrajno kopni; osvojio je tek četvrto mjesto u Hastingsu 1934. i četvrto mjesto na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] 1935. godine. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|britanskome]] [[Margate]]u osvaja drugo mjesto 1935. i 1936. godine. Capablanca ponovno počinje osvajati turnire. Na velikom moskovskom turniru 1936. pobjeđuje Laskera u izravnom susretu. Capablanca je igrao Sicilijansku obranu, navodno na poticaj sovjetskog majstora Jakova Rohlina.<ref>{{Cite web|url=https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/|title=Lasker-Capablanca (3rd Moscow International, 1936), with annotations by Capablanca.}}</ref> Iste je godine osvojio veliki notingemski turniri pobjedivši igrača poput [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Max Euwe|Euwe]]a (tadašnjeg svjetskog prvaka), Finea, Reshevskog, Aljehina i Flohra. U [[Semmering]]u 1937. osvaja treće mjesto (iza Keresa i Finea), a 1938. prvo mjesto u Parizu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1033817 Capablanca - Paris 1938] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> Dok je sa svojom suprugom Olgom odsjedao u poznatom hotelu Régina u Parizu (nedaleko čuvenog muzeja [[Louvre]]), odigrao je ležernu partiju protiv Saviellyja Tartakowera. Partiju je dobio, a zapis partije poklonio je svojoj supruzi.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref> [[Datoteka:Hôtel Regina au début du 20ème siècle.jpg|thumb|Zgrada hotela ''Régina'' početkom 20. stoljeća.]] Iste je godine na povijesnom turniru koji je sponzorirala nizozemska radiotelevizijska kuća AVRO osvojio sedmo mjesto,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79229 AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref> a taj se rezultat pripisuje njegovu izrazito naurušenom [[Kardiovaskularni sustav|kardiovaskularnom]] zdravlju, a neki izvori sugeriraju i to da je u čuvenoj partiji protiv Botvinika Capablanca doživio blagi moždani udar. AVRO turnir simbolički predstavlja prijevojnu točku u povijesti šaha. To je posljednji veliki turnir [[Drugi svjetski rat|predratne generacije šahovskih prvaka]]. Partija u kojoj je Botvinik pobijedio Capablancu uzima se za [[arhetip]] dominacije nove generacije šahista, uglavnom [[SSSR|sovjetskih]], nad starom, koji su bili prvi koji su u šah uveli potpuni [[sport]]ski profesionalizam i obveznu radnu etiku.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1031957 Mikhail Botvinnik&nbsp;vs&nbsp;Jose Raul Capablanca "The Blossoming Brilliance of Botvinnik" AVRO (1938)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> Svoj je rezultat na AVRO turniru Capablanca opisao u [[Argentina|argentinskom]] časopisu ''El Gráfico'': {{Navod|Na AVRO turniru igrao sam pod fizičkim uvjetima koji su bili apsolutno abnormalni. Iako nisam ažuran u pogledu šahovske literature, otvaranja sam igrao dobro u svim svojim partijama iz jednostavnog razloga jer imam [[razum]]. No, nakon prvih tri sata igre, počeo sam osjećati kako mi se glava razdvaja. Bilo je nemoguće za mene misliti i koordinirati ideje. Protiv Finea imao sam dvije dobivene partije; protiv Aljehina sam trebao dobiti jednu partiju; i još jednu protiv Keresa, zahvaljujući poziciji koju sam savjesno gradio. Ipak, u trenutku pretvorbe prednosti u pobjedu, otkrio sam da moj mozak ne funkcionira pa sam nastavio igrati ne svojom glavom, već svojim rukama. Unatoč ljutoj hladnoći [[Nizozemska|Nizozemske]] u studenom, uronio sam svoju zakrčenu glavu u ledenu vodu da je očistim, ali bez ikakva rezultata... Dakle, sudjelovao sam na AVRO turniru igrajući poput [[automaton]]a nakon trećega sata i zato je razumljivo kako često nisam uspijevao pobijediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/avro.html AVRO, 1938 by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 14. prosinca 2025.</ref>}} Godine 1939. neporažen je osvojio treće mjesto na turniru u Margateu, zadnjem od serije pet turnira u tom gradiću, iza Keresa i Flohra. Ovaj će turnir označiti kraj turnirske karijere Kubanca.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79516 Margate (1939)] Chessgames. Pristupljeno 19. prosinca 2025.</ref> == Posljednje godine == Na [[Šahovska olimpijada 1939.|osmoj šahovskoj olimpijadi]] u [[Argentina|Argentini]] [[1939.]] godine, Capablanca završava svoju bogatu karijeru sjajnim priznanjem za prvog igrača turnira i osvajanjem individualne zlatne medalje.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/jose_raul_capablanca.html|title=The chess games of Jose Raul Capablanca|website=www.chessgames.com}}</ref> Karijera slavnog Kubanca ušla je u legendu i postala temom brojnih šahovskih knjiga. Najznačajniji šahovski povjesničar 20. i 21. stoljeća, [[Edward Winter]], njegovu je karijeru sažeo u svojem monumentalnom djelu ''Capablanca'', koje se i danas smatra jednom od najboljih knjiga o šahu uopće.<ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}</ref> === Smrt === Dva dana prije njegove smrti 1942. godine [[Vena|vaskularni]] kirurg dr. A. Schwartzer rekao je Capablanci da je njegov život ugrožen i da pod svaku cijenu izbjegava stres, na što je Capablanca odgovorio da to nije moguće jer su njegova bivša žena i djeca protiv njega započeli [[Parnica|sudsku parnicu]]. Ovaj je detalj otkrio sâm Schwartzer u pismu Capablancinoj udovici Olgi u studenom 1942. godine.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter92.html 7537.&nbsp;In Memoriam&nbsp;(C.N. 7497)] Chess Notes. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> Capablancina supruga Olga prisjeća se: {{Navod|Bolnica Mount Sinai, 8. ožujka 1942. Capa je bio u nesvijesti. Liječnici su rekli da se nad njim mora izvršiti operacija koja je bila posljednja nada. Predložili su mi da izađem, možda da prošetam. Pozvat će me ako bude potrebno. Potom sam se našla na ulici u blizini ulaza u bolnicu. Nekoliko koraka do ugla. Zaustavila sam se kada sam ugledala zvijezdu na sumračnom nebu. Koje je vrijeme bilo, nisam znala. Činilo se da je zvijezda na časak bljesnula posebnim sjajem. Međutim, najedanput se ugasila. I magla se zgusnula. Zavladala je posebna tišina na nebu. Na ulici. U mojem srcu. Znala sam da je Capa umro.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 24. svibnja 2026.</ref>}} Dok je promatrao ležernu partiju u ''Manhattan Chess Clubu'', Capablanci je naglo pozlilo. Zatražio je pomoć u skidanju kaputa i ubrzo nakon izgubio [[svijest]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca13.html Capablanca’s Death] ChessNotes. Pristupljeno 1. kolovoza 2025.</ref> Žurno je prevezen u Mount Sinai Hospital, u bolnicu u kojoj je Lasker preminuo godinu dana ranije. Capablanca je preminuo idućeg jutra, 8. ožujka 1942. godine, a kao uzrok smrti navodi se moždani udar uzrokovan nasljednom [[Hipertenzija|hipertenzijom]].{{Sfn|Winter|1989.|p=306}} U potpunoj autopsiji koju su proveli liječnici Moschcowitz, Prill i Levin uočeno je kako je Capablancin desni [[talamus]] bio gotovo potpuno uništen, a na njegovom se mjestu nalazio [[hematom]] duljine i širine oko 5 cm. Ventrikularni sustav bio je preplavljen krvlju. Također, Capablancin je srčani mišić bio mase oko 500 g, što je za gotovo 200 grama više od zdravog srca.<ref>{{Cite journal|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11620526/|title=Capablanca's stroke: an early case of neurogenic heart disease. Cuban-world-champion of chess 1921-1927|first1=O.|last1=Hernandez-Meilan|first2=M.|last2=Hernandez-Meilan|first3=C.|last3=Machado-Curbelo|date=6. kol 1998.|journal=Journal of the History of the Neurosciences|volume=7|issue=2|pages=137–140|via=PubMed|doi=10.1076/jhin.7.2.137.1866|pmid=11620526}}</ref> Capablancin sprovod održan je tjedan dana kasnije, 15. ožujka 1942., a za sprovod se osobno pobrinuo predsjednik Kube [[Fulgencio Batista]].<ref>[https://c250.columbia.edu/c250_celebrates/remarkable_columbians/jose_raul_capablanca.html José Raúl Capablanca - Columbia 250]</ref> Lasker je jednom o Capablanci rekao: {{Navod|Poznavao sam mnoge šahiste, ali među njima bio je samo jedan genij: Capablanca! Njegov je ideal bio pobijediti manevriranjem. Capablancina genijalnost otkriva se u njegovom ispitivanju protivnikovih slabih točaka. Njegovom oštrom oku ne može pobjeći ni najmanja slabost protivnika.<ref>{{Cite web|url=https://woochess.com/en/series/best-games-of-jose-raul-capablanca|title=The best Games of Jose Raul Capablanca|website=Woochess}}</ref>}} Iako su bili neprijatelji za šahovskom pločom te nimalo bliski izvan nje, rivalstvo Joséa Capablance i Aleksandra Aljehina ostaje kao jedno od najvećih u povijesti. Nakon smrti Capablance, Aljehin je odao počast legendarnom Kubancu riječima: {{Navod|Capablanca je prerano otet iz svijeta šaha. Njegovom smrću izgubili smo velikog šahovskog genija čijega sličnog više nikada nećemo vidjeti.<ref>Aleksandar Aljehin, ''107 great chess battles'', Oxford University Press, 1980., str. 157–158</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |title=Town Topics Chess Forum - Chad Lieberman |access-date=20. kolovoza 2024. |archive-date=20. kolovoza 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240820073243/https://www.towntopics.com/apr2104/chess.html |url-status=dead }}</ref> }} == Stil igre == Mnogi ističu kako je Capablanca, unatoč slabijoj teorijskoj pripremi, bio izuzetno učinkovit zbog izrazito visoke točnosti igre u jednostavnim, tipičnim pozicijama. Odlikovao se jednostavnom, dinamičnom igrom i dao velik doprinos općoj šahovskoj teoriji.<ref>{{Citiranje enciklopedije|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/capablanca-y-granperra-jose-raoul|title=Capablanca y Granperra, José Raoul |encyclopedia=Hrvatska enciklopedija}}</ref> U svojim je djelima izrazio golemu važnost temeljnih šahovskih principa kao putokaz u rasuđivanju određene pozicije. Mnoge je pozicije s lakoćom uspijevao reducirati i dovesti ih u slične onima u kojima se već našao, pa je tako vrlo često pobjeđivao u konačnicama, po čemu je i danas poznat.<ref>{{Citiranje weba |url=https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |title=The 10 Best Positional Chess Players of All Time |access-date=7. studenoga 2023. |archive-date=7. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231107193927/https://wegochess.com/the-10-best-positional-chess-players-of-all-time/ |url-status=dead }}</ref> Također, prvi je istaknuti šahist koji je prije sve teorije preporučavao početnicima da šah počinju učiti od konačnice.{{Ni}} U knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: „Onaj tko čita ovu knjigu, čita opet i opet, i svaki put sve pažljivije, vidi da se ovdje ne objašnjavaju velike kombinacije i blistave partije, već sasvim jednostavne stvari koje se mnogima ne čine baš tako važnim.”<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 40</ref> Zanimljivo, upravo je [[Aleksej Troicki|Alekseja Troickog]] Capablanca smatrao najvećim kompozitorom konačnica. O konačnicama je rekao: „Proučavanje konačnica nije korisno samo za sebe. Ono razvija razumijevanje pozicije, opće razumijevanje šaha i povećava u cjelini razinu igre šahista.”<ref>Emir Dizdarević, Pješačke konačnice: osnove šaha, Arka Press, Sarajevo, 2006., str. 7</ref> On je također šahovski prvak s najmanjim brojem pogrešaka po broju poteza, što ipak ne čudi s obzirom na to da je osam godina (1916. – 1924.) bio neporažen, pa je upravo zbog toga prozvan ''šahovskim strojem''. Unatoč tome, uvriježeno je mišljenje da je Capablanca u svojim partijama činio sitne nepreciznosti uslijed nedostatka tjelesne i teorijske pripreme. Ovu je tezu u svojoj prvoj knjizi ''Moji veliki prethodnici'' zagovarao Garry Kasparov, no ovo je uočio i Aljehin te o tome pisao nakon njihova meča u Buenos Airesu 1927. godine. Mnogi velikani šaha poput [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[Mihail Botvinik|Botvinika]], [[Bobby Fischer|Fischera]] i [[Anatolij Karpov|Karpova]] smatrali su Capablancu najvećim igračem svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040770|title=Jose Raul Capablanca's Best Games|website=www.chessgames.com}}</ref> Neki šahisti smatraju, u prvom redu Botvinik, da se pad u kvaliteti igre Kubanca 1930-ih može pripisati nedovoljnim radom na igri, ali i u padu sposobnosti računanja kratkih, ali brojnih varijanti. Capablanca svoj ''pozicijski'' stil igre tijekom života uglavnom nije mijenjao. Zanimljivo je da je [[Garry Kasparov]] povezao Laskerovu šahovsku vitalnost s postupnom promjenom njegova stila igre tijekom njegova života, dok je pad snage Kubanca 1930-ih povezao s njegovom nevoljkošću da promijeni svoj stil. Taj je proces nazvao ''kalcifikacijom'' šahovskog stila.{{Ni}} Za njegove se nasljednike po stilu igre uzimaju [[Mihail Botvinik]], [[Bobby Fischer]], [[Anatolij Karpov]] te Norvežanin [[Magnus Carlsen]].{{Ni}} Njegov je način igre opisao [[Vladimir Kramnik]], usporedivši ga s Mozartom:<ref name="auto"/> {{Navod|Capablancu možemo usporediti s [[Mozart]]om, čija se šarmantna glazba doimala kao glatki tok. Imam dojam da Capablanca nije ni znao zašto mu je draži ovaj ili onaj potez, samo je pomicao figure rukom. Da je puno radio na šahu, možda bi igrao lošije jer bi počeo pokušavati shvatiti stvari. Ali Capablanca nije morao ništa shvatiti, samo je morao pomicati figure!}} == Rezultati mečeva i turnira == {| class="wikitable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto" ! godina !! protivnik !! ishod !! class="unsortable" | mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|rezultat !! class="unsortable"|bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1901. || Juan Corzo || pobjeda || Havana || 7 : 6 || +4&nbsp;−3&nbsp;=6 || Corzo je bio tadašnji prvak Kube. |- | 1909. || [[Frank James Marshall]] || pobjeda || New York || 15 : 8 || +8&nbsp;−1&nbsp;=14 || &nbsp; |- | 1912. || Charles Jaffe || pobjeda || New York || 2½ : ½ || +2&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1912. || Oscar Chajes || pobjeda || New York || 1 : 0 || +1&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || [[Richard Teichmann]] || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Jacques Mieses || pobjeda || Berlin || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1913. || Eugene Znosko-Borovski || remi || Sankt Peterburg || 1 : 1 || +1&nbsp;−1&nbsp;=0 | rowspan="3" | Turnir (Savorin Cup) sastojao se od tri meča protiv trojice ruskih majstora. <br /> U slučaju maksimalna učinka (6/6), pobjeda ide Capablanci, a inače najbolje rangiranom od trojice ruskih majstora. Turnir je osvojio Znosko-Borovski. |- | 1913. || [[Aleksandar Aljehin]] || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1913. || Fedor Dus-Khotimirski || pobjeda || Sankt Peterburg || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 |- | 1914. || Ossip Bernstein || pobjeda || Moskva ||1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Savielly Tartakower || pobjeda || Beč || 1½ : ½ || +1&nbsp;−0&nbsp;=1 || &nbsp; |- | 1914. || Arnold Aurbach || pobjeda || Pariz || 2 : 0 || +2&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1919. || Borislav Kostić || pobjeda || Havana || 5 : 0 || +5&nbsp;−0&nbsp;=0 || &nbsp; |- | 1921. || [[Emanuel Lasker]] || pobjeda || Havana || 9 : 5 || +4&nbsp;−0&nbsp;=10 || Osvojeno [[svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1927. || [[Aleksandar Aljehin]] || poraz || Buenos Aires || 15½&nbsp;:&nbsp;18½ || +3&nbsp;−6&nbsp;=25 || Izgubljeno svjetsko prvenstvo u šahu. |- | 1931. || [[Max Euwe]] || pobjeda || Nizozemska || 6 : 4 || +2&nbsp;−0&nbsp;=8 || Euwe je bio svjetski prvak od 1935. do 1937. |} === Rezultati na značajnijim turnirima === *[[San Sebastián (Baskija)|San Sebastián]], [[1911.]] ('''1. mjesto'''), *[[Sankt Peterburg]], [[1914.]] (2. mjesto), *[[New York (grad)|Rice Memorial]], [[1916.]] ('''1. mjesto''') *[[New York (grad)|New York]], [[1918.]] ('''1. mjesto'''), *[[London]], [[1922.]] ('''1. mjesto'''), *[[New York (grad)|New York]], [[1924.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1925.]] (3. mjesto), *[[New York (grad)|New York]], [[1927.]] ('''1. mjesto'''), *[[Bad Kissingen]], [[1928.]] (2. mjesto) *[[Barcelona]], [[1929.]] ('''1. mjesto''') *[[Karlovy Vary|Carlsbad]], [[1929.]] (2. mjesto), *[[Moskva]], [[1935.]] (4. mjesto), *[[Moskva]], [[1936.]] ('''1. mjesto'''){{Efn|Ovo je prvi turnir na kome je Capablanca završio ispred Laskera.}} *[[Nottingham]], [[1936.]] ('''1. mjesto''') *AVRO turnir u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[1938.]] (7. mjesto) *Margate, [[1939.]] (3. mjesto) *[[Buenos Aires]] ([[šahovska olimpijada]]), [[1939.]] (pojedinačno '''zlatno odličje''') == Zanimljivosti == * Postoji legenda da je u jednome trenutku za vrijeme turnira u [[Karlsbad]]u [[1929.]] godine, u [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066901&comp=-1&kpage=1#kibitzing partiji] protiv Friedricha Saemischa, Capablancina prelijepa žena ušla u salu, i da se on toliko zaljubio da je previdio da mu je skakač napadnut od protivničkog pješaka. Izgubio je i konja i partiju.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter28.html 4712. Capablanca and the mystery woman/women] ChessNotes. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> * Postoje anegdote da Capablanca u svojoj mladosti nikad nije učio otvaranja iz šahovskih knjiga (što šahovski povjesničari dovode u pitanje), no pouzdano se smatra da je u djetinjstvu zanemario veći opseg teorije otvaranja i posvetio se konačnicama. To što je postao svjetski prvak usprkos toj činjenici čini ga vjerojatno i najvećim prirodnim šahovskim talentom koji je ikada živio.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80449 Capablanca - Marshall (1909)] Chessgames. Pristupljeno 20. travnja 2026.</ref> * Sudjelovao je na 29 velikih turnira uz fantastičan učinak: osvojio je 15 prvih i 9 drugih mjesta.<ref>Golombek, Harry. 1959. ''Capablanca's Hundred Best Games of Chess''. G. Bell & Sons. str. 19, 20</ref> * U mečevima od 1909. do 1939. ostvario je +318 =249 –34. Niti jedan drugi majstor nije ostvario tako mali broj poraza. Nije izgubio niti jednu turnirsku partiju od 1916. to 1924., odigravši 63 partije bez poraza, zbog čega je prozvan „šahovskim strojem“. * Godine 1965. [[Bobby Fischer]] trebao je nastupiti na Memorijalu Capablance u Havani. Međutim, tadašnja američka vlada, zbog napetih odnosa s Kubom koji su kulminirali [[Kubanska kriza|krizom 1962.]], odbila mu je izdati vizu za tu zemlju. Fischer je ipak nastupio, dojavljujući poteze iz SAD-a, osvojivši drugo mjesto skupa s Gellerom i Ivkovom, a iza Smislova.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79433 Havana (1965)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2026.</ref> U prenošenju poteza preko [[Telex]]a i da bi prijenos tekao nesmetano, osobno se pobrinuo Capablancin sin, dr. José Raúl.<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 159</ref> == Znamenite partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1262431 Capablanca – Corzo, Havana, 1901.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094832 Marshall – Capablanca, New York, 1909.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264025 Capablanca – Bernstein, San Sebastián, 1911.]{{Efn|Ova je partija povijesno značajna jer je prva koju je Capablanca odigrao na nekom velikom međunarodnom turniru. Zanimljivo, među onima koji su bili protiv Capablancina sudjelovanja na turniru u San Sebastiánu 1911., a na Marshallov poziv, bio je, uz Arona Nimcoviča, i Ossip Bernstein.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1361800 Capablanca – Molina, Buenos Aires, 1911.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1586851 Capablanca – Price, London, 1911.]{{Efn|[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancapricebacaarus.html Za daljnje čitanje.]}} * [https://www.365chess.com/game.php?gid=2638031 Mieses – Capablanca, Berlin, 1913.]{{Efn|Analiza ove partije može se naći u Capablancinoj knjizi ''Osnove šaha'' (1921.) u drugome poglavlju (osma partija).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1267147 Capablanca – Teichmann, Berlin, 1913.]{{Efn|Capablancina anotacija partije nalazi se u knjizi ''Osnove šaha'' u drugome poglavlju (deveta partija). Aljehin je Capablancin deveti potez (9.Lb5) nazvao „izvanrednim” te je ustvrdio da je taj potez u turnirsku praksu uveo upravo Capablanca.<ref>Aljehin, Aleksandar.1986. ''Moj put do svetskog prvaka''. Sportska knjiga. Beograd. str. 31.</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1328982&kpage=1#reply12 Capablanca – Mieses, Berlin, 1913.]<ref>[https://thinkinglikeachessplayer.substack.com/p/capablanca-v-mieses-1913 Capablanca, Jose Raul vs Mieses, Jacques]</ref> *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1284173 Nimcovič – Capablanca, Riga, 1913.]{{Efn|Capablanca je u svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' rekao da je završnica nastala u ovoj partiji jedna od njegovih najbolje odigranih završnica.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011878 Capablanca – Aljehin, Sankt Peterburg, 1913.]{{Efn|Prva službena partija između Capablance i Aljehina.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1261680 Bernstein – Capablanca,&nbsp;Moskva, 1914.]{{Efn|Poznata je anegdota u kojoj je nakon ove partije Capablanca rekao: „Sjajno! Stići ću na vrijeme na balet!” Radilo se o moskovskom kazalištu [[Boljšoj teatr]].<ref>{{Cite web|url=http://www.grinis.de/russisch/r_chess_quotes.htm|title=Chess quotations|website=www.grinis.de}}</ref> Na Marshallov upit koja mu je najdraža vlastita partija, Capablanca je istaknuo upravo ovu, kazavši da je to njegova najdovršenija i najviše artistička partija.<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/edward-winter-s-che-explorations-3--1|title=Edward Winter's Chess Explorations (3)|date=21. lip 2008.|website=Chess News}}</ref>}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1293408 Capablanca – Villegas, Buenos Aires, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258183 Capablanca – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Ovo je prva partija između Capablance i Laskera. Iako je imao pobjedu u rukama, Capablanca je uspio uzeti tek pola boda uslijed dobre Laskerove obrane. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064762%22 Capablanca – Janowski, Sankt Peterburg, 1914.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1064780 Janowski – Capablanca,&nbsp;New York, 1916.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095025 Capablanca – Marshall, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1265585 Capablanca – Fonaroff, New York,&nbsp;1918.]{{Efn|''New York Evening Post'' u svom broju od 22. lipnja 1918. piše: „Lagani klasik, koji će se svrstati uz neke Paula Morphyja, proizveo je José R. Capablanca u utorak, kada je, kao gost na večeri u stanu profesora Marca Fonaroffa, s njujorškog Instituta za glazbenu umjetnost, odigrao partiju šaha protiv tog majstorskog glazbenika. Gospođa Leon Rosen... srećom je uzela i sačuvala partituru za dobrobit budućih naraštaja.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancafonaroff.html Capablanca v Fonaroff by Edward Winter]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1095027 Marshall – Capablanca, New York, 1918.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316951 Capablanca – Kostić, Havana, 1919.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1055995&kpage=1 Capablanca – Winter, Hastings, 1919.]{{Efn|Ovu je partiju Capablanca obradio u svojoj knjizi ''Osnove šaha'' (Primjer 54), a značajna je zbog motiva „zaključanog” lovca koji se tako često naziva i „Capablancin lovac”.}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241504 Lasker – Capablanca, Havana, 1921.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1093031 Capablanca – Znosko-Borovski, London, 1922.]{{Efn|Ova je partija značajna jer pokazuje metodično iskorištavanje slabih točaka daminog krila koje je crni stvorio pokušavajući osloboditi daminog lovca. Ovaj je pritisak bijelog tipičan za Damin gambit. Analiza partije i Capablancini komentari dostupni su u knjizi ''Šahovska početnica'' (II. dio, potpoglavlje ''Procjena pozicije u središnjici'', Primjer 2).}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102104 Capablanca – Tartakower,&nbsp;New York, 1924.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102106 Capablanca – Yates, New York, 1924.]{{Efn|Unatoč elegantnoj kombinaciji u središnjici kojom se partija utisnula u šahovsku povijest, Capablancin šesti potez (6.h3) doživio je brojne kritike. Zanimljivo je da je Aljehin taj potez ocijenio kao „ne nužno potrebnim”, dok ga je Réti opisao kao „potez genija”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html|title=Chess in 1924 by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> Računalne analize pokazuju da je potez zapravo nepreciznost.{{ni}}}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100107 Capablanca – Bogoljubov, Moskva, 1925.]{{Efn|Detalji o partiji i naknadnim analizama dostupni su [https://chesshistory.com/winter/extra/disaccord.html ovdje].}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007846 Nimcovič – Capablanca,&nbsp;New York, 1927.]{{Efn|Zanimljivo, jedna od najranijih uporaba njemačke riječi ''Zugzwang'' ('iznudica') potječe od Hermanna Helmsa koji je ovu partiju okarakterizirao riječima: „Bio je to umjetnički dragulj šahovske ploče. Nimcovič je umjetnik. Nitko ne cijeni ljepotu ili savršenstvo više od njega. Njegovo vlastito umijeće često je zaglušilo manje vješte protivnike. Ali protiv prvaka – to je opet nešto drukčije. Njegova mala vojska bila je velika točno kao Capablancina. Ali bio je skučen i žudio je za prostorom. Što se tiče prostora i kretanja bio je jako ograničen. (...) Vrlo je izražajan njemački izraz ‘Zugzwang’. Točno pokriva ovaj slučaj.”<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5147.&nbsp;Zugzwang]</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007840 Capablanca – Spielmann, New York, 1927.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036742 Capablanca – Colle, Barcelona, 1929.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1066825 Capablanca – Treybal, Karlsbad, 1929.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1316959 Kevitz – Capablanca, New York, 1931.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1224089 Sergeant – Capablanca, Margate, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1283521 Lasker – Capablanca, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1656206 Capablanca – Tartakower, Pariz, 1938.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1004963 Capablanca – Golombek, Margate, 1939.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1288718 Capablanca – Trompovski, Margate, 1939.]{{Efn|Capablancina posljednja turnirska partija.}} == Citati == === Capablancini citati === * Za umnu sferu šah znači isto što i sport za fizičko usavršavanje: ugodan način vježbanja i razvijanja pojedinih osobina čovjekove prirode. Šah treba promatrati i s društvene točke gledišta još i zato što čovjek, naučivši igrati šah, dobiva za cijeli život način da ugodno provede vrijeme posvetivši mnoge satove omiljenoj umjetnosti. U našem svijetu nema puno tako dobrih načina, kao što je šah, da se odahne i zaboravi na trenutak svakidašnje brige. Mnogo sam godina promatrao kako veliki broj liječnika, pravnika i poslovnih ljudi provodi večeri u šahovskom klubu da bi odahnuli i oslobodili se tereta koji im je nametnut radom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Kako biste poboljšali svoju igru, morate proučiti konačnicu prije svega ostalog, jer dok se konačnice mogu proučavati i savladati same, središnjica i otvaranje moraju se proučavati u relaciji s konačnicom.<ref>José Raúl Capablanca, ''Capablanca's last chess lectures'', Lowe & Brydone, London, 1967., str. 23</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Bez sumnje, naša je igra, kako se igra danas, srednjovjekovna po svome karakteru. To je ratnička i dvorska igra, što se može vidjeti iz naziva i djelovanja figura. Šah je bio igra kraljeva, a danas je kralj igara. Može se reći da pješaci predstavljaju stražare, koji pokrivaju i bore se ispred vitezova, lovaca i plemića. Vitezovi, lovci, kralj i dama sami su po sebi razumljivi, dok topovi ili kule predstavljaju uporišta plemića. Pa i ako su sve te titulirane osobe nestale iz mnogih zemalja svijeta, igra šaha ostala je igra društvenog ugleda koja zahtijeva najveći napor ljudskoga uma. ** ''Šahovska početnica'' (1935.) * Žrtve su ispravne tek kada su jedino sredstvo za dobivanje partije ili kada su sredstvo za dobivanje partije na najbrži i najsigurniji način, ali u svim drugim slučajevima trebale bi se izbjegavati.<ref>Edward Winter: ''Capablanca'', McFarland, Jefferson: Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 164</ref> * Korisno je zapaziti da neiskusni šahisti često imaju pogrešnu predodžbu o žrtvama. Takvi su potezi veličanstveni ako su najjači od svih mogućih, ali ni najmanje nisu veličanstveni ako postoji način da se odigra jače. Majstor, samo ako je istinski umjetnik, traži savršenstvo, a ne vatromete, čiji je glavni cilj skrenuti protivnika s pravog puta.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 50</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) * Mnogo je toga u posljednjih nekoliko godina napisano o hipermodernizmu u šahu. U otvaranju, taktike nekih takozvanih hipermodernista ponešto su drukčije od taktika korištenih ranije. Strateški principi, međutim, ostaju isti. Temeljni strateški principi nikada se ne mijenjaju, ali njihov način primjene ne mora uvijek biti isti. ** ''Početnica šaha'' (1934.) * Nema sumnje da mnogim ljudima ova partija nije zapela za oko; što se mene tiče, priznajem da je malo partija koje su me toliko dojmile. Mišljenja sam da se radi o remek-djelu, spomeniku veličanstvene preciznosti. Svih 38 poteza veliki je ruski stručnjak uvijek igrao točan potez – najbolji! Ova je partija klasični primjer, koji zauvijek treba sačuvati, kako bi se šah trebao igrati. (''O partiji Rubinsteina i Schlechtera 1912.'') ** ''Capablanca Magazine'' (1912.) * Maróczy ima više od 70 godina i koliko ja znam živi u Budimpešti, glavnom gradu Mađarske, zemlje u kojoj je rođen. Maróczy je po struci inženjer i u tom je svojstvu aktivno sudjelovao u izgradnji jednog od budimpeštanskih akvadukta. (...) Kao šahistu nedostajalo mu je malo mašte i agresivnog duha. Njegova pozicijska procjena, najveća kvaliteta pravog majstora, bila je izvrsna. Vrlo precizan igrač i visoki umjetnik konačnice, proslavio se kao stručnjak za damske završnice.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca8.html Capablanca on Maróczy]</ref> ** ''Lecciones elementales de ajedrez'' (Madrid, 1973.). * Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> ''(O desetoj partiji meča Lasker–Schlechter, 1910. godine.)'' * Što je neki igrač slabiji, to mu se čini da je snaga skakača veća, ali kako igrač napreduje u snazi, tako je za njega vrijednost lovca sve očiglednija i tako se povećava i njegovo vrednovanje lovca u odnosu na skakača.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', Sportska knjiga, Beograd, 1979., str. 30</ref> **''Osnove šaha'' (1920.) * Šah je vrlo logična igra i onaj koji može rasuđivati više logički i duboko trebao bi pobijediti.<ref>A. Smith, H. Tikkanen, ''The Woodpecker Method'', Quality Chess, 5. izdanje, 2023., str. 226</ref> * Odstupimo od znanosti. Šah nikada ne može dosegnuti svoj vrhunac slijedeći stazu znanosti... Pretvorimo, stoga, borbu tehnike u bitku ideja. ** ''Capablancinih sto najboljih partija'' (1947.) * Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima.<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 5</ref> ** ''Posljednje šahovske lekcije'' (1966.) === Drugi o Capablanci === Ruski i sovjetski šahist i šesti svjetski šahovski prvak [[Mihail Botvinik]] rekao je o Capablanci sljedeće:&nbsp; *Mislim da je Capablanca imao najveći prirodni talent. Kada veliki pijanist svira, mi ne čujemo odvojene note, nego čujemo glazbenu sliku. Tako isto Capablanca nije stvarao odvojene poteze – stvarao je šahovsku sliku. Nitko se s njime u tome ne može usporediti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/botvinnik.html Mikhail Botvinnik (1911-95)]</ref> Njemački šahovski velemajstor [[Jacques Mieses]] usporedio je stilove Laskera i Capablance: *Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov je stil bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin je stil možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> Češki šahist židovskog porijekla [[Richard Réti]] usporedio je igru [[Paul Morphy|Paula Morphyja]] i Capablance: *Svestranim studiranjem Capablancinih partija spoznao sam konačno da on, umjesto Morphyjeva principa, koji teži što bržem razvoju figura, slijedi princip da svakoj ''poziciji'' koja nastane na ploči pronađe odgovarajući plan, kojem će u tijeku partije sve ostalo biti podređeno. Svaki potez koji ne doprinosi realizaciji zamišljenog plana, pa bio on i razvojni potez, predstavlja gubitak tempa. ** ''Nove ideje u šahu'' (1922.) Američki šahovski velemajstor [[Reuben Fine]] o Capablanci je rekao: *Capa je bio savršen primjer majstora intuitivnog tipa, koji vidi da je potez dobar, ali ne zna objasniti zašto. Sjećam se priče koju mi ​​je ispričao jaki amater iz Meksika, kojemu se Capa jednom ponudio da ga podučava. Gospodin je bio presretan i odmah se sutradan pojavio na satu. ‘U sicilijanskoj obrani’, objasnio je Capa, ‘nakon 1.e4 c5 najbolji potez je 2.Se2. ‘Zašto?’ – ‘No importa’, nije važno; to je najbolji potez.’ I to je bilo otprilike sve što je jadni amater mogao saznati; bio je to najbolji potez i to je bilo sve. Capina prosudba obično je bila ispravna, pa je ta apsolutna sigurnost u sebe bila neprocjenjiva vrijednost.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/sicilian.html The Sicilian Defence]</ref> Američki šahist i jedanaesti svjetski šahovski prvak, [[Bobby Fischer]], u radijskom je intervjuu 2006. godine o Capablanci rekao: *Morphy i Capablanca imali su ogroman talent, njih su dvojica moji favoriti. I Steinitz je bio jako velik. Aljehin je bio sjajan, ali nikada nisam bio njegov veliki obožavatelj. Možda je to samo moj ukus. Puno sam proučavao njegove partije, ali više volim Capablancu i Morphyja. Aljehin je imao prilično težak stil, Capablanca je bio puno briljantniji i talentiraniji, posjedovao je ''pravi lagani dodir''. Svi s kojima sam razgovarao, a koji su vidjeli Capablancu kako igra, još uvijek govore o njemu sa strahopoštovanjem. Kad biste mu pokazali bilo koju poziciju, odmah bi vam rekao pravi potez. Kad sam pedesetih godina odlazio u ''Manhattan Chess Club'', tamo sam susreo mnogo starijih ljudi koji su poznavali Capablancu, jer je on dolazio u Manhattan klub u četrdesetima – prije nego što je umro u ranim četrdesetima. Sa strahopoštovanjem su govorili o Capablanci. Nikada nisam vidio da se o nekom šahistu tako govori, ni prije ni poslije. Capablanca je stvarno bio fantastičan. Ali čak je i on imao svoje slabosti, pogotovo kada bi preigravali njegove partije s njegovim bilješkama, davao bi izjave poput ‘Moja igra i ostatak partije ne bi se mogli poboljšati.’ Ali onda igrate kroz poteze i vidite da to uopće nije istina. Ali ono što je bilo sjajno kod Capablance je to što je stvarno govorio ono što misli, govorio je ono što je vjerovao da je istina, govorio je ono što je osjećao. Capablancina supruga Olga u predgovoru postumno objavljene knjige ''Posljednje šahovske lekcije'' piše: * Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka. U jednom intervjuu prisjećala se osobnosti svojega supruga: * Capa nikada nije plesao. Zamišljam da je to imalo veze s prilično čednim aspektom njegove prirode, njegovoj sklonosti privatnosti, njegovoj udaljenosti. Priznao je da mu nije stalo do toga da plešem jer je određena familijarnost bila neizbježna u načinu na koji su ljudi plesali zajedno. Nikada od tada nisam plesala, iako sam prije mogla plesati cijelu noć. (...) Nije bio religiozan. Čistoća, moralna i fizička, bile su među Capinim izvanrednim karakteristikama. Besprijekoran, gotovo elegantan, u svojim osobnim navikama, Capa nikada nije koristio proste riječi; niti je volio promiskuitetne priče. Čak su mu i tračevi bilo koje vrste bili neukusni.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref> Godine 1936. o svom je suprugu napisala: * Bio je krajnje tajnovit i ponosan te je radije boravio sam, iako bi, kada je to bilo potrebno i kako je zahtijevala njegova diplomatska funkcija, znao biti izuzetno šarmantan i zanimljiv. Izbirljive londonske novine opisivale su ga kao najbolje odjevenog i najzgodnijeg među njegovim kolegama. On je, međutim, bio potpuno nezainteresiran za publicitet koji ga je pratio kamo god bi krenuo. U njegovoj odbačenoj pošti pronašla sam pozivnice maharadža, pisma iz kuće Marlborough i od nekoliko tadašnjih poznatih ličnosti. Ostao je vrlo povučen čovjek, uvijek pristojan, pažljiv, ali i neuhvatljiv u onoj mjeri u kojoj je to uopće bilo moguće za svjetski poznatog čovjeka. Njegov je stav bio tipičan za europsku visoku klasu, izbjegavanje publiciteta. Vrlo često ne bi ni kupio novine u kojima je bio neki zgodan članak o njemu. Kada bih to primijetila, samo bi slegnuo ramenima. ‘Kada bih skupljao i čuvao sve novine koje su bile dovoljno ljubazne da mi posvete nešto svog prostora, morao bih kupiti kuću samo da ih u nju smjestim.’ Kasnije sam otkrila da je sačuvao svaku poruku koju sam mu napisala. Za mene je imao drukčija pravila – to je i sam izjavio nekoliko puta. Možda najljepša stvar koju mi je rekao bila je: ‘Ti si jedina osoba koja ne ometa moju samoću’. S posebnim čovjekom poput Cape moralo se znati kada treba šutjeti, kadikad i danima. Zatim, ako bi mu se raspoloženje promijenilo, trebalo je samo pronaći teme koje bi ga zanimale. Vidjeti to posebno zeleno svjetlo u njegovim očima, rijetku i neobičnu svjetlost koja bi ukazivala na njegov interes i pažnju, bio je najljepši osjećaj koji sam poznavala.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html The Genius and the Princess] Chess Notes. Pristupljeno 23. svibnja 2026.</ref> Američki romanopisac i scenarist [[Raymond Chandler]] u svojoj je knjizi ''The high window'' (''Visoki prozor'') iz 1942. godine napisao: * Bila je noć. Otišao sam kući, obukao svoju staru kućnu odjeću, postavio šahovske figure, smiješao piće i preigrao još jednu Capablancinu partiju. Trajala je pedeset i devet poteza. Prekrasan, hladan, nemilosrdan šah, gotovo jeziv u svojoj tihoj neumoljivosti. Kad se svršilo, neko sam vrijeme slušao kroz otvoren prozor i mirisao noć. Zatim sam odnio čašu u kuhinju, isprao je i napunio ledenom vodom te stao za sudoper, ispijajući je i gledajući se u zrcalo. ‘Ti i Capablanca’, rekao sam.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/chandler.html Raymond Chandler and Chess by Edward Winter] Chess Notes. Pristupljeno 18. listopada 2025.</ref> Jugoslavenski novinar, šahist i književnik [[Vasilije Medan]] u predgovoru prvog jugoslavenskog izdanja knjige ''Moja šahovska karijera'' (1937.) piše: * José Raúl Capablanca ime je najviše spominjano od 1911. godine do danas. Ono je najčešće stavljano pored imena Philidora, Morphyja i Steinitza, tih najvećih šahovskih genija. Dvadeset i šest godina prošlo je od sansebastijanskog turnira kada je cijeli svijet zastao, zadivljen, pred imenom Joséa Raúla Capablance, 22-godišnjeg sina Kube, zemlje sunca. San Sebastián darovao je Raúlu Capablanci pehar pobjede ništa manje vrijedan onoga koji je Hastings 1895. godine stavio pred Harryja Nelsona Pillsburyja. Otada njegovo ime svijetli najjasnijom svjetlošću. Snagom svoga genija on u šahovske partije užljebljuje kristale,&nbsp; kao kakav draguljar drago kamenje u plemeniti metal. Njegove partije ne sadrže mistiku, ne sadrže mrak. Pune su sunca, kao Kuba. Njegovo ime raste toliko uvis da upravo dobiva sve atribute jedne legendarne ličnosti. (...) Capablanca je neosporno najveći živi šahovski dar. Uostalom, to svi priznaju. Ali taj dar nije od one vrste koja se sreće po desetljeće, već po stoljeće. Istina, i Lasker je jedan šahovski div, i Aljehin je jedan gorostas, ali Capablanca je sav svijetao. U njegovim partijama nema ni traga od one Laskerove brutalnosti, od onoga grubijanstva kojim Lasker pobjeđuje, čak i u izgubljenim pozicijama, svoje protivnike. U Capablancinim partijama nema, isto tako, ni mrve one kompliciranosti jednoga Aljehina koja ide do razine na kojoj čovjeku mozak mora zastati. Ne, Capablancine partije su odmor, osvježenje. Njegove poteze svi razumiju, ali tek onda kada ih je on odigrao. Predbacivali su mu da je suh i jednostavan. Baš isto onako kako su ljudi govorili da Zmajeve pjesme nisu visoka umjetnost. Iz Capablancinih partija, kao iz pjesama Zmajevih, izbija jedna rijetka svježina, jedna neobična vedrina, jedno snažno okrijepljenje. To ga, kao umjetnika, izdiže iznad svih njegovih suvremenika.<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 7, 8</ref> == Otvaranja nazvana po Capablanci == * Capablancina varijanta tzv. Ortodoksne obrane u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 b6 8.cxd5 exd5 '''9.Lb5''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Variation|title=Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca Variation - Chess Openings - Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta u Daminom gambitu: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 O-O 6.Sf3 Sbd7 7.Tc1 c6 8.Ld3 dxc4 9.Lxc4 '''Sd5''';{{Efn|Nastavak 10.Lxe7 Dxe7 11.Se4!? poznat je kao '''Aljehinova varijanta'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-Alekhine-Variation Queen's Gambit Declined: Orthodox, Capablanca, Alekhine Variation]</ref> Aljehin je taj potez često igrao u turnirskim partijama 1920-ih i 1930-ih godina, uključujući i šestu partiju Meča za svjetskog prvaka 1927. u Buenos Airesu protiv Capablance koja se završila remijem. Na Capablancin 10. potez 10...Db4+ Aljehin piše: „U kasnijim partijama Capablanca je birao točniji redoslijed poteza: 11...S5f6 i zatim Db4+, što ima dobru stranu da na d7 zadržava skakača koji potpomaže oslobađanje igre pomicanjem pješaka na c5 ili e5.“<ref>Aleksandar Aljehin, Moj put do svetskog prvaka, Sportska knjiga, Beograd, 1986., str. 174</ref> Aljehin je u toj varijanti postigao i cijenjenu pobjedu protiv Laskera na turniru u [[Zürich]]u [[1934.]]<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1007985 Alexander Alekhine vs Emanuel Lasker (1934) Baked a Lasker]</ref>}}<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/Queens-Gambit-Declined-Orthodox-Capablanca-System |title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref><ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16</ref> * Capablancina varijanta Damine indijke: 1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sf3 b6 4.g3 Lb7 5.Lg2 Lb4+ 6.Ld2 Le7 7.O-O O-O 8.Sc3.<ref>[https://www.chess.com/openings/Queens-Indian-Defense-Fianchetto-Capablanca-Riumin-Variation-7.O-O-O-O-'''8.Nc3''' Queen's Indian Defense: Fianchetto, Capablanca, Riumin Variation] Chess.com. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> * Capablancina varijanta Nimcovičeve indijke (danas češće nazivana „klasičnom varijantom“): 1. d4 Sf6 2. c4 e6 4. Sc3 Lb4 '''5.Dc2''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/article/view/the-openings-of-world-champions-capablanca-and-the-nimzo-indian|title=Capablanca's Nimzo-Indian: World Champion Openings|first=Bryan|last=Smith (BryanSmith)|date=20. kol 2015.|website=Chess.com}}</ref> * Capablancina varijanta Engleskog otvaranja: 1.Sf3 d5 2.c4 c6 3.b3 Sf6 4.Lb2 '''Lg4''';<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/openings/English-Opening-Caro-Kann-Defensive-System-Anglo-Slav-Capablanca-Variation|title=Chess Openings and Book Moves - Chess.com}}</ref> * Capablancina (Klasična) varijanta Caro-Kanna: 1.e4 c6 2.d4 d5 3.Sc3 (ili 3.Sd2) dxe4 4.Sxe4 '''Lf5'''. == Djela == U ovom se odjeljku mogu naći sva Capablancina šahovska djela (izuzimajući razne bilješke koje je za života pisao za nekoliko američkih i kubanskih šahovskih časopisa).<ref>{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca.html|title=Capablanca Goes Algebraic by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> * ''Udžbenik na španjolskome jeziku'' ([[Engleski jezik|engl.]] ''A textbook in the Spanish language''), 1913. * ''Početnica šaha'' ([[španjolski jezik|šp]]. ''Cartilla de Ajedrez''), 1913.{{Efn|Pretisak izdanja nekoliko desetaka sekcija za početnike kubanske nedjeljne šahovske kolumne ''Diario de la Marina'' u razdoblju od 31. ožujka do 4. kolovoza 1912.{{sfn|Winter|1989.|p=41, 46}}}} * ''Knjiga Međunarodnog majstorskog turnira u Havani, 1913.'' (engl. ''The Book of the Havana International Masters' Tournament, 1913''), 1913. * ''Moja šahovska karijera'' (engl. ''My Chess Career''), autobiografija, 1920. * ''Osnove šaha'' (engl. ''Chess Fundamentals''), 1921.{{Efn|Zanimljivo je da su britanski kritičari kritizirali Capablancino prvo djelo ''Moja šahovska karijera'' jer su se u njemu mogle naći samo njegove pobjede.{{ni}} Kao odgovor na to, Capablanca je izdao knjigu sa svim njegovim dotadašnjim turnirskim porazima, ''Osnove šaha'': knjiga je sadržala samo 24 partije. Godine 1984. na upit koja je najbolje šahovska knjiga ikad napisana [[Mihail Botvinik|Botvinik]] je odgovorio: „Bez sumnje, ''Osnove šaha'' od Capablance. Još uvijek je aktualna i ima vrijednost za igrače svih kategorija.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca1.html José Raúl Capablanca Miscellanea]</ref>}} * ''Šahovski meč za svjetsko prvenstvo odigran u Havani između Josea Raula Capablance i dr. Emanuela Laskera: s uvodom, rezultatima svih partija koje je komentirao prvak, zajedno sa statističkim podatcima i biografijama dvojice majstora'' (engl. ''The World's Championship Chess Match Played at Havana Between Jose Raul Capablanca and Dr. Emanuel Lasker: With an Introduction, the Scores of All the Games Annotated by the Champion, Together with Statistical Matter and the Biographies of the Two Masters''), 1921. * ''Šahovska početnica'' (engl. ''A Primer of Chess''), 1935.{{Efn|Knjiga je u algebarskoj notaciji dostupna [https://www.scribd.com/document/712289074/A-Primer-of-Chess-Algebraic-Notation ovdje].}} '''Postumno:''' * ''Posljednje šahovske lekcije'' (eng. ''Last Lectures''), 1967.{{Efn|Niz predavanja koje je preko radija Capablanca održao samo nekoliko mjeseci prije svoje smrti. Dok je pripremao ta predavanja, diktirao ih je svojoj supruzi Olgi Capablanca, koja ih je pretipkala. U tom su obliku dostupna i danas. U predgovoru Olga Capablanca piše: „(...) Oni dijelovi rukopisa, koji nisu imali čisto tehnički karakter i koje sam mogla razumjeti, oduševljavali su me jednostavnošću i točnošću opisivanja. Neprestano se u njima sretalo nešto osobno, iskreno i kao i uvijek očaravajuće, neprestano je u njima blistao humor. ‘Znaš – rekla sam – ti bi bio zapažen pisac. Tako ti lako ide taj rad.’ Capa se nasmijao: ‘Ne volim pisati. Čak su i pisma za mene kazna. Pa ti znaš da ih pišem što je moguće kraće. Ali, nekako ćemo napisati knjigu – ako mi ti pomogneš.’ Taj dan ipak nije došao. Ovo što vidite pred sobom naš je jedini zajednički rad. S njim su vezane moje najsretnije uspomene. Ni on ni ja nismo ni pomišljati da će on vrlo brzo otići tamo odakle nema povratka.”<ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 4</ref>}} == Bilješke == {{izvori|group=lower-alpha}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Moja šahovska karijera|publisher=Sportska knjiga|year=1986.|isbn=8671070247|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Osnove šaha|publisher=Sportska knjiga|year=1979.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Golombek|first=Harry|title=Capablanca's Hundred Best Games of Chess|publisher=G. Bell and Sons|year=1947.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Chernev|first=Irving|title=Capablanca's Best Chess Endings: 60 Complete Games|publisher=Dover publications|year=1982.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Hooper|first=David|title=The unknown Capablanca|publisher=Batsford|year=1975.|isbn=|location=}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Sanchez|first=M. A.|title=Jose Raul Capablanca: A Chess Biography|publisher=McFarland|year=2015.|isbn=0786470046|location=Sjeverna Karolina, Jefferson}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=José Raúl Capablanca}} ;Knjige *[https://archive.org/details/15748865AJoseRaulMyChessCareer Moja šahovska karijera ''(My chess career)''] *[https://www.sources.com/SSR/Docs/Capablanca-ChessFundamentals.pdf&ved=2ahUKEwjI44z60d2IAxXD_7sIHTSuPSIQFnoECB8QAQ&usg=AOvVaw1tahs3xc3lJt6LrFllWEtd Osnove šaha ''(Chess fundamentals)''] *[https://ia801008.us.archive.org/30/items/aprimerofchess/A%20Primer%20of%20Chess.pdf Šahovska početnica ''(A primer of chess)''] *[https://xn--vidosechecsenligne-dwb.com/wp-content/uploads/2023/07/Capablanca-Jr-Last-chess-lectures.pdf Posljednje šahovske lekcije ''(Capablanca's last chess lectures)''] ;Mrežna mjesta * [https://web.archive.org/web/20080518050531/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Šahovska karijera Capablance] * [http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm Biografija na Chesscorner.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110808205439/http://www.chesscorner.com/worldchamps/capablanca/capablanca.htm |date=8. kolovoza 2011. }} * [https://web.archive.org/web/20101130061118/http://supreme-chess.com/famous-chess-players/jose-capablanca.html Jose Capablanca: ''download'' 240 njegovih partija u formatu .pgn] * [https://web.archive.org/web/20071006133744/http://www.muljadi.org/Capablanca.htm Capablancine partije na muljadi.org] * [http://www.wtharvey.com/capa.html 50 prelomnih pozicija u njegovim partijama] * [https://web.archive.org/web/20050320091409/http://batgirl.atspace.com/LaskerMagazine.html Laskerov šahovski magazin (veljača 1905.) objavljuje članak o Capablanci sa 16 godina] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/anecdotes.html Šahovske anegdote (eng. Chess Anecdotes)] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaolga.html Genij i princeza] * [https://web.archive.org/web/20060207092954/http://www.chessclub.demon.co.uk/culture/worldchampions/capablanca/capablanca.htm Capablancin životopis] * [https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablancaalekhine.html Knjige o Capablanci] ;Videozapisi *[https://www.youtube.com/watch?v=w9fh3Y72J3c Intervju Capablance i Euwea] *[https://www.youtube.com/watch?v=qiRUKqqqaok&t Rijetke snimke Capablance] ---- {{Redoslijed |prethodnik = [[Emanuel Lasker]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1921.]] – [[1927.]] |nasljednik = [[Aleksandar Aljehin]]}} {{GLAVNIRASPORED:Capablanca, José Raúl}} [[Kategorija:Kubanski športaši]] [[Kategorija:Šahisti]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] gu70a9ntv47qt6won85imm5n0ifnmm2 0 61102 7469080 7326941 2026-05-26T16:55:11Z Moon1238 258470 7469080 wikitext text/x-wiki {{Infookvir državno tijelo |naziv = Ministarstvo obrane Republike Hrvatske |logo = Morh.jpg |logo_širina = |logo_opis = |država = |ustanovljeno = [[1990.]] |prednik1 = |pripojeno1 = |raspušteno = |sljednik1 = |odvojeno1 = |nadležnost = poslovi obrane |sjedište = [[Zagreb]], Trg kralja Petra Krešimira IV. 1 |broj zaposlenika = |proračun = |čelnik_ime1 = [[Ivan Anušić]] |čelnik_naziv1 = Ministar |čelnik_ime2 = |čelnik_naziv2 = |čelnik_ime3 = |čelnik_naziv3 = |nadređeno_tijelo = |website = ''[http://www.morh.hr www.morh.hr]'' |napomene = |slika = Ministry of Defense of the Republic of Croatia entrance panoramic 01.jpg |slika_širina = 300px |slika_opis = Ministarstvo obrane u Zagrebu }} '''Ministarstvo obrane Republike Hrvatske''', središnje je tijelo državne uprave [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] zaduženo za poslove obrane. Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na: * planiranje razvitka sustava obrane, izradu i usklađivanje planova obrane i planova za druge izvanredne okolnosti; * procjenu ratnih i drugih opasnosti; * ustrojavanje, opremanje, naoružanje, razvitak i uporabu [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], proizvodnju i promet naoružanja i vojne opreme; * pričuve proizvoda s posebnom namjenom za potrebe obrane, upravljanje i raspolaganje imovinom koja mu je povjerena; * [[Sustav javnog uzbunjivanja|sustav uzbunjivanja i obavješćivanja]]; * sustav vojne izobrazbe te znanstvenoistraživački rad za potrebe obrane; * planiranje i provedbu međunarodne vojne suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području obrane * mjere sigurnosti i zaštite tajnih podataka obrane * planiranje i izradu mjera mobilizacije i pripravnosti, novačenje, popunu i mobilizaciju oružanih snaga * sustav financiranja obrane; * inspekcijske poslove obrane. == Unutarnje ustrojstvo == Ministarstvo obrane ima sljedeće ustrojstvene jedinice: * Kabinet ministra, * Glavno tajništvo, * Samostalni odjel za unutarnju reviziju, * Samostalna služba za vojni zračni promet, * Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo, * Samostalni sektor za javnu nabavu, * Uprava za obrambenu politiku, * Uprava za ljudske resurse, * Uprava za materijalne resurse, * Uprava za informacijske sustave, financije i proračun, * [[Inspektorat obrane]] i * Samostalni odjel za potporu Vojnom ordinarijatu u Republici Hrvatskoj. U okviru Ministarstva ustrojen je i [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske]] kao združeno tijelo Oružanih snaga nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. [[Vojna sigurnosno-obavještajna agencija]] je ustrojstvena jedinica Ministarstva za planiranje i provođenje potpore Ministarstvu i Oružanim snagama Republike Hrvatske za izvršenje zadaća obrane opstojnosti, suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Na čelu ministarstva je ministar obrane, a po potrebi mogu ga mijenjati zamjenik ministra i pomoćnici ministra, sukladno njegovoj Odluci. == Ministar obrane == [[Datoteka:Naval flag defence minister (Croatia).gif|mini|desno|200px|[[Zastave i plamenci na hrvatskim ratnim brodovima|Zapovjedna zastava]] ministra obrane RH]] Ministar obrane je državni dužnosnik i član [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], zadužen za resor obrane. Ministar obrane je čelnik Ministarstva obrane. Ministar obrane, osim što kao čelnik tijela državne uprave ima određene upravne ovlasti, nalazi se i u lancu zapovijedanja Oružanim snaga RH. Zapovijedanje Oružanim snagama u miru, vrhovni zapovjednik ostvaruje preko ministra obrane u skladu s Ustavom i zakonom. Ministar obrane odgovara vrhovnom zapovjedniku za provedbu zapovijedi i izvješćuje ga o provedbi. Ako ministar obrane ne provodi zapovjedi vrhovnog zapovjednika, tada vrhovni zapovjenik izdaje zapovjedi izravno načelniku Glavnog stožera OSRH, te pismeno izvješćuje [[Vlada Republike Hrvatske|Vladu]] i [[Hrvatski sabor]] te nakon konzultacije s [[predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade]] predlaže utvrđivanje odgovornosti ministra obrane. Ako Hrvatski sabor ne utvrdi odgovornost ministra obrane, vrhovni zapovjednik ostvaruje zapovijedanje Oružanim snagama preko ministra obrane. U vrijeme rata, vrhovni zapovjednik izdaje zapovjedi izravno načelniku Glavnog stožera OSRH, dok ministra obrane izvješćuje o izdanim zapovijedima. Za obavljanje poslova iz djelokruga MORH-a ministar obrane donosi odluke, naredbe, naloge, smjernice, upute i propise. Trenutno dužnost ministra obrane obnaša [[Ivan Anušić]].<ref>{{Citiranje weba |title=Ivan Anušić preuzeo dužnost potpredsjednika Vlade i ministra obrane Republike Hrvatske |url=https://www.morh.hr/ivan-anusic-preuzeo-duznost-ministra-obrane-republike-hrvatske/ |access-date=2023-11-16 |website=morh.hr}}</ref> === Dosadašnji ministri obrane === Popis dosadašnjih ministara obrane Republike Hrvatske: {| class="wikitable" ! ministar ! početak obnašanja dužnosti ! svršetak obnašanja dužnosti |- | '''[[Petar Kriste]]''' ([[HDZ]]) | [[31. svibnja]] [[1990.]] | [[24. kolovoza]] [[1990.]] |- | '''[[Martin Špegelj]]''' ([[SDP]]) | [[24. kolovoza]] [[1990.]] | [[2. srpnja]] [[1991.]] |- | '''[[Šime Đodan]]''' ([[HDZ]]) | [[2. srpnja]] [[1991.]] | [[17. srpnja]] [[1991.]] |- | '''[[Luka Bebić]]''' ([[HDZ]]) | [[31. srpnja]] [[1991.]] | [[18. rujna]] [[1991.]] |- | '''[[Gojko Šušak]]''' ([[HDZ]]) | [[18. rujna]] [[1991.]] | [[3. svibnja]] [[1998.]] |- | '''[[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]]''' ([[HDZ]]) | [[11. svibnja]] [[1998.]] | [[12. listopada]] [[1998.]] |- | '''[[Pavao Miljavac]]''' ([[HDZ]]) | [[14. listopada]] [[1998.]] | [[27. siječnja]] [[2000.]] |- | '''[[Jozo Radoš]]''' ([[HSLS]]) | [[28. siječnja]] [[2000.]] | [[5. srpnja]] [[2002.]] |- | '''[[Željka Antunović]]''' ([[SDP]]) | [[30. srpnja]] [[2002.]] | [[23. prosinca]] [[2003.]] |- | '''[[Berislav Rončević]]''' ([[HDZ]]) | [[23. prosinca]] [[2003.]] | [[12. siječnja]] [[2008.]] |- | '''[[Branko Vukelić (ministar)|Branko Vukelić]]''' ([[HDZ]]) | [[12. siječnja]] [[2008.]] | [[29. prosinca]] [[2010.]] |- | '''[[Davor Božinović]]''' ([[HDZ]]) | [[29. prosinca]] [[2010.]] | [[23. prosinca]] [[2011.]] |- | '''[[Ante Kotromanović]]''' ([[SDP]]) | [[23. prosinca]] [[2011.]] | [[22. siječnja]] [[2016.]] |- | '''[[Josip Buljević]]''' (nezavisni, kasnije [[HDZ]]) | [[22. siječnja]] [[2016.]] | [[19. listopada]] [[2016.]] |- | '''[[Damir Krstičević]]''' ([[HDZ]]) | [[19. listopada]] [[2016.]] | [[14. svibnja]] [[2020.]] |- | '''[[Mario Banožić]]''' ([[HDZ]]) | [[23. srpnja]] [[2020.]] | [[11. studenoga]] [[2023.]] |- | '''[[Ivan Anušić]]''' ([[HDZ]]) | [[16. studenoga]] [[2023.]] | |} == Poveznice == * [[Vlada Republike Hrvatske]] * [[Oružane snage Republike Hrvatske]] * [[VSOA]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.morh.hr Službene stranice Ministarstva obrane] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101208063145/http://www.morh.hr/ |date=8. prosinca 2010. }} {{Ministarstva u Republici Hrvatskoj}} [[Kategorija:Ministarstva u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]] ol7l66tyx6vzuk0mpum58scl957p2z5 0 64881 7469101 7261389 2026-05-26T17:41:02Z ~2026-31249-54 362060 /* */ 7469101 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Novi fosili | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1969.]] | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[pop]], [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1969. – 1991., 1995. – 2001., 2005. – 2024. | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br/>[[Croatia Records]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = [[Marinko Colnago]]<br/>[[Slobodan Momčilović]]<br/>Milan Čaleta<br/>Slavomir Cvija<br/>Vjekoslav Slavko Kink<br/>Ivica Piskulić<br/>[[Rajko Dujmić]]<br/>[[Đurđica Barlović|Đurđica Miličević-Barlović]]<br/>Zoran Vlaović<br/>[[Vladimir Kočiš Zec]]<br/>[[Sanja Doležal]]<br/>[[Nenad Šarić|Nenad Šarić Brada]]<br/>Nataša Belošević<br/>Jelena Fošner<br/>Vladimir Pavelić | nagrade = Grand Prix JRT-a za najbolji album u kategoriji pop glazbe [[1986.]]<br/>3. nagrada na Međunarodnom festivalu u [[Dresden]]u | Značajni instrumenti = }} '''Novi fosili''' bili su [[Hrvatska|hrvatski]] pop sastav, jedan od najpopularnijih [[1970-ih|1970-ih]] i [[1980-ih|1980-ih]] godina. Njegovali su mješavinu vedrih i zabavnih pjesama za djecu i mlade, ljubavne balade urbanog teksta s pjevnim refrenima i suvremenim aranžmanima. Zbog stila često su bili uspoređivani sa švedskim sastavom [[ABBA]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/49763/jasenko-houra-trideset-rockerskih-godina-heroja-ulice Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice] Nacional (objavljeno 10. studenoga 2011. pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref><ref>[http://www.icv.hr/2013/04/pjesma-dana-najdraze-moj/ Pjesma dana: Najdraže moje – Novi Fosili] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221081929/http://www.icv.hr/2013/04/pjesma-dana-najdraze-moj/ |date=21. prosinca 2016. }} Informativni centar Virovitica (objavljeno 23. travnja 2013. pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref><ref>[http://jugofonika.pl/artysta/novi-fosili Novi fosili] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220123715/http://jugofonika.pl/artysta/novi-fosili |date=20. prosinca 2016. }} jugofonika.pl (pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref> Njihovi albumi su prodani u milijunskim nakladama i diskografski su najuspješniji sastav svih vremena na našim prostorima.<ref name="CR Dujmić">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=602543 Rajko Dujmić] Croatia records (pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref> == Povijest == Nove fosile osnovali su [[Slobodan Momčilović]] i [[Marinko Colnago]] [[1969.]]<ref name="Colnago"/> U početku su nastupali uglavnom kao prateći sastav popularnim pjevačima, između ostaloga [[Ivica Šerfezi|Ivici Šerfeziju]] i [[Ljupka Dimitrovska|Ljupki Dimitrovskoj]]. Sredinom 1970-ih od sastava ostaju Momčilović i Colnago, a pridružuju im se Vladimir Kočiš (član nekadašnjeg sastava Biseri), Rajko Dujmić (dotadašnji klavijaturist Grupe Marina Škrgatića) te Đurđica Miličević (poslije Barlović). Zahvaljujući vlastitim novim skladbama (ponajviše Dujmićevim), počinje uzlazna putanja sastava.<ref>[http://www.muzika.hr/clanak/33812/albumi/novi-fosili-hitovi-su-tu-odaberite-svoje-favorite.aspx Hitovi su tu, odaberite svoje favorite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220103753/http://www.muzika.hr/clanak/33812/albumi/novi-fosili-hitovi-su-tu-odaberite-svoje-favorite.aspx |date=20. prosinca 2016. }} muzika.hr (objavljeno 28. listopada 2011., pristupljeno 8. prosinca 2016.)</ref> Prve diskografske uspjehe bilježe [[1976.]] Iste godine pozvani su na [[Splitski festival]] na kojem su nastupili s Runjićevom pjesmom "Diridonda" koja postaje hit u cijeloj Jugoslaviji. Nakon tog megahita praktično počinje skladateljska karijera Rajka Dujmića, koji se ubrzo iskazuje kao vrstan [[skladatelj]] a sastav dobiva festivalske nagrade i priznanja krititke na većini tadašnjih domaćih festivala. Imali su i zapažene nastupe na inozemnim natjecanjima u [[Dresden]]u i [[Bratislava|Bratislavi]]. Postaju jedan od najpopularnijih sastava bivše države, a u nekoliko navrata izabrani su i za sastav godine. Koncertni repertoar im se sastoji od isključivo vlastitih pjesama, najvećim dijelom Dujmićevih. U tom vremenu izdaju 15-ak [[singl]]ova i 6 [[LP|LP ploča]]. Slijedile su turneje po tadašnjem [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Kanada|Kanadi]] i zemljama [[Europa|Europe]].<ref name="CR">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101092 Novi fosili] Croatia records (pristupljeno 8. prosinca 2016.)</ref> Nakon što je [[Đurđica Barlović]] [[1983.]] napustila sastav, zamjenjuje je [[Sanja Doležal]]. Albumi koji su uslijedili ostvarili su visoke naklade. Fosili 1986. osvajaju nagradu publike, odnosno 3. nagradu Stručnog žirija na Međunarodnom festivalu u Dresdenu, a album ''Za dobra stara vremena'' dobiva Grand Prix JRT-a za najbolji album u kategoriji pop glazbe 1986. godine. Godinu dana poslije, [[1987.]] "Novi fosili" predstavljaju [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]] u [[Bruxelles]]u i osvajaju četvrto mjesto s pjesmom "Ja sam za ples", koja je objavljena kao singl u devet europskih zemalja.<ref name="CR"/><ref>[http://www.eurosong.hr/povijest/1987-bruxelles Povijest Eurosonga] (pristupljeno 8. prosinca 2016.)</ref> Nakon razlaza prvotne postave [[1991.]] godine, [[1995.]] godine sastav se u okuplja u novoj postavi. U ovoj postavi su dvije pjevačice Jelena Fošner i Nataša Belošević i izdana su četiri albuma s dosta hitova, ali zbog niza okolnosti nisu uspjeli dostići slavu koju je sastav imao 80-ih godina. Ova postava rastaje se u listopadu [[2001.]], objavivši prekid suradnje nakon 30 godina postojanja. Ipak, [[2005.]] ponovno se okupljaju u starom sastavu, sa Sanjom Doležal i Vladimirom Kočišom-Zecom. Nakon iznenadne smrti bubnjara [[Nenad Šarić|Nenada Šarića]], u svibnju 2012. godine, preostali članovi sastava su nakon kraće stanke nastavili s radom. Rajko Dujmić je preminuo 4. kolovoza 2020. od posljedica prometne nesreće. == Diskografija == {{Col-begin}} {{Col-2}} === Albumi === * [[1974.]] – ''[[Novi fosili (album)|Novi fosili]]'' * [[1978.]] – ''[[Da te ne volim]]'' – dijamantna – prvi album sa Đurđicom Barlović * [[1980.]] – ''[[Nedovršene priče]]'' – platinasta * [[1981.]] – ''[[Hitovi sa singl ploča]]'' (kompilacija) – zlatna * [[1981.]] – ''[[Budi uvijek blizu]]'' - dijamantna * [[1982.]] – ''[[Za djecu i odrasle]]'' - dijamantna * [[1983.]] – ''[[Volim te od 9 do 2 (i drugi veliki hitovi)]]'' (kompilacija) – posljednji album s Đurđicom Barlović * [[1983.]] – ''[[Poslije svega]]'' – dijamantna – prvi album sa Sanjom Doležal * [[1985.]] – ''[[Tvoje i moje godine]]'' – dijamantna * [[1986.]] – ''[[Za dobra stara vremena]]'' – platinasta * [[1987.]] – ''[[Poziv na ples]]'' (kompilacija) – dijamantna * [[1987.]] – ''[[Dijete sreće]]'' – dijamantna * [[1988.]] – ''[[Nebeske kočije]]'' – platinasta * [[1989.]] – ''[[Obriši suze, generacijo]]'' – platinasta * [[1990.]] – ''[[Djeca ljubavi]]'' – platinasta * [[1993.]] – ''[[Najbolje godine (album Novih fosila)|Najbolje godine]]'' (kompilacija) – posljednji album sa Sanjom Doležal * [[1995.]] – ''[[Druge godine]]'' prvi album sa Jelenom Fošner i Natašom Belošević * [[1996.]] – ''[[Bijele suze padaju na grad]]'' * [[1998.]] – ''[[Pričaj mi o ljubavi]]'' * [[1998.]] – ''[[Ljubav koja nema kraj vol. 1]]'' (kompilacija) * [[1998.]] – ''[[Ljubav koja nema kraj vol. 2]]'' (kompilacija) * [[1999.]] – ''[[Jesen (album)|Jesen]]'' posljednji album sa Jelenom Fošner i Natašom Belošević * [[2005.]] – ''[[Za dobra stara vremena 2005]]'' (kompilacija) * [[2006.]] – ''[[The Platinum Collection Novi fosili]]'' * [[2010.]] – ''Love collection'' (najbolje ljubavne pjesme)<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=631190 Croatia records: Love collection] pristupljeno 11. prosinca 2010.</ref> *[[2011.]] – ''Uvijek blizu'' – boxset od 4 CD-a (najbolje od Fosila 1969. – 1999.) *[[2013.]] – ''Live!'' *[[2019.]] – ''50 originalnih pjesama'' (kompilacija) *[[2024.]] – ''25 Greatest Hits'' (kompilacija) {{Col-break}} === Festivalske uspješnice === *Split 1976. – "Plovi mala barka" *Split 1977. – "Diridonda" *Zagrebfest 1977. – "Tko visoko diže nos" *Split 1978. – "Neka vali gingolaju svoje barke" – 1. mjesto *Zagrebfest 1978. – "Da te ne volim" *Vaš šlager sezone 1979. – "Ne oplakuj nas ljubavi" *Beogradsko proljeće 1979. – "Moj svijet bez tebe" *Split 1979. – "Reci mi tiho, tiho" *Zagrebfest 1979. – "Tajna" *Opatija 1979 – "Sklopi oči" – 1. mjesto *Split 1980. – "Čuješ li me, je l' ti drago" – 1. mjesto *Zagrebfest 1980. – "Nemaš više vremena za mene" *Opatija 1980. – "Najdraže moje" *Split 1981. – "Gdje su ona obećanja?" *Split 1981. – "Ne budi me mati" *Zagrebfest 1990. – "Kad budemo ja i ti 63" – 1. mjesto *Zagrebfest 1997. – "Zaboravi" *Zagrebfest 1999. – "Daj mi minutu" *Split 2011. – "Ti si čudo" === Jugovizija === *1981. – "Oko moje" – 2. mjesto *1982. – "Vikend tata, vikend mama" – 4. mjesto *1983. – "Volim te od 9 do 2" – 2. mjesto *1986. – "Boby No.1" – 2. mjesto *1987. – "Ja sam za ples" – 1. mjesto === Dora === *1996. – "Spray" – 6. mjesto *1996. – "OGAE 2nd chance" – Spray – 2. mjesto *1997. – "Vrijeme" – 9. mjesto *1998. – "Pričaj mi o ljubavi" – 9. mjesto *2001. – "Takva ljubav" – 17. mjesto === Eurosong === *1987. – "Ja sam za ples" – 4. mjesto {{Col-end}} == Članovi sastava == {{Col-begin}} {{Col-2}} * [[Slobodan Momčilović]] Moka – [[bubnjevi]], osnivač (1969. – 1985.) * [[Slavomir Cvija]] – [[klavijature]], vokal (1969. – 1976.) * [[Milan Čaleta]] Čale – [[gitara]], vokal (1969. – 1976.) * [[Marinko Colnago]] – [[bas-gitara]], vokal (1969. – 1991., 1995. – 1997., 2005. – 2025.) * [[Vjekoslav Slavko]] Kink – [[tenor]], saksofon (1969. – 2014.) * [[Ivica Piskulić]] – [[trobenta]] (1969. – ?) * [[Antun Pavić]] Tuna – [[gitara]] (1969. – ?) * [[Radmilo Maslovarić]] – [[trombon]] (?) * [[Zvonimir Makar]] Šiljo – (?) * [[Zoran Vlaović]] - [[gitara]] (?) * [[Rajko Dujmić]] Lima – [[klavijature]], vokal (1976. – 1991., 1995. – 2001., 2005. – 2014.) * [[Vladimir Kočiš]] Zec – [[gitara]], vokal (1977. – 1991., 2005. –) * [[Nenad Šarić]] Brada – [[bubnjevi]] (1985. – 1991., 2005. – 2012.) {{Col-break}} * [[Đurđica Barlović]] – [[Pjevanje|vokal]] (1976. – 1983.) * [[Sanja Doležal]] – vokal (1983. – 1991., 2005. –) * [[Nataša Belošević]] – vokal (1995. – 2001.) * [[Jelena Fošner]] – vokal (1995. – 2001.) * [[Vladimir Pavelić]] – bubnjevi, vokal (1995. – 2001.) * [[Dalibor Barišić]] Dado – klavijature, vokal (1995. – 1997.) {{Col-end}} <timeline> ImageSize = width:1000 height:auto barincrement:25 PlotArea = left:120 bottom:60 top:0 right:50 Alignbars = justify DateFormat = yyyy Period = from:1969 till:2025 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Colors = id:vokal value:orange legend:Vokal id:gitara value:yellow legend:Gitara id:bas value:yellowgreen legend:Bas_gitara id:bubnjevi value:powderblue2 legend:Bubnjevi id:klavi value:blue legend:Klavijature id:album value:black legend:Album id:ep value:gray(0.7) legend:EP id:singl value:gray(0.9) legend:Singl Period = from:1969 till:2025 Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:3 start:1969 BarData= bar:Moka text:"Slobodan Momčilović" bar:Marinko text:"Marinko Colnago" bar:Cvija text:"Slavomir Cvija" bar:Čale text:"Milan Čaleta" bar:Lima text:"Rajko Dujmić" bar:Zec text:"Vladimir Kočiš" bar:Đurđica text:"Đurđica Barlović" bar:Sanja text:"Sanja Doležal" bar:Brada text:"Nenad Šarić" bar:Nataša text:"Nataša Belošević" bar:Jelena text:"Jelena Fošner" bar:Vladimir text:"Vladimir Pavelić" bar:Dado text:"Dalibor Barišić" PlotData= width:10 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) color:vokal bar:Đurđica from:1976 till:1983 bar:Sanja from:1983 till:1991 from:2005 till:end bar:Nataša from:1995 till:2001 bar:Jelena from:1995 till:2001 color:gitara bar:Čale from:1969 till:1976 bar:Zec from:1976 till:1991 from:2005 till:end color:klavi bar:Cvija from:1969 till:1976 bar:Lima from:1976 till:1991 from:1995 till:2001 from:2005 till:2014 bar:Dado from:1995 till:1997 color:bas bar:Marinko from:1969 till:1991 from:1995 till:1997 from:2005 till:2025 color:bubnjevi bar:Moka from:1969 till:1985 bar:Brada from:1985 till:1991 from:2005 till:2012 bar:Vladimir from:1995 till:2001 LineData = layer:back color:album at:1974 at:1978 at:1980 at:1981 at:1982 at:1983 at:1985 at:1986 at:1987 at:1988 at:1989 at:1990 at:1995 at:1996 at:1998 at:1999 </timeline> == Mjuzikl == Na temelju pjesama Novih fosila napravljen je i veoma uspješan mjuzikl pod imenom "Za dobra stara vremena". == Zanimljivosti == * Naziv "Novi" u imenu "fosili" predložio je [[Arsen Dedić]].<ref>[http://www.crorec.hr/lovecollection/novi-fosili/ Novi fosili - The love collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220104648/http://www.crorec.hr/lovecollection/novi-fosili/ |date=20. prosinca 2016. }} Croatia records (pristupljeno 11. prosinca 2016)</ref> U slastičarnici Junferici u Teslinoj, do kraja 70-ih poznatom okupljalištu glazbenika, dogovarali su ime sastava. "''Nama dvojici je bilo 27, 28 godina, našem saksofonistu Kinku 38, i zafrkavali smo se da smo za osnivanje benda stari kao fosili. S druge strane šanka nas je prisluškivao Arsen Dedić, koji nam je dobacio: - Pa nazovite se onda Novi fosili. ''"<ref name="Colnago">Razgovor s Marinkom Colnagom, razgovarala Ines Stipetić: [https://www.gloria.hr/fokus/zvjezdane-staze/jedan-od-osnivaca-novih-fosila-ne-moze-oprostiti-rajku-dujmicu-njegove-postupke-ljut-sam-jer-je-sve-unistio-a-sebe-doveo-do-dna/9348971/ '' Jedan od osnivača Novih fosila ne može oprostiti Rajku Dujmiću njegove postupke: 'Ljut sam jer je sve uništio, a sebe doveo do dna' ''] Gloria.hr. 15. rujna 2019. Pristupljeno 3. rujna 2020.</ref> * [[Sanja Doležal]] je kao dijete snimala reklame za proizvode Medolino i Frutolino. * Prva skladba koju je Dujmić napisao za Nove fosile bila je "Sanjaj me".<ref name="CR Dujmić"/> * Hit "Da te ne volim" prodan je u više od 65.000 primjeraka.<ref name="ZAMP">[http://www.zamp.hr/autori/tjedan-autora/pregled/752/rajko-dujmic-u-tjednu-autora Rajko Dujmić u "Tjednu autora"] HDS ZAMP (pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref> * Prvi album donio im je i dijamantnu ploču, a prodan je u preko 200.000 primjeraka. * Album ''Budi uvijek blizu'' je prodan u nakladi od skoro 712.000 primjeraka (čime je dosegao dijamantnu nakladu) i najprodavaniji je album Novih fosila.<ref>{{cite web |title=Novi Fosili album sales |url=https://bestsellingalbums.org/artist/9687 |website=Bestsellingalbums.org |access-date=26 November 2024}}</ref> * O svojim počecima te odlasku u [[Zagreb]], [[Đurđica Barlović]], prva vokalistica Novih fosila, u jednom je intervjuu izjavila: ''"Spakiram kofere, kažem roditeljima da idem i eto me u gradu pod Sljemenom. Da sam znala što me čeka sigurno nikad ne bih mrdnula iz Splita"''. * Vladimir Kočiš dobio je nadimak Zec, jer je bio pionirski prvak Zagreba u trčanju na 60 metara. *Rajko Dujmić dobio je nadimak Lima zbog visine. ==Izvori== {{izvori}} {{Novi fosili}} [[Kategorija:Novi fosili| ]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] ekff50jgv6c9jue6avvae59juqcks42 7469102 7469101 2026-05-26T17:42:25Z ~2026-31249-54 362060 /* */ 7469102 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Novi fosili | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1969.]] | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = [[pop]], [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1969. – 1991., 1995. – 2001., 2005. – 2024. | Producentska_kuća = [[Jugoton]]<br/>[[Croatia Records]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = [[Marinko Colnago]]<br/>[[Slobodan Momčilović]]<br/>Milan Čaleta<br/>Slavomir Cvija<br/>Vjekoslav Slavko Kink<br/>Ivica Piskulić<br/>[[Rajko Dujmić]]<br/>[[Đurđica Barlović|Đurđica Miličević-Barlović]]<br/>Zoran Vlaović<br/>[[Vladimir Kočiš Zec]]<br/>[[Sanja Doležal]]<br/>[[Nenad Šarić|Nenad Šarić Brada]]<br/>Nataša Belošević<br/>Jelena Fošner<br/>Vladimir Pavelić<br/>Dalibor Barišić | nagrade = Grand Prix JRT-a za najbolji album u kategoriji pop glazbe [[1986.]]<br/>3. nagrada na Međunarodnom festivalu u [[Dresden]]u | Značajni instrumenti = }} '''Novi fosili''' bili su [[Hrvatska|hrvatski]] pop sastav, jedan od najpopularnijih [[1970-ih|1970-ih]] i [[1980-ih|1980-ih]] godina. Njegovali su mješavinu vedrih i zabavnih pjesama za djecu i mlade, ljubavne balade urbanog teksta s pjevnim refrenima i suvremenim aranžmanima. Zbog stila često su bili uspoređivani sa švedskim sastavom [[ABBA]].<ref>[http://arhiva.nacional.hr/clanak/49763/jasenko-houra-trideset-rockerskih-godina-heroja-ulice Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice] Nacional (objavljeno 10. studenoga 2011. pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref><ref>[http://www.icv.hr/2013/04/pjesma-dana-najdraze-moj/ Pjesma dana: Najdraže moje – Novi Fosili] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221081929/http://www.icv.hr/2013/04/pjesma-dana-najdraze-moj/ |date=21. prosinca 2016. }} Informativni centar Virovitica (objavljeno 23. travnja 2013. pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref><ref>[http://jugofonika.pl/artysta/novi-fosili Novi fosili] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220123715/http://jugofonika.pl/artysta/novi-fosili |date=20. prosinca 2016. }} jugofonika.pl (pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref> Njihovi albumi su prodani u milijunskim nakladama i diskografski su najuspješniji sastav svih vremena na našim prostorima.<ref name="CR Dujmić">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=602543 Rajko Dujmić] Croatia records (pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref> == Povijest == Nove fosile osnovali su [[Slobodan Momčilović]] i [[Marinko Colnago]] [[1969.]]<ref name="Colnago"/> U početku su nastupali uglavnom kao prateći sastav popularnim pjevačima, između ostaloga [[Ivica Šerfezi|Ivici Šerfeziju]] i [[Ljupka Dimitrovska|Ljupki Dimitrovskoj]]. Sredinom 1970-ih od sastava ostaju Momčilović i Colnago, a pridružuju im se Vladimir Kočiš (član nekadašnjeg sastava Biseri), Rajko Dujmić (dotadašnji klavijaturist Grupe Marina Škrgatića) te Đurđica Miličević (poslije Barlović). Zahvaljujući vlastitim novim skladbama (ponajviše Dujmićevim), počinje uzlazna putanja sastava.<ref>[http://www.muzika.hr/clanak/33812/albumi/novi-fosili-hitovi-su-tu-odaberite-svoje-favorite.aspx Hitovi su tu, odaberite svoje favorite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220103753/http://www.muzika.hr/clanak/33812/albumi/novi-fosili-hitovi-su-tu-odaberite-svoje-favorite.aspx |date=20. prosinca 2016. }} muzika.hr (objavljeno 28. listopada 2011., pristupljeno 8. prosinca 2016.)</ref> Prve diskografske uspjehe bilježe [[1976.]] Iste godine pozvani su na [[Splitski festival]] na kojem su nastupili s Runjićevom pjesmom "Diridonda" koja postaje hit u cijeloj Jugoslaviji. Nakon tog megahita praktično počinje skladateljska karijera Rajka Dujmića, koji se ubrzo iskazuje kao vrstan [[skladatelj]] a sastav dobiva festivalske nagrade i priznanja krititke na većini tadašnjih domaćih festivala. Imali su i zapažene nastupe na inozemnim natjecanjima u [[Dresden]]u i [[Bratislava|Bratislavi]]. Postaju jedan od najpopularnijih sastava bivše države, a u nekoliko navrata izabrani su i za sastav godine. Koncertni repertoar im se sastoji od isključivo vlastitih pjesama, najvećim dijelom Dujmićevih. U tom vremenu izdaju 15-ak [[singl]]ova i 6 [[LP|LP ploča]]. Slijedile su turneje po tadašnjem [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Kanada|Kanadi]] i zemljama [[Europa|Europe]].<ref name="CR">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101092 Novi fosili] Croatia records (pristupljeno 8. prosinca 2016.)</ref> Nakon što je [[Đurđica Barlović]] [[1983.]] napustila sastav, zamjenjuje je [[Sanja Doležal]]. Albumi koji su uslijedili ostvarili su visoke naklade. Fosili 1986. osvajaju nagradu publike, odnosno 3. nagradu Stručnog žirija na Međunarodnom festivalu u Dresdenu, a album ''Za dobra stara vremena'' dobiva Grand Prix JRT-a za najbolji album u kategoriji pop glazbe 1986. godine. Godinu dana poslije, [[1987.]] "Novi fosili" predstavljaju [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]] u [[Bruxelles]]u i osvajaju četvrto mjesto s pjesmom "Ja sam za ples", koja je objavljena kao singl u devet europskih zemalja.<ref name="CR"/><ref>[http://www.eurosong.hr/povijest/1987-bruxelles Povijest Eurosonga] (pristupljeno 8. prosinca 2016.)</ref> Nakon razlaza prvotne postave [[1991.]] godine, [[1995.]] godine sastav se u okuplja u novoj postavi. U ovoj postavi su dvije pjevačice Jelena Fošner i Nataša Belošević i izdana su četiri albuma s dosta hitova, ali zbog niza okolnosti nisu uspjeli dostići slavu koju je sastav imao 80-ih godina. Ova postava rastaje se u listopadu [[2001.]], objavivši prekid suradnje nakon 30 godina postojanja. Ipak, [[2005.]] ponovno se okupljaju u starom sastavu, sa Sanjom Doležal i Vladimirom Kočišom-Zecom. Nakon iznenadne smrti bubnjara [[Nenad Šarić|Nenada Šarića]], u svibnju 2012. godine, preostali članovi sastava su nakon kraće stanke nastavili s radom. Rajko Dujmić je preminuo 4. kolovoza 2020. od posljedica prometne nesreće. == Diskografija == {{Col-begin}} {{Col-2}} === Albumi === * [[1974.]] – ''[[Novi fosili (album)|Novi fosili]]'' * [[1978.]] – ''[[Da te ne volim]]'' – dijamantna – prvi album sa Đurđicom Barlović * [[1980.]] – ''[[Nedovršene priče]]'' – platinasta * [[1981.]] – ''[[Hitovi sa singl ploča]]'' (kompilacija) – zlatna * [[1981.]] – ''[[Budi uvijek blizu]]'' - dijamantna * [[1982.]] – ''[[Za djecu i odrasle]]'' - dijamantna * [[1983.]] – ''[[Volim te od 9 do 2 (i drugi veliki hitovi)]]'' (kompilacija) – posljednji album s Đurđicom Barlović * [[1983.]] – ''[[Poslije svega]]'' – dijamantna – prvi album sa Sanjom Doležal * [[1985.]] – ''[[Tvoje i moje godine]]'' – dijamantna * [[1986.]] – ''[[Za dobra stara vremena]]'' – platinasta * [[1987.]] – ''[[Poziv na ples]]'' (kompilacija) – dijamantna * [[1987.]] – ''[[Dijete sreće]]'' – dijamantna * [[1988.]] – ''[[Nebeske kočije]]'' – platinasta * [[1989.]] – ''[[Obriši suze, generacijo]]'' – platinasta * [[1990.]] – ''[[Djeca ljubavi]]'' – platinasta * [[1993.]] – ''[[Najbolje godine (album Novih fosila)|Najbolje godine]]'' (kompilacija) – posljednji album sa Sanjom Doležal * [[1995.]] – ''[[Druge godine]]'' prvi album sa Jelenom Fošner i Natašom Belošević * [[1996.]] – ''[[Bijele suze padaju na grad]]'' * [[1998.]] – ''[[Pričaj mi o ljubavi]]'' * [[1998.]] – ''[[Ljubav koja nema kraj vol. 1]]'' (kompilacija) * [[1998.]] – ''[[Ljubav koja nema kraj vol. 2]]'' (kompilacija) * [[1999.]] – ''[[Jesen (album)|Jesen]]'' posljednji album sa Jelenom Fošner i Natašom Belošević * [[2005.]] – ''[[Za dobra stara vremena 2005]]'' (kompilacija) * [[2006.]] – ''[[The Platinum Collection Novi fosili]]'' * [[2010.]] – ''Love collection'' (najbolje ljubavne pjesme)<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=631190 Croatia records: Love collection] pristupljeno 11. prosinca 2010.</ref> *[[2011.]] – ''Uvijek blizu'' – boxset od 4 CD-a (najbolje od Fosila 1969. – 1999.) *[[2013.]] – ''Live!'' *[[2019.]] – ''50 originalnih pjesama'' (kompilacija) *[[2024.]] – ''25 Greatest Hits'' (kompilacija) {{Col-break}} === Festivalske uspješnice === *Split 1976. – "Plovi mala barka" *Split 1977. – "Diridonda" *Zagrebfest 1977. – "Tko visoko diže nos" *Split 1978. – "Neka vali gingolaju svoje barke" – 1. mjesto *Zagrebfest 1978. – "Da te ne volim" *Vaš šlager sezone 1979. – "Ne oplakuj nas ljubavi" *Beogradsko proljeće 1979. – "Moj svijet bez tebe" *Split 1979. – "Reci mi tiho, tiho" *Zagrebfest 1979. – "Tajna" *Opatija 1979 – "Sklopi oči" – 1. mjesto *Split 1980. – "Čuješ li me, je l' ti drago" – 1. mjesto *Zagrebfest 1980. – "Nemaš više vremena za mene" *Opatija 1980. – "Najdraže moje" *Split 1981. – "Gdje su ona obećanja?" *Split 1981. – "Ne budi me mati" *Zagrebfest 1990. – "Kad budemo ja i ti 63" – 1. mjesto *Zagrebfest 1997. – "Zaboravi" *Zagrebfest 1999. – "Daj mi minutu" *Split 2011. – "Ti si čudo" === Jugovizija === *1981. – "Oko moje" – 2. mjesto *1982. – "Vikend tata, vikend mama" – 4. mjesto *1983. – "Volim te od 9 do 2" – 2. mjesto *1986. – "Boby No.1" – 2. mjesto *1987. – "Ja sam za ples" – 1. mjesto === Dora === *1996. – "Spray" – 6. mjesto *1996. – "OGAE 2nd chance" – Spray – 2. mjesto *1997. – "Vrijeme" – 9. mjesto *1998. – "Pričaj mi o ljubavi" – 9. mjesto *2001. – "Takva ljubav" – 17. mjesto === Eurosong === *1987. – "Ja sam za ples" – 4. mjesto {{Col-end}} == Članovi sastava == {{Col-begin}} {{Col-2}} * [[Slobodan Momčilović]] Moka – [[bubnjevi]], osnivač (1969. – 1985.) * [[Slavomir Cvija]] – [[klavijature]], vokal (1969. – 1976.) * [[Milan Čaleta]] Čale – [[gitara]], vokal (1969. – 1976.) * [[Marinko Colnago]] – [[bas-gitara]], vokal (1969. – 1991., 1995. – 1997., 2005. – 2025.) * [[Vjekoslav Slavko]] Kink – [[tenor]], saksofon (1969. – 2014.) * [[Ivica Piskulić]] – [[trobenta]] (1969. – ?) * [[Antun Pavić]] Tuna – [[gitara]] (1969. – ?) * [[Radmilo Maslovarić]] – [[trombon]] (?) * [[Zvonimir Makar]] Šiljo – (?) * [[Zoran Vlaović]] - [[gitara]] (?) * [[Rajko Dujmić]] Lima – [[klavijature]], vokal (1976. – 1991., 1995. – 2001., 2005. – 2014.) * [[Vladimir Kočiš]] Zec – [[gitara]], vokal (1977. – 1991., 2005. –) * [[Nenad Šarić]] Brada – [[bubnjevi]] (1985. – 1991., 2005. – 2012.) {{Col-break}} * [[Đurđica Barlović]] – [[Pjevanje|vokal]] (1976. – 1983.) * [[Sanja Doležal]] – vokal (1983. – 1991., 2005. –) * [[Nataša Belošević]] – vokal (1995. – 2001.) * [[Jelena Fošner]] – vokal (1995. – 2001.) * [[Vladimir Pavelić]] – bubnjevi, vokal (1995. – 2001.) * [[Dalibor Barišić]] Dado – klavijature, vokal (1995. – 1997.) {{Col-end}} <timeline> ImageSize = width:1000 height:auto barincrement:25 PlotArea = left:120 bottom:60 top:0 right:50 Alignbars = justify DateFormat = yyyy Period = from:1969 till:2025 TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Colors = id:vokal value:orange legend:Vokal id:gitara value:yellow legend:Gitara id:bas value:yellowgreen legend:Bas_gitara id:bubnjevi value:powderblue2 legend:Bubnjevi id:klavi value:blue legend:Klavijature id:album value:black legend:Album id:ep value:gray(0.7) legend:EP id:singl value:gray(0.9) legend:Singl Period = from:1969 till:2025 Legend = orientation:horizontal position:bottom ScaleMajor = increment:3 start:1969 BarData= bar:Moka text:"Slobodan Momčilović" bar:Marinko text:"Marinko Colnago" bar:Cvija text:"Slavomir Cvija" bar:Čale text:"Milan Čaleta" bar:Lima text:"Rajko Dujmić" bar:Zec text:"Vladimir Kočiš" bar:Đurđica text:"Đurđica Barlović" bar:Sanja text:"Sanja Doležal" bar:Brada text:"Nenad Šarić" bar:Nataša text:"Nataša Belošević" bar:Jelena text:"Jelena Fošner" bar:Vladimir text:"Vladimir Pavelić" bar:Dado text:"Dalibor Barišić" PlotData= width:10 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) color:vokal bar:Đurđica from:1976 till:1983 bar:Sanja from:1983 till:1991 from:2005 till:end bar:Nataša from:1995 till:2001 bar:Jelena from:1995 till:2001 color:gitara bar:Čale from:1969 till:1976 bar:Zec from:1976 till:1991 from:2005 till:end color:klavi bar:Cvija from:1969 till:1976 bar:Lima from:1976 till:1991 from:1995 till:2001 from:2005 till:2014 bar:Dado from:1995 till:1997 color:bas bar:Marinko from:1969 till:1991 from:1995 till:1997 from:2005 till:2025 color:bubnjevi bar:Moka from:1969 till:1985 bar:Brada from:1985 till:1991 from:2005 till:2012 bar:Vladimir from:1995 till:2001 LineData = layer:back color:album at:1974 at:1978 at:1980 at:1981 at:1982 at:1983 at:1985 at:1986 at:1987 at:1988 at:1989 at:1990 at:1995 at:1996 at:1998 at:1999 </timeline> == Mjuzikl == Na temelju pjesama Novih fosila napravljen je i veoma uspješan mjuzikl pod imenom "Za dobra stara vremena". == Zanimljivosti == * Naziv "Novi" u imenu "fosili" predložio je [[Arsen Dedić]].<ref>[http://www.crorec.hr/lovecollection/novi-fosili/ Novi fosili - The love collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220104648/http://www.crorec.hr/lovecollection/novi-fosili/ |date=20. prosinca 2016. }} Croatia records (pristupljeno 11. prosinca 2016)</ref> U slastičarnici Junferici u Teslinoj, do kraja 70-ih poznatom okupljalištu glazbenika, dogovarali su ime sastava. "''Nama dvojici je bilo 27, 28 godina, našem saksofonistu Kinku 38, i zafrkavali smo se da smo za osnivanje benda stari kao fosili. S druge strane šanka nas je prisluškivao Arsen Dedić, koji nam je dobacio: - Pa nazovite se onda Novi fosili. ''"<ref name="Colnago">Razgovor s Marinkom Colnagom, razgovarala Ines Stipetić: [https://www.gloria.hr/fokus/zvjezdane-staze/jedan-od-osnivaca-novih-fosila-ne-moze-oprostiti-rajku-dujmicu-njegove-postupke-ljut-sam-jer-je-sve-unistio-a-sebe-doveo-do-dna/9348971/ '' Jedan od osnivača Novih fosila ne može oprostiti Rajku Dujmiću njegove postupke: 'Ljut sam jer je sve uništio, a sebe doveo do dna' ''] Gloria.hr. 15. rujna 2019. Pristupljeno 3. rujna 2020.</ref> * [[Sanja Doležal]] je kao dijete snimala reklame za proizvode Medolino i Frutolino. * Prva skladba koju je Dujmić napisao za Nove fosile bila je "Sanjaj me".<ref name="CR Dujmić"/> * Hit "Da te ne volim" prodan je u više od 65.000 primjeraka.<ref name="ZAMP">[http://www.zamp.hr/autori/tjedan-autora/pregled/752/rajko-dujmic-u-tjednu-autora Rajko Dujmić u "Tjednu autora"] HDS ZAMP (pristupljeno 11. prosinca 2016.)</ref> * Prvi album donio im je i dijamantnu ploču, a prodan je u preko 200.000 primjeraka. * Album ''Budi uvijek blizu'' je prodan u nakladi od skoro 712.000 primjeraka (čime je dosegao dijamantnu nakladu) i najprodavaniji je album Novih fosila.<ref>{{cite web |title=Novi Fosili album sales |url=https://bestsellingalbums.org/artist/9687 |website=Bestsellingalbums.org |access-date=26 November 2024}}</ref> * O svojim počecima te odlasku u [[Zagreb]], [[Đurđica Barlović]], prva vokalistica Novih fosila, u jednom je intervjuu izjavila: ''"Spakiram kofere, kažem roditeljima da idem i eto me u gradu pod Sljemenom. Da sam znala što me čeka sigurno nikad ne bih mrdnula iz Splita"''. * Vladimir Kočiš dobio je nadimak Zec, jer je bio pionirski prvak Zagreba u trčanju na 60 metara. *Rajko Dujmić dobio je nadimak Lima zbog visine. ==Izvori== {{izvori}} {{Novi fosili}} [[Kategorija:Novi fosili| ]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] owsy6c3ntaqbi8vamgdhe24d3swxcka 0 72663 7469292 7462181 2026-05-27T03:50:14Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469292 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|48. tjedan 2023.}} {{Infookvir šahist |ime = Emanuel Lasker |punoime = Emanuel Lasker |slika = Emanuel Lasker.jpg |država = {{Z+X|NJE}} |datum_rođenja = [[24. prosinca]] [[1868.]] |mjesto_rođenja = [[Barlinek]], [[Kraljevina Pruska]] |datum_smrti = [[11. siječnja]] [[1941.]] |mjesto_smrti = [[New York City, New York|New York]], [[SAD]] |polje = [[matematika]], [[filozofija]] |alma_mater = Sveučilište u Erlangenu |akademski_mentor = [[Max Noether]] |poznat_po = primarna dekompozicija ideala polinomskih prstenova |važnija_djela = ''Borba'' <br> ''Filozofija nedovršivog'' <br>''Zdrav razum u šahu'' <br>''Udžbenik šaha'' |approx_elo = 2878 |svjetski_prvak = [[1894.]] – [[1921.]] }} '''Emanuel Lasker'''{{Efn|Njemački izgovor: [[Datoteka:De-Emanuel Lasker.ogg]]}}{{Efn|Laskerovo rodno ime bilo je Immanuel, no ono je još u njegovu djetinjstvu promijenjeno u Emanuel.<ref>I. Linder, V. Linder, Emanuel Lasker: Second World Chess Champion, Russel Enterprises, Milford, 2010., prvo poglavlje: djetinjstvo i adolescenija</ref><ref>[https://www.geni.com/people/Emanuel-Immanuel-Lasker/6000000000328944730 Emanuel (Immanuel) Lasker] Geni.com. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref>}} ([[Barlinek]], [[24. prosinca]] [[1868.]] – [[New York City, New York|New York]], [[11. siječnja]] [[1941.]]) bio je [[Nijemci|njemački]] [[šah]]ist, [[matematičar]], [[filozof]], [[Pisac|autor]] i prvoklasni igrač [[bridž]]a. Drugi je po redu [[svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]] i jedan od najvećih [[šah]]ista svih vremena.<ref>{{Cite web|url=https://www.thearticle.com/chess-secrets-from-lasker-to-carlsen|title=Chess secrets: from Lasker to Carlsen|date=17. ruj 2022.|website=TheArticle}}</ref> Napisao je nekoliko knjiga o [[Filozofija|filozofiji]], šahu, [[bridž]]u i drugim [[Igraće karte|kartaškim igrama]], a neko se vrijeme bavio i [[Publicistika|publicistikom]]. Izumio je svoju vrstu [[Dama|dame]] i [[Nim (igra)|nima]], a dao je doprinos i ranome razvoju [[Teorija igara|teorije igara]].<ref>Jörg Bewersdorff, Glück, Logik und Bluff: Mathematik im Spiel – Methoden, Ergebnisse und Grenzen, Vieweg+Teubner Verlag, 5. izdanje, 2010., str. 119–125</ref> U matematici je značajno doprinio razvoju [[Komutativnost|komutativne]] [[Algebra|algebre]]. Kao igrač, odlikovao se univerzalnim stilom igre, obrambenom snagom i visokome umijeću u završnici.<ref name="auto1">Max Euwe, Hans Kramer, The Middlegame, Hays Publishing, 1994., str.&nbsp;93, 101</ref> Naslov svjetskog prvaka preuzeo je od [[Wilhelm Steinitz|Wilhelma Steinitza]] [[1894.]] i držao ga do [[1921.]] godine, što je do danas najdulje razdoblje vladavine nekog svjetskog prvaka. Lasker je šest puta branio naslov, od kojih pet uspješno, dok ga 1921. u [[Havana|Havani]] nije porazio [[José Raúl Capablanca]].<ref>[https://proleksis.lzmk.hr/33860/ Lasker, Emanuel] Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Mnogi njegovi suvremenici govorili su da je rabio psihološki pristup igri, pa čak i da je ponekad namjerno igrao nešto slabije poteze kako bi kod protivnika stvorio nelagodu.{{Efn|Réti piše: „Dok sam analizirao Laskerove partije na turnirima, zapanjila me njegova dugotrajna i na prvi pogled nevjerojatna sreća. (...) Ne može se poreći činjenica da je uvijek iznova Laskerovo izlaganje loše, da je on stotine puta u gubitničkoj poziciji, a ipak na kraju pobjeđuje.”<ref>Richard Réti, ''Masters of the Chessboard'', Dover Publications, str. 132. ISBN 0-486-23384-7.</ref>}} Moderne analize, međutim, pokazuju da je Laskerovo shvaćanje šaha bilo ispred onoga vremena te da je imao fleksibilniji pristup igri.<ref>[https://www.exeterchessclub.org.uk/content/chess-style Chess style] Exeter Chess Club. Pristupljeno 4.svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.chess.com/players/emanuel-lasker Emanuel Lasker] Chess.com. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Zalagao se za primjereno novčano nagrađivanje igrača, kao i za autorsko pravo na objavljivanje svojih partija, čime je utro temelje profesionalizmu u šahu.<ref>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/lasker-emanuel Lasker, Emanuel] HE. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref><ref>Laura B. Tyle, UXL Encyclopedia of World Biography, 2002.</ref> Izdržljivog, [[Pragmatizam|pragmatičnog]] i borbenog stila, uspješno je transformirao svoj način igre prilagodivši se novim teorijskim strujama u šahu te je sve do svojeg umirovljenja [[1936.]] godine bio među najjačim igračima na svijetu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79239 Nottingham (1936)] Chessgames. Pristupljeno 31. siječnja 2026.</ref> U poznim je godinama, na velikom međunarodnom turniru u [[Moskva|Moskvi]] [[1935.]] godine, osvojio visoko treće mjesto, pola boda ispred starog rivala Capablance, pobjedivši ga u izravnom susretu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79233 Moscow (1935)] Chessgames. Pristupljeno 31. siječnja 2026.</ref> Lasker je značajno doprinio [[Matematika|matematici]], a glavno područje njegova interesa bila je [[algebra|komutativna algebra]]. Dokazao je primarnu dekompoziciju ideala [[Polinom|polinomskih prstenova]], teorem koji se smatra jednim od važnijih matematičkih rezultata prve polovice 20. stoljeća. Po njemu se [[Prsten (matematika)|komutativni prsten]] za kojeg svaki njegov ideal ima primarnu dekompoziciju [[Eponim|naziva]] ''Laskerov prsten'', kao poseban slučaj Noetherina prstena.<ref>[https://encyclopediaofmath.org/wiki/Lasker_ring#:~:text=A%20commutative%20ring%20in%20which,it%20has%20a%20primary%20decomposition. Lasker ring - Encyclopedia of Mathematics] Encyclopedia of Mathematics. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Poznat je i po svojim matematičkim razmatranjima kartaških igara.<ref>[https://famous-mathematicians.com/emanuel-lasker/ Emanuel Lasker – Famous Mathematicians] Famous Mathematicians. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Napisao je i nekoliko knjiga o [[Filozofija|filozofiji]] od kojih je napoznatija knjiga ''Kampf'' (''Borba''), a ona predstavlja ishodišnu točku Laskerova pogleda na šah i život.{{Efn|Sažetak engleskog prijevoda knjige ''Struggle'' ({{ISBN|4-871-87465-6}}) glasi: „''Borba'' je malo poznato djelo svjetskog šahovskog prvaka Emanuela Laskera. Temelji se na teoriji da je sav život, pa čak i sam život, rezultat borbe. Laskerova knjiga duboko zadire u sve faze života i borbe. Pokušava stvoriti opću teoriju svih natjecateljskih aktivnosti, uključujući šah, poslovanje i rat.”}} == Mladost == === Predci, obitelj i djetinjstvo === [[File:Lasker, Emanuel "-8" - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|mini|Lasker u svojoj mladosti, 1895. godina.]] Lasker je rođen na [[Badnjak]] [[1868.]] u seocetu [[Barlinek]] (tada Berlinchen), tada dijelu [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]], u krilu [[židov]]ske obitelji od oca Michaelisa Aarona Laskera i majke Rosalie Israelsohn.<ref name="auto">Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, 2011., Dover publications, New York, str. 11</ref> Rodno ime Immanuel roditelji su mu kasnije promijenili u Emanuel, a otac si je nadjenuo ime Adolf.<ref>I. Linder, V. Linder, Emanuel Lasker: Second World Chess Champion, Russel Enterprises, Milford, 2010., prvo poglavlje: djetinjstvo i adolescenija</ref><ref>[https://www.geni.com/people/Emanuel-Immanuel-Lasker/6000000000328944730 Emanuel (Immanuel) Lasker] Geni.com. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Lasker je imao starijeg brata Bertholda i dvije starije sestre, Teofiliju (1862. – 1943.) i Amaliju (1865. – 1938.).<ref>Wolfgang Kamm; Tomasz Lissowski, Emanuel Lasker Volume 1: Struggle and Victories, Berlin, 2018., str. 88</ref> Otac mnogobrojne obitelji Adolf Lasker bio je čuvar obližnje [[Sinagoga|sinagoge]].<ref name="auto3">Boris Samoilovič Vajnštajn, ''Veliki majstori šaha'', Caissa commerce, Beograd, 2006., str. 17</ref> Laskerovi rani predci došli su iz seoceta Lask, mjesta u središnjoj [[Poljska|Poljskoj]], od kojeg potječe obiteljsko prezime.<ref name="auto"/> [[Poljski jezik|Poljska]] riječ ''łaska'' pak znači [[milost]] ili skonost.<ref>[https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=elZuXBA%3D lȁska] HJP. Pristupljeno 27. travnja 2024.</ref> Neki izvori sugeriraju da prezime vuče korijene iz [[Jidiš|jidiša]] i da je povezano s jidiškom riječju za „protresti”.<ref>[https://crestsandarms.com/pages/lasker-family-crest-coat-of-arms Lasker family crest and coat of arms] Crest&Arms. Pristupljeno 27. travnja 2025.</ref> Roditelji prepoznaju talent mladoga Laskera za [[Matematika|matematiku]] pa ga, s njegovih 11 godina, šalju na srednjoškolsko obrazovanje u [[Berlin]].<ref>[https://sahmatlista.wordpress.com/2022/01/12/emanuel-lasker-mislilac/ Emanuel Lasker. Mislilac] Blog šah-mat liste. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je u Berlinu bio primljen u školu za dva razreda više od svojih vršnjaka, iako je maturirao tek s navršenih 20 godina.<ref name="auto3"/> Potvrdu o završenom školovanju dobiva u [[Pruska|pruskom]] gradiću Landsberg an der Warthe (sada [[Gorzów Wielkopolski]] u [[Poljska|Poljskoj]]). Po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisuje studij matematike na sveučilištu u Berlinu, a godinu kasnije prebacuje se na isti studij u [[Göttingen]]u, gdje mu je [[David Hilbert]] bio jedan od profesora. === Upoznavanje sa šahom i prvi uspjesi === Kad je Laskeru bilo 12 godina, obolio je od [[ospice|ospica]] i završio u bolnici. Da bi ga razveselio, stariji brat Berthold naučio ga je pravilima šaha i donio mu u bolničku sobu šahovski priručnik.<ref>[http://adria.fesb.hr/~mamiskov/Chess/Untitled-4.html Svjetski prvaci] Adria.fesb.hr. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref><ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 14–15</ref> Berthold Lasker, po struci liječnik, i sâm je bio šahovski majstor i jedan od jačih igrača ranih [[1890-ih]].<ref>[http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=199510SSSSS3S073074000000111000000000017510100 Chessmetrics Player Profile:&nbsp;Berthold Lasker] Chessmetrics. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Berthold se [[1894.]] oženio poznatom [[pjesništvo|pjesnikinjom]] [[Else Lasker-Schüler|Elsom Lasker-Schüler]].<ref>Erika Klüsener, Else Lasker-Schüler, Reinbek bei Hamburg, 1980., str. 33</ref> Kako bi doprinio zaradi, Emanuel je igrao šah i kartaške igre za male uloge, posebno često u kavani Café Kaiserhof.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 19–21</ref> Laskerov učitelj matematike Kevitz preporučio je mladom Laskeru da prouči Bilguerov šahovski uždbenik ''Handbuch des Schachspiels'' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Priručnik šahovske igre''), klasično djelo tadašnje šahovske literature u Njemačkoj, napisano [[1843.]] godine, iako je moguće da je Lasker bio svjestan knjige i ranije.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 18</ref> Više od pola stoljeća, od pojave natjecateljskog šaha ranih 1850-ih do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], [[Njemačko Carstvo|Njemačka]] je zauzimala položaj u šahovskome svijetu sličan onome koji je kasnije imao [[Sovjetski Savez]]. Njemačka je, zajedno s [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarskom]] i drugim njemačkim govornim područjima, imala najdublji kadar vrhunskih igrača i teoretičara, a njemački je bio jezik obrazovanoga šahovskog svijeta. Iako su i druge zemlje mogle proizvesti vrhunske šahovske talente, u prvome redu [[Rusko Carstvo]], [[Francuska]], [[Engleska]] i [[SAD]], nijedna nije mogla parirati Njemačkoj po širini i snazi kadra. Vrhunac su njemačke šahovske scene predstavljali dvogodišnji kongresi Njemačkog šahovskog saveza (tzv. ''DSB Congressi''). Oni su uključivali ''Meisterturnier'', turnir otvoren isključivo za priznate šahovske majstore iz Njemačke i svijeta, te ''Hauptturnier'', svojevrsni turnir kandidata čiji bi pobjednik stekao pravo nastupa na budućim ''Meisterturnierima'' i bio priznat kao majstor ne samo u Njemačkoj, već i u cijelome svijetu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79924 14th DSB Congress, Coburg Tournament] Chessgames. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> Lasker je osvojio godišnji zimski turnir kavane Café Kaiserhof u sezoni 1888./1889. i turnir ''Hauptturnier'' na šestom kongresu njemačkog šahovskog saveza u gradu [[Breslau]],<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79605 6th DSB Congress, Breslau Tournament] Chessgames. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> čime osvaja titulu „majstora”. Ovaj pothvat nagnuo je Laskera da se počne profesionalno baviti šahom.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', Russell Enterprises, izdanje iz 2008. godine, str. 48</ref> Godine 1890. osvaja turnir u Berlinu pobjedivši brata Bertholda u doigravanju. Dva tjedna prije turnira objavljuje šahovsku studiju koja će kasnije postati poznata pod nazivom [[Laskerov manevar]].<ref>{{Cite web|url=https://en.chessbase.com/post/study-of-the-month-2020-11|title=Emanuel Lasker: Jack of all trades, master of some|date=28. stu 2020.|website=Chess News}}</ref> {{Chess diagram | floatright |Emanuel Lasker, 1890. | | |kl | | | | | | | |pl | | | | |rl |kd| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |rd | | | | |pd | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva.{{Efn|Rješenje studije glasi: 1.Kb8 Tb2+ bijeli kralj oslobađa put b7 pješaku. 2.Ka8! Tc2 bijeli koristi crnog kralja kao štit, odnosno zaštitu od šahova crnog topa. 3.Th6+ Ka5 bijeli prisiljava crnog kralja na red niže, što je središnja ideja studije. 4.Kb7! Tb2 bijeli mora privremeno doći pod otvorenu liniju da bi zaštitio b7 pješaka. 5.Ka7 Tc2 Ovaj uzorak se nastavlja sve dok crni kralj ne bude prisiljen doći na drugi red. 6.Th5+ Ka4 7.Kb6 Tb2 8.Ka6 Tc2 crni nema bolje opcije od pasivne igre. 9.Th4+ Ka3 10.Kb6 Tc2 11.Ka5 Tc2 12.Th3 Ka2 crni kralj konačno mora doći na a2, odnosno na isti red s topom. Slijedi privremena žrtva topa: 13.Txh2!! Txh2 bijeli sada promovira pješaka u damu i dobiva partiju.}} }} === Stjecanje ugleda u šahovskom svijetu === Laskerov prvi međunarodni turnir bio je [[amsterdam]]ski turnir 1889. gdje je postigao svoju cijenjenu pobjedu protiv Johanna Bauera.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79287 Amsterdam (1889)] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> [[Datoteka:ELasker.jpg|thumb|Crtež Laskera, dovršen približno 1894.]] Na tom je turniru osvojio drugo mjesto, iza Amosa Burna, a ispred Jamesa Masona i [[Isidor Gunsberg|Isidora Gunsberga]] (koji je bio izazivač Steinitzu godinu kasnije), tada ponajboljih svjetskih igrača. Godinu poslije osvaja treće mjesto na malom turniru u [[Graz]]u.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=123998 Graz (1890)] Chessgames. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Lasker se 1891. godine nastanjuje u [[Engleska|Engleskoj]] i tamo ostaje do 1892. godine.<ref name="auto2">[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> Za vrijeme svog boravka u Londonu, u mečevima je pobjeđivao najbolje igrače zemlje, između ostalog i [[Henry Bird (šahist)|Henryja Birda]], a osvojio je i drugo mjesto na turniru u [[London]]u [[1892.]], pola boda iza [[Joseph Blackburne|Josepha Blackburnea]].<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=96605&crosstable=1 London Quintangular (1892)] Chessgames. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> Zatim odlazi u obilazak Sjedinjenim Državama i osvaja [[New York|njujorški turnir]] [[1893.]] gdje je ostvario savršen rezultat.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=43757 Impromptu International Congress, New York (1893)] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Taj je turnir tek jedan od nekolicine međunarodnih turnira u povijesti gdje je jedan igrač dobio sve partije.<ref>Hooper, David;&nbsp;Whyld, Kenneth, 1992., The Oxford Companion to Chess, Oxford University Press, str. 81</ref> Godine 1892. Lasker je osnovao svoj prvi šahovski časopis, ''The London Chess Fortnightly'', koji je izlazio svaka dva tjedna između 15. kolovoza 1892. i 30. srpnja 1893. uz stanku u drugoj četvrtini 1893. godine.<ref>[http://www.chesscafe.com/text/review302.pdf The London Chess Fortnightly] Moravian Chess. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref><ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 11</ref> === Osvajanje naslova svjetskog prvaka === [[File:Lasker-Steinitz.jpg|mini|Steinitz i Lasker, peto svjetsko prvenstvo u šahu 1894. godine.]] Nakon ovih uspjeha, Lasker je [[1894.]] izazvao Steinitza na meč za svjetskog prvaka. Pregovori su započeti i meč je ubrzo dogovoren. Započeo je 15. ožujka iste godine i po pregovorima trebao se igrati u New Yorku, [[Philadelphia|Philadelphiji]] i [[Montreal]]u, redom.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=53818 Lasker vs Steinitz 1894] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Vremenska kontrola bila je 15 poteza po satu, a ulozi su iznosili 2000 [[Američki dolar|američkih dolara]] po igraču. Unatoč početnoj [[Sumnja|skepsi]] u šahovskome svijetu, Lasker je pobijedio Steinitza s deset pobjeda, pet poraza i četiri remija čime je stekao naslov svjetskog prvaka, titulu koju će držati gotovo 27 godina; točnije 26 godina i 337 dana.<ref>Elizabeth Dalby, Knjiga o šahu: s internet adresama, Split, Marjan Tisak, 2003., str. 50, 80</ref> Unatoč ovome uspjehu, a u pogledu tadašnjih osobnih nesuglasica između dvojice igrača, [[Siegbert Tarrasch]] meč je komentirao riječima: {{Navod|Po mojem mišljenju, meč sa Steinitzom nema veliku važnost koju si oni pripisuju. Steinitz je ostario, a stari Steinitz nije više Steinitz starine.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker (1868 - 1941) - Biography] MacTutor. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref>}} Od 1894. do 1910. Lasker je odigrao ukupno pet mečeva za svjetskoga prvaka, a onda je uslijedilo razdoblje kada se malo koji igrač usudio izazvati Laskera. Ipak, [[1914.]] trebao se održati meč između Laskera i jakog [[Poljska|poljskog]] velemajstora [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]], no zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], do meča nikada nije došlo.<ref>{{Cite web|url=https://tartajubow.blogspot.com/2018/08/rubinsteins-world-championship-matches_24.html|title=Tartajubow On Chess II: Rubinstein's World Championship Matches That Never Happened|date=24. kol 2018.}}</ref> === Daljnji rezultati === Nakon meča sa Steinitzom postojale su kritike šahovske javnosti upućene Laskeru, a u Steinitzovu obranu. Naime, Steinitzu je u trenutku prvog meča s Laskerom bilo 58, a Laskeru 25 godina. No, ubrzo je uslijedio niz turnira u kojima je Lasker ostvarivao dobre rezultate. [[File:Photo - Nürnberg - Teilnehmer des großen Schachturniers von 1896.jpg|thumb|280px|Sudionici turnira u Nürnbergu, 1896. godine. Lasker stoji krajnje lijevo.]] Lasker je na velikom međunarodnom turniru u Hastingsu [[1895.]], koji je bio prvi njegov turnir nakon osvajanja svjetske krune, osvojio treće mjesto. Laskerov rezultat dijelom se objašnjava činjenicom da je još bio u fazi [[rekonvalescencija|rekonvalescencije]] od [[Trbušni tifus|trbušnog tifusa]].<ref>[https://www.chess.com/article/view/emanuel-lasker-tactical-monster-part-4 Emanuel Lasker, Tactical Monster - Part 4] Chess.com. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Ovaj se turnir ubraja među najveće u šahovskoj povijesti. Također, označava i početak pada [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]], koji je u to vrijeme obolio od [[sifilis]]a.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79221 Hastings 1895] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Lasker je ostvario pobjede na značajnim turnirima u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] 1895./96., [[Nürnberg]]u [[1896.]], Londonu [[1899.]] i [[Pariz]]u [[1900.]] ispred tada najvećeg rivala, mladog Pillsyburyja.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79222 St. Petersburg Quadrangular 1895/96] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Nakon turnira u Parizu po prvi se puta odvaja od šaha i upisuje doktorski studij [[Matematika|matematike]]. Doktorirao je 1902., a nakon završenog studija počeo se baviti [[Novinarstvo|uredništvom]]. Od 1904. do 1909. bio je urednik svojega šahovskog časopisa ''Lasker's Chess Magazine'',<ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 70</ref> a zanimljivo je i to da je radeći na tom časopisu upoznao i [[Sam Loyd|Samuela Loyda]], američkog šahista, [[Problemski šah|problemista]] i općenito jednog od najpoznatijih imena svjetske [[Enigmatika|enigmatike]].<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 99–105</ref> Uskoro ponovno nastupa i osvaja drugo mjesto na turniru u Cambridge Springsu [[1904.]] (po kome je nazvano istoimeno otvaranje). Lasker se opet umirovljuje i [[1906.]] objavljuje svoje najvažnije filozofsko djelo ''Borba''.<ref>[https://philpapers.org/rec/LASS-4 Emanuel Lasker, Struggle] PhilPapers. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> [[Datoteka:Lasker's Chess Magazine cover.jpg|thumb|Naslovnica Laskerova časopisa u izdanju iz studenoga 1906. godine.]] Podijelio je prvo mjesto s Akibom Rubinstenom na velikom sanktpeterburškom turniru [[1909.]] o kojem je Lasker napisao knjigu koja se danas smatra klasikom.<ref>[https://archive.org/details/internationalche00lask The international chess congress, St. Petersburg, 1909] ChessGames. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> == Akademske i druge aktivnosti == [[Datoteka:Hilbert.jpg|mini|200px|Veliki njemački matematičar David Hilbert potaknuo je Laskera na upis doktorskog studija matematike.]] Šah nije bio jedini Laskerov interes. Na poticaj svojega sunarodnjaka, velikog njemačkog [[matematičar]]a [[David Hilbert|Davida Hilberta]], 1900. godine upisuje doktorski studij matematike i poslije dvije godine, pod supervizijom svog akademskog mentora [[Max Noether|Maxa Noethera]], obranjuje doktorsku tezu ''Über Reihen auf der Convergenzgrenze'' (''O redovima na granici konvergencije'') na Sveučilištu u Erlangenu.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Biographies: Emanuel Lasker] MathsHistory. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref><ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', Russell Enterprises, izdanje iz 2008. godine, str. 122</ref><ref>[https://famous-mathematicians.com/emanuel-lasker/ Emanuel Lasker] Famous Mathematicians. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> U matematičkom članku koji je objavio 1905. dokazuje tvrdnju koja se danas naziva Lasker–[[Emmy Noether|Noetherin]] teorem<ref>{{Cite web|url=https://planetmath.org/laskernoethertheorem|title=Lasker-Noether theorem|website=planetmath.org}}</ref> i smatra se jednim od temelja moderne [[Algebarska geometrija|algebarske geometrije]]. U sklopu ture [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[1893.]] godine održao je predavanje o [[Diferencijalne jednadžbe|diferencijalnim jednadžbama]] na Sveučilištu Tulane u [[New Orleans|New Orleansu]].<ref name="auto2"/> Njegovo prvo djelo, ''Zdrav razum u šahu'', koje je napisao 1896., godinu nakon osvajanja svjetske titule, postalo je klasikom šahovske literature.<ref>[https://www.britannica.com/biography/Emanuel-Lasker Common Sense in Chess] Britannica. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Djelo je u pravilu namijenjeno početnicima te je podijeljeno u pet poglavlja: ''Opći principi otvaranja'', ''Principi napada'', ''Principi obrane'', ''Završnica'', ''Različiti stilovi u šahu''.<ref>[https://patzersreview.blogspot.com/2021/04/just-common-sense.html?m=1 Just common sense] Patzer's review. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je tijekom života skladao nekoliko [[Problemski šah|šahovskih kompozicija]] koje su ostavile dubok trag u teoriji šahovskih konačnica. Godine 1901. skupa s Gustavusom Reichhelmom objavljuje šahovsku studiju koja se smatra pionirskim djelom teorije ''odgovarajućih polja'' (poznatima još i kao ''polja podudarnosti'' i ''relativna polja'').<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: II. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 92</ref><ref>Emir Dizdarević, Osnove šaha: pješačke konačnice, Arka press, Sarajevo, 2006., str. 44</ref><ref>Paul Keres, Praktične konačnice, Šahovska naklada, Zagreb, 1984., str. 18</ref> {{Chess diagram |floatright |Studija Laskera i Reichhelma, 1901. ||||| | | | |kd||||||| | || |pd| ||| |pd|| |pl| |pd|| |pl| ||pl| |pl| | |||||||| ||||||| | |kl|||||| | |Bijeli na potezu dobiva, dok crni na potezu remizira. Rješenje se postiže primjenom teorije odgovarajućih polja. }} Lasker se, osim matematikom i šahom, bavio i [[Filozofija|filozofijom]] te duboko promišljao o životu kao borbi. To je esencijalna Laskerova teza, čega je rezultat djelo ''Kampf'' (''Borba''), knjiga koju je napisao 1906. godine. Skovao je i u knjizi izložio izraz ''makhologija'' ([[Grčki jezik|grč.]] ''makhē'', borba) koja rezimira njegova filozofska razmatranja.<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 80</ref> Uza svoja filozofska djela, Lasker je, u skladu na svojim [[Polihistor|univerzalnim]] nastojanjima, često komentirao i [[Politika|političke događaje]] svojeg vremena.<ref>[https://www.thearticle.com/nonconformity-in-chess-and-physics-emanuel-lasker-and-albert-einstein Nonconformity in chess and physics: Emanuel Lasker and Albert Einstein] TheArticle. Pristupljeno 25. travnja 2025.</ref> Bio je jaki igrač [[Dama|dame]] i član njemačke reprezentacije u [[bridž]]u.<ref>{{Cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Emanuel_Lasker.htm|title=Emanuel Lasker|first=Bill|last=Wall}}</ref> Bavio se matematičkom analizom kartaških igara o kojoj piše knjigu ''Das verständige Kartenspiel''. [[Image:Lasker.png|thumb|Emanuel Lasker (lijevo) i njegov stariji brat Berthold Lasker, 1907. godina.]] Svoju varijantu dame, ''Lascu'',<ref>Vladimir Vuković, Razvoj šahovskih ideja, Šahovska naklada, Zagreb, 1986., str. 16–17</ref> razvija 1911. godine, a igra se širi diljem Europe i [[SAD|SAD-a]]. Damu je izuzetno cijenio i od njega potječe poznata misao:<ref>[https://www.kwabc.org/en/newsitem/chess-draughts-morris-tables-position-in-past-present.html Chess, Draughts, Morris & Tables. Position in Past & Present] kwabc.org. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> {{Navod|Dama je mati šaha, i to dostojna mati.}} Lasker je također preko Edwarda Laskera, svojega udaljenog rođaka, oko 1907. upoznao igru [[Go]] te je zadržao zanimanje za nju do kraja života. Jednom je rekao: „Da sam upoznao Go ranije, vjerojatno nikada ne bih postao svjetskim šahovskim prvakom.”<ref>Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj (eds.): Emanuel Lasker: volume II, choices and chances, chess and other games of the mind – Berlin, Excelsior Verlag, 2020, ISBN 978-3-935800-10-5 Poglavlje 4, stranice 165–213:&nbsp;Lasker and Go, Theo van Ees and Hans-Christian Wolfarth</ref> U srpnju 1911. Lasker se oženio Marthom Cohn. Par je živio u Berlinu sve do 1933., kada je par bio prisiljen otići u egzil uslijed rastućeg antisemitizma u predratnoj Njemačkoj.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 160–161, 268</ref> [[Datoteka:Emanuel Lasker.jpg|mini|Lasker 1920-ih, Nacionalna knjižnica Izraela.]] Godine 1925. piše šahovsku knjigu ''Udžbenik šaha'', u njemačkom izvorniku ''Lehrbuch des Schachspiels'', koja se danas smatra klasikom i jednim od najvažnijih djela šahovske literature.<ref>[https://enciklopedija.hr/clanak/35503 Lasker, Emanuel] HE. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Knjiga je poznata i po svome filozofskom tonu.{{Efn|Lasker pri kraju šestoga poglavlja piše: „(...) Želim poticati učenike da misle svojom glavom i da vrše pravednu kritiku. Neću ih učiti pukim formulama; pukim općenitostima, ali ću utisnuti u njih trajne principe koji će rasti i cvasti; koji su živi i vitalni. Moraju biti spremni željeći staviti svoje koncepcije, zakone i vrijednosti u dokaz, opet i opet, marljivo i radosno, iz čiste radosti zakona i iz štovanja činjenice.”<ref>Emanuel Lasker, Udžbenik šaha, Russell Enterprises, Milford, 2008., str. 184</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79317 St. Petersburg (1909)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref>}} Štoviše, američki velemajstor i sveučilišni profesor [[psihologija|psihologije]] [[Reuben Fine]] rekao je da su neki Laskerovi opisi šahovske igre obilježeni [[Poezija|poetskim]] jezikom.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/lasker.html Dr Lasker’s Chess History] Chess Notes. Pristupljeno 14. svibnja 2026.</ref> Zanimljivo je da je usred partije protiv [[Meksiko|meksičkog]] majstora Carlosa Torrea na velikom turniru u [[Moskva|Moskvi]] [[1925.]] Lasker primio [[Brzojav|telegram]] u kojem je pisalo da će se [[drama]] ''Povijest čovječanstva'', koju je napisao sa svojim bratom Bertholdom, izvesti u Berlinskom kazalištu Lessing.<ref>[https://en.chessbase.com/post/production-of-lasker-trainer-cancelled Production of Lasker trainer cancelled] Chessbase. Pristupljeno 24. svibnja 2025.</ref> Navodno je Laskera ta vijest toliko uzbudila da je izgubio koncentraciju i doživio senzacionalan poraz od svoga mladog protivnika.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 245–248</ref> Ta je partija postala poznata po posebnom tipu taktike koja se naziva „mlin”.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100063 ovdje]]. U svojoj knjizi o turniru, Bogoljubov ocjenjuje 23. potez crnog „odlučujućom greškom” te navodi da je crni trebao igrati 23...hxg5. Bijeli nakon 24.Se3 Db5 25.Lf6! dobiva partiju.}} [[Datoteka:Lasker Buch Berlin.jpg|mini|desno|Laskerov šahovski set i ''Udžbenik šaha'' (1925.). Pozicija figura na ploči odgovara poziciji Laskerova manevra.]] == Obrane naslova == === Meč protiv Steinitza === U siječnju 1896. Lasker osvaja majstorski turnir u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]], dva boda ispred [[Harry Nelson Pillsbury|Pillsburya]], [[Mihail Čigorin|Čigorina]] i ostarjelog Steinitza. Ipak, unatoč poznim šahovskim godinama, Steinitz je, osvojivši drugo mjesto, izazvao Laskera na povratni meč. Tek okrunjeni prvak prihvaća uvjete. U ljeto iste godine održao se turnir u Nurembergu koji Lasker uvjerljivo osvaja, dok Steinitz zauzima tek šesto mjesto. Slaba forma Steinitza i Laskerova sjajna izvedba izazvale su sumnje u Steinitzove šanse. Meč se održao u studenom 1896. u [[Moskva|Moskvi]]. Lasker je dobio deset, remizirao pet, a izgubio tek dvije partije, čime je zadržao naslov svjetskog prvaka.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54079|title=Lasker - Steinitz World Championship Rematch (1896)|website=www.chessgames.com}}</ref> Ovo je bio posljednji Steinzov turnir; nakon njega se razbolio i više se nije oporavio, a umro je u kolovozu 1900. godine. === Meč protiv Marshalla === [[Datoteka:American Chess Bulletin Vol. 01 - DPLA - 71c5a7f02c22f16608e340e82662bab6 (page 156).jpg|thumb|Članak u časopisu ''American Chess Bulletin'' povodom objave Marshallova izazova Laskeru 1904.]] Između siječnja i travnja 1904. američki grad Cambridge Springs ugostio je poznati šahovski turnir na kojemu je nastupio i Lasker. Na veliko iznenađenje, turnir osvaja poznati američki šahist [[Frank James Marshall]] koji je u to doba, uz Harryja Pillsburya, bio najjači američki igrač. Nakon ovog poduhvata Marshall je izazvao Laskera na meč.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54097 Lasker vs Marshall 1907] Chessgames. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> Tko prvi dobije osam partija biva proglašen pobjednikom. Meč se održao 1907. u nizu američkih gradova: New Yorku, Wahinghtonu, Philadelphiji, Baltimoreu, Chicagu i Memphisu. Meč je započeo 26. siječnja, a završio 6. travnja 1907. godine. Marshall je gajio dinamičan, napadački stil igre. Unatoč velikim nadanjima, Marshall je teško poražen; od 15 partija Lasker nije izgubio niti jednu partiju, a dobio je njih 8. Tadašnji američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] je 2. ožujka ugostio oba igrača.<ref>[https://chessctr.org/lasker-marshall-world-championship-match-1907/ When the World Chess Championship Came to Washington] U.S. Chess Center. 23. studenoga 2025.</ref> Završnica prve partije ostala je jedna od najpamtljivijih Laskerovih završnica, a detaljno ju je obradio Capablanca u svojoj knjizi ''Osnove šaha''.<ref>José Raúl Capablanca, ''Osnove šaha'', 1921., Primjer 62.</ref> Ovakva bodovna razlika u meču za svjetskog prvaka do danas se ponovila samo jednom, i to u meču između Laskera i poljsko-francuskog velemajstora [[Dawid Janowski|Davida Janowskog]]. [[Datoteka:Emanuel Lasker u meču s Marshallom 1907. godine..jpg|thumb|Emanuel Lasker u meču s Marshallom 1907. godine (Chicago Daily News).]] U svojoj autobiografiji Marshall taj meč ne spominje, osim u jednoj rečenici: „Zamorna igra s ciljem iscrpljivanja drugog igrača protivna je mojoj prirodi.”<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54097|title=Lasker - Marshall World Championship Match (1907)|website=www.chessgames.com}}</ref> === Meč protiv Tarrascha === [[File:Lasker-tarrasch2.jpg|mini|Lasker i Tarrasch u meču 1908. godine.]] Laskerov sunarodnjak Siegbert Tarrasch rođen je 1862. u gradu Breslau u [[Pruska|Pruskoj]], sadašnjem [[Wroclaw]]u. Po struci liječnik, kasnih [[1880-ih]] nametnuo se kao vodeći svjetski igrač. Lasker je 1906. razmatrao njega i Gezu Maroczyja kao moguće suparnike.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54099#cite_17|title=Lasker - Tarrasch World Championship Match (1908)|website=www.chessgames.com}}</ref> Lasker i Tarrasch nisu bili međusobno prijateljski nastrojeni. Kao teoretičari, Lasker i Tarrasch nisu bili istomišljenici. Tarrasch je bio dogmatik, dok je Lasker imao fleksibilniji pristup igri. Postoji anegdota da je jednom prilikom Tarrasch s ulaznih vrata sobe za pregovore uzviknuo Laskeru: „Za vas, gospodine Laskeru, imam samo tri riječi: šah i mat!”<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 130</ref> Igrači su se sprijateljili tek nekoliko godina kasnije. U knjizi o sanktpeterburškom turniru 1914. godine, Tarrasch je u svojim anotacijama Laskerovih partija s respektom govorio o prvaku svijeta. Prije meča, u jednom je novinskom članku Lasker ovako govorio o Tarraschu:<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 81</ref> {{Navod|Dr. Tarrasch je mislioc, sklon dubokim i kompleksnim spekulacijama. Prihvatit će učinkovitost i korisnost poteza ako ga također smatra lijepim i teorijski korektnim. Međutim, ja prihvaćam takvu vrstu ljepote samo ako je i korisna. On štuje ideju zbog njezine ljepote, ja ju štujem zbog njezine učinkovitosti. Moj protivnik vjeruje u ljepotu, ja vjerujem u snagu. Mislim da bijući jak, potez je također i lijep.}} Nakon mnogih peripetija, meč je napokon dogovoren 1. kolovoza 1908. godine. Pobjedniku je išlo 4000, a gubitniku 2500 maraka. Vremenska kontrola bila je sat vremena za 15 poteza.<ref>{{Cite web|url=https://anno.onb.ac.at/cgi-content/anno-plus?aid=sze&datum=1908&size=45&page=275|title=ÖNB-ANNO - (Neue) Wiener Schachzeitung|website=Österreichische Nationalbibliothek}}</ref> Ovaj put igralo se u Njemačkoj, u [[Düsseldorf|Düsseldorfu]] i [[München|Münchenu]]. Iako se očekivala ravnopravna borba, Lasker je uverljivo pobijedio Tarrascha s rezultatom +8–3=5. Neki su komentatori poslije govorili da je Tarrasch igrao ispod svojih mogućnosti, ali većina je bila složna u tome da je Lasker u to vrijeme ipak bio prejak. Lasker je u meču imao sekundante, Simona Alapina i Heinricha Wolfa. Ovo je bilo prvo svjetsko prvenstvo u šahu gdje su igrači imali sekundante.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10594 Heinrich Wolf] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> === Meč protiv Schlechtera === [[Carl Schlechter]] rođen je 2. ožujka 1874. u [[Beč]]u. Krajem 1890-ih probio se u svjetski vrh osvajanjem važnih turnira, između ostalih i međunarodnog turnira u Ostendu u [[Belgija|Belgiji]] 1906. godine. Istaknuo se po svojoj defenzivnoj snazi, kao i po svojem općem razumijevanju mirnijih pozicija. Putuje u Berlin u studenome 1908. te dogovara meč za svjetskog prvaka s Laskerom. Prvak je prihvatio.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54100|title=Lasker - Schlechter World Championship Match (1910)|website=www.chessgames.com}}</ref> Meč je započeo u siječnju 1910. u Beču. Organizator turnira bio je poznati šahist Georg Marco (najpoznatiji po svom porazu protiv Pillsburyja). Uvjet meča bio je sljedeći: igra se 10 partija, pet u Beču, pet u Berlinu, a ako rezultat bude izjednačen, svjetski prvak zadržava titulu. Schlechter pobjeđuje Laskera u petoj partiji meča, nakon što je Lasker napravio grubi previd. Lasker u idućih četiri partije ne uspijeva izjednačiti. U posljednjoj partiji, zbog razloga koji do danas nije razjašnjen, a postoje navodi i da je Schlechteru za pobjedu u meču trebala razlika od dva boda,<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerschlechter.h The Lasker v Schlechter Controversy (1910)] Chesshistory. Pristupljeno 28. svibnja 2025.</ref> Schlechter kreće u samoubilački napad i Lasker dobiva partiju. [[Capablanca]] je dao svoj komentar na 15. potez bijeloga u kojem se dotiče sporne igre Schlechtera:<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, Jefferson, Sjeverna Karolina i London, 1989., str. 30</ref> {{Navod|Započinjanje napada na kraljevoj strani, što je opravdano s obzirom na rezultat meča. Laskerova politika tijekom ove partije je dobra, ali zašto je Schlechter, kojemu je trebao samo remi, igrao tako divlju partiju, može se objasniti samo činjenicom da možda nije bio zadovoljan dobiti meč pukom slučajnošću, što se pokazalo kao slučaj u petoj partiji.}} [[File:Frank Eugene Smith - Bildnis Schachweltmeister Dr. Emanuel Lasker.jpg|thumb|Lasker, oko 1909. godine.]] Nakon što je Schlechter predao, publika je glasno zapljeskala, a Lasker i Schlechter su si pružili ruku.<ref>Carl Schlechter, Allgemeine Sport-Zeitung, 27. veljače 1910., str. 219 u ANNO / Österreichische Nationalbibliothek</ref> Direktor turnira Alfred Post proglasio je meč izjednačenim, čime je Lasker zadržao titulu. === Meč protiv Janowskog === [[Datoteka:Janowski, David "-1" - DPLA - 8180657a38836009ceefcbbadf2225b1 (cropped).jpg|thumb|Dawid Janowski, približno 1910. godine.]] [[David Janowski]] rođen je 7. lipnja 1868. u Wołkowysku, tadašnjoj Poljskoj. Krajem 19. stoljeća redovito sudjeluje na najvećim međunarodnim turnirima, čak pobjeđuje i Marshalla u egzibicijskom meču (+3–1=0).<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54102|title=Lasker - Janowski World Championship Match (1910)|website=www.chessgames.com}}</ref> Janowski je, poput Marshalla, bio poznat po dinamičnoj i kombinatornoj igri. [[José Raúl Capablanca]] ističe da je njegova najveća slabost ležala u završnici, iako mu je iskazao poštovanje riječima: „Kada je u formi, Janowski je jedan od najstrašnijih igrača koji mogu postojati.”<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/janowsky.html Janowsky Jottings] ChessNotes. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> Godine 1899. izaziva Laskera na meč od 10 partija s nagradnim fondom od 450 funti, no Lasker odbija igrati više od 8 partija. U ožujku 1909. Lasker i Janowski igraju egzibicijski meč u [[Pariz]]u koji završava neriješeno (+2–2=0). Pun pouzdanja, Janowski poziva Laskera na meč za svjetskog prvaka, no u međuvremenu je Lasker bio u dogovorima za meč sa Schlechterom pa meč biva odgođen. Lasker je u jednoj od najdramatičnijih borbi za svjetsku krunu zadržao naslov (+1–1=8) remiziravši protiv austrijskog majstora. Konačno, meč se održava u studenom i prosincu 1910. u Berlinu. Lasker pobjeđuje Janowskog bez izgubljene partije. Rezultat je bio +8 –0 =3, čime je Lasker uvjerljivo zadržao status najjačeg igrača svijeta. Ipak, treba napomenuti da je, unatoč tomu što se u šahovskoj tradiciji ovaj susret smatra mečem za svjetskog prvaka, istraživanje [[Engleska|engleskog]] šahovskoj povjesničara [[Edward Winter|Edwarda Wintera]] pokazalo da titula formalno nije bila u igri, već da se radilo o egzibicijskom meču.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter38.html#5199._Lasker_v_Janowsky_Paris_1909 5199. Lasker v Janowsky, Paris, 1909] Chess Notes. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> No, [[moral]]no pravo Laskera na zadržavanje titule za svjetskog prvaka svakako bi se uzdrmalo pa se ovaj meč i dalje navodi kao meč za svjetsku krunu. Lasker je nakon meča o Janowskom rekao sljedeće: {{Navod|Samostalno traga za lijepim, genijalnim, dubokim i skrivenim. Nažalost, u tome je otišao predaleko. Ne obraća ni najmanju pozornost na običnost. Zapravo, to njegovoj igri daje posebnu privlačnost, a ujedno to je njegova slaba točka.<ref>Emanuel Lasker, Ost und West, prosinac 1910., str. 825 u Compact Memory</ref>}} == Prvi svjetski rat i neposredno poslijeratno razdoblje == === Povratak aktivnom šahu: Sankt Peterburg 1914. === Nakon uspješnog turnira 1909., u travnju i svibnju 1914. održan je jedan od najslavnijih turnira u šahovskoj povijesti, turnir u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] (tada Petrogradu). Na turniru je trebalo nastupiti 20 najboljih igrača, no zbog političkih tenzija između [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], na turniru je nastupilo njih 11. Favoriti za osvajanje turnira bili su Lasker, Capablanca i Rubinstein.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79286 St. Petersburg (1914) chess event] Chessgames. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> {{Chess diagram | floatleft | | rd| |bd| |rd| |kd| | |pd|pd ||nd| |pd|pd |pd | |pd|bd | |pd | | | | | || |pl| | | | | ||pl|| | | |nl |nl|| || | |pl |pl | pl | | | | pl| pl |rl | | bl | | | rl|kl| |Nakon Laskerova poteza 12.f5 Capablanca je igrao 12...b6 s idejom razvoja bjelopoljnog lovca po kratkoj dijagonali, zauzvrat predavši Laskeru točku e6 – plan koji su mnogi igrači osudili.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258181 ovdje]]. Tarrasch je ovu partiju komentirao riječima: „Čini se da duboki, široki planovi nisu snaga Kubanca. Zna kako kombinirati, ali ne i kako komponirati.”}} }} Na tom je turniru Capablanca po prvi puta odigrao susret protiv Laskera. Capablanca je poveo za jedan i pol bod u preliminarnoj rundi i natjerao Laskera da se grčevito bori za remi. No ipak, Capablanca je zbog Laskerova povratka u drugom dijelu natjecanja (koje se sastojalo od pet rundi) završio samo kao drugi rezultatom od 13 bodova, dok je Lasker imao pola boda više.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79286 St. Petersburg (1914)] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Lasker je u izravnom susretu pobijedio Capablancu u varijanti izmjene u Španjolskoj partiji. Capablanca je, uzdrman porazom, napravio grubi previd u idućem kolu protiv Tarrascha i izgubio partiju, čime je predao Laskeru pobjedu u ruke.<ref>[https://chess24.com/en/read/news/st-petersburg-1914-chess-on-the-eve-of-war St Petersburg 1914: Chess on the brink of war] Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> [[File:Cinq premiers du Tournoi d'échecs de Saint-Pétersbourg 1914.jpg|mini|Sudionici završnice turnira u Sankt Peterburgu 1914. godine.]] Prema nekim je izvorima i mnogim šahovskim knjigama nakon turnira ruski car [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]] proglasio pet dobitnika nagrada (Laskera, Capablancu, Aljehina, Tarrascha i Marshalla) za šahovske [[velemajstor]]e, no nije pronađen izvor prije 1940. koji bi sugerirao da se takav događaj uistinu i dogodio.<ref>[https://web.archive.org/web/20160612035631/http://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5144. Tsar Nicholas II] Chess Notes. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Ovaj je turnir ujedno bio i posljednji susret Laskera i Capablance prije meča za svjetskog prvaka. Tablica ispod sadržava konačne rezultate turnira (za prvih pet natjecatelja): :{|class="wikitable" style="text-align: center" ! # !! Igrač !! Prel. !! 1 !! 2 !! 3 !!| 4 !!| 5 !! Ukupno |- style="background:gold" | 1 || align=left | [[Slika:Flag of Germany.svg|30px|border]] '''Emanuel Lasker''' ||6½ ||** ||½1 ||11 ||1½ ||11 || '''13½''' |- |- style="background:silver" | 2 || align=left | [[Slika:Flag of Cuba.svg|30px|border]] [[José Raúl Capablanca]] || 8 ||½0 ||** ||½1 ||10 ||11 || 13 |- |- style="background:#cc9966" | 3 || align=left | [[Slika:Flag of Russian Empire.svg|30px|border]] [[Aleksandar Aljehin]] || 6 ||00 ||½0 ||** ||11 ||1½ || 10 |- | 4 || align=left | [[Slika:Flag of Germany.svg|30px|border]] [[Siegbert Tarrasch]]|| 6½ ||0½ ||01 ||00 ||** ||0½ || 8½ |- | 5 || align=left | [[Slika:Flag of United States.svg|30px|border]] [[Frank James Marshall]]|| 6 ||00 ||00 ||0½ ||1½ ||** ||8 |} === Prestanak šahovskih aktivnosti u Europi (1914. – 1918.) === [[Image:Schaken, SFA007001641.jpg|thumb|Slijeva nadesno: Lasker, Rubinstein, Kagan, Schlechter i Tarrasch, 1918. godina.]] [[Prvi svjetski rat]] prekinuo je sve veće šahovske aktivnosti u Europi. Laskerov prvi turnir nakon turnira u Sankt Peterburgu 1914. godine bio je turnir četvorice održan u [[Berlin]]u [[1918.]] od kraja rujna do sredine listopada, pred sam kraj [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Zanimljivo je da je turniru prethodilo prvo izdanje u travnju iste godine, na kojem su sudjelovali [[Milan Vidmar]], [[Akiba Rubinstein]], [[Carl Schlechter]] i [[Jacques Mieses]], a i to da je nakon njega, efektnom pobjedom Vidmara nad Rubinsteinom, ''Budimpeštanski gambit'' (1.d4 Sf6 2.c4 e5) prerastao u respektanilnu obranu za crnog.{{Efn|Budimpeštanski gambit prvi je puta u turnirskoj praksi odigran [[1896.]] godine između amatera Móra Adlera i jakog [[Mađarska|mađarskog]] šahista [[Geza Maroczy|Geze Maroczyja]] (1870. – 1951.) u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Ponovno ga je odigrao [[1916.]] godine, opet u Budimpešti, proslavljeni hipermodernist i jedan od začetnika hipermodernizma u šahu, uz Richarda Rétija i Arona Nimcoviča, [[Gyula Breyer]] (1893. – 1921.) kao crni protiv Johannesa Essera (1877. – 1946.). Ipak, gambit je tek Vidmarovom pobjedom nad Rubinsteinom stekao reputaciju respektabilne obrane za crnoga.}}<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79302 Berlin Four Masters (1918)] Chessgames. Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1119780 Akiba Rubinstein vs Milan Vidmar 1918] Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref> Na drugom izdanju turnira, Lasker je osvojio prvo mjesto ispred Rubinsteina, Schlechtera i Tarrascha.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=80765 Berlin Grandmasters (1918)] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> Ovaj je mali turnir također označio i Laskerov prvi pokušaj trajnog umirovljenja od aktivnog bavljenja šahom (tada je Laskeru bilo 50 godina), iako mu je predstojao meč s Capablancom. Lasker se ipak vraća aktivnom šahu, a njegov prvi turnir nakon ove stanke bio je međunarodni turnir u [[Ostrava|Ostravi]] [[1923.]] godine koji je Lasker osvojio bez ijednog poraza, a u proljeće [[1924.]] osvojio je i veliki turnir u [[New York|New Yorku]], bod i pol ispred Capablance te četiri boda ispred Aljehina. Capablanca je Laskera izazvao na meč za svjetskog prvaka već 1911., nakon senzacionalnog osvajanja turnira u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastiánu]], no do susreta dolazi tek 1921. nakon dugih pregovora, kada je Laskeru bilo 52, a Capablanci 32 godine. [[File:Dr (Emanuel) Lasker (échecs) (joueur d'échecs) - btv1b53045805f.jpg|thumb|centar|200px|Lasker u siječnju 1921., svega dva mjeseca prije predstojećeg meča za svjetskog prvaka.]] Činjenica da je Capablanca izučio greške prijašnje generacije šahista te da je 20 godina mlađi od Laskera, pobudila je veliki interes javnosti koja je čekala novog prvaka 27 godina. == Meč s Capablancom == === Preludij === Capablanca navodi da je kao osamnaestogodišnji mladić upoznao Laskera u [[New York|njujorškom]] ''Manhattan Chess Clubu'', a tijek susreta detaljno je opisao [[1922.]] godine u svom članku pod naslovom „Šahovska prvenstva: događaji i sjećanja” u časopisu ''Windsor Magazine''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/capablanca5.html Reminiscences by Capablanca] ChessNotes. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> Godine 1909. Capablanca je u meču porazio američkog prvaka Franka Jamesa Marshalla uvjerljivim rezultatom +8–1=4 i taj je podvig tada Lasker pohvalio riječima: „Capablanca je pokazao da je velik igrač.”<ref>Edward Winter, Capablanca, McFarland, 1989., Jefferson, Sjeverna Karolina i London, str. 17</ref> U pogledu ovog sjajnog rezultata, Capablanca je već u to vrijeme razmišljao izazvati Laskera na meč, no odluku je ipak odgodio. U svojoj knjizi ''Moja šahovska karijera'' (1920.), Capablanca piše: „Odmah nakon meča, neki moji štovatelji predlagali su mi da se organizira meč s Laskerom za prvenstvo svijeta, no ja sam im odgovorio da o tome nema govora jednostavno zbog toga što Lasker igra puno jače od mene i zato što mi je potrebno još mnogo usavršavanja prije negoli o tome uopće počnem razmišljati.”<ref>José Raúl Capablanca, Moja šahovska karijera, Šahovska biblioteka, Beograd, 1986., str. 72–73</ref> Još [[1911.]] godine, nakon neočekivanog osvajanja velikoga turnira u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastiánu]], kojem Lasker nije prisustvovao, Capablanca je izazvao prvaka na meč za&nbsp;svjetski naslov. Lasker je tada prihvatio izazov, ali je postavio sedamnaest uvjeta za susret. Neki od najspornijih uvjeta bili su oni koji su se odnosili na vremensku kontrolu (sporan je bio Laskerov prijedlog od 12 poteza po satu; Capablanca je zahtijevao kontrolu od 15 poteza po satu, koja je tada bila uobičajena u većini međunarodnih turnira i po kojoj je, između ostalog, Lasker i preuzeo naslov od Steinitza) i uvjet koji je Laskeru garantirao zadržavanje naslova čak i u slučaju rezultata 0:1, 1:2 i 2:3 (ne računavši remije). Budući da Capablanca nije prihvatio ove uvjete, pregovori su obustavljeni. Susret će se odigrati tek 1921. godine. Godine [[1912.]] započeli su pregovori o meču za svjetskog prvaka između [[Akiba Rubinstein|Akibe Rubinsteina]] i Laskera, koji su uspješno okončani [[1914.]] godine, no zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] meč nikada nije održan. Zbog visoke novčane ponude koju je nudila Kuba za održavanje meča, Lasker je 1920. prihvatio Capablancine prijedloge. [[File:José Raúl Capablanca 1920.jpg|mini|José Raúl Capablanca, 1920. godina.]] Prvi svjetski rat prekinuo je šahovske aktivnosti u Europi. Poslije rata Lasker isprva nije bio spreman za novu obranu titule. Njegovi napori da osigura financijsku sigurnost igrajući šah nisu rezultirali uspjehom. Iz tih razloga odlučio je braniti titulu protiv [[Kuba]]nca [[José Raúl Capablanca|Joséa Raúla Capablance]] 1920., ali je predao titulu izazivaču zbog navodno narušenog zdravlja. Tom je prigodom 27. lipnja 1920. ove riječi uputio Capablanci: {{Navod|Nisi stekao naslov preko obrasca izazivača, nego putem svog briljantnog majstorstva.<ref>''American Chess Bulletin'', srpanj-kolovoz 1920., str. 126</ref><ref>{{Cite web|url=https://mcfarlandbooks.com/product/capablanca/|title=Capablanca|first=Edward|last=Winter|website=mcfarlandbooks.com}}, str. 109</ref><ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 91</ref>}} Bilo je pritisaka od šahovskog svijeta na Laskera da ipak odigra meč s Capablancom. Kad je Capablanca našao sponzore na Kubi koji su bili spremni financirati meč s {{N|25000}} dolara, po pola obojici, bez obzira na krajnji ishod meča, Lasker je prihvatio.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54111|title=Lasker - Capablanca World Championship Match (1921)|website=www.chessgames.com}}</ref> [[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|264px|Lasker i Capablanca u Moskvi 1925. godine.]] === Meč u Havani === Održao je obećanje i pošto je predao titulu, on je bio taj koji je izazvao Capablancu, iako povjesničari šaha ne prihvaćaju ovakav rasplet događaja pa se danas Capablanca smatra izazivačem. Meč je održan u [[Havana|Havani]]&nbsp;1921., ali je bio veliko razočarenje za šahovske zaljubljenike. Iako je bilo planirano 30 partija, meč je trajao samo 14, u kojem je Lasker izgubio čak četiri partije, nijednu nije dobio, a bilo je odigrano 10 remija (+4–0=10). Pozicije nastale u partijama, a posebno u završnici desete partije, utjecale su na današnje shvaćanje šahovskih središnjica.<ref>[https://en.chessbase.com/newsroom/post/lasker-capablanca-solved?page=0 Lasker-Capablanca solved!] Chessbase. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> {{Chess diagram | floatleft | | | || || || |pd |ql| ||kd| pd || | |pd || | | | | | | | || || |rl | | | |qd||| | | |pl ||| nd || | |pl | | | | | | | | | | | | | |kl| |Ključna pozicija u petoj partiji. Ovdje u cajtnotu Lasker čini grubi previd: igra 47...Kf8 i nakon 48.Db8 predaje partiju.{{Efn|Partija je dostupna [[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241495 ovdje]]. Nakon jednostavnog 48.Db8+ bijeli forsirano dobiva; na 48...Ke7 slijedi 49.De5+ De5: 50.Te5:+ i crni gubi skakača, a na 48...Kg7 bijeli bi imao mat u dva poteza: 49.Dh8+ Kg6 50.Dh6#. Uzgred, zanimljivo je da bi nakon 31...h6!? 32.h5 možda nastala tzv. ''utvrda'' (eng. ''fortress''), odnosno pozicija u kojoj se jedna strana može uspješno obraniti na način da onemogući protivniku proboj u vlastitu poziciju. No, u partiji o kojoj je riječ nije jasno može li crni zaista održati takvu strategiju.}} }} Lasker je cijeli meč igrao vrlo dobro, a poraz u petoj partiji može se pripisati nedostatku vremena jer je pozicija bila jednaka. Lasker opravdava poraz riječima: „Imao sam četvrt sata za razmišljanje, ali bio sam apsolutno nesposoban učiniti to.”<ref>Emanuel Lasker, Moj meč s Capablancom, Berlin, 1922.</ref><ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, 2011., str. 203</ref> Lasker je ovakav ishod meča pripisao vrućoj kubanskoj klimi i narušenom zdravlju,<ref name="laskerhavana">{{Cite web|url=https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerhavana.html|title=Lasker on the 1921 World Championship Match by Edward Winter|website=www.chesshistory.com}}</ref> iako se danas smatra da je rezultat prvenstveno posljedica loše Laskerove pripreme te slabije tjelesne kondicije, a ne značajne razlike u snazi igrača. Ovu tezu zagovara i [[Vladimir Kramnik]].<ref>{{Cite web|url=https://e3e5.com/article.php?id=190|title=От Стейница до Каспарова|website=e3e5.com}}</ref> U zadnjemu poglavlju svoje knjige ''Moj meč s Capablancom'' (1922.), Lasker piše: {{Navod|Bez sumnje, zaslužio sam izgubiti meč. Ne zbog previda, već zbog toga što se nisam uspio suprotstaviti Capablancinoj logici ni sa čime doli kombinacijama bez preciznosti. Bio sam u mogućnosti, posebno u posljednjoj fazi meča, imati prednost u nekim partijama, ali nisam imao vještine pretočiti to u djelo. Capablancina je izvedba definitivno bila iznad moje.}} [[Datoteka:The American annual of photography (1911) (14780185181).jpg|mini|Fotografija Emanuela Laskera (1911.) koja se pojavila u prvome izdanju Capablancine knjige o meču s Laskerom u Havani.]] Na kraju je meča u članku za ''Sunday Times'' pod naslovom ''Zašto sam izgubio'', između ostalog, napisao:<ref name="laskerhavana"/> {{Navod|Capablanca ne mari za komplikacije ili pustolovine. On voli znati gdje gazi. Njegova dubina je dubina matematičara, a ne pjesnika. Njegov je um više rimski nego grčki. Stoga se ističe u planiranju niza operacija koje imaju logičan cilj i gdje se slijed ne temelji na vremenu, već na razumu.}} Zabrinut za daljnji razvoj šaha, u svojoj je knjizi ''Moj meč s Capablancom'', koju je objavio u Berlinu 1922. godine, skovao termin „smrt od remija” koji se mnogo puta rabio tijekom 1920-ih i 1930-ih godina te u sovjetskoj, a kasnije i u [[Računalo|računalnoj]] eri razvoja šahovske igre. O meču, razvoju šaha i Capablanci napisao je:<ref>Emanuel Lasker, Moj meč s Capablancom, Berlin, 1922.</ref> {{Navod|Nisam želio poduprijeti nagli napredak igre jer je prijetio životu nje same. Šah sve više i više gubi od svoje ljepote i misterije. Tako je šah mehaniziran do faktora memorije. Žalio sam nagli napredak ovog procesa, koji mi se činio nepotrebno brz. Nisam slijedio ovaj put, iako sam vidio da je neizbježan poput smrti. (...) Capablanca je utjelovljenje ovog stila. I sada, kada sam se borio protiv istog, i osjetio njegov duh, pomirio sam se s njim. (...) Je li Capablanca savršen da bude posljednji majstor? Ne mislim da je tako. Međutim, zaslužuje naslov svjetskog prvaka. Njegov je stil izrazito karakterističan, precizan, inventivan, logičan i energičan. U bilo kojoj bitki, on će se boriti s čašću.}} == Nastavak šahovskih aktivnosti i književni rad == === ''Burne dvadesete'' (1921. – 1925.) === Unatoč gubitku naslova, u narednih 15 godina Lasker i dalje ostaje u svjetskom vrhu.<ref>[https://en.chessbase.com/post/emanuel-lasker-and-his-successors Emanuel Lasker and his successors] ChessBase. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Nakon meča u Havani, u srpnju [[1923.]] nastupa na međunarodnom turniru u [[Ostrava|Ostravi]] (njem. Mährisch-Ostrau) gdje, u konkurenciji najboljih šahista, iako u odsutnosti Capablance, neporažen osvaja prvo mjesto.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79202 Maehrisch-Ostrau (1923)] ChessGames. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> Iduće godine, u proljeće [[1924.]] godine, nakon neuspješnih pregovora oko meča za svjetskog prvaka između Capablance i Aljehina, održao se veliki međunarodni šahovski turnir u [[New York City, New York|New Yorku]] u hotelu ''Alamac''. Turnir su organizirali Hermann Helms, izdavač biltena ''American Chess Bulletin'', Harry Latz, generalni upravitelj hotela Alamac te Norbert Lewis Lederer, tajnik Manhatan Chess Cluba.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79245 New York (1924)] Chessgames. Pristupljeno 19. ožujka 2026.</ref> Turnir u New Yorku ubraja se među najznačajnije u šahovskoj povijesti.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/newyork1924.html New York, 1924] ChessHistory. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> Lasker je ostvario sjajan uspjeh: prvo mjesto, bod i pol ispred Capablance te četiri boda ispred trećeplasiranog [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]]. Na tom je turniru Lasker izgubio jednu partiju, onu protiv Capablance, no učinkovitijom igrom protiv ostalih majstora uspio je osvojiti turnir.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79245|title=New York Tournament (1924)|website=www.chessgames.com}}</ref> U svojoj je knjizi o turniru Edward Lasker, udaljeni rođak Emanuela Laskera, napisao: {{Navod|Nisam otkrio da smo zapravo u srodstvu sve dok mi on (Emanuel Lasker) nije rekao, malo prije svoje smrti, da mu je netko pokazao [[obiteljsko stablo]] Laskera na čijoj sam jednoj grani ja visio.<ref>[https://uscf1-nyc1.aodhosting.com/CL-AND-CR-ALL/CL-ALL/1974/1974_03.pdf "The New York Tournament of 1924 - Nostalgic reminiscences of its 50th anniversary by its only surviving participant"] Chess Life & Review. Pristupljeno 30. travnja 2024.</ref>}} [[Datoteka:NewYoukChessTournament1924.jpg|thumb|280px|Sudionici međunarodnog turnira u New Yorku 1924. ispred hotela Alamac.]] Lasker je 1924. godine odigrao nekoliko simultanki u nekoliko država, a posjetio je i [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Jugoslaviju]];<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/1924.html Chess in 1924] Chesshistory. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref> na simultanci održanoj u [[Zagreb]]u ostvario je rezultat +5–0=1.<ref>[https://www.365chess.com/tournaments/YUG_sim_1924/27750 YUG sim 1924 - 365Chess.com Tournaments] 365Chess.com. Pristupljeno 19. svibnja 2025.</ref> U narednim godinama postiže vrhunske rezultate: u jakoj konkurenciji 1925. osvaja drugo mjesto na turniru u [[Moskva|Moskvi]], pola boda ispred tada i dalje svjetskog prvaka Capablance. Turnir je iznenađujuće osvojio rusko-njemački šahovski velemajstor [[Efim Bogoljubov]] koji je o turniru kasnije napisao i knjigu.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79326 Moscow (1925) chess event] Chessgames. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Zanimljivo je i da je za vrijeme trajanja turnira snimljen [[nijemi film]] ''Šahovska groznica'' gdje su igrači bili glumci.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/moscow1925.html Moscow, 1925] ChessNotes. Pristupljeno 26. ožujka 2025.</ref> Organizator turnira bio je ruski šahist Nikolaj Krilenko.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=42174 Nikolai Krylenko] Chessgames. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Ovaj je turnir prvi u seriji tri velika turnira u Moskvi (druga dva održana su 1935. i 1936.) i prvi je turnir koji je službeno sponzorirala država domaćin, ovdje [[Sovjetski Savez]].<ref>[https://web.archive.org/web/20091028082847/http://www.geocities.com/SiliconValley/Lab/7378/russia.htm Russian Chess History by Bill Wall] Wall, Bill. Pristupljeno 14. svibnja 2025.</ref> Nakon ovog turnira, Lasker se ponovno umirovljuje i intenzivno se počinje baviti pisanjem knjiga o [[bridž]]u i drugim kartaškim igrama, no 1933. godine nacistički režim u Njemačkoj mu oduzima imovinu pa biva primoran emigrirati u SAD i ponovno nastupati na velikim turnirima za novčane prihode.<ref>Reuben Fine, The Age of Lasker, The World's Great Chess Games, Crown, 1951., str.&nbsp;49–60</ref> Lasker je dobio pozivnicu komisije koja je organizirala slavni turnir u New Yorku [[1927.]], čiji je Helms opet bio suorganizator. No, iako je postojalo veliko očekivanje šahovskog svijeta da će Lasker nastupiti i, u svjetlu njegovih nedavnih uspjeha, da će doći do njegova revanša s Capablancom, do toga nikada nije došlo. Naime, Lasker je pozivnicu odbio zbog osobnih nesuglasica s nekim članovima komisije.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79234 New York (1927) chess event] Chessgames. Pristupljeno 15. svibnja 2025.</ref> Turnir je uverljivo osvojio Capablanca, dva i pol boda ispred drugoplasiranog Aljehina. Zanimljivo je da je Kubanac ujesen iste godine neočekivano izgubio naslov od Aljehina: u šahovskoj je zajednici taj poraz oborio mit o Capablancinoj nepobjedivosti. [[Datoteka:Een schaakpartij met levende stukken, SFA022002808.jpg|thumb|Lasker u partiji ''živoga šaha'', koji je u to vrijeme bio silno popularan. Igrao je crnim figurama protiv Akibe Rubinsteina u Berlinu 1924. godine. Partija je završila remijem.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1380432 Akiba Rubinstein&nbsp;vs&nbsp;Emanuel Lasker: Living pieces exhibition (1924)] Chessgames. Pristupljeno 27. siječnja 2025.</ref>]] === Književni rad do 1934. godine === Godine 1925. objavljuje ''Udžbenik šaha'', svoje kapitalno šahovsko djelo u kojem se, među ostalim, osvrće na svoje filozofske poglede koje je bio razradio u svojoj knjizi ''Borba'',{{Efn|U ''Udžbeniku šaha'' Lasker piše: „Neki gorljivi entuzijasti šah su uzdigli na razinu znanosti ili umjetnosti. Nije ni jedno ni drugo; ali čini se da je njegova primarna osobitost – ono u čemu ljudska priroda najviše uživa – borba.”}} ali i na kulturna dostignuća te na primjenu [[Druga industrijska revolucija|tehničkih spoznaja]] u svakodnevnome životu [[Zapadni svijet|Zapadnog svijeta]] [[Burne dvadesete|1920-ih]]. U knjizi Lasker predstavlja i elaborira [[Wilhelm Steinitz|Steinitzove]] teorije kumulativnih minimalnih prednosti te ih raščlanjuje u nekoliko šahovskih principa, odnosno zakonitosti.<ref>Taylor Kingston, Emanuel Lasker: A Reader, Russel Enterprises, Inc., Milford, 2019., str. 302–317</ref> Godine 1934. izdaje ''Laskerovu šahovsku početnicu'', a godinu kasnije knjigu o revanš-meču između [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]] i [[Efim Bogoljubov|Efima Bogoljubova]]. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-00457, Emanuel Lasker.jpg|thumb|220px|Lasker 1929. godine.]] Godine 1929. dovršio je prvu od serije knjiga o [[Igraće karte|kartaškim igrama]], ''Enciklopediju igara''. Iste godine izdaje ''Razboritu kartašku igru'' i ''Društvene igre naroda'', a 1931. godine ''Igru bridža''.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/bridge.html Chess and Bridge] Chesshistory. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> === U zalasku karijere === Nakon dolaska [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na vlast, u doba sve jačeg [[Antisemitizam|antisemitizma]], biva primoran otići iz Berlina 1933., a uskoro mu tamošnje vlasti zapljenjuju imovinu. Prvo odlazi živjeti u [[Engleska|Englesku]] i tamo ostaje do 1935., potom u [[Sovjetski Savez]] gdje postaje članom Moskovske akademije znanosti. Za vrijeme boravka u Moskvi surađuje s [[Ilja Majzelis|Iljom Majzelisom]], ruskim šahovskim piscem i teoretičarem koji će 1949. izdati ''Sovjetsku šahovsku početnicu'', čuveno djelo sovjetskog šaha. Lasker je napisao predgovor za prvo izdanje knjige.<ref>Ilja Majzelis, Sovjetska šahovska početnica, Quality Chess, 2014., str. 7</ref> Nakon boravka u Moskvi, Lasker se [[1937.]] konačno nastanjuje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], u [[New York|New Yorku]], gdje ostaje živjeti do kraja života.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.britannica.com/topic/Common-Sense-in-Chess Common Sense in Chess] Britannica. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> U SAD-u je, kako bi osigurao prihode, držao predavanja o šahu i bridžu.<ref>[http://www.chessorb.com/emanuel-lasker.html Emanuel Lasker - The Complicated Master] Chess.orb. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> [[Datoteka:Nottingham1936.jpg|mini|Sudionici velikog međunarodnog turnira u Nottinghamu 1936. godine. Na turniru su sudjelovala tri bivša svjetska prvaka (Lasker, Capablanca i Aljehin), aktualni (Euwe) i budući svjetski prvak (Botvinik).]] Laskerov prvi turnir nakon gotovo desetogodišnje stanke, bio je veliki međunarodni turnir u [[Zürich]]u [[1934.]] na kojem Lasker osvaja peto mjesto. Na završnoj ceremoniji Lasker je održao govor, a nakon njega govor je održao pobjednik turnira i tadašnji svjetski prvak [[Aleksandar Aljehin]]. Tada je o svom prethodniku rekao:<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 270</ref> {{Navod|Emanuel Lasker bio je moj učitelj cijeli moj život. Bez njega ne bih bio ono što sam danas. Njegova knjiga o sanktpeterburškom turniru 1909. bila je za me jedna vrsta katekizma. Usvajao sam, opet i opet, svaku pojedinu ideju koju je bio izrazio u toj knjizi, i godinama sam imao tu knjigu sa sobom danju i noću. Sama ideja šaha kao forme umjetnosti bila bi nezamisliva bez Emanuela Laskera.}} Godine 1935., tada 66-godišnji Lasker neporažen osvaja treće mjesto na velikom turniru u Moskvi, rezultatom +6–0=13, a k tome u izravnom susretu pobjeđuje starog rivala Capablancu ostvarujući pothvat koji su vodeći šahisti tog vremena prozvali „biološkim čudom”.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258185|title=Emanuel Lasker vs Jose Raul Capablanca (1935) Fixing a Hole|website=www.chessgames.com}}</ref> [[Datoteka:Botvinnik-Lasker 1936.jpg|thumb|260px|Botvinik i Lasker na velikom turniru u Moskvi 1936. godine.]] Lasker je svoje posljednje velike turnire odigrao 1936. u Moskvi i [[Nottingham]]u gdje je osvojio redom šesto i sedmo mjesto u konkurenciji najboljih svjetskih šahista.{{Efn|Capablanca je Laskera pobijedio u izravnom susretu ([https://dgriffinchess.wordpress.com/2019/11/16/lasker-capablanca-3rd-moscow-international-1936-with-annotations-by-capablanca/ za daljnje čitanje]). Značajna je činjenica da Capablancino osvajanje turnira u Moskvi (uz dijeljenje prvog mjesta na turniru u Nottinghamu 1936. godine s Botvinikom) označava kraj jedne ere šaha. Naime, u narednih gotovo 35 godina, odnosno do [[1970.]], nijedan [[Zapadni svijet|zapadni]] predstavnik neće osvojiti neki veliki međunarodni turnir. Taj će niz prekinuti [[Bobby Fischer]] osvajanjem međuzonskog turnira u [[Palma de Mallorca|Palma de Mallorci]] 1970. godine,<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79232 Moscow (1936) chess event] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=79415 Palma de Mallorca Interzonal Tournament] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> a kasnije i pobjedom nad [[Boris Spaski|Borisom Spaskim]] u „meču stoljeća” [[1972.]] godine – uspjeh je to koji je označio privremeni prekid sovjetske hegemonije i nagovještaj nove ere šaha.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54397 Spassky - Fischer World Championship Match (1972)] Chessgames. Pristupljeno 29. svibnja 2025.</ref> }}<ref>[https://en.chessbase.com/post/emanuel-lasker-and-his-successors#:~:text=Only%20in%20Moscow%201936%20and,for%20the%20former%20World%20Champion Emanuel Lasker and his successors] Chessbase. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Uz i dalje sjajne rezultate na turnirima, Lasker je pokazao i zavidno umijeće pera. Godine 1925. objavljuje ''Knjigu o šahu'' (''Lasker's Manual of Chess''), a 1934. ''Šahovsku početnicu '' (''Lasker's Chess Primer''). Ti se udžbenici i danas smatraju klasicima šahovske literature.<ref>{{Cite web|url=https://forwardchess.com/blog/book-review-laskers-manual-of-chess/|title=Book Review: Lasker's Manual Of Chess - Forward Chess|date=10. velj 2022.}}</ref> == Posljednje godine == [[Image:Bundesarchiv Bild 102-14194, Emanuel Lasker.jpg|thumb|upright|Lasker u svome domu u Berlinu, 1933. godina.]] Prinuđen materijalnim teškoćama uslijed nacističke zapljene svoje imovine, Lasker se posvećuje poučavanju matematike i igranjem simultanki. Sredinom 1930-ih Lasker je osobno aplicirao za učitelja [[bridž]]a kod jednog od najpoznatijih igrača bridža tog vremena, [[Ely Culbertson|Elyja Culbertsona]].<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/culbertson.html Ely Culbertson and Chess] Chesshistory. Pristupljeno 6. svibnja 2025.</ref> Uskoro je Culbertson Laskeru uručio počasni certifikat.<ref>Ely Culbertson, The Strange Lives of One Man, 1940., str. 552–553</ref><ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 282–283</ref> Te su mu aktivnosti omogućavale skromne, ali dostatne novčane prihode čime izbjegava sudbinu svojega prethodnika. Lasker je neko vrijeme živio u Thyrowu, seocetu u predgrađu Berlina.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/homes.html The Homes of Chess Masters] Chess Notes. Pristupljeno 15. travnja 2026.</ref> Emanuel Lasker se 1927. godine upoznao i sprijateljio s [[Albert Einstein|Albertom Einsteinom]] s kojim je često provodio razgovore u dugim šetnjama.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessgames.com/player/albert_einstein.html|title=The chess games of Albert Einstein|website=www.chessgames.com}}</ref> Zanimljivo je da je Lasker kritizrao Einsteinovu [[Teorija relativnosti|teoriju relativnosti]] uočavajući da se temelji na konstantnosti [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] u [[vakuum]]u.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 7–8</ref> U postumnoj biografiji koju je 1952. godine napisao austrijski pisac, novinar i političar Jacques Hannak, u predgovoru<ref>{{Cite web|url=https://philosophyofscienceportal.blogspot.com/2008/05/einstein-laskers-and-chess.html|title=Philosophy of Science Portal: Einstein, the Laskers, and chess|date=12. svi 2008.}}</ref> Einstein je pokazao duboko poštovanje prema liku i djelu Emanuela Laskera:<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a master, Dover publications, New York, 2011., str. 7</ref> {{Navod|Emanuel Lasker bio je nedvojbeno jedan od najzanimljivijih ljudi koje sam upoznao u svojim kasnijim godinama. Moramo biti zahvalni onima koji su napisali priču o njegovom životu za ovu i buduće generacije. Malo je ljudi koji su imali topli interes za sve velike ljudske probleme, a u isto vrijeme zadržali svoju osobnost tako jedinstveno neovisnom.}} === Smrt === Svega dva tjedna prije svoje smrti, Lasker je proslavio svoj 72. rođendan. Ubrzo je završio u bolnici gdje su ga posjetili američki šahist [[Reuben Fine]] i njegova supruga. Kad su u sobi ostali samo Lasker i njegova supruga Martha, navodno su njegove posljednje izgovorene riječi bile „kralj šaha”.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, Dover publications, New York, 2011., str. 315</ref><ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter36.html 5076. Lasker’s last words (C.N. 4705)] Chess Notes. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Preminuo je u subotu [[11. siječnja]] [[1941.]] godine u [[New York|New Yorku]] od komplikacija s [[Bubrežna insuficijencija|bubrežnom infekcijom]]. Njegova pogrebna služba održana je u [[Judaizam|židovskoj]] pogrebnoj kapeli Riverside Memorial Chapel,<ref>[https://www.nytimes.com/1941/01/14/archives/leaders-in-chess-at-lasker-service-200-attend-rites-for-the-former.html LEADERS IN CHESS AT LASKER SERVICE; 200 Attend Rites for the Former Champion of the World] New York Times. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> a pokopan je na povijesnom groblju Beth Olam u [[Queens]]u u New Yorku.<ref>[https://en.chessbase.com/post/visiting-steinitz-and-lasker-at-their-final-resting-places Born in Europe, buried in New York: Emanuel Lasker and William Steinitz] ChessBase. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> Godine [[2001.]], na 60. obljetnicu smrti, u njegovom je rodnom [[Barlinek]]u podignuta spomen-ploča.<ref>[https://www.malypodroznik.pl/?p=9335 BARLINEK – pamięci Emanuela Laskera] Malypodroznik. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> [[Datoteka:Barlinek tablica Laskera.jpg|260px|thumb|upright|Ploča u spomen Emanuelu Laskeru, Barlinek, 2001.]] == Stil igre i drugi o Laskeru == [[Image:Dr. Emanuel Lasker, 1928 (SFA007001639).jpg|thumb|upright|Lasker, 1928. godina.]] Lasker je prihvatio Steinitzove teorije o značaju pozicijske igre i strategije. Shvaćao je zamjenjiv odnos između taktike i strategije. Postao je poznat po tome što je protivnike navodio na komplikacije, često ne igrajući „knjiške” poteze. Bio je vrlo jak u taktičkim borbama koje su uslijedile. Njegove rezultate temeljito su analizirali, optuživali su ga da [[hipnoza|hipnotizira]] protivnike, baca uroke, da se služi psihološkim metodama,<ref>{{Cite web|url=https://www.chess.com/blog/ThummimS/the-playing-strength-and-style-of-emanuel-lasker|title=The Playing Strength and Style of Emanuel Lasker|date=26. lip 2021.|website=Chess.com}}</ref> da namjerno igra loše i, na kraju, da ima fenomenalnu sreću. Ustvari, Lasker je bio izvrstan borac, uvijek spreman za borbu, bez imalo straha, veoma suptilan i dubok, s izvanrednom sposobnošću za manevarsku borbu i velikom izdržljivošću i snagom.<ref>{{Cite web|url=https://www.chessabc.com/en/blog/the-genius-of-emanuel-lasker-a-look-into-the-life-and-legacy-of-the-world-chess-champion|title=The Genius of Emanuel Lasker: A Look into the Life and Legacy of the World Chess Champion|website=www.chessabc.com}}</ref> Austrijski majstor napadačkog stila [[Rudolf Spielmann]] opisao je Laskerove partije kao „jedinstven izvor užitka.”<ref>Fred Reinfeld, Reuben Fine, Dr. Lasker's Chess Career 1889–1914, Ishi Press, New York, 2012., str. 13</ref> Lasker je jednom, dok je držao predavanje, upitan zašto bira varijante koje njegovi protivnici smatraju „nezadovoljavajućima”. Lasker je odgovorio: „(...) Varijante o kojima je riječ sastojale su se od razvojnih poteza koji su bili toliko utemeljeni i i razumni da nisu mogli biti tako loši kao što je to moj protivnik mislio.”<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker] MacTutor. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref> Laskerov stil igre, zbog svoje kompleksnosti i slojevitosti, često se opisuje kao univerzalan. Njegov se stil razvijao, od agresivnijeg u mladosti, do profilaktičnijeg u kasnijim godinama. Teško je naći Laskerova nasljednika po stilu igre, ali katkada se njegov stil uspoređuje sa stilom igre [[Viktor Korčnoj|Viktora Korčnoja]].<ref>[https://www.chess.com/blog/Spektrowski/lasker-s-successor-alexander-kotov-s-article-about-viktor-korchnoi "Lasker's Successor", Alexander Kotov's article about Viktor Korchnoi] Chess.com. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> Obojica su bili borbeni, izvrsni u aktivnoj obrani, ali nisu prezali ni od oštre, direktne, taktičke igre.<ref>Crouch, C. (2000.). How to Defend in Chess. Everyman Chess. str. 115.</ref> [[William Hartston]], [[Engleska|engleski]] šahist, novinar i ugledni šahovski pisac konstatirao je: „Nemoguće je sažeti Laskerov golemi doprinos šahu. Za sebe nikada ne bi rekao da je bio šahovski teoretičar, ali bio je jednostavno najučinkovitiji praktični igrač kojeg je svijet ikada vidio.” <ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 93</ref> Capablanca je u intervjuu za [[Argentina|argentinski]] ''El Gráfico'' 1939. godine izjavio: „Stari je Lasker, međutim, bio zadivljujuć u sigurnosti svoje procjene. Kada biste mu pokazali poziciju, proučavao bi je neko vrijeme, a zatim, brzo i bez gubljenja vremena na analizu, izjavio: ‘Bijeli stoji bolje’, ‘Crni stoji bolje’ ili ‘Remi je’ – i nikada ne bi pogriješio. [[Max Euwe]] u svojoj knjizi ''Središnjica'' kazuje da je pravi razlog Laskerova uspjeha njegova „iznimna obrambena tehnika” te da se „gotovo sve što se može reći o obrambenom šahu može pokazati primjerima iz partija Steinitza i Laskera”, pri čemu prvi predstavlja pasivnu, a drugi aktivnu obranu.<ref name="auto1"/> Laskerov je [[Pragmatizam|pragmatičan]] i borben pristup igri utjecao na razvoj [[Sovjetski Savez|sovjetskih šahista]], u prvome redu Talja i Korčnoja.<ref>Colin Crouch, How to Defend in Chess, Everyman Chess, 2000., str.&nbsp;115</ref> [[Hrvatska|Hrvatski]] šahovski majstor [[Židovi|židovskog]] porijekla [[Vladimir Vuković]] rekao je: „U klasičnoj epohi šaha, od [[Paul Morphy|Morphyja]] preko Steinitza do Laskera, napad postupno pada u cjelini, i to zato jer se na osnovu pozicijskih saznanja usavršuje i tehnika obrane.”<ref>Vladimir Vuković, Umijeće šahovskog napada, Šahovska naklada, Zagreb, 1974., str. 7</ref> Njemački šahovski velemajstor&nbsp;[[Jacques Mieses]]&nbsp;usporedio je stilove Laskera i Capablance:<ref>[https://www.azquotes.com/author/31479-Jacques_Mieses Jacques Mieses Quotes] AZQuotes. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> {{Navod|Mnogi znalci kažu da postoji određena sličnost između Capablancina stila i stila svjetskog majstora Laskera. Možda u tome ima istine. Laskerov stil je bistra voda, ali s kapljicom otrova koja ju zamućuje. Capablancin stil je možda još jasniji, ali mu nedostaje ta kap otrova.}} Mladi Lasker imao je mnogo pamtljivih partija, ali partija protiv Johanna Bauera, austrijskog majstora, često se navodi kao klasičan primjer Laskerove igre, ali i dobro izvršenog napada. [[Datoteka:Lasker vs Bauer, 1889.gif|mini|200px|Lasker – Bauer, Amsterdam, 1899.]] === Procijenjena snaga === Prema [[Statistika|statističkoj]] internetskoj stranici Chessmetrics, Lasker je bio prvorangirani šahist 292 mjeseca u razdoblju između lipnja [[1890.]] i prosinca [[1926.]], što ga čini jednim od najdominantijih igrača u povijesti. Laskerov najviši procijenjeni rejting prema istoj stranici iznosi 2878, jedan od najvećih u povijesti.<ref>[http://www.chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=190510SSSSS3S073076191307111000000000000010100 Chessmetrics Player Profile:&nbsp;Emanuel Lasker] Chessmetrics. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> Po internetskoj stranici ''Edo Ratings'', Lasker je od [[1892.]] do [[1913.]] godine neprekinuto bio prvi igrač svijeta, a u najboljih tri bez prekida bio je od [[1889.]] do [[1930.]] godine.<ref>[http://www.edochess.ca/players/p485.html Lasker, Emanuel] Edo Ratings. Pristupljeno 8. kolovoza 2025.</ref> [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] statističar i šahovski analitičar Jeff Sonas primjećuje: „Promatrajući karijeru šahista u cijelosti, brojni statistički pokazatelji podupiru tvrdnju da je Emanuel Lasker bio, uistinu, najdominantniji igrač svih vremena.”<ref>[https://en.chessbase.com/post/the-greatest-che-player-of-all-time-part-i The Greatest Chess Player of All Time – Part I] ChessBase. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> === Drugi o Laskeru === Iako je Laskera smatrao „kafanskim” igračem, [[Bobby Fischer (šahist)|Bobby Fischer]] je u predgovoru svoje knjige ''My 60 Memorable Games'' naveo upravo citat Emanuela Laskera:<ref>{{Cite web|url=http://archive.org/details/01.My60MemorableGamesBobbyFischer2008|title=My 60 Memorable Games - Bobby Fischer 2008|date=26. stu 2008.|via=Internet Archive}}</ref> {{Navod|Na šahovskoj ploči laž i licemjerje ne opstaju dugo. Kreativna kombinacija razotkriva pretpostavku laži; nemilosrdna činjenica, koja kulminira matom, proturječi licemjeru.}} Laskerova osobnost tema je mnogih šahovskih rasprava kroz povijest. Jedan od najpoznatijih komentara na tu temu dao je ''Chess Weekly'' (str. 130–131) 18. rujna 1909. godine:<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter38.html 5146. An assessment of Lasker’s personality] ChessNotes. Pristupljeno 25. ožujka 2025.</ref> {{Navod|Naš prijatelj dr. Lasker vrlo je zanimljiva psihološka studija, a u svemu što je napisano o njegovoj osobnosti nikada nismo vidjeli ništa ni približno istini. Dijeleći neuspjehe mnogih velikih ljudi, dr. Lasker mjeri svoje sposobnosti u svim oblastima nastojanja svojim fenomenalnim genijem u jednom. Više se ponosi svojim poslovnim sposobnostima i poznavanjem raznoraznih stvari, nego šahom, u kojem, doduše, prednjači. Recite mu da ima ravnog u šahu i on će to skromno priznati ili možda blago raspravljati o pitanju; ali recite mu da ima ravnog u filozofiji, u znanostima – ili u pinnacolou – i mogli biste ga povrijediti ili uvrijediti.}} Capablanca je u javnim šahovskim lekcijama na radiju za slušače iz [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] ujesen godine 1941., nekoliko mjeseci prije svoje smrti, nedavno preminulom Laskeru odao počast riječima:<ref>José Raúl Capablanca, Posljednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 44</ref> {{Navod|Nitko od velikih šahista nije bio toliko neshvatljiv za ogromnu većinu amatera, čak i majstora, kao Emanuel Lasker. O Laskeru su pisali da je suhoparan, da nije sposoban igrati blistavo, i da su njegove pobjede postignute uglavnom zahvaljujući besprijekornom vođenju završnica i greškama njegovih protivnika. To da je on bio veliki majstor završnica neosporna je istina; zapravo – umješnijeg majstora nisam znao. Ali on je isto tako bio najdublji i najkreativniji od svih koje sam poznavao.}} == Rezultati turnira, mečeva i partija == Ispod su Laslerovi rezultati i plasmani na turnirima.<ref name="storiascacchiTornei1880Al1899">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1880-99.htm | title=I tornei di scacchi dal 1880 al 1899 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="BillWallEmLasker">{{cite web|url=http://billwall.phpwebhosting.com/articles/Emanuel_Lasker.htm |title=Emanuel Lasker |website=Bill Wall's Chess Page |author=Bill Wall |access-date=April 19, 2023 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1900Al1909">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1900-09.htm | title=I tornei di scacchi dal 1900 al 1909 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1910Al1919">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1910-19.htm | title=I tornei di scacchi dal 1910 al 1919 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1920Al1929">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1920-29.htm | title=I tornei di scacchi dal 1920 al 1929 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="storiascacchiTornei1930Al1939">{{cite web | url=http://xoomer.virgilio.it/cserica/scacchi/storiascacchi/tornei/pagine/itornei1930-39.htm | title=I tornei di scacchi dal 1930 al 1939 | publisher=La grande storia degli scacchi | access-date=September 4, 2009 }}</ref><ref name="wndgameNLLondon1883And1899">{{cite web |url = http://www.endgame.nl/london1883.htm |title = London 1883 and 1899 |publisher = Endgame.nl |access-date = May 29, 2008 |url-status = dead |archive-url = https://web.archive.org/web/20080619023129/http://www.endgame.nl/london1883.htm |archive-date = June 19, 2008 }}</ref> Prvi stupac „Rezultat” daje ukupan broj bodova. U drugome stupcu „Rezultat”, „+” označava broj dobivenih partija, „−” broj poraza, a „=” označava broj remija. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto;" ! Datum !! Mjesto !! Plasman !! class="unsortable" colspan="2"|Rezultat !! class="unsortable"|Bilješke |- | 1888./89. || align=left|Berlin (Café Kaiserhof) || 1. || 20/20 || +20−0=0 || &nbsp; |- | 1889. || align=left|[[Breslau]] "B" || 1. = || 12/15 || +11−2;=2 | align=left | Izjednačen s von Feyerfeilom, ali je Lasker pobijedio u play-offu. Ovo je bio ''Hauptturnier A'' šestog DSB kongresa, odnosno drugog razreda turnira. |- | 1889. || align=left|[[Amsterdam]] || 2. || 6/8 || +5−1=2 | align=left | Iza Amosa Burna, ali ispred Jamesa Mason, [[Isidor Gunsberg|Isidora Gungsberga]] i drugih. |- | 1890. || align=left|Berlin || 1.–2. || 6½/8 || +6−1=1 | align=left | Izjednačen sa svojim bratom Bertholdom Laskerom. |- | 1890. || align=left|[[Graz]] || 3. || 4/6 || +3−1=2 | align=left | Iza Gyule Makovetza i Johanna Hermanna Bauera. |- | 1892. || align=left|London || 1. || 9/11 || +8−1=2 | align=left | Ispred Masona i Rudolfa Lomana. |- | 1892. || align=left|London || 1. || 6½/8 || +5−0=3 | align=left | Ispred Josepha Henryja Blackburnea, Masona, Gunsberga i Henrya Edwarda Birda. |- | 1893. || align=left|New York || 1. || 13/13 || +13−0=0 | align=left | Ispred Adolfa Albina, Jacksona Showaltera i [[Harry Nelson Pillsbury|Harryja Nelsona Pillsburyja]]. |- | 1895 || align=left|[[Hastings]] || 3. || 15½/21 || +14−4=3 | align=left | Iza Pillsburyja i [[Mihail Čigorin|Čigorina]], ali ispred [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]], [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]] i drugih. |- | 1895./96. || align=left|[[Sankt Peterburg]] || 1. || 11½/18 || +8−3=7 | align=left | Ispred Steinitza, Pillsburyja i Čigorina. |- | 1896. || align=left|[[Nuremberg]] || 1. || 13½/18 || +12−3=3 | align=left | Ispred Maroczyja, Pillsburyja, Tarrascha, [[Dawid Janowski|Janowskog]], Steinitza i drugih. |- | 1899. || align=left|London || 1. || 23½/28 || +20−1=7 | align=left | Ispred Janowskog, Pillsburyja, Maróczyja, [[Carl Schlechter|Schlechtera]], Blackburnea, Čigorin i drugih. |- | 1900. || align=left|Pariz || 1. || 14½/16 || +14−1=1 | align=left | Ispred Pillsburyja, [[Frank James Marshall|Marshalla]], Maróczyja, Burna, Čigorina i drugih. |- | 1904. || align=left|Cambridge Springs || 2. = || 11/15 || +9−2=4 | align=left | Izjednačen s Janowskim, dva boda iza Marshalla, ali ispred Georga Marca, Showaltera, Schlechtera, Čigorin, Miesesa, Pillsburyja i drugih. |- | 1906. || align=left| Trenton Falls || 1. || 5/6 || +4−0=2 | align=left | Ispred Curta, Albert Foxa i Raubitscheka. |- | 1909. || align=left|Sankt Peterburg || 1. = || 14½/18 || +13−2=3 | align=left | Izjednačen s [[Akiba Rubinstein|Rubinsteinom]], ispred Oldricha Durasa, Spielmanna, Bernsteina, [[Richard Teichmann|Teichmanna]] i drugih. |- | 1914. || align=left|Sankt Peterburg || 1. || 13½/18 || +10−1=7 | align=left | Ispred [[José Raúl Capablanca|Capablance]], [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], Tarrascha i Marshalla. |- | 1918. || align=left|Berlin || 1. || 4½/6 || +3−0=3 | align=left | Turnir četvorice; Lasker je turnir osvojio ispred Rubinsteina, Schlechtera i Tarrascha. Ovo je bio Schlechterov posljednji turnr. |- | 1923. || align=left|[[Ostrava]] || 1. || 10½/13 || +8−0=5 | align=left | Ispred [[Richard Réti|Rétija]], Grünfelda, Alexeyja Seleznieva, Tartakowera, [[Max Euwe|Euwea]] i drugih. |- | 1924. || align=left|New York || 1. || 16/20 || +13−1=6 | align=left | Ispred Capablance, Aljehina, Marshalla i drugih. |- | 1925. || align=left|Moskva || 2. || 14/20 || +10−2=8 | align=left | Iza Bogoljubova, ali ispred Capablance, Marshalla, Tartakowera, Carlosa Torrea i drugih. |- | 1934. || align=left|[[Zürich]] || 5. || 10/15 || +9−4=2 | align=left | Iza Aljehina, Euwea, Flohra i Bogoljubova, ali ispred Bernsteina, [[Aron Nimcovič|Nimcoviča]], Gideona Ståhlberga i drugih. |- | 1935. || align=left|Moskva || 3. || 12½/19 || +6−0=13 | align=left | Iza [[Mihail Botvinik|Botvinika]] i Flohra, ali ispred Capablance, Spielmanna, Ilije Kana, Grigorija Levenfiša, Andora Lilienthala, Višeslava Ragozina i drugih. U to je vrijeme Lasker imao 67 godina. |- | 1936. || align=left|Moskva || 6. || 8/18 || +3−5=10 | align=left | Capablanca je pobijedio. |- | 1936. || align=left|[[Nottingham]] || 7.–8. || 8½/14 || +6−3=5 | align=left | Capablanca i Botvinik su podijelili prvo mjesto. |} === Rezultati mečeva === Ovdje su rezultati važnijih mečeva koje je Lasker odigrao.<ref name="storiascacchiMatches1880Al1999">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1880-99.htm | title=I matches 1880./99. | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 }}</ref><ref name="chessmetricsCareerDetailsEmanuelLasker">Select the "Career details" option at {{cite web | url=http://chessmetrics.com/cm/CM2/PlayerProfile.asp?Params=188510SSSSS3S073076189006131000000000017510100 | title=Chessmetrics Player Profile: Emanuel Lasker (career details) | publisher=Chessmetrics.com | author=Jeff Sonas | access-date=May 30, 2008 | author-link=Jeff Sonas }}</ref><ref name="storiascacchiMatches1900Al1914">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1900-14.htm | title=I matches 1900/14 | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 | archive-date=31. prosinca 2019. | archive-url=https://web.archive.org/web/20191231133041/http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1900-14.htm | url-status=dead }}</ref><ref name="storiascacchiMatches1915Al1929">{{cite web | url=http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1915-29.htm | title=I matches 1915/29 | website=La grande storia degli scacchi | access-date=February 12, 2020 | archive-date=31. prosinca 2019. | archive-url=https://web.archive.org/web/20191231130713/http://storiascacchi.altervista.org/storiascacchi/matches/1915-29.htm | url-status=dead }}</ref> Lijevi stupac ispod „Rezultat” daje ukupan broj bodova, a u desnom, kao i uobičajeno, „+” označava broj dobivenih partija, „–” broj izgubljenih partija te „=” broj remija. {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; margin:1em auto 1em auto;" ! Datum !! Protivnik !! Ishod !! class="unsortable" | Mjesto !! class="unsortable" colspan="2"|Rezultat !! class="unsortable"|Bilješke <!-- ***************** Source for von Feyerfeil play-off --> |- | 1889. || E.R. von Feyerfeil || Pobjeda || [[Breslau]] || 1:0 || +1−0=0 || Play-off meč |- | 1889./90. || Curt von Bardeleben || Pobjeda || Berlin || 2½:1½ || +2−1=1 || &nbsp; |- | 1889./90. || Jacques Mieses || Pobjeda || [[Leipzig]] || 6½:1½ || +5−0=3 || &nbsp; |- | 1890. || Berthold Lasker || Remi || Berlin || ½:½ || +0−0=1 || Play-off meč |- | 1890. || Henry Edward Bird || Pobjeda || [[Liverpool]] || 8½:3½ || +7−2=3 || &nbsp; |- | 1890. || N.T. Miniati || Pobjeda || [[Manchester]] || 4:1 || +3−0=2 || &nbsp; |- | 1890. || Berthold Englisch || Pobjeda || [[Beč]] || 3½:1½ || +2−0=3 || &nbsp; |- | 1891. || Francis Joseph Lee || Pobjeda || London || 1½:½ || +1−0=1 || &nbsp; |- | 1892. || Joseph Henry Blackburne || Pobjeda || London || 8:2 || +6−0=4 || &nbsp; |- | 1892. || Bird || Pobjeda || [[Newcastle upon Tyne]] || 5:0 || +5−0=0 || &nbsp; |- | 1892./93. || Jackson Showalter || Pobjeda || Logansport, Indiana|Logansport i Kokomo, Indiana || 7:3 || +6−2=2 || &nbsp; |- | 1893. || Celso Golmayo Zúpide || Pobjeda || [[Havana]] || 2½:½ || +2−0=1 || &nbsp; |- | 1893. || Andrés&nbsp;Clemente&nbsp;Vázquez || Pobjeda || Havana || 3:0 || +3−0=0 || &nbsp; |- | 1893. || A. Ponce || Pobjeda || Havana || 2:0 || +2−0=0 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1893. || Alfred Ettlinger || Pobjeda || New York City || 5:0 || +5−0=0 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1894. || [[Wilhelm Steinitz]] || Pobjeda || New York, [[Philadelphia]], [[Montreal]] || 12:7 || +10−5=4 || Osvojeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1896./97. || Steinitz || Pobjeda || Moskva || 12½:4½ || +10−2=5 || Obrana naslova |- | 1901. || [[Dawid Janowski]] || Pobjeda || Manchester || 1½:½ || +1−0=1 || &nbsp; |- | 1903. || [[Mihail Čigorin]] || Poraz || [[Brighton]] || 2½:3½ || +1−2=3 || Tematski meč (Riceov gambit) |- | 1907. || Frank James Marshall || Pobjeda || New York, Philadelphia, [[Washington, D.C.]],<br/> [[Baltimore]], [[Chicago]], [[Memphis, Tennessee|Memphis]] || 11½:3½ || +8−0=7 || Obrana naslova |- | 1908. || [[Siegbert Tarrasch]] || Pobjeda || [[Düsseldorf]], [[München]] || 10½:5½ || +8−3=5 || Obrana naslova |- | 1908. || Abraham Speijer || Pobjeda || [[Amsterdam]] || 2½:½ || +2−0=1 || &nbsp; <!-- Source?--> |- | 1909. || Janowski || Remi || Pariz || 2:2 || +2−2=0 || Egzibicijski meč |- | 1909. || Janowski || Pobjeda || Pariz || 8:2 || +7−1=2 || &nbsp; |- | 1910. || [[Carl Schlechter]] || Remi || Beč i Berlin || 5:5 || +1−1=8 || Obrana naslova<!-- World Championship status controversial, see http://www.chesshistory.com/winter/extra/buckley.html --> |- | 1910. || Janowski || Pobjeda || Berlin || 9½:1½ || +8−0=3 ||Obrana naslova |- | 1914. || Ossip Bernstein || Remi || Moskva || 1:1 || +1−1=0 || Egzibicijski meč |- | 1916. || Tarrasch || Pobjeda || Berlin || 5½:½ || +5−0=1 || &nbsp; |- | 1921. || [[José Raúl Capablanca]] || Poraz || Havana || 5:9 || +0−4=10 || Izgubljeno [[Svjetsko prvenstvo u šahu]] |- | 1940. || Frank James Marshall || Nedovršen zbog Laskerove bolesti i smrti. || New York || ½:1½ || +0−1=1 || Egzibicijski meč |} ===Rezultati protiv vodećih igrača tog vremena=== Lista ispod sadržava rezultate koje je Lasker postigao protiv tadašnjih najjačih igrača u službenim klasičnim turnirskim partijama. * protiv [[Wilhelm Steinitz|Steinitza]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Steinitz Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Wilhelm Steinitz&nbsp;26 to 8, with 12 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +26 –8 =12 * protiv Gunsberga:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Gunsberg Lasker beat Gunsberg 4 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +4 –0 =1 * protiv Burna:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Burn Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Amos Burn&nbsp;3 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[Mihail Čigorin|Čigorina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Chigorin Emanuel Lasker beat Mikhail Chigorin 10 to 3, with 7 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +10 –3 =7 * protiv [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Tarrasch Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Siegbert Tarrasch&nbsp;18 to 4, with 8 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +18 –4 =8 * protiv [[David Janowski|Janowskog]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Janowsky Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;David Janowski&nbsp;25 to 4, with 6 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +25 –4 =6 * protiv [[Harry Nelson Pillsbury|Pillsburyja]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Pillsbury Classical games: Emanuel Lasker beat Harry Pillsbury 5 to 4, with 4 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –4 = 4 * protiv [[Frank James Marshall|Marshalla]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Marshall Emanuel Lasker beat Frank Marshall 12 to 2, with 11 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +12 –2 =11 * protiv [[Carl Schlechter|Schlechtera]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+schlechter Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Carl Schlechter&nbsp;5 to 2, with 12 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –2 =12 * protiv Maroczyja:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Maroczy Emanuel Lasker beat Geza Maroczy 5 to 0, with 2 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –0 =2 * protiv [[Akiba Rubinstein|Rubinsteina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+rubinstein Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Akiba Rubinstein&nbsp;2 to 1, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +2 –1 =3 * protiv Bernsteina: +3 −2 =1 * protiv Spielmanna:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Spielmann Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Rudolf Spielmann&nbsp;1 to 0, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +1 –0 =3 * protiv [[Aron Nimcovič|Nimcoviča]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Aron+Nimzowitsch Classical games:&nbsp;Aron Nimzowitsch&nbsp;beat&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;1 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +0 –1 =1 * protiv Tartakowera:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+vs+Tartakower Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Savielly Tartakower&nbsp;3 to 1, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[José Raúl Capablanca|Capablance]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Capablanca Classical games:&nbsp;Jose Raul Capablanca&nbsp;beat&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;6 to 2, with 16 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +2 –6 =16 * protiv [[Richard Réti|Rétija]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+R%C3%A9ti Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Richard Reti&nbsp;3 to 0, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =1 * protiv [[Aleksandar Aljehin|Aljehina]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Alekhine Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Alexander Alekhine&nbsp;3 to 1, with 4 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +3 –1 =4 * protiv Bogoljubova:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+vs+Bogolubow Emanuel Lasker beat Efim Bogoljubov 5 to 1, with 1 draw.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +5 –1 =1 * protiv [[Max Euwe|Euwea]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Euwe Classical games:&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;beat&nbsp;Max Euwe&nbsp;3 to 0.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +3 –0 =0 * protiv [[Mihail Botvinik|Botvinika]]:<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Lasker+Botvinnik Classical games:&nbsp;Mikhail Botvinnik&nbsp;beat&nbsp;Emanuel Lasker&nbsp;1 to 0, with 3 draws.] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> +0 –1 =3 == Izdvojene partije == *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1026352 Lasker – Bauer, Amsterdam, 1889.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1132675 Lasker – Steinitz, Philadelphia, 1894.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1109097 Pillsbuy – Lasker, Sankt Peterburg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1290698 Porges – Lasker, Nuremberg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1271259 Lasker – Tarrasch, Nuremberg, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1132717 Lasker – Steinitz, Moskva, 1896.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1029394 Blackburne – Lasker, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1124805 Lasker – Showalter, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036515 Čigorin – Lasker, London, 1899.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1000024 Burn – Lasker, Pariz, 1900.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1000113 Lasker – Pillsbury, Pariz, 1900.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1036787 Lasker – Napier, Cambridge Springs, 1904.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094674 Marshall – Lasker, SAD, 1907.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1241474 Tarrasch – Lasker, 1908.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1121156 Lasker – Schlechter, Berlin, 1910.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1119764 Lasker – Rubinstein, Sankt Peterburg, 1914.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1011935 Aljehin – Lasker, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|U svojoj je knjizi o turniru Tarrasch završnicu nastalu nakon 46. poteza komentirao riječima: „Sada dolazimo do druge faze ove vrlo teške partije: završnice koja se nikada prije nije našla u šahovskoj literaturi.”}} *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258181 Lasker – Capablanca, Sankt Peterburg, 1914.]{{Efn|Kramnik je dao svoje mišljenje u vezi ključnog poteza partije (12.f5!?): „(...).Sjetimo se njegova poznatog poteza f4-f5 protiv Capablance. Lasker je shvatio da se polje e5 može oslabiti jer ga je bilo teško eksploatirati. A onda se počelo pričati o njegovom psihološkom pristupu! To nije imalo nikakve veze sa psihologijom. Lasker je shvatio duboki koncept, koji se sada koristi po refleksu: odustao je od polja e5 i ‘ogradio’ lovca na c8. Zato to nije bila stvar psihologije; Lasker je imao vrlo duboko pozicijsko razumijevanje.”<ref>[https://itsintheprice.wordpress.com/2014/10/25/chess-interview-kramnik-on-the-world-champions/ Chess Interview: Kramnik on the World Champions] Itsintheprice. Pristupljeno 9. travnja 2025.</ref>}} * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1121234 Lasker – Schlechter, Berlin, 1918.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1264560 Réti – Lasker, Ostrava, 1923.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102115 Réti – Lasker, New York, 1924.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1102096 Lasker – Aljehin, New York, 1924.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100005 Lasker – Romanovski, Moskva, 1925.] * [https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100022 Rubinstein – Lasker, Moskva, 1925.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1100094 Lasker – Spielmann, Moskva, 1925.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008008 Euwe – Lasker, Zürich, 1934.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008060&kpage=1#reply4 Lasker – Gygli, Zürich, 1934.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1130961 Spielmann – Lasker, Moskva, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258185 Lasker – Capablanca, Moskva, 1935.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1040799 Lasker – Eliskases, Moskva, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008290 Lasker – Botvinik, Nottingham, 1936.] *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1008260 Lasker – Alexander, Nottingham, 1936.]{{Efn|Laskerova posljednja turnirska partija. Valja primijetiti kako je Lasker u svojoj karijeri službenu turnirsku partiju svega četiri puta otvorio Engleskim otvaranjem (1.c4), prije toga protiv Spielmanna u Moskvi 1925., Gyglija u Zürichu 1934. i [[Georgij Mihailovič Lisicin|Lisicina]] u Moskvi 1935., a posljednji put upravo u turniru održanom u Nottinghamu u [[Engleska|Engleskoj]].<ref>[https://www.chessgames.com/perl/ezsearch.pl?search=Emanuel+Lasker+English+opening Lasker English opening] Chessgames. Pristupljeno 27. svibnja 2025.</ref>}} == Citati == === Laskerovi citati === * U matematici, ako nađem nov pristup problemu, drugi matematičar može tvrditi da ima bolje, elegantnije rješenje. U šahu, ako itko tvrdi da je bolji od mene, mogu ga matirati.<ref>Edward Lasker, ''The Adventure of Chess'', 1950., str. 88</ref> * Svijet bi profitirao da je dao Steinitzu priliku. Bio je mislioc vrijedan mjesta u hodnicima sveučilišta.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', 1925., str. 153, u izdanju iz 2008.</ref> * Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.<ref>William Hartston, ''The kings of chess'', 1985., str. 93</ref><ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1016869 Emanuel Lasker's Best Games] Chessgames. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> * Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti.<ref>[https://www.newinchess.com/emanuel-lasker-a-reader Emanuel Lasker: A Reader] New in Chess. Pristupljeno 4. svibnja 2025.</ref> * Istina ne crpi svoju snagu toliko iz sebe same koliko iz blistavog kontrasta koji čini s onim što je samo prividno istinito.<ref>Emanuel Lasker, ''Zdrav razum u šahu'', 1895., str. 25</ref> * Šah je prelijep da biste na njega potrošili život. Mnogo sam puta uspio raskinuti sa šahom, ali uvijek sam ga iznova zavolio. Bio sam previše zarobljen sukobom između ideja i mišljenja, napada i obrane, života i smrti.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', 1925.</ref> * Ne biste trebali imati na umu imena, niti brojeve, niti izolirane incidente, već samo metode. Metoda je plastična. Primjenjiva je u svakoj situaciji. Rezultat, izolirani incident, je krut, jer je vezan uz posve individualne uvjete.<ref>Emanuel Lasker, ''Udžbenik šaha'', 1925.</ref> * Svaki šahist koji šah prestane igrati isključivo radi osobne zabave, već poželi istražiti tajne šaha u njegovu napretku i uživati u umjetnosti velikih majstora, time ''ipso facto'' postaje stanovnik šahovskog svijeta. Ta je institucija živa sve dok je šahovska igra trudna neriješenim problemima. Njezin je zadatak malo-pomalo podizati veo s nepoznatog te širiti razumijevanje i valjana mjerila za šah.<ref>Emanuel Lasker, Lasker's chess primer, Portman Press, London, 1988., str. 108.</ref> * Moramo zanemariti lažna teoretiziranja. Kao i u svim drugim sportovima, šah se mora ocjenjivati ​​prema rezultatima. Stoga bi se izazivači trebali određivati ​​mečevima i turnirima. Potonji bi trebali biti ograničeni na vodeće kandidate. Pravila za kvalifikacije za ove turnire mora odlučiti kongres majstora koji su ovlašteni i reprezentativni. Svi pregovori moraju biti javni – nikakvi tajni dogovori nisu dopušteni. Kada se ova pravila formuliraju, turniri koji slijede morat će se po njima striktno provoditi. Rasa, dob ili vjeroispovijest ne smiju imati utjecaj na kvalifikacije. U slučaju izjednačenog glasačkog tijela majstora pri odlučivanju o takvim pravilima, prvaku se mora dati odlučujući glas.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/disorder.html World Championship Disorder] Chess Notes. Pristupljeno 31. prosinca 2025.</ref> * Dojam koji se stječe preigravanjem partija između Schlechtera i Miesesa jest razočaravajući. Šah naslijepo ne može se po briljantnosti ni po dubini usporediti sa šahom koji se igra za pločom. Ta činjenica ne može iznenaditi. Zašto čovjek u svojim pothvatima ne bi koristio najpovoljnije uvjete koje može pribaviti? Dovoljno je zadaća koje je moguće izvršiti samo uz krajnji napor, i to jedva tada. Svladavati umjetno stvorene poteškoće trik je, „tour de force”, rasipanje dobre energije i, u određenoj mjeri, nešto nereligiozno. Ljudi rođeni slijepi često pronalaze sreću u igranju šaha putem osjeta dodira. Neka igranje naslijepo bude rezervirano za njih i za početnike, koji ionako nisu važni! Šahovski majstor trebao bi se upuštati u nj samo u beznačajnim prigodama.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/index.html#11946._The_first_Spanish_chess 12273. Emanuel Lasker on blindfold chess] Chess Notes. Pristupljeno 8. veljače 2026.</ref> * Osobno nikad u životu nisam dobio vrjedniju lekciju nego onog dana kad sam po prvi puta svjedočio ozbiljnoj partiji šaha između majstora. Moj brat, zajedno s jednim drugim majstorom, igrao je protiv drugog para majstora u konzultaciji. Parovi su bili u različitim sobama. Dodijeljena mi je dužnost (tada kao mladiću) da protivnicima obznanim svaki odigrani potez. Kao glasnik bio sam upućen u konzultacije i pratio sam poteze koji su se predlagali i pozorno slušao argumente „za” i „protiv”. Rasprava o pojedinim potezima trajala bi ponekad i četvrt sata i više, prije nego što su majstori donijeli konačnu odluku. To me naučilo da radim na zaključku prema planu i da vjerujem vlastitim prosudbama. Čak i ako sam se prilično često nalazio na krivome putu, ipak sam puno više dobio iz iskustva, pogotovo iz poraza koje sam doživio, nego iz slijepe vjere u autoritet neke knjige ili nekog majstora.<ref>Ilya Maizelis, ''Sovjetska šahovska početnica'', 1949., str. 10–11, u izdanju iz 2014.</ref> === Citati drugih o Laskeru === Peti svjetski prvak u šahu [[Max Euwe]], koji je izgubio sve tri partije koje je odigrao s Laskerom, zamijetio je: * Od njega se ne može puno naučiti. Čovjek može samo stajati i čuditi se.<ref>[https://www.chessgames.com/player/emanuel_lasker.html?kpage=84 Emanuel Lasker] Chessgames. Pristupljeno 25. travnja 2025.</ref> Začetnik sovjetske škole šaha [[Mihail Botvinik]] o Laskeru je rekao: * Kada sam prvi puta vidio Laskera, već je bio stariji čovjek. Njegova pojava nije bila impresivna. Njegovi pokreti bili su spori. (...) Bio je vrlo mudar čovjek – bio je prvi koji je proučavao praktične strane šahovske igre: kako se pripremati za turnir, kada nastupati u njemu, kako se odmarati, što jesti i tako dalje. Savršeno je razumio sve ove praktične aspekte.<ref>[https://mathshistory.st-andrews.ac.uk/Biographies/Lasker/ Emanuel Lasker (1868 - 1941) - Biography] MacTutor. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> [[Mihail Talj]] o svome je šahovskom uzoru rekao: * Najveći od svih svjetskih prvaka bio je, naravno, Emanuel Lasker.<ref>Andrew Soltis, Why Lasker Matters, Batsford, 2005., str. 3</ref> [[Vladimir Kramnik]] je o Laskeru rekao: * Po mojem načinu razmišljanja, Lasker je bio pionir modernog šaha. Kada pogledate Steinitzove partije, shvatite da su se igrale u pretprošlom stoljeću, dok je Lasker imao mnogo partija koje su mogli imati mnogi suvremeni šahisti.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chesscollection?cid=1040772 Emanuel Lasker's Best Games] Chessgames. Pristupljeno 25. svibnja 2025.</ref> [[Albert Einstein]] u predgovoru Laskerove biografije piše: * Šah stišće svog eksponenta, stavlja u okove um i mozak tako da unutarnja sloboda i neovisnost čak i najjače ličnosti ne mogu ostati netaknute.<ref>Jacques Hannak, Emanuel Lasker: the life of a chess master, 2011., Dover publications, New York, str. 7</ref> Nathan Divinsky, vrsni matematičar i, poput Laskera, najpoznatiji po svojim rezultatima u [[Prsten (matematika)|teoriji prstena]], piše: * U tom dugačkom popisu turnira, Sankt Peterburg 1896., Sankt Peterburg 1914. i New York 1924., Emanuel Lasker uvijek je pobjeđivao. Godine 1896. pobijedio je s razlikom od dva boda ispred svojih vodećih suvremenika, 18 godina kasnije ponovno s razlikom od dva boda u finalu, a deset godina kasnije (tri godine nakon što je predao titulu Capablanci) bio je bodovima ispred moćne konkurencije. Takvi rezultati zasigurno ukazuju na nešto istinski osobito o Emanuelu Laskeru. [[Capablanca]] se u svojoj knjizi ''Posljednje šahovske lekcije'' prisjeća jedne anegdote sa starim rivalom: * Čak nedugo prije Laskerove smrti, u vrijeme notingemskog turnira, kada je imao 68 godina, skretala je na sebe pozornost njegova sposobnost da brzo vidi ono što se događa na ploči. U vezi s tim, sjećam se ovakva slučaja. Upravo sam dobio vrlo važnu partiju i vraćao se u hotel. U tijeku partije moj je protivnik imao odličnu poziciju. U određenom trenutku, on je uvidio mogućnost da osvoji kvalitetu, što je i učinio. No, partiju je izgubio! Neki od najvećih šahista svijeta koji su ovome prisustvovali počeli su odmah analizirati partiju. Svi su oni počinjali svoja traganja od pozicije u kojoj je moj protivnik osvojio kvalitetu, smatrajući da je do tada on igrao ispravno i da je načinio grešku negdje kasnije. Lasker je prišao ploči kada je na analizu utrošeno već dosta vremena. Pokazali su mu kako je tekla partija, a kada je demonstracija došla do trenutka kada je moj protivnik osvojio kvalitetu, Lasker je prekinuo prisutne rekavši: ‘Ne, ne, taj potez ne može biti dobar!’ Stari prvak uvidio je odmah ono što nisu uspjeli shvatiti drugi – osvajanje kvalitete bila je greška koja ne samo da je ispustila prednost, već je i dovela do gubitka partije. Lasker je otkrio da nije moj protivnik sproveo kombinaciju, već ja sam! Poslije nekoliko sati, susrevši se sa mnom u hotelu, Lasker je rekao: ‘Mora biti da ste se obradovali kada je vaš partner zagrizao mamac!’ – i dodao: – ‘Ti majstori nisu baš tako jaki kao što mnogi misle.’<ref>José Raúl Capablanca, Poslednje šahovske lekcije, Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str. 44–45.</ref>{{Efn|Jedina partija na turniru u Nottinghamu gdje je Capablanca žrtvom figure olakšao svoju poziciju jest partija protiv Aljehina, koju je Kubanac dobio bijelim figurama, pa je najvjerojatnije riječ o toj partiji. Tu tezu zagovara i [[Edward Winter]] u svojoj knjizi ''Capablanca'' (str. 278). Međutim, računalne analize pokazuju da je prihvaćanje žrtve od strane crnog potez koji održava ravnotežu, a da je zapravo idući potez crnog bio odlučujuća greška koja je bijelome donijela značajnu prednost. Ipak, s praktične točke gledišta, prihvaćanje žrtve omogućilo je Capablanci psihološko rasterećenje i lakšu igru.}} == Otvaranja nazvana po Laskeru == * Laskerova varijanta Benkova otvaranja: 1.g3 '''h5'''.{{Efn|Ovo se otvaranje na engleskom naziva ''Lasker Simul Special'' (''Laskerova simultantska specijalka''),<ref>[https://www.bookmoves.net/openings/lasker-simul-special-a00 Hungarian Opening / Lasker Simul Special] BookMoves. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> a na njemačkom ''Laskers Rochadebrecher'' (''Laskerov razbijač rokada'')<ref>[https://www.chessable.com/1-g3-h5-laskers-rochadebrecher/course/210463/ 1.g3 h5 - Laskers Rochadebrecher] Chessable. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref>.}} * Laskerova varijanta Birdova otvaranja: 1.f4 d5 2.Sf3 Sf6 3.e3 '''c5'''.<ref>[https://lichess.org/opening/Bird_Opening_Lasker_Variation Bird Opening: Lasker Variation] Lichess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerov gambit koji se nastavlja na Fromov gambit u Birdovu otvaranju: 1.f4 e5 2.fxe5 '''f6'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Birds-Opening-Froms-Gambit-Lasker-Gambit Bird's Opening: From's Gambit, Lasker Gambit] Chess.com. Pristupljeno 3. prosinca 2025.</ref> * Laskerova varijanta [[Damin gambit|Damina gambita]]: 1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Le7 5.e3 0-0 6.Sf3 h6 7.Lh4 '''Se4'''.<ref>Fundamental Chess Openings, Paul van der Sterren, Gambit Publications Ltd, 2021., str. 16.</ref> * Laskerova obrana u Evansovu gambitu: 1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lc4 Lc5 4.b4 Lxb4 5.c3 La5 6.0-0 d6 7.d4 '''Lb6'''.<ref>[https://www.365chess.com/eco/C52_Evans_gambit_Lasker_defence C52: Evans gambit, Lasker defence] 365Chess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerova varijanta Francuske obrane: 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sc3 Sf6 4.Lg5 Lb4 5.e5 h6 6.Ld2 '''Lxc3'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/French-Defense-Classical-MacCutcheon-Advance-Lasker-Variation French Defense: Classical, MacCutcheon, Advance, Lasker Variation] Chess.com. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Laskerova varijanta [[Sicilijanska obrana|Sicilijanske obrane]]: 1.e4 c5 2.Sf3 Sc6 3.d4 cxd 4.Sxd4 Sf6 5.Sc3 '''e5'''.<ref>[https://www.365chess.com/eco/B33_Sicilian_Pelikan_(Lasker-Sveshnikov)_variation B33: Sicilian, Pelikan (Lasker/Sveshnikov) variation] 365Chess. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> * Lasker-Dunnov napad u Sicilijanskoj obrani: 1.e4 c5 '''2.g3'''.<ref>[https://www.chess.com/openings/Sicilian-Defense-Lasker-Dunne-Attack Sicilian Defense: Lasker-Dunne Attack] Chess.com. Pristupljeno 28. ožujka 2025.</ref> == Knjige i publicistike == === Šah === * ''Londonski šahovski dvotjednik'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''The London Chess Fortnightly''), 1892. – 1893. * ''Zdrav razum u šahu'' (eng. ''Common Sense in Chess''), 1896. * ''Kako igrati šah'' (eng. ''Lasker's How to Play Chess: An Elementary Text Book for Beginners, Which Teaches Chess By a New, Easy and Comprehensive Method''), 1900. * ''Laskerov šahovski magazin'' (eng. ''Lasker's Chess Magazine''), 1904. – 1907. * ''Međunarodni turnir u Sankt Peterburgu 1909.'' (eng. ''The International Chess Congress, St. Petersburg, 1909.''), 1910. * ''Moj meč s Capablancom'' ([[Njemački|njem.]] ''Mein Wettkampf mit Capablanca''), 1922.{{Efn|Historiografski detalji o knjizi dostupni su [https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerhavana.html ovdje].}} * ''Udžbenik šaha'' (eng. ''Lasker's Chess Manual''), 1925. * ''Laskerova šahovska početnica'' (eng. ''Lasker's Chess Primer''), 1934. * ''Povratni meč između Aleksandra Aljehina i Efima Bogoljubova 1934.'' (eng. ''Games Played in the Return Match for the World's Championship Between Alexander Alekhin (holder of the Title) and E. D. Bogoljubow (challenger)''), 1935. === Kartaške i druge igre === * ''Enciklopedija igara, kartaške igre'' (eng. ''Encyclopedia of Games Vol. I, Card Strategy''), 1929. * ''Razborita kartaška igra'' (njem. ''Das verständige Kartenspiel''), 1929. * ''Društvene igre naroda'' (njem. ''Brettspiele der Völker''), 1931.{{Efn|Uključuje odjeljke o igrama Go i Lasci.}} * ''Igra bridža'' (njem. ''Das Bridgespiel''), 1931. === Matematika === *{{cite journal | title=Metrical Relations of Plane Spaces of ''n'' Manifoldness | author=Lasker, Emanuel | journal=[[Nature]] | volume=52 | issue=1345 | pages=340–343 |date=August 1895 | doi=10.1038/052340d0 |bibcode = 1895Natur..52R.340L | s2cid=4017358 | url=https://zenodo.org/record/1429368 | issn=0028-0836 }} *{{cite journal | title=About a certain Class of Curved Lines in Space of ''n'' Manifoldness | author=Lasker, Emanuel | journal=Nature | volume=52 | issue=1355 |date=October 1895 | pages=596 | doi=10.1038/052596a0 |bibcode = 1895Natur..52..596L | s2cid=4016031 | url=https://zenodo.org/record/1429372 }} *{{cite journal | doi=10.1098/rsta.1901.0009 | journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A | title=Über Reihen auf der Convergenzgrenze ( "On Series at Convergence Boundaries" ) | author=Lasker, Emanuel | year=1901 | volume=196 | issue=274–286 | pages=431–477 | bibcode=1901RSPTA.196..431L| doi-access=free }} – Laskerov doktorat. *{{Cite journal | first=E. | last=Lasker | title=Zur Theorie der Moduln und Ideale | journal=Math. Ann. | volume=60 | year=1905 | issue=1 | pages=19–116 | doi=10.1007/BF01447495| s2cid=120367750 | url=https://zenodo.org/record/2052447 }} === Filozofija === * ''Borba'' ([[njemački|njem.]] ''Kampf), 1906. * ''Shvaćanje svijeta'' (njem. ''Das Begreifen der Welt''), 1913. * ''Filozofija nedovršivog'' (njem. ''Die Philosophie des Unvollendbar''), 1918. * ''Zajednica budućnosti'' (eng. ''The Community of the Future''), 1940. === Književnost === * ''Povijest čovječanstva'', (njem. ''Vom Menschen die Geschichte''), 1925.{{Efn|Drama koju je napisao sa svojim bratom Bertholdom.}} * ''Kako je Viktor postao šahovskim majstorom'' (1937.){{Efn|Iako je Lasker knjigu napisao 1937., ona nije objavljena sve do [[1973.]] kada ju je preveo ruski šahovski pisac [[Ilja Majzelis]]. Radi se o priči za djecu koja prati glavnog lika Viktora na putu do ovladavanja tajnama šahovske igre.<ref>[https://lecafedelaregence.blogspot.com/p/blog-page_5.html « Как Виктор стал шахматным мастером »] lecafedelaregence.blogspot.com/</ref>}} == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == * {{Cite book|last=Aljehin|first=Aleksandar Aleksandrovič|title=The Book of the New York International Chess Tournament 1924|publisher=De Gruyter|year=1925.|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Capablanca|first=José Raúl|title=Poslednje šahovske lekcije|publisher=Šahovska biblioteka|year=1991.|location=Beograd}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Kampf|publisher=Lasker's Publishing Co.|year=1907.|location=New York}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Lasker's Manual of Chess|publisher=Russel Enterprises, Inc|year=2009.|isbn=188869050X|location=Milford}} * {{Cite book|last=Lasker|first=Emanuel|title=Mein Wettkampf mit Capablanca|publisher=De Gruyter|year=1922.|isbn=978-3-11-268499-3|location=Berlin, Boston}} * {{Cite book|last=Hannak|first=Jacques|title=Emanuel Lasker: The life of a chess master|publisher=Dover publications|year=2011.|isbn=978-0486267067|location=Jefferson}} * {{Cite book|last=Kingston|first=Taylor|title=Emanuel Lasker: A Reader|publisher=Russell Enterprises, Inc|year=2019.|isbn=1949859002|location=Milford}} * {{Cite book|last=Kasparov|first=Gari|title=My Great Predecessors, Part I|publisher=Everyman Chess|year=2003.|isbn=9781857443301|location=London}} * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2018., ''Struggle and Victories: World Chess Champion For 27 Years'', Exzelsior Verlag, Berlin * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2020., ''Choices and Chances: Chess and Other Games of the Mind'', Exzelsior Verlag, Berlin * Forster, Richard; Negele, Michael; Tischbierek, Raj, 2022., ''Labors and Legacy: Chess, Philosophy, and Psychology'', Exzelsior Verlag, Berlin * Reinfeld, Fred; Fine, Reuben, 2012., ''Dr. Lasker's Chess Career 1889–1914'', Ishi Press, New York * {{Cite book|last=Soltis|first=Andrew|title=Why Lasker Matters|publisher=B.T. Batsford Ltd|year=2006.|isbn=0713489839|location=London}} * {{Cite book|last=Hartston|first=William|title=Kings of chess: a history of chess traced through the lives of its greatest players|publisher=Michael Joseph Ltd|year=1985.|location=London}} * {{Cite book|last=Whyld|first=Ken|title=The Collected Games of Emanuel Lasker|publisher=The Chess Player|year=1998.|location=}} * {{Cite book|last=Petrović|first=Slavko|title=Emanuel Lasker|publisher=Šahovska naklada|year=1972.|location=Zagreb}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=Capablanca: A Compendium of Games, Notes, Articles, Correspondence, Illustrations and Other Rare Archival Materials on the Cuban Chess Genius Jose Raul Capablanca, 1888–1942|publisher=McFarland|year=1989.|isbn=0899504558|location=Sjeverna Karolina, London}} * {{Cite book|last=Winter|first=Edward|title=World Chess Champions|publisher=Oxford: Pergamon Press|year=1981.|isbn=0080240941}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{Commonscat-inline}}{{WProjekti|wikicitat=Emanuel Lasker}} ;Knjige *[https://archive.org/details/commonsenseinche00laskrich Zdrav razum u šahu (eng. ''Common Sense in Chess'')] *[https://www.scribd.com/document/803153633/Lasker-How-to-Play-Chess-1952 Kako igrati šah (eng. ''Lasker's How to Play Chess'')] *[https://archive.org/details/internationalche00lask Međunarodni turnir u Sankt Peterburgu 1909. (eng. ''The International Chess Congress St. Petersburg, 1909'')] *[https://web.archive.org/web/20090131140040/http://chessbook.ru/lasker_kapablanka/ Moj meč s Capablancom (rus. ''Moy Match s Kapablankoy'')] *[https://ia801801.us.archive.org/3/items/lasker-s-manual-of-chess/-_Lasker_s_Manual_of_Chess_text.pdf Udžbenik šaha (eng. ''Lasker's Manual of Chess'')] *[https://archive.org/details/laskerschessprim0000lask Laskerova šahovska početnica (eng. ''Lasker's Chess Primer'')] *[https://books.google.hr/books/about/Games_Played_in_the_Return_Match_for_the.html?id=-JsFAAAAMAAJ&redir_esc=y Povratni meč između Aleksandra Aljehina i Efima Bogoljubova 1934. (eng. Games Played in the Return Match for the World's Championship Between Alexander Alekhin (holder of the Title) and E. D. Bogoljubow (challenger))] *[https://archive.org/details/struggle00lask Borba (njem. ''Kampf'')] ;Mrežna mjesta *[https://www.emanuellasker.online/tournament-match-record/ Rezultati mečeva i turnira] *[https://www.chesshistory.com/winter/extra/lasker.html Laskerov prikaz povijesti šahovske igre] *[https://lasker-gesellschaft.de/ Emanuel Lasker Society] *[https://www.emanuellasker.online/ Emanuel Lasker Online] *[https://mathgenealogy.org/id.php?id=60257 Emanuel Lasker] na internetskoj stranici Mathematics Genealogy Project *[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=19149 Emanuel Lasker] profil i partije na stranici Chessgames *[https://www.chesshistory.com/winter/extra/laskerfeaturearticles.html Članci o Laskeru šahovskog povjesničara Edwarda Wintera] {{Redoslijed |prethodnik = [[Wilhelm Steinitz]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1894.]] – [[1921.]] |nasljednik = [[José Raúl Capablanca]]}} {{GLAVNIRASPORED:Lasker, Emanuel}} [[Kategorija:Šahovski pisci]] [[Kategorija:Njemački šahisti]] [[Kategorija:Njemački matematičari]] [[Kategorija:Matematičari]] [[Kategorija:Njemački filozofi]] [[Kategorija:Židovi u Njemačkoj]] g7ghkihxp229vizj8a6uyawj5n7fnyt 0 73983 7469351 7296658 2026-05-27T06:24:20Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469351 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik|ime=Istriotski jezik |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= |familycolor=lawngreen |države={{Z+X|HRV}} |regije={{Z|ISŽ}} [[Istra]] |govornici=300 – 400 |rang= |jezična porodica=<div> [[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br /> &nbsp;[[italski jezici|italski]]<br /> &nbsp;&nbsp;[[romanski jezici|romanski]]<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;zapadnoitalski<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;italo-dalmatski<br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''istriotski''' </div> |ustanova= |iso1= |iso2= |sil=ist }} '''Istriotski''' ili '''istroromanski''' je [[Zapadnoitalski jezici|zapadnoitalski]] jezik koji se danas očuvao tek na području gradova [[Vodnjan]]a i [[Rovinj]]a<!-- zar nije jedan drugi gradić na jugozapadu --> u [[Istra|Istri]], [[Hrvatska]]. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti.<ref>[http://www.jutarnji.hr/djedovi-i-bake-samo-rijetko-ga-govore-cak-tri-hrvatska-jezika-su-na-listi-najugrozeniji-u-europi-/1242453/ jutarnji.hr: DJEDOVI I BAKE IH JAKO RIJETKO GOVORE Čak tri hrvatska jezika su na listi najugroženijih u Europi!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150703111813/http://www.jutarnji.hr/djedovi-i-bake-samo-rijetko-ga-govore-cak-tri-hrvatska-jezika-su-na-listi-najugrozeniji-u-europi-/1242453/ |date=3. srpnja 2015. }}, pristupljeno 18. kolovoza 2015.</ref> Pripada s talijanskim i još četiri jezika užoj [[Italo-dalmatski jezici|italo-dalmatskoj]] podskupini. __TOC__ [[Datoteka:Romance 14c it.svg|mini|sredina|400px|Romanski jezici u Europi u 20. stoljeću. Istriotski je označen dvjema točkicama pod brojem 16.]] [[Datoteka:Istria census 1910.PNG|thumb|desno|Austrijski cenzus iz 1910. godine klasificira ''Istriote'' kao ''Talijane'' i pokazuje većinsko stanovništvo crvenim bojama (tamnije). Istriotska područja započinju južno od [[Limski zaljev|Limskog kanala]]]] Jezik predstavlja skupinu [[Mletačka Republika|predmletačkih]] autohtonih [[Romanski jezici|romanskih]] govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.<ref name="Glas Istre"/><ref name="Ližnjan"/> Istriotski je podrijetlom izravno od [[srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]].<ref name="TZ Vodnjan">[http://vodnjandignano.com/index.php?option=com_content&view=article&id=166&Itemid=684&lang=hr Turistička zajednica Grada Vodnjana] ''I Bassi'' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref> U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta: [[Rovinj]]u, [[Vodnjan]]u, [[Fažana|Fažani]], [[Galižana|Galižani]], [[Bale|Balama]] i [[Šišan]]u. Potiskuje ga [[istromletački jezik|istromletački]]. Ipak, postoji nekoliko [[istriotski rječnici|rječnika]] istriotskih govora i vrijedna [[istriotska književnost|književna produkcija]] na istriotskom; na rovinjskome su pisali [[Ligio Zanini]]<ref name="#1">Postoji detaljnjiji članak o autoru na [[:it:Ligio Zanini|talijanskoj Wikipediji]].</ref> i [[Giusto Curto]], na vodnjanskome piše [[Loredana Bogliun]], a na balskome [[Romina Floris]].<ref name="Glas Istre">[https://www.glasistre.hr/kultura/festival-istriotskog-narjecja-ocuvati-i-promicati-drevni-dijalekt-570878 Glas Istre] ''FESTIVAL ISTRIOTSKOG NARJEČJA: Očuvati i promicati drevni dijalekt'' 26. rujna 2018. (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref><ref name="Ližnjan">[https://www.liznjan.hr/index.php/novosti/189-5-festival-istriotskog-narjecja-5-festival-dell-istrioto Općina Ližnjan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416115013/https://www.liznjan.hr/index.php/novosti/189-5-festival-istriotskog-narjecja-5-festival-dell-istrioto |date=16. travnja 2021. }} ''5. Festival istriotskog narječja – 5. Festival dell’Istrioto '' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)</ref> Na istriotski snažno utječe [[istromletački jezik|istromletački]] i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka ''-o'' ondje gdje je mletački ''-e'' (''la lato'', mlijeko; ''la carno'', meso; ''sempro'', uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom [[Venecijanski jezik|veronskom]]), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (''magnarè'', jest ću, jest ćeš; ''magnaràvi'', ja bih jeo, ti bi jeo).<ref name="Glas Istre"/> Uz istriotski je u svezi vodnjanski [[diskant]] [[bassi]], [[dvoglasno pjevanje]], najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.<ref name="TZ Vodnjan"/> Radi očuvanja i promicanja istriotskog jezika 2013. je godine organiziran godišnji [[Festival istriotskog narječja]].<ref name="Glas Istre"/><ref name="Ližnjan"/> == Usporedba vokabulara == Tablica odnosa istriotskog rječnika s [[Latinski jezik|latinskim]] i usko povezanim [[Romanski jezici|romanskim jezicima]]: {| class="wikitable" ! Istriotski<ref>{{Citiranje knjige|last=Pellizzer|first=Antonio & Giovanni|title=VOCABOLARIO DEL DIALETTO DI ROVIGNO D'ISTRIA|year=1992.|issn=0353-3301}}</ref> ! [[Talijanski jezik|Talijanski]] ||[[Latinski jezik|Latinski]]|| [[Venetski jezik|Venetski]] ||[[:it:Dialetto bisiacco|Bisiacco]]|| [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] |----- ||'''ciàve''' ||''chiave'' ||''clave(m)'' ||''ciave'' ||''ciave'' ||''ključ'' |----- ||'''nuòto''' ||''notte'' ||''nocte(m)'' ||''note/not'' ||''note'' ||''noć'' |----- ||'''cantà''' ||''cantare'' ||''cantare'' ||''cantar'' ||''cantar'' ||''pjevati'' |----- ||'''càpra/càvara''' ||''capra'' ||''capra(m)'' ||''càvara'' ||''cavra'' ||''koza'' |----- ||'''lèngua''' ||''lingua'' ||''lingua(m)'' ||''lengua'' ||''lengua'' ||''jezik'' |----- ||'''piàsa''' ||''piazza'' ||''platea(m)'' ||''piassa'' ||''piassa'' ||''trg'' |----- ||'''pònto''' ||''ponte'' ||''ponte(m)'' ||''ponte''/''pont'' ||''pont'' ||''most'' |----- ||'''cèʃa''' ||''chiesa'' ||''ecclesia(m)'' ||''cexa'' ||''cesa'' ||''crkva'' |----- ||'''uspadàl''' ||''ospedale'' ||''hospitale(m)'' ||''ospedal'' ||''ospedal'' ||''bolnica'' |----- ||'''furmàio''' ||''formaggio/cacio'' ||''caseu(m)'' <br> <small>[[Vulgarni latinski|vulg. lat.]] ''formaticu(m)''</small> ||''formajo'' ||''formai'' ||''sir'' |} ==Primjer== Sljedeće je pjesma Grièbani koju je napisao [[Ligio Zanini]]<ref name="#1"/> [[rovinj]]skim dijalektom (Rovigno). {|class="wikitable" ! style="background:#e1f3f4| Istriotski || Talijanski||Hrvatski |- | style="background:#d8f0f2; font-weight: bold;"| <poem> La nostra zì oûna longa cal da griebani: i spironi da Monto inda uò salvà, e 'l brasso da Vistro uò rastà scuio pei grutoni pioûn alti del mar, ca ruzaghia sta tiera viecia-stara. Da senpro i signemo pissi sensa nom, ca da sui sa prucoûra 'l bucon par guodi la veîta leîbara del cucal, pastadi dala piova da Punente a da Livante e cume i uleîi mai incalmadi. Fra ste carme zì stà la nostra salvissa, cume i riboni a sa salva dal dulfeîn fra i scagni del sico da San Damian; el nostro pan, nato gra li gruote, zi stà inbinideî cul sudur sula iera zbruventa da Paloû... e i vemo caminà par oûna longa cal da griebani, c'ancui la riesta lissada dali nostre urme. </poem> || <poem> La nostra è una lunga strada irta di sassi: gli speroni di Monto ci hanno salvato, ed il braccio di Vistro è rimasto scoglio per le grotte poste più in alto del mare, che erode questa antica terra. Da sempre siamo pesciolini che da soli si procurano il boccone per godere la libera vita del gabbiano, oppressi dalla pioggia di Ponente e di Levante come olivi senza innesti. Fra queste insenature è stata la nostra salvezza, come i pagelli si salvano dal delfino fra le tane della secca di San Damiano; il nostro pane, nato tra le grotte, è stato benedetto col sudore nell'aia ribollente di Palù... ed abbiamo camminato per una lunga strada dissestata, che oggi rimane spianate dai nostri passi. </poem> || <poem> Naš je put dug i zasut kamenjem:   sjeme smo sačuvali iz Montoa,   a krak Vistroa ostao je kamenovan   za špilje koje leže iznad mora,   koje erodiraju ovu drevnu zemlju.   oduvijek smo bili klenovi   koji su samo jedan zalogaj dali   galebovima za slobodan život,   potlačen kišom sa zapada i istoka   poput nekalemljenih stabala maslina.   iza ovih ulaza je i naš spas,   kako se riboni spašavaju od dupina   među suhim gnijezdima San Damiana;   naš je kruh, spravljen u pećinama, blagoslovljen   od znoja u ključavom Palùevom dvoru...   i krenuli smo dugom grubom cestom,   koja danas ostaje izravnana našim koracima. </poem> |} <div style="clear:left;">[[Hamlet|Hamletov]] monolog su preveli Antonio Giudici, Maria Radolovich i Antonietta Benčić Petercol na dijalekt [[Šišan|Šišana]]: {| class="wikitable" |+ !Istriotski<ref>{{Citiranje knjige|title=Xota 'l morer ANNUALE DELLA CI DI SISSANO|year=2015|edition=7a EDIZIONE ANNO 2015|location=Colgraph print d.o.o. Pula|pages=24}}</ref> !Talijanski !Hrvatski !Engleski |- |Eśi o no eśi, sa xe 'l problema: śe xe più juśto śoporta' Le źberle e le ingiuśtisie de un deśtin maledeto, O cata' le armo par zi contro 'n mar de problemi, E batiśe par vinsili: mori, dormi Niente de più; E penśa' che metendośe dormi Diśtudemo tuto 'l dolor del cor e i mile tiri Che la carno xe bituda beca'! Śta sa xe 'na fin Che biźognaravo prega' che la vegna. Mori, dormi: dormi! Dopo forśi anca śogna! Sa xe 'l gropo: Parché tal śono de morto che penśieri ne pol vigni' E quando che śe varemo deśtaca' dela confuźion de śta vita? Śu queśto xe de raźona! Eco cośa che fa La vita eśi cariga de mal! Che chi voleśo śoporta' le fraścade e 'l śarcaźmo del tempo, Le ingiuśtisie dei opreśori, l'arogansa dei mareveji, Le feride del amor che no jo śtima, le mile lale dela leze, La prepotensa dei burocrati, e le pedade Che i juśti e boni a i ciapa dei malignaźi, Quando che śolo con un cortel śe podaravo cata' la paź? Chi no śe liberaravo cuśi dei peźi, Par fini' de pjora' e śuda' źota 'na vita de tromenti? E śe la pagura de qualche roba dopo la morto, De quel paeź che niśun cognośo, e de ola Niśun xe mai torna' 'ndrio no ne frenaravo, Fasendone preferi' al mal che śoportemo pitośto che paśa' śu quei altri che ignoremo? La cośiensa ne fa tuti eśi caga'nbraghe, Cuśìo che la forsa e la determinasion che śempre vevimo Le śe 'ndeboliśo, śolo co' 'n penśier, E le fadighe e i śforsi, Propio per 'śto sa, le va per źbiego, E perfin le perdo al śo'nome de asioni! Taźi, deśo! Riva la bela Ofelia. - O Ninfa, tale to' preghiere Ricordate dei me' pecadi. |Essere o non essere, questo è il nodo: se più nobile all'anima sia pure di sopportare I colpi e i dardi di una sorte oltraggiosa O armarsi contro un mare di affanni E combattendoli finirli: morir, dormire: Nulla più; Ma dire che dormendo Diam fine a tutti i mali del nostro cuore e ai mille consueti duoli Di cui la carne è erede! E questa è una tal fineche Divotamente pur bramata può essere. Morire, dormir: dormire! E poi sognare, forse! Questo è il punto: Però che dentro il sonno della morte qual mai sogni venire Possono a noi quando avrem rotto questo nodo mortale? È un tal pensier che deve fermarci! È questo che permette Il duolo di così lunga vita.! E chi vorrebbe sopportare li scorni ed i flagelli del tempo, E il mal degli oppressori, e tutte le villanie dei superbi, E le angosce di un disprezzato amore, e la lentezza delle leggi, E gl'insulti del potere, e lo sfergio che arreca al paziente Merito chi non ne ì degno, Allorquando con un nudo pugnale il suo riposo potrebbe ritrovare? E chi vorrebbe recare il peso di una faticosa vita, Per gemere e sudar se pure il timor di qualcosa dopo morte L'oscura region dai cui confini nessuno è mai tornato Il voler nostro non confodesse e a sopportare i mali che abbiamo, Sì ci convincesse, Invece di andar verso altri sconosciuti a noi? La conscienza tutti quanti vili ci rende, In modo tal che il primitivo colore illanguidisce Per il pallido riflesso del pensiero ed, Ogni impresa di gran forza e importanza Si disvia d'innanzi a questa idea, Perdendo fino il nome d'azione! Or taci: Viene la bella Ofelia. - O Ninfa, nelle tue preci Rammenta i miei peccati. |Biti, ili ne biti, to je pitanje: Je li pak plemenitije u duhu trpjeti hitce I strijele hirovite sudbine, Ili uzeti oružje protiv mora nevolja I opiranjem njih okončati? Umrijeti, usnuti: Ništa više; I jednim snom reći Da okončavamo bol u srcu i tisuću prirodnih srazova Kojima je tijelo baštinikom! To je svršetak da se usrdno poželi. Umrijeti, usnuti: usnuti! Možda snivati! Da, tu je zapreka: Jer u toj usnulosti smrtnoj kakvi sni mogu doći, Kad se već otresemo ovoga smrtničkog meteža, Zbog toga moramo zastatim, Tu je obzir što tvori zlosreću Tako duga života! Jer tko bi podnosio bičeve i poruge vremena, Nepravdu tlačitelja i prijezir ohola čovjeka, Muke necijenjene ljubavi, otezanje zakona, Bezočnost javne službe, i vrijeđanja što ih strpljiva zasluga Od nevrijednih dočekuje, Kad bi sam mogao podmiriti svoj račun Pukim bodežom? Tko bi nosio terete, Da stenje i znoji se pod tegobnim životom, Kad groza od nečega poslije smrti, ta neotkrivena zemlja Kojoj se s granice nijedan putnik ne vraća, Ne bi smela volju, i nas nagnala radije Podnositi sva zla koja imamo nego poletjeti p Prema drugima koja ne poznajemo? Tako svijest tvori kukavice od sviju nas, i tako onaj urođeni izgled Odlučnosti sav onemoća od blijedoga preljeva misli, A pothvati velike visine! I zamaha osvrćući se na to skreću svoje struje ustranu i gube ime djela! Utišajte se sada! Dođi Lijepa Ofelijo! — Nimfo, u tvojim molitvama Neka se svi moji grijesi spomenu. |To be, or not to be, that is the question: Whether 'tis nobler in the mind to suffer The slings and arrows of outrageous fortune, Or to take arms against a sea of troubles, And by opposing end them: to die, to sleep No more; And by a sleep, to say we end The heart-ache, and the thousand natural shocks That Flesh is heir to? 'Tis a consummation Devoutly to be wished. To die, to sleep, To sleep! perchance to Dream! Aaye, there's the rub: For in that sleep of death, what dreams may come, When we have shuffled off this mortal coil, Must give us pause. There's the respect That makes Calamity of so long life! For who would bear the Whips and Scorns of time, The Oppressor's wrong, the proud man's contumely, The pangs of despised Love, the law’s delay, The insolence of office, and the spurns That patient merit of th'unworthy takes, When he himself might his Quietus make With a bare Bodkin? Who would Fardels bear, To grunt and sweat under a weary life, But that the dread of something after death, The undiscovered country, from whose bourn No traveller returns, puzzles the will, And makes us rather bear those ills we have, Than fly to others that we know not of? Thus conscience does make cowards of us all, And thus the native hue of Resolution Is sicklied o'er, with the pale cast of Thought, And enterprises of great pitch and moment, With this regard their currents turn awry, And lose the name of Action! Soft you now! The fair Ophelia? Nymph, in thy Orisons Be all my sins remember'd. |} </div> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20070607030602/http://www.mzos.hr/svibor/6/03/261/proj_h.htm SVIBOR: Istriotski govori Istre] *[https://web.archive.org/web/20070927011327/http://www.uni-klu.ac.at/eeo/Istriotisch.pdf Goran Filipi: Istriotisch] {{Jezikk|njem.|Njemački}} (PDF) *[http://www.endangeredlanguages.com/lang/3440 Endangered Languages Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210203021926/http://www.endangeredlanguages.com/lang/3440 |date=3. veljače 2021. }} {{Jezikk|engl.|Engleski}} *[https://web.archive.org/web/20090307153030/http://www.istrianet.org/istria/linguistics/istrioto/index.htm Istriot - Istrioto] {{Jezikk|engl.|Engleski}} *[http://self.gutenberg.org/articles/eng/Istriot_language World Heritage Encyclopedia: Istriot language] {{Jezikk|engl.|Engleski}} *[https://wikisource.org/wiki/Category:Istriot Wikisource:Istriot] {{Mrva-jezik}} [[Kategorija:Istriotski jezik| ]] {{Italodalmatski jezici}} kx2zyhcs2fbb8b8jntp69ib3y9btaxg 0 76373 7469511 7468159 2026-05-27T10:45:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Programi svemirskih letova s ljudskom posadom|Programi svemirskih letova s ljudskom posadom]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američki svemirski programi s ljudskom posadom|Američki svemirski programi s ljudskom posadom]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469511 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|veljača 2007.}} [[Datoteka:Apollo program.svg|mini|250px|'''Znak Apollo programa''']] '''Svemirski program Apollo''' bio je treći svemirski program s ljudskom posadom Američke civilne [[NASA|Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije]], (NASA). Program je zaslužan za slanje prvih ljudi na [[Mjesec]]. Nakon [[program Mercury|programa Mercury]] koji je poslao prve amerikance u svemir, program Apollo je kao svoju prethodnicu oformio [[program Gemini]] - prvi američki program s dvočlanom posadom čiji je cilj bio razvoj tehnologija potrebnih za slanje ljudi na Mjesec. Program Apollo kao NASA-in treći svemirski program s ljudskom posadom bio je do tada najveći i najskuplji svemirski program te je između ostalog uključivao velik broj misija bez posade s probnim zadacima te ukupno 11 misija s ljudskom posadom. Od tih 11 misija s posadom njih ukupno devet je poslalo ljude do mjeseca, od čega je šest misija sletilo na samu površinu mjeseca. Dvije misije (Apollo 7 i 9) su obavile zadatak provjere svemirskog broda i opreme u orbiti oko Zemlje, Apollo 8 je prvi poslao ljude u orbitu oko Mjeseca. Misija Apollo 10 je u svojstvu generalne probe za slijetanje provela ispitivanje lunarnog modula u orbiti oko Mjeseca, dok je u konačnici šest misija (Apollo 11, 12, 14, 15, 16 i 17) uspješno sletjelo na Mjesec te vratilo posadu na Zemlju. Iznimno, let Apolla 13 koji se trebao spustiti na Mjesec je zbog eksplozije servisnog modula gotovo završio havarijom, ali se posada ipak uspješno vratila na Zemlju bez slijetanja na mjesec. U ovom programu ukupno 26 ljudi je došlo do Mjeseca, od kojih je 12 ljudi sletilo na mjesec. Oni su izvršili razne površinske eksperimente na [[Mjesec|mjesečevoj]] površini koji su uključivali mehaniku tla, [[Seizmologija|seizmička]] ispitivanja, ispitivanja površinske [[Temperatura|temperature]], [[Magnetsko polje|magnetskog polja]] i [[Sunce|solarnih]] vjetrova. Nakon početnih misija bez ljudske posade, Apollo 7, u kojoj je testiran ''Zapovjedni modul'' te Apollo 9, koji je testirao ''mjesečev modul ''za slijetanje na mjesec, bile su misije koje su obavljale zadatke u orbiti oko [[Zemlja|Zemlje]]. Naredne misije Apollo 8 i Apollo 10 testirale su različite komponente letjelice u [[Orbita|orbiti]] oko [[Mjesec]]a, te su snimili [[Fotografija|fotografije]] mjesečeve površine. Misije Apolo 11 i Apollo 12 bile su prve misije s uspješnim slijetanjem na Mjesec. Apollo 13 nije uspio sletjeti na mjesečevu površinu zbog problema na uređajima, te je postao najveća akcija spašavanja iz svemira u povijesti svemirskih istraživanja. Ukupni trošak Apollo programa koštalo je [[Sjedinjene Američke Države]] preko 19 milijardi [[Američki dolar|$]] što je bilo 34% proračuna [[SAD|američke]] [[NASA|Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije]]. ==Počeci== [[SAD|Američki]] predsjednik [[Dwight David Eisenhower]] bio je idejni začetnik ideje o Apollo programu koji je trebao biti nastavak projekta letova u [[Zemlja|zemaljsku]] [[Orbita|orbitu]]. Međutim, [[1961.]], dolaskom na vlast [[SAD|američkog]] predsjednika [[John F. Kennedy|Johna Fitzgeralda Kennedyja]] Apollo program je preorijentiran prema osmišljavanju svemirske letjelice s ljudskom posadom koja ima zadaću slijetanja na [[Mjesec]]. Tu svoju zamisao [[John F. Kennedy]] objavio je [[25. svibnja]] [[1961.]] godine u svome obraćanju [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američkom Kongresu]]: "''...vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno nazad na Zemlju. Ni jedan projekt u svemiru u ovom razdoblju neće biti tako impresivan za čovječanstvo te važniji u dugoročnom istraživanju svemira; i nijedan neće biti tako težak i skup za ostvariti...''" ([[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] [[25. svibnja]] [[1961.]]) {{Zvuk|Discurso_de_Kennedy.ogg|Kennedyjevo obraćanje Kongresu}} Gledajući odluku [[SAD|američkog]] predsjednika u kontekstu vremena, Apollo program je bio velikim dijelom motiviran i geopolitičkim razlozima, a sve u svijetlu [[hladni rat|hladnog rata]] i utrke u osvajanju svemira vođenom između [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i [[SAD]]-a. ==Od ideje do realizacije== Nakon što je bio poznat cilj cjelokupnog projekta znanstvenici [[NASA]]-e dobili su zadatak da ideju pretoče u praktično rješenje. To nije bio nimalo lak zadatak jer jedan od uvjeta je bio odvesti čovjeka na [[Mjesec]] i vratiti ga nazad bez rizika po njegov život što je bila vrlo zahtjevna zadaća za tadašnju svemirsku tehnologiju. [[Datoteka:Ksc-69pc-442.jpg|mini|lijevo|250px|'''Raketa Saturn V''']] Razmotrena su četiri moguća plana: *'''''Direktno uspinjanje''''': Ovim planom je bilo predviđano upućivanje svemirskog broda izravno prema [[Mjesec]]u na koji bi sletio i vratio se istim pogonom. Ovaj plan je je zahtijevao puno veću raketu nego ijednu proizvedenu u to vrijeme. *'''''Susret u Zemljinoj orbiti''''': Ovaj plan zahtijevao bi lansiranje dvije ''Saturn V'' rakete od kojih bi jedna sadržavala letjelicu za [[Mjesec]], a jedna gorivo. Letjelica za Mjesec bi u orbiti bila napunjena gorivom za Mjesec, te bi cjelokupna bila upućena na Mjesec i vratila se nazad. *'''''Susret na mjesečevoj površini''''': Ovaj plan bi zahtijevao slanje na [[Mjesec]] dva svemirska broda. Jedan brod bi nosio motore pokretače te bi pristao na Mjesec. Isti bi bio praćen od zapovjednog broda pa bi na mjesečevoj površini pokretači bili prebačeni na zapovjedno vozilo kojim bi se astronauti onda vratili na Zemlju. *'''''Susret u mjesečevoj orbiti''''': Ovaj plan, koji je bio usvojen [[1962.]], pripisuje se Johnu Houboltu, koristio je tehniku susreta u mjesečevoj orbiti. Prema tome planu svemirska letjelica bi bila modularna, sačinjena od ''zapovjednog modula'', ''servisnog modula'' i ''mjesečevog modula''. ''Servisni modul'' bi sadržavao sustave za održavanje života za posadu koja se treba sastojati od tri astronauta. Kruženje oko Mjeseca i slijetanje na površinu trebalo je prema planu trajati pet dana, a ''mjesečev modul'' bi se s dva astronauta, sa svrhom slijetanja na Mjesec, trebao odvojiti od ostatka letjelice, te nakon obavljenog zadatka vratiti nazad u orbitu gdje bi se ponovno spojio s ostatkom letjelice. U usporedbi s drugim planovima samo bi mali dio svemirskog broda trebao sletjeti na [[Mjesec]] pa bi se time na minimum smanjila težina za povratni let s Mjeseca, a time i snaga motora i količina goriva na tom dijelu letjelice. Na ''mjesečevom modulu'' bi slijedom toga postojao dio koji bi nakon završetka misije bio lansiran nazad u orbitu te bi se pripojio ostatku letjelice. Cjelokupna misija bila bi izvedena s jednom raketom Saturn V. Jedina mana koju su isticali kritičari plana je bila u opasnostima koje su proizlazile iz relativno mnogo spajanja i odvajanja dijelova letjelice. ==Letjelica== [[Datoteka:Modulo Comando e Serviço Apollo.gif|mini|250px|lijevo|'''Zapovjedni i servisni modul''']] [[Datoteka:Modulo Lunar.gif|mini|150px|'''Mjesečev modul''']] Apollo je bio trodjelni svemirski brod koji se sastojao od: *'''''zapovjednog modula''''' kojem je svrha bila služiti kao nastamba za astronaute, te za upravljanje svemirskim letom. *'''''servisnog modula''''' koji je služio za pogon letjelice i kao logistička podrška cjelokupnoj letjelici i astronautima. *'''''mjesečevog modula''''' koji je služio da dvojicu astronauta spusti na [[Mjesec|mjesečevu]] površinu te ih vrati u mjesečevu [[Orbita|orbitu]]. ==Misije Apollo bez ljudske posade== Prije stvarnog početka svemirskog programa Apollo izvršeno je mnogo testiranja pogonskih raketa i lansirnih rampi, što je bio preduvjet da se uđe u realizaciju samog projekta. Stvarnim vremenom početka realizacije programa mogla bi se smatrati [[1966.]] godina kada su počela testiranja pogonskih raketa koje će kasnije Apollo odvesti u svemir kao i testiranja sastavnih komponenti same svemirske letjelice. Misije bez ljudske posade bile su sljedeće: *''AS–201'' – Prvo lansiranje rakete Saturn IB i prve verzije ''zapovjednog modula''. Lansiranje izvršeno [[26. veljače]] [[1966.]] *''AS–203'' – Istraživanje utjecaja bestežinskog stanja na tankove s gorivom rakete Saturn-IVB. Lansiranje izvršeno [[5. srpnja]] [[1966.]] *''AS–202'' – Suborbitalni testni let ''zapovjednog'' i ''servisnog'' modula. Lansiranje izvršeno [[25. kolovoza]] [[1966.]] *''Apollo 4'' – Prvo lansiranje rakete Saturn V. Lansiranje izvršeno [[9. studenog]] [[1967.]] *''Apollo 5'' – Testiranje ''mjesečevog modula'' lansiranog na raketi Saturn IB u zemljinu orbitu. Lansiranje izvršeno [[22. siječnja]] [[1968.]] *''Apollo 6'' – Pokušaj lansiranja Zapovjednog modula u mjesečevu orbitu raketom Saturn V. Lansiranje izvršeno [[4. travnja]] [[1968.]] ==Misije Apollo s ljudskom posadom== Sveukupno je bilo jedanaest misija s ljudskom posadom. Od njih su devet bile do mjeseca, a njih je šest završilo spuštanjem ljudi na mjesec ===Apollo 7=== {{glavni|Apollo 7}} Posada: [[Wally Schirra]] (zapovjednik), [[Donn Eisele]] i [[Walt Cunningham]]. [[Datoteka:As7-3-1545.jpg|mini|250px|'''Odvajanje Apolla 7 od rakete''']] Svemirska letjelica Apollo 7 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] pored [[Cape Canaveral]]a na [[Florida|Floridi]] [[11. listopada]] [[1968.]] Letjelica je stavljena u [[Orbita|orbitu]] od 227.8 x 283.4 kilometra (ili 123 x 153 nautičke milje). Primarni cilj Apolla 7 bilo je testiranje pogonskih motora, zapovjednog i servisnog modula kao i testiranje posade prilikom ručnog upravljanja letjelicom. Nakon jedanaest dana leta zapovjedni modul je prošao brojne testove, a svi sustavi na letjelici funkcionirali su onako kako je bilo predviđeno. Pogonski sustav zapovjednog modula koji će imati zadaću izbacivanja zapovjednog modula u [[Mjesec|mjesečevu]] orbitu funkcionirao je prema planu. Misija je obišla [[Zemlja|zemljinu]] orbitu 163 puta te iz orbite poslala prve žive [[Televizija|televizijske]] snimke iz [[svemir]]a koje su mogli promatrati milijuni ljudi širom svijeta. Letjelica je normalno izišla iz orbite, ušla u zemljinu [[Atmosfera|atmosferu]] te se spustila u [[Atlantski ocean]] u blizini [[Bermudi|Bermudskog otočja]] sa samo 2 kilometra odstupanja od mjesta gdje je bilo predviđeno mjesto spuštanja. ===Apollo 8=== {{glavni|Apollo 8}} Posada: [[Frank Borman]] (zapovjednik), [[James A. Lovell Jr.]] i [[William A. Anders]] [[Datoteka:Ap8-KSC-68PC-329.jpg|mini|250px|'''Apollo 8 na raketi Saturn pri uzlijetanju''']] [[Datoteka:Earth-moon.jpg|mini|200px|lijevo|'''Zemlja snimljena iz Apolla 8''']] Apollo 8 je bio drugi let s ljudskom posadom u programu i prva misija u povijesti s ljudskom posadom koja je ušla u orbitu oko [[mjesec]]a. Letjelica je uspješno lansirana [[21. prosinca]] [[1968.]] iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]]. Prilikom lansiranja prvi puta je s ljudskom posadom korištena raketa Saturn V koja će kasnije biti okosnica svih letova na Mjesec. Zadatak ove misije bio je postići operativno iskustvo posade u upravljanju letjelicom, testirati sustave zapovjednog modula, testirati komunikacijske sustave, te testirati sustave za održavanje života u [[Orbita|orbiti]] oko [[Mjesec]]a. Posada je fotografirala [[Mjesec|mjesečevu]] površinu i to s bliže i dalje strane [[Mjesec]]a, tako dobivajući [[Topografija|topografske]] podatke i druge znanstveno važne informacije o Mjesecu važne za buduće Apollo misije. Prilikom ove misije astronauti [[Frank Borman]], [[William A. Anders]] i [[James A. Lovell Jr.]] bili su prvi ljudi koji su vidjeli [[Mjesec]] s dalje, Zemlji nevidljive strane. Letjelica je težila od 28.817 kilograma što je bila težina zapovjednog i servisnog modula, uključujući potisnike i potrošna sredstva na letjelici. Letjelica i posada uspješno su sletjeli na Zemlju nakon nešto više od šest dana leta. Na sam [[Badnjak]] [[1968.]] godine, trojica astronauta iz Apollo 8 u izravnom televizijskom prijenosu čestitali su [[Božić]] svim stanovnicima Zemlje, uz čitanje odlomaka iz [[Knjiga Postanka|Knjige Postanka]].<ref>https://www.bitno.net/vjera/svjedocanstva/video-misija-apollo-8-kruzili-oko-mjeseca-badnjak-1968-citali-bibliju/ Preuzeto 28. prosinca 2016.</ref> ===Apollo 9=== {{glavni|Apollo 9}} Posada: [[James McDivitt]] (zapovjednik), [[David Scott]] i [[Russell Schweickart]]. [[Datoteka:Gumdrop_Meets_Spider_-_GPN-2000-001100.jpg|mini|lijevo|250px|'''Astronaut [[David Scott]] pri izlasku izvan letjelice''']] Letjelica Apollo 9 lansirana je iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[3. ožujka]] [[1969.]] Ovo je bio prvi let u svemir mjesečevog modula s posadom sa zadatkom osposobljavanja mjesečevog modula (zvanog Pauk) za operacije na [[Mjesec]]u. Prilikom leta u [[Zemlja|zemljinoj]] [[Orbita|orbiti]] koji je trajao deset dana mjesečev modul bio je od ostatka letjelice odvojen približno 70 sati pri čemu je testirano razdvajanje od zapovjednog modula, samostalni let mjesečevog modula i pristajanje uz zapovjedni modul. Kao rezultat nepovoljnog vremena u planiranom pristanišnom području, Apollo 9 je završio je ranije orbitiranje te se uspješno vratio na Zemlju. ===Apollo 10=== {{glavni|Apollo 10}} Posada: [[Thomas Stafford]] (zapovjednik), [[John W. Young]] i [[Eugene Andrew Cernan]]. [[Datoteka:Apollo 10 LEM Mond.jpg|mini|250px|'''Mjesečev modul Apolla 10 iznad mjesečeve površine''']] Ova Apollo misija bila je druga misija kojoj je zadatak bio uputiti se u orbitu oko [[Mjesec]]a s cjelokupnom letjelicom koja se ovaj put sastojala od svih sastavnih dijelova: zapovjednog modula, servisnog modula (kojeg su zvali Charlie Brown) i mjesečevog modula (kojeg su zvali Snoopy). Letjelica Apollo 10 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[18. svibnja]] [[1969.]] Primarni zadaci ove misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letjelice za pružanje podrške letjelici i posadi koja će u sljedećoj misiji izvršiti zadatak slijetanja na [[Mjesec]], kao i testiranje samog mjesečevog modula u uvjetima mjesečeve orbite i okoliša. Može se reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno slijetanje na Mjesec u misiji Apollo 11. [[22. svibnja]] [[1969.]] [[Thomas Stafford]] i [[Eugene Andrew Cernan]] ušli su u mjesečev modul te aktivirali potisnike kako bi ga odvojili od zapovjednog modula što je uspješno učinjeno pa se mjesečev modul našao u [[Mjesec|mjesečevoj]] [[Orbita|orbiti]] što je omogućilo da se približe Mjesecu na do tada najbližu točku od 8,9 km iznad površine. Svi sustavi na mjesečevog modula tijekom samostalnog leta bili testirani uključujući komunikacijske uređaje, pogon, kontrolne uređaje i [[radar]]. Mjesečev i zapovjedni modul spojili su se [[23. svibnja]] nakon 8 sati razdvojenosti i 31 orbite oko Mjeseca. Svi sustavi na letjelici funkcionirali su dobro izuzev sustava za automatsko navođenje mjesečevog modula. Posada je tijekom leta načinila detaljne fotografije te uputila izravne televizijske snimke mjesečeve površine koje su viđene diljem svijeta. Zapovjedni modul iz ove misije nalazi se u Muzeju znanosti u [[London]]u. ===Apollo 11=== {{glavni|Apollo 11}} Posada: [[Neil Armstrong]] (zapovjednik), [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Buzz Aldrin]]. [[Datoteka:Apollo 11 Lunar Lander - 5927 NASA.jpg|mini|250px|'''Mjesečev modul Apolla 11 na površini Mjeseca''']] Letjelica Apollo 11 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[16. srpnja]] [[1969.]] Ova misija je bila najslavnija misija programa Apollo koja je prva imala zadatak sletjeti na površinu [[Mjesec]]a, nakon izvršenog zadatka uzletjeti i sigurno vratiti ljudsku posadu nazad na Zemlju. Letjelica je nakon 76 sati od lansiranja ušla u Mjesečevu [[Orbita|orbitu]]. Nakon odmora [[Neil Armstrong]] i [[Buzz Aldrin]] ušli su u mjesečev modul kako bi ga pripremili za put prema i slijetanje na [[Mjesec|mjesečevu]] površinu. Nakon priprema mjesečev modul s dva astronauta odvojio se od zapovjednog i servisnog modula te krenuo prema [[Mjesec]]u. Mjesečev modul sletio je na površinu Mjeseca, na područje Mora mira, [[20. srpnja]] [[1969.]] u 20,17 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]]. Sletjevši, astronauti su pojeli svoj prvi obrok na Mjesecu te odlučili započeti operacije na površini prije nego što je to planirano. Tijekom iskrcavanja na površinu [[21. srpnja]] u 2,56 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] mjesečev modul je s površine Mjeseca slao živu televizijsku snimku. {{Zvuk|Pouso_da_Apollo_11_na_Lua.ogg|Konverzacija posade mjesečevog modula Apolla 11 s Houstonom prilikom slijetanja}} [[Datoteka:Apollo 11. Television clip of Buzz descending the ladder and stepping onto the moon, 1094228.ogv|mini|desno|Buzz Aldrin silazi na Mjesec]] [[Neil Armstrong]] je u tim povijesnim trenucima izgovorio čuvenu rečenicu ''"ovo je mali korak za čovjeka ali divovski skok za čovječanstvo"''. [[Buzz Aldrin]] se nedugo nakon toga također pojavio te pješice prešao preko Mjesečeve površine. Tom je prilikom skupljeno preko 23 kilograma materijala s površine Mjeseca koje je kasnije bilo predmet analiza na Zemlji. Nakon završenog zadatka posada je u 17,54 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] ušla u mjesečev modul te se uspješno odvojila od površine Mjeseca. {{Zvuk|Frase_de_Neil_Armstrong.ogg|Neil Armstrong: "Ovo je mali korak za čovjeka ali divovski skok za čovječanstvo"}} Nakon uspješnog uspona i ulaska u mjesečevu orbitu mjesečev modul je pristao uz zapovjedni i servisni modul te je cjelokupna letjelica usmjerena ka Zemlji. Dana [[24. srpnja]] letjelica je uspješno sletjela na Zemlju na [[atol]] Johnston u blizini [[Havaji|Havaja]] gdje ih je pokupio [[SAD|američki]] ratni brod. Ovim uspjehom Apolla 11 cilj koji je bio zacrtan programom Apollo bio je postignut. Cjelokupne [[Sjedinjene Američke Države]] posadu Apolla 11 dočekale su kao heroje. ===Apollo 12=== {{glavni|Apollo 12}} Posada: [[Pete Conrad]] (zapovjednik), [[Richard F. Gordon, Jr.]] i [[Alan Bean]]. [[Datoteka:Apollo 12 luogo allunaggio.jpg|mini|600px|'''Mjesečev modul Apolla 12 na površini Mjeseca''']] Apollo 12 je imao zadaću da se posveti znanstvenom istraživanju [[Mjesec]]a skupljajući uzorke unutar pola kilometra od mjesta slijetanja mjesečevog modula. Letjelica Apollo 12 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[14. studenog]] [[1969.]] Nakon što je letjelica ušla u [[Mjesec|mjesečevu]] orbitu astronauti [[Pete Conrad]] i [[Alan Bean]] ušli su u mjesečev modul koji se ubrzo odvojio od zapovjednog modula u kojem je ostao [[Richard F. Gordon, Jr.]] Dana [[19. studenog]] [[1969.]] Mjesečev modul sletio je oko 120 kilometara (75 milja) jugoistočno od kratera Lansberg. Tijekom dviju šetnji po Mjesecu koje su ukupno trajale 7 sati i 45 minuta astronauti su skupljali uzorke s mjesečeva tla kao i [[Geologija|geološki]] važne uzorke dobivene bušenjem tla. Astronauti su također u aluminijsku foliju uhvatili uzorke [[Sunčev vjetar|solarnog vjetra]], te snimili mnogo fotografija mjesečeve površine. Nakon leta nazad letjelica je uspješno sletjela na Zemlju dana [[24. studenog]] [[1969.]] u 20,58 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]]. ===Apollo 13=== {{glavni|Apollo 13}} Posada: [[James A. Lovell]] (zapovjednik), [[John L. Swigert]] i [[Fred W. Haise]] [[Datoteka:Apollo 13 Service Module - AS13-59-8500.jpg|mini|200px|'''Servisni modul Apolla 13 nakon havarije''']] Apollo 13 je bila prva misija na kojoj su se pojavili određeni problemi koji su, na sreću po astronaute, uspješno prebrođeni, no misija nije ispunila zadani zadatak. Letjelica Apollo 13 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[11. travnja]] [[1970.]] Trebala je biti upućena sa [[Zemlja|Zemlje]] prema [[Mjesec|mjesečevoj]] regiji Fra Mauro. Tijekom prvih 46 sati leta letjelica je bila u dobrom stanju. No devet sati kasnije spremnik s [[kisik]]om na servisnom modulu je eksplodirao što je prekinulo dotok zraka, [[Električna energija|električne energije]], svjetla i vode u letjelicu, sve to na udaljenosti od 321.869 kilometara od Zemlje. Zapovjednik [[James Lovell]] zamijetio je istjecanje plinova u svemir a u letjelici se počelo teško disati, pa je zapovijeđena promjena plana i okretanje letjelice prema Zemlji. Kako je sustav za navigaciju također bio u kvaru posada se morala orijentirati prema [[Sunce|Suncu]], a ujedno se morala brinuti kako bi očuvala zalihe kisika i hrane za put prema nazad. Unutrašnjost letjelice se ohladila pa se posada povukla u mjesečev modul, te je čitava kompozicija nakon okreta oko mjeseca ubrzana djelovanjem mjesečeve gravitacije krenula natrag prema zemlji, te su pri ulasku u zemljinu atmosferu odbačeni servisni i mjesečev modul. Prije toga se posada vratila u zapovjedni modul koji je jedini bio predviđen za povratak na zemlju. Nakon svih nastalih problema ovako osakaćena letjelica je ipak uspjela prevaliti put pa se posada uspješno dana [[17. travnja]] [[1970.]] u 18:07 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] spustila u [[Tihi ocean]] skoro četiri dana nakon eksplozije. ===Apollo 14=== {{glavni|Apollo 14}} [[Datoteka:Ap14 flag.ogv|mini|Posada Apolla 14 razvija američku zastavu na Mjesecu]] [[Datoteka:Apollo 14 Shepard.jpg|mini|250px|'''[[Alan Shepard]] drži [[SAD|američku]] zastavu na mjesečevoj površini''']] Posada: [[Alan Shepard]] (zapovjednik) [[Stuart Roosa]] i [[Edgar Mitchell]] Letjelica Apollo 14 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[31. siječnja]] [[1971.]] Planirano mjesto za pristajanje na [[Mjesec|mjesečevoj]] površini bila je regija Fra Mauro koja je bila predviđena za slijetanje i u prethodnoj misiji Apolla. Ta mjesečeva regija odabrana je iz razloga što su na njoj najvidljivija razna [[Geologija|geološka]] oblikovanja mjesečeve površine poznata kao Fra Mauro formacije. Samo mjesto slijetanja bilo je vrlo blizu onog mjesta koje je bilo predviđeno za slijetanje Apolla 13. Letjelica je na površinu [[Mjesec]]a pristala [[5. veljače]] [[1971.]] U mjesečevom modulu su bili zapovjednik [[Alan Shepard]] i astronaut [[Edgar Mitchell]] koji su na [[Mjesec]]u izvršili razne površinske eksperimente što im je bilo olakšano uvođenjem transportera opreme koji je bio novost u odnosu na misiju Apollo 13. Astronauti su na Mjesecu proveli ukupno 9 sati i 21 minutu. Zanimljivost je da netom nakon što je završio svoju mjesečevu šetnju, zapovjednik [[Alan Shepard]] bio prva osoba koja je na mjesečevoj površini udarila lopticu za [[golf]]. Nakon uspješnog uspinjanja u [[Mjesec|mjesečevu]] [[Orbita|orbitu]] mjesečev modul se spojio sa zapovjednim modulom. Letjelica je usmjerena ka Zemlji te se na nju uspješno spustila [[9. veljače]] [[1971.]] ===Apollo 15=== {{glavni|Apollo 15}} Posada: [[David Scott]] (zapovjednik), [[Alfred Worden]] i [[James Irwin]]. [[Datoteka:NASA Apollo 17 Lunar Roving Vehicle.jpg|mini|250px|'''Mjesečevo vozilo''']] Letjelica Apollo 15 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[26. srpnja]] [[1971.]] Apollo 15 je bio misija koja je prva imala mogućnost da na [[Mjesec]]u vrši razna ispitivanja u dužem vremenskom periodu zbog svoje poboljšane i naprednije opreme i instrumenata ali i zbog količine opreme koja je ponešena na [[Mjesec]]. U funkciju je prvi puta stavljeno 40.000.000 [[Američki dolar|$]] vrijedno vozilo za kretanje po Mjesecu koje je moglo doseći brzinu od 16 [[km/h]] površinom Mjeseca. Apollo 15 je bila prva u nizu od tri naprednije misije koje su planirane Apollo programom. Mjesečev modul Apolla 15 je na [[Mjesec]] sletio [[30. srpnja]] [[1971.]] Primarni znanstveni ciljevi ove misije bili su promatranje mjesečeve površine, uzimanje uzoraka s površine i njihov pregled kao o promatranje površinskih obličja na unaprijed odabranom području Hadley-Apeninske regije. Posada je obavila tri šetnje po [[Mjesec]]u ukupnog trajanja 18 sati i 33 minute. Prvi puta je tijekom uzlijetanja mjesečevog modula s površine Mjeseca odaslana direktna [[Televizija|televizijska]] snimka uzlijetanja te je snimljena šetnja koju je [[James Irwin]] obavio u svemirskom prostoru. Letjelica se uspješno spustila na Zemlju [[7. kolovoza]] [[1971.]] u blizini [[Havaji|Havaja]]. ===Apollo 16=== {{glavni|Apollo 16}} [[Datoteka:Ap16_rover.ogg|mini|Mjesečevo vozilo]] Posada: [[John W. Young]] (zapovjednik), [[Thomas K. Mattingly]] i [[Charles Duke Jr.]] Letjelica Apollo 16 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[16. travnja]] [[1972.]] Posada je uspješno letjelicu dovela na [[Mjesec]] te je tijekom boravka na njemu obavila puno zanimljivih eksperimenata i uzela mnogo uzoraka tla. Naročito su bili zanimljivi uzorci tla s ruba jednog kratera koji je nastao udarom [[meteor]]a. Na [[Mjesec|mjesečevoj]] površini su [[John W. Young]] i [[Charles Duke Jr.]] obavili tri šetnje u ukupnom trajanju od 20 sati i 17 minuta. Sveukupno njih dvojica su na [[Mjesec]]u proveli 71 sat. Nakon obavljenog zadatka mjesečev modul uspješno se odvojio od mjesečeve površine i spojio sa zapovjednim modulom. Kad se letjelica našla u orbiti oko mjeseca posada je otkrila kvar na motoru zapovjednog modula. Stoga je zapovjedni modul otpušten, a nastavak puta je prošao bez njega. Letjelica je na Zemlju uspješno sletjela [[27. travnja]] [[1972.]] u blizini [[Uskršnji otok|Uskršnjeg otoka]] u [[Tihi ocean|Tihom Oceanu]]. ===Apollo 17=== {{glavni|Apollo 17}} [[Datoteka:Ap17 strolling.ogv|mini|Posada Apolla 17 u šetnji Mjesecom]] [[Datoteka:Apollo_17_Night_Launch_-_GPN-2000-001150.jpg|mini|250px|'''Noćno uzlijetanje Apolla 17''']] Posada: [[Eugene Cernan]] (zapovjednik), [[Ronald Evans]] i [[Harrison Schmitt]]. Prva faza intenzivnog ljudskog istraživanja [[Mjesec]]a završila je s misijom Apollo 17. Mnoga znanstvena pitanja u vezi Mjeseca bila su odgovorena tijekom intenzivnog istraživanja koje su učinile misije Apollo. Ova misija imala je zadaću samo produbiti dosadašnja saznanja i opažanja. Letjelica Apollo 17 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[7. prosinca]] [[1972.]] Temeljni cilj misije bio je uzeti i istražiti uzorke stijenja s uzvišenja te izvršiti [[Geologija|geološka]] istraživanja uzoraka. Zapovjednik [[Eugene Cernan]] i astronaut [[Harrison Schmitt]], koji je bio profesionalni geolog, obavili su tri šetnje po [[Mjesec]]u u ukupnom trajanju od 22 sata i 2 minuta. Ekipa je osim površinskih istraživanja i opažanja obavila i cijeli niz [[orbita]]lnih opažanja i snimanja. Tijekom jedne vožnje mjesečevo vozilo doživjelo je prvi sudar i oštećenja. Nakon završenih istraživanja mjesečev modul uspješno je uzletio s mjesečeve površine te se, spojivši se s ostatkom letjelice, uputio prema Zemlji. Letjelica je na Zemlju uspješno sletjela [[19. prosinca]] [[1972.]] ===Otkazane misije Apollo=== Nakon misije Apollo 17 otkazane su još tri misije i to: Apollo 18, Apollo 19 i Apollo 20 i to zbog smanjenja proračuna namijenjenog daljnjem istraživanju Mjeseca. ==Osporavanja i teorija zavjere== {{glavni|Teorije zavjere o slijetanju na Mjesec}} U vezi programa Apollo postoje teorije zavjere prema kojima je NASA lažirala slijetanja na Mjesec kako bi pobijedila SSSR u svemirskoj utrci. ==Značenje programa Apollo za dalji razvoj svemirske tehonologije== [[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|mini|250px|'''Fotografija Zemlje snimljena iz Apolla 17''']] Kako su nakon misije Apollo 17 drastično smanjena novčana sredstva namijenjena daljem istraživanju [[Mjesec]]a proizvedene rakete Saturn V iskorištene su za ostvarivanje svemirskog programa [[Skylab]], a ostali primjerci rakete postali su muzejski izlošci. Sljedeća generacija svemirskih brodova nazvanih [[Orion (letjelica)|Orion]], koju [[NASA]] trenutačno razvija kao zamjenu za Space Shuttleove, uvelike je inspirirana letjelicama Apollo. Čak će se za pogon gornjeg stupnja rakete-nosača koristi raketni motor J-2X, redizajnirana verzija motora J-2 koji se koristio na raketama Saturn. Jedna od bitnih razlika je što će se letjelice Orion prizemljivati na kopnu za razliku od Apolla koji se prizemljivao na moru. Nadalje, razlika će biti i u tome što će mjesečev modul na Orionu biti posebno lansiran sa Zemlje te će se u [[Zemlja|zemljinoj]] [[Orbita|orbiti]] spojiti s ostatkom letjelice, na [[Mjesec]] će sletjeti u polarnoj regiji a ne kao Apollo u [[ekvator]]ijalnom dijelu Mjeseca, a umjesto da jedan astronaut ostane u letjelici u orbiti oko mjeseca dok se ostali spuštaju na mjesec, kompletna posada će se spustiti na mjesec dok će letjelica Orion bespilotno kružiti u orbiti oko mjeseca. Apollo program stimulirao je razvoj mnogih područja [[Tehnologija|tehnologije]]. [[Računalo]] koje je bilo namijenjeno navođenju misija Apollo kasnije je iskorišteno u razvoju [[Nuklearno oružje|nuklearnih]] projektila ''Minuteman'', a također i kao začetak istraživanja i razvoja [[mikroprocesor]]a. Računalom upravljani stroj koji je izrađivao komponente za letjelice Apollo našao je svoju primjenu pri preciznoj izradi komponenti u raznim područjima tehnologije. [[Fotografija|Fotografije]] i [[televizija|televizijske]] snimke koje su misije Apollo poslale na [[Zemlja|Zemlju]], uvelike su promijenile poimanje Zemlje i [[Mjesec]]a kod čovječanstva koje je shvatilo koliko je naša planeta mala i krhka u [[svemir]]u i koliko je njezino očuvanje bitno i presudno za našu budućnost. Snimke su dovele do razmaha znanstveno-fantastične literature i [[film]]a te kod mnogih znanstvenika i umjetnika otvorile prostor novih spoznaja koje će jednom u budućnosti dovesti do čovjekovih novih koraka u svemir i kolonizacije novih svjetova. == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{Commons|Project Apollo}} *http://www.nasm.si.edu/collections/imagery/Apollo/apollo.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731231101/http://www.nasm.si.edu/collections/imagery/apollo/apollo.htm |date=31. srpnja 2008. }} *http://www.lpi.usra.edu/expmoon/apollo_landings.html *http://science.ksc.nasa.gov/history/apollo/apollo.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050213035933/http://science.ksc.nasa.gov/history/apollo/apollo.html |date=13. veljače 2005. }} *http://www.apolloarchive.com/apollo_gallery.html {{NASA}} {{SAD}} [[Kategorija:Astronautika u SAD-u]] [[Kategorija:NASA]] [[Kategorija:Američki program istraživanja Mjeseca]] [[Kategorija:Povijest SAD-a (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Američki svemirski programi s ljudskom posadom]] r7dem7jgxswijt8i92b8oyoa39tl22r 0 80204 7469044 7363288 2026-05-26T15:15:21Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Whitesnake|Whitesnake]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469044 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Steve Vai | Img = Steve Vai, 3-Majówka 2023 08.jpg | Img_capt = Steve Vai, 2023 | Img_size = | Landscape = | Background = instrumentalist | Rodno_ime = Steve Vai | Pseudonim = Steven Siro Vai | Rođenje = [[6. lipnja]] [[1960.]] | Mjesto rođenja = [[New York]], [[SAD]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[električna gitara|gitara]], [[pjevanje|vokali]], [[Bas gitara]], [[Klavijature]] | Žanr = [[instrumentalni rock]], [[hard rock]], [[heavy metal]] | Zanimanje = [[glazbenik]], [[skladatelj]], [[producent]], [[glumac]] | Djelatno_razdoblje = 1980. - traje | Producentska_kuća = Epic Records | Angažman = [[David Lee Roth]], [[Whitesnake]], Alcatrazz, [[Frank Zappa]], [[G3 (turneja)|G3]] | URL = [http://www.vai.com/ Službene stranice] | nagrade = Grammy pobjednik | Značajni instrumenti = Ibanez JEM<br />Ibanez Universe }} '''Steven Siro Vai''' ([[Carle Place]], [[New York (savezna država)|New York]], [[6. lipnja]] [[1960.]]), [[SAD|američki]] instrumentalni [[rock]] [[električna gitara|gitarist]], [[skladatelj]], [[pjevač]], [[producent]] i [[glumac]]. Gitaru je počeo svirati kao srednjoškolac, a učitelj mu je bio [[Joe Satriani]]. Nakon završene srednje škole seli se u [[Boston]] i tamo studira glazbenu akademiju. Potom seli u [[Los Angeles]] gdje bude zapažen od [[Frank Zappa|Franka Zappe]]. [[1980.]] godine pridružuje se Zappinom sastavu i počinje svoju profesionalnu karijeru. Svoju gitarsku solo karijeru započinje [[1984.]] godine u kojoj je do [[2008.]] godine objavio 13 solo [[album]]a. U svojoj glazbenoj karijeri svirao je s mnogim glazbenicima i sastavima poput [[Alcatrazz]]a, [[David Lee Roth|Davida Lee Rotha]] i [[Whitesnake]]a. Redoviti je član na koncertnoj turneji [[G3 (turneja)|G3]], gdje uz Joea Satriania svira s raznim glazbenicima. == Frank Zappa == Sa Zappom snima albume [[Tinsel Town Rebellion]] i [[You Are What You Is]] [[1981.]] godine, a zatim su uslijedili [[Ship Arriving Too Late]] [[1982.]] g., [[The Man From Utopia]] [[1983.]] g., [[Them or Us]] i [[Thing Fish]] [[1984.]] g., nakon čega je odlučio pokrenuti solo karijeru. Godine [[1984.]] seli u [[Kalifornija|Kaliforniju]], snima dva solo albuma [[Flex-Able]] i [[Flex-Able Leftovers]], gdje još jednom dokazuje svoj talent. Iste godine mijenja gitaristu [[Yngwie Malmsteen]]a u grupi ''Alcatrazz'' i godine [[1985.]] s njima snima album [[Disturbing the Peace]]. == David Lee Roth == Kasnije [[1985.]] g. na poziv prijatelja basista [[Billy Sheehana]] odlazi s [[David Lee Roth|Davidom Lee Rothom]] koji se razdvojio od [[Van Halen]]a. Sastav tada čine članovi: # [[David Lee Roth]] - [[pjevanje|Vokal]] # Steve Vai - [[električna gitara|Gitarist]] # [[Billy Sheehan]] - [[bas-gitara|Bas]], prateći vokali # [[Gregg Bissonette]] - [[bubnjevi|Bubnjevi]] # Jeff Bova - [[sintisajzer|Klavijature]] # Jesse Harms - Klavijature S Davidom Lee Rothom snima multi-platinaste albume [[Eat'em And Smile]] i [[Skyscraper]]. Ovaj sastav zabilježio je veliki uspjeh na tadašnjoj rock sceni. Steve Vai postaje svjetski poznati i priznati gitarist. [[1988.]]g. od tvrtke ''Ibanez'' dobiva gitaru sa svojom etiketom, ''Jem 777''. Godine [[1989.]] s britanskom grupom [[Whitesnake]] snima jedini album pod nazivom [[Slip of the Tongue]]. == Solo karijera i projekt G3 == Nakon burnih turneja odlučio je vratiti se solo karijeri te [[1990.]] g. izdaje solo album [[Passion and Warfare]]. Album je zabilježio veliki uspjeh. Godine [[1994.]] dobiva nagradu [[Grammy]] za pjesmu "Sofa" s albuma Franka Zappe "Zappa's Universe". Vai se okrenuo instrumentalima te je izdao [[1995.]] godine ''EP'' album, [[Alien Love Secrets]] koji povezuje njegov rad u proteklih deset godina i izlazi usred snimanja punog albuma [[Fire Garden]]. Godine [[1996.]] nastavlja sa solo albumima pa izdaje 80 minutni [[CD]] ''Fire Garden'', a [[1998.]] reizdanje njegovog drugog solo albuma s dodatnim pjesmama [[Flex-Able Leftovers]] te [[1999.]] izdaje [[The Ultra Zone]]. [[2000.]] izdaje svoj prvi kompilacijski album pod nazivom [[The Seventh Song]] a [[2001.]] izdaje dvostruki ''live'' album s turneje 2000-te koji se zove [[Alive in an Ultra World]]. Zanimljivost s tog albuma je da je svaka pjesma snimljena iz drugog grada. Godine 2002. izdaje album filmske glazbe [[The Elusive Light and Sound, volume 1]] s 40 pjesama koje je snimio u filmovima ''[[Crossroads (1986.)|Crossroads]]'' i ''[[Bill & Ted's Bogus Journey (1991.)|Bill & Ted's Bogus Journey]]''. Dvostruki kompilacijski album [[The Infinite Steve Vai: An Anthology]] izlazi [[2003.]] gdje su razni hitovi s albuma: Fire Garden, Passion and Warfare, Alien Love Secrets i The Ultra Zone. Na oduševljenje svoje ogromne publike nakon šest godina, [[2005.]] izdaje album s novim pjesmama pod nazivom [[Real Illusions: Reflections]]. Steve Vai i Joe Satriani 1996. pokreću projekt [[G3 (turneja)|G3]]. Na turnejama po svijetu stalno mijenjaju trećeg glazbenika, no uvijek su to ljudi koji su i sami vrhunski svirači: [[Yngwie Malmsteen]], [[John Petrucci]], Robert Fripp, [[Eric Johnson]], Kenny Wayne Shepherd, Paul Gilbert, Uli Jon Roth, Michael Schenker, Adrian Legg i specijalni gosti Steve Lukather, Steve Morse i bubnjar Mike Portnoy. Godine 1997. izlazi ''live'' album naziva [[G3: Live in Concert]] na kojem sviraju Joe Satriani, Eric Johnson, Steve Vai s turneje po [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. [[G3: Rockin' in the Free World]] naziv je ''live'' albuma koji izlazi godine [[2004.]] i na njemu sviraju Joe Satriani, Steve Vai, Yngwie Malmsteen, a godine [[2005.]] ''live'' album [[G3: Live in Tokyo]] na kojem sviraju Joe Satriani, Steve Vai, John Petrucci na turneji po [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] i [[Japan]]u. === Glazbeni stil === [[Datoteka:SteveVai 1.jpg|mini|desno|250px|Steve Vai]] Steve Vai u svom prepoznatljivom stilu pretežno svira [[Rock|''rock'']] i [[Heavy metal|''rock metal'']] ali pridonosi i drugim stilovima glazbe. Svira s mnogim glazbenicima širom svijeta i uklapa se u svaki stil njihove glazbe. Izvrsno izvodi tehniku ''[[tapping]]'' gdje koristi jedno-ručnu i dvo-ručnu metodu. Duhovit i mršav, veliki je tehničar sviranja gitare i znalac glazbene teorije pa mu se između ostalog pripisuje da je oživio stil sviranja na 7 žičanoj gitari (''7-string guitar''). == Povijest sastava - ne uključuje gostovanja == * Frank Zappa (1980. – 1982.) * Steve Vai (1982. – 1984.) * Alcatrazz (1985.) * David Lee Roth (1985. – 1986.) * Public Image Ltd. (1985. – 1986.) * Frank Zappa (1986.) * David Lee Roth (1987. – 1988.) * Whitesnake (1988. – 1990.) * Solo (1989.- ) * Ozzy Osbourne (1995.) ===Aktualni članovi pratećeg sastava=== * '''Steve Vai''' - [[pjevanje|vokal]], [[električna gitara|prva gitara]] * [[Dave Weiner]] - ritam gitara * [[Tony MacAlpine]] - [[klavijature]], gitara * [[Billy Sheehan]] - vokal, [[bas-gitara]] * [[Jeremy Colson]] - [[bubnjevi]], [[udaraljke]] == Diskografija == === Solo albumi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv albuma |- |align=center | 1984. |[[Flex-Able]] |- |align=center | 1984. |[[Flex-Able Leftovers]] |- |align=center | 1990. |[[Passion and Warfare]] |- |align=center | 1993. |[[Sex and Religion]] |- |align=center | 1995. |[[Alien Love Secrets]] |- |align=center | 1996. |[[Fire Garden]] |- |align=center | 1999. |[[The Ultra Zone]] |- |align=center | 2000. |[[The Seventh Song]] |- |align=center | 2001. |[[Alive in an Ultra World]] |- |align=center | 2002. |[[The Elusive Light and Sound, volume 1]] |- |align=center | 2003. |[[The Infinite Steve Vai: An Anthology]] |- |align=center | 2005. |[[Real Illusions: Reflections]] |- |align=center | 2012. |The Story of Light |- |align=center | 2016. |Modern Primitive |- |align=center | 2022. |Inviolate |- |} === Projekti s raznim glazbenicima === {| class="wikitable" !Godina !Glazbenik ili grupa !Album |- | align=center | 1985. | [[Heresy (sastav)|Heresy]] | "At The Door" |- | align=center | 1985. | Alcatrazz | "Disturbing the Peace" |- | align=center | 1985. | Public Image Ltd. | "Album (album)" |- | align=center | 1986. | Bob Harris | "The Great Nostalgia" |- | align=center | 1986. | Shankar & Caroline | "The Epidemics" |- | align=center | 1986. | [[David Lee Roth]] | "[[Eat'em And Smile]]" |- | align=center | 1986. | [[David Lee Roth]] | "Sonrisa Salvaje" |- | align=center | 1986. | Randy Coven | "Funk Me Tender" |- | align=center | 1986. | Western Vacation | "Western Vacation" |- | align=center | 1988. | [[David Lee Roth]] | "[[Skyscraper]]" |- | align=center | 1989. | [[Whitesnake]] | "[[Slip of the Tongue]]" |- | align=center | 1990. | Rebecca | "The Best of Dreams" |- | align=center | 1991. | [[Alice Cooper]] | "[[Hey Stoopid]]" |- | align=center | 1994. | [[Whitesnake]] | "Greatest Hits" |- | align=center | 1995. | [[Ozzy Osbourne]] | "Ozzmosis" |- | align=center | 1996. | Wild Style (sastav) | "Cryin'" |- | align=center | 1997. | Munetaka Higuchi with Dream Castle | "Free World (album)" |- | align=center | 1997. | [[Joe Satriani]] / [[Eric Johnson]] / Steve Vai | "[[G3: Live in Concert]]" |- | align=center | 1997. | [[David Lee Roth]] | "The Best of David Lee Roth" |- | align=center | 1998. | Gregg Bissonette | "Gregg Bissonette" |- | align=center | 1998. | Al Di Meola | "The Infinite Desire" |- | align=center | 1999. | Joe Jackson (musician) | "Symphony No. 1" |- | align=center | 2000. | [[Whitesnake]] | "The Back to Black Collection" |- | align=center | 2000. | Gregg Bissonette | "Submarine (album)" |- | align=center | 2000. | Thana Harris | "Thanatopsis" |- | align=center | 2001. | Robin DiMaggio | "Blue Planet" |- | align=center | 2001. | [[Billy Sheehan]] | "Compression (album)" |- | align=center | 2002. | Tak Matsumoto | "華 [Hana]" |- | align=center | 2003. | Surinder Sandhu | "Saurang Orchestra" |- | align=center | 2003. | Eric Sardinas | "Black Pearls" |- | align=center | 2003. | Steve Lukather & Friends | "SantaMental" |- | align=center | 2003. | Glenn Hughes and Joe Lynn Turner | "HTP2" |- | align=center | 2003. | Shankar & Gingger | "One In A Million" |- | align=center | 2003. | Yardbirds | "Birdland" |- | align=center | 2004. | [[Joe Satriani]], Steve Vai, [[Yngwie Malmsteen]] | "[[G3]] ''Live - *Rockin' In The Free World" |- | align=center | 2004. | Motörhead | "Inferno (album)" |- | align=center | 2004. | Bob Carpenter | "The Sun, The Moon, The Stars" |- | align=center | 2004. | Mike Keneally | Vai: Piano Reductions, Vol. 1 |- | align=center | 2005. | John Lowery|John 5 | "Songs for Sanity" |- | align=center | 2005. | Dave Weiner | "Live at Astoria DVD" |- | align=center | 2005. | [[Joe Satriani]], Steve Vai, [[John Petrucci]] | "[[G3]] ''Live in Tokyo" |- | align=center | 2006. | The Devin Townsend Band | "Synchestra" |- | align=center | 2006. | Marty Friedman | "Loudspeaker (album)" |- | align=center | 2006. | Meat Loaf | "Bat Out of Hell III: The Monster is Loose" |- |} == Osobni život == [[Datoteka:SteveVaiJan2007 Draven.jpg|mini|desno|250px|Steve Vai, [[siječanj]] [[2007.]]]] Steve Vai, oženio se s [[glazbenik|glazbenicom]] Pia Maiocco, jedna od osnivačica sastava "Vixen", koji je ostao zapažen po glazbenom djelovanju u [[film]]u [http://www.imdb.com/title/tt0087385/ ''Hardbodies'']. Vai i Maiocco imaju dvoje djece, Julian Angel i Fire. U slobodno vrijeme, Vai uživa baveći se [[pčelarstvo]]m i držeći se točne procedure dobivanja meda kojeg prodaje u njegovoj "Make a Noise" zakladi.<ref>[http://www.vai.com/MANF/index.html. ''vai.com'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Make A Noise Foundation</ref> == Nagrade i nominacije == * [[Grammys]] 2006. ''Najbolja rock instrumentalna izvedba'' za skladbu "Lotus Feet" &mdash; Pobijedio Les Paul & Friends's sa skladbom "69 Freedom Special" * [[Grammys]] 2008. ''Najbolja rock instrumentalna izvedba'' za skladbu "The Attitude Song" &mdash; Pobijedio [[Bruce Springsteen]] sa skladbom "Once Upon a Time in the West" == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vai.com Službene stranice Stevea Vaia] * [http://www.myspace.com/stevevai Steve Vai na MySpace] * [http://www.myspace.com/g3live Myspace: G3] {{Steve Vai}} {{GLAVNIRASPORED:Vai, Steve}} [[Kategorija:Američki rock-glazbenici]] [[Kategorija:Američki gitaristi heavy metala]] [[Kategorija:Američki gitaristi]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]] [[Kategorija:Životopisi, New York]] [[Kategorija:Whitesnake]] acuwnuv2cv2xyh7j7lvd0dt5l9xvlcm 0 83368 7469039 7467624 2026-05-26T15:10:23Z Cybermb 1634 /* Vanjske poveznice */ 7469039 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Whitesnake (album)|Whitesnake]]|album iz 1987.}} {{Glazbenik | Ime = Whitesnake | Img = Whitesnake_-_Wacken_Open_Air_2016-AL1161.jpg | Img_capt = Whitesnake na Wacken Open Air festivalu 2016. godine. | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Leeds]], [[Engleska]] | Prebivalište = | Žanr = [[hard rock]], [[blues rock]], [[glam metal]], [[heavy metal]], | Djelatno_razdoblje = 1978. – 1990., 1994., 1997., 2003. – 2025. | Producentska_kuća = United Artists, EMI, Geffen Records | Angažman = | URL = [http://www.whitesnake.com/ Službena stranica sastava] | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = [[David Coverdale]]<br>Neil Murray<br>Micky Moody<br>Bernie Marsden<br>Dave Dowle<br>Jon Lord<br>Ian Paice<br>Cozy Powell<br>Mel Galley<br>Colin Hodgkinson<br>John Sykes<br>Aynsley Dunbar<br>Adrian Vandenberg<br>Tommy Aldridge<br>Rudy Sarzo<br>Vivian Campbell<br>Steve Vai<br>Warren DeMartini<br>Denny Carmassi<br>Paul Mirkovich<br>Brett Tuggle<br>Guy Pratt<br>Derek Hilland<br>Steve Farris<br>Tony Franklin<br>Reb Beach<br>Doug Aldrich<br>Marco Mendoza<br>Brian Tichy<br>Uriah Duffy<br>Timothy Drury<br>Chris Frazier<br>Michael Devin<br>Joel Hoekstra<br>Michelle Luppi<br>[[Dino Jelusić|Dino Jelusić (ili Jelusick)]]<br>Tanya O'Callaghan | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Whitesnake''' je bila britanska [[hard rock]] grupa koju je 1978. osnovao [[David Coverdale]] nakon odlaska iz grupe Deep Purple. Najveći komercijalni uspjeh postižu tijekom 80-ih nizom hitova poput "Here I Go Again", "Is This Love", "Fool For Your Loving", "Still Of The Night", itd. == Povijest == Grupu Whitesnake godine [[1977.]] formira, tada već bivši vođa grupe Deep Purple, David Coverdale. Grupu su vremenom činili članovi: Jon Lord, [[Ian Paice]], Cozy Powell, Neil Murray, Bernie Marsden, Micky Moody, John Sykes, Adrian Vandenberg, Vivian Campbell, Tommy Aldridge i [[Steve Vai]]. Isprva vrlo popularni u [[europa|Europi]], albumom ''Whitesnake'' iz [[1987.]] postigli su velik uspjeh i u [[SAD|SAD-u]]. ===(1977. – 1981.)=== U periodu [[1977.]] do [[1981.]] snimaju pet albuma gdje im je primarna glazba blues rock.<br> Prvi album izlazi [[1978.]] pod imenom ''[[Snakebite]]'' kao [[EP]] i na njemu se nalazi osam pjesma u dvije produkcije. Pjesme od broja 1 - 4: "Come On", "Bloody Mary", "Ain't No Love in the Heart of the City" i "Steal Away", izlaze u produkciji Martina Bircha a pjesme od broja 5 do 8 "Keep On Giving", "Me Love", "Queen of Hearts", "Only My Soul" i "Breakdown" u produkciji Rogera Glovera. [[Datoteka:Snakebite.jpg‎|mini|lijevo|''[[Snakebite]]'', 1978.]] Grupu tada čine: * David Coverdale – [[pjevanje|vokal]] * Micky Moody – [[električna gitara|gitara]] * Bernie Marsden – gitara * Neil Murray – [[bas-gitara]] * Dave Dowle – [[bubnjevi]] * Tim Hinkley – [[klavir]] * Alan Spenner – bas-gitara * Tony Newman – bubnjevi * Lee Brilleaux – [[harmonika]] * Roger Glover – [[klarinet]] * Graham Preskett - [[violina]] Iste godine izdaju album ''[[Trouble]]''. U mjesecu listopadu [[1979.]] godine izdaju svoj treći album ''[[Lovehunter]]''. Grupu tada napušta bubnjar Dave Dowle a umjesto njega dolazi Ian Paice<br> Godine [[1980.]] u mjesecu lipnju izlazi album ''[[Ready an' Willing]]'', a godine [[1981.]] album ''[[Come an' Get It]]''. Postavu banda na njemu kao i na prethodnom albumu tada čine:<br> *David Coverdale – vokal *Micky Moody – gitara *Bernie Marsden – gitara *Jon Lord – [[sintisajzer|klavijature]] *Neil Murray – bas-gitara *Ian Paice – bubnjevi ===(1982. – 1986.)=== [[Datoteka:SlideItIn_Whitesnake_cover.jpg|mini|''[[Slide It In]]'', 1984.]] S albumom ''[[Saints & Sinners]]'' snimljenim [[1982.]] godine, bilježe prvi veći uspjeh, ali dolazi i do većeg raspada grupe. Između ostalog grupu napuštaju gitarista Bernie Marsden i bubnjar Ian Paice, a nekoliko mjeseci poslije njih grupu napušta i Jon Lord kako bi ponovo formirao grupu Deep Purple. Među članovima grupe dogodile su se brojne promjene i nakon toga godine [[1984.]] izdaju rock album ''[[Slide It In]]''. Album izlazi u dva izdanja, [[SAD|američkom]] i [[engleska|engleskom]]. Grupu tada čine članovi:<br> * David Coverdale – vokal, klavir * Mel Galley – gitara, vokal * Micky Moody – gitara * John Sykes – gitara (USA izdanje) * Jon Lord – klavijature * Colin Hodgkinson – bas (UK izdanje) * Neil Murray – bas (USA izdanje) * Cozy Powell – bubnjevi Da bi istakli svoj identitet hard-rock-metal sastava od prvog albuma uzimaju zmiju (''simbol muškog spolnog organa'') za svoj zaštitni znak, pa tako na omotu albuma ''Slide It In'', velika zmija izlazi iz ženskog dekoltea. ===(1987. – 1989.)=== [[Datoteka:Whitesnake_(album).jpg‎|mini|lijevo|''Whitesnake'', 1987.]] S albumom ''Whitesnake'' koji izlazi [[10. ožujka]] [[1987.]] osvajaju Ameriku. Osim prelijepe balade "Is This Love" s odličnim solom, na albumu se nalazi i veliki hit "Here I Go Again" koji se tjednima nalazio na glazbenim top listama.<br> Poslije izlaska albuma, David Coverdale prekida suradnju svim članovima grupe koji su snimali Whitesnake i zadržava jedino Adriana Vandenberga.<br> U novoj postavi koju tada čine: *David Coverdale – vokal *Steve Vai – prva gitara, ritam gitara, [[gitara|akustična gitara]] *Rudy Sarzo – bas *Tommy Aldridge – bubnjevi,<br> snimaju [[1989.]] album ''[[Slip of the Tongue]]'', međutim iako na njemu svira virtouz na gitari Steve Vai, album je jako loše prošao. Poslije toga uglavnom više ne snimaju. [[1997.]] izdaju album ''[[Restless Heart (Whitesnake)|Restless Heart]]'', a [[2003.]] David Coverdale okuplja skupinu radi jubilarne turneje 25 godina rada. == Diskografija == === Studijski albumi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv albuma |- |[[1978.]] |[[Snakebite]] |- |[[1978.]] |[[Trouble]] |- |[[1979.]] |[[Lovehunter]] |- |[[1980.]] |[[Ready an' Willing]] |- |[[1981.]] |[[Come an' Get It]] |- |[[1982.]] |[[Saints & Sinners]] |- |[[1984.]] |[[Slide It In]] |- |[[1987.]] |[[Whitesnake (album)|Whitesnake]] |- |[[1989.]] |[[Slip of the Tongue]] |- |[[1997.]] |[[Restless Heart (Whitesnake)|Restless Heart]] |- |[[2008.]] |[[Good to Be Bad]] |- |[[2011.]] |[[Forevermore]] |- |[[2015.]] |[[The Purple Album]] |- |[[2019.]] |[[Flesh & Blood]] |- |} === Live albumi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv albuma |- |[[1980.]] |[[Live at Hammersmith]] |- |[[1980.]] |[[Live...In the Heart of the City]] |- |[[1997.]] |[[Starkers in Tokyo]] |- |[[2006.]] |[[Live: In the Shadow of the Blues]] |- |} === Kompilacijski albumi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv albuma |- |[[1994.]] |[[Whitesnake's Greatest Hits]] |- |[[2003.]] |[[The Silver Anniversary Collection]] |- |[[2004.]] |[[The Early Years]] |- |[[2006.]] |[[The Definitive Collection (album sastava Whitesnake)|The Definitive Collection]] |- |[[2008.]] |[[30th Anniversary Collection]] |} === Singlovi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv skladbe |- |[[1979.]] |Long Way From Home |- |[[1980.]] |Fool For Your Loving |- |[[1980.]] |Ready An' Willing |- |[[1980.]] |Ain't No Love In The Heart Of The City |- |[[1981.]] |Don't Break My Heart Again |- |[[1981.]] |Would I Lie To You |- |[[1982.]] |Here I Go Again |- |[[1983.]] |Guilty Of Love |- |[[1984.]] |Give Me More Time |- |[[1984.]] |Love Ain't No Stranger |- |[[1987.]] |Here I Go Again |- |[[1987.]] |Is This Love |- |[[1987.]] |Still Of The Night |- |[[1988.]] |Give Me All Your Love |- |[[1989.]] |Fool For Your Loving |- |[[1989.]] |Slip Of The Tongue |- |[[1990.]] |The Deeper The Love |- |[[1990.]] |Now You're Gone |- |} == Vanjske poveznice == *[http://www.whitesnake.com Službene stranice sastava] {{Whitesnake}} [[Kategorija:Whitesnake]] [[Kategorija:Britanski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Britanski rock-sastavi|Whitesnake]] [[Kategorija:Blues glazbeni sastavi]] pnkn2py91iadohhrd4mmrlm6y34ipz9 7469047 7469039 2026-05-26T15:16:20Z CyberMB vol2 172176 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Whitesnake|Whitesnake]]: " " uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469047 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Whitesnake (album)|Whitesnake]]|album iz 1987.}} {{Glazbenik | Ime = Whitesnake | Img = Whitesnake_-_Wacken_Open_Air_2016-AL1161.jpg | Img_capt = Whitesnake na Wacken Open Air festivalu 2016. godine. | Img_size = | Landscape = da | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = [[Leeds]], [[Engleska]] | Prebivalište = | Žanr = [[hard rock]], [[blues rock]], [[glam metal]], [[heavy metal]], | Djelatno_razdoblje = 1978. – 1990., 1994., 1997., 2003. – 2025. | Producentska_kuća = United Artists, EMI, Geffen Records | Angažman = | URL = [http://www.whitesnake.com/ Službena stranica sastava] | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = [[David Coverdale]]<br>Neil Murray<br>Micky Moody<br>Bernie Marsden<br>Dave Dowle<br>Jon Lord<br>Ian Paice<br>Cozy Powell<br>Mel Galley<br>Colin Hodgkinson<br>John Sykes<br>Aynsley Dunbar<br>Adrian Vandenberg<br>Tommy Aldridge<br>Rudy Sarzo<br>Vivian Campbell<br>Steve Vai<br>Warren DeMartini<br>Denny Carmassi<br>Paul Mirkovich<br>Brett Tuggle<br>Guy Pratt<br>Derek Hilland<br>Steve Farris<br>Tony Franklin<br>Reb Beach<br>Doug Aldrich<br>Marco Mendoza<br>Brian Tichy<br>Uriah Duffy<br>Timothy Drury<br>Chris Frazier<br>Michael Devin<br>Joel Hoekstra<br>Michelle Luppi<br>[[Dino Jelusić|Dino Jelusić (ili Jelusick)]]<br>Tanya O'Callaghan | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Whitesnake''' je bila britanska [[hard rock]] grupa koju je 1978. osnovao [[David Coverdale]] nakon odlaska iz grupe Deep Purple. Najveći komercijalni uspjeh postižu tijekom 80-ih nizom hitova poput "Here I Go Again", "Is This Love", "Fool For Your Loving", "Still Of The Night", itd. == Povijest == Grupu Whitesnake godine [[1977.]] formira, tada već bivši vođa grupe Deep Purple, David Coverdale. Grupu su vremenom činili članovi: Jon Lord, [[Ian Paice]], Cozy Powell, Neil Murray, Bernie Marsden, Micky Moody, John Sykes, Adrian Vandenberg, Vivian Campbell, Tommy Aldridge i [[Steve Vai]]. Isprva vrlo popularni u [[europa|Europi]], albumom ''Whitesnake'' iz [[1987.]] postigli su velik uspjeh i u [[SAD|SAD-u]]. ===(1977. – 1981.)=== U periodu [[1977.]] do [[1981.]] snimaju pet albuma gdje im je primarna glazba blues rock.<br> Prvi album izlazi [[1978.]] pod imenom ''[[Snakebite]]'' kao [[EP]] i na njemu se nalazi osam pjesma u dvije produkcije. Pjesme od broja 1 - 4: "Come On", "Bloody Mary", "Ain't No Love in the Heart of the City" i "Steal Away", izlaze u produkciji Martina Bircha a pjesme od broja 5 do 8 "Keep On Giving", "Me Love", "Queen of Hearts", "Only My Soul" i "Breakdown" u produkciji Rogera Glovera. [[Datoteka:Snakebite.jpg‎|mini|lijevo|''[[Snakebite]]'', 1978.]] Grupu tada čine: * David Coverdale – [[pjevanje|vokal]] * Micky Moody – [[električna gitara|gitara]] * Bernie Marsden – gitara * Neil Murray – [[bas-gitara]] * Dave Dowle – [[bubnjevi]] * Tim Hinkley – [[klavir]] * Alan Spenner – bas-gitara * Tony Newman – bubnjevi * Lee Brilleaux – [[harmonika]] * Roger Glover – [[klarinet]] * Graham Preskett - [[violina]] Iste godine izdaju album ''[[Trouble]]''. U mjesecu listopadu [[1979.]] godine izdaju svoj treći album ''[[Lovehunter]]''. Grupu tada napušta bubnjar Dave Dowle a umjesto njega dolazi Ian Paice<br> Godine [[1980.]] u mjesecu lipnju izlazi album ''[[Ready an' Willing]]'', a godine [[1981.]] album ''[[Come an' Get It]]''. Postavu banda na njemu kao i na prethodnom albumu tada čine:<br> *David Coverdale – vokal *Micky Moody – gitara *Bernie Marsden – gitara *Jon Lord – [[sintisajzer|klavijature]] *Neil Murray – bas-gitara *Ian Paice – bubnjevi ===(1982. – 1986.)=== [[Datoteka:SlideItIn_Whitesnake_cover.jpg|mini|''[[Slide It In]]'', 1984.]] S albumom ''[[Saints & Sinners]]'' snimljenim [[1982.]] godine, bilježe prvi veći uspjeh, ali dolazi i do većeg raspada grupe. Između ostalog grupu napuštaju gitarista Bernie Marsden i bubnjar Ian Paice, a nekoliko mjeseci poslije njih grupu napušta i Jon Lord kako bi ponovo formirao grupu Deep Purple. Među članovima grupe dogodile su se brojne promjene i nakon toga godine [[1984.]] izdaju rock album ''[[Slide It In]]''. Album izlazi u dva izdanja, [[SAD|američkom]] i [[engleska|engleskom]]. Grupu tada čine članovi:<br> * David Coverdale – vokal, klavir * Mel Galley – gitara, vokal * Micky Moody – gitara * John Sykes – gitara (USA izdanje) * Jon Lord – klavijature * Colin Hodgkinson – bas (UK izdanje) * Neil Murray – bas (USA izdanje) * Cozy Powell – bubnjevi Da bi istakli svoj identitet hard-rock-metal sastava od prvog albuma uzimaju zmiju (''simbol muškog spolnog organa'') za svoj zaštitni znak, pa tako na omotu albuma ''Slide It In'', velika zmija izlazi iz ženskog dekoltea. ===(1987. – 1989.)=== [[Datoteka:Whitesnake_(album).jpg‎|mini|lijevo|''Whitesnake'', 1987.]] S albumom ''Whitesnake'' koji izlazi [[10. ožujka]] [[1987.]] osvajaju Ameriku. Osim prelijepe balade "Is This Love" s odličnim solom, na albumu se nalazi i veliki hit "Here I Go Again" koji se tjednima nalazio na glazbenim top listama.<br> Poslije izlaska albuma, David Coverdale prekida suradnju svim članovima grupe koji su snimali Whitesnake i zadržava jedino Adriana Vandenberga.<br> U novoj postavi koju tada čine: *David Coverdale – vokal *Steve Vai – prva gitara, ritam gitara, [[gitara|akustična gitara]] *Rudy Sarzo – bas *Tommy Aldridge – bubnjevi,<br> snimaju [[1989.]] album ''[[Slip of the Tongue]]'', međutim iako na njemu svira virtouz na gitari Steve Vai, album je jako loše prošao. Poslije toga uglavnom više ne snimaju. [[1997.]] izdaju album ''[[Restless Heart (Whitesnake)|Restless Heart]]'', a [[2003.]] David Coverdale okuplja skupinu radi jubilarne turneje 25 godina rada. == Diskografija == === Studijski albumi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv albuma |- |[[1978.]] |[[Snakebite]] |- |[[1978.]] |[[Trouble]] |- |[[1979.]] |[[Lovehunter]] |- |[[1980.]] |[[Ready an' Willing]] |- |[[1981.]] |[[Come an' Get It]] |- |[[1982.]] |[[Saints & Sinners]] |- |[[1984.]] |[[Slide It In]] |- |[[1987.]] |[[Whitesnake (album)|Whitesnake]] |- |[[1989.]] |[[Slip of the Tongue]] |- |[[1997.]] |[[Restless Heart (Whitesnake)|Restless Heart]] |- |[[2008.]] |[[Good to Be Bad]] |- |[[2011.]] |[[Forevermore]] |- |[[2015.]] |[[The Purple Album]] |- |[[2019.]] |[[Flesh & Blood]] |- |} === Live albumi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv albuma |- |[[1980.]] |[[Live at Hammersmith]] |- |[[1980.]] |[[Live...In the Heart of the City]] |- |[[1997.]] |[[Starkers in Tokyo]] |- |[[2006.]] |[[Live: In the Shadow of the Blues]] |- |} === Kompilacijski albumi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv albuma |- |[[1994.]] |[[Whitesnake's Greatest Hits]] |- |[[2003.]] |[[The Silver Anniversary Collection]] |- |[[2004.]] |[[The Early Years]] |- |[[2006.]] |[[The Definitive Collection (album sastava Whitesnake)|The Definitive Collection]] |- |[[2008.]] |[[30th Anniversary Collection]] |} === Singlovi === {|class="wikitable" !Godina !Naziv skladbe |- |[[1979.]] |Long Way From Home |- |[[1980.]] |Fool For Your Loving |- |[[1980.]] |Ready An' Willing |- |[[1980.]] |Ain't No Love In The Heart Of The City |- |[[1981.]] |Don't Break My Heart Again |- |[[1981.]] |Would I Lie To You |- |[[1982.]] |Here I Go Again |- |[[1983.]] |Guilty Of Love |- |[[1984.]] |Give Me More Time |- |[[1984.]] |Love Ain't No Stranger |- |[[1987.]] |Here I Go Again |- |[[1987.]] |Is This Love |- |[[1987.]] |Still Of The Night |- |[[1988.]] |Give Me All Your Love |- |[[1989.]] |Fool For Your Loving |- |[[1989.]] |Slip Of The Tongue |- |[[1990.]] |The Deeper The Love |- |[[1990.]] |Now You're Gone |- |} == Vanjske poveznice == *[http://www.whitesnake.com Službene stranice sastava] {{Whitesnake}} [[Kategorija:Whitesnake| ]] [[Kategorija:Britanski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Britanski rock-sastavi|Whitesnake]] [[Kategorija:Blues glazbeni sastavi]] grdwdncyx5gv26fbuu2uxbh9ixg8n33 0 84291 7469167 6668814 2026-05-26T19:13:48Z SrpskiAnonimac 173070 7469167 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja=lightgreen | naziv = ''Divlja mrkva'' | slika = Daucus carota Sturm12033.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = '' Daucus carota'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Dvosupnice|Magnoliopsida]] | ordo = [[Celerolike|Apiales]] | familia = [[Štitarke|Apiaceae]] | genus = [[Mrkva (biljni rod)|Daucus]] | species = '''''D. carota''''' | dvoimeno = ''Daucus carota'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|L.]] | FCD = 3522 }} '''Divlja mrkva''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Daucus carota'') je dvogodišnja [[biljka]] iz porodice [[štitarke|štitarki]]. Povrtna biljka ''(Daucus carota [[Carl von Linné|L.]]'' ssp. ''sativus)'' ima nekoliko narodnih naziva merlin, korijen, žuta repa, mrkvač. ==Opis biljke== [[Datoteka:Mrkva.JPG|mini|left|mrkva]] [[Slika:Daucus carota0.jpg|200px|thumb|lijevo|Cvat mrkve]] Divlji oblik mrkve ''(Daucus carota L. ssp. carota)'' ima vretenast, bijel i žilav korijen iz kojeg izbija grubo dlakava do 1 metar visoka i razgranjena stabljika. Cvjetovi su pretežno dvospolni, bijelih, ružičastih ili žućkastih jajastih latica, skupljeni u sastavljeni štitac. U sredini cvata nalazi se tamna mrlja od tamnoljubičastih cvjetova. Plod je kalavac. Korijen je najbolji za jelo u prvoj godini, u drugoj godini, kad izraste stabljika, korijen postaje drvenast.<ref>Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986. </ref> == Povijest i rasprostranjenost == [[Datoteka:Carrots of many colors.jpg|mini|210px|lijevo|Mrkve raznih boja]] [[File:Daucus carota subsp. maximus MHNT.BOT.2007.40.407.jpg|210px|thumb|left|''Daucus carota subsp. maximus'']] Rod obuhvaća oko 60 vrsta, a najpoznatija je [[pitoma mrkva|povrtna narančasta ili žuta mrkva]], dvogodišnje povrće s više podvrsta i varijeteta, podrijetlom iz Azije. Divlja mrkva u Hrvatskoj raste u više oblika, a vrlo je rasprostranjena po livadama i poljima, uz puteve, obale rijeka, na svjetlijim mjestima u šumama. == Ljekovito djelovanje == U Starom vijeku mrkva je bila korištena kao ljekovita biljka, i najčešće se koristio vretenasto zadebljenje vrsta koje su bile crvene ili žućkaste boje: ovi korijeni sadržavaju znatne količine vitamina A, B, i C te raznih minerala. Mrkve još sadrže: alkaloide, eterična ulja, masna ulja, organske kiseline. Listovi mrkve sadrže manita, daucina, eterična ulja i pirolidina. Ovo [[povrće]] osnažuje [[psiha|psihu]], sprječava bolesti srca, [[karcinom]], makularnu degeneraciju i pomaže u kontroli [[dijabetes]]a.<ref>http://vijestigorila.jutarnji.hr/gorilopedija/lifestyle/zdravlje/mrkva_kao_lijek {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121025021315/http://vijestigorila.jutarnji.hr/gorilopedija/lifestyle/zdravlje/mrkva_kao_lijek |date=25. listopada 2012. }} Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref> == Podvrste == {{div col|cols=3}} * ''[[Daucus carota subsp. azoricus]]'' <small>Franco</small> * ''[[Daucus carota subsp. boissieri]]'' <small>(Schweinf.) Hosni</small>; status nije riješen * ''[[Daucus carota subsp. commutatus]]'' <small>(Paol.) Thell.</small> * ''[[Daucus carota subsp. drepanensis]]'' <small>(Arcang.) Heywood</small> * ''[[Daucus carota subsp. fontanesii]]'' <small>Thell.</small> * ''[[Daucus carota subsp. gadecaei]]'' <small>(Rouy & E.G.Camus) Heywood</small> * ''[[Daucus carota subsp. gummifer]]'' <small>(Syme) Hook.f.</small> * ''[[Daucus carota subsp. halophilus]]'' <small>(Brot.) A.Pujadas</small> * ''[[Daucus carota subsp. hispanicus]]'' <small>(Gouan) Thell.</small> * ''[[Daucus carota subsp. majoricus]]'' <small>A.Pujadas</small> * ''[[Daucus carota subsp. maritimus]]'' <small>(Lam.) Batt.</small> * ''[[Daucus carota subsp. maximus]]'' <small>(Desf.) Ball</small> * ''[[Daucus carota subsp. rupestris]]'' <small>(Guss.) Heywood</small> * ''[[Daucus carota subsp. sativus]]'' <small>(Hoffm.) Arcang.</small> === Sinonimi === * ''Daucus carota var. acaulis'' <small>(Bréb.) P.D.Sell</small> * ''Daucus carota subsp. bocconei'' <small>(Guss.) Bonnier</small> * ''Daucus carota var. boissieri'' <small>Schweinf.</small> * ''Daucus carota var. brachycaulos'' <small>Reduron</small> * ''Daucus carota var. brachycentrus'' <small>Maire</small> * ''Daucus carota f. carota'' * ''Daucus carota var. carota'' * ''Daucus carota var. commutatus'' <small>Paol.</small> * ''Daucus carota subsp. dentatus'' <small>(Bertol.) Fiori</small> * ''Daucus carota f. epurpuratus'' <small>Farw.</small> * ''Daucus carota var. excelsus'' <small>Maire</small> * ''Daucus carota f. fischeri'' <small>Moldenke</small> * ''Daucus carota var. fontanesii'' <small>(Thell.) Reduron</small> * ''Daucus carota f. goodmanii'' <small>Moldenke</small> * ''Daucus carota var. gummifer'' <small>Syme</small> * ''Daucus carota var. herculeus'' <small>(Pau) Maire</small> * ''Daucus carota var. hipponensis'' <small>Maire</small> * ''Daucus carota subsp. hispidus'' <small>Masclef</small> * ''Daucus carota var. intermedius'' <small>(Corb.) Reduron & Lambinon</small> * ''Daucus carota subsp. intermedius'' <small>(Corb.) Reduron & Lambinon</small> * ''Daucus carota var. linearis'' <small>Reduron</small> * ''Daucus carota var. maritimus'' <small>(Lam.) Steud.</small> * ''Daucus carota var. mauritanicus'' <small>(L.) Spreng.</small> * ''Daucus carota subsp. parviflorus'' <small>(Desf.) Thell.</small> * ''Daucus carota var. petroselinifolius'' <small>Alleiz.</small> * ''Daucus carota var. pseudocarota'' <small>(Rouy & E.G.Camus) Reduron</small> * ''Daucus carota f. roseus'' <small>Millsp.</small> * ''Daucus carota f. roseus'' <small>Farw.</small> * ''Daucus carota var. serotinus'' (Pomel) Batt. * ''Daucus carota var. serratus'' <small>(Moris) Lange</small> * ''Daucus carota subsp. siculus'' <small>(Tineo) Maire</small> * ''Daucus carota var. tenuiflorus'' <small>Alleiz.</small> * ''Daucus carota var. tenuisectus'' <small>(Degen ex Palyi) Reduron</small><ref>[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/search?q=Daucus+carota The Plant List: Daucus carota L.]</ref> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Wikivrste|Daucus carota}} {{commons|Carrot}} {{Mrva-biljke}} [[Kategorija:Mrkva]] [[Kategorija:Povrće]] h7krkf1d92mne8v0zcvjv4bvm9mk0h7 0 87964 7469554 7463199 2026-05-27T11:20:00Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Vostok]] na [[Vostok (raketa)]] bez preusmjeravanja 7463199 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Vostok (otok)]]|otok u [[Kiribati]]ma}} [[Datoteka:VDNKh-Wostok-Launcher-2.jpg|200px|mini|Vostok 8K72K raketa izložena u Moskvi]] Raketa '''Vostok''' (ruski: Восток) je potrošno lansirno vozilo nastalo iz [[R-7]] [[interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalnog balističkog projektila]]. Korištena je za lansiranje prvih letjelica s ljudskom posadom tipa '''Vostok''', a kasnije je korištena za lansiranje satelita. Raketa je trostepena s mogućnošću lansiranja 4,725 kg u nisku orbitu (LEO) ili sondu prema [[Mjesec]]u od 500 kg. Vostok je kasnije poslužio kao temelj za projektiranje rakete [[Sojuz]]. Značajnije verzije rakete Vostok su bile: * 8K72 - korištena za lansiranje sondi '''[[Luna]]''' i prototipova letjelice Vostok * 8K72K - dorađena verzija rakete korištena za lansiranje letjelica s ljudskom posadom. * 8A92 - korištena za lansiranje špijunskih satelita Zenit * 8A92M - korištena za lansiranje meteoroloških satelita Meteor u visoke orbite 18. ožujka 1980. raketa tipa Vostok eksplodirala je na lansirnoj rampi u [[Plesetsk]]u prilikom punjena [[gorivo]]m. Pritom je ubila 48 ljudi. ==Specifikacije Vostok 8K72K rakete== {| class="wikitable" align="left" border="1" |- | |align="center"|Prvi stupanj - sastoji se od četiri potisnika |align="center"|Drugi stupanj - jedan motor s cilindričnim spremnikom goriva | Treći stupanj |- | Ukupna masa ([[kg]]) | 43.300 | 100.400 | 7.775 |- | Masa praznog stupnja (kg) | 3.710 | 6.800 | 1.440 |- | Potisak u vakumu ([[Newton|kN]]) | 4x971 (3,88MN) | 912 | 54,5 |- | Dužina rada ([[Sekunda|s]]) | 118 | 301 | 365 |- | Promjer ([[Metar|m]]) | 2,68 m | 2,99 | 2,56 |- | Dužina (m) | 19,00 | 28,00 | 2,84 |} [[Kategorija:Sovjetske rakete-nosači]] [[Kategorija:Program Vostok]] s5wfuph6tu7xnzjh5rn1oc7gd9p8xh0 7469557 7469554 2026-05-27T11:21:38Z Argo Navis 852 7469557 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:VDNKh-Wostok-Launcher-2.jpg|200px|mini|Vostok 8K72K raketa izložena u Moskvi]] Raketa '''Vostok''' ({{rus.|Восток}}) je potrošno lansirno vozilo nastalo iz [[R-7]] [[interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalnog balističkog projektila]]. Korištena je za lansiranje prvih letjelica s ljudskom posadom tipa '''Vostok''', a kasnije je korištena za lansiranje satelita. Raketa je trostepena s mogućnošću lansiranja 4,725 kg u nisku orbitu (LEO) ili sondu prema [[Mjesec]]u od 500 kg. Vostok je kasnije poslužio kao temelj za projektiranje rakete [[Sojuz]]. Značajnije verzije rakete Vostok su bile: * 8K72 - korištena za lansiranje sondi '''[[Luna]]''' i prototipova letjelice Vostok * 8K72K - dorađena verzija rakete korištena za lansiranje letjelica s ljudskom posadom. * 8A92 - korištena za lansiranje špijunskih satelita Zenit * 8A92M - korištena za lansiranje meteoroloških satelita Meteor u visoke orbite 18. ožujka 1980. raketa tipa Vostok eksplodirala je na lansirnoj rampi u [[Plesetsk]]u prilikom punjena [[gorivo]]m. Pritom je ubila 48 ljudi. ==Specifikacije Vostok 8K72K rakete== {| class="wikitable" align="left" border="1" |- | |align="center"|Prvi stupanj - sastoji se od četiri potisnika |align="center"|Drugi stupanj - jedan motor s cilindričnim spremnikom goriva | Treći stupanj |- | Ukupna masa ([[kg]]) | 43.300 | 100.400 | 7.775 |- | Masa praznog stupnja (kg) | 3.710 | 6.800 | 1.440 |- | Potisak u vakumu ([[Newton|kN]]) | 4x971 (3,88MN) | 912 | 54,5 |- | Dužina rada ([[Sekunda|s]]) | 118 | 301 | 365 |- | Promjer ([[Metar|m]]) | 2,68 m | 2,99 | 2,56 |- | Dužina (m) | 19,00 | 28,00 | 2,84 |} [[Kategorija:Sovjetske rakete-nosači]] [[Kategorija:Program Vostok]] 81ofouaqqinlx6t6085bp2hfvfz3k1t 1 87965 7469555 3634314 2026-05-27T11:20:01Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Razgovor:Vostok]] na [[Razgovor:Vostok (raketa)]] bez preusmjeravanja 3634314 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} Molio bih nekoga tko je vješt da prvojeri gramatiku. Podatci i slike su preuzeti s engleske Wikipedije.--[[Suradnik:Vedran V|Vedran V]] 13:31, 29. ožujak 2007. (CEST) 9jzbcn74ed8e9yei6iklrfds86rfhy8 0 88205 7468920 621104 2026-05-26T12:18:24Z EmausBot 46911 Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Križanci pantera]] 7468920 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Križanci pantera]] kqo6q5vlqeli66jgmx4j4hjo1y1dtnf 0 93029 7469438 7465338 2026-05-27T09:46:52Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] ([[User talk:Slovojed Silabski|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 6628315 wikitext text/x-wiki {{coord|45.8080647123395|N|15.967453122139|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}} [[Datoteka:Mimara_Zagreb.jpg|mini|300px|Muzej Mimara]] [[Datoteka:Muzej Mimiara Zagreb.jpg|mini|300px|Muzej Mimara]] '''[[Muzej]] Mimara''' nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina [[Ante Topić Mimara|Ante Topića Mimare]] i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987. godine na Rooseveltovom trgu u [[Zagreb]]u. Puno je ime muzeja: Javna ustanova "Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara", ali statut muzeja dopušta uporabu kraćeg oblika imena: Muzej Mimara. Ondje se nalazi više od 3750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetničke vrijednosti, od antike i staroegipatskih predmeta do slika velikih majstora – [[Rafael]]a, [[Diego Velázquez|Velasqueza]], [[Rubens]]a i [[Rembrandt]]a. Danas je Mimara glavni zagrebački muzej. Zbirka stakla izuzetna je cjelina umjetničkih vrijednosti staklarskog obrta. Kroz više od 300 izloženih primjeraka prati razvojni put o drevnog Egipta i Rimskog Carstva do poznatih venecijanskih i drugih europskih radionica. Zbirka umjetnina Dalekog Istoka sadrži predmete od rijetkih materijala poput žada, laka i roga nosoroga. Muzej posjeduje bogatu stručnu knjižnicu s 5400 naslova. Stalni postav oblikovan kao [[Kronologija|kronološko nizanje]] povijesno-stilskih razdoblja. Redovito se organiziraju tematske i studijske izložbe, te [[ekspertiza|ekspertize]] i povremene edukativne igraonice / radionice.  Muzej se nalazi u [[zgrada Donjogradske gimnazije|zgradi Donjogradske gimnazije]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Mimara museum}} * [http://www.mimara.hr/hr/hr/ Muzej Mimara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151019031017/http://mimara.hr/hr/hr/ |date=19. listopada 2015. }}, službene stranice muzeja * Helena Zorčić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=212841 ''Obnovljen stalni postav slikarstva Muzeja Mimara''], Informatica Museologica, Vol. 27, No. 1–2, rujan 1997. {{mrva}} <references group="http://www.zagreb-touristinfo.hr/?id=94&l=h&solo=275 " /><references group="http://www.mimara.hr/muzej/povijest-muzeja/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140202111716/http://www.mimara.hr/muzej/povijest-muzeja/ |date=2. veljače 2014. }}" /> {{ZG}} [[Kategorija:Muzeji u Zagrebu]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji i galerije u Zagrebu‎]] o18f5jgk6o228tjew1bvcbjnxbnnuz1 0 93274 7468969 7324904 2026-05-26T12:46:34Z Croxyz 205325 2. i 3. mjesto u Serie A je netočno 7468969 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = A.S. Roma | slika = AS Roma 2025 crest.svg | puno ime = Associazione Sportiva Roma SpA | nadimak = ''Giallorossi'' (Žuto-crveni) <br/>''La Magica'' (Magija) <br/> ''La Lupa'' (Vučica) | godina osnivanja = [[7. lipnja]] [[1927.]] | igralište = [[Stadio Olimpico|Olimpijski stadion]], [[Rim]], [[Italija]]| | kapacitet stadiona = 70.634 | direktor = | trener = {{Z|ITA}} [[Gian Piero Gasperini]] | liga = [[Serie A]] | sezona = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 3. | igrači = | | pattern_la1 = _roma2526h | pattern_b1 = _roma2526h | pattern_ra1 = _roma2526h | pattern_sh1 = _roma2526h | pattern_so1 = _roma2526hl | leftarm1 = 7a2c3b | body1 = 7a2c3b | rightarm1 = 7a2c3b | shorts1 = 7a2c3b | socks1 = 7a2c3b | pattern_la2 = _roma2526a | pattern_b2 =_roma2526a | pattern_ra2 =_roma2526a | pattern_sh2 =_roma2526a | pattern_so2 =_roma2526al | leftarm2 =ff8120 | body2 = ff8120 | rightarm2 =ff8120 | shorts2 = 000000 | socks2 =ff8120 | pattern_la3 = _roma2526t | pattern_b3 = _roma2526t | pattern_ra3 = _roma2526t | pattern_sh3 = _roma2526t | pattern_so3 = _roma2526tl | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = | socks3 = }} '''AS Roma''' je [[Italija|talijanski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Rim]]a. Klub je osnovan u lipnju 1927. kao rezultat udruživanja tri nogometna kluba iz Rima ('''''Roman''''', '''''Alba-Audace''''' i '''''Fortitudo Pro Roma''''') kako bi nastao klub koji bi bio konkurentan tada mnogo jačim klubovima s talijanskog sjevera. AS Roma je jedan od [[FIFA Classic Clubs|klasičnih klubova FIFA]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=31083/index.html |title=FIFA |access-date=11. kolovoza 2014. |archive-date=17. kolovoza 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150817060759/http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club%3D31083/index.html |url-status=dead}}</ref> == Povijest == [[File:Italo Foschi.jpg|thumb|upright|left|Italo Foschi, jedan od osnivača i prvi predsjednik Rome]] Krajem 1920-ih godina jaz između klubova sjeverne Italije i onih u srednjoj i južnoj Italiji još je uvijek bio širok. Ideja o stvaranju jednog konkurentnijeg kluba u Rimu postala je nužnost s nadolazećom kreacijom najvišeg ranga natjecanja u jednostrukom krugu. Alba Audace, Roman i Fortitudo Pro Roma dogovorili su se za udruživanje u jednu organizaciju: 7. lipnja 1927. godine, na adresi Via Forlì 16, zahvaljujući spajanju navedenih klubova, osnovana je Roma.<ref>[https://www.asroma.com/it/notizie/61335/io-testimone-della-nascita-della-roma-il-7-giugno-1927 "Io, testimone della nascita della Roma: il 7 giugno 1927"], asroma.com, 7. lipnja 2021.</ref> Put koji je doveo do uspostave žutocrvenog kluba započeo je pod vodstvom tajnika rimske federacije [[Nacionalna fašistička stranka|Nacionalne fašističke stranke]] (PNF) Itala Foschija, koji je u to vrijeme bio i član [[Talijanski olimpijski odbor|Talijanskog olimpijskog odbora]] (CONI) i rukovoditelj Fortitude, te počasnog Ulijsa Igliorija, člana nacionalnog direktorija PNF-a. Foschi je, slijedeći smjernice Viareggio povelje, uspio stvoriti potencijalno konkurentniji klub.<ref>Dimmi cos'è, Tonino Cagnucci i Luca Pelosi, 2017, str. 15-19</ref> Početkom 1930-ih godina klubom je predsjedao Renato Sacerdoti, bivši predsjednik Romana koji je osigurao financijski kapital potreban za osnivanje novog kluba; njegov prvi mandat završio je 1935. godine, kada je, budući da je bio [[Židov]], postao žrtva medijskih kampanja te je kasnije uhićen i poslan u progonstvo.<ref>[https://roma.repubblica.it/cronaca/2017/10/16/news/sacerdoti_il_patron_epurato_che_fece_grandi_i_giallorossi-178422892/ Sacerdoti, il patron epurato che fece grandi i giallorossi], roma.repubblica.it, 16. listopada 2017.</ref> U prvim sezonama klub je redovito zauzimao visoke pozicije na ljestvici [[serie A|talijanskog prvenstva]]. Debitirao je 1931. godine u [[Mitropa kup|Srednjoeuropskom kupu]] te dosegao finale [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] 1936./37.; taj period obilježen je korištenjem Campo Testaccia. U sezoni 1941./42. momčad je osvojila svoj prvi naslov prvaka, pobjedivši 2:0 u posljednjoj utakmici protiv [[Modena FC 2018|Modene]].<ref>Dimmi cos'è, Tonino Cagnucci i Luca Pelosi, 2017, str. 67</ref> Četrdesete su godine završile s dva problematična prvenstva, u kojima je ekipa izbjegla ispadanje u posljednjim utakmicama, također postavši središte polemike zbog tzv. "slučaja Pera", po imenu suca koji je sudio utakmicu Roma – [[Novara Calcio|Novara]] u sezoni 1949./50. (završila je 2:1 za domaćine), u kojoj je bilo optuženo da je suđenje išlo u korist "vučice": nakon prosvjeda Gaudenzijanaca, [[Talijanski nogometni savez]] je u lipnju 1950. godine odlučio najprije suspenzirati rezultat utakmice, a zatim potvrditi pobjedu Rome. Ispadanje u [[Serie B]] je odgođen samo za godinu dana: u sljedećoj sezoni Capitolini su izgubili deset utakmica s 1:0, promijenili su tri trenera, zauzevši pretposljednje mjesto i tako ispali 17. lipnja 1951. godine. Godine 1952. Sacerdoti je ponovno pozvan da služi na mjestu predsjednika kluba; ekipa je povjerena [[Giuseppe Viani|Giuseppeu "Gipu" Vianiju]], koji je odmah uspio vratiti klub u najviši rang, osvojivši prvo mjesto u Serie B i time osiguravši jedino mjesto za promociju.<ref>Dimmi cos'è, Tonino Cagnucci i Luca Pelosi, 2017, str. 81</ref> [[File:Associazione Sportiva Roma - Coppa delle Fiere 1960-1961.jpg|left|thumb|Kapetan Giacomo Losi s trofejom [[Kup velesajamskih gradova|Kupa velesajamskih gradova]] 1960./61.]] Tijekom 1950-ih godina, Roma je u prvenstvu izmjenjivala dobre nastupe, kao treće mjesto u Serie A 1954./55., koje je klub vratilo u Europu, s drugim negativnim kao u prvenstvu 1956./57., kada je opet bila blizu ispadanja, dok je u ostalim sezonama gotovo uvijek zauzimala šesto mjesto na ljestvici.<ref>Dimmi cos'è, Tonino Cagnucci i Luca Pelosi, 2017, str. 335-336</ref> U sezoni 1960./61. Giallorossi su osvojili [[Kup velesajamskih gradova]], pobjedivši u dvostrukom finalu protiv [[Birmingham City F.C.|Birmingham Cityja]]: nakon što su izjednačili 2:2 u gostima, Lupa je pobijedila na [[Stadio Olimpico|Olimpijskom stadionu]] 2:0. Nakon ovog uspjeha, slijedilo je osvajanje dva talijanska kupa: 1963./64. protiv [[Torino FC|Torina]] i Kupa Italije 1968./69. pobijedivši [[Cagliari Calcio|Cagliari]], budućeg talijanskog prvaka. Unatoč tome, ekipa je prošla kroz ozbiljnu financijsku krizu zbog skupih kupovina igrača koje nisu pratile iste razine sportskih rezultata; 1964. godine to nije dopustilo isplatu plaća igračima.<ref>[https://web.archive.org/web/20160917161611/http://www.corrieredellosport.it/calcio/serie_a/roma/2011/12/16-210720/Roma,+morto+Marini+Dettina.+Il+presidente+della+colletta Roma, morto Marini Dettina. Il presidente della colletta], corrieredellosport.it, 16. prosinca 2011.</ref> Godine 1967., nakon nekoliko važnih prodaja, predsjednik Franco Evangelisti dovršio je plan saniranja klupskih financija, pretvarajući Romu u dioničko društvo. [[File:Roma, Coppa Anglo-Italiana 1972, Ciccio Cordova.jpg|right|thumb|[[Franco Cordova]] s trofejom [[Anglo-talijanski liga-kup|Anglo-talijanskog kupa]] 1972.]] Sedamdesete su bile jedno od manje slavnih desetljeća u povijesti Giallorossa: kapetanu [[Giacomo Losi|Giacomu Losiju]] nije obnovljen ugovor zbog nesuglasica s trenerom [[Helenio Herrera|Heleniom Herrerom]], dok su za vrijeme predsjednika Alvare Marchinija "tri dragulja" momčadi – [[Luciano Spinosi]], [[Fabio Capello]] i [[Fausto Landini]] – bili prodani [[Juventus]]u. Roma, prozvana "Rometta" iz tih razloga, konstantno se kretala između pozicija srednjeg poretka, osim u sezonama 1974./75., kada se plasirala na treće mjesto, i 1978./79., kada je osigurala opstanak tek u pretposljednjem kolu. Unatoč nezadovoljavajućim rezultatima, Lupa je osvojila [[Anglo-talijanski liga-kup|Anglo-talijanski kup]] 1972. [[File:Paulo Roberto Falcão, Roma 1983-84.jpg|left|miniatura|thumb|[[Paulo Roberto Falcão]] u sezoni 1983./84.]] Krajem desetljeća klub je preuzeo [[Dino Viola]], koji ga je potpuno transformirao na tehničkoj razini, nakon čega je vođenje momčadi povjerio [[Švedska|Šveđaninu]] [[Nils Liedholm|Nilsu Liedholmu]].<ref>Dimmi cos'è, Tonino Cagnucci i Luca Pelosi, 2017, str. 159</ref> Liedholm je odmah postigao dobre rezultate, osvojivši dva uzastopna talijanska kupa gdje je u oba finala nadmašio Torino u izvođenju jedanaesteraca. To je pratila i osvajanje drugog naslova prvaka u povijesti Rome u sezoni 1982./83., uvijek pod tehničkim nadzorom Liedholma: titula je osvojena 8. svibnja 1983. na [[Stadio Luigi Ferraris|stadionu Luigi Ferraris]] nakon remija s [[Genoa CFC|Genovom]]. Sljedeće godine Roma je osvojila svoj peti talijanski kup (pobijedivši [[Hellas Verona F.C.|Veronu]]) i došla je do finala [[UEFA Liga prvaka|Kupa prvaka]], koje se tada održavalo upravo na Olimpijskom stadionu u Rimu. Unatoč prednosti domaćeg terena, ekipa nije uspjela pobijediti [[Liverpool F.C.|Liverpool]]: nakon produžetaka završenih rezultatom 1:1, Lupa je izgubila trofej nakon izvođenja jedanaesteraca zbog pogrešaka s bijele točke [[bruno Conti|Bruna Contija]] i [[Francesco Graziani|Francesca Grazianija]] koje su dovele do rezultata 4:2 za englesku momčad. Nakon toga, Dino Viola je opet povjerio vođenje momčadi švedskom treneru, [[Sven-Göran Eriksson|Sven-Göranu Erikssonu]], koji je u sezoni 1985./86. osvojio šesti talijanski kup u povijesti Giallorossa, pobjedivši u finalu [[U.C. Sampdoria|Sampdoriju]]. Momčad je postepeno izgubila konkurentnost, ali je ipak uspjela postići posljednji uspjeh 1991. godine: nekoliko mjeseci nakon smrti predsjednika, Capitolini su osvojili svoj sedmi talijanski kup, pobijedivši u finalu Sampdoriju, talijanskog prvaka, i došli do finala [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], izgubivši oba susreta protiv [[Football Club Internazionale Milano|Intera]]. Godine 1993. klub je kupio Franco Sensi, koji je pojačao momčad, ali nije odmah postigao značajne rezultate. U ljeto 1999. godine, uprava je povjerila vođenje momčadi [[Fabio Capello|Fabiu Capellu]], a sljedeće sezone, nakon vrlo skupih kupnji zahvaljujući podršci kapitala dobivenog od ulaska kluba na burzu, Roma je osvojila treći naslov prvaka u svojoj povijesti. Dva mjeseca nakon osvajanja trećeg tricolora, Lupa je osvojila i svoj prvi [[Supercoppa Italiana|talijanski superkup]], pobijedivši [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]]. [[File:Coppa Italia 2008 premiazione.jpg|right|thumb|[[Francesco Totti]] podiže trofej talijanskog kupa 2007./08.]] Tijekom 2000-ih godina, Roma je šest puta završila druga u prvenstvu, a pod vodstvom [[Luciano Spalletti|Luciana Spallettija]] osvojila je dva uzastopna talijanska kupa (2006./07. i 2007./08.), oba u finalima protiv Intera, te talijanski superkup 2007., također protiv Nerazzurra. Na kraju sezone 2010./11., Roma je prodana skupini američkih poduzetnika, na čelu s Thomasom DiBenedettom, a potom s Jamesom Pallottom, čiji su najbolji rezultati tri druga mjesta i polufinale [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]]. Dana 17. kolovoza 2020. dodatna američka poduzetnička grupa, "The Friedkin Group", preuzima klub, čiji je prvi predsjednik Dan Friedkin, izvršni direktor Gulf States Toyota Distributorsa. U drugoj godini nove uprave, pod vodstvom [[José Mourinho|Joséa Mourinha]], klub je prvi put osvojio konfederacijski trofej, trijumfirajući u inauguracijskom izdanju [[UEFA Europska konferencijska liga|UEFA Europske konferencijske lige]];<ref>[https://it.uefa.com/uefaeuropaconferenceleague/news/0275-153b4d27fbe8-313df83d233f-1000--zaniolo-illumina-tirana-la-coppa-e-giallorossa/ Roma-Feyenoord 1-0: Zaniolo illumina Tirana, la coppa è giallorossa], it.uefa.com, 25. svibnja 2023.</ref> sljedeće sezone stigao je do finala [[UEFA Europska liga|Europske lige]], iz kojeg je izašao poražen nakon izvođenja jedanaesteraca.<ref>[https://www.asroma.com/it/sevilla-vs-roma-uefa-europa-league-2022-23 Sevilla vs Roma UEFA Europa League 2022-23], asroma.com, 22. svibnja 2023.</ref> == Simboli kluba == === Dres === [[File:1931–32 Associazione Sportiva Roma.jpg|left|thumb|Dres u sezoni 1931./32.]] U debitantskoj sezoni 1927./28. korišten je komplet sastavljen od crvenog dresa sa žutim V-izrezom, bijelih hlača i crnih čarapa sa žutim i crvenim prugama; ovaj komplet dresa koristit će se sve do sezone 1937./38., s jedinim izuzecima tijekom sezona 1928./29. i 1929./30., kada su korišteni dresovi sa žuto-crvenim prugama.<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 21-43.</ref> Počevši od sezone 1938./39., uveden je klasični komplet dresa Rome, koji će, osim u nekoliko sezona, biti korišten do sezone 1977./78., te ponovno korišten između sezona 2012./13. i 2015./16.: ovaj komplet dresa sastojao se od crvenog dresa, bijelih hlača i crvenih čarapa; čarape su često bile obrubljene žutim (jedini izuzeci su sezona 2014./15. i sezona 2015./16., koja je karakterizirana tamno crvenim rubom), a također i ovratnik, koji je mogao biti okrugli, V-izrez ili polo, obično je bio žut.<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 131-241.</ref> U sezoni 1978./79. korištena su dva posebna kompleta za domaće utakmice: u prvom dijelu sezone igrači su nosili narančasti dres u kombinaciji s crvenim hlačama i čarapama, dok je u drugom dijelu sezone predstavljen dres "Sladoled", crveni s bijelim V-izrezom i žutim i narančastim ramenima, bijelim, žutim, narančastim i crvenim rukavima, u kombinaciji s bijelim hlačama i čarapama (ovima s ukrasima u žutoj, crvenoj i narančastoj boji); ovaj dres korišten je i sljedeće sezone.<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 138-141.</ref> Romina gostujuća oprema sastoji se od majice, hlačica i čarapa boje slonovače s crnim detaljima. Tijekom povijesti, momčad je imala različite dresove, uključujući zeleni u sezoni 1929./30., slijedio ga je bijeli s vodoravnom crveno-žutom trakom do 1937. Nakon toga su uvedene kombinacije s crnim, crvenim ili bijelim hlačicama, a 1973. se vratila bijela oprema s crveno-žutim detaljima, osim tijekom perioda 1978. – 1980. kada je korišten "ledeni" dres s crvenim, narančastim i žutim ukrasima.<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 81-120.</ref> Tijekom 90-ih i 2000-ih godina, dresovi su imali različite fantazijske ukrase, ali u posljednjih nekoliko godina postali su jednostavniji, uglavnom bijeli s crvenim ili žutim detaljima. [[File:1969–70 Associazione Sportiva Roma.jpg|right|thumb|Gostujući dres u sezoni 1969./70.]] Prva uporaba treće garniture dresa Rome dogodila se u sezoni 1931./32.: sastojala se od potpuno crnog polo dresa s crnim hlačama i čarapama (ukrašenima žuto-crnim prugama); taj je dres bio u uporabi do sezone 1937./38., kako u gostima tako i na nekim domaćim utakmicama u čast Nacionalne fašističke stranke (PNF).<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 27-34.</ref> Prva značajna kromatska promjena treće garniture dogodila se u sezoni 1962./63. kada je korišten žuti dres s crvenim V-izrezom na rubovima rukava, upotpunjen crnim hlačama i crvenim čarapama s žutom trakom. Od devedesetih godina, treće garniture Rome prolazile su kroz različite transformacije. Od 1991./92. započela je s plavim imperialnim dresom sa žuto-crnim detaljima. U sezonama 1995./96. i 1996./97. dominirali su zeleni i narančasti. Od 1997./98. do 2002./03. te ponovno od 2007./08. do 2013./14. crna je bila dominantna boja, osim u sezonama 2000./01. i 2001./02. gdje je prisutna bila plava boja. Između 2003./04. i 2005./06. godine, žuta je bila glavna boja, s crvenim i crnim detaljima.<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 81-120.</ref> === Grb === [[File:AS ROMA 1937-38.svg|thumb|left|upright=1.4|150x150px|Grb od 1937. do 1938.]] Prvi grb koji je koristila Roma bio je trokutasti štit, gdje je gornja polovica imala žutu pozadinu s [[Kapitolska vučica|kapitolskom vučicom]] (od koje potječe nadimak "Vučica", nadimak za žuto-crveni tim), dok je donja polovica imala crvenu pozadinu s akronimom "ASR" u žutoj boji; ovaj logo je bio u upotrebi od osnutka kluba do kraja 1970-ih.<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 32-247.</ref> Godine 1978., u posljednjoj godini Gaetana Anzalonea na čelu kluba, Capitolini su imali priliku primijetiti kako se u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] sport uglavnom vodi promidžbom i prodajom proizvoda vezanih uz klub. To je potaknulo vodstvo kluba da osnuje odjel za oglašavanje, koji je vodio grafički dizajner Piero Gratton, a koji je bio zadužen za izradu novog logotipa za Vučice s ciljem stvaranja simbola koji će biti povezan s momčadi. Budući da kapitolska vučica nije mogla biti registrirana kao zaštitni znak jer Grad Rim nije dao dopuštenje, stvoren je poznati stilizirani crni "vučić" s crvenim okom, koji je od 1978. do 1980. godine bio prikazan okružen s dva koncentrična kruga, jedan žuti i jedan crveni; tijekom godina stvorene su nove varijante ovog grba: ona koja je korištena u dresovima od 1980. do 1991. godine prikazivala je bijelog vučića unutar crvenog kružnog grba, od 1991. do 1996. godine vučić je bio prvo žut, a zatim narančast, a u sezoni 1996./97. vučić je bio okružen crvenim štitom obrubljenim narančastim.<ref name="lupetto">[https://www.asroma.com/it/notizie/61616/43-anni-fa-il-lupetto-diventava-un-marchio-ufficiale 43 anni fa il lupetto diventava un marchio ufficiale], asroma.com, 30. lipnja 2021.</ref><ref>[https://sport.sky.it/calcio/serie-a/2020/04/04/roma-storia-lupetto-di-gratton Roma, la storia del "lupetto" di Gratton sulla maglia giallorossa], sport.sky.it, 4. travnja 2020.</ref> [[File:AS ROMA 1961.svg|thumb|upright=1.4||150x150px|Grb od 1961.]] Dana 20. srpnja 1997., zahvaljujući dogovoru s gradskim vijećem, rimskom klubu dopušteno je posebno koristiti simbol vučice i ponovno predstaviti novu verziju grba inspiriranu originalnim.<ref>Castellani, Ceci, de Conciliis 198.</ref> Dana 22. svibnja 2013. predstavljen je novi redizajnirani logo kluba, koji se razlikovao od prethodnog nestankom natpisa "ASR" (zamijenjen s "ROMA" i godinom osnutka kluba, 1927.) i revidiranom vučicom i blizancima, koji su promijenili boju prelaskom s crne na srebrnu; ovaj grb kasnije je zamijenjen 7. lipnja 2017. godine verzijom s malo tamnijim crvenim i svjetlijim žutim.<ref>[https://www.asroma.com/it/notizie/48308/7-giugno-2017-la-roma-torna-ai-colori-della-tradizione, 7 giugno 2017: la Roma torna ai colori della tradizione], asroma.com, 7. lipnja 2017.</ref> === Stadion === [[File:Roma Campo Testaccio 1930s.jpg|thumb|left|upright=1.4|Campo Testaccio u tridesetima prošlog stoljeća]] Prvi sportski objekt koji je koristila Roma bio je Motovelodromo Appio, koji je prethodno koristio Audace Roma; korišten je samo u sezoni 1927./28., dok su u sljedećoj sezoni Capitolini koristili Nacionalni stadion Fašističke nacionalne stranke. Početkom prvog prvenstva u jedinstvenoj ligi, nakon što su se natjecali na svoja prva dva domaća susreta na stadionu Rondinella, odnosno na stadionu Lazija, počela je upotreba Campo Testaccia; ovdje je "Lupa" igrala do sezone 1939./40., kada je građevina napuštena.<ref>[Un ricordo della Roma Testaccina quando il calcio era una festa popolare, Un ricordo della Roma testaccina quando il calcio era una festa popolare], inchieste.repubblica.it, 22. ožujka 2013.</ref> U sezoni 1940./41. klub se vratio na Nacionalni stadion, proširen za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]], gdje je osvojio svoj prvi [[scudetto]]. Objekt, preimenovan u "stadion Torino" nakon tragedije u Supergi, klub je koristio do 1953. godine.<ref>[https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1988/02/17/dal-1911-ad-oggi-tutti-gli-stadi.html, Dal 1911 a oggi tutti gli stadi di Roma], ricerca.repubblica.it, 17. veljače 1988.</ref> U sezoni 1953./54, "Magica" se preselila na [[Stadio Olimpico]], koji je bio renoviran i tada nazvan "stadionom od sto tisuća", a koji je tijekom godina doživio brojne promjene: najznačajnije su bile tijekom 1950-ih godina uoči [[XVII. Olimpijske igre – Rim 1960.|XVII. Olimpijade]] koja se održala u Rimu, kada su uklonjena mjesta za stajanje, i krajem 1980-ih godina s rušenjem i naknadnom obnovom gotovo cijelog starog objekta uoči [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Svjetskog prvenstva 1990.]] Među inovacijama je krov koji je zatvarao pogled na teren s brda Monte Mario, koje se uzdizalo iza stadiona, gdje su se svake nedjelje mnogi ljudi okupljali da bi gledali utakmice, slično kao što se događalo na Campo Testacciu s navijačima natiskanim na Monte dei Cocci.<ref>[https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1989/02/17/olimpico-chiudera-da-giugno-dicembre.html, L'Olimpico chiuderà da giugno a dicembre], ricerca.repubblica.it, 17. veljače 1989.</ref> [[File:UECL 2022-04-14 AS Roma x Bodø-Glimt - South Stand.jpg|thumb|upright=1.4|Koreografija tijekom Rome – [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]]] Giallorossi su igrali na Stadio Olimpico neprekidno od 1953. godine s jedinom iznimkom sezone 1989./90, kada su odigrali domaće utakmice na stadionu Flaminio zbog spomenutih radova na renoviranju stadiona za Svjetsko prvenstvo u nogometu.<ref>[https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/1989/11/09/olimpico-120-miliardi-buttati-via.html?ref=search, Olimpico, 120 miliardi buttati via], ricerca.repubblica.it, 9. studenoga 1989.</ref> === Navijači === [[File:Curva sud roma campione.jpg|thumb|left|upright=1.4|Navijači Rome slave treći scudetto]] Dana 9. siječnja 1977. godine, uoči utakmice Roma – [[U.C. Sampdoria|Sampdoria]], navijači koji su se okupili u Curvi Sud (među kojima su bili Guerriglieri della Curva Sud, Panthers, Boys, Fossa dei Lupi i Fedayn), slijedeći primjer prvih talijanskih ultrasa (poput onih iz [[Torino FC|Torina]]), odlučili su se udružiti u Commando Ultrà Curva Sud (CUCS). To je bio jedan od najvažnijih organiziranih talijanskih grupa do 1987. godine, kada se privremeno raspao zbog unutarnjih sukoba koji su nastali nakon dolaska bivšeg igrača Lazija Lionella Manfredonija. CUCS se ponovno okupio 1993. pod imenom Neo-CUCS, ali je započeo spor pad, ne uspijevajući više pridobiti podršku povijesnih članova organiziranog navijanja Rome, te se konačno raspao 1999. godine, zamijenjen novom većinskom grupom: AS Roma Ultras (ASRU). Nakon raspuštanja ASRU, od sezone 2003./04., u Curvi Sud su prisutne brojne autonomne navijačke udruge.<ref>[https://www.repubblica.it/2005/d/sezioni/sport/calcio/bandestadio/bandestadio/bandestadio.html, Affari, politica e malavita Ecco le bande da stadio], repubblica.it, 23. travnja 2005.</ref> ==Uspjesi== === Domaći uspjesi === [[Serie A]]: * Prvak (3): [[Serie A 1941./42.|1941./42.]], [[Serie A 1982./83.|1982./83.]], [[Serie A 2000./01.|2000./01.]] [[Coppa Italia]]: * Prvak (9): [[Coppa Italia 1963./64.|1963./64.]], [[Coppa Italia 1968./69.|1968./69.]], [[Coppa Italia 1979./80.|1979./80.]], [[Coppa Italia 1980./81.|1980./81.]], [[Coppa Italia 1983./84.|1983./84.]], [[Coppa Italia 1985./86.|1985./86.]], [[Coppa Italia 1990./91.|1990./91.]], [[Coppa Italia 2006./07.|2006./07.]], [[Coppa Italia 2007./08.|2007./08.]] * Finalist (8): [[Coppa Italia 1936./37.|1936./37.]], [[Coppa Italia 1940./41.|1940./41.]], [[Coppa Italia 1992./93.|1992./93.]], [[Coppa Italia 2002./03.|2002./03.]], [[Coppa Italia 2004./05.|2004./05.]], [[Coppa Italia 2005./06.|2005./06.]], [[Coppa Italia 2008./09.|2008./09.]], [[Coppa Italia 2012./13.|2012./13.]] [[Supercoppa Italiana]]: * Prvak (2): [[Supercoppa Italiana 2001.|2001.]], [[Supercoppa Italiana 2007.|2007.]] * Finalist (4): [[Supercoppa Italiana 1991.|1991.]], [[Supercoppa Italiana 2006.|2006.]], [[Supercoppa Italiana 2008.|2008.]], [[Supercoppa Italiana 2010.|2010.]] === Europski uspjesi === [[UEFA Europska liga]] * Finalist (1): [[Finale UEFA Europske lige 2023.|2022./23.]] [[UEFA Europska konferencijska liga]] * Osvajač (1): [[UEFA Europska konferencijska liga 2021./22.|2021./22.]] [[UEFA Liga prvaka|UEFA Kup/Liga prvaka]]: * Finalist (1): [[Kup prvaka 1983./84.|1983./84.]] [[Kup UEFA]]/[[Kup velesajamskih gradova]]: * Osvajač (1): [[Kup velesajamskih gradova 1960./61.|1960./61.]] * Finalist (1):[[Kup UEFA 1990./91.|1990./91.]] [[Anglo-talijanski kup]]: * Osvajač (1): [[Anglo-Talijanski Kup 1972.|1972.]] == Poznati igrači == {|border="0" cellpadding="2" |- valign="top" | *[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Aldair]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Amedeo Amadei]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Carlo Ancelotti]] *[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Abel Eduardo Balbo]] *[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Gabriel Batistuta|Gabriel Omar Batistuta]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Fulvio Bernardini]] *[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Zbigniew Boniek]] *[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Cafu]] *[[Datoteka:Flag of France.svg|20px|Francese]] [[Vincent Candela]] *[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Toninho Cerezo]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Bruno Conti]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Raffaele Costantino]] *[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Dino Da Costa]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Daniele De Rossi]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Giancarlo De Sisti]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Agostino Di Bartolomei]] *[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Edin Džeko]] *[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Emerson Ferreira da Rosa|Emerson]] *[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Paulo Roberto Falcão]] |width="50"|&nbsp; |valign="top"| *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Attilio Ferraris IV]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Giuseppe Giannini]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Enrique Lucas Gonzales Guaita|Enrico Guaita]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Giacomo Losi]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Guido Masetti]] *[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Pedro Waldemar Manfredini]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Vincenzo Montella]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Sebino Nela]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Simone Perrotta]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Pierino Prati]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Roberto Pruzzo]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Francesco Rocca]] *[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Walter Samuel]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Franco Tancredi]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Francesco Totti]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Pietro Vierchowod]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Rodolfo Volk]] *[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Rudi Völler]] |} ==Poznati treneri== * [[Luciano Spalletti]] * [[Fabio Capello]] * [[Nils Liedholm]] * [[José Mourinho]] * [[Eusebio Di Francesco]] * [[Claudio Ranieri]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.asroma.it Službena web-stranica] {{Sastav - A.S. Roma}} {{Serie A}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi|Roma]] [[Kategorija:Nogomet u Rimu]] [[Kategorija:A.S. Roma| ]] su67r1c4bsfgyw80ggs1k7dqdpfwxdx 0 95263 7469043 7300374 2026-05-26T15:14:53Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Whitesnake|Whitesnake]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469043 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Dino Jelusić | Img = Dino Jelusick, 2019.jpg | Img_capt = Dino Jelusić 2019. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[4. lipnja]] [[1992.]]<ref name="biografija">{{citiranje weba |url=http://www.dino.hr/?content=biografija |title=Biografija |accessdate=2010-09-01 |archive-date=27. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927051450/http://www.dino.hr/?content=biografija |url-status=dead }}</ref> | Mjesto rođenja = [[Požega]] | Smrt = | Prebivalište = Zagreb | Instrument = | Žanr = [[rock]] | Zanimanje = pjevač, glazbenik | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = Pobjednik [[Dječja pjesma Eurovizije|dječje pjesme Eurovizije 2003.]] | Značajni instrumenti = }} '''Dino Jelusić''' ([[Požega]], [[4. lipnja]] [[1992.]]),<ref name="biografija"/> [[hrvatski]] rock pjevač. Pobjednik je prve [[Dječja pjesma Eurovizije|pjesme Eurovizije za djecu]]. Pobijedio je u [[Danska|danskom]] [[Kopenhagen]]u, s pjesmom "[[Ti si moja prva ljubav]]".<ref name="biografija"/> Živi u [[Zagreb]]u. Nakon sedmogodišnje stanke, 2011. godine izdao je prvi solo album pod nazivom ''Living my own life'' inspiriran rock izvođačima poput [[Europe (glazbeni sastav)|Europe]], [[Bon Jovi]]ja i [[Whitesnake]]a. 2019. godine je pobijedio u showu HRT-a "Zvijezde pjevaju" gdje mu je partnerica bila Tara Thaller. Od 2021. je član sastava [[Whitesnake]].<ref>{{cite web |url=https://www.muzika.hr/dino-jelusic-whitesnake/ |title=Dino Jelusić novi je član Whitesnakea! |website=muzika.hr |last=Vizinger |first=Tena |accessdate=28. srpnja 2021. |date=27. srpnja 2021.}}</ref>Osim što je član sastava Whitesnake, frontmen je sastava Jelusick od 2023. == Diskografija == === Solo === * [[glazba u 2003.|2003.]]: ''No. 1'' (Hrvatska verzija) * [[glazba u 2004.|2004.]]: ''No. 1'' (Engleska verzija) * [[glazba u 2011.|2011.]]: ''Living my own life'' * [[glazba u 2014.|2014.]]: ''Prošao sam sve'' * 2022.: ''Ti to dobro znaš (singl)'' === The Ralph === * 2017.: ''Enter Escape'' === Animal Drive === * 2018.: ''Bite!'' * 2019.: ''Back to the Roots EP'' === Dirty Shirley === * 2020.: ''Dirty Shirley'' === Michael Romeo === * 2022.: ''War of the Worlds, Pt. 2'' === Jelusick === * 2023.: ''Follow the Blind Man'' * 2025.: ''Apolitical Ecstasy'' '''Whom Gods Destroy''' * 2024.: ''Insanium'' == Sinkronizacija == * "[[Nerazdvojni]]" kao Don Quixote ([[2024.]]) * "[[Pokémon: Mewtwo uzvraća udarac – Evolucija]]" kao uvodna pjesma ([[2020.]]) * "[[Priča o igračkama 3]]" kao Endi ([[2010.]]) * "[[Horton]]" kao Ja-Jo ([[2008.]]) * "[[Osmjehni se i kreni! i čađa s dva Plamenika]]" kao Ninno ([[2007.]]) * "[[Obitelj Robinson]]" kao Vilbur ([[2007.]]) * "[[Zov divljine]]" kao Ryan ([[2006.]]) * "[[Auti]]" ([[2006.]]) * "[[Kuća monstrum]]" kao Dado ([[2006.]]) * "[[Vremenske svjetiljke tajanstvenog otoka]]" kao Frizzy ([[2006.]]) * "[[Avanture Sharkboya i Lavagirl]]" kao Sharkboy == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jelusić, Dino}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Sudionici Dječje pjesme Eurovizije]] [[Kategorija:Životopisi, Požega]] [[Kategorija:Hrvatski rock-pjevači]] [[Kategorija:Whitesnake]] i6tsqm4fq1d7t857ra2d1ug4jk9qd2u 0 111629 7469107 7246305 2026-05-26T18:03:47Z ~2026-31249-54 362060 /* */ 7469107 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Srebrna krila | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1978.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = [[1978.]] – [[2000.]]; [[2012.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Vlado Kalember]]<br/>[[Slavko Pintarić-Pišta]] | Bivši članovi = Dado Jelavić<br/>Duško Mandić<br/>Adi Karaselimović<br/>[[Mustafa Ismailovski]]<br/>Lidija Asanović<br/>Vlatka Pokos<br/>Vlatka Grakalić<br/>Barbara Valentić<br/>Minea | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Srebrna krila''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[pop-rock]] sastav iz [[Zagreb]]a. Bili su popularni u Hrvatskoj, a od inozemstva, u inim republikama i pokrajinama bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Bili su prvi pravi hrvatski [[boy bend]].<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/iskreni-vlado-kalember-moju-anu-ama-bas-nitho-nije-htio-406268 24 sata] Tatjana Pacek: ''Iskreni Vlado Kalember: Moju ''Anu'' ama baš nitko nije htio'', 15. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2015.)</ref> == Povijest sastava == Sastav je osnovao [[Vlado Kalember]] 1978. godine. Postojali su tri godine, a Kalember je donosio Jugotonu demomaterijale koje mu je komisija redovito odbijala. Kalember je osobno otišao do [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]] kojem je donio snimke. Novković je bio prvi koji je rekao da sastav dobro zvuči. Obećao im je napraviti pjesmu što je istog dana ostvario napisavši "Anu".<ref name="24sata"/> "Ana" je postala najveći hit ljeta. Bila je najslušanija pjesma na svim radijskim postajama, a da nitko nije znao tko pjeva, jer su u [[Vodice|Vodicama]] cijelo ljeto svirali Jelavić i Kalember, a u Zagrebu su bili Duško Mandić i Adi Karaselimović.<ref name="24sata"/> Nekad je u Srebrnim krilima bio i Danijel Popović, kojeg je Kalember izbacio nakon 5 dana kad je za medije izjavio, da će u Krilima ostati godinu dana, a onda ide u solo karijeru. Kalember je tražio gitarista za stalno.<ref name="24sata"/> Listopada te godine pozvao ih je poznati TV voditelj [[Saša Zalepugin]] u svoju poznatu i vrlo gledanu emisiju "[[Nedjeljno popodne]]" što je pridonijelo popularnosti grupe. Nakon toga svirali su po 200 koncerata u godini. Prvi koncert u Zagrebu bio je 1979. godine. Bili su omiljeni u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[SSSR]]-u. Vrhunac uspjeha bio je 1983. u Moskvi. Deset dana su rasprodali dvoranu koja prima 25.000 ljudi, ukupno 250.000 prodanih karata.<ref name="24sata"/> Od 1986. godine sastav preuzima klavijaturist Mustafa Ismailovski-Muc, a Kalember se posvećuje solo karijeri. Sa svojim albumom prvijencem obara sve rekorde prodaje, te postaje najtiražniji debitantski album koji se prodao u 620.000 primjeraka. Nakon Kalemberova odlaska, na mjesto vokala dolaze pjevačice. U tom ženskom razdoblju smjenjivale su se pjevačice [[Lidija Asanović]], [[Vlatka Pokos]], Minea, [[Vlatka Grakalić]] i [[Barbara Vujević]].<ref name="gloria">[http://www.gloria.hr/vijesti/price/srebrna-krila-ponovno-prase-glazbenom-scenom/ Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom Gloria] Autor: Gloria: Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom, 24. svibnja 2012. (pristupljeno 21. kolovoza 2015.)</ref> Godine 1988., [[Pjesma Eurovizije 1988.|predstavljali]] su [[Jugoslavija na Pjesmi Eurovizije|Jugoslaviju]] na Eurosongu s pjesmom "Mangup" koju je izvela [[Lidija Asanović]], te je zauzela 6. mjesto. Tijekom [[1990-ih]] sastav prolazi kroz razno-razne reinkarnacije. [[Vlatka Pokos]] svoju pjevačku karijeru započela je u Srebrnim krilima zauzevši mjesto Lidije Asanović koja u sastavu pjeva od 1988. – 1989. godine. Grupa nestaje sa scene smrću Ismailovskog 2000. godine. Sastav Srebrnih krila se ponovno okupio proljeća 2012. (pjevač Vlado Kalember, gitarist Davor Jelavić Dado i bubnjar Slavko Pintarić Pišta) radi koncerta [[1. srpnja]] [[2012.]] godine na zagrebačkom [[Bundek]]u, te najavio povratak na scenu. Nakon Bundeka, na povratničkoj turneji ugovorili su još desetak koncerata u Sloveniji, pa po Hrvatskoj i široj regiji.<ref name="gloria"/> Za kraj [[kolovoz]]a [[2012.]] najavili su novi povratnički studijski album pod nazivom ''Srebrna krila 2012''. == Članovi sastava == === Sadašnji članovi === * [[Vlado Kalember]] – vokal, bas * [[Dado Jelavić]] – [[gitara]] * [[Slavko Pintarić-Pišta]] – bubnjevi === Bivši članovi === * [[Adi Karaselimović]] – [[bubnjevi]] * [[Duško Mandić]] – gitara * [[Mustafa "Muc" Ismailovski]] – klavijature * [[Lidija Asanović]] – vokal * [[Vlatka Pokos]] – vokal * [[Vlatka Grakalić]] – vokal * [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<ref name="24sata"/> – gitara * [[Minea]] – vokal * Tamara Avramović – vokal (1995.) * Iva Runjić-Vanessa – vokal (1995.) * Barbara Vujević – vokal (1995. – 1996.) === Pozvani glazbenici === Vlatko Kalember januara 1979 pozivao je [[Rajko Dujmić|Rajka Dujmića]] da nastupa s Krilima, no Dujmić je odlučio ostati vjeran [[Novi fosili|Novim fosilima]].<ref name="24sata"/> == Diskografija == * ''[[Srebrna krila (album)|Srebrna krila]]'' (1979.) * ''[[Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom]]'' (1980.) * ''[[Sreo sam ljubav iz prve pjesme]]'' (1980.) * ''[[Ša-la-la]]'' (1981.) * ''[[Julija i Romeo]]'' (Kompilacija) (1982.) * ''[[Zadnja ploča]]'' (1982.) * ''Silverwings'' (engleska inačica albuma "Zadnja ploča", Kanada, 1983.) * ''[[Djevuška]]'' (1983.) * ''[[Uspomene]]'' (1984.) * ''[[30 u hladu]]'' (1986.) * ''[[Mangup (album)|Mangup]]'' (1988.) * ''[[Poleti golubice]]'' (1989.) * ''[[Zašto nisam miljenica sudbine]]'' (1991.) * ''[[Ljubi me noćas]]'' (1994.) * ''[[Ljubav je za ljude sve]]'' (1995.) * ''[[Tamo gdje ljubav stanuje]]'' (1996.) * ''[[Nebo vidi, nebo zna]]'' (1998.) * ''Zlatna kolekcija'' (2001.) * ''Za dobra stara vremena'' (Srebrna krila & Novi fosili, 2001.) * ''Platinum Collection'' (2006.) * ''2012'' (2012.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] b0c7irvvu51ola734xfc4yq4mssdcjl 7469108 7469107 2026-05-26T18:04:47Z ~2026-31249-54 362060 /* */ 7469108 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Srebrna krila | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1978.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = [[1978.]] – [[2000.]]; [[2012.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Vlado Kalember]]<br/>[[Slavko Pintarić-Pišta]] | Bivši članovi = Dado Jelavić<br/>Duško Mandić<br/>Adi Karaselimović<br/>[[Danijel Popović]]<br/>[[Mustafa Ismailovski]]<br/>Lidija Asanović<br/>Vlatka Pokos<br/>Vlatka Grakalić<br/>Barbara Vujević<br/>Minea | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Srebrna krila''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[pop-rock]] sastav iz [[Zagreb]]a. Bili su popularni u Hrvatskoj, a od inozemstva, u inim republikama i pokrajinama bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Bili su prvi pravi hrvatski [[boy bend]].<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/iskreni-vlado-kalember-moju-anu-ama-bas-nitho-nije-htio-406268 24 sata] Tatjana Pacek: ''Iskreni Vlado Kalember: Moju ''Anu'' ama baš nitko nije htio'', 15. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2015.)</ref> == Povijest sastava == Sastav je osnovao [[Vlado Kalember]] 1978. godine. Postojali su tri godine, a Kalember je donosio Jugotonu demomaterijale koje mu je komisija redovito odbijala. Kalember je osobno otišao do [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]] kojem je donio snimke. Novković je bio prvi koji je rekao da sastav dobro zvuči. Obećao im je napraviti pjesmu što je istog dana ostvario napisavši "Anu".<ref name="24sata"/> "Ana" je postala najveći hit ljeta. Bila je najslušanija pjesma na svim radijskim postajama, a da nitko nije znao tko pjeva, jer su u [[Vodice|Vodicama]] cijelo ljeto svirali Jelavić i Kalember, a u Zagrebu su bili Duško Mandić i Adi Karaselimović.<ref name="24sata"/> Nekad je u Srebrnim krilima bio i Danijel Popović, kojeg je Kalember izbacio nakon 5 dana kad je za medije izjavio, da će u Krilima ostati godinu dana, a onda ide u solo karijeru. Kalember je tražio gitarista za stalno.<ref name="24sata"/> Listopada te godine pozvao ih je poznati TV voditelj [[Saša Zalepugin]] u svoju poznatu i vrlo gledanu emisiju "[[Nedjeljno popodne]]" što je pridonijelo popularnosti grupe. Nakon toga svirali su po 200 koncerata u godini. Prvi koncert u Zagrebu bio je 1979. godine. Bili su omiljeni u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[SSSR]]-u. Vrhunac uspjeha bio je 1983. u Moskvi. Deset dana su rasprodali dvoranu koja prima 25.000 ljudi, ukupno 250.000 prodanih karata.<ref name="24sata"/> Od 1986. godine sastav preuzima klavijaturist Mustafa Ismailovski-Muc, a Kalember se posvećuje solo karijeri. Sa svojim albumom prvijencem obara sve rekorde prodaje, te postaje najtiražniji debitantski album koji se prodao u 620.000 primjeraka. Nakon Kalemberova odlaska, na mjesto vokala dolaze pjevačice. U tom ženskom razdoblju smjenjivale su se pjevačice [[Lidija Asanović]], [[Vlatka Pokos]], Minea, [[Vlatka Grakalić]] i [[Barbara Vujević]].<ref name="gloria">[http://www.gloria.hr/vijesti/price/srebrna-krila-ponovno-prase-glazbenom-scenom/ Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom Gloria] Autor: Gloria: Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom, 24. svibnja 2012. (pristupljeno 21. kolovoza 2015.)</ref> Godine 1988., [[Pjesma Eurovizije 1988.|predstavljali]] su [[Jugoslavija na Pjesmi Eurovizije|Jugoslaviju]] na Eurosongu s pjesmom "Mangup" koju je izvela [[Lidija Asanović]], te je zauzela 6. mjesto. Tijekom [[1990-ih]] sastav prolazi kroz razno-razne reinkarnacije. [[Vlatka Pokos]] svoju pjevačku karijeru započela je u Srebrnim krilima zauzevši mjesto Lidije Asanović koja u sastavu pjeva od 1988. – 1989. godine. Grupa nestaje sa scene smrću Ismailovskog 2000. godine. Sastav Srebrnih krila se ponovno okupio proljeća 2012. (pjevač Vlado Kalember, gitarist Davor Jelavić Dado i bubnjar Slavko Pintarić Pišta) radi koncerta [[1. srpnja]] [[2012.]] godine na zagrebačkom [[Bundek]]u, te najavio povratak na scenu. Nakon Bundeka, na povratničkoj turneji ugovorili su još desetak koncerata u Sloveniji, pa po Hrvatskoj i široj regiji.<ref name="gloria"/> Za kraj [[kolovoz]]a [[2012.]] najavili su novi povratnički studijski album pod nazivom ''Srebrna krila 2012''. == Članovi sastava == === Sadašnji članovi === * [[Vlado Kalember]] – vokal, bas * [[Dado Jelavić]] – [[gitara]] * [[Slavko Pintarić-Pišta]] – bubnjevi === Bivši članovi === * [[Adi Karaselimović]] – [[bubnjevi]] * [[Duško Mandić]] – gitara * [[Mustafa "Muc" Ismailovski]] – klavijature * [[Lidija Asanović]] – vokal * [[Vlatka Pokos]] – vokal * [[Vlatka Grakalić]] – vokal * [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<ref name="24sata"/> – gitara * [[Minea]] – vokal * Tamara Avramović – vokal (1995.) * Iva Runjić-Vanessa – vokal (1995.) * Barbara Vujević – vokal (1995. – 1996.) === Pozvani glazbenici === Vlatko Kalember januara 1979 pozivao je [[Rajko Dujmić|Rajka Dujmića]] da nastupa s Krilima, no Dujmić je odlučio ostati vjeran [[Novi fosili|Novim fosilima]].<ref name="24sata"/> == Diskografija == * ''[[Srebrna krila (album)|Srebrna krila]]'' (1979.) * ''[[Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom]]'' (1980.) * ''[[Sreo sam ljubav iz prve pjesme]]'' (1980.) * ''[[Ša-la-la]]'' (1981.) * ''[[Julija i Romeo]]'' (Kompilacija) (1982.) * ''[[Zadnja ploča]]'' (1982.) * ''Silverwings'' (engleska inačica albuma "Zadnja ploča", Kanada, 1983.) * ''[[Djevuška]]'' (1983.) * ''[[Uspomene]]'' (1984.) * ''[[30 u hladu]]'' (1986.) * ''[[Mangup (album)|Mangup]]'' (1988.) * ''[[Poleti golubice]]'' (1989.) * ''[[Zašto nisam miljenica sudbine]]'' (1991.) * ''[[Ljubi me noćas]]'' (1994.) * ''[[Ljubav je za ljude sve]]'' (1995.) * ''[[Tamo gdje ljubav stanuje]]'' (1996.) * ''[[Nebo vidi, nebo zna]]'' (1998.) * ''Zlatna kolekcija'' (2001.) * ''Za dobra stara vremena'' (Srebrna krila & Novi fosili, 2001.) * ''Platinum Collection'' (2006.) * ''2012'' (2012.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] 4xjpjlyhmbneladmsp6uhfyz3qmikmx 7469110 7469108 2026-05-26T18:07:16Z ~2026-31249-54 362060 /* */ 7469110 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Srebrna krila | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1978.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = [[1978.]] – [[2000.]]; [[2012.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Vlado Kalember]]<br/>[[Slavko Pintarić-Pišta]] | Bivši članovi = Dado Jelavić<br/>Duško Mandić<br/>Adi Karaselimović<br/>[[Danijel Popović]]<br/>[[Mustafa Ismailovski]]<br/>Lidija Asanović<br/>Oleg Colnago<br/>Vlatka Pokos<br/>Vlatka Grakalić<br/>Barbara Vujević<br/>Minea | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Srebrna krila''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[pop-rock]] sastav iz [[Zagreb]]a. Bili su popularni u Hrvatskoj, a od inozemstva, u inim republikama i pokrajinama bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Bili su prvi pravi hrvatski [[boy bend]].<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/iskreni-vlado-kalember-moju-anu-ama-bas-nitho-nije-htio-406268 24 sata] Tatjana Pacek: ''Iskreni Vlado Kalember: Moju ''Anu'' ama baš nitko nije htio'', 15. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2015.)</ref> == Povijest sastava == Sastav je osnovao [[Vlado Kalember]] 1978. godine. Postojali su tri godine, a Kalember je donosio Jugotonu demomaterijale koje mu je komisija redovito odbijala. Kalember je osobno otišao do [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]] kojem je donio snimke. Novković je bio prvi koji je rekao da sastav dobro zvuči. Obećao im je napraviti pjesmu što je istog dana ostvario napisavši "Anu".<ref name="24sata"/> "Ana" je postala najveći hit ljeta. Bila je najslušanija pjesma na svim radijskim postajama, a da nitko nije znao tko pjeva, jer su u [[Vodice|Vodicama]] cijelo ljeto svirali Jelavić i Kalember, a u Zagrebu su bili Duško Mandić i Adi Karaselimović.<ref name="24sata"/> Nekad je u Srebrnim krilima bio i Danijel Popović, kojeg je Kalember izbacio nakon 5 dana kad je za medije izjavio, da će u Krilima ostati godinu dana, a onda ide u solo karijeru. Kalember je tražio gitarista za stalno.<ref name="24sata"/> Listopada te godine pozvao ih je poznati TV voditelj [[Saša Zalepugin]] u svoju poznatu i vrlo gledanu emisiju "[[Nedjeljno popodne]]" što je pridonijelo popularnosti grupe. Nakon toga svirali su po 200 koncerata u godini. Prvi koncert u Zagrebu bio je 1979. godine. Bili su omiljeni u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[SSSR]]-u. Vrhunac uspjeha bio je 1983. u Moskvi. Deset dana su rasprodali dvoranu koja prima 25.000 ljudi, ukupno 250.000 prodanih karata.<ref name="24sata"/> Od 1986. godine sastav preuzima klavijaturist Mustafa Ismailovski-Muc, a Kalember se posvećuje solo karijeri. Sa svojim albumom prvijencem obara sve rekorde prodaje, te postaje najtiražniji debitantski album koji se prodao u 620.000 primjeraka. Nakon Kalemberova odlaska, na mjesto vokala dolaze pjevačice. U tom ženskom razdoblju smjenjivale su se pjevačice [[Lidija Asanović]], [[Vlatka Pokos]], Minea, [[Vlatka Grakalić]] i [[Barbara Vujević]].<ref name="gloria">[http://www.gloria.hr/vijesti/price/srebrna-krila-ponovno-prase-glazbenom-scenom/ Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom Gloria] Autor: Gloria: Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom, 24. svibnja 2012. (pristupljeno 21. kolovoza 2015.)</ref> Godine 1988., [[Pjesma Eurovizije 1988.|predstavljali]] su [[Jugoslavija na Pjesmi Eurovizije|Jugoslaviju]] na Eurosongu s pjesmom "Mangup" koju je izvela [[Lidija Asanović]], te je zauzela 6. mjesto. Tijekom [[1990-ih]] sastav prolazi kroz razno-razne reinkarnacije. [[Vlatka Pokos]] svoju pjevačku karijeru započela je u Srebrnim krilima zauzevši mjesto Lidije Asanović koja u sastavu pjeva od 1988. – 1989. godine. Grupa nestaje sa scene smrću Ismailovskog 2000. godine. Sastav Srebrnih krila se ponovno okupio proljeća 2012. (pjevač Vlado Kalember, gitarist Davor Jelavić Dado i bubnjar Slavko Pintarić Pišta) radi koncerta [[1. srpnja]] [[2012.]] godine na zagrebačkom [[Bundek]]u, te najavio povratak na scenu. Nakon Bundeka, na povratničkoj turneji ugovorili su još desetak koncerata u Sloveniji, pa po Hrvatskoj i široj regiji.<ref name="gloria"/> Za kraj [[kolovoz]]a [[2012.]] najavili su novi povratnički studijski album pod nazivom ''Srebrna krila 2012''. == Članovi sastava == === Sadašnji članovi === * [[Vlado Kalember]] – vokal, bas * [[Dado Jelavić]] – [[gitara]] * [[Slavko Pintarić-Pišta]] – bubnjevi === Bivši članovi === * [[Adi Karaselimović]] – [[bubnjevi]] * [[Duško Mandić]] – gitara * [[Mustafa "Muc" Ismailovski]] – klavijature * [[Lidija Asanović]] – vokal * [[Vlatka Pokos]] – vokal * [[Vlatka Grakalić]] – vokal * [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<ref name="24sata"/> – gitara * [[Minea]] – vokal * Tamara Avramović – vokal (1995.) * Iva Runjić-Vanessa – vokal (1995.) * Barbara Vujević – vokal (1995. – 1996.) === Pozvani glazbenici === Vlatko Kalember januara 1979 pozivao je [[Rajko Dujmić|Rajka Dujmića]] da nastupa s Krilima, no Dujmić je odlučio ostati vjeran [[Novi fosili|Novim fosilima]].<ref name="24sata"/> == Diskografija == * ''[[Srebrna krila (album)|Srebrna krila]]'' (1979.) * ''[[Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom]]'' (1980.) * ''[[Sreo sam ljubav iz prve pjesme]]'' (1980.) * ''[[Ša-la-la]]'' (1981.) * ''[[Julija i Romeo]]'' (Kompilacija) (1982.) * ''[[Zadnja ploča]]'' (1982.) * ''Silverwings'' (engleska inačica albuma "Zadnja ploča", Kanada, 1983.) * ''[[Djevuška]]'' (1983.) * ''[[Uspomene]]'' (1984.) * ''[[30 u hladu]]'' (1986.) * ''[[Mangup (album)|Mangup]]'' (1988.) * ''[[Poleti golubice]]'' (1989.) * ''[[Zašto nisam miljenica sudbine]]'' (1991.) * ''[[Ljubi me noćas]]'' (1994.) * ''[[Ljubav je za ljude sve]]'' (1995.) * ''[[Tamo gdje ljubav stanuje]]'' (1996.) * ''[[Nebo vidi, nebo zna]]'' (1998.) * ''Zlatna kolekcija'' (2001.) * ''Za dobra stara vremena'' (Srebrna krila & Novi fosili, 2001.) * ''Platinum Collection'' (2006.) * ''2012'' (2012.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] fd9dqrv8lfpeqhsemabqjraiz6a2yt1 7469111 7469110 2026-05-26T18:08:21Z ~2026-31249-54 362060 /* */ 7469111 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Srebrna krila | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1978.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = [[1978.]] – [[2000.]]; [[2012.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Vlado Kalember]]<br/>[[Slavko Pintarić-Pišta]] | Bivši članovi = Dado Jelavić<br/>Duško Mandić<br/>Adi Karaselimović<br/>[[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<br/>[[Mustafa Ismailovski]]<br/>Lidija Asanović<br/>Oleg Colnago<br/>Vlatka Pokos<br/>Vlatka Grakalić<br/>Barbara Vujević<br/>Minea | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Srebrna krila''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[pop-rock]] sastav iz [[Zagreb]]a. Bili su popularni u Hrvatskoj, a od inozemstva, u inim republikama i pokrajinama bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Bili su prvi pravi hrvatski [[boy bend]].<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/iskreni-vlado-kalember-moju-anu-ama-bas-nitho-nije-htio-406268 24 sata] Tatjana Pacek: ''Iskreni Vlado Kalember: Moju ''Anu'' ama baš nitko nije htio'', 15. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2015.)</ref> == Povijest sastava == Sastav je osnovao [[Vlado Kalember]] 1978. godine. Postojali su tri godine, a Kalember je donosio Jugotonu demomaterijale koje mu je komisija redovito odbijala. Kalember je osobno otišao do [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]] kojem je donio snimke. Novković je bio prvi koji je rekao da sastav dobro zvuči. Obećao im je napraviti pjesmu što je istog dana ostvario napisavši "Anu".<ref name="24sata"/> "Ana" je postala najveći hit ljeta. Bila je najslušanija pjesma na svim radijskim postajama, a da nitko nije znao tko pjeva, jer su u [[Vodice|Vodicama]] cijelo ljeto svirali Jelavić i Kalember, a u Zagrebu su bili Duško Mandić i Adi Karaselimović.<ref name="24sata"/> Nekad je u Srebrnim krilima bio i Danijel Popović, kojeg je Kalember izbacio nakon 5 dana kad je za medije izjavio, da će u Krilima ostati godinu dana, a onda ide u solo karijeru. Kalember je tražio gitarista za stalno.<ref name="24sata"/> Listopada te godine pozvao ih je poznati TV voditelj [[Saša Zalepugin]] u svoju poznatu i vrlo gledanu emisiju "[[Nedjeljno popodne]]" što je pridonijelo popularnosti grupe. Nakon toga svirali su po 200 koncerata u godini. Prvi koncert u Zagrebu bio je 1979. godine. Bili su omiljeni u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[SSSR]]-u. Vrhunac uspjeha bio je 1983. u Moskvi. Deset dana su rasprodali dvoranu koja prima 25.000 ljudi, ukupno 250.000 prodanih karata.<ref name="24sata"/> Od 1986. godine sastav preuzima klavijaturist Mustafa Ismailovski-Muc, a Kalember se posvećuje solo karijeri. Sa svojim albumom prvijencem obara sve rekorde prodaje, te postaje najtiražniji debitantski album koji se prodao u 620.000 primjeraka. Nakon Kalemberova odlaska, na mjesto vokala dolaze pjevačice. U tom ženskom razdoblju smjenjivale su se pjevačice [[Lidija Asanović]], [[Vlatka Pokos]], Minea, [[Vlatka Grakalić]] i [[Barbara Vujević]].<ref name="gloria">[http://www.gloria.hr/vijesti/price/srebrna-krila-ponovno-prase-glazbenom-scenom/ Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom Gloria] Autor: Gloria: Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom, 24. svibnja 2012. (pristupljeno 21. kolovoza 2015.)</ref> Godine 1988., [[Pjesma Eurovizije 1988.|predstavljali]] su [[Jugoslavija na Pjesmi Eurovizije|Jugoslaviju]] na Eurosongu s pjesmom "Mangup" koju je izvela [[Lidija Asanović]], te je zauzela 6. mjesto. Tijekom [[1990-ih]] sastav prolazi kroz razno-razne reinkarnacije. [[Vlatka Pokos]] svoju pjevačku karijeru započela je u Srebrnim krilima zauzevši mjesto Lidije Asanović koja u sastavu pjeva od 1988. – 1989. godine. Grupa nestaje sa scene smrću Ismailovskog 2000. godine. Sastav Srebrnih krila se ponovno okupio proljeća 2012. (pjevač Vlado Kalember, gitarist Davor Jelavić Dado i bubnjar Slavko Pintarić Pišta) radi koncerta [[1. srpnja]] [[2012.]] godine na zagrebačkom [[Bundek]]u, te najavio povratak na scenu. Nakon Bundeka, na povratničkoj turneji ugovorili su još desetak koncerata u Sloveniji, pa po Hrvatskoj i široj regiji.<ref name="gloria"/> Za kraj [[kolovoz]]a [[2012.]] najavili su novi povratnički studijski album pod nazivom ''Srebrna krila 2012''. == Članovi sastava == === Sadašnji članovi === * [[Vlado Kalember]] – vokal, bas * [[Dado Jelavić]] – [[gitara]] * [[Slavko Pintarić-Pišta]] – bubnjevi === Bivši članovi === * [[Adi Karaselimović]] – [[bubnjevi]] * [[Duško Mandić]] – gitara * [[Mustafa "Muc" Ismailovski]] – klavijature * [[Lidija Asanović]] – vokal * [[Vlatka Pokos]] – vokal * [[Vlatka Grakalić]] – vokal * [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<ref name="24sata"/> – gitara * [[Minea]] – vokal * Tamara Avramović – vokal (1995.) * Iva Runjić-Vanessa – vokal (1995.) * Barbara Vujević – vokal (1995. – 1996.) === Pozvani glazbenici === Vlatko Kalember januara 1979 pozivao je [[Rajko Dujmić|Rajka Dujmića]] da nastupa s Krilima, no Dujmić je odlučio ostati vjeran [[Novi fosili|Novim fosilima]].<ref name="24sata"/> == Diskografija == * ''[[Srebrna krila (album)|Srebrna krila]]'' (1979.) * ''[[Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom]]'' (1980.) * ''[[Sreo sam ljubav iz prve pjesme]]'' (1980.) * ''[[Ša-la-la]]'' (1981.) * ''[[Julija i Romeo]]'' (Kompilacija) (1982.) * ''[[Zadnja ploča]]'' (1982.) * ''Silverwings'' (engleska inačica albuma "Zadnja ploča", Kanada, 1983.) * ''[[Djevuška]]'' (1983.) * ''[[Uspomene]]'' (1984.) * ''[[30 u hladu]]'' (1986.) * ''[[Mangup (album)|Mangup]]'' (1988.) * ''[[Poleti golubice]]'' (1989.) * ''[[Zašto nisam miljenica sudbine]]'' (1991.) * ''[[Ljubi me noćas]]'' (1994.) * ''[[Ljubav je za ljude sve]]'' (1995.) * ''[[Tamo gdje ljubav stanuje]]'' (1996.) * ''[[Nebo vidi, nebo zna]]'' (1998.) * ''Zlatna kolekcija'' (2001.) * ''Za dobra stara vremena'' (Srebrna krila & Novi fosili, 2001.) * ''Platinum Collection'' (2006.) * ''2012'' (2012.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] 8uyy9jk519rz27b7m7laszji5n084c2 7469114 7469111 2026-05-26T18:10:27Z ~2026-31249-54 362060 /* Članovi sastava */ 7469114 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Srebrna krila | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1978.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = [[1978.]] – [[2000.]]; [[2012.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Vlado Kalember]]<br/>[[Slavko Pintarić-Pišta]] | Bivši članovi = Dado Jelavić<br/>Duško Mandić<br/>Adi Karaselimović<br/>[[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<br/>[[Mustafa Ismailovski]]<br/>Lidija Asanović<br/>Oleg Colnago<br/>Vlatka Pokos<br/>Vlatka Grakalić<br/>Barbara Vujević<br/>Minea | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Srebrna krila''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[pop-rock]] sastav iz [[Zagreb]]a. Bili su popularni u Hrvatskoj, a od inozemstva, u inim republikama i pokrajinama bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Bili su prvi pravi hrvatski [[boy bend]].<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/iskreni-vlado-kalember-moju-anu-ama-bas-nitho-nije-htio-406268 24 sata] Tatjana Pacek: ''Iskreni Vlado Kalember: Moju ''Anu'' ama baš nitko nije htio'', 15. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2015.)</ref> == Povijest sastava == Sastav je osnovao [[Vlado Kalember]] 1978. godine. Postojali su tri godine, a Kalember je donosio Jugotonu demomaterijale koje mu je komisija redovito odbijala. Kalember je osobno otišao do [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]] kojem je donio snimke. Novković je bio prvi koji je rekao da sastav dobro zvuči. Obećao im je napraviti pjesmu što je istog dana ostvario napisavši "Anu".<ref name="24sata"/> "Ana" je postala najveći hit ljeta. Bila je najslušanija pjesma na svim radijskim postajama, a da nitko nije znao tko pjeva, jer su u [[Vodice|Vodicama]] cijelo ljeto svirali Jelavić i Kalember, a u Zagrebu su bili Duško Mandić i Adi Karaselimović.<ref name="24sata"/> Nekad je u Srebrnim krilima bio i Danijel Popović, kojeg je Kalember izbacio nakon 5 dana kad je za medije izjavio, da će u Krilima ostati godinu dana, a onda ide u solo karijeru. Kalember je tražio gitarista za stalno.<ref name="24sata"/> Listopada te godine pozvao ih je poznati TV voditelj [[Saša Zalepugin]] u svoju poznatu i vrlo gledanu emisiju "[[Nedjeljno popodne]]" što je pridonijelo popularnosti grupe. Nakon toga svirali su po 200 koncerata u godini. Prvi koncert u Zagrebu bio je 1979. godine. Bili su omiljeni u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[SSSR]]-u. Vrhunac uspjeha bio je 1983. u Moskvi. Deset dana su rasprodali dvoranu koja prima 25.000 ljudi, ukupno 250.000 prodanih karata.<ref name="24sata"/> Od 1986. godine sastav preuzima klavijaturist Mustafa Ismailovski-Muc, a Kalember se posvećuje solo karijeri. Sa svojim albumom prvijencem obara sve rekorde prodaje, te postaje najtiražniji debitantski album koji se prodao u 620.000 primjeraka. Nakon Kalemberova odlaska, na mjesto vokala dolaze pjevačice. U tom ženskom razdoblju smjenjivale su se pjevačice [[Lidija Asanović]], [[Vlatka Pokos]], Minea, [[Vlatka Grakalić]] i [[Barbara Vujević]].<ref name="gloria">[http://www.gloria.hr/vijesti/price/srebrna-krila-ponovno-prase-glazbenom-scenom/ Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom Gloria] Autor: Gloria: Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom, 24. svibnja 2012. (pristupljeno 21. kolovoza 2015.)</ref> Godine 1988., [[Pjesma Eurovizije 1988.|predstavljali]] su [[Jugoslavija na Pjesmi Eurovizije|Jugoslaviju]] na Eurosongu s pjesmom "Mangup" koju je izvela [[Lidija Asanović]], te je zauzela 6. mjesto. Tijekom [[1990-ih]] sastav prolazi kroz razno-razne reinkarnacije. [[Vlatka Pokos]] svoju pjevačku karijeru započela je u Srebrnim krilima zauzevši mjesto Lidije Asanović koja u sastavu pjeva od 1988. – 1989. godine. Grupa nestaje sa scene smrću Ismailovskog 2000. godine. Sastav Srebrnih krila se ponovno okupio proljeća 2012. (pjevač Vlado Kalember, gitarist Davor Jelavić Dado i bubnjar Slavko Pintarić Pišta) radi koncerta [[1. srpnja]] [[2012.]] godine na zagrebačkom [[Bundek]]u, te najavio povratak na scenu. Nakon Bundeka, na povratničkoj turneji ugovorili su još desetak koncerata u Sloveniji, pa po Hrvatskoj i široj regiji.<ref name="gloria"/> Za kraj [[kolovoz]]a [[2012.]] najavili su novi povratnički studijski album pod nazivom ''Srebrna krila 2012''. == Članovi sastava == === Sadašnji članovi === * [[Vlado Kalember]] – vokal, bas * * [[Slavko Pintarić-Pišta]] – bubnjevi === Bivši članovi === * [[Davor Jelavić|Dado Jelavić]] – gitara * [[Adi Karaselimović]] – [[bubnjevi]] * [[Duško Mandić]] – gitara * [[Mustafa "Muc" Ismailovski]] – klavijature * [[Lidija Asanović]] – vokal * [[Vlatka Pokos]] – vokal * [[Vlatka Grakalić]] – vokal * [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<ref name="24sata"/> – gitara * [[Minea]] – vokal * Tamara Avramović – vokal (1995.) * Iva Runjić-Vanessa – vokal (1995.) * Barbara Vujević – vokal (1995. – 1996.) === Pozvani glazbenici === Vlatko Kalember januara 1979 pozivao je [[Rajko Dujmić|Rajka Dujmića]] da nastupa s Krilima, no Dujmić je odlučio ostati vjeran [[Novi fosili|Novim fosilima]].<ref name="24sata"/> == Diskografija == * ''[[Srebrna krila (album)|Srebrna krila]]'' (1979.) * ''[[Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom]]'' (1980.) * ''[[Sreo sam ljubav iz prve pjesme]]'' (1980.) * ''[[Ša-la-la]]'' (1981.) * ''[[Julija i Romeo]]'' (Kompilacija) (1982.) * ''[[Zadnja ploča]]'' (1982.) * ''Silverwings'' (engleska inačica albuma "Zadnja ploča", Kanada, 1983.) * ''[[Djevuška]]'' (1983.) * ''[[Uspomene]]'' (1984.) * ''[[30 u hladu]]'' (1986.) * ''[[Mangup (album)|Mangup]]'' (1988.) * ''[[Poleti golubice]]'' (1989.) * ''[[Zašto nisam miljenica sudbine]]'' (1991.) * ''[[Ljubi me noćas]]'' (1994.) * ''[[Ljubav je za ljude sve]]'' (1995.) * ''[[Tamo gdje ljubav stanuje]]'' (1996.) * ''[[Nebo vidi, nebo zna]]'' (1998.) * ''Zlatna kolekcija'' (2001.) * ''Za dobra stara vremena'' (Srebrna krila & Novi fosili, 2001.) * ''Platinum Collection'' (2006.) * ''2012'' (2012.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] nqrn3zlad9idgk2jw5nc7kf8vcxsmsw 7469115 7469114 2026-05-26T18:10:52Z ~2026-31249-54 362060 /* Bivši članovi */ 7469115 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Srebrna krila | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1978.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[pop rock]] | Djelatno_razdoblje = [[1978.]] – [[2000.]]; [[2012.]] – ''danas'' | Producentska_kuća = [[Jugoton]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Vlado Kalember]]<br/>[[Slavko Pintarić-Pišta]] | Bivši članovi = Dado Jelavić<br/>Duško Mandić<br/>Adi Karaselimović<br/>[[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<br/>[[Mustafa Ismailovski]]<br/>Lidija Asanović<br/>Oleg Colnago<br/>Vlatka Pokos<br/>Vlatka Grakalić<br/>Barbara Vujević<br/>Minea | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Srebrna krila''' su [[Hrvatska|hrvatski]] [[pop-rock]] sastav iz [[Zagreb]]a. Bili su popularni u Hrvatskoj, a od inozemstva, u inim republikama i pokrajinama bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Bili su prvi pravi hrvatski [[boy bend]].<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/domace-zvijezde/iskreni-vlado-kalember-moju-anu-ama-bas-nitho-nije-htio-406268 24 sata] Tatjana Pacek: ''Iskreni Vlado Kalember: Moju ''Anu'' ama baš nitko nije htio'', 15. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2015.)</ref> == Povijest sastava == Sastav je osnovao [[Vlado Kalember]] 1978. godine. Postojali su tri godine, a Kalember je donosio Jugotonu demomaterijale koje mu je komisija redovito odbijala. Kalember je osobno otišao do [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]] kojem je donio snimke. Novković je bio prvi koji je rekao da sastav dobro zvuči. Obećao im je napraviti pjesmu što je istog dana ostvario napisavši "Anu".<ref name="24sata"/> "Ana" je postala najveći hit ljeta. Bila je najslušanija pjesma na svim radijskim postajama, a da nitko nije znao tko pjeva, jer su u [[Vodice|Vodicama]] cijelo ljeto svirali Jelavić i Kalember, a u Zagrebu su bili Duško Mandić i Adi Karaselimović.<ref name="24sata"/> Nekad je u Srebrnim krilima bio i Danijel Popović, kojeg je Kalember izbacio nakon 5 dana kad je za medije izjavio, da će u Krilima ostati godinu dana, a onda ide u solo karijeru. Kalember je tražio gitarista za stalno.<ref name="24sata"/> Listopada te godine pozvao ih je poznati TV voditelj [[Saša Zalepugin]] u svoju poznatu i vrlo gledanu emisiju "[[Nedjeljno popodne]]" što je pridonijelo popularnosti grupe. Nakon toga svirali su po 200 koncerata u godini. Prvi koncert u Zagrebu bio je 1979. godine. Bili su omiljeni u [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[SSSR]]-u. Vrhunac uspjeha bio je 1983. u Moskvi. Deset dana su rasprodali dvoranu koja prima 25.000 ljudi, ukupno 250.000 prodanih karata.<ref name="24sata"/> Od 1986. godine sastav preuzima klavijaturist Mustafa Ismailovski-Muc, a Kalember se posvećuje solo karijeri. Sa svojim albumom prvijencem obara sve rekorde prodaje, te postaje najtiražniji debitantski album koji se prodao u 620.000 primjeraka. Nakon Kalemberova odlaska, na mjesto vokala dolaze pjevačice. U tom ženskom razdoblju smjenjivale su se pjevačice [[Lidija Asanović]], [[Vlatka Pokos]], Minea, [[Vlatka Grakalić]] i [[Barbara Vujević]].<ref name="gloria">[http://www.gloria.hr/vijesti/price/srebrna-krila-ponovno-prase-glazbenom-scenom/ Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom Gloria] Autor: Gloria: Srebrna krila ponovno praše glazbenom scenom, 24. svibnja 2012. (pristupljeno 21. kolovoza 2015.)</ref> Godine 1988., [[Pjesma Eurovizije 1988.|predstavljali]] su [[Jugoslavija na Pjesmi Eurovizije|Jugoslaviju]] na Eurosongu s pjesmom "Mangup" koju je izvela [[Lidija Asanović]], te je zauzela 6. mjesto. Tijekom [[1990-ih]] sastav prolazi kroz razno-razne reinkarnacije. [[Vlatka Pokos]] svoju pjevačku karijeru započela je u Srebrnim krilima zauzevši mjesto Lidije Asanović koja u sastavu pjeva od 1988. – 1989. godine. Grupa nestaje sa scene smrću Ismailovskog 2000. godine. Sastav Srebrnih krila se ponovno okupio proljeća 2012. (pjevač Vlado Kalember, gitarist Davor Jelavić Dado i bubnjar Slavko Pintarić Pišta) radi koncerta [[1. srpnja]] [[2012.]] godine na zagrebačkom [[Bundek]]u, te najavio povratak na scenu. Nakon Bundeka, na povratničkoj turneji ugovorili su još desetak koncerata u Sloveniji, pa po Hrvatskoj i široj regiji.<ref name="gloria"/> Za kraj [[kolovoz]]a [[2012.]] najavili su novi povratnički studijski album pod nazivom ''Srebrna krila 2012''. == Članovi sastava == === Sadašnji članovi === * [[Vlado Kalember]] – vokal, bas * * [[Slavko Pintarić-Pišta]] – bubnjevi === Bivši članovi === * Dado Jelavić – gitara * [[Adi Karaselimović]] – [[bubnjevi]] * [[Duško Mandić]] – gitara * [[Mustafa "Muc" Ismailovski]] – klavijature * [[Lidija Asanović]] – vokal * [[Vlatka Pokos]] – vokal * [[Vlatka Grakalić]] – vokal * [[Danijel Popović (glazbenik)|Danijel Popović]]<ref name="24sata"/> – gitara * [[Minea]] – vokal * Tamara Avramović – vokal (1995.) * Iva Runjić-Vanessa – vokal (1995.) * Barbara Vujević – vokal (1995. – 1996.) === Pozvani glazbenici === Vlatko Kalember januara 1979 pozivao je [[Rajko Dujmić|Rajka Dujmića]] da nastupa s Krilima, no Dujmić je odlučio ostati vjeran [[Novi fosili|Novim fosilima]].<ref name="24sata"/> == Diskografija == * ''[[Srebrna krila (album)|Srebrna krila]]'' (1979.) * ''[[Ja sam samo jedan od mnogih s gitarom]]'' (1980.) * ''[[Sreo sam ljubav iz prve pjesme]]'' (1980.) * ''[[Ša-la-la]]'' (1981.) * ''[[Julija i Romeo]]'' (Kompilacija) (1982.) * ''[[Zadnja ploča]]'' (1982.) * ''Silverwings'' (engleska inačica albuma "Zadnja ploča", Kanada, 1983.) * ''[[Djevuška]]'' (1983.) * ''[[Uspomene]]'' (1984.) * ''[[30 u hladu]]'' (1986.) * ''[[Mangup (album)|Mangup]]'' (1988.) * ''[[Poleti golubice]]'' (1989.) * ''[[Zašto nisam miljenica sudbine]]'' (1991.) * ''[[Ljubi me noćas]]'' (1994.) * ''[[Ljubav je za ljude sve]]'' (1995.) * ''[[Tamo gdje ljubav stanuje]]'' (1996.) * ''[[Nebo vidi, nebo zna]]'' (1998.) * ''Zlatna kolekcija'' (2001.) * ''Za dobra stara vremena'' (Srebrna krila & Novi fosili, 2001.) * ''Platinum Collection'' (2006.) * ''2012'' (2012.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] lpexl87dtxjry36zhy5kpzx4f5ju6u0 4 116814 7469375 7468861 2026-05-27T08:30:03Z Argo Navis 852 7469375 wikitext text/x-wiki {{Prečac|[[WP:BR]]}} Ovo je popis predloženih budućih [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbi]]. Popis obuhvaća sve stranice čijem je naslovu dana dodatna oznaka (u zagradama, iza zareza...) zbog toga što postoji drugo, prevladavajuće, značenje istog pojma, a ne postoji stranica gdje bi postavili razdvojbu s poveznicom na tu stranicu. Primjer je pisanje članka na temu [[Luka (Dugi otok)]] (mjesto na Dugom otoku), dok jos ne postoji članak na temu [[luka]] (postrojenje za pristajanje brodova, kasnije napisan članak). Nije prikladno napisati članak o mjestu na Dugom otoku i nazvati ga jednostanvo [[Luka]] jer postoji velik broj poveznica prema [[luka]] koji je stvaren s namjerom da vodi na stranicu o mjestu gdje pristaju brodovi. U slučaju da članak [[Luka]] već postoji, problem se jednostavno rješava postavljanjem {{temp|dz}} na [[luka]], te stvaranjem razdvojbene stranice na [[luka (razdvojba)]]. U slučaju da članak [[Luka]] ne postoji, postoje 2 rješenja: # Na [[Luka]] staviti preusmjerenje na [[Luka (Dugi otok)]] te u isti red dodati {{temp|preusmjerenje u razdvojbu}} # Ne stvarati članak [[Luka]] nego u tablicu ispod dodati redak sa poveznicama na [[Luka]] i [[Luka (Dugi otok)]]. == Popis budućih razdvojbi == <br clear=all> === A === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Águila]] | [[Águila (otok)]] | |- | [[Ain]] | [[Ain (departman)]] | [[:en:Ain (disambiguation)]] |- | [[Ali Sabieh]] (grad) | [[Ali Sabieh (regija)]], [[Ali Sabieh (podprefektura)]] | |- | [[Amazija]] | [[Amazija (kontinent)]] | |- | [[Anali]] | [[Anali (Tacit)]] | |- | [[Antun]] | [[Antun (zagrebački biskup)]] | |- | [[Agua Blanca]] | [[Agua Blanca, Jutiapa]] | [[:en:Agua Blanca]] |- | [[Ariane]] | [[Ariane (raketa)]] | [[:en:Ariane]] |- | [[Arta]] | [[Arta (regija)]], [[Arta (podprefektura)]] | [[:en:Arta]] |- | [[ArXiv]] | [[ArXiv (identifikator)]] | |- | [[Akosombo]] | [[Brana Akosombo]] | |- | [[Ausa]] | [[Ausa (rijeka)]] | [[:en:Ausa]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === B === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Baia]] | [[Baia (razdvojba)]] | [[:en:Baia (disambiguation)]] |- | [[Bantam]] | [[Bantam (Kokosovi otoci)]] | |- | [[Baron]] | [[Baron (Haiti)]] | |- | [[Bartolomej]] | [[Bartolomej (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bata]] | [[Bata (Ekvatorska Gvineja)]] | |- | [[Bălănești]] | [[Bălănești (gora)]] | |- | [[Becquerel]] | [[Becquerel (mjesečev krater)]] | |- | [[Benetice]] | [[Benetice (Světlá nad Sázavou)]] | |- | [[Benga]] | [[Benga jezik]] | |- | [[Berbice]] | [[Berbice (rijeka)]] | |- | [[Bernald]] | [[Bernald (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bezimeni otok]] | [[Bezimeni otok (Galápagos)]] | |- | [[Bezrepci]] | [[Bezrepci (šestonošci)]] | |- | [[Biała]] | [[Biała (Visla)]] | |- | [[Bianca]] | [[218 Bianca]] | |- | [[Bič]] | [[Bič (biologija)]] | |- | [[Bijeg]] | [[Bijeg (razdvojba)]] | |- | [[Big Bend]] | [[Big Bend (Esvatini)]] | |- | [[Boa]] | [[Boa (rod)]], [[Boa (Sumoan)]], [[Boa (sastav)]] | |- | [[Boće]] | [[Boće (razdvojba)]] | |- | [[Brnjica]] | [[Brnjica (razdvojba)]] | |- | [[Bridgman]] | [[Bridgman (krater)]] | |- | [[Briš]] | [[Briš (Zigan)]] | |- | [[Brokopondo]] | [[Brokopondo (razdvojba)]] | |- | [[Brskovo]] | [[Brskovo (tvrđava)]] | |- | [[Buck]] | [[Buck (Britanski Djevičanski otoci)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === C,Č,Ć === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | |- | [[Campo]] | [[Campo (rijeka)]] | |- | [[Cando]] | [[Cando (rijeka)]] | |- | [[Cascade]] | [[Kaskadsko gorje]] | |- | [[Cassegrain]] | [[Cassegrain (krater)]] | |- | [[Carjova]] | [[Carjova (rijeka)]] | |- | [[Catamarca]] | [[Catamarca (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | |- | [[Centralna regija]] | [[Centralna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Centralni okrug]] | [[Centralni okrug (Paragvaj)]] | |- | [[Cerro Azul]] | [[Cerro Azul (Galápagos)]] | [[:en:Cerro Azul]] |- | [[Chaco]] | [[Chaco (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Chiuta]] | [[Chiuta (jezero)]] | |- | [[Clementine]] | [[Clementine (letjelica)]] | |- | [[Cordillera]] | [[Cordillera (okrug)]] | |- | [[Crater]] | [[Crater (jezero)]] | |- | [[Crna kava]] | [[Crna kava (drama)]] | |- | [[Crnogorsko pitanje]] | [[Crnogorsko pitanje (knjiga)]] | |- | [[Cundinamarca]] | [[Cundinamarca (departman)]] | |- | [[Czar]] | [[Czar, Alberta]] | |- | [[Czerwin]] | [[Czerwin (općina)]] | |- | [[Ćukovi]] | [[Ćukovi (razdvojba)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === D,Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[D'Alembert]] | [[D'Alembert (krater)]] | |- | [[Dabiq]] | [[Dabiq (časopis)]] | |- | [[Danijel]] | [[Danijel (zadarski graditelj)]] | |- | [[Danger]] | [[Danger (Chagos)]] | [[:en:Danger]] |- | [[Darién]] | [[Nacionalni park Darién]] | |- | [[Darling]] | [[Darling (jezik)]], [[Darling (rijeka)]] | |- | [[David Levi]] | [[David Levi (glazbenik)]] | [[:en:David Levi]] |- | [[Dawson]] | | [[:en:Dawson]] |- | [[Demokratska narodna stranka]] | [[Demokratska narodna stranka (Portoriko)]] | |- | [[Demokršćanska stranka]] | [[Demokršćanska stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Depozicija]] | [[Depozicija (geologija)]] | |- | [[Dikhil]] | [[Dikhil (regija)]], [[Dikhil (podprefektura)]], [[Zračna luka Dikhil]] | |- | [[Dimka]] | [[Dimka (rijeka)]] | |- | [[Discovery]] | [[Space Shuttle Discovery]], [[Discovery (album Daft Punka)]] | [[:en:Discovery]] |- | [[Dodjela]] | [[Dodjela (računarstvo)]] | |- | [[Događaj]] | [[Događaj (1969)]] | |- | [[Dom]] | [[Dom (pleme)]] | |- | [[Dong]] | [[Dong (rijeka u Južnoj Koreji)]] | |- | [[Drevni]] | [[Drevni (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[DSF]] | [[Demokratska stranka federalista]] | |- | [[Dundee]] | [[Dundee (otok)]] | |- | [[Dungonab]] | [[Zaljev Dungonab]] | |- | [[Dvinica]] | [[Dvinica (rijeka)]] | |- | [[Dvoboj]] | [[Dvoboj (likovni motiv)]] | |- | [[Dvorac Oršić]] | [[Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici]], [[Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri]], [[Dvorac Oršić-Slavetić]] | |- | [[Dvorište]] | [[Dvorište (razdvojba)]] | |- | [[Dom]] | [[Dom (pleme)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Džuboks]] | [[Džuboks (časopis)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === E === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[El Paso]] | [[El Paso (Cesar, Kolumbija)]] | [[:en:El Paso (disambiguation)]] |- | [[Elia]] | [[Elia (otok)]] | |- | [[En]] | [[En (jezik)]] | |- | [[Entre Rios]] | [[Entre Ríos (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Epigej]] | [[Epigej (krater)]] | |- | [[Esmeralda ]] | [[Esmeralda (jezična porodica)]], [[Esmeralda (telenovela)]] | |- | [[Ex tempore]] | [[Ex tempore (razdvojba)]] | |- | [[Eyre]] | [[Eyre (jezero)]] | |- | [[Evisceracija]] | [[Evisceracija (oftalmologija)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === F === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Factotum]] | [[Factotum (roman)]] | |- | [[Fazni kut]] | [[Fazni kut (astronomija)]] | |- | [[Fegej]] | [[Fegej (kralj Psofisa)]] | |- | [[Filago]] | [[Filago (biljni rod)]] | |- | [[Filon]] | [[Filon (plemstvo)]] | |- | [[Fish]] | [[Fish (rijeka u Namibiji)]] | |- | [[Fiumicello]] | [[Fiumicello (rijeka)]] | |- | [[Flint]] | [[Flint (otok)]] | |- | [[Formosa]] | [[Formosa (Argentina)]], [[Formosa (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Fran]] | [[Fran (geologija)]] | |- | [[Fraser]] | [[Fraser (rijeka)]] | |- | [[Fresh Pond]] | [[Fresh Pond (Sveti Martin)]] | |- | [[Future]] | [[Future (reper)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === G === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Gaće]] | [[Gaće (hrid)]] | |- | [[Gaćice]] | [[Gaćice (razdvojba)]] | |- | [[Gander]] | [[Gander (Moselle)]] | |- | [[Georgia] | [[Georgia (tjesnac)]] | |- | [[Giresun]] | [[Giresun (otok)]] | |- | [[Gothard]] | [[Gothard (zagrebački biskup)]] | |- | [[Gradske zidine]] | [[Gradske zidine (razdvojba)]] | |- | [[Grand'Anse]] | [[Grand'Anse (departman)|Grand'Anse]] | |- | [[Grabovača]] | [[Pećinski park Grabovača]] | |- | [[Građanski savez]] | [[Građanski savez (Urugvaj)]] | |- | [[Grecia]] | [[Grecia (rimska provincija)]] | |- | [[Gušterica]] | [[Gušterica (zviježđe)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === H === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Hạ Long]] | [[Hạ Long (zaljev)]] | |- | [[Hara]] | [[Hara (zaljev)]] | |- | [[Helen Walker]] | [[Helen Walker (hokej na travi)]] | |- | [[Henry I.]] | [[Henry I., kralj Haitija]] | |- | [[Henry Glass]] | [[Henry Glass (admiral)]] | |- | [[Hillier]] | [[Jezero Hillier]] | |- | [[Horol]] | [[Horol (rijeka)]] | |- | [[Hrun]] | [[Hrun (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === I === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ičkerija]] | [[Ičkerija (razdvojba)]] | |- | [[Invazija Poljske]] | [[Invazija Poljske (1939.)]] | |- | [[Iglica]] | [[Iglica (riba)]] | |- | [[Impresija]] | [[Impresija (psihologija)]] | |- | [[Innuendo]] | [[Innuendo (razdvojba)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (Galápagos)]] | |- | [[Istjek]] | [[Istjek (hidrologija)]] | |- | [[Iver]] | [[Iver (anatomija)]] |- | [[Istočna regija]] | [[Istočna regija (Gana)]], [[Istočna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Itasy]] | [[Itasy (jezero)]], [[Itasy (regija)]] | |- | [[Isabel]] | [[Isabel (provincija)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (pokrajina)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === J === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Jazine]] | [[M/T Jazine]] | |- | [[Javno tijelo]] | [[Javno tijelo (razdvojba)]] |- | [[Janjanbureh]] | [[Janjanbureh (otok)]], [[Janjanbureh (Gambija)]], [[Janjanbureh, Gambija]] | |- | [[Jenny]] | [[Jenny (Surinam)]] | [[:en:Jenny]] |- | [[Joinville]] | [[Joinville (otok)]] | |- | [[Jugozapadna regija]] | [[Jugozapadna regija (Burkina Faso)]], [[Jugozapadna regija (Kamerun)]] | [[:en:Southwest (disambiguation)]] |- | [[Juminda]] | [[Juminda (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === K === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Kabanica]] | [[Kabanica (razdvojba)]] | |- | [[Karaburun]] | [[Karaburun (razdvojba)]] | |- | [[Karlaman]] | [[Karlaman (Zigan)]] | |- | [[Katarina II.]] | [[Katarina II. Velika]] | |- | [[Katsura]] | [[Palača Katsura]] | |- | [[Kemijska peć]] | [[Kemijska peć (zviježđe)]] | |- | [[Kilija]] | [[Kilija (rijeka)]] | |- | [[Kilkenny]] | [[Kilkenny (pivo)]] | |- | [[King]] | [[Otok King (Aljaska)]] | |- | [[Kiunga]] | [[Kiunga (Papua Nova Gvineja)]] | |- | [[Klinčići]] | [[Klinčići (razdvojba)]] | |- | [[Kobilica]] | [[Kobilica (zviježđe)]], [[Kobilica (Zrmanja)]] | |- | [[Kočijaš]] | [[Kočijaš (zviježđe)]] | |- | [[Kolga]] | [[Kolga (zaljev)]] | |- | [[Kolijevka]] | [[Kolijevka (razdvojba)]] | |- | [[Kolut]] | [[Kolut (razdvojba)]] | |- | [[Kontrola]] | [[Kontrola (ekonomija)]] | |- | [[Konzervativna stranka]] | [[Konzervativna stranka (UK)]] | |- | [[Košare]] | [[Košare (razdvojba)]] | |- | [[Kovža]] | [[Kovža (Šeksna)]] | |- | [[Kozji otok]] | [[Kozji otok (Vanuatu)]] | |- | [[Kraguj]] | [[Kraguj (Pakrac)]] | |- | [[Kriptik]] | [[Kriptik (era)]] | |- | [[Kristalna špilja]] | [[Kristalna špilja (Bermudi)]] | |- | [[Krvavica]] | [[Krvavica (Baška Voda)]] | |- | [[Kurčatov]] | [[Kurčatov (krater)]] | |- | [[Kutnjak]] | [[Kutnjak (Legrad)]] | |- | [[Kvadratura]] | [[Kvadratura (astronomija)]] | |- | [[Kocaeli]] | [[Kocaeli (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === L === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[La Cumbre]] | [[La Cumbre (Galápagos)]] | [[:en:La Cumbre]] |- | [[Laburistička stranka]] | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)]] | |- | [[Lacrimosa]] | [[208 Lacrimosa]] | [[:en:Lacrimosa (disambiguation)]] |- | [[Leteća riba]] | [[Leteća riba (zviježđe)]] | |- | [[Ley]] | [[Ley (krater)]] | |- | [[Leža]] | [[Leža (rijeka)]] | |- | [[Libertad]] | [[Libertad (album)]] | |- | [[Life]] | [[Life (časopis)]] | |- | [[Limay]] | [[Limay (rijeka)]] | |- | [[Lisboa]] | [[Lisboa (Gvineja Bisau)]], [[Lisboa (Antarktika)]] | |- | [[Little Bay]] | [[Little Bay (jezero)]], [[Little Bay (Zemlja Sveti Martin)]] | [[:en:Little Bay (disambiguation)]] |- | [[Lovka]] | [[Lovka (razdvojba)]] | |- | [[Lucija]] | [[Lucija (Slovenija)]] |- | [[Lucky]] | [[Lucky (pjesma Britney Spears)]] | | |- | [[Luda]] | [[Luda (Rusija)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Lj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Ljubičasta linija]] | [[Ljubičasta linija (1914.)]] | [[:en:Violet Line]]<!-- |- | [[]] | [[]] |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === M === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Maddalena]] | [[Maddalena (otočje)]] | [[:en:Maddalena|Maddalena]] |- | [[Makar (razdvojba)]] | [[Makar]], [[Makar (otok)]] | |- | [[Maksutov]] | [[Maksutov (krater)]] | |- | [[Malpais]] | [[Malpais (Kostarika)]] | |- | [[Mănăstirea]] | [[Mănăstirea (Râul Târgului)]] | [[:en:Mănăstirea|Mănăstirea]] |- | [[Man in Black]] | [[Man in Black (album)]] | |- | [[Mantaro]] | [[Mantaro (rijeka)]] | |- | [[Marano]] | [[Marano (rijeka)]] | |- | [[Marica]] | [[Marica (rijeka)]] | |- | [[Mark I]] | [[Mark I (tenk)]] | [[:en:Mark I]] |- | [[Mark II]] | [[Mark II (tenk)]] | [[:en:Mark II]] |- | [[Mark III]] | [[Mark III (tenk)]] | [[:en:Mark III]] |- | [[Mark IV]] | [[Mark IV (tenk)]] | [[:en:Mark IV]] |- | [[Mark V]] | [[Mark V (tenk)]] | [[:en:Mark V]] |- | [[Mark VI]] | [[Mark VI (tenk)]] | [[:en:Mark VI]] |- | [[Mark VII]] | [[Mark VII (tenk)]] | [[:en:Mark VII]] |- | [[Mark VIII]] | [[Mark VIII (tenk)]] | [[:en:Mark VIII]] |- | [[Martha]] | [[205 Martha]] | [[:en:Martha (disambiguation)]] |- | [[Medvedica]] | [[Medvedica (Volga)]] | |- | [[Mendoza]] | [[Mendoza (Mendoza, Argentina)]], [[Mendoza (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Moa]] | [[Moa (rijeka u zapadnoj Africi)]] | [[:en:Moa (disambiguation)|Moa (disambiguation)]] |- | [[Montezuma]] | [[Montezuma (Kostarika)]] | |- | [[Mornarički tuljani]] | [[Mornarički tuljani (1990.)]] | |- | [[Motivacija]] | [[Motivacija (ekonomija)]] | |- | [[Moresby]] | [[Moresby (Peros Banhos)]] | [[:en:Moresby Island|Moresby Island]] |- | [[Moxo]] | [[Moxo (kultura)]] | [[:en:Moxo|Moxo]] |- | [[Muharak]] | [[Muharak (otok)]] | |- | [[Mull]] | [[Mull (otok)]], [[Mull (geografski pojam)]] | [[:en:Mull|Mull]] |- | [[Murray Hill]] | [[Murray Hill (Božićni otok)]] | [[:en:Murray Hill|Murray Hill]] |- | [[Mustang]] | [[Kraljevstvo Mustang]] | [[:en:Mustang (disambiguation)|Mustang (disambiguation)]] |- | [[Mušica]], [[Mušice]] | [[Mušica (zviježđe)]], [[Mušice (oko)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === N === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Naturalizacija]] | [[Naturalizacija (biologija)]] | |- | [[Nena]] | [[Nena (superkontinent)]] | |- | [[Neovisna stranka]] | [[Neovisna stranka (Urugvaj)]] | |- | [[New Providence]] | [[New Providence (razdvojba)]] | |- | [[Newport]] | [[Newport, Rhode Island]] | |- | [[Niagara Falls]] | [[Niagara Falls (Ontario)]] | |- | [[Nicole]] | [[Nicole (čileanska pjevačica)]] | |- | [[Nisab]] | [[Nisab, Jemen]] |- | [[Novo groblje]] | [[Novo groblje (Beograd)]], [[Novo groblje u Beogradu]] | |- | [[Nord]], [[Nord (departman)]] | [[Nord (departman u Haitiju)]], [[Nord (departman u Francuskoj)]], [[Nord (Antarktika)]] | |- | [[Nord-Est]] | [[Nord-Est (departman)|Nord-Est]] | |- | [[Nord-Ouest]] | [[Nord-Ouest (departman)|Nord-Ouest]] | |- | [[Nova Granada]] | [[Republika Nova Granada]] | |- | [[Nowe Warpno]] | [[Zaljev Nowe Warpno]], [[Jezero Nowe Warpno]] | |- | [[Nuguš]] | [[Nuguš (rijeka)]] | |- | [[Nuri]] | [[Nuri (raketa)]] | |- | [[Northumberland]] | [[Tjesnac Northumberland]], [[Okrug Northumberland, Virginia]] (i [[:en:Northumberland County|drugi]]) | |- | [[Nyala]] | [[Nyala (Sudan)]] | [[:en:Nyala (disambiguation)]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Nj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === O === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Obock]] | [[Obock (regija)]], [[Obock (podprefektura)]] | |- | [[Ojašio]] | [[Podmornice klase Oyashio]] | |- | [[OK Mladost]] | [[OK Mladost Duga Resa]] | |- | [[Okcitanija]] | [[Okcitanija (upravna jedinica)]] | |- | [[Oku]] | [[Oku (jezero)]], [[Masiv Oku]] | |- | [[Oma]] | [[Oma (rijeka)]] | |- | [[Opsada Carigrada]] | [[Opsada Carigrada (626.)]] | |- | [[Opsada Ceute]] | [[Opsada Ceute (1694. – 1727.)]] | |- | [[Orb]] | [[Orb (optika)]] | |- | [[Organiziranje]] | [[Organiziranje (ekonomija)]] | |- | [[Orel]] | [[Orel (Sveti Nikole, Sjeverna Makedonija)]] | [[:en:Orel]] |- | [[Orote]] | [[Orote (poluotok)]] | |- | [[Oskol]] | [[Oskol (rijeka)]] | |- | [[Osun]] | [[Osun (rijeka)]] | |- | [[Ouest]] | [[Ouest (departman)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === P === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Palestro]] | [[Palestro (razdvojba)]] | |- | [[Panj]] | [[Panj (razdvojba)]] | |- | [[Pärispea]] | [[Pärispea (poluotok)]] | |- | [[Pašnjak]] | [[Pašnjak (rijeka)]] | |- | [[Patna]] | [[Patna (Istočni Ayrshire, Škotska)]] | |- | [[Patuljci]], [[Patuljak]] | [[Patuljci (Tolkien)]] | |- | [[Paukova mreža]] | [[Paukova mreža (drama)]] | [[:en:Spider Web (disambiguation)]] |- | [[Pawsey]] | [[Pawsey (krater)]] | |- | [[Pedalj]] | [[Pedalj (Dvor)]] | |- | [[Pedja]] | [[Pedja (rijeka)]] | |- | [[Pehar]] | [[Pehar (zviježđe)]] | |- | [[Penthouse]] | [[Penthouse (južnokorejska TV serija)]] | |- | [[Pershing]] | [[Pershing (raketa)]] = [[MGM-31 Pershing]] | |- | [[Pežma]] | [[Pežma (rijeka)]] | |- | [[Peter Schneider]] | [[Peter Schneider (astrofizičar)]] | [[:en:Peter Schneider]] |- | [[Piddle]] | [[Piddle (rijeka)]] | |- | [[Piperi]] | [[Piperi (Lopare, BiH)]] | |- | [[Pire]] | [[Pire (razdvojba)]] | |- | [[Piti]] | [[Piti (Guam)]] | |- | [[Pljeva]] | [[župa Pljeva]] | |- | [[Planinski orao]] | [[Planinski orao (1926.)]] | |- | [[Pletenica]] | [[Pletenica (puževi)]] | |- | [[Pločnik]] | [[Pločnik (razdvojba)]] | |- | [[Postolje]] | [[Postolje (Srebrenica, BiH)]] | |- | [[Prada]] | [[Prada (razdvojba)]] | |- | [[Prinz Eugen]] | [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”]] | [[:en:Prince Eugen]] |- | [[Prolaz]] | [[Prolaz (razdvojba)]] | |- | [[Provalija]] | [[Provalija (razdvojba)]] | |- | [[Puh]] | [[Puh (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Q === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Quetzaltenango]] | [[Quetzaltenango (departman)]]<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === R === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Radnička stranka]] | [[Radnička stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Radničko naselje]] | [[Radničko naselje (Bjelovar)]] | |- | [[Rajska ptica]] | [[Rajska ptica (zviježđe)]] | |- | [[Rast]] | [[Rast (razdvojba)]] | |- | [[Rekonstrukcija]] | [[Rekonstrukcija (SAD)]] | |- | [[Replikatori]] | [[Replikatori (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Resin]] | [[Resin (smola)]] | |- | [[Robben]] | [[Robben (otok)]] | |- | [[Roman I.]] | [[Roman I. Moldavski]] | |- | [[Rukavac]] | [[Rukavac (razdvojba)]] | |- | [[Ruski rulet]] | [[Ruski rulet (Opća opasnost)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === S === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Saint John]] | [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Saint Lawrence]] | [[Morski put Saint Lawrence]] | |- | [[Saint Thomas]] | [[Saint Thomas (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Sama]] | [[Sama (Peru)]] | [[:en:Sama]] |- | [[San Cristóbal]] | [[San Cristóbal de La Laguna]], [[San Cristóbal (Galápagos)]] | |- | [[Sandy]], <s>[[Sandy Island]]</s> | [[Sandy Island (Angvila)]] | |- | [[Santa Cruz]] | [[Santa Cruz (Kostarika)]] | [[:en:Santa Cruz]] |- | [[Santa Elena]] | [[Santa Elena (pokrajina)]], [[Santa Elena (Santa Elena, Ekvador)]] | [[:en:Santa Elena]] |- | [[Santa Isabel]] | [[Santa Isabel (otok)]] | [[:en:Santa Isabel]] |- | [[Santa Teresa]] | [[Santa Teresa (Kostarika)]] | [[:en:Santa Teresa]] |- | [[Sámara]] | [[Sámara (Kostarika)]] | |- | [[San Lorenzo]] | [[San Lorenzo (Rim)]], [[San Lorenzo Tenochtitlán]], [[Club Atlético San Lorenzo de Almagro]] | [[:en:San Lorenzo]] |- | [[Sarajevski krug]] | [[Sarajevski krug (album)]] | |- | [[Scarborough]] | [[Scarborough, Tobago]] | [[:en:Scarborough]] |- | [[Scrub]] | [[Scrub (Angvila)]] | [[:en:Scrub]], [[:en:Scrub Island]] |- | [[Sierra Madre]] | | [[:en:Sierra Madre]] |- | [[Sierra Negra]] | [[Sierra Negra (Galápagos)]] | [[:en:Sierra Negra]] |- | [[Sigismund]] | [[Sigismund (zagrebački biskup)]] | |- | [[Silistrija]] | [[Silistrija (pokrajina)]] | |- | [[Sizma]] | [[Sizma (rijeka)]] | |- | [[Sjeverna pokrajina]] | [[Sjeverna pokrajina (Zambija)]] | |- | [[Slikarski stalak]] | [[Slikarski stalak (zviježđe)]] | |- | [[Slonov otok]] | [[Slonov otok (Vanuatu)]] | |- | [[Snake]] | [[Snake (rijeka)]] | |- | [[Socijaldemokratska stranka]] | [[Socijaldemokratska stranka (Rumunjska)]] i mnoge druge | [[:en:Social Democratic Party]] |- | [[Socijalistička stranka]] | [[Socijalistička stranka Urugvaja]] | |- | [[Sokoto]] | [[Sokoto (rijeka)]] | |- | [[Sola]] | [[Sola, Vanuatu]] | [[:en:Sola]] |- | [[Somosierra]] | [[Somosierra (planinski prijevoj)]] | |- | [[Sombrero]] | [[Sombrero (Angvila)]] i dr. otoci | |- | [[Spandau]] | [[Spandau (razdvojba)]] | |- | [[Sporazum iz Westminstera]] | [[Sporazum iz Westminstera (1674.)]] | |- | [[Stažist]] | [[Stažist (razdvojba)]] | |- | [[Stillaguamish]] | [[Stillaguamish (rijeka)]] | |- | [[Stabna]] | [[Stabna (tvrđava)]] | |- | [[Stair]] | [[Stair, Istočni Ayrshire]] | |- | [[Stop]] | [[Stop (razdvojba)]] | |- | [[Studio]] | [[Studio (časopis)]] (Zagreb) | |- | [[Susjed]] | [[Susjed (tvrđava)]] | |- | [[Svadbeni ples]] | [[Svadbeni ples (biologija)]] | |- | [[Sveta Justina]] | [[Sveta Justina (otok)]] | |- | [[Stewart]] | [[Stewart (otok)]] | |- | [[Sud-Est]] | [[Sud-Est (departman)]] | |- | [[Sveti Pavao]] | [[Sveti Pavao (otok)]] | |- | [[Sveti Vincent]] | [[Sveti Vincent (otok)]] | |- | [[Swan]] | [[Swan (rijeka u Australiji)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Š === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Šida]] | [[Šida (Zigan)]] | |- | [[Šiga]] | [[Šiga (Zigan)]] | |- | [[Široki front]] | [[Široki front (Urugvaj)]] | [[:en:Broad Front|Broad Front]] |- | [[Šljuke]] | [[Šljuke (razdvojba)]] | |- | [[Sudža]] | [[Sudža (rijeka)]] | |- | [[Sulak]] | [[Sulak (rijeka)]] | [[:en:Sulak]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === T === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Tadjoura]] | [[Tadjoura (regija)]], [[Tadjoura (podprefektura)]], [[zaljev Tadjoura]] | |- | [[Tamanrasset]] | [[Tamanrasset (paleorijeka)]] | [[:en:Tamanrasset (disambiguation)]] |- | [[Tamarindo]] | [[Tamarindo (Kostarika)]] | |- | [[Tambor]] | [[Tambor (Kostarika)]] | |- | [[Tapanahony]] | [[Tapanahony (rijeka)]] | |- | [[Tišina]] | [[Tišina (razdvojba)]] | |- | [[T-ravnalo]] | [[T-ravnalo (razdvojba)]] | |- | [[Tefala]] | [[Tefala (Vanuatu)]] | |- | [[Tehuantepec]] | [[Tehuantepec (prevlaka)]] | |- | [[Tekućica]] | [[Tekućica (razdvojba)]] | |- | [[Tetis]] | [[Tetis (ocean)]] | |- | [[Teza]] | [[Teza (rijeka)]] | |- | [[Thusnelda]] | [[219 Thusnelda]] | |- | [[Thion]] | [[Thion (Vanuatu)]] | |- | [[Timna]] | [[Timna (Jemen)]] | |- | [[Tolanci]] | [[Tolanci (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Torba]] | [[Torba (Vanuatu)]], [[Torba (Muğla, Turska)]] | |- | [[Tōkai]] | [[Tōkai (regija)]] | |- | [[Traian]] | [[Traian (Olt, Rumunjska)|Traian]] | |- | [[Transpozicija]] | [[Transpozicija (genetika)]] | |- | [[Trud]] | [[Trud (ruske novine)]] | |- | [[Tula]] | [[Tula (rijeka)]] | [[:en:Tula]] |- | [[Tuma]] | [[Tuma (rijeka)]] | [[:en:Tuma]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === U === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ub]] | [[Ub (razdvojba)]] | |- | [[Überlinger]] | [[Überlinger (jezero)]] | |- | [[Ulysses]] | [[Ulysses (letjelica)]] | |- | [[Ultra]] | [[Ultra (album Depeche Mode)]] | |- | [[Unionist]] | [[Unionist (Irska)]] | |- | [[Upravljanje ljudskim resursima]] | [[Upravljanje ljudskim resursima (ekonomija)]] | |- | [[Ure]] | [[Ure (Ouse)]] | |- | [[Ustja]] | [[Ustja (rijeka)]] | |- | [[Uvea]] | [[Uvea (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === V === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Varese]] | [[Varese (razdvojba)]] | |- | [[Vaishali]] | [[Vaishali (drevni grad)]] | |- | [[Vel]] | [[Vel (Vaga)]] | |- | [[Veliko slano jezero]] | [[Veliko slano jezero (razdvojba)]] | |- | [[Ven]] | [[Ven (Švedska)]] | |- | [[Ventrikul]] | [[Ventrikul (srce)]] | |- | [[Vidisha]] | [[Vidisha (distrikt)]] | |- | [[Vindication]] | [[Vindication (otok)]] | |- | [[Virgo]] | [[Skup Djevica]] | |- | [[Visoki]] | [[Visoki (otok)]] | |- | [[Vjenčić]] | [[Vjenčić (časopis)]] | |- | [[Vješala]] | [[Vješala (razdvojba)]] | |- | [[Vodena zmija]] | [[Vodena zmija (zviježđe)]] | |- | [[Vodstvo]] | [[Vodstvo (ekonomija)]] | |- | [[Von Neumann]] | [[Von Neumann (krater)]] | |- | [[Vranac]] | [[Vranac (vino)]] | |- | [[Vruća točka]] | [[Vruća točka (geologija)]] | |- | [[Vulcan]] | [[Vulcan (raketa-nosač)]] | [[:en:Vulcan|Vulcan]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === W === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Wakhan]] | [[Wakhan (razdvojba)]] | |- | [[West Island]] | [[West Island (Kokosovi otoci)]] | [[:en:West Island (disambiguation)]] |- | [[Wiener]] | [[Wiener (krater)]] | |- | [[Wolf]] | [[Wolf (Galápagos)]] |<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === X === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Xapuri]] | [[Xapuri (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Y === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Yeak Laom]] | [[Yeak Laom (jezero)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Z === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Zafar]] | [[Zafar (Jemen)]] | [[:en:Zafar|Zafar]] |- | [[Zakoni]] | [[Zakoni (Platon)]] | |- | [[Zangezur]] | [[Zangezur (razdvojba)]] | |- | [[Zarya]] | [[Zarya (polarni brod)]] | |- | [[Zator]] | [[Zator, Malopoljsko vojvodstvo]] | |- | [[Zeleni kamen]] | [[Zeleni kamen (Majevica)]] | |- | [[Zeleni otok]] | [[Zeleni otok (Egipat)]] | |- | [[Zidine]] | [[Zidine (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna groznica]] | [[Zlatna groznica (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna riba]] | [[Zlatna riba (zviježđe)]] | |- | [[Z2]] | [[Z2 (računalo)]] | |- | [[Z3]] | [[Z3 (računalo)]] | |- | [[Z5]] | [[Z5 (računalo)]] | |- | [[Z11]] | [[Z11 (računalo)]] | |- | [[Z22]] | [[Z22 (računalo)]]<!-- | |- | [[]] | |- | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Živa istina]] | [[Živa istina (razgovorna emisija)]] | |- | [[Živo blato]] | [[Živo blato (sastav)]] | |- | [[Žuta podmornica]] | [[Žuta podmornica (1968.)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Iza Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Žeđ]] | [[Žeđ (1969.)]] | |} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Buduće razdvojbe]] [[Kategorija:Razdvojba| ]] [[Kategorija:Potrebna razdvojba| ]] cw8h3r0x7qvvwj0km1x2dqzwyb9qzrz 7469381 7469375 2026-05-27T08:52:51Z Argo Navis 852 /* V */ | [[Valouse]] | [[Valouse (rijeka)]] | |- 7469381 wikitext text/x-wiki {{Prečac|[[WP:BR]]}} Ovo je popis predloženih budućih [[Wikipedija:Razdvojba|razdvojbi]]. Popis obuhvaća sve stranice čijem je naslovu dana dodatna oznaka (u zagradama, iza zareza...) zbog toga što postoji drugo, prevladavajuće, značenje istog pojma, a ne postoji stranica gdje bi postavili razdvojbu s poveznicom na tu stranicu. Primjer je pisanje članka na temu [[Luka (Dugi otok)]] (mjesto na Dugom otoku), dok jos ne postoji članak na temu [[luka]] (postrojenje za pristajanje brodova, kasnije napisan članak). Nije prikladno napisati članak o mjestu na Dugom otoku i nazvati ga jednostanvo [[Luka]] jer postoji velik broj poveznica prema [[luka]] koji je stvaren s namjerom da vodi na stranicu o mjestu gdje pristaju brodovi. U slučaju da članak [[Luka]] već postoji, problem se jednostavno rješava postavljanjem {{temp|dz}} na [[luka]], te stvaranjem razdvojbene stranice na [[luka (razdvojba)]]. U slučaju da članak [[Luka]] ne postoji, postoje 2 rješenja: # Na [[Luka]] staviti preusmjerenje na [[Luka (Dugi otok)]] te u isti red dodati {{temp|preusmjerenje u razdvojbu}} # Ne stvarati članak [[Luka]] nego u tablicu ispod dodati redak sa poveznicama na [[Luka]] i [[Luka (Dugi otok)]]. == Popis budućih razdvojbi == <br clear=all> === A === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Águila]] | [[Águila (otok)]] | |- | [[Ain]] | [[Ain (departman)]] | [[:en:Ain (disambiguation)]] |- | [[Ali Sabieh]] (grad) | [[Ali Sabieh (regija)]], [[Ali Sabieh (podprefektura)]] | |- | [[Amazija]] | [[Amazija (kontinent)]] | |- | [[Anali]] | [[Anali (Tacit)]] | |- | [[Antun]] | [[Antun (zagrebački biskup)]] | |- | [[Agua Blanca]] | [[Agua Blanca, Jutiapa]] | [[:en:Agua Blanca]] |- | [[Ariane]] | [[Ariane (raketa)]] | [[:en:Ariane]] |- | [[Arta]] | [[Arta (regija)]], [[Arta (podprefektura)]] | [[:en:Arta]] |- | [[ArXiv]] | [[ArXiv (identifikator)]] | |- | [[Akosombo]] | [[Brana Akosombo]] | |- | [[Ausa]] | [[Ausa (rijeka)]] | [[:en:Ausa]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === B === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Baia]] | [[Baia (razdvojba)]] | [[:en:Baia (disambiguation)]] |- | [[Bantam]] | [[Bantam (Kokosovi otoci)]] | |- | [[Baron]] | [[Baron (Haiti)]] | |- | [[Bartolomej]] | [[Bartolomej (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bata]] | [[Bata (Ekvatorska Gvineja)]] | |- | [[Bălănești]] | [[Bălănești (gora)]] | |- | [[Becquerel]] | [[Becquerel (mjesečev krater)]] | |- | [[Benetice]] | [[Benetice (Světlá nad Sázavou)]] | |- | [[Benga]] | [[Benga jezik]] | |- | [[Berbice]] | [[Berbice (rijeka)]] | |- | [[Bernald]] | [[Bernald (zagrebački biskup)]] | |- | [[Bezimeni otok]] | [[Bezimeni otok (Galápagos)]] | |- | [[Bezrepci]] | [[Bezrepci (šestonošci)]] | |- | [[Biała]] | [[Biała (Visla)]] | |- | [[Bianca]] | [[218 Bianca]] | |- | [[Bič]] | [[Bič (biologija)]] | |- | [[Bijeg]] | [[Bijeg (razdvojba)]] | |- | [[Big Bend]] | [[Big Bend (Esvatini)]] | |- | [[Boa]] | [[Boa (rod)]], [[Boa (Sumoan)]], [[Boa (sastav)]] | |- | [[Boće]] | [[Boće (razdvojba)]] | |- | [[Brnjica]] | [[Brnjica (razdvojba)]] | |- | [[Bridgman]] | [[Bridgman (krater)]] | |- | [[Briš]] | [[Briš (Zigan)]] | |- | [[Brokopondo]] | [[Brokopondo (razdvojba)]] | |- | [[Brskovo]] | [[Brskovo (tvrđava)]] | |- | [[Buck]] | [[Buck (Britanski Djevičanski otoci)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === C,Č,Ć === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | |- | [[Campo]] | [[Campo (rijeka)]] | |- | [[Cando]] | [[Cando (rijeka)]] | |- | [[Cascade]] | [[Kaskadsko gorje]] | |- | [[Cassegrain]] | [[Cassegrain (krater)]] | |- | [[Carjova]] | [[Carjova (rijeka)]] | |- | [[Catamarca]] | [[Catamarca (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Caazapá]] | [[Caazapá (okrug)]] | |- | [[Centralna regija]] | [[Centralna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Centralni okrug]] | [[Centralni okrug (Paragvaj)]] | |- | [[Cerro Azul]] | [[Cerro Azul (Galápagos)]] | [[:en:Cerro Azul]] |- | [[Chaco]] | [[Chaco (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Chiuta]] | [[Chiuta (jezero)]] | |- | [[Clementine]] | [[Clementine (letjelica)]] | |- | [[Cordillera]] | [[Cordillera (okrug)]] | |- | [[Crater]] | [[Crater (jezero)]] | |- | [[Crna kava]] | [[Crna kava (drama)]] | |- | [[Crnogorsko pitanje]] | [[Crnogorsko pitanje (knjiga)]] | |- | [[Cundinamarca]] | [[Cundinamarca (departman)]] | |- | [[Czar]] | [[Czar, Alberta]] | |- | [[Czerwin]] | [[Czerwin (općina)]] | |- | [[Ćukovi]] | [[Ćukovi (razdvojba)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === D,Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[D'Alembert]] | [[D'Alembert (krater)]] | |- | [[Dabiq]] | [[Dabiq (časopis)]] | |- | [[Danijel]] | [[Danijel (zadarski graditelj)]] | |- | [[Danger]] | [[Danger (Chagos)]] | [[:en:Danger]] |- | [[Darién]] | [[Nacionalni park Darién]] | |- | [[Darling]] | [[Darling (jezik)]], [[Darling (rijeka)]] | |- | [[David Levi]] | [[David Levi (glazbenik)]] | [[:en:David Levi]] |- | [[Dawson]] | | [[:en:Dawson]] |- | [[Demokratska narodna stranka]] | [[Demokratska narodna stranka (Portoriko)]] | |- | [[Demokršćanska stranka]] | [[Demokršćanska stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Depozicija]] | [[Depozicija (geologija)]] | |- | [[Dikhil]] | [[Dikhil (regija)]], [[Dikhil (podprefektura)]], [[Zračna luka Dikhil]] | |- | [[Dimka]] | [[Dimka (rijeka)]] | |- | [[Discovery]] | [[Space Shuttle Discovery]], [[Discovery (album Daft Punka)]] | [[:en:Discovery]] |- | [[Dodjela]] | [[Dodjela (računarstvo)]] | |- | [[Događaj]] | [[Događaj (1969)]] | |- | [[Dom]] | [[Dom (pleme)]] | |- | [[Dong]] | [[Dong (rijeka u Južnoj Koreji)]] | |- | [[Drevni]] | [[Drevni (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[DSF]] | [[Demokratska stranka federalista]] | |- | [[Dundee]] | [[Dundee (otok)]] | |- | [[Dungonab]] | [[Zaljev Dungonab]] | |- | [[Dvinica]] | [[Dvinica (rijeka)]] | |- | [[Dvoboj]] | [[Dvoboj (likovni motiv)]] | |- | [[Dvorac Oršić]] | [[Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici]], [[Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri]], [[Dvorac Oršić-Slavetić]] | |- | [[Dvorište]] | [[Dvorište (razdvojba)]] | |- | [[Dom]] | [[Dom (pleme)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Đ,DŽ === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Džuboks]] | [[Džuboks (časopis)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === E === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[El Paso]] | [[El Paso (Cesar, Kolumbija)]] | [[:en:El Paso (disambiguation)]] |- | [[Elia]] | [[Elia (otok)]] | |- | [[En]] | [[En (jezik)]] | |- | [[Entre Rios]] | [[Entre Ríos (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Epigej]] | [[Epigej (krater)]] | |- | [[Esmeralda ]] | [[Esmeralda (jezična porodica)]], [[Esmeralda (telenovela)]] | |- | [[Ex tempore]] | [[Ex tempore (razdvojba)]] | |- | [[Eyre]] | [[Eyre (jezero)]] | |- | [[Evisceracija]] | [[Evisceracija (oftalmologija)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === F === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Factotum]] | [[Factotum (roman)]] | |- | [[Fazni kut]] | [[Fazni kut (astronomija)]] | |- | [[Fegej]] | [[Fegej (kralj Psofisa)]] | |- | [[Filago]] | [[Filago (biljni rod)]] | |- | [[Filon]] | [[Filon (plemstvo)]] | |- | [[Fish]] | [[Fish (rijeka u Namibiji)]] | |- | [[Fiumicello]] | [[Fiumicello (rijeka)]] | |- | [[Flint]] | [[Flint (otok)]] | |- | [[Formosa]] | [[Formosa (Argentina)]], [[Formosa (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Fran]] | [[Fran (geologija)]] | |- | [[Fraser]] | [[Fraser (rijeka)]] | |- | [[Fresh Pond]] | [[Fresh Pond (Sveti Martin)]] | |- | [[Future]] | [[Future (reper)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === G === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Gaće]] | [[Gaće (hrid)]] | |- | [[Gaćice]] | [[Gaćice (razdvojba)]] | |- | [[Gander]] | [[Gander (Moselle)]] | |- | [[Georgia] | [[Georgia (tjesnac)]] | |- | [[Giresun]] | [[Giresun (otok)]] | |- | [[Gothard]] | [[Gothard (zagrebački biskup)]] | |- | [[Gradske zidine]] | [[Gradske zidine (razdvojba)]] | |- | [[Grand'Anse]] | [[Grand'Anse (departman)|Grand'Anse]] | |- | [[Grabovača]] | [[Pećinski park Grabovača]] | |- | [[Građanski savez]] | [[Građanski savez (Urugvaj)]] | |- | [[Grecia]] | [[Grecia (rimska provincija)]] | |- | [[Gušterica]] | [[Gušterica (zviježđe)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === H === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Hạ Long]] | [[Hạ Long (zaljev)]] | |- | [[Hara]] | [[Hara (zaljev)]] | |- | [[Helen Walker]] | [[Helen Walker (hokej na travi)]] | |- | [[Henry I.]] | [[Henry I., kralj Haitija]] | |- | [[Henry Glass]] | [[Henry Glass (admiral)]] | |- | [[Hillier]] | [[Jezero Hillier]] | |- | [[Horol]] | [[Horol (rijeka)]] | |- | [[Hrun]] | [[Hrun (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === I === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ičkerija]] | [[Ičkerija (razdvojba)]] | |- | [[Invazija Poljske]] | [[Invazija Poljske (1939.)]] | |- | [[Iglica]] | [[Iglica (riba)]] | |- | [[Impresija]] | [[Impresija (psihologija)]] | |- | [[Innuendo]] | [[Innuendo (razdvojba)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (Galápagos)]] | |- | [[Istjek]] | [[Istjek (hidrologija)]] | |- | [[Iver]] | [[Iver (anatomija)]] |- | [[Istočna regija]] | [[Istočna regija (Gana)]], [[Istočna regija (Burkina Faso)]] | |- | [[Itasy]] | [[Itasy (jezero)]], [[Itasy (regija)]] | |- | [[Isabel]] | [[Isabel (provincija)]] | |- | [[Isabela]] | [[Isabela (pokrajina)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === J === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Jazine]] | [[M/T Jazine]] | |- | [[Javno tijelo]] | [[Javno tijelo (razdvojba)]] |- | [[Janjanbureh]] | [[Janjanbureh (otok)]], [[Janjanbureh (Gambija)]], [[Janjanbureh, Gambija]] | |- | [[Jenny]] | [[Jenny (Surinam)]] | [[:en:Jenny]] |- | [[Joinville]] | [[Joinville (otok)]] | |- | [[Jugozapadna regija]] | [[Jugozapadna regija (Burkina Faso)]], [[Jugozapadna regija (Kamerun)]] | [[:en:Southwest (disambiguation)]] |- | [[Juminda]] | [[Juminda (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === K === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Kabanica]] | [[Kabanica (razdvojba)]] | |- | [[Karaburun]] | [[Karaburun (razdvojba)]] | |- | [[Karlaman]] | [[Karlaman (Zigan)]] | |- | [[Katarina II.]] | [[Katarina II. Velika]] | |- | [[Katsura]] | [[Palača Katsura]] | |- | [[Kemijska peć]] | [[Kemijska peć (zviježđe)]] | |- | [[Kilija]] | [[Kilija (rijeka)]] | |- | [[Kilkenny]] | [[Kilkenny (pivo)]] | |- | [[King]] | [[Otok King (Aljaska)]] | |- | [[Kiunga]] | [[Kiunga (Papua Nova Gvineja)]] | |- | [[Klinčići]] | [[Klinčići (razdvojba)]] | |- | [[Kobilica]] | [[Kobilica (zviježđe)]], [[Kobilica (Zrmanja)]] | |- | [[Kočijaš]] | [[Kočijaš (zviježđe)]] | |- | [[Kolga]] | [[Kolga (zaljev)]] | |- | [[Kolijevka]] | [[Kolijevka (razdvojba)]] | |- | [[Kolut]] | [[Kolut (razdvojba)]] | |- | [[Kontrola]] | [[Kontrola (ekonomija)]] | |- | [[Konzervativna stranka]] | [[Konzervativna stranka (UK)]] | |- | [[Košare]] | [[Košare (razdvojba)]] | |- | [[Kovža]] | [[Kovža (Šeksna)]] | |- | [[Kozji otok]] | [[Kozji otok (Vanuatu)]] | |- | [[Kraguj]] | [[Kraguj (Pakrac)]] | |- | [[Kriptik]] | [[Kriptik (era)]] | |- | [[Kristalna špilja]] | [[Kristalna špilja (Bermudi)]] | |- | [[Krvavica]] | [[Krvavica (Baška Voda)]] | |- | [[Kurčatov]] | [[Kurčatov (krater)]] | |- | [[Kutnjak]] | [[Kutnjak (Legrad)]] | |- | [[Kvadratura]] | [[Kvadratura (astronomija)]] | |- | [[Kocaeli]] | [[Kocaeli (poluotok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === L === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[La Cumbre]] | [[La Cumbre (Galápagos)]] | [[:en:La Cumbre]] |- | [[Laburistička stranka]] | [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)]] | |- | [[Lacrimosa]] | [[208 Lacrimosa]] | [[:en:Lacrimosa (disambiguation)]] |- | [[Leteća riba]] | [[Leteća riba (zviježđe)]] | |- | [[Ley]] | [[Ley (krater)]] | |- | [[Leža]] | [[Leža (rijeka)]] | |- | [[Libertad]] | [[Libertad (album)]] | |- | [[Life]] | [[Life (časopis)]] | |- | [[Limay]] | [[Limay (rijeka)]] | |- | [[Lisboa]] | [[Lisboa (Gvineja Bisau)]], [[Lisboa (Antarktika)]] | |- | [[Little Bay]] | [[Little Bay (jezero)]], [[Little Bay (Zemlja Sveti Martin)]] | [[:en:Little Bay (disambiguation)]] |- | [[Lovka]] | [[Lovka (razdvojba)]] | |- | [[Lucija]] | [[Lucija (Slovenija)]] |- | [[Lucky]] | [[Lucky (pjesma Britney Spears)]] | | |- | [[Luda]] | [[Luda (Rusija)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Lj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-+ | [[Ljubičasta linija]] | [[Ljubičasta linija (1914.)]] | [[:en:Violet Line]]<!-- |- | [[]] | [[]] |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === M === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Maddalena]] | [[Maddalena (otočje)]] | [[:en:Maddalena|Maddalena]] |- | [[Makar (razdvojba)]] | [[Makar]], [[Makar (otok)]] | |- | [[Maksutov]] | [[Maksutov (krater)]] | |- | [[Malpais]] | [[Malpais (Kostarika)]] | |- | [[Mănăstirea]] | [[Mănăstirea (Râul Târgului)]] | [[:en:Mănăstirea|Mănăstirea]] |- | [[Man in Black]] | [[Man in Black (album)]] | |- | [[Mantaro]] | [[Mantaro (rijeka)]] | |- | [[Marano]] | [[Marano (rijeka)]] | |- | [[Marica]] | [[Marica (rijeka)]] | |- | [[Mark I]] | [[Mark I (tenk)]] | [[:en:Mark I]] |- | [[Mark II]] | [[Mark II (tenk)]] | [[:en:Mark II]] |- | [[Mark III]] | [[Mark III (tenk)]] | [[:en:Mark III]] |- | [[Mark IV]] | [[Mark IV (tenk)]] | [[:en:Mark IV]] |- | [[Mark V]] | [[Mark V (tenk)]] | [[:en:Mark V]] |- | [[Mark VI]] | [[Mark VI (tenk)]] | [[:en:Mark VI]] |- | [[Mark VII]] | [[Mark VII (tenk)]] | [[:en:Mark VII]] |- | [[Mark VIII]] | [[Mark VIII (tenk)]] | [[:en:Mark VIII]] |- | [[Martha]] | [[205 Martha]] | [[:en:Martha (disambiguation)]] |- | [[Medvedica]] | [[Medvedica (Volga)]] | |- | [[Mendoza]] | [[Mendoza (Mendoza, Argentina)]], [[Mendoza (argentinska pokrajina)]] | |- | [[Moa]] | [[Moa (rijeka u zapadnoj Africi)]] | [[:en:Moa (disambiguation)|Moa (disambiguation)]] |- | [[Montezuma]] | [[Montezuma (Kostarika)]] | |- | [[Mornarički tuljani]] | [[Mornarički tuljani (1990.)]] | |- | [[Motivacija]] | [[Motivacija (ekonomija)]] | |- | [[Moresby]] | [[Moresby (Peros Banhos)]] | [[:en:Moresby Island|Moresby Island]] |- | [[Moxo]] | [[Moxo (kultura)]] | [[:en:Moxo|Moxo]] |- | [[Muharak]] | [[Muharak (otok)]] | |- | [[Mull]] | [[Mull (otok)]], [[Mull (geografski pojam)]] | [[:en:Mull|Mull]] |- | [[Murray Hill]] | [[Murray Hill (Božićni otok)]] | [[:en:Murray Hill|Murray Hill]] |- | [[Mustang]] | [[Kraljevstvo Mustang]] | [[:en:Mustang (disambiguation)|Mustang (disambiguation)]] |- | [[Mušica]], [[Mušice]] | [[Mušica (zviježđe)]], [[Mušice (oko)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === N === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Naturalizacija]] | [[Naturalizacija (biologija)]] | |- | [[Nena]] | [[Nena (superkontinent)]] | |- | [[Neovisna stranka]] | [[Neovisna stranka (Urugvaj)]] | |- | [[New Providence]] | [[New Providence (razdvojba)]] | |- | [[Newport]] | [[Newport, Rhode Island]] | |- | [[Niagara Falls]] | [[Niagara Falls (Ontario)]] | |- | [[Nicole]] | [[Nicole (čileanska pjevačica)]] | |- | [[Nisab]] | [[Nisab, Jemen]] |- | [[Novo groblje]] | [[Novo groblje (Beograd)]], [[Novo groblje u Beogradu]] | |- | [[Nord]], [[Nord (departman)]] | [[Nord (departman u Haitiju)]], [[Nord (departman u Francuskoj)]], [[Nord (Antarktika)]] | |- | [[Nord-Est]] | [[Nord-Est (departman)|Nord-Est]] | |- | [[Nord-Ouest]] | [[Nord-Ouest (departman)|Nord-Ouest]] | |- | [[Nova Granada]] | [[Republika Nova Granada]] | |- | [[Nowe Warpno]] | [[Zaljev Nowe Warpno]], [[Jezero Nowe Warpno]] | |- | [[Nuguš]] | [[Nuguš (rijeka)]] | |- | [[Nuri]] | [[Nuri (raketa)]] | |- | [[Northumberland]] | [[Tjesnac Northumberland]], [[Okrug Northumberland, Virginia]] (i [[:en:Northumberland County|drugi]]) | |- | [[Nyala]] | [[Nyala (Sudan)]] | [[:en:Nyala (disambiguation)]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Nj === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |-<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === O === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Obock]] | [[Obock (regija)]], [[Obock (podprefektura)]] | |- | [[Ojašio]] | [[Podmornice klase Oyashio]] | |- | [[OK Mladost]] | [[OK Mladost Duga Resa]] | |- | [[Okcitanija]] | [[Okcitanija (upravna jedinica)]] | |- | [[Oku]] | [[Oku (jezero)]], [[Masiv Oku]] | |- | [[Oma]] | [[Oma (rijeka)]] | |- | [[Opsada Carigrada]] | [[Opsada Carigrada (626.)]] | |- | [[Opsada Ceute]] | [[Opsada Ceute (1694. – 1727.)]] | |- | [[Orb]] | [[Orb (optika)]] | |- | [[Organiziranje]] | [[Organiziranje (ekonomija)]] | |- | [[Orel]] | [[Orel (Sveti Nikole, Sjeverna Makedonija)]] | [[:en:Orel]] |- | [[Orote]] | [[Orote (poluotok)]] | |- | [[Oskol]] | [[Oskol (rijeka)]] | |- | [[Osun]] | [[Osun (rijeka)]] | |- | [[Ouest]] | [[Ouest (departman)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === P === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Palestro]] | [[Palestro (razdvojba)]] | |- | [[Panj]] | [[Panj (razdvojba)]] | |- | [[Pärispea]] | [[Pärispea (poluotok)]] | |- | [[Pašnjak]] | [[Pašnjak (rijeka)]] | |- | [[Patna]] | [[Patna (Istočni Ayrshire, Škotska)]] | |- | [[Patuljci]], [[Patuljak]] | [[Patuljci (Tolkien)]] | |- | [[Paukova mreža]] | [[Paukova mreža (drama)]] | [[:en:Spider Web (disambiguation)]] |- | [[Pawsey]] | [[Pawsey (krater)]] | |- | [[Pedalj]] | [[Pedalj (Dvor)]] | |- | [[Pedja]] | [[Pedja (rijeka)]] | |- | [[Pehar]] | [[Pehar (zviježđe)]] | |- | [[Penthouse]] | [[Penthouse (južnokorejska TV serija)]] | |- | [[Pershing]] | [[Pershing (raketa)]] = [[MGM-31 Pershing]] | |- | [[Pežma]] | [[Pežma (rijeka)]] | |- | [[Peter Schneider]] | [[Peter Schneider (astrofizičar)]] | [[:en:Peter Schneider]] |- | [[Piddle]] | [[Piddle (rijeka)]] | |- | [[Piperi]] | [[Piperi (Lopare, BiH)]] | |- | [[Pire]] | [[Pire (razdvojba)]] | |- | [[Piti]] | [[Piti (Guam)]] | |- | [[Pljeva]] | [[župa Pljeva]] | |- | [[Planinski orao]] | [[Planinski orao (1926.)]] | |- | [[Pletenica]] | [[Pletenica (puževi)]] | |- | [[Pločnik]] | [[Pločnik (razdvojba)]] | |- | [[Postolje]] | [[Postolje (Srebrenica, BiH)]] | |- | [[Prada]] | [[Prada (razdvojba)]] | |- | [[Prinz Eugen]] | [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”]] | [[:en:Prince Eugen]] |- | [[Prolaz]] | [[Prolaz (razdvojba)]] | |- | [[Provalija]] | [[Provalija (razdvojba)]] | |- | [[Puh]] | [[Puh (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Q === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Quetzaltenango]] | [[Quetzaltenango (departman)]]<!-- | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === R === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Radnička stranka]] | [[Radnička stranka (Urugvaj)]] | |- | [[Radničko naselje]] | [[Radničko naselje (Bjelovar)]] | |- | [[Rajska ptica]] | [[Rajska ptica (zviježđe)]] | |- | [[Rast]] | [[Rast (razdvojba)]] | |- | [[Rekonstrukcija]] | [[Rekonstrukcija (SAD)]] | |- | [[Replikatori]] | [[Replikatori (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Resin]] | [[Resin (smola)]] | |- | [[Robben]] | [[Robben (otok)]] | |- | [[Roman I.]] | [[Roman I. Moldavski]] | |- | [[Rukavac]] | [[Rukavac (razdvojba)]] | |- | [[Ruski rulet]] | [[Ruski rulet (Opća opasnost)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === S === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Saint John]] | [[Saint John (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Saint Lawrence]] | [[Morski put Saint Lawrence]] | |- | [[Saint Thomas]] | [[Saint Thomas (Američki Djevičanski otoci)]] | |- | [[Sama]] | [[Sama (Peru)]] | [[:en:Sama]] |- | [[San Cristóbal]] | [[San Cristóbal de La Laguna]], [[San Cristóbal (Galápagos)]] | |- | [[Sandy]], <s>[[Sandy Island]]</s> | [[Sandy Island (Angvila)]] | |- | [[Santa Cruz]] | [[Santa Cruz (Kostarika)]] | [[:en:Santa Cruz]] |- | [[Santa Elena]] | [[Santa Elena (pokrajina)]], [[Santa Elena (Santa Elena, Ekvador)]] | [[:en:Santa Elena]] |- | [[Santa Isabel]] | [[Santa Isabel (otok)]] | [[:en:Santa Isabel]] |- | [[Santa Teresa]] | [[Santa Teresa (Kostarika)]] | [[:en:Santa Teresa]] |- | [[Sámara]] | [[Sámara (Kostarika)]] | |- | [[San Lorenzo]] | [[San Lorenzo (Rim)]], [[San Lorenzo Tenochtitlán]], [[Club Atlético San Lorenzo de Almagro]] | [[:en:San Lorenzo]] |- | [[Sarajevski krug]] | [[Sarajevski krug (album)]] | |- | [[Scarborough]] | [[Scarborough, Tobago]] | [[:en:Scarborough]] |- | [[Scrub]] | [[Scrub (Angvila)]] | [[:en:Scrub]], [[:en:Scrub Island]] |- | [[Sierra Madre]] | | [[:en:Sierra Madre]] |- | [[Sierra Negra]] | [[Sierra Negra (Galápagos)]] | [[:en:Sierra Negra]] |- | [[Sigismund]] | [[Sigismund (zagrebački biskup)]] | |- | [[Silistrija]] | [[Silistrija (pokrajina)]] | |- | [[Sizma]] | [[Sizma (rijeka)]] | |- | [[Sjeverna pokrajina]] | [[Sjeverna pokrajina (Zambija)]] | |- | [[Slikarski stalak]] | [[Slikarski stalak (zviježđe)]] | |- | [[Slonov otok]] | [[Slonov otok (Vanuatu)]] | |- | [[Snake]] | [[Snake (rijeka)]] | |- | [[Socijaldemokratska stranka]] | [[Socijaldemokratska stranka (Rumunjska)]] i mnoge druge | [[:en:Social Democratic Party]] |- | [[Socijalistička stranka]] | [[Socijalistička stranka Urugvaja]] | |- | [[Sokoto]] | [[Sokoto (rijeka)]] | |- | [[Sola]] | [[Sola, Vanuatu]] | [[:en:Sola]] |- | [[Somosierra]] | [[Somosierra (planinski prijevoj)]] | |- | [[Sombrero]] | [[Sombrero (Angvila)]] i dr. otoci | |- | [[Spandau]] | [[Spandau (razdvojba)]] | |- | [[Sporazum iz Westminstera]] | [[Sporazum iz Westminstera (1674.)]] | |- | [[Stažist]] | [[Stažist (razdvojba)]] | |- | [[Stillaguamish]] | [[Stillaguamish (rijeka)]] | |- | [[Stabna]] | [[Stabna (tvrđava)]] | |- | [[Stair]] | [[Stair, Istočni Ayrshire]] | |- | [[Stop]] | [[Stop (razdvojba)]] | |- | [[Studio]] | [[Studio (časopis)]] (Zagreb) | |- | [[Susjed]] | [[Susjed (tvrđava)]] | |- | [[Svadbeni ples]] | [[Svadbeni ples (biologija)]] | |- | [[Sveta Justina]] | [[Sveta Justina (otok)]] | |- | [[Stewart]] | [[Stewart (otok)]] | |- | [[Sud-Est]] | [[Sud-Est (departman)]] | |- | [[Sveti Pavao]] | [[Sveti Pavao (otok)]] | |- | [[Sveti Vincent]] | [[Sveti Vincent (otok)]] | |- | [[Swan]] | [[Swan (rijeka u Australiji)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Š === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Šida]] | [[Šida (Zigan)]] | |- | [[Šiga]] | [[Šiga (Zigan)]] | |- | [[Široki front]] | [[Široki front (Urugvaj)]] | [[:en:Broad Front|Broad Front]] |- | [[Šljuke]] | [[Šljuke (razdvojba)]] | |- | [[Sudža]] | [[Sudža (rijeka)]] | |- | [[Sulak]] | [[Sulak (rijeka)]] | [[:en:Sulak]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === T === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Tadjoura]] | [[Tadjoura (regija)]], [[Tadjoura (podprefektura)]], [[zaljev Tadjoura]] | |- | [[Tamanrasset]] | [[Tamanrasset (paleorijeka)]] | [[:en:Tamanrasset (disambiguation)]] |- | [[Tamarindo]] | [[Tamarindo (Kostarika)]] | |- | [[Tambor]] | [[Tambor (Kostarika)]] | |- | [[Tapanahony]] | [[Tapanahony (rijeka)]] | |- | [[Tišina]] | [[Tišina (razdvojba)]] | |- | [[T-ravnalo]] | [[T-ravnalo (razdvojba)]] | |- | [[Tefala]] | [[Tefala (Vanuatu)]] | |- | [[Tehuantepec]] | [[Tehuantepec (prevlaka)]] | |- | [[Tekućica]] | [[Tekućica (razdvojba)]] | |- | [[Tetis]] | [[Tetis (ocean)]] | |- | [[Teza]] | [[Teza (rijeka)]] | |- | [[Thusnelda]] | [[219 Thusnelda]] | |- | [[Thion]] | [[Thion (Vanuatu)]] | |- | [[Timna]] | [[Timna (Jemen)]] | |- | [[Tolanci]] | [[Tolanci (Zvjezdana vrata)]] | |- | [[Torba]] | [[Torba (Vanuatu)]], [[Torba (Muğla, Turska)]] | |- | [[Tōkai]] | [[Tōkai (regija)]] | |- | [[Traian]] | [[Traian (Olt, Rumunjska)|Traian]] | |- | [[Transpozicija]] | [[Transpozicija (genetika)]] | |- | [[Trud]] | [[Trud (ruske novine)]] | |- | [[Tula]] | [[Tula (rijeka)]] | [[:en:Tula]] |- | [[Tuma]] | [[Tuma (rijeka)]] | [[:en:Tuma]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === U === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Ub]] | [[Ub (razdvojba)]] | |- | [[Überlinger]] | [[Überlinger (jezero)]] | |- | [[Ulysses]] | [[Ulysses (letjelica)]] | |- | [[Ultra]] | [[Ultra (album Depeche Mode)]] | |- | [[Unionist]] | [[Unionist (Irska)]] | |- | [[Upravljanje ljudskim resursima]] | [[Upravljanje ljudskim resursima (ekonomija)]] | |- | [[Ure]] | [[Ure (Ouse)]] | |- | [[Ustja]] | [[Ustja (rijeka)]] | |- | [[Uvea]] | [[Uvea (otok)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === V === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Valouse]] | [[Valouse (rijeka)]] | |- | [[Varese]] | [[Varese (razdvojba)]] | |- | [[Vaishali]] | [[Vaishali (drevni grad)]] | |- | [[Vel]] | [[Vel (Vaga)]] | |- | [[Veliko slano jezero]] | [[Veliko slano jezero (razdvojba)]] | |- | [[Ven]] | [[Ven (Švedska)]] | |- | [[Ventrikul]] | [[Ventrikul (srce)]] | |- | [[Vidisha]] | [[Vidisha (distrikt)]] | |- | [[Vindication]] | [[Vindication (otok)]] | |- | [[Virgo]] | [[Skup Djevica]] | |- | [[Visoki]] | [[Visoki (otok)]] | |- | [[Vjenčić]] | [[Vjenčić (časopis)]] | |- | [[Vješala]] | [[Vješala (razdvojba)]] | |- | [[Vodena zmija]] | [[Vodena zmija (zviježđe)]] | |- | [[Vodstvo]] | [[Vodstvo (ekonomija)]] | |- | [[Von Neumann]] | [[Von Neumann (krater)]] | |- | [[Vranac]] | [[Vranac (vino)]] | |- | [[Vruća točka]] | [[Vruća točka (geologija)]] | |- | [[Vulcan]] | [[Vulcan (raketa-nosač)]] | [[:en:Vulcan|Vulcan]]<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === W === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Wakhan]] | [[Wakhan (razdvojba)]] | |- | [[West Island]] | [[West Island (Kokosovi otoci)]] | [[:en:West Island (disambiguation)]] |- | [[Wiener]] | [[Wiener (krater)]] | |- | [[Wolf]] | [[Wolf (Galápagos)]] |<!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === X === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Xapuri]] | [[Xapuri (rijeka)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Y === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Yeak Laom]] | [[Yeak Laom (jezero)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Z === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Zafar]] | [[Zafar (Jemen)]] | [[:en:Zafar|Zafar]] |- | [[Zakoni]] | [[Zakoni (Platon)]] | |- | [[Zangezur]] | [[Zangezur (razdvojba)]] | |- | [[Zarya]] | [[Zarya (polarni brod)]] | |- | [[Zator]] | [[Zator, Malopoljsko vojvodstvo]] | |- | [[Zeleni kamen]] | [[Zeleni kamen (Majevica)]] | |- | [[Zeleni otok]] | [[Zeleni otok (Egipat)]] | |- | [[Zidine]] | [[Zidine (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna groznica]] | [[Zlatna groznica (razdvojba)]] | |- | [[Zlatna riba]] | [[Zlatna riba (zviježđe)]] | |- | [[Z2]] | [[Z2 (računalo)]] | |- | [[Z3]] | [[Z3 (računalo)]] | |- | [[Z5]] | [[Z5 (računalo)]] | |- | [[Z11]] | [[Z11 (računalo)]] | |- | [[Z22]] | [[Z22 (računalo)]]<!-- | |- | [[]] | |- | [[]] | |- | [[]] | [[]]--> | |} <br clear=all> === Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Živa istina]] | [[Živa istina (razgovorna emisija)]] | |- | [[Živo blato]] | [[Živo blato (sastav)]] | |- | [[Žuta podmornica]] | [[Žuta podmornica (1968.)]] | <!-- |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | |- | [[]] | [[]] | --> |} <br clear=all> === Iza Ž === {| class="wikitable" align=left |- !width="250" style="background:#efefef;"| Ovdje treba napisati članak <br>i postaviti {{temp|dz}} !width="250" style="background:#ffdead;"| sa poveznicom na ove stranice !width="250" style="background:#ffdead;"| Razdvojba na en wiki |- | [[Žeđ]] | [[Žeđ (1969.)]] | |} [[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Buduće razdvojbe]] [[Kategorija:Razdvojba| ]] [[Kategorija:Potrebna razdvojba| ]] qmv0tvjgihkmnyvzzgq9aisdnc7m2q8 0 118059 7469231 6853755 2026-05-26T22:32:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469231 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Indiana Jones i posljednji križarski pohod | naslov originala = Indiana Jones and the Last Crusade | slika = Indiana Jones and the Last Crusade A.jpg | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Steven Spielberg]] | producenti = [[Robert Watts]]<br>[[Frank Marshall]]<br>[[Kathleen Kennedy]] | scenarij = '''Scenarij:'''<br>[[Jeffrey Boam]]<br>[[Tom Stoppard]] (nepotpisan)<br>'''Priča:'''<br>[[George Lucas]]<br>[[Menno Meyjes]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Harrison Ford]]<br>[[Sean Connery]]<br>[[Denholm Elliott]]<br>[[Alison Doody]]<br>[[John Rhys-Davies]]<br>[[Julian Glover]] | glazba = [[John Williams]] | snimatelj = [[Douglas Slocombe]] | montaža = [[Michael Kahn]] | distributer = [[Paramount Pictures]] | godina = [[1989.]] | trajanje = 127 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $48,000,000 | žanr = [[pustolovni film|pustolovni]] | prethodni = [[Indiana Jones i ukleti hram]] | sljedeći = [[Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje]] | web stranica = http://www.indianajones.com | imdb_id = 0097576 }} '''''Indiana Jones i posljednji križarski pohod''''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Indiana Jones and the Last Crusade'') je [[pustolovni film]] [[Steven Spielberg| Stevena Spielberga]] iz [[1989.]] s [[Harrison Ford| Harrisonom Fordom]] i [[Sean Connery| Seanom Conneryjem]]. Nakon što dr. Henry Jones stariji (Connery) nestane u dugogodišnjoj potrazi za Svetim Gralom, Indiana mora ući u očev trag u nadi da će ga spasiti - i Gral - iz ruka [[nacizam| nacističke]] vojne mašinerije. Bio je to financijski najuspješniji film 1989. godine. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}}Godine [[1912.]] mladi [[izviđač]] [[Indiana Jones]] od pljačkaša grobova ukrade Coronadov križ, koji je pripadao [[Španjolska| španjolskom]] [[konkvistadori| konkvistadoru]] Franciscu Vasquezu de Coronadu, vjerujući da mu je mjesto u muzeju, a ne u privatnoj kolekciji. Iako uspijeva spasiti križ, pljačkaši kažu policiji da je Indiana lopov pa ga je ovaj prisiljen vratiti, dok njegov zaboravljivi otac, Henry Jones, radi na svojem istraživanju. Jedan od pljačkaša, odjeven slično kao budući Indiana, daje mu šešir. [[1938.]], odrasli Indiana se nalazi na brodu pljačkaša, ''Coronadu'', na [[portugal]]skoj obali. Konačno uzevši križ, Indiana ga donira muzeju Marcusa Brodyja. Indiana se sastaje s bogatim Waltherom Donovanom, koji mu kaže da mu je otac nestao tražeći trag o lokaciji Svetog Grala, koristeći nepotpunu kamenu ploču. Indiana i Marcus odlaze u [[Venecija| Veneciju]] kako bi se sastali s dr. Elsom Schneider u potrazi za očevim tragovima. Počinju u knjižnici gdje je zadnji put viđen. Indiana na podu pronalazi znak "X" koji označava ulaz u [[katakomba| katakombe]] ispunjene [[nafta| naftom]]. Unutra je grobnica sir Richarda, viteza iz [[Prvi križarski rat| Prvog križarskog rata]], čiji štit sadrži kompletnu verziju informacije na kamenoj ploči. Bratstvo križarskog mača, tajni i fanatični religijski kult koji štiti Sveti Gral, zapaljuje naftu u katakombama kako bi ubili Indianu i Elsu. Indiana prevrće sarkofag sir Richarda kako bi se on i Elsa sakrili unutra i izašli kroz kanalizaciju izvan knjižnice. Indiana i Elsa ulaze u gliser i odlaze, uspijevajući pobjeći svim vođama kulta, osim jednog, Kazimu. Jones uvjerava Kazima da traži oca, a ne Sveti Gral, a Kazim mu otkriva da mu oca drže u dvorcu Brunwald pokraj [[Austrija| autrijsko]]-[[Njemačka| njemačke]] granice. Indiana pronalazi oca, ali ih izdaju Schneiderova i Donovan, koji surađuju s [[nacizam| nacistima]]. Iskoristili su Indianina oca kako bi njega navukli da im riješi misteriju Grala. Indiana i Henry uspijevaju pobjeći zajedno i odlaze u [[Berlin]] po Henryjev dnevnik u kojem stoji sve što je saznao o Gralu, uključujući načine kako izbjeći tri zamke. Stižu na paljenje knjiga pred Reichstagom, gdje prerušeni Indiana stjera Elsu u kut i nagovori je da mu vrati dnevnik, a nalijeće i na samog [[Hitler]]a, koji mu se potpiše u dnevnik. Indiana i Henry Jones se ukrcavaju na [[cepelin]] koji se odjednom okreće, a Indiana shvaća da nacisti znaju da su na njemu. Bježe s broda pomoću prikvačenog lovca aviona. Uspijevaju umaći nacističkim bojnim avionima, ali Henry slučajno mitraljezom otkine rep aviona, nakon čega padaju. Ukradu automobil, nakon čega se jedan nacistički avion zabija u zid nakon što su ušli u tunel. Na plaži, Henry iskoristi svoj kišobran kako bi uplašio galebove. Galebovi se uzdižu u jato i udaraju u drugi avion. Jonesovi se sastaju sa Sallahom i suprotstavljaju se nacistima koji su zarobili Brodyja. Pojavljuju se članovi Bratstva križarskog mača, napadajući nacističku karavanu, ali nacisti uspijevaju odbaciti njihov napad. Henry pokuša spasiti Brodyja iz tenka u kojem ga drže, ali biva i sam zarobljen. Indiana skače na [[tenk]] i spašava zarobljenike prije nego što ga je bacio s litice, ubivši Donovanova pobočnika, pukovnika Vogela. Jonesovi, Sallah i Brody stižu u Kanjon polumjeseca, u Hatayu pokraj Iskenderuna, gdje se nalazi hram s Gralom. Nacisti ih zarobljavaju u hram i upucaju Henryja, prisiljavajući Indianu da donese Gral kako bi izliječio njegove teške rane. Vodeći se dnevnikom, Indiana izbjegava smrtonosne zamke, došavši u prostoriju u kojoj se nalazi vitez iz Prvog križarskog rata, koji je ostao živ zbog moći Grala. Vitez je Gral sakrio među mnoge lažne pehare. Vitez im kaže da, ako žele Gral, moraju mudro izabrati jer će im pijenje iz pravog Grala donijeti vječni život, dok će im ga pijenje iz lažnog oduzeti. Schneider izabire zlatni, draguljima optočen pehar, a Donovan popije iz njega. Shvativši da je Gral lažan, Donovan umire na stravičan način, rapidno ostarivši i pretvorivši se u prah. Indiana izabire pravi Gral, glatki pehar sa zlatnom unutrašnjošću, djelo skromnog tesara, i popije iz njega. Indiana napuni pehar vodom i iskoristi je kako bi zaliječio Henryja. Unatoč vitezovom upozorenju da Gral ne smije prijeći Veliki pečat prema Božjem zakonu, Elsa pokuša pobjeći s Gralom, a unutrašnjost hrama se počinje urušavati. Izgubi ravnotežu na rubu novoformirane pukotine i, unatoč Indianinom pokušaju da je spasi, ona pohlepno posegne za Gralom i upadne u ponor. Nakon toga Indiana izgubi tlo pod nogama i nađe se u istoj situaciji, s ocem koji ga spašava od Elsine sudbine. I on pokuša dohvatiti Gral, ali mu Henry jednostavno kaže, "Indiana... Indiana... pusti." Shvativši da mu se otac prvi put obratio pravim imenom, Indiana nevoljko posluša, a Gral zajedno sa starim vitezom ostaje u ruševinama, dok Jonesovi, Brody i Sallah uspijevaju pobjeći iz rušećeg hrama. Henry otkriva da je "Indiana" bilo ime obiteljskog psa te da je Indianino pravo ime Henry Jones mlađi. Nakon toga, odlaze jašući prema zalasku sunca.{{Otkrivanje radnje kraj}} == Produkcija == [[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|mini|200px|Al Khazneh u [[Petra| Petri]], [[Jordan]]]] Nakon izlaska filma ''[[Otimači izgubljenog kovčega]]'', Spielberg se vratio konceptu ''Kralja majmuna'' i opsjednutog hrama, prije nego što je Lucas predložio Sveti Gral. Spielberg ga je prethodno odbio smatrajući to nadzemaljskim, ali onda je na to nadodao priču o odnosu oca i sina. Pomislio je, "Gral koji svi traže može biti metafora za sina koji traži pomirbu s ocem i oca koji traži pomirbu sa sinom." Razvijajući priču, Lucas je na želju [[Harrison Ford| Harrisona Forda]], dodao flasback Indiane kao tinejdžera kojim počinje film. Menno Meyjes, koji je sa Spielbergom radio na filmovima ''[[Boja purpura]]'' i ''[[Carstvo sunca]]'', zajedno je s Lucasom napisao priču dok je Jeffrey Boam napisao završnu verziju scenarija. Snimanje je počelo [[16. svibnja]] [[1988.]] s budžetom od 36 milijuna dolara, a snimalo se u [[Venecija| Veneciji]], [[Almeria (grad)|Almeriji]], [[Jordan]]u, [[Austrija| Austriji]], [[Njemačka| Njemačkoj]], [[Colorado| Coloradu]], [[Novi Meksiko| Novom Meksiku]], [[Utah]]u i [[Teksas]]u. Almeria je korišten za avionsku potjeru i obračun na tenku. Iako je po scenariju snimanje trebalo trajati dva dana, Spielberg je proširio tenkovski obračun i dao napraviti dva tenka, jedan za krupne planove. Kad je snimao scenu u kojoj Henry koristi galebove da sruši avion, galebovi nisu htjeli letjeti, pa je Spielberg koristio golubove. Snimanje u [[Venecija| Veneciji]] obavljeno je u kolovozu, a ekipa je zauzela Grand Canal. Borba pokraj propelera snimljena je u studijima Elstree, dok je 2000 štakora posebno okoćeno kako bi se isključila mogućnost zaraze. [[River Phoenix]] snimio je scene u rujnu, tri tjedna nakon što je završen glavni dio snimanja. Nakon pregleda, grube verzije, Spielberg je dodao potjeru na motorima koja je snimljena u Lucas Valleyju. == Glumci == [[Datoteka:IndianaJ.jpg|mini|lijevo|220px|Connery i Ford na setu ''Posljednjeg križarskog pohoda'']] * '''[[Harrison Ford]]''' - '''Indiana Jones''', neustrašivi [[arheologija| arheolog]] i pustolov koji pokušava spasiti svog otuđenog oca. * '''[[Sean Connery]]''' - '''Profesor Henry Jones''', Indianin otac, koji je mario više za potragu za Gralom nego za vlastitim sinom. Boji se štakora. * '''[[Denholm Elliott]]''' - '''Dr. Marcus Brody''', Indianin kolega, kustos muzeja. * '''[[John Rhys-Davies]]''' - '''Sallah''', Indianin prijatelj, profesionalni kopač koji živi u [[Kairo| Kairu]]. * '''[[Alison Doody]]''' - '''Dr. Elsa Schneider''', [[Austrija| austrijska]] profesorica koja surađuje s [[nacizam| nacistima]]. Zavela je i oca i sina Jones. * '''[[Julian Glover]]''' - '''Walter Donovan''', američki biznismen koji je poslao Jonesove u potragu za Svetim Gralom, surađuje s nacistima i traži besmrtnost. * '''[[River Phoenix]]''' - mladi Indiana Jones na početku filma. * '''[[Michael Byrne]]''' - '''Vogel''', brutalni nacistički [[pukovnik]]. * '''Kevork Malikyan''' - '''Kazim''', vođa Bratstva križarskog mača, organizacije koja štiti Sveti Gral. * '''Robert Eddison''' - '''Vitez''' koji čuva Gral. Popio je iz [[Isus| Kristova]] pehara tijekom [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]] te je besmrtan ako se drži unutar označenog ulaza. == Reakcije == Ovaj nastavak serijala o Indiani Jonesu ima više humora nego prethodna dva filma. Humor se najčešće manifestira kroz odnos Indiane i njegova oca. Marcus Brody je također puno manje ozbiljan lik nego u prethodnom pojavljivanju u ''[[Otimači izgubljenog kovčega| Otimačima izgubljenog kovčega]]'', gdje je opisan kao kustos muzeja koji "se jednom izgubio u vlastitom muzeju". Bezbrižnost filma posebno je u kontrastu na prethodnika, film ''[[Indiana Jones i ukleti hram| Ukleti hram]]'', koji se često navodi kao "najmračniji" u trilogiji. Procjenjuje se da je ''Posljednji križarski pohod'' zaradio preko 197 milijuna dolara u [[SAD| Sjedinjenim Državama]] i 474 milijuna diljem svijeta. Po tim brojkama, film se nalazi na drugom mjestu najuspješnijih iz [[1989.]], iza ''[[Batmana (film)| Batman]]''. Film je dobitnik [[Oscar]]a za montažu zvučnih efekata. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20080604034318/http://www.indianajones.com/site/ Službena ''Indiana Jones'' stranica] *[http://indianajones.wikicities.com The Indiana Jones Wiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219123533/https://www.fandom.com/ |date=19. veljače 2021. }} *{{imdb naslov|id=0097576|naslov=Indiana Jones i posljednji križarski pohod}} *{{Rotten-tomatoes|id=indiana_jones_and_the_last_crusade|title=Indiana Jones i posljednji križarski pohod}} {{Steven Spielberg}} [[Kategorija:Američki filmovi 1980-ih]] [[Kategorija:Filmovi Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] 81lyv3dt3n58s28lpbaaw04sa2unzrn 0 124491 7469559 7342357 2026-05-27T11:26:22Z ~2026-31541-50 362226 Spominje se podatak koji nigdje više nije javno dostupan za provjeriti. 7469559 wikitext text/x-wiki {{Big Brother endgame | imeserije = Big Brother 1 | slika = File:Big Brother International Logo.gif | bg_color = #0031B5 | text_color = white | orig_naslov = Big Brother | format = [[reality show]] | autor = John de Mol | glazba = | uvodna_glazba = [[Vlatka Pačarić]] | država = [[Hrvatska]] | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | voditelj = [[Daria Knez]] <br> Neno Pavinčić <br> Boris Mirković | broj_dana = 100 | broj_stanara = 14 | broj_epizoda = 100 | broj_sezona = | pobjednik = Saša Tkalčević | drugo_mjesto = Zdravko Lamot | djelatno_razdoblje = | producent = | izvršni_producent = | urednik = | lokacija = [[Dubrava]], [[Zagreb]] | trajanje_epizode = oko 2 sata | u_hrv = | tv_kuća = {{Z|HRV}} [[RTL Televizija|RTL]] | početak_serije = [[18. rujna]] [[2004.]] | kraj_serije = [[26. prosinca]] [[2004.]] | web_stranica = [http://www.bigbrother.rtl.hr/ Službena stranica] | trenutna = [[Big Brother Hrvatska (9. sezona)|Big Brother 9 <br> (Hrvatska)]] | sezona = | prijašnja = [[Big Brother (Hrvatska)|Big Brother <br> (Hrvatska)]] | sljedeća = [[Big Brother Hrvatska (2. sezona)|Big Brother 2 <br> (Hrvatska)]] |redatelj=Mario Vidosavljević}} '''''Big Brother 1''''', poznat i kao '''''Big Brother: Vidi sve''''', bila je prva [[Big Brother (Hrvatska)|hrvatska]] sezona reality showa [[Big Brother]], koju je vodila [[Daria Knez]]. Počela je [[9. rujna|18. rujna]] [[2004.]] i trajala je 100 dana završavajući [[26. prosinca]] [[2004.]] Imala je sjajan odjek kod gledatelja i postala je jedan od prvih velikih uspjeha televizijske kuće [[RTL Televizija]]. Usprkos velikom komercijalnom uspjehu, prva sezona je bila stavljena i pod snažnu kritiku. [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], tadašnji [[Hrvatska|hrvatski]] ministar zdravstva se bunio u javnosti jer su kandidati showa pušili [[cigarete]] dok je trajao program, što je bilo protiv [[Hrvatska|hrvatskog]] zakona. Ostale kritike su se sastojale od toga kako kandidati nisu izabrani na temelju različitih životnih dobi i iskustava, jer nisu predstavljali pravu [[Hrvatska|hrvatsku]] populaciju. Većina kandidata su bili u srednjim 20-im godinama, pohađali su [[fakultet]]e i dolazili su iz dobrostojećih obitelji. Iznimka je npr. bio Saša Tkalčević, 32-godišnji biker iz [[Bjelovar]]a, suprug i otac dva sina. Odmah se istaknuo kao vođa cijele ekipe. U prvoj sezoni, 12 kandidata je ušlo u kuću 1. dana. Kasnije, dva stanara su se priključila već spomenutima.<ref>{{Citiranje weba |title=Krešo pobjegao iz Big Brother kuće! |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kreso-pobjegao-iz-big-brother-kuce-800978 |access-date=2021-06-28 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Nakon burne svađe sa stanarima i Ozren napustio Big brother |url=https://www.vecernji.hr/showbiz/nakon-burne-svadje-sa-stanarima-i-ozren-napustio-big-brother-800980 |access-date=2021-06-28 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=6. mil. E za najdosadniji Big Brother u Europi – Nacional.hr |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/14055/6-mil-e-za-najdosadniji-big-brother-u-europi |access-date=2021-06-28 |website=arhiva.nacional.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Big Brother s dvominutnom odgodom – Nacional.hr |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/15814/big-brother-s-dvominutnom-odgodom |access-date=2021-06-28 |website=arhiva.nacional.hr}}</ref> == Voditelji == *[[Daria Knez]] *[[Neno Pavinčić]] *[[Boris Mirković]] == Stanari == {{glavni|Popis natjecatelja showa Big Brother}} {| class="wikitable sortable" !Ime i prezime !Ulazak !Izlazak !Status |- |'''Saša Tkalčević (33)''' |Dan 1. |Dan 100. |Pobjednik (100 dana u kući) |- |Zdravko Lamot (23) |Dan 1. |Dan 100. |2. mjesto (100 dana u kući) |- |Alen Macinić (24) |Dan 1. |Dan 100. |3. mjesto (100 dana u kući) |- |Marina Bajlo (24) |Dan 1. |Dan 100. |4. mjesto (100 dana u kući) |- |Antonija Blaće (24) |Dan 1. |Dan 91. |8. izbačena (91 dan u kući) |- |Valentina Tasić (23) |Dan 1. |Dan 84. |7. izbačena (84 dana u kući) |- |Ana Gotovac (30) |Dan 1. |Dan 77. |6. izbačena (77 dana u kući) |- |Željko Mađarić (29) |Dan 28. |Dan 70. |5. izbačen (42 dana u kući) |- |Sanja Kvastek (23) |Dan 1. |Dan 63. |4. izbačena (63 dana u kući) |- |Vlatka Kraljić (24) |Dan 28. |Dan 49. |3. izbačena (21 dan u kući) |- |Filip Voloder (25) |Dan 1. |Dan 35. |2. izbačen (35 dana u kući) |- |Ozren Petrić (29) |Dan 1. |Dan 23. |napustio kuću na vlastiti zahtjev (23 dana u kući) |- |Krešo Jengić (24) |Dan 1. |Dan 22. |pobjegao iz kuće (22 dana u kući) |- |Egle Brožić (25) |Dan 1. |Dan 14. |1. izbačena iz kuće (14 dana u kući) |} == Nominacije== {| class="wikitable" style="text-align:center; width:100%; font-size:85%; line-height:15px;" ! style="width:7%"| ! style="width:7%"|2. tjedan ! style="width:7%"|4. tjedan ! style="width:7%"|5. tjedan ! style="width:7%"|7. tjedan ! style="width:7%"|9. tjedan ! style="width:7%"|10. tjedan ! style="width:7%"|11. tjedan ! style="width:7%"|12. tjedan ! style="width:7%"|13. tjedan ! style="width:14%" colspan="2"|14. tjedan<br>Finale ! style="width:1%"|Dobivenih nominacija |- ! style="background:#000" colspan="13"| |- ! Saša | Egle,<br>Filip || Alen,<br>Marina || Alen,<br>Marina || Antonija,<br>Vlatka || Antonija,<br>Sanja || Antonija,<br>Marina || Antonija,<br>Marina || Antonija,<br>Valentina || Antonija,<br>Marina || style="background:#73FB76" colspan="2"|'''Pobjednik'''<br>(Dan 100) || style="background:#73FB76"|7 |- ! Zdravko | Ozren,<br>Sanja || Krešo,<br>Ozren || Antonija,<br>Sanja || Sanja,<br>Vlatka || Marina,<br>Sanja || Antonija,<br>Marina || Antonija,<br>Valentina || Antonija,<br>Valentina || Antonija,<br>Marina || style="background:#D1E8EF" colspan="2"|'''Drugo mjesto'''<br>(Dan 100) || style="background:#D1E8EF"|13 |- ! Alen | Ana,<br>Filip || Ana,<br>Ozren || Filip,<br>Valentina || Vlatka,<br>Željko || Sanja,<br>Valentina || Ana,<br>Valentina || Ana,<br>Antonija || Antonija,<br>Valentina || Antonija,<br>Saša || style="background:#FBF373" colspan="2"|'''Treće mjesto'''<br>(Dan 100) || style="background:#FBF373"|20 |- ! Marina | Egle,<br>Ozren || Ozren,<br>Sanja || Sanja,<br>Zdravko || Vlatka,<br>Željko || Sanja,<br>Željko || Saša,<br>Željko || Alen,<br>Ana || Antonija,<br>Saša || Saša,<br>Zdravko || style="background:#FBF373" colspan="2"|'''Četvrto mjesto'''<br>(Dan 100) || style="background:#FBF373"|17 |- ! Antonija | Alen,<br>Zdravko || Alen,<br>Ozren || Filip,<br>Zdravko || Saša,<br>Zdravko || Alen,<br>Željko || Alen,<br>Željko || Alen,<br>Zdravko || Marina,<br>Saša || Saša,<br>Zdravko || style="background:#FA8072" colspan="2"|''Izbačen/a''<br>(Dan 91) || style="background:#FA8072"|18 |- ! Valentina | Egle,<br>Ozren || Krešo,<br>Ozren || Alen,<br>Filip || Alen,<br>Vlatka || Ana,<br>Željko || Alen,<br>Željko || Alen,<br>Ana || Alen,<br>Zdravko || style="background:#FA8072" colspan="3"|''Izbačen/a''<br>(Dan 84) || style="background:#FA8072"|9 |- ! Ana | Alen,<br>Egle || Filip,<br>Ozren || Filip,<br>Marina || Vlatka,<br>Željko || Alen,<br>Željko || Alen,<br>Željko || Alen,<br>Marina || style="background:#FA8072" colspan="4"|''Izbačen/a''<br>(Dan 77) || style="background:#FA8072"|10 |- ! Željko | style="background:white" colspan="2"|''Nije bio<br>u kući'' || style="background:#FBF373"|''preskočio nominacije'' || Ana,<br>Antonija || Alen,<br>Marina || Alen,<br>Valentina || style="background:#FA8072" colspan="5"|''Izbačen/a''<br>(Dan 70) || style="background:#FA8072"|12 |- ! Sanja | Alen,<br>Egle || Marina,<br>Zdravko || Marina,<br>Zdravko || Ana,<br>Vlatka || Marina,<br>Željko || style="background:#FA8072" colspan="6"|''Izbačen/a''<br>(Dan 63) || style="background:#FA8072"|9 |- ! Vlatka | style="background:white" colspan="2"|''Nije bila<br>u kući'' || style="background:#FBF373"|''preskočila nominacije'' || Marina,<br>Zdravko || style="background:#FA8072" colspan="7"|''Izbačen/a''<br>(Dan 49) || style="background:#FA8072"|7 |- ! Filip | Antonija,<br>Ozren || Krešo,<br>Ozren || Antonija,<br>Valentina || style="background:#FA8072" colspan="8"|''Izbačen/a''<br>(Dan 35) || style="background:#FA8072"|7 |- ! Ozren | Krešo,<br>Zdravko || Marina,<br>Zdravko || style="background:#FFCCFF" colspan="9"| ''Napustio show''<br>(Dan 23) || style="background:#FFCCFF"|14 |- ! Krešo | Egle,<br>Ozren || Ana,<br>Ozren || style="background:#FFE08B" colspan="9"|''Pobjegao iz kuće''<br>(Dan 22) || style="background:#FFE08B"|5 |- ! Egle | Krešo,<br>Ozren || style="background:#FA8072" colspan="10"|''Izbačen/a''<br>(Dan 14) || style="background:#FA8072"|6 |- ! style="background:#000" colspan="13"| |- ! Bilješke | ''-'' || ''[[#endnote 1|1]]'' || ''[[#endnote 2|2]]'' || colspan="6"|''-'' || colspan="2"|''[[#endnote 3|3]]'' || style="background:#ccc" rowspan="6"| |- ! Nominirani | Egle,<br>Ozren || Krešo,<br>Marina,<br>Orzen || Filip,<br>Marina,<br>Zdravko || Vlatka,<br>Željko || Sanja,<br>Željko || Alen,<br>Željko || Alen,<br>Ana,<br>Antonija || Antonija,<br>Valentina || Antonija,<br>Saša || colspan="2"|Alen,<br>Marina,<br>Saša,<br>Zdravko |- ! Pobjegao iz kuće |''-'' ||style="background:#FFE08B"|'''Krešo''' ||colspan="9"|''-'' |- ! Napustio show |''-'' ||style="background:#FCF"| '''Ozren''' ||colspan="9"|''-'' |- ! rowspan="2"|Izbačen/a | style="background:#FA8072" rowspan="2"|'''Egle'''<br>71%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#ccc" rowspan="2"|''Izbacivanje<br>otkazano'' | style="background:#FA8072" rowspan="2"|'''Filip'''<br>55%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#FA8072" rowspan="2"|'''Vlatka'''<br>84%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#FA8072" rowspan="2"|'''Sanja'''<br>73%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#FA8072" rowspan="2"|'''Željko'''<br>64%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#FA8072" rowspan="2"|'''Ana'''<br>51%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#FA8072" rowspan="2"|'''Valentina'''<br>63%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#FA8072" rowspan="2"|''' Antonija'''<br>80%<br><small>za izbacivanje</small> | style="background:#FA8072; width:5%"|'''Marina'''<br>6%<br><small>za pobjednicu</small> | style="background:#FBF373; width:5%"|'''Alen'''<br>7%<br><small>za pobjednika</small> |- | style="background:#D1E8EF"|'''Zdravko'''<br>10%<br><small>za pobjednika</small> | style="background:#73FB76"|'''Saša'''<br>77%<br><small>za pobjednika</small> |- |} ===Bilješke=== <small> * {{Note|1|Note 1}}: Naškon što je Krešo napustio [[Big Brother Kuća|Kuću]] na Dan 22, glasanje za izbacivanje je otkazano. * {{Note|2|Note 2}}: Kao novi stanari, Željko i Vlatko su prekočili nominacije ovaj tjedan. * {{Note|3|Note 3}}: Ovaj tjedan publika je glasala za pobjednika, a ne za izbacivanje iz kuće.</small> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Big Brother]] aj1v7gvsturpsvse7dp4fsz5269y25g 0 124547 7469546 6235174 2026-05-27T11:13:15Z Argo Navis 852 5 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469546 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stanford Torus interior.jpg|mini|300px|Umjetnički koncept kolonizacije svemira [[Don Davis|Dona Davisa]]]] '''[[Kolonizacija]] [[svemir]]a''' (također i naseljavanje svemira, humanizacija svemira, habitacija svemira itd.) predstavlja koncept stalnih autonomnih (samodovoljnih) [[čovjek|ljudskih]] naseobina na mjestima van [[Zemlja|Zemlje]]. Prvi je stalno prisustvo ljudi u svemiru, kao što je [[Međunarodna svemirska stanica]]. Kolonizacija svemira je jedna od glavnih tema nekadašnje [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i suvremene znanosti. Dok većina ljudi misli na kolonije na [[Mjesec]]u i [[Mars (planet)|Marsu]], ostali se zalažu da prve [[kolonija|kolonije]] budu u orbitama. Nekoliko grupa u [[NASA|NASI]] i po drugim agencijama proučavale su mogućnosti stvaranja orbitalnih kolonija. Ustanovili su da svi potrebni materijali postoje na Mjesecu i [[asteroid]]ima blizu Zemlje, da je Sunčeva energija prisutna u vrlo velikim količinama i da nije potrebno praviti nova znanstvena dostignuća, iako je neophodno uraditi mnogo inženjerskog posla. Postoji više [[Zemljin analog|egzoplaneta sličnih Zemlji]]. Jedna predložena karakterizacija sličnosti nekog planeta u usporedbi sa Zemljom je [[Indeks sličnosti sa Zemljom]] (eng. ''Earth Similarity Index'', ''ESI''). Po toj karakterizaciji pet najsličnijih planeta su: [[KOI-4878.01]], [[TRAPPIST-1 e|TRAPPIST-1e]], [[Teegarden b]], [[Gliese 581 g]] i [[Luyten b]] (valja napomenuti da su KOI-4878.01 i Gliese 581 g nepotvrđeni, te da su TRAPPIST-1e, Gliese 581 g i Luyten b plimno zaključani s vlastitom zvijezdom). [[Kategorija:Neriješeni problemi]] [[Kategorija:Astropolitika]] [[Kategorija:Teme u znanstvenoj fantastici]] [[Kategorija:Sunčev sustav]] [[Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] [[Kategorija:Kolonizacija svemira| ]] 5zods4yqdzi36oruclhijpjydhdih7s 7469548 7469546 2026-05-27T11:13:38Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru|Ljudski boravak u svemiru]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469548 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stanford Torus interior.jpg|mini|300px|Umjetnički koncept kolonizacije svemira [[Don Davis|Dona Davisa]]]] '''[[Kolonizacija]] [[svemir]]a''' (također i naseljavanje svemira, humanizacija svemira, habitacija svemira itd.) predstavlja koncept stalnih autonomnih (samodovoljnih) [[čovjek|ljudskih]] naseobina na mjestima van [[Zemlja|Zemlje]]. Prvi je stalno prisustvo ljudi u svemiru, kao što je [[Međunarodna svemirska stanica]]. Kolonizacija svemira je jedna od glavnih tema nekadašnje [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]] i suvremene znanosti. Dok većina ljudi misli na kolonije na [[Mjesec]]u i [[Mars (planet)|Marsu]], ostali se zalažu da prve [[kolonija|kolonije]] budu u orbitama. Nekoliko grupa u [[NASA|NASI]] i po drugim agencijama proučavale su mogućnosti stvaranja orbitalnih kolonija. Ustanovili su da svi potrebni materijali postoje na Mjesecu i [[asteroid]]ima blizu Zemlje, da je Sunčeva energija prisutna u vrlo velikim količinama i da nije potrebno praviti nova znanstvena dostignuća, iako je neophodno uraditi mnogo inženjerskog posla. Postoji više [[Zemljin analog|egzoplaneta sličnih Zemlji]]. Jedna predložena karakterizacija sličnosti nekog planeta u usporedbi sa Zemljom je [[Indeks sličnosti sa Zemljom]] (eng. ''Earth Similarity Index'', ''ESI''). Po toj karakterizaciji pet najsličnijih planeta su: [[KOI-4878.01]], [[TRAPPIST-1 e|TRAPPIST-1e]], [[Teegarden b]], [[Gliese 581 g]] i [[Luyten b]] (valja napomenuti da su KOI-4878.01 i Gliese 581 g nepotvrđeni, te da su TRAPPIST-1e, Gliese 581 g i Luyten b plimno zaključani s vlastitom zvijezdom). [[Kategorija:Neriješeni problemi]] [[Kategorija:Astropolitika]] [[Kategorija:Teme u znanstvenoj fantastici]] [[Kategorija:Sunčev sustav]] [[Kategorija:Kolonizacija svemira| ]] bfsfiorekrohinmkqxymojh4woaoh55 0 125335 7468961 7458189 2026-05-26T12:40:51Z Croxyz 205325 7468961 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Lazio | slika = S.S. Lazio badge.svg | puno ime = Societá Sportiva Lazio S.p.A. | nadimak = ''Biancocelesti'' ''(Bijelo-plavi)''<br> ''Aquile (Orlovi)''<br> ''Aquilotti (Mladi orlovi)'' | godina osnivanja = [[9. siječnja]] [[1900.]] | igralište = [[Stadio Olimpico]], [[Rim]] | navijači = | kapacitet stadiona = 70.634<ref name="olimpico">{{cite web|url=http://www.osservatoriosport.interno.gov.it/allegati/stadi_serie_a.pdf|title=Stadi Serie A 2015–2016|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150901114629/http://www.osservatoriosport.interno.gov.it/allegati/stadi_serie_a.pdf|archive-date=1 September 2015|df=dmy-all}}</ref> | direktor = | trener = {{Z|ITA}} [[Maurizio Sarri]] | liga = [[Serie A]] | sezona = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 9. | igrači = |pattern_la1= _lazio2526h |pattern_b1 = _lazio2526h |pattern_ra1= _lazio2526h |pattern_sh1= _lazio2526h |pattern_so1= _lazio2526hl |leftarm1 = 88bff7 |body1 = 88bff7 |rightarm1 = 88bff7 |shorts1 = |socks1 = |pattern_la2= _lazio2526a |pattern_b2 = _lazio2526a |pattern_ra2= _lazio2526a |pattern_sh2= _lazio2526a |pattern_so2= _lazio2526al |leftarm2 = |body2 = |rightarm2 = |shorts2 = 37434d |socks2 = 37434d |pattern_la3= _lazio2526t |pattern_b3 = _lazio2526t |pattern_ra3= _lazio2526t |pattern_sh3= _lazio2526t |pattern_so3= _lazio2526tl |leftarm3 = |body3 = |rightarm3 = |shorts3 = FFFFFF |socks3 = FFFFFF }} '''Società Sportiva Lazio''', ili jednostavno '''Lazio''' je [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanski]] nogometni klub iz [[Rim]]a. Osnovan je 1900. godine. Lazio je, osim što je dva puta osvajao naslov prvaka Serie A, te sedam puta talijanski kup, osvojio je i [[Kup pobjednika kupova]] i [[Europski superkup]] 1999. godine. Lazio svoje domaće utakmice igra na stadionu ''Olimpico'', kojeg dijeli s gradskim rivalom [[A.S. Roma|Romom]]. S kapacitetom od 70.634 mjesta, ''Stadio Olimpico'' je drugi najveći [[Italija|talijanski]] stadion, samo [[San Siro]] je veći. == Klupski uspjesi == === Domaći naslovi === [[Serie A]]: * Prvak (2): [[Serie A 1973./74.|1973./74.]], [[Serie A 1999./00|1999./00.]] * Drugi (4): [[Serie A 1936./37.|1936./37.]], [[Serie A 1994./95.|1994./95.]], [[Serie A 1998./99.|1998./99.]], [[Serie A 2022./23.|2022./23.]] [[Coppa Italia|Talijanski kup]]: * Osvajač (7): [[Coppa Italia 1958.|1958.]], [[Coppa Italia 1997./98.|1997./98.]], [[Coppa Italia 1999./00.|1999./00.]], [[Coppa Italia 2003./04.|2003./04.]], [[Coppa Italia 2008./09.|2008./09.]], [[Coppa Italia 2012./13.|2012./13.]], [[Coppa Italia 2018./19.|2018./19.]] * Finalist (4): [[Coppa Italia 1960./61.|1960./61.]], [[Coppa Italia 2014./15.|2014./15.]], [[Coppa Italia 2016./17.|2016./17.]], [[Coppa Italia 2025./26.|2025./26.]] [[Supercoppa Italiana|Talijanski superkup]]: * Osvajač (5): [[Supercoppa Italiana 1998.|1998.]], [[Supercoppa Italiana 2000.|2000.]], [[Supercoppa Italiana 2009.|2009.]], [[Supercoppa Italiana 2017.|2017.]], [[Supercoppa Italiana 2019.|2019.]] * Finalist (3): [[Supercoppa Italiana 2004.|2004.]], [[Supercoppa Italiana 2013.|2013.]], [[Supercoppa Italiana 2015.|2015.]] [[Serie B]]: * Prvak (1): 1968./69. === Europski naslovi === [[Kup UEFA]]: * Finalist (1): [[Kup UEFA 1997./98.|1997./98.]] [[Kup pobjednika kupova]]: * Prvak (1): [[UEFA kup pobjednika kupova 1998./99.|1998./99.]] [[UEFA Superkup]]:''' * Prvak (1): [[UEFA Superkup 1999.|1999.]] [[Kup Alpa]]: * Prvak (1): [[Kup Alpa 1971.|1971.]] == Izvor == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.sslazio.it/it/ Službene stranice] {{Sastav – S.S. Lazio}} {{Serie A}} {{GLAVNIRASPORED:Lazio, S.S.}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Nogomet u Rimu]] aplirv6hy5mivhl8u4fy66lpzx0nmua 0 127530 7469323 6228906 2026-05-27T04:20:17Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469323 wikitext text/x-wiki {{Šahovske figure}} '''Lovac''' je naziv za [[šah]]ovsku figuru koja se kreće dijagonalo po cijeloj šahovskoj ploči u domeni boje svog polja, crno ili bijelo. Na početku igre svaki igrač ima dva lovca za crno i bijelo polje. Lovac druge figure uzime u pravcu svoga kretanja i ne može preskakati figure poput skakača. [[Datoteka:Chess bld44.png|left]] [[Datoteka:Chess bdd44.png|left]] {{chess diagram |floatleft | | | | | | | | |xo |xo| | |pd| | |xo|oo | |xo| | |oo|xo|oo| | | |xo| |xo|bl| | | | | |bd|oo| |oo| | | |xo|oo|xo| | |oo | |xo|pl| | |xo| | |xo| | | | | |xo| |Kretanje lovca |}} [[Kategorija:Šahovske figure]] gt147t0nghudkpwc2teppwnod47i3y7 0 127583 7469321 6970302 2026-05-27T04:20:14Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469321 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chess qld44.png|left]] '''Dama''' ili '''kraljica''' najvrjednija je figura u [[šah]]u. Na ploči se može kretati [[dijagonala|dijagonalno]], [[okomito]] i [[vodoravno]] po crnim i bijelim poljima, dakle u svim smjerovima. Svaki igrač počinje igru s jednom kraljicom, koja se na početku nalazi s lijeve strane [[kralj (šah)|kralja]]. Smatra se da je kraljica po jačini nešto ispred topa i lovca zajedno. Kraljica svoje mogućnosti najviše razvija u otvorenoj igri. Često potencijalna snaga kraljice navodi početnike na preranu ili nepažljivu upotrebu. Naziv ''kraljica'' uobičajen je kolokvijalni naziv, dok se u natjecateljskom šahu koristi naziv ''dama'' i potezi damom se zapisuju velikim početnim slovom D. Ako bi damom na donjem dijagramu igrali potez s polja d4 (na kojem se sada nalazi) na polje g7, potez bi zapisali Dd4-g7 ili skraćenom notacijom koja je također dopuštena (i redovita među šahovskim natjecateljima) samo Dg7. U skladu s pravilima zapisivanja poteza, ispred poteza još je potrebno zapisati redni broj poteza pa bi u slučaju da se, na primjer, radi o tridesetsedmom potezu zapisali: 37.Dg7. {{Šahovske figure}} {{Chess diagram |floatleft | | | | |oo| | | |oo |oo| | |oo| | |oo| | |oo| |oo| |oo| | | | |oo|oo|oo| | | |oo|oo|oo|ql|oo|oo|oo|oo | | |oo|oo|oo| | | | |oo| |oo| |oo| | |oo| | |oo| | |oo| | Moguće kretanje kraljice. |}} [[Kategorija:Šahovske figure]] 3prugjund4ehpgrzsd06od8m5mowj1t 0 128072 7469257 6605625 2026-05-27T00:06:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469257 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezik |ime=inguški |ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici= ГІалгІай ''Ğalğaj'' |države=[[Rusija]] ([[Ingušetija]]) |regije=[[Kavkaz (regija)|Kavkaz]] |govornici=oko 400 000 |rang= |jezična porodica=[[Sjeveroistočni kavkaski jezici|sjeveroistočno kavkaski]] : nahski'' :: čečensko-inguški ::: '''inguški''' |država= [[Ingušetija]] |ustanova= |pismo=prilagođena [[ćirilica]] |iso1=&mdash;|iso2=inh|sil=INH}} '''Inguški''' (ГІалгІай ''Ğalğaj'' (izg. {{IPA|/ʁəl.ʁɑj/}}; ISO 639-3: [[iso639-3:inh|inh]]) je jezik kojim govore [[Inguši]] u [[Ingušetija|Ingušetiji]] (prikavkaska republika u sastavu [[Rusija|Rusije]]) i okolnim krajevima. 413 000 govornika u Rusiji (2002 popis). Zajedno s [[čečenski jezik|čečenskim]] i još nekim jezicima pripada u [[nahski jezici|nahsku]] skupinu [[sjeveroistočni kavkaski jezici|sjeveroistočnih kavkaskih jezika]]. Nekada se pisao prilagođenim [[arapsko pismo|arapskim pismom]], [[latinica|latinicom]], a danas se piše prilagođenom [[ćirilica|ćirilicom]]. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://web.archive.org/web/2006/http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=INH Ethnologue (14th)] *[https://web.archive.org/web/2008/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=inh Ethnologue (15th)] *[https://web.archive.org/web/2011/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=inh Ethnologue (16th)] * [https://web.archive.org/web/20050324015050/http://ingush.berkeley.edu:7012/ Ingush Language Project at UC Berkeley] {{jezikk|eng.}} * [http://languageserver.uni-graz.at/ls/desc?id=36&type=r University of Graz - Language Server] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930093732/http://languageserver.uni-graz.at/ls/desc?id=36&type=r |date=30. rujna 2007. }} {{jezikk|eng.}} * [http://ingush.narod.ru/lang/ Gramatika inguškog i vezani materijal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303215652/http://ingush.narod.ru/lang/ |date=3. ožujka 2016. }} {{jezikk|rus.}} * [https://web.archive.org/web/20080212141814/http://www.ingushetiya.ru/ Neslužbena stranica Ingušetije] {{jezikk|rus.}} {{mrva-jezik}} [[Kategorija:Nahski jezici]] [[Kategorija:Jezici Rusije]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:I]] [[Kategorija:Ingušetija]] 2bvc7b80i9zcssm87e5pnt08xomecwf 10 133772 7469041 5945062 2026-05-26T15:13:44Z CyberMB vol2 172176 7469041 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Whitesnake | naslov = [[Whitesnake]] | naslov-style = background:&#35;b0c4de; | grupa-style = background:#EEEEEE; | iznad-style = background:#EEEEEE; | ispod-style = background:#EEEEEE; | iznad = '''[[David Coverdale]] • Tommy Aldridge • [[Reb Beach]] • Michael Devin • Joel Hoekstra • Michele Luppi • [[Dino Jelusić|Dino Jelusick]]'''<br/>Jon Lord • Dave Dowle • Ian Paice • Cozy Powell • Denny Carmassi • Aynsley Dunbar • Neil Murray • Rudy Sarzo • Bernie Marsden • Mel Galley • Micky Moody • John Sykes • Adrian Vandenberg • Vivian Campbell • [[Steve Vai]] • Warren DeMartini • Marco Mendoza • [[Doug Aldrich]] • [[Uriah Duffy]] • [[Chris Frazier]] • [[Timothy Drury]] | grupa1 = Studijski albumi | popis1 = ''[[Snakebite]] • [[Trouble]] • [[Lovehunter]] • [[Ready an' Willing]] • [[Come an' Get It]] • [[Saints & Sinners]] • [[Slide It In]] • [[Whitesnake (album)|Whitesnake]] • [[Slip of the Tongue]] • [[Restless Heart (Whitesnake)|Restless Heart]] • [[Good to Be Bad]] • [[Forevermore]] • [[The Purple Album]]'' | grupa2 = Koncertni albumi | popis2 = ''[[Live at Hammersmith]] • [[Live...In the Heart of the City]] • [[Starkers in Tokyo]] • [[Live: In the Shadow of the Blues]]'' }}<noinclude> {{GLAVNIRASPORED:Whitesnake}} [[Kategorija: Skupni predlošci glazbenih sastava]] [[Kategorija:Whitesnake|/]] </noinclude> qzcietvjnd7ikq07gne1lzc8vjcz9c4 0 139088 7469402 7241374 2026-05-27T09:13:39Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Promet u Rijeci]] u [[Category:Kopneni promet u Rijeci]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469402 wikitext text/x-wiki {{Infookvir javni prijevoz | vrsta = tramvaj | ime = Tramvajski promet u Rijeci | slika = Rijeka tram old (3).jpg | opis slike = Riječki tramvaj na razglednici | država = {{Z+X|SFRJ}} | mjesto = [[Datoteka:Flag of Rijeka.svg|25px|border]] [[Rijeka]] | organizator = | prijevoznik = Gradsko auto-tramvajsko poduzeće | broj linija = 1 | otvaranje = [[7. studenog]] [[1899.]] | elektrifikacija = | ukidanje = [[lipanj]] [[1952.]] | broj putnika dnevno = | broj putnika godišnje = | www = | dijagram = Fiume 1900 mit Straßenbahn.png | duljina trase = 6,3 km | širina kolosijeka = 1000 mm | napon kontaktne mreže = | broj stanica = | broj depoa = 1 | broj postaja = | broj vozila = }} Tramvajski prijevoz u [[Rijeka|Rijeci]] je uveden [[1899.]] godine. Prvi [[tramvaj|električni tramvaj]] provezao se središtem Rijeke [[7. studenog]] [[1899.]] godine, prvi električni tramvaj u Hrvatskoj. == Povijest == U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] prvi se javni prijevoz putnika odvijao kočijama i omnibusevima na [[konj]]sku vuču. [[1892.]] godine Gradske vlasti su prihvatile ponudu baruna Lazzarinia za uvođenje električnog tramvaja. Nakon dugih pregovora, [[1896.]] sklopljen je Ugovor o izgradnji i prometu električnog tramvaja u gradu Rijeci s ''Anonimnim društvom za riječki električni tramvaj'', koje je barun za tu svrhu osnovao. Koncesionarsko društvo, čiji je većinski vlasnik u međuvremenu postala Komercijalna banka iz [[Pešta|Pešte]], odobrila je izgradnju jednotračne pruge s nekoliko mimoilaznica. Tramvaj je krenuo 7. studenog 1899. od mosta na [[Rječina|Rječini]] duž Fiumare prema zadnjoj stanici Pioppi. Dužina trase bila je nešto više od 4 km. To je bio prvi električni tramvaj na području današnje Hrvatske. Tramvajska pruga se [[1907.]] godine produžuje od mosta na Rječini do Školjića, te od stanice Pioppi (kod tvornice ''Torpedo'') do brodogradilišta ''Danubius'' (današnji ''3. maj''). Nagli razvoj grada Rijeke i njegove okolice diktirao je brži, moderniji i kvalitetniji prijevoz te je [[1951.]] godine u gradsku prometnu komunikaciju uključen [[Trolejbuski promet u Rijeci|trolejbus]]. U lipnju [[1952.]] godine ukinut je u potpunosti tramvajski prijevoz. ==Poveznice== * [[Autotrolej]] ==Izvori== * ''Autotrolej : 1899. – 1999.'', Autotrolej, Rijeka, 1999. *[http://www.istrianet.org/istria/news/europe/vecernji_list/05_0714tramway.htm ''Riječki tramvaj krenuo 1899.'', Večernji list, 14. srpnja 2005.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.autotrolej.hr/default.asp?ru=93&sid=&akcija=&jezik=1 Povijest Autotroleja d.o.o.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080225074419/http://www.autotrolej.hr/default.asp?ru=93&sid=&akcija=&jezik=1 |date=25. veljače 2008. }} * Informacije iz ''[[Muzej grada Rijeke|Muzeja grada Rijeke]]'' == Galerija == <gallery> Datoteka:Rijeka tram old (4).jpg|Tramvaj u Rijeci Datoteka:Rijeka tram old (5).jpg|Tramvajska mimoilaznica Datoteka:Spomenik tramvaj Rijeka 70208.jpg|Reljef na Spomen obilježju povodom 105. godišnjice organiziranog javnog prijevoza u Rijeci </gallery> == Vanjske poveznice == {{commonscat|Trams in Rijeka}} {{Tramvajski promet u Hrvatskoj}} {{mrva-vlak}} [[Kategorija:Tramvajski promet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Kopneni promet u Rijeci]] m0rdroo4jovib09ubwtv69ryn6oi87y 14 139089 7469436 5874985 2026-05-27T09:45:33Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Javni prijevoz u Hrvatskoj]]; ±[[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]]→[[Kategorija:Putnički željeznički promet u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469436 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Tram transport in Croatia}} [[Kategorija:Tramvajski promet po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Putnički željeznički promet u Hrvatskoj]] kmx73jn6gvylosqivjzrmbgb25zmvv9 0 139910 7468938 7342452 2026-05-26T12:33:58Z Argo Navis 852 − 3 kategorije; ±[[Kategorija:Bivše države]]→[[Kategorija:Bivše afričke monarhije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468938 wikitext text/x-wiki {{Slično|2=suvremenu državu|pogledajte=[[Benin]]}}{{Bez izvora}}{{dodaj infookvir|bivše zemlje svijeta}} [[Datoteka:Palais_oba.jpg|220px|mini|desno|[[Beninska bronca]]]] '''Beninsko Kraljevstvo''' bilo je država osnovana u [[11. stoljeće|11. stoljeću]]<ref>{{Citiranje|title=Benin|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/6926|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2024-09-28|language=hr}}</ref> koja se razvijala u šumama zapadno od rijeke [[Niger]]. Bogatstvo Benina temeljilo se na trgovini: [[transsaharska trgovina|transsaharskoj trgovini]] s afričkim kraljevinama u [[savana|savani]] koja je povezivala Beninsko carstvo sa [[Sredozemlje]]m i [[Srednji istok|Srednjim istokom]] te priobalnoj trgovini s [[Europa|Europljanima]]. Beninski '''obe''', ili kraljevi, kontrolirali su tu trgovačku mrežu. Nevjerojatno moćni, živjeli su u kraljevskim palačama u [[Benin City|glavnom gradu Benina]]. Godine [[1897.]] Benin su zauzeli [[UK|Britanci]] što je značilo i nestanak carstva. == Granice carstva == Beninsko Carstvo bilo je u današnjoj [[Nigerija|Nigeriji]] gdje se danas nalazi grad [[Benin City|Benin]]. I grad i republika zapadno od Nigerije dobili su ime po tom starom carstvu. Središte Beninskog Carstva bilo je u veličanstvenom glavnom gradu Beninu. Kroz grad prolazi široka cesta, a grad je okružen golemim zemljanim zidinama. Zidine imaju obrambenu ulogu i trebalo je puno vremena da se sagrade. Njihova veličina označava simbol moći beninskih kraljeva. U gradu se nalazi kraljevska palača i područja gdje su živjeli zanatlije. ==Cehovi zanatlija== [[Datoteka:Queen Mother Pendant Mask- Iyoba MET DP231460.jpg|mini|lijevo| Maska iz Beninskog Carstva]] U Beninu su postojali cehovi zanatlija, kao što su [[koža|kožarski radnici]], kovači, bubnjari, tkalci, stolari, rezbari [[slonovača|slonovače]] i ljevači [[mjed]]i. Ljevači mjedi osnovali su jedan od najvažnijh cehova. Izrađivali su čuvene »brončane« glave i metalne pločice za kraljevske palače. Beninske »brončane« glave zapravo su izrađene od mjedi. Njima se slavila uspomena na obe i članove njihovih obitelji, dvorske svečanosti čak i na [[Europa|europske trgovce]]. Glave su bile ukrašene izrezbarenom slonovačom, a držale su se u svetištima kraljevskih palača. ===Mjedene pločice=== Izrezbarene pločice ukrašavale su drvene stupove koji su podupirali krov kraljevske palače. Ocrtavale su život na dvoru i važne događaje, kao što je kraljevo uručivanje darova dvoranima. Bogato ukrašene [[slon|slonovske kljove]] bile su među najluksuznijom beninskom robom. Svu trgovinu slonovačom kontrolirali su obe. Ako su lovci na slonove ubili [[slon]]a, jednu kljovu morali su dati obi, a tek su onda mogli prodati onu drugu ==Trgovina== Stoljećima je Benin trgovao s afričkim kraljevstvima na sjeveru, među kojima je bilo i [[Songajsko Carstvo]]. Dolazak Europljana početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] narušio je ove tradicionalne odnose i uspostavljena su nova trgovačka pravila. U Beninu su trgovci za velike kupnje koristili predmete u obliku narukvica, a nazivali su ih '''''manille''''', dok su za kupnju manjih stvari koristili sičušne, bijele '''''kauri-školjke'''''. Ploveći morem [[Portugal|portugalski trgovci]] u Beninu su kupovali robove, [[papar]], [[tkanina|tkaninu]], [[zlato]] i [[slonovača|slonovaču]] a plaćali su manillama, kauri-školjkama i [[top]]ovima. ===Oba Ewuare Veliki=== Ratnički kralj '''Ewuare''' (v.[[1440.]] – [[1480|80]]) ponovo je sagradio grad Benin i pod njegovom vlašću okolni teritorij poprimio je najveće razmjere. Ewuare je uspostavio i tradiciju prava ''sukcesivnog nasljedstva''. Godine [[1897.]] u znak odmazde za napad na jednu britansku zabavu, Britanci su zapalili i opljačkali grad Benin, protjerali obu i nametnuli Beninu kolonijalnu vlast. ===Vremenska tablica=== {|class="wikitable" !Godine !Povijesne značajke |- |[[11. stoljeće]] |U šumama Nigerije osnovano Beninsko Carstvo. |- |[[1450.]] |Vrhunac Beninskog Carstva. |- |[[1486.]] |[[Portugal]]ski istraživač '''Alfonso d´Aveiro''' prvi je Europljanin koji stiže u Benin; ubrzo nakon toga beninski poglavica uspostavlja trgovačke odnose s Portugalcima. |- |[[1500.|1500-e.]] |S Beninskim Carstvom počinju trgovati [[Engleska|engleski]], [[Nizozemska|nizozemski]] i [[Francuska|francuski trgovci]]. |- |[[16. stoljeće]] |Portugalski kralj šalje kršćanske misionare u Benin da preobrate obu''' Esigiea''' i sagrade crkve. |- |[[1688.]] |Nizozemac '''''Olfert Dapper''''' piše povijest Benina. |- |[[1700.|1700-e]] |Carstvo slabi zbog borbi oko nasljedstva. |- |[[1897.]] |Britanija silom preuzima Benin. |- |[[1960.]] |Nigerija, uključujući i staro Beninsko Castvo, stječe nezavisnost. |- |} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = Kingdom of Benin | commonscathr = Beninsko Kraljevstvo }} [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Bivše afričke monarhije]] [[Kategorija:Carstva]] rhv3do2kar8hizep2zwj3f5oicxz509 0 144425 7469347 7395959 2026-05-27T05:27:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 2) #IABot (v2.0.9.5 7469347 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Istria census 1910.PNG|mini|250px|Jezična rasprostranjenost talijanskog i slavenskih jezika u Istri prema popisu stanovništva u Istri 1910. godine. Anketirane se nije pitalo za etničku pripadnost, nego za glavni razgovorni jezik. |alt=]] '''Istarski egzodus''' ili '''Istarsko-dalmatinski egzodus''' je izraz kojim se označava odlazak etničkih [[Italija|Talijana]] s hrvatskog i slovenskog priobalja i bližeg zaleđa - tj. [[Istra|Istre]] zajedno s [[Rijeka|Rijekom]] i dijelova Dalmacije sa [[Zadar|Zadrom]], koje je nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bila anektirala [[Kraljevina Italija]] - nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ova su područja etnički mješovita, s [[Talijani|talijanskim]], [[Slovenci|slovenskim]], [[Hrvati|hrvatskim]] [[etnija]]ma kao najzastupljenijima. Nakon što se zahvaljujući politikama [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] između dva svjetska rata na tom području povećavao udio pripadnika talijanske etničke zajednice, a zbog iseljavanja jako opadao broj bripadnika drugih etničkih zajednica; po kraju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada su bivši talijanski teritoriji u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji postali dijelovi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] prema [[Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine|Pariškom mirovnom ugovoru]] iz [[1947.]] uz jedini izuzetak [[općina]] [[Muggia]] (Milje) i [[San Dorligo della Valle]] (Dolina), došlo je do znatnog smanjenja broja etničkih Talijana u tim krajevima. Hrvatski i slovenski znanstvenici kao najbliže istini citiraju brojke o nešto više od 180 tisuća iseljenika s područja koja su danas dio Hrvatske, te nešto više od 30 tisuća njih s područja Istre koja danas predstavljaju dio [[Slovenija|Slovenije]]. Dio njih je s tog područja na kojem su se vodile ratne borbe izbjegao još za vrijeme Drugog svjetskog rata (među tima, praktično cjelokupno stanovništvo Zadra, razrušenoga [[Savezničko bombardiranje Zadra|savezničkim bombardiranjem toga grada]]). Među nešto više od 200 tisuća '''[[Optanti|optanata]]''' je bio i znatan broj etničkih Hrvata i Slovenaca koji su u prvim desetljećima nakon II. svjetskog rata iskoristili priliku da emigriraju iz oskudicom pritisnute [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]] (te potom uglavnom završili u prekomorskim zemljama poput Australije i Argentine), što stanovništvu na preostalom području te države u to vrijeme nije bilo dopušteno.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/identitet_istre/istra26_253.pdf |title=KOMUNISTIČKA PARTIJA HRVATSKE U ISTRI TIJEKOM PRVIH GODINA NAKON ZAVRŠETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA, str. 271-272 |author=Berislav Jendrić (zbornik radova više autora) |date=Lipanj 2005. |publisher=Institut Ivo Pilar |accessdate=2018-05-13 |url-status=dead }}</ref> [[Italija|Talijanska Republika]] je putem radija i uz potporu praktično cjelokupne talijanske javnosti provodila upornu propagandu kojom se etničke Talijane pozivalo da napuste ovo područje, kako bi se pokazalo kakvu je nepravdu počinila međunarodna zajednica prepuštajući ga Jugoslaviji slijedom [[Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine|Ugovora o miru s Italijom 1947. godine]]; te naposljetku postiglo da se u mogućem skorom potiskivanju [[Komunizam|komunizma]] iz srca Europe nametne ponovo pripojenje područja Italiji kao jedinu pravednu mogućnost. S Talijanima koji su ostali na ovom području, talijanska država nekoliko desetljeća uopće nije htjela komunicirati, tretirajući ih kao komuniste i izdajice (pa su, u jednoj refleksiji takve propagande, talijanski ljevičari u samoj Italiji ogorčeno tretirali sve ''ezule'' - kao fašiste). Talijanski izvori spominju ponešto uvećane brojke [[Optanti|optanata]] (naziv uobičajen u Hrvatskoj, Talijani koriste naziv '''''"esuli''"''' - prognanici):<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=24035 Review of Croatian History, sv.II br.1. siječnja 2007..] [[Marino Manin]]: On Human Losses And The Exodus From Istria During The Second World War And THe Post-war Period</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=107848 Društvena istraživanja, sv.20 br.3 (113) listopad 2011.] Recenzija, prikaz. Mihovil Dabo: Marino Manin: Istra na raskrižju: o povijesti migracija pučanstva Istre</ref> makar je izvorna procjena talijanskog Ministarstva vanjskih poslova bila da je "''esula''" bilo oko 250.000, uvriježila se s vremenom u talijanskoj literaturi brojka od 350.000 etničkih Talijana koji su morali napustiti navedena područja nakon završetka fašističke okupacije.<ref>{{Citiranje knjige |title=Storia dell'Emigrazione Italiana,pogl. V. L'Esodo forzoso dall'Istria |orig-year=2001 |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=iJS4zYSJCHgC&pg=PA386&lpg=PA386&dq=ESULI+350+000&source=bl&ots=PU3qklgVc6&sig=X_GdKF9RCOd7A63uaptwvnU3_xA&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwihtI7Vz93cAhWJjqQKHe8JD_YQ6AEwAnoECAgQAQ#v=onepage&q=ESULI%20350%20000&f=false |editor=Piero Bevilacqua, Andreina De Clementi, Emilio Franzina |publisher=Donzelli Editore |location=Rim, Italija <!--accessdate=2018-08-08 -->}}</ref> Taj je broj evidentno veći od broja etničkih Talijana koji su na tim područjima uopće živjeli, i zapravo nemoguć, imajući u vidu da je ukupno stanovništvo Istre, Rijeke, Zadra, Cresa i Lošinja (svih etničkih pripadnosti) brojalo pred sam Drugi svjetski rat tek oko 400 tisuća. Prema istraživanju demografa Vladimira Žerjavića sačinjenom 1993. godine na bazi službenih evidencija i podataka sa svih popisa stanovništva provedenih u 20. stoljeću - austrijskih, talijanskih i jugoslavenskih - na području Istre, Rijeke i Zadra, broj iseljenih Talijana i Slavena s područja koja su preuzeta od Italije iznosi 186 do 188 tisuća s područja koja su danas dio Hrvatske, te 30 do 35 tisuća s područja koja su danas dio Slovenije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/33185 |title=DOSELJAVANJA I ISELJAVANJA S PODRUČJA ISTRE, RIJEKE I ZADRA U RAZDOBLJU 1910-1971. |author=Vladimir Žerjavić |year=1993 |publisher=Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, Vol.2 No.4-5 (6-7) Srpanj 1993. |accessdate=2018-05-13}}</ref> Od toga broja, oko 50.000 su bili iz redova gradskog stanovništva Zadra, čije je stanovništvo evakuirano - njih do 20.000, od predratnog stanovništva koje je brojilo 26.000 ljudi - 1943. i 1944. godine za vrijeme njemačke okupacije, a zbog [[Savezničko bombardiranje Zadra|savezničkog bombardiranja Zadra]]; te iz redova stanovništva Pule, čijih je do 28 tisuća stanovnika evakuirano u ožujku 1947. godine za vrijeme savezničke vojne uprave, prije nego što će grad biti predan pod upravu Jugoslavije u rujnu iste godine. Prema evidenciji talijanske državne institucije za pomoć osobama iseljenima s istočne strane Jadrana - ''Opera per l’assistenza ai profughi Guliani e Dalmati''/Ustanova za pomoć izbjeglicama iz Julijske krajine i Dalmacije - prihvatila je Italija od rujna 1943. (kapitulacija Italije i ustanak) do rujna 1947. (potpisivanje mirovnog ugovora kojim je potvrđen prestanak talijanskog suvereniteta na tom području) 43.500 izbjeglih. Između rujna 1947. i listopada 1953. najintenzivniji je val iseljavanja i tada je bilo 81.000 osoba koje su prihvaćene u Italiji. Potom je do 1956. godine prihvaćeno u Italiji daljnjih 25.500 osoba. Tom se broju još nadodaje oko 23.000 osoba koje su “najavljene” i nisu službeno prihvaćene, oko 4.500 umrlih iseljenika te oko 23.000 iseljenika koji su emigrirali (odmah) iz Italije u treće zemlje. Tako se dolazi do oko 200.000 ukupno iseljenih s jugoslavenskog teritorija u Italiju. Zacijelo jedan dio izbjeglica iz prvog, ratnog, razdoblja nije evidentiran; a slično je očito i s vojnicima i pripadnicima službi sigurnosti [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]] koji su se povukli dalje na područje Italije. Također nije evidentiran veći broj članova obitelji talijanskih vojnika, policajaca i službenika raznih državnih službi razmještenih u područjima koje će Italija izgubiti: takvih je osoba bilo oko 20.000.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |last1=KARAKAŠ OBRADOV |first1=Marica |title=op.cit. str. 215 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929 |year=2013 |journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013 |accessdate=2018-08-08}}</ref> '''Zajednica "''esula''"''' u Italiji uobičajeno izražava prilično antislavenska stajališta, te do danas ogorčeno tvrdi da je do egzodusa došlo zbog jugoslavenskog revolucionarnog - prema njima, "antitalijanskog" - terora na kraju Drugog svjetskog rata i nakon njega, u središtu kojeg terora se ističe element strijeljanja ljudi (većinom, lokalnih pripadnika fašističke stranke) i njihovog bacanja u krške jame - fojbe.<ref>[https://www.agi.it/cronaca/foibe_esuli_noi_fascisti_no_italiani_e_per_questo_cacciati-505134/news/2016-02-09/ Foibe: esuli, noi fascisti? No, Italiani e per questo cacciati], Agenzia Giornalistica Italia, 9. veljače 2016.</ref> S obzirom na to da se većina iseljavanja dogodila u godinama nakon 1947., kada nekog izrazitog protutalijanskog terora i nije bilo, ali je stanovništvo Istre bilo izloženo komunističkoj opresiji i oskudici kao i stanovnici preostalog dijela Jugoslavije, upitno je može li se iseljavanje baš pripisati htijenju jugoslavenskih vlasti da protjeraju Talijane, ili prije mogućnosti da se emigrira koja je prema [[Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine|Ugovoru o miru s Italijom iz 1947. god.]] dana žiteljima područja preuzetog od Italije - a što je u tim desetljećima bilo posve zabranjeno stanovništvu drugih dijelova države.<ref>{{Citiranje knjige |title=I ricordi e le testimonianze dei profughi istriani, accolti da un filo spinato |origdate=2012-02-08 |chapterurl=http://valdarnopost.it/news/i-ricordi-e-le-testimonianze-dei-profughi-istriani-accolti-da-un-filo-spinato |language=talijanski |publisher=valdornopost |location=52025 Montevarchi (AR), Italija |quote=Tako opisuje 2012. god. sudbinu svoje obitelji Brunetta Turcino, koja je 1948. godine stigla u izbjeglički logor (doista, opkoljen bodljikavom žicom) u Toskani: “Moja obitelj je bila jako katolička, a u Puli nismo smjeli govoriti talijanski, niti mogli ići na misu. Bilo nas je petero djece, a majka je bila učiteljica... imala sam 11 godina kada smo rekli zbogom, s mnogo suza u očima, svojem gradu. Poslije smo oko dvije godine bili u izbjegličkom logoru”. Novinarka onda objašnjava da je njena obitelj tako htjela ostati vjerna svojem nacionalnom identitetu (talijanskom), ali konstatira da je izvorno obiteljsko prezime zapravo - Turčinović, “italianizzato in Turcino“. <!--accessdate=2012-08-08 --> |access-date=8. kolovoza 2018. |archive-date=8. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180808203135/http://valdarnopost.it/news/i-ricordi-e-le-testimonianze-dei-profughi-istriani-accolti-da-un-filo-spinato |url-status=dead }}</ref> Uostalom je među optantima bio i nemali broj Hrvata, među njima čak i stanoviti broj nekadašnjih pripadnika [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]. Jugoslavija je tih godina bila prihvatila i useljavanje stanovitog broja talijanskih komunista iz Italije, koji su se nastanili u Rijeci i Puli. Valja opaziti da je iz redova ''esula'' u Italiji i same talijanske države iseljavanje poticano, te talijanska državna tijela sve do 1960-ih godina nisu htjela uspostaviti komunikaciju s predstavnicima talijanske manjine u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su smatrali "crvenim" izdajicama domovine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-Z7TALUUQ/4090b0cc-4245-45b1-8799-eab17ff07f3b/PDF |title=SLOVENSKA MANJŠINA V ITALIJI IN ITALIJANSKA V JUGOSLAVIJI MED LETOMA 1945 IN 1990 - PRIMERJAVA POLOŽAJA, ACTA HI STRIAE • 11 • 2003 • 2, str. 165 |author=Nevenka Troha |date=2003-03-31 |language=slovenski |accessdate=2018-08-07}}</ref> Govor o "''esulima''" do danas u Italiji nije lišen povišenih tonova<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ilmessaggero.it/video/tajani_basovizza_viva_istria_italiana_la_dalmazia_italiana-4293180.html |title=Tajani a Basovizza: "Viva l'Istria italiana e la Dalmazia italiana" |author=Agenzia Vista |date=2019-02-11 |language=talijanski |publisher=Il Messaggero |accessdate=2019-03-11}}</ref> - zajednica je nastala u doba [[hladni rat|hladnog rata]], kada je izgledalo prilično vjerojatnim da će u nekom novom ratnom razračunavanju komunistička Jugoslavija biti razbijena, a talijanska vlast nad prepuštenim područjem ponovo uspostavljena; veliki dio njenog javnog diskursa je od tada intoniran kao održavanje želje za ponovnim ovladavanjem tim teritorijem. Tek je nakon dosta vremena srditi stav ''esula'' prerastao u nostalgiju za zavičajem i za prošlim vremenima.<ref>{{Citiranje knjige |title=History in Exile: Memory and Identity at the Borders of the Balkans, str. 99 |origdate=17. stu 2002. |chapterurl=https://books.google.hr/books?id=da6acnbbEpAC&pg=PA99&lpg=PA99&dq=esuli+tornare+istria&source=bl&ots=yZdPFnXtdO&sig=y3z1TVA6YO-SZREOz_SXi2QqvGs&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwjC-dqN4t3cAhUK66QKHYKEDzgQ6AEwAnoECAgQAQ#v=onepage&q=esuli%20tornare%20istria&f=false |language=engleski |publisher=Princeton University Press, <!--accessdate=2018-08-08 -->}}</ref> Čak se i u znanstvenom diskursu govori u Italiji da je cjelokupno iseljavanje Talijana (da je među iseljenima bilo također dosta Slovenaca i Hrvata, rijetko se spominje, makar se među kasnijim [[optanti]]ma iz 1960-ih godina uglavnom i bilježe baš Slovenci i Hrvati) s tog područja bilo - prisilno iseljavanje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://books.google.hr/books?id=iJS4zYSJCHgC&pg=PA386&lpg=PA386&dq=ESULI+350+000&source=bl&ots=PU3qklgVc6&sig=X_GdKF9RCOd7A63uaptwvnU3_xA&hl=hr&sa=X&ved=2ahUKEwihtI7Vz93cAhWJjqQKHe8JD_YQ6AEwAnoECAgQAQ#v=onepage&q=forzoso&f=false |title=Raoul Pupo, op.cit., str. 385}}</ref> U raspravamo o iseljavanju nakon II. svjetskog rata, na hrvatskoj i slovenskoj strani se redovno ukazuje na važnu okolnost da je tijekom dvadesetak godina vladavine Kraljevine Italije približno četvrtina Hrvata i Slovenaca - njih oko 50.000 - odselilo s tog istog područja, a na to područje je doseljen približno jednaki broj Talijana iz Kraljevine Italije (koje se doseljenike nazivalo ''regnicoli'' - od ''"regno''", tal. kraljevina). Iz gradova su osobito iseljeni praktično svi ne-Talijani, a oni koji su eventualno ostali naprosto su se morali izjašnjavati Talijanima. Međutim je i usprkos tog znatnog doseljavanja etničkih Talijana, stanovništvo od I. svjetskog rata do 1940-ih opalo za oko 27 posto, zahvaljujući iseljavanju na ta podučja prethodnih desetljeća doseljenoga gradskog stanovništva njemačkog, mađarskog, češkog i drugih jezika - zapravo se iz Pule i Rijeke bilo za vrijeme talijanske vladavine iselio pretežni dio stanovništva. Među iseljenim Hrvatima i Slovencima, koji su se mahom iselili u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], našao se pretežni dio intelektualaca, obrtnika i stručnih radnika iz redova hrvatske i slovenske etničke zajednice. Stanoviti broj tih iseljenika će se nakon II. svjetskog rata moći vratiti na područja s kojih su potjecali. Ponekad se napominje da je između dva svjetska rata iz Trsta - koji će potom trajno ostati u sastavu Italije - iseljeno dodatnih 100.000 Slovenaca i Hrvata.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=212689 |title=PRIKAZ KNJIGE: Piero Purini, Metamorfosi etniche. I cambiamenti di popolazione a Trieste, Gorizia, Fiume e in Istria 1914-1975, Udine: Kappa Vu, 2010., 384 str. |author=Milan Martuslović |date=Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, Vol. 6 i 7 No. -, 2012. |accessdate=2019-12-02}}</ref> ==Etnička struktura na područjima preuzetima od Italije== Talijane u Sloveniji i Hrvatskoj početkom 20. stoljeća možemo podijeliti na starinske Romane netalijanskog retoromanskog jezika koji su se izjašnjavali Talijanima i autohtono su stanovništvo, te Talijane i Furlance koji su doselili tijekom mletačke, Napoleonove i austrijske vlasti. Treći dio su predstavljali talijanizirani i odnarođeni Hrvati, Slovenci i pripadnici drugih naroda koji su se mirno [[talijanizacija|talijanizirali]] tijekom austrijske vladavine (te udio govornika talijanskog jezika u Istri postupno raste na austrijskim popisima provedenima u 19. stoljeću, s približno četvrtine, na približno jednu trećinu), ili u okolnostima prisilne talijanizacije za vrijeme [[Fašizam|fašizma]]. Uz te tri grupe, na tom području je bilo i više desetaka tisuća talijanskih novopridošlica nazvanih ''regnicoli'', koje je talijanska država sustavno doseljavalja u razdoblju nakon I. svjetskog rata s ciljem promjene etničke strukture na tim područjima pripojenima Italiji.<ref>[http://www.italia-liberazione.it/ita/doc/Violenze900Trieste.pdf Iz knjige na talijanskom i slovenskom jeziku, pročitati stranicu 24]</ref> Tijekom talijanske vladavine, u [[Zadar|Zadru]] je zahvaljujući doseljavanju iz Italije udio Talijana povećan s oko 2/3 na skoro cjelokupnu populaciju, u [[Rijeka|Rijeci]], također zahvaljujući doseljavanju s oko pola na 3/4, a i u Istri je - zacijelo zahvaljujući "spretnosti" popisivača kod talijanskih popisa stanovništva iz 1931. i 1936. godine - popisano da čak više od polovice stanovništva čine Talijani.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/52845 |title=Žerjavić, op. cit., Tablica 3 |accessdate=2019-12-02}}</ref> Od kraja Drugog svjetskog rata sve do 1953. vrlo je veliki broj ljudi emigrirao iz područja koja su sada prestala biti dijelom Italije. Većina tih osoba koje su prema odredbama [[Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine|Ugovora o miru s Italijom iz 1947. godine]] optirali za talijansko državljanstvo i emigrirali za Italiju (i odatle, nerijetko, u treće zemlje) su bili etnički Talijani, ali se smatra da su oko trećine njih bili Slovenci i Hrvati koji nisu htjeli nastaviti živjeti u komunističkoj Jugoslaviji.<ref name="#1">Matjaž Klemenčič, Učinak raspada Jugoslavije na manjinska prava: talijanska manjina u postjugoslavenskoj Sloveniji i Hrvatskoj. Vidi http://www.cliohres.net/books/7/26.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724111950/http://www.cliohres.net/books/7/26.pdf |date=24. srpnja 2011. }}</ref> Godine 1953. službeno je u Jugoslaviji živjelo 36.000 Talijana, što bi predstavljalo 16% stanovništva talijanskog govora iz vremena prije Drugog svjetskog rata (kako je već rečeno, nisu svi koji su govorili talijanski jezik - bili etnički Talijani).<ref name="#1"/> U svom izvješću iz 1996. godine o 'Lokalnoj samoupravi, teritorijalnom integritetu i zaštiti manjina' Povjerenstvo za demokraciju kroz pravo [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] ([[Venecijanska komisija]]) naglasilo je da "velika većina lokalnih Talijana, Talijanita (slavenskog ili drugog podrijetla), tisuće Slovenaca i nacionalno nedefiniranih dvojezičnih 'Istrana' koristilo je svoje legalno pravo iz mirovnog sporazuma da 'optiraju' iz dijelova Istre pod jugoslavenskom upravom. U nekoliko valova krenuli su prema Italiji i drugdje (također u prekomorske zemlje) gdje su tražili talijansko ili drugo državljanstvo. Masovni egzodus optanata (ili ''esula'' kako se nazivaju u Italiji) iz 'bezbožne komunističke Jugoslavije' bilo je aktivno (i besmisleno) poduprto od talijanskih vlasti, talijanskog radija i rimokatoličkog tršćanskog biskupa. Nakon ovog ogromnog odljeva, brojčana snaga preostale talijanske manjine postala je stabilna."<ref>{{Citiranje knjige |title=Local self-government, territorial integrity and protection of minorities, (monografija), Second working session, c, str. 149-156 |orig-year=1996 |chapterurl=http://www.venice.coe.int/webforms/documents/?pdf=CDL-STD(1996)016-e |edition=Science and technique of democracy, No. 16 /CDL-STD(1996)016/ |language=engleski |publisher=EUROPEAN COMMISSION FOR DEMOCRACY THROUGH LAW (VENICE COMMISSION) |quote=A numerically, economically and intellectually very strong minority under the long Austro - Hungarian rule, it became by 1941 under Italian rule a regional majority in Istria. This turnabout was due to two decades of brutal fascist policies of national repression, expulsion of the Slavs, "ethnic cleansing" and forced italianisation which were applied also in the area of the Italian minority's present habitat in Slovenia. In 1947 the peace treaty with Italy allotted most of the Istrian peninsula to the zone "B" of the tampon "Free Territory of Trieste" (FTT). This zone was controlled then by the Yugoslav army. In 1954 the "FTT" was dissolved by agreement and the line of demarcation between the two zones became an international frontier between Italy and Yugoslavia. Following these events, a great majority of the local Italians, Italianites (of Slavic and other origin), many thousands of Slovenes and of nationally undefined bilingual "Istrians" used their legal right from the peace treaty to "opt out" of the Yugoslav controlled part of Istria. In several waves they moved to Italy and elsewhere (also overseas) and claimed Italian or other citizenship. The mass exodus of the optanti (or esuli as they were called in Italy) from "godless communist Yugoslavia" was actively (and unwisely) encouraged by the Italian authorities, Italian radio and the Roman Catholic bishop of Trieste. After this huge drain, the numerical strength of the remaining Italian minority became stable. From the late 1950's it has grown slowly, particularly in recent years, no doubt stimulated by increased Italian economic presence in the region and by the additional support and advantages provided for the minority by the Italian government. <!--accessdate=2018-08-07 -->}}</ref> ==Povijest== :''Glavni članci: [[Istra]], [[Povijest Dalmacije]]'' ===Od antike do 20. stoljeća=== [[File:Istria census 1910.PNG|310px|thumbnail|right|Lingvistička rasprostranjenost talijanskog i slavenskih jezika u Istri, prema Austrijskom popisu stanovništva iz 1910. godine. Stanovništvo se na popisu nije pitalo za etničku pripadnost, nego za jezik kojega najčešće koriste.]] [[Iliri]] su živjeli uz ostale etničke grupe (grčki i romanski elementi ponajviše u gradovima, plemena Ilira i Kelta "u prodolima među planinama, uz rijeke i po plodnim ravnicama"<ref>Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Marjan tisak, Split, 2004, str. 56</ref>) na istočnoj strani Jadrana sve do Alpa na sjeveru ide u prošlost sve do brončanog doba,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.lhhpaleo.religionstatistics.net/LHH%20italia.html |title=Little Humankind's History (Kratka povijest čovječanstva) |archive-url=https://web.archive.org/web/20130927185139/http://www.lhhpaleo.religionstatistics.net/LHH%20italia.html |archive-date=27. rujna 2013. |access-date=13. ožujka 2008.}}</ref> te je od tada stanovništvo bilo izmiješano. Narodima s političkim centrom u Rimu ili Veneciji istočna obala Jadrana je uvijek bila primamljiva, prvi put su stekli posjede još 167. pr. Kr. (Issu, Far i Dimal).<ref>Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Marjan tisak, Split, 2004, str. 49</ref> Kasnije je [[Rimsko Carstvo]] zauzelo cijelu istočnu obalu Jadrana i ustanovilo provobitno jednu provinciju - Ilirik, a 10. godine dvije - Panoniju i Dalmaciju.<ref>Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Marjan tisak, Split, 2004, str. 54</ref> U srednjem vijeku do jadranske obale došli su slavenski narodi i naselili se u početku uglavnom u unutrašnjosti, a s vremenom je došlo i do miješanja stanovništva također i u gradovima uz more, osobito u doba [[Turci|turskog]] pritiska s juga i istoka.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Demography and the Origins of the Yugoslav Civil War |url=https://www.jstor.org/stable/2783334?seq=1#page_scan_tab_contents |year=1993 |month=Veljača |journal=Anthropology Todaz |volume=9 |issue=1 |pages=4-9}}</ref> U kasnom srednjem vijeku Venecija je postepeno stavlja pod kontrolu sve veći broj gradova uz obalu (1346. Zadar se predaje Mletačkoj Republici, 1409. Ladislav Napuljski prodao je Mletačkoj Republici Dalmaciju.<ref>[[Ferdo Šišić]], Povijest Hrvata, Marjan tisak, Split, 2004, str. 272</ref>) Krajnji rezultat je postojanje romanskog stanovništva uglavnom u urbanim područjima smještenima uz more, dok su unutrašnjost nastanjivali Slaveni uz određene izolirane iznimke. Dok su većinu stanovništva u gradovima, posebno onima na obali, činili Talijani, unutrašnjost Istre bila je nadmoćno slavenska – većinom hrvatska; na sjeveru Istre postoji i značajno područje nastanjeno Slovencima. Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, u vrijeme jačanja uloge i veličine gradova - koji su u Istri mjesta talijanske kulture i jezika - praćenim opadanjem važnosti sela, u gradove se doseljava novo stanovništvo s pretežno hrvatskog sela, koje se znatnim dijelom talijanizira. Razvoj hrvatskog školstva je od strane lokalnih Talijana bio ustrajno blokiran, a mali broj obrazovanih Hrvata koji su se odbijali talijanizirati je bio okružen učestalim iskazivanjem netrpeljivosti i raznovrsnoj socijalnoj diskriminaciji. U to doba dolazi i do znatnog iseljavanja ruralnog stanovništva u Rijeku i Pulu, te u prekomorske zemlje.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Dukovski |first1=Darko |title=ISTRA XX. STOLJEĆA (1900.-1950.): PROMJENE IDENTITETÂ (SOCIJALNI I GOSPODARSKI UZROCI) |url=https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/identitet_istre/istra26_137.pdf |date=18.06.2004 |accessdate=2018-08-06 |url-status=dead }}</ref> U austrijskom popisu stanovništva 1846 bilježi se 59.000 ljudi kojim je talijanski materinjski jezik, tj. onaj kojega su prvoga naučili ("Muttersprache"), u ukupnih 215.000 stanovnika Istre; potom je u popisu 1857. bilo 62.000 stanovnika s talijanskim materinjim jezikom u ukupnom stanovništvu od 220.000, a u popisu 1869. godine se bilježi 73.000 (tj. 26,67 posto) stanovnika s talijanskim materinjim jezikom od ukupnih 273.000 stanovnika Istre. U popisu stanovništva 1880. godine, kada se popisivalo stanovnike po kriteriju jezika svakodnevne komunikacije ("Umgangssprache") popisano je 112.000 stanovnika talijanskog jezika u ukupnom stanovništvu od 274.000 (40,87 posto).<ref>[https://hrcak.srce.hr/33185 "Doseljavanja i iseljavanja s područja Istre, Rijeke i Zadra u razdoblju 1910-1971."], Vladimir Žerjavić, "Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja", Vol. 2 No. 4-5 (6-7), 1993.</ref> Ukupno je tako broj stanovnika s talijanskim "Muttersprache" s 37 tisuća iz 1857. god. porastao na čak 112.000 s talijanskim "Umgangssprache" 1910. god.; u isto vrijeme je broj stanovnika s hrvatskim kao materinjim jezikom od 120.000 iz 1857. god. rezultirao sa 136.000 stanovnika s jezikom društvene komunikacije 1910. godine, a 34.000 stanovnika sa slovenskim materinjim jezikom (u sjevernom dijelu Istre, danas u R Sloveniji) dalo je 44 tisuće govornika slovenskog jezika u 1910. godini. Ukupno je u početkom 20. stoljeća u Istri bilo oko jedna trećina stanovništva, kojega se na popisu stanovništva moglo registrirati kao one kojima talijanski jezik glavni jezik komunikacije.<ref>{{Citiranje knjige |title=op. cit., str. 649 <!--accessdate=2018-08-06 -->}}</ref> Valja ipak opaziti da se u austrijskim popisima nije registrirala dvojezičnost, koja je u Istri bila raširena kako u ono doba, tako sve do danas<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/336230 "Revitalization of the Italian Language in the Slovenian Istria: the case of the position of the Italian language among students as viewed by language teachers"], Mojca Kompara Lukančić, "Suvremena lingvistika" 45(88), January 2020.</ref>: dvojezične osobe su se na tim popisima u pravilu registrirale kao govornici talijanskog jezika, kao uglednijeg. U Dalmaciji prema kraju 19. stoljeća opada broj stanovnika koji koriste talijanski jezik, s iznimkom - od većih mjesta - Zadra, Trogira i donekle Splita. Na popisu stanovništva 1890. godine bilježi se 16 tisuća stanovnika kojima je primarni jezik talijanski, koji broj do 1910. godine skromno raste na 18 tisuća. [[Datoteka:Italians in Istria 2001.png|thumb|310px|Udio osoba kojima je [[talijanski jezik|talijanski]] materinski jezik, hrvatski dio Istre, stanje 2001. godine]] U [[Rijeka|Rijeci]] koja se naglo razvija u veliku luku za čitav Ugarski dio Monarhije i koja privlači doseljavanje stručnih radnika iz Italije (napose iz onih dijelova koji su još pod vlašću Austrije), popis stanovništva iz 1910. godine nalazi 23.284 stanovnika talijanskog jezika, što čini 46,94 posto urbanog stanovništva (cjelokupna uža i šira okolica grada bila je nastanjena isključivo Hrvatima).<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Patafta |first1=Daniel |title=Promjene u nacionalnoj strukturi stanovništva Rijeke |url=https://hrcak.srce.hr/103303 |month=Srpanj 2004. |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=36 |issue=2 |pages=683-700 |accessdate=2018-08-06}}</ref> ===Prvi svjetski rat i poraće=== Godine [[1915.]] [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Italija napada Austro-Ugarsko Carstvo]]<ref>[http://www.firstworldwar.com/source/italiandeclaration.htm First World War.com – primarni dokumenti – talijanski ulazak u rat, 23. svibnja 1915.]</ref> stvorivši krvave sukobe uglavnom na frontovima [[Bitka na Soči|Soče]] i [[Bitka na rijeci Piavi|Piave]]. Britanija, Francuska i Rusija bile su "zadovoljne što su uvele neutralnu Italiju u Prvi svjetski rat na svoju stranu. Italija je ipak izvela teško cjenkanje, tražeći široke teritorijalne ustupke jednom kad se rat završi."<ref name="firstworldwar.com">[http://www.firstworldwar.com/source/london1915.htm First World War.com – primarni dokumenti – Londonski ugovor, 26. travnja 1915.]</ref> U dogovoru da se Italija uvuče u rat, [[Londonski ugovor|Londonskim ugovorom]] su joj bili obećani [[Autonomna pokrajina Trident|Trentino]], [[Trst]], [[Južni Tirol]] (područje s njemačkim stanovništvom), te [[Istra]]. Italiji je trebao pripasti također i sjeverni dio Dalmacije sa Zadrom, Šibenikom, te većinom otoka (preostali dio Dalmacije je prema Londonskom ugovoru trebao pripasti [[Srbija|Srbiji]]). [[Rijeka]] je trebala biti isključena, te je naknadno trebalo odlučiti hoće li se ona predstavljati zajednički izlaz na moru za Austriju i Ugarsku, ili će sa zapadnim dijelom dijelom Hrvatske pripasti Ugarskoj ([[Bosna i Hercegovina]], [[Srijem]], te pretežni dio [[Slavonija|Slavonije]] je trebao pripasti Srbiji).<ref name="firstworldwar.com"/> Poslije rata Italija je prema obećanjima iz Londonskog ugovora krajem 1918. nastojala zauzeti Rijeku, otoke, Istru, Trst i Dalmaciju. Premda su Supilo i Trumbić još 1916. raskrinkali tajni Londonski ugovor i čitavi rat proveli dokazujući Antanti da Italija nema nikakva prava na Dalmaciju, Rijeku i Istru, u općem ozračju bezvlađa i odsustvu oružanih postrojbi, Talijani su krenuli zauzeti ono što im je bilo obećano, pa tako i [[Talijanska okupacija Istre s otocima do Rapallskog sporazuma 1920.|Istru]]. Nakon Prvog svjetskog rata potpisan je [[Rapallski ugovor]] između [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] (kasnije Kraljevine Jugoslavije) i Kraljevine Italije (12. studenog 1920.) kojim je Italija stekla većinu Istre s Trstom, izuzevši otok [[Krk]] (Veglia) i dio općine [[Kastav]], koji su ostali u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. [[Rimski ugovori (1924.)|Rimskim ugovorom od 27. siječnja 1924.]] bila je [[Slobodna Država Rijeka]] podijeljena između Italije i Jugoslavije. ===Razdoblje poslije Prvog svjetskog rata: iseljavanje Hrvata i Slovenaca, tzv. prvi egzodus=== Između 31. prosinca 1910. i 1. prosinca 1921. Istra je izgubila 15,1% svoga stanovništva – posljednje istraživanje pod Austrijskim Carstvom zabilježilo je 404.309 stanovnika čiji je broj smanjen na 343.401 prema prvom talijanskom popisu nakon rata 1921. godine. Potom je stanovništvo Istre do popisa 1931. godine dalje opalo na 297.526 - tj. bilo je stanovništvo Istre 1936. godine za 27% manje nego 1910. godine. U tom broju, opada broj evidentiranih govornika slovenskog i hrvatskog jezika, čiji je broj opao za 113.614; u tome lavovski dio otpada na govornike hrvatskog, čiji je broj opao za čak 77.854. U isto vrijeme, usprkos snažnoj depopulaciji Istre, broj popisanih Talijana konstantno raste od popisa do popisa. U tome treba napomenuti da je upotreba slavenskih jezika bila zabranjena ne samo u školama i javnim ustanovama, nego čak i u razgovorima na javnim mjestima. Nije se smjelo hrvatski i slovenski jezik koristiti na nadgrobnim spomenicima, te se čak pokušavalo posve iskorijeniti korištenje hrvatskog i slovenskog jezika u molitvi u crkvama i na grobljima: popisivači su lako mogli ustanoviti da glavnina stanovnika razumije talijanski, pa su ih onda popisivali kao - Talijane. Naposljetku je - ako bismo doista htjeli vjerovati talijanskim popisivačima stanovništva - od 297.526 stanovnika Istre bilo čak 199.942 Talijana. Valja opaziti da je u isto vrijeme snažno opao broj govornika njemačkog, mađarskog i češkog jezika.<ref>{{Citiranje knjige |title=Le pulizie etniche in Istria e nei Balcani |chapterurl=https://www.academia.edu/32530672/Le_pulizie_etniche_in_Istria_e_nei_Balcani |language=talijanski |publisher=Inoslav Bešker <!--accessdate=2018-08-23 -->}}</ref> Dok je takav pad bio sigurno povezan uz Prvi svjetski rat i promjenu političke uprave, emigracija je bila također važni faktor. U neposrednom razdoblju poslije Prvog svjetskog rata, Istra je bila pozornica intenzivnog migracijskog odljeva. [[Pula]] je, primjerice, bila strašno pogođena drastičnim rasklapanjem svoga masivnog vojnog i birokratskog aparata od preko 20.000 vojnika i snaga sigurnosti, te otpuštanja zaposlenika iz svoga brodogradilišta. U matične su se krajeve vratili pripadnici naroda iz drugih krajeva bivše Austro-Ugarske (Austrijanci, Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci...). Šikaniranja koje su trpili Slaveni rezultiralo je velikom emigracijom [[Emigracija istarskih Hrvata u Hrvatsku 1918. – 1943.|Hrvata]] u djelove Hrvatske pod Kraljevinom SHS ili dalje na Zapad te emigraciju Slovenaca. U područjima koje je Italija pripojila provodila se prisilna politika [[talijanizacija|talijanizacije]] stanovništva tijekom [[1920-ih]] i [[1930-ih]]. Čak i tijekom kratkog preliminarnog razdoblja okupacije (1918. – 1920.) Italija je započela politiku asimilacije Hrvata i Slovenaca. Rezultat toga bilo je zatvaranje klasične gimnazije u Pazinu, srednje škole u Voloskom (1918), srednjih škola za obrazovanje učitelja, zatvaranju svih slovenskih i hrvatskih osnovnih škola i progonstvom nekih istaknutih Hrvata i Slovenaca na [[Sardinija|Sardiniju]] i ostala mjesta u Italiji. Štoviše, postojala su djela fašističkog nasilja koje vlast nije sprječavala, poput spaljivanja ''Narodnih domova'' u Puli i Trstu koje su preko noći izveli fašisti uz pomoć policije (13. srpnja 1920.). Situacija se još jače pogoršala nakon aneksije Venecije i [[Julijska krajina|Julijske krajine]], posebice nakon [[Mussolini]]jeva dolaska na vlast 1922. godine. Službena politika nacionalnog čišćenja nije bila pod nikakvim međunarodnim suprotstavljanjem, jer se Italija nije obvezala manjinskim pravima niti u mirovnim ugovorima niti Rapalskim ugovorom. U Istri uporaba [[hrvatski jezik|hrvatskog]] i [[slovenski jezik|slovenskog jezika]] u upravi i na sudovima već je bila zabranjena tijekom okupacije (1918. – 1920.). U ožujku 1923. prefekt [[Julijska krajina|Julijske krajina]] (Venezia Giulia) zabranio je uporabu hrvatskog i slovenskog u upravi, dok je njihova uporaba na sudovima zabranjena kraljevskim dekretom 15. listopada 1925. godine. Smrtni udarac slovenskom i hrvatskom školskom sustavu u Istri zadan je 1. listopada 1923. sa školskom reformom ministra [[Giovanni Gentile|Giovannija Gentilea]]. Aktivnost hrvatskih i slovenskih društava i udruženja (Sokol, čitaonice, itd.) već je bila zabranjena tijekom okupacije, ali posebno izričito nakon Zakona o udruženjima (1925.), Zakona o javnim demonstracijama (1926.) i Zakona o javnom redu (1926.). Sva slovenska i hrvatska društva te sportska i kulturna udruženja prestala su sa svim aktivnostima u skladu s odlukom provincijskih fašističkih tajnika s datumom [[12. lipnja]] [[1927.]] Na posebnu zapovjed tršćanskog prefekta [[19. studenog]] [[1928.]] političko društvo Edinost (Jedinstvo) je raspušteno. Hrvatski i slovenski suradnici u Istri, koje su isprva preuzele pulske i tršćanske štedionice, postupno su razriješeni. Nakon ovog potpunog raspuštanja svih slavenskih političkih, kulturnih i ekonomskih organizacija, organiziran je oružani otpor protiv terora fašističke talijanske države (vidi [[TIGR]]), povodom čega međutim nastaju daljnje nove represalije, koje su još jače zagorčale odnose među dvama zajednicama. Prema V. Žerjaviću, iz hrvatskog dijela Istre, Rijeke, otoka Cres i Lošinj te iz Zadra je između dva svjetska rata iselilo 53 tisuće Hrvata, a doseljeno je na to područje 44 tisuće Talijana.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Žerjavić |first1=Vladimir |title=op. cit., str. 631 |url=https://hrcak.srce.hr/33185 |accessdate=2018-08-06}}</ref> ===Drugi svjetski rat=== Nakon [[Travanjski rat|invazije Sila Osovine na Jugoslaviju]] u travnju 1941. godine, talijanska okupacijska zona je zahvatila daljnja područja Hrvatske i Slovenije. Italija je anektirala većinu dalmatinske obale i otoka, nastanjenih s oko 400.000 Hrvata i s posve malim brojem domicilnih Talijana. Italiji je priključen i veliki dio Slovenije, uključujući njen glavni grad [[Ljubljana|Ljubljanu]]. Talijanska brutalna represija [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih]] aktivnosti te ubijanje i zatvaranje tisuća jugoslavenskih civila u koncentracijskim logorima (poput [[koncentracijski logor Rab|koncentracijskog logora na Rabu]]) u novoosvojenim provincijama i u samoj Italiji, hranilo je protutalijanske osjećaje slovenskih i hrvatskih podanika fašističke Italije. Tijekom talijanske okupacije pa do njene [[Primirje između Italije i savezničkih oružanih snaga|kapitulacije]] u rujnu 1943. stanovništvo je bilo izloženo zvjerstvima koje je talijanski povjesničar [[Claudio Pavone]] opisao "agresivnima i nasilnima. Ne toliko oko za oko, koliko glava za oko".<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.drcar-murko.si/en/vsebina.php?id=11 |title=Mojca Drcar Murko |archive-url=https://web.archive.org/web/20080112051457/http://www.drcar-murko.si/en/vsebina.php?id=11 |archive-date=12. siječnja 2008. |access-date=13. ožujka 2008.}}</ref> Doista, sam glavni talijanski zapovjednik [[Mario Roatta|general Mario Roatta]] u pismenom obliku u neslavnoj okružnici 3c (''circolare 3c'') naređuje da se imaju uzimati i po potrebi ubijati taoci, paliti sela i vršiti masovne deportacije: «Način postupanja s pobunjenicima ne treba ići prema formuli zub za zub, nego glava za zub». General [[Mario Robotti]], pak, traži veću odlučnost u postupanju, poručujući u službenoj prepisci: «Ubija se premalo!»<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.corriere.it/cultura/12_luglio_17/stajano-vendetta-fascista-testa-per-dente_4a076aec-d008-11e1-85ae-0ea2d62d9e6c.shtml |title=Vendetta fascista: testa per dente |author=Corrado Stajano |date=2012-07-17 |language=talijanski |publisher=Corriere della Sera |accessdate=2018-08-06}}</ref> Nakon prilično masovnog ustanka Slovenaca i (prije svega) Hrvata u Istri koji su na kraće vrijeme ovladali čitavom hrvatskom Istrom s izuzetkom Pule, uslijedila je vrlo brutalna [[Rommelova ofenziva]], u kojoj je smrtno postradalo preko 6 tisuća hrvatskih i slovenskih ustanika i civila. Nakon Drugog svjetskog rata postojali su rašireni pokreti ljudi koji su radije odabrali odlazak u Italiju nego život u Jugoslaviji. U Jugoslaviji su se ljudi koji su otišli nazivali ''optantima'', tj. onima koji su izabrali, dok su se oni sami nazivali ''esulima'' ili prognanicima. Njihovi motivi za odlazak mogli su biti strah od odmazde, ekonomski motivi ili etnički utemeljeni motivi.<ref>[http://www.lefoibe.it/rassegna/raoulpupo.htm Članak talijanskog povjesničara Raoula Pupa koji ističe egzodus ili prisilnu migraciju]</ref> ===Događaji 1943. godine=== Kada se fašistički režim urušio 1943. nastupila je odmazda protiv talijanskih fašista. Najčešći od partizanskih zloĉina u Istri, sinonim za zločine protiv fašista, bilo je bacanje u krške jame „fojbe“, najčešće uz prethodno strijeljanje. U fojbama su tako završavali skoro bez iznimke članovi fašističke stranke: stranački dužnosnici, općinski sekretari, nastavnici iz reda fašista, krupni zemljoposjednici i članovi postrojbi fašističke stranke. Na nekim mjestima bilo je i osoba skromnog socijalnog značaja, koji su se nečim bili zamjerili hrvatskim susjedima. Vodstvo ustanka je zahtijevalo da se moraju provoditi suđenja, koja su bila provođena nabrzinu, ali od strane ljudi koji su dobro poznavali osumnjičene. U ruralnim područjima su zabilježeni slučajevi osobite samovolje, gdje su u nekim slučajevima likvidirane čak i osobe koje je narodni sud već bio oslobodio.<ref>{{Citiranje knjige |title=Promjena vlasti na otoku Lošinju i u Istri 1943.-1945. godine |origdate=2013-12-12 |chapter=str. 30-35 |editor=dr.sc. Mila Orlić |url=https://www.academia.edu/5833381/Promjena_vlasti_na_otoku_Lo%C5%A1inju_i_u_Istri_1943.-1945._godine |publisher=Sveučilište u Rijeci (diplomski rad) |accessdate=2018-08-06}}</ref> === Masakr u "fojbama" 1945. godine === Drugi val antifašističkog nasilja zbio se nakon oslobođenja od okupacije [[sile Osovine|sila Osovina]] u svibnju 1945. godine. Ovo je poznato pod nazivom [[masakr u fojbama]]; ustvari bio je to nastavak onoga što je započeto 1943. godine. Slično praksi komunističkih snaga u [[Pokolj na Kočevskom Rogu|pokolju na Kočevskom rogu]] i drugdje, zarobljeni vojnici i drugi koje su pobjednici ocijenili kao neprijatelje, ubijani su i bacani u krške jame. Ubijanje je bilo sistematskije organizirano nego 1943. godine i povjereno je službi sigurnosti [[OZNA]].<ref>{{Citiranje knjige |title=IL “POTERE POPOLARE” IN ISTRIA 1945-1953 |orig-year=2016 |chapterurl=http://www.crsrv.org/pdf/monografie/Monografie_13. |language=talijanski |pages=str. 65 |publisher=UNIONE ITALIANA - FIUME, UNIVERSITÀ POPOLARE - TRIESTE |location=Rovinj |quote=Si affermò, anche, che nella fase di presa del potere fossero state arrestate persone contro le quali non si erano avute sufficienti prove, e che tale modo di agire aveva fatto emergere problemi di legalità. In una fase in cui i tribunali militari sul territorio istriano non avevano ancora iniziato a funzionare, all’incontro furono impartiti precisi ordini ai comitati distrettuali e all’Ozna: “coprire le foibe” (“zatrpati jame”) e “richiedere” ai comitati distrettuali “l’elenco dei liquidati, le accuse e la data all’incirca quando è stato liquidato”123. Emergevano, perciò, evidenti segnali d’ingovernabilità da parte delle autorità comuniste regionali, che a parte con l’Ozna, dovevano dividere il potere con l’altra colonna del nuovo regime, ovvero l’esercito. <!--accessdate=2018-08-06 --> |access-date=6. kolovoza 2018. |archive-date=24. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211224063209/https://crsrv.org/pdf/monografie/Monografie_13. |url-status=dead }}</ref> Mnogi talijanski izvori tvrde da su ta ubojstva nalikovala [[etničko čišćenje|etničkom čišćenju]] koje je talijanski narod prisililo da naknadnih godina migriraju<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.lefoibe.it/approfondimenti/dossier_web1.pdf |title=DOSSIER FOIBE ED ESODO UNA STORIA NEGATA A TRE GENERAZIONI DI ITALIANI |author=Silvia Ferretto Clementi |language=talijanski |publisher=La Lega Nazionale |accessdate=2018-08-08}}</ref>: koncept koji se razlikuje od [[genocid]]a, uzimajući u obzir više istjerivanja kroz teror radije nego istrebljenje neželjene grupe. Mješovita slovensko-talijanska povijesna komisija, koju su uspostavile 1995. vlade tih dviju zemalja s ciljem ispitivanja okolnosti tih događaja, jezgrovito je opisala okolnosti ubojstava iz 1945: {| style="margin:auto; border-collapse:collapse; border-style:none; background-color:{{{bgcolor|transparent}}}; {{ #if: {{{bgcolor|}}} | border: 1px solid #AAAAAA; }}" class="cquote" | width="20" valign="top" style="color:#B2B7F2;font-size:{{#switch:{{{size|{{{2|{{{quotewidth|{{{width|20px}}}}}}}}}}}} |10px=20px |30px=60px |40px=80px |50px=100px |60px=120px |#default=35px}};font-family:'Times New Roman',serif;font-weight:bold;text-align:left;padding:10px 10px;" | “ | valign="top" style="padding:4px 10px;" | {{{1|''14. Ovi događaji bili su potaknuti atmosferom sređivanja obračuna s fašistima, ali, kao što se čini, oni su većinom nastavljeni iz preliminarnog plana koji je uključivao nekoliko težnji: nastojanja uklanjanja osoba i struktura koji su na jedan ili drugi način (bez obzira na njihovu osobnu odgovornost) bili povezani s fašizmom, s nacističkim vrhovništvom, s kolaboracijom i s talijanskom državom, te nastojanja da se iznese preventivno čišćenje realnih, potencijalnih ili samo navodnih protivnika komunističkog režima, i aneksijom [[Julijska krajina|Julijske krajine]] u novu SFR Jugoslaviju. Početni impuls bio je potaknut revolucionarnim pokretom, koji se promijenio u politički režim te transformirao naboj nacionalne i ideološke netolerancije među partizanima u nasilje na nacionalnoj razini.''}}} | width="20" valign="bottom" style="color:#B2B7F2;font-size:{{#switch:{{{size|{{{2|{{{quotewidth|{{{width|20px}}}}}}}}}}}} |10px=20px |30px=60px |40px=80px |50px=100px |60px=120px |#default=36px}};font-family:'Times New Roman',serif;font-weight:bold;text-align:right;padding:10px 10px;" | ” |- {{#if:{{{4|}}}{{{5|}}}| {{!}} colspan="3" style="padding-top: 10px" {{!}} {{#if:{{{4|<noinclude>Origin</noinclude>}}}|<p style="font-size:smaller;text-align: right"><cite style="font-style:normal;">—{{{4}}}{{#if:{{{5|<noinclude>Source</noinclude>}}}|, {{{5}}}}}</cite></p>}} }} |} Broj žrtava nije siguran. Talijanski povjesničari Roberto Spazzali i Raoul Pupo smatraju da se može govoriti o brojci od 4 do 5 tisuća ubijenih (uključujući događaje iz 1943.), većinom Talijana, ali pronađena su i mnoga tijela koja su na sebi imala njemačke i partizanske uniforme, pa je stoga broj žrtava predmet mnogih interpretacija. Ostali izvori predlažu brojeve koji dosižu 20.000 ubijenih ili nestalih, ali ih većina navodi brojku koja se približava 10.000. Vojnici raznih poraženih vojski su bili zarobljeni na tom području u to vrijeme, pa su često bili skupno otpremani.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.lefoibe.it/approfondimenti/dossier/03-foibe.htm |title=Le foibe - approfondimenti |author=Silvia Ferretto Clementi |language=talijanski |publisher=Lega Nazionale |accessdate=2018-08-06}}</ref> ==Odvijanje egzodusa nakon II. svjetskog rata== Ekonomska nesigurnost, etnička mržnja i međunarodni politički kontekst koji je naposljetku doveo do uspostavljanja [[Željezna zavjesa|Željezne zavjese]] rezultirao je s približno 190.000 ljudi, većinom Talijana, koji su izabrali napustiti regiju nakon što su ratna događanja već bila okončana. Pariški ugovor o miru s Italijom iz 1947. i [[Londonski memorandum iz 1954.]] dali su stanovnicima područja koje je preuzela Jugoslavija izbor - opciju - da uzmu jugoslavensko državljanstvo i ostanu, ili da uzmu talijansko i emigriraju (odatle naziv ''optanti'', za one koji su odlučili otići). Ovim prognanicima talijanska država je kompenzirala gubitak imovine, što joj je Jugoslavija priznavala pod račun plaćanja ratnih šteta iz II. svjetskog rata. U čl. 74. toč. B. Mirovnog ugovora s Italijom iz 1947. propisano je da Albanija, Etiopija, Grčka i Jugoslavija smiju imovinom talijanskih poduzeća i državljana na svojem području namirivati reparacije, do ugovorenog iznosa koji je za Jugoslaviju određen s iznosom od 125 milijuna američkih dolara<ref name=":0" /> (što bi odgovaralo iznosu od približno 1,6 milijardi dolara, prema cijenama 2022. god.).<ref>[https://www.usinflationcalculator.com/ US Inflation calculator], "CoinNews". Pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Urbana područja koja su napustili Talijani popunjena su Hrvatima i (u Sloveniji) Slovencima, najvećim dijelom doseljenim iz bliskog ruralnog zaleđa. Većina pravih fašista je otišla iz Istre do 1945. godine. Dok je u Istri sve do 1954. stanovništvo bilo polugladno, Italija se donekle oporavila zbog pomoći po Marshallovom planu, te su stanovnici odlazili, osobito Talijani. Među otišlima su i bili i Hrvati koji su se izjasnili Talijanima kako bi iskoristili mogućnost odlaska iz gladnog kraja u državu gdje gladi više njie bilo. Donekle su na odlazak utjecali i međusobni talijanski obračuni: između onih Talijana koji su bili skloni komunističkoj vlasti - neki su bili i u [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanima]] - i onih koji su bili u fašistima vladalo je neprijateljstvo. Pobjegli su oni koji se tu nisu osjećali sigurnima i osobito su odlazili oni bračni parovi gdje su oba supružnika bili Talijani.<ref name="Rabar">[https://www.glasistre.hr/istra/sergio-rabar-ja-ne-mrzim-talijane-ali-u-istri-se-provodi-talijanizacija-politika-ids-a-je-pogubna-njima-ne-treba-hrvatska-591475 Glas Istre] Robert Frank: ''SERGIO RABAR Ja ne mrzim Talijane, ali u Istri se provodi talijanizacija. Politika IDS-a je pogubna. NJIMA NE TREBA HRVATSKA'', 25. lipnja 2019. (pristupljeno 20. srpnja 2019.)</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=212345 |title=Procesi formiranja talijanske manjine, pamćenje i interpretacije problematike "optacija" |author=Gloria Nemec |publisher=Časopis za povijest Zapadne Hrvatske, Vol. 6 i 7 No. -, 2012. |accessdate=2019-12-02}}</ref> ===Razdoblja egodusa=== Egzodus Talijana (uz iseljavanje velikog broja Talijana i Slovenaca u zapadne zemlje) se zbio između 1943. i 1960.; talijanski izvori navode da je područja koja je bila preuzela Jugoslavija najveći broj optanata napustio u godinama * 1943. * 1945. * 1947. * 1954. '''Prvo razdoblje''' zbilo se nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u rujnu 1943. godine, [[Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu|ustanka u Istri]] i početka prvog vala antifašističkog nasilja. Nakon što su [[Saveznici]] otpočeli razorna [[Savezničko bombardiranje Zadra|bombardiranja Zadra]], iselilo se 1943. i 1944. godine oko 20 tisuća, od ukupno 26 tisuća žitelja tog grada, i to znatno prije nego što su jugoslavenske snage zauzele grad; poslije će preostalo stanovništvo biti izloženo prilično grubom postupanju komunističkih vlasti (kakav je, uostalom, bio slučaj sa stanovništvom gradova širom Hrvatske i Jugoslavije), te će i oni pretežno napustiti grad.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Begonja |first1=Zlatko Begonja |title=Iza obzorja pobjede, Sudski procesi "narodnim neprijateljima" u Zadru 1944.-1946. |url=https://hrcak.srce.hr/8392 |year=2005 |month=srpanj |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=37 |issue=1 |accessdate=2018-08-06 |.}}</ref> Hrvati, njih oko 8.000 su, inače, grad napustili pod pritiskom talijanskih vlasti 1920-ih godina, te su na njihovo mjesto uglavnom bili došli Talijani doseljeni iz Italije: tako je stanovništvo Zadra na početku Drugog svjetskog rata bilo skoro isključivo sastavljeno od etničkih Talijana. Prema evidenciji talijanske Ustanove za pomoć izbjeglicama iz Julijske krajine i Dalmacije/''Opera per l’assistenza ai profughi Guliani e Dalmati'' od kapitulacije Italije u rujnu 1943. do potpisivanja mirovnog ugovora u rujnu 1947. godine ukupno 43.500 izbjeglih iz Zadra i drugim mjesta na istočnoj strani Jadrana. S obzirom na to da je dio tog razdoblja zahvaćen Drugim svjetskim ratom, zacijelo je tu bilo izbjeglica koji se nisu obratili za pomoć toj ustanovi, te su ostali neregistrirani.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=KARAKAŠ OBRADOV |first1=Marica |title=op.cit, str. 220 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929 |accessdate=2018-08-08}}</ref> '''Drugo razdoblje''' bilo je u danima [[Kapitulacija Njemačke|kapitulacije Njemačke]] u svibnju 1945. god. i približno u vrijeme drugog vala antifašističkog nasilja. [[Wehrmacht]] je bio zauzet povlačenjem pred [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenskim partizanima]] zajedno s lokalnim kolaboracionističkim snagama ([[ustaše]], [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrani]], [[četnici]], jedinice Mussolinijeve marionetske [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]). '''Treće razdoblje''' zbilo se nakon [[Ugovor o miru s Italijom|Pariškog mirovnog ugovora s Italijom]] iz rujna 1947. godine, kada je Istra dodijeljena [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji]], osim malog područja na sjeverozapadu koji je tvorio [[Slobodni Teritorij Trsta]]. To razdoblje koincidira s vrhuncem [[Tršćanska kriza|Tršćanske krize]], kada je izgledalo vrlo vjerojatnim da Jugoslavija - koja se iznenada nakon [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]] 1948. godine našla u sukobu sa svojim dotadašnjim vanjskopolitičkim pokroviteljem [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]] - neće moći zadržati područja koja je preuzela od Italije, ili barem da će Italiji morati prepustiti "Zonu B" [[Slobodni teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]], tj. današnje Slovensko primorje i dio hrvatske Istre sjeverno od rijeke [[Mirna|Mirne]].<ref>{{Citiranje knjige |title=TRŠĆANSKA KRIZA U UVJETIMA HLADNOG RATA |orig-year=2005 |chapter=26. |editor=MIROSLAV AKMADŽA, dr. sc. (mentor) |publisher=Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu <!--accessdate=2018-08-08 -->}}</ref> U tom je razdoblju, u kojem je u više navrata izgledalo da je rat između Jugoslavije i Italije na pomolu, iseljavanje bilo najintenzivnije: bilježi se u njemu 81.000 osoba koje su prihvaćene u Italiji.<ref>{{Citiranje časopisa |title=op.cit, str. 220 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929 |accessdate=2018-08-08}}</ref> U očekivanju predaje Grada Pule - koja se od 1945. do rujna 1947. godine kao izdvojeni dio [[Slobodni teritorij Trsta|Zone A]] nalazila pod savezničkom vojnom uprave - pod vlast Jugoslavije, talijanske civilne i savezničke vojne vlasti su već u ožujku 1947. godine organizirale evakuaciju stanovništva Pule. Smatra se da je 28.000 stanovnika Pule tada brodovima napustilo grad.<ref>[https://books.google.com/books?id=da6acnbbEpAC&printsec=frontcover&dq=pamela+ballinger&hl=en&sa=X&ei=rt9BUoShBMeItQaGvYCYBg&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q=exodus%20pola&f=false History in Exile: Memory and Identity at the Borders of the Balkans],Pamela Ballinger, Princeton University Press, 17. stu 2002</ref> Vrijedi zabilježiti da, u okrutnom paradoksu, nekoliko tisuća talijanskih komunista je naprotiv odabralo iz Italije emigrirati u Jugoslaviju iz okolnih talijanskih područja. Potom su mnogi među njima, nakon [[Rezolucija Informbiroa|Rezolucije Informbiroa]] 1948. bili u Jugoslaviji progonjeni kao staljinisti: mnogi su bili zatočeni u neslavnom gulagu na [[Politički logor Goli otok|Golom otoku]].<ref>[http://www.crsrv.org/it/edit_detail_new.php?id=85= La memoria di Goli Otok – Isola Calva] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219152147/https://crsrv.org/it/edit_detail_new.php?id=85%3D |date=19. veljače 2021. }},Luciano Giuricin, Centro di Ricerche Storiche Rovigno, 2007., pristupljeno</ref> '''Četvrto razdoblje''' zbilo se nakon sklapanja [[Memorandum razumijevanja|Memoranduma razumijevanja]] u [[London]]u 1954. godine. On je dao provizionalnu civilnu administraciju u Zoni A (s Trstom) Italiji (do tada je tim područjem upravljala Britansko-Američka vojna uprava), a u Zoni B je uspostavljena civilna uprava Jugoslavije (to nije bila veća promjena, jer je i do tada tim područjem upravljala jugoslavenska vojska, ponašajući se kao da je posrijedi dio Jugoslavije). Do 1956. godine je u Italiji bilo prihvaćeno 25.500 "''esula''". Naposljetku je [[1975.]] [[Osimski ugovor|Osimskim sporazumom]] napokon definitivno podijeljen [[Slobodni teritorij Trsta|Slobodni Teritorij Trst]]<nowiki/>a, te je tada došlo do dodatnog manjeg vala iseljavanja. Osim iseljavanja iz "Zone B" bilo je - izvan razdoblja ugovorenih za iseljavanje između Jugoslavije i Italije - dosta slučajeva "bježanja" stanovnika Istre preko granice, a 1962. godine je Udinskim sporazumom o prekograničnoj suradnji osigurano da se može stanovništvo sjevernog dijela Istre iseljavati u Italiju - do 1965. je s dijela područja primjene Udinskog sporazuma koje se nalazilo u SR Hrvatskoj iselilo 3.260 osoba, od čega na etničke Talijane otpada samo 10%.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=KARAKAŠ OBRADOV |first1=Marica |title=op.cit., str. 221 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929 |year=2013 |journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013 |accessdate=2018-08-08}}</ref> Nevenka Troha opaža da su iseljeni Talijani gledali na one koji su ostali kao na izdajice, a sve do 1960-ih godina nije sa svojom manjinom koja je ostala u Sloveniji i Hrvatskoj htjela komunicirati ni talijanska država.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Troha |first1=Nevenka |title=SLOVENSKA MANJŠINA V ITALIJI IN ITALIJANSKA V JUGOSLAVIJI MED LETOMA 1945 IN 1990 - PRIMERJAVA POLOŽAJA |date=2003-03-31 |month=ožujak |journal=ACTA HI STRIAE • 11 • 2003 • 2 |volume=11 |pages=165 <!--accessdate=2018-08-07 -->}}</ref> ==Procjene broja optanata== Nekoliko povjesničarskih procjena broja osoba koje su otišle: * [[Vladimir Žerjavić]] (Hrvat), 186 do 188 tisuća iseljenih Talijana i Hrvata s područja koja su danas dio Hrvatske, te 30 do 35 tisuća Talijana, Slovenaca i Hrvata s područja koja su danas dio Slovenije,<ref>{{Citiranje knjige |title=Žerjavić, op. cit., str. 643 <!--accessdate=2018-05-13 -->}}</ref> * [[Nevenka Troha]] (Slovenka), oko 30.000 Talijana iseljenih s područja koja su pripale Sloveniji,<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Troha |first1=Nevenka |title=UKREP! JUGOSLOVANSKIH OBLASTI V CONAH B JULIJSKE KRAJINE IN SVOBODNEGA TRŽAŠKEGA OZEMLJA IN ITALIJANI NA KOPRSKEM |url=https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ERE25Y5W/eda00c00-71c4-41dd-ae88-8397ff320546/PDF |date=2006-06-21 |journal=ANNALE S • Ser. hist, sociol. |volume=2000 • 1 (20)}}</ref> * Raoul Pupo (Talijan), oko 250.000 talijanskih progananika,<ref>{{Citiranje časopisa |title=Marino Manin, Istra na raskrižju: O povijesti migracija pučanstva Istre, Poglavlje O LJUDSKIM GUBICIMA ISTRE U DRUGOM SVJETSKOM RATU I PORAĆU, str. 249 |url=http://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/identitet_istre/istra26_233.pdf |year=2010 |issue=Profil multimedija – Institut za migracije i narodnosti, Zagreb |accessdate=2018-08-07}}</ref> * Flaminio Rocchi (Talijan), oko 350.000 talijanskih progananika,<ref>{{Citiranje knjige |title=L' esodo dei 350.000 giuliani fiumani e dalmati vol.1 |orig-year=1998 |url=https://www.libreriauniversitaria.it/esodo-350-000-giuliani-fiumani/libro/9788895552019 |language=talijanski |publisher=libreriauniversitaria.it |accessdate=2018-08-07 |archive-date=7. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180807155749/https://www.libreriauniversitaria.it/esodo-350-000-giuliani-fiumani/libro/9788895552019 |url-status=dead }}</ref> *Franco Cecotti (Talijan), oko 300.000 osoba, od toga 188.000 autohtonih istarskih i riječkih Talijana, 39.700 Talijana doseljenih između dva svjetska rata, 24.000 privremeno doseljenih osoba koje su radile kao upravno i vojno osoblje, te članova njihovih obitelji, 12.000 autohtonih Hrvata, 34.000 autohtonih Slovenaca (vjerojatno je broj Slovenaca, tal. "''Sloveni''" povećan pribrajanjem osoba koje su bile evidentirane kao "Slaveni", tal. "''Slavi''" - što je u talijanskom bio također i najčešći naziv za stanovnike Jugoslavije općenito, dakle i za Hrvate) i 4.300 drugih.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929 |title=op.cit., str. 221 |author=Marica KARAKAŠ OBRADOV}}</ref> Mješovita slovensko-talijanska povijesna komisija potvrdilo je 27.000 talijanskih i 3.000 slovenskih migranata sa slovenskog teritorija. Vrijedi opaziti da znanstvenici - u prvom redu oni bez iskustva života u Istri - nerijetko nekritički sve '''govornike''' '''talijanskog jezika''' iz austrijskog popisa stanovništva iz 1910. godine prepoznaju kao '''etničke Talijane''', a potom ne uspijevaju prepoznati da na popisima stanovništva iz jugoslavenskog doba (pa i do današnjeg vremena) ima i među etničkim Hrvatima i Slovencima nemali broj onih koji se u svakodnevnom životu u obitelji i u socijalnoj zajednici koriste talijanskim jezikom, tj. ne opaža se široko raširena '''dvojezičnost u Istri'''.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=Hržica |first1=Gordana |last2=Brdarić |first2=Blanka |last3=Tadić |first3=Emilija |last4=Goleš |first4=Ana |last5=Roch |first5=Maja |title=Dominantnost jezika dvojezičnih govornika talijanskog i hrvatskog jezika |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=221381 |date=Prosinac 2015. |journal=Logopedija |volume=5 |issue=2 |accessdate=2018-08-06}}</ref> Uz to se tek rijetko opaža u radovima koji se bave iseljavanjem iz Istre nakon 2. svjetskog rata, da se on dogodio u kontekstu tadašnje komunističke vladavine; međutim na području koje znanstvenici danas spremno prepoznaju kao etnički miješano, ali s izraženom međusobnom tolerantnošću.<ref>[https://www.cambridge.org/core/books/abs/ethnic-minorities-and-politics-in-postsocialist-southeastern-europe/ethnic-boundaries-and-the-position-of-minority-groups-in-croatian-istria/497D3F1B13C1A1C6309CE56B8AFD076E "Ethnic Boundaries and the Position of Minority Groups in Croatian Istria"], Makro Valenta, Zan Strabac i Snježana Gregurović, u knjizi "Ethnic Minorities and Politics in Post-Socialist Southeastern Europe ( str. 247-263), 2016.</ref> == Poznati među optantima == Na popisu su osobe koje su radile na drugim mjestima tijekom rata te spadaju u skupinu [[Optanti|optanata]]. Imovina im je konfiscirana pod komunističkom diktaturom Josipa Broza. Među slavne poslijeratne prognanike s teritorija spadaju: *[[Alida Valli]], glumica *[[Laura Antonelli]], glumica *[[Mario Andretti]], vozač utrka *[[Sergio Endrigo]], pjevač<ref>[http://www.sergioendrigo.it/Biografia.htm www.sergioendrigo.it - Biografia]</ref> *[[Nino Benvenuti]], boksač: tri puta svjetski profesionalni prvak i osvajač olimpijskog zlata *[[Orlando Sirola]], teniski igrač *[[Ottavio Missoni]], stilist *[[Lidia Bastianich]], kuharica i autorica *[[Abdon Pamich]], svjetski prvak i osvajač olimpijskog zlata u [[brzo hodanje|brzom hodanju]] *[[Agostino Straulino]], mornar: četiri puta svjetski prvak i osvajač olimpijskog zlata *[[Leo Valiani]], [[političar]] i [[novinar]] *[[Enzo Bettiza]], [[pripovjedač]], novinar i političar *[[Fulvio Tomizza]], [[pisac]] *[[Valentino Zeichen]], pjesnik i pisac ==Imovinske reparacije== U dodatku XIII. Ugovora o miru s Italijom bilo predviđeno da optanti mogu zadržati svoju imovinu (ako im je jugoslavenska komunistička država već nije bila nacionalizirala), i da je mogu slobodno prodavati. U praksi je u većini slučajeva imovinu otkupljivala jugoslavenska država i prebijala svoj dug za kupnju te imovine s obvezom Italije da joj plati ratnu štetu iz drugog svjetskog rata; potom je Ministarstvo financija Talijanske Republike u dogovoru s vlastima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] izvršavalo isplate optantima, na ime naknade za vrijednost njihovih dobara.<ref>{{Citiranje časopisa |last1=KARAKAŠ OBRADOV |first1=Marica |title=Emigracije talijanskog stanovništva s hrvatskog područja tijekom Drugog svjetskog rata i poraća |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=165929 |year=2013 |journal=Radovi za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55/2013 |accessdate=2018-08-08}}</ref> Dodatno su [[18. veljače]] [[1983.]] Jugoslavija i Italija su potpisale sporazum u [[Rim]]u kojim se Jugoslavija obvezala isplatiti 110 milijuna US$ za nadoknadu [[Optanti|optantske]] imovine na području Zone B [[Slobodni teritorij Trsta|Slobodnog teritorija Trsta]]. Do svoga raspada 1991. Jugoslavija je isplatila 18 milijuna US$. Slovenija i [[Hrvatska]], dvije međunarodnopravne [[država nasljednica|sljednice]] Jugoslavije, dogovorile su podjelu preostalog duga. Slovenija je preuzela 62% a Hrvatska preostalih 38%. Italija nije željela otkriti broj bankovnog računa pa je Slovenija 1994 otvorila fiducijarni račun kod Dresdner banke u [[Luxembourg]]u, obavjestila Italiju o njemu te počela uplaćivati 55.976.930 US$ svog dijela duga. Posljednja uplata bila je u siječnju 2002. godine. Među "esulima" koji su se nastanili u Italji tijekom desetljeća je ostalo rašireno nezadovoljstvo visinom naknada za imovinu koju su ostavili za sobom, te se nastajalo od talijanske države ishoditi dodatne naknade, koje bi prema nekim izračunima trebale u današnjem novcu iznositi oko 2,5 milijardi eura.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.arcipelagoadriatico.it/wp-content/uploads/2017/05/DEBITO_ITALIA.pdf |title=IL DEBITO DELLO STATO ITALIANO VERSO GLI ESULI GIULIANO-DALMATI |author=Antonio Ballarin |date=Svibanj 2017. |language=talijanski |publisher=Federazione delle Associazioni degli Esuli Istriani, Fiumani e Dalmati |accessdate=2019-12-02}}</ref> Talijanski Vrhovni kasacijski sud je takav zahtjev odbio 2014. godine<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ilgazzettino.it/home/esuli_dalmati_trieste_jugoslavia_cassazione_risarcimento-362179.html |title=La Cassazione: «Esuli giuliano dalmati, lo Stato non risarcisce più» |date=2014-04-07 |language=talijanski |publisher=Il Gazzetino |accessdate=2019-12-02}}</ref> - pozivom na sudsku praksu [[Europski sud za ljudska prava|Europskog suda za ljudska prava]] iz 2004. godine u slučaju optanata-Poljaka koji su nakon II. svjetskog rata iseljeni iz područja poljske koja su nakon II. svjetskog rata bila pripala [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], te su tražili naknadu od Poljske čiji su bili i ostali državljani.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.italgiure.giustizia.it/xway/application/nif/clean/hc.dll?verbo=attach&db=snciv&id=./20140408/snciv@sU0@a2014@n08055@tS.clean.pdf |title=Civile Sent. Sez. U Num. 8055 Anno 2014 |author=Adamo Mario, Giusti Alberto (sudci) |date=2014-04-07 |language=talijanski |publisher=Corte Suprema di Cassazione |accessdate=2019-12-02 |url-status=dead}}</ref> 2015. godine je takav zahtjev odbacio i Europski sud za ljudska prava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ilpiccolo.gelocal.it/trieste/cronaca/2015/04/01/news/strasburgo-stronca-le-speranze-degli-esuli-1.11152914 |title=Strasburgo stronca le speranze degli esuli |author=FABIO DORIGO |date=2015-03-31 |language=talijanski |publisher=Il Piccolo |accessdate=2019-12-02 |archive-date=5. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191205035424/https://ilpiccolo.gelocal.it/trieste/cronaca/2015/04/01/news/strasburgo-stronca-le-speranze-degli-esuli-1.11152914 |url-status=dead }}</ref> ==Manjinska prava u bivšoj Jugoslaviji== U vezi s egzodusom i tijekom razdoblja komunističke Jugoslavije (1945-1991), jednakost etno-nacija i nacionalnih manjina te način rješavanja međuetničkih odnosa bili su ključna pitanja jugoslavenske unutarnje politike. U studenom 1943. jugoslavensku je federacija proglašena na drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije ([[AVNOJ]]). Četvrti paragraf proglasa tvrdi da će se "etničkim manjinama u Jugoslaviji dodijeliti sva nacionalna prava". Ovi principi su ugrađeni u ustave iz 1946. i 1963. te ponovno potvrđeni, u većim detaljima, posljednjim federalnim ustavom iz 1974.<ref>Ustav Federalne Narodne Republike Jugoslavije, Beograd 1946.; Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Beograd 1963. Citirano u http://www.cliohres.net/books/7/26.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724111950/http://www.cliohres.net/books/7/26.pdf |date=24. srpnja 2011. }}</ref> U njemu stoji da narodi i narodnosti trebaju imati jednaka prava (članak 245). Nadalje se navodi da "... svaka narodnost ima suvereno pravo na slobodnu uporabu svoga vlastitog jezika i pisma, njegovanje svoje kulture, osnivanje organizacija u tu svrhu, te uživati ostala ustavom zajamčena prava..." (članak 274).<ref>Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Beograd 1989. Citirano u http://www.cliohres.net/books/7/26.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110724111950/http://www.cliohres.net/books/7/26.pdf |date=24. srpnja 2011. }}</ref> Nakon zadnjeg većeg vala iseljavanja sredinom 1950-ih godina, nije s područja preuzetih od Italije bilo daljnjih većih iseljavanja etničkih Talijana. Statusu Talijana koji su živjeli na tim područjima dosta je pomogla kulturalna i financijska potpora talijanske države, koja je uspostavljena u 1960-im godinama.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.min-kulture.hr/userdocsimages/dokumenti/suradnja/eu_suradnja/prorgami_pdf/Italija-1Protokol.pdf |title=I. PROTOKOL O SURADNJI U PODRUČJU KULTURE I OBRAZOVANJA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE TALIJANSKE REPUBLIKE ZA GODINE 2003. 2007. |publisher=Ministarstvo kulture Republike Hrvatske |accessdate=2019-12-02 |archive-date=21. prosinca 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121221231808/http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/dokumenti/suradnja/eu_suradnja/prorgami_pdf/Italija-1Protokol.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vodnjan.hr/zivjeti-na-vodnjanstini/udruge-i-ustanove/zajednica-talijana-galizana |title=Zajednica Talijana Galižana: O nama |language=hrvatski |publisher=Grad Vodnjan |accessdate=2019-12-02}}</ref> ==Povijesna rasprava== Poveznica između ubojstava tijekom Drugog svjetskog rata i egzodusa koji se odvijao godinama kasnije je ipak predmet mnogih kontroverzi. Nema dokaza da je Jugoslavija ikad namjeravala totalno istrijebiti svoje talijansko stanovništvo (čak je među jugoslavenskim partizanskim snagama postojao talijanski odred "''Giuseppe Garibaldi''"), nego je jasno htjela izbjeći bilo kakav naknadni iredentizam poražene Italije nad svojim novim stečevinama. Učinak ubojstava i linčovanje talijanskih [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] fašista i navodnih nacionalista 1945. (posebice u kontekstu ogromnih žrtava u Drugom svjetskom ratu na [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|jugoslavenskom frontu]], gdje se bilježi oko milijun mrtvih) na iseljavanja koja su nastupila znatno kasnije, nekako je upitan. Valja opaziti da su Hrvati i Slovenci u Istri pretrpjeli u ratu čak veće žrtve - znatnim dijelom zbog djelovanja [[SS]] postrojbi, koje su od [[Rommelova ofenziva|Rommelove ofenzive]] 1943. god. djelovale s izričitim zapovijedima da moraju nastupati s bezobzirnom surovošću prema slavenskom stanovništvu i provoditi strijeljanja na licu mjesta. Usprkos svemu, teorija međusobne povezanosti je moderna među današnjim povjesničarima, posebno među talijanskim stručnjacima. Masakre u fojabama i egzodus talijanski predsjednik [[Giorgio Napolitano]] označio je [[democid]]om i etničko-političkim čišćenjem.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.annoticoreport.com/2007/02/foibe-massacre-commemoration-creates.html |title=Spor Napolitano-Mesić |archive-url=https://web.archive.org/web/20080111115901/http://www.annoticoreport.com/2007/02/foibe-massacre-commemoration-creates.html |archive-date=11. siječnja 2008. |access-date=13. ožujka 2008.}}</ref> Slovenski povjesničar Darko Darovec piše: "Jasno je, pak, da na mirovnim konferencijama nove državne granice nisu bile povučene vođene ideološkim kriterijima, nego na osnovi nacionalnih želja. Ideološki kriteriji su tada korišteni za uvjeravanje nacionalnih manjina da se povežu s jednom ili drugom stranom. Kako bi se ovo završilo stvorene su društveno-političke organizacije s jakim zvučnim imenima. Najvažnija od njih je SIAU, Slovensko-talijanska antifašistička unija, koja je po potrebama političke borbe mobilizirala mase u ime 'demokracije'. Svatko tko je mislio drukčije ili je bio nacionalno 'nedosljedan' bio bi predmetom takozvanih 'pročistilačkih komisija'. Prvi veliki uspjeh takve politike na nacionalnom polju bio je samoiseljenje Pule, povodom stupanja na snagu mirovnog ugovora s Italijom (15. rujna 1947.). Veliki ideološki pritisak bio je također nastao u vrijeme [[Rezolucija Informbiroa|sukoba s Informbiroom]], koji je prouzročio iseljavanje brojnog talijanskog i drugog stanovništva koje je simpatiziralo KP ([[Komunistička partija Italije|op. Komunističku partiju Italije]], koju je financirao [[Sovjetski Savez]]), iz Istre i Zone B [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]]."<ref>{{Citiranje knjige |title=Pregled zgodovine Istre, (Knjižnica Annales, 1). Koper: Zgodovinsko društvo za južno Primorsko: Primorske novice, 1992. |orig-year=1992 |chapter=str. 77-78 |url=https://www.academia.edu/12720068/DAROVEC_Darko._Pregled_zgodovine_Istre_Knji%C5%BEnica_Annales_1_._Koper_Zgodovinsko_dru%C5%A1tvo_za_ju%C5%BEno_Primorsko_Primorske_novice_1992 |edition=Primorske novice |language=slovenski |publisher=Primorske novice |location=Koper |accessdate=2018-08-06}}</ref> Neimaština koja je zavladala ovim krajevima - kao uostalom i u cijeloj komunističkoj Jugoslaviji - sve do 1960-ih godina, jako je poticala stanovništvo na iseljavanje, među njima i neke koji su se u ratu spremno bili pridružili oružanoj borbi za pripajanje tih krajeva Jugoslaviji.<ref>{{Citiranje knjige |title=op.cit. |origdate=2013-12-12 |chapter=str. 30-35 |url=https://www.academia.edu/5833381/Promjena_vlasti_na_otoku_Lo%C5%A1inju_i_u_Istri_1943.-1945._godine |publisher=Sveučilište u Rijeci (diplomski rad) |accessdate=2018-08-06}}</ref> ==Bibliografija== *[http://www2.arnes.si/~mkralj/istra-history/naslovna.html Kratka povijest Istre Darka Darovca] *Raoul Pupo, ''Il lungo esodo. Istria: le persecuzioni, le foibe, l'esilio'', Rizzoli, 2005, {{ISBN|88-17-00562-2}}. *Raoul Pupo and Roberto Spazzali, ''Foibe'', Mondadori, 2003, {{ISBN|8842490156}} . *Guido Rumici, ''Infoibati'', Mursia, Milano, 2002, {{ISBN|88-425-2999-0}}. *Arrigo Petacco, ''L'esodo. La tragedia negata degli italiani d'Istria, Dalmazia e Venezia Giulia'', Mondadori, Milano, 1999.[http://books.google.com/books?id=hhD0R8DBr_UC&printsec=frontcover&dq=Petacco&ei=UY49R9e7OpeS7QKTuu3BAg&sig=093Luifi2PuSl4AyuVhwZFe-GUA Engleski prijevod] ==Daljnje čitanje== *[https://hrcak.srce.hr/clanak/306153 "Egzodus talijanskog stanovništva iz Istre 1945.-1956."], Darko Dukovski, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 3, 2001. *[https://web.archive.org/web/20110724111950/http://www.cliohres.net/books/7/26.pdf Učinci raspada Jugoslavije na manjinska prava: talijanska manjina u post-jugoslavenskoj Sloveniji i Hrvatskoj Matjaža Klemenčiča] *[http://www.geografija.hr/teme/esuli-ili-optanti/ "Esuli ili optanti"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180830174122/http://www.geografija.hr/teme/esuli-ili-optanti/ |date=30. kolovoza 2018. }}, Ivan Zupanc, 12. ožujka 2004., kod Geografija.hr *(talijanski) (engleski) [http://www.adesonline.com/ Stranica o udruženju talijanskih esula iz Istre i Dalmacije]. *(engleski) [http://www.kozina.com/premik/indexeng_porocilo.htm Slovene-Italian Relations 1880-1956 Report 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080408133844/http://www.kozina.com/premik/indexeng_porocilo.htm |date=8. travnja 2008. }} *(talijanski) [http://www.kozina.com/premik/indexita_porocilo.htm Relazioni Italo-Slovene 1880-1956 Relazione 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080828020432/http://www.kozina.com/premik/indexita_porocilo.htm |date=28. kolovoza 2008. }} *(slovenski) [http://www.kozina.com/premik/index_porocilo.htm Slovensko-italijanski odnosi 1880-1956 Poročilo 2000] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080418003146/http://www.kozina.com/premik/index_porocilo.htm |date=18. travnja 2008. }} <br /> == Vanjske poveznice == * [http://www.federesuli.org/chi-siamo/storia/ Federazione delle Associazioni degli Esuli Istriani, Fiumani e Dalmati (FederEsuli)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191028113925/http://www.federesuli.org/chi-siamo/storia/ |date=28. listopada 2019. }}, krovna udruga ''esula'', osnovana 1989. godine (talijanski). Pristupljeno 2. prosinca 2019. == Izvori == {{izvori}} ==Više informacija== *[[masakr u fojbama]] *[[Slobodni Teritorij Trsta]] *[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]] *[[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] *[[Talijanska Socijalna Republika]] *[[Istra]] *[[Dalmacija]] ==Video== *[http://www.youtube.com/watch?v=LALYyivWaR0 talijanski dokumentarni film] [[Kategorija:Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Slovenija u drugoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Demografija Hrvatske]] [[Kategorija:Demografija Slovenije]] [[Kategorija:Demografija Italije]] [[Kategorija:Prisilne migracije nakon Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Jugoslavensko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Hrvatsko-talijanski odnosi]] [[Kategorija:Talijansko-slovenski odnosi]] [[Kategorija:Ljudske migracije]] 75fxf43w977b968lb2hvur2x6swhluy 0 145875 7469297 5797110 2026-05-27T04:12:54Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469297 wikitext text/x-wiki <div class="thumb floatright"><div class="thumbinner" style="width: 188px;"> {| style="background: transparent; border: 0; padding: 0; margin: 0; width:184px;" cellspacing="0" |- style="vertical-align:bottom;" | style="padding: auto; style="text-align:center; | [[Slika:Grb Pule (2).svg|90px|Povijesni grb]] | style="padding: 0; margin: 0; border: 0; width: 2px" | | style="padding: auto; margin: 0;" | [[Slika:Svečani grb Pule.svg|80px|Svečani grb]] |- style="vertical-align:top;" {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption" style="text-align:center;">povijesni grb</div> {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption" style="text-align:center;">svečani grb</div> |} </div> </div></div> </div> '''Grb [[Pula|Pule]]''' [[štit]] je zelene boje u kojem je [[latinski križ|latinski]] [[križ]] zlatne (žute) boje. Krakovi križa dodiruju rub štita. Grb Grada je povijesni grb Grada Pule koji je postao službenim [[1990.]] godine. Grb se koristi na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo [[Pula|Grada Pule]]. Za svečanu službenu uporabu ističe se grb na [[renesansa|renesansnom]] štitu posebno oblikovan (uglovi, sredina gornjeg ruba i dno su zašiljeni), obrubljen i odozgo ukrašen bočnim uvojcima i središnjim stiliziranim cvijetom [[ljiljan]]a povezan s [[križ]]em bijelom [[lenta|lentom]] na [[postament]]u. Grb Pule sličan je drugim jednostavnim grbovima s križem tako čestim u [[Istra|Istri]], ali ipak kombinacija boja ovdje je jedinstvena - u zelenom štitu zlatni križ. ==Blazoniranje i konstrukcija== Grb Grada je povijesni grb Grada Pule. Grb Grada Pule je štit zelene boje u kojem je latinski križ zlatne (žute) boje. Krakovi križa dodiruju rub štita. Omjer širine i visine štita je 5:6 modularnih jedinica. Debljina kolca i grede jednaka je 1 modularnoj jedinici. Greda križa udaljena je od gornjeg ruba štita 2 modularne jedinice. Kolac križa udaljen je od lijeve i desne ivice štita 2 modularne jedinice. ===Boje=== Prikaz tonova boja na grbu i zastavi nije precizno određen u posebnoj odluci Gradskog vijeća. U grafičkim materijalima ovisno o [[model boja|modelu boja]] najčešće su zastupljeni sljedeći tonovi: {| class="wikitable" style="width:80%; padding:5px; font-size:95%; margin:0.5em auto;" ! Boja ! Prikaz ! Pantone ! CMYK ! RGB ! HTML kôd |- |zelena |style="background:#29733B"| |align="center"|356 C |align="center"|87-33-100-17 |align="center"|41-115-59 |align="center"|<code>#29733B</code> |- |žuta (zlatna) |style="background:#FAB500"| |align="center"|1235 C |align="center"|0-33-100-0 |align="center"|250-181-0 |align="center"|<code>#FAB500</code> |} </center> ==Grb Pule u vrijeme SFRJ== [[Datoteka:Grb Pule (SFRJ).svg|100px|thumb|desno|Grb [[Pula|Pule]] za vrijeme [[SFRJ]]]] Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Pula je prestala koristiti svoj povijesni grb s križem, a umjesto njega koristio se grb sa štitom plave boje na kojem se nalazio prikaz [[Pulska arena|Arene]] u bijeloj boji. Ispod Arene, pri dnu grba, nalazile su se četiri valovite pruge bijele boje. U gornjem lijevom uglu, gledano [[heraldika|heraldički]], bila je prikazana [[petokraka zvijezda|petokraka]] [[zvijezda]] crvene boje. ==Zastava Pule== Zastava grada Pule je pravokutnik zelene boje u kojem je latinski križ zlatne (žute) boje. Krakovi križa dodiruju rubove zastave. Omjer dužine i visine (širine) zastave je 2:1, odnosno 10:5 modularnih jedinica. Debljina kolca i grede križa jednaka je 1 modularnoj jedinici. Greda križa udaljena je od koplja (tj. od lijeve ivice) 3 modularne jedinice. Kolac križa udaljen je od gornje i donje ivice zastave po 2 modularne jedinice. Zastava Pule također je netipična, iskačući iz obrasca utvrđenog za hrvatske gradske zastave, prema kojem zastave moraju biti jednobojne s grbom.<ref>[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-pn1.html#hr-pn-pu The FAME: Istarska županija - gradovi]</ref> ==Galerija== <gallery> Slika:Grb Pule (zelena i zlatna boja).svg|zeleno-zlatna inačica Slika:Grb Pule (konstrukcija).svg|konstrukcija grba Slika:Grb Pule 3D.svg|3D inačica grba Slika:Zastava Pule.svg|zastava Pule Slika:Zastava Pule (konstrukcija).svg|konstrukcija zastave Slika:Zastava Pule okomita.svg|okomito položena zastava SLika:Logotip Pule.svg|službeni grb i logotip Slika:Zastava Pule (SFRJ).svg|zastava Pule u razdoblju SFRJ </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Coats of arms of Pula |commonscathr = grb grada Pule }} [[Kategorija:Grbovi gradova u Hrvatskoj|Pula]] [[Kategorija:Pula]] lxlnv9oxax5tcqhapu7980x4dg9gljf 7469299 7469297 2026-05-27T04:14:02Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469299 wikitext text/x-wiki <div class="thumb" style="float:right; clear:right; margin:0 0.5em;"><div class="thumbinner" style="width: 188px;"> {| style="background: transparent; border: 0; padding: 0; margin: 0; width:184px;" cellspacing="0" |- style="vertical-align:bottom;" | style="padding: auto; style="text-align:center; | [[Slika:Grb Pule (2).svg|90px|Povijesni grb]] | style="padding: 0; margin: 0; border: 0; width: 2px" | | style="padding: auto; margin: 0;" | [[Slika:Svečani grb Pule.svg|80px|Svečani grb]] |- style="vertical-align:top;" {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption" style="text-align:center;">povijesni grb</div> {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption" style="text-align:center;">svečani grb</div> |} </div> </div> '''Grb [[Pula|Pule]]''' [[štit]] je zelene boje u kojem je [[latinski križ|latinski]] [[križ]] zlatne (žute) boje. Krakovi križa dodiruju rub štita. Grb Grada je povijesni grb Grada Pule koji je postao službenim [[1990.]] godine. Grb se koristi na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo [[Pula|Grada Pule]]. Za svečanu službenu uporabu ističe se grb na [[renesansa|renesansnom]] štitu posebno oblikovan (uglovi, sredina gornjeg ruba i dno su zašiljeni), obrubljen i odozgo ukrašen bočnim uvojcima i središnjim stiliziranim cvijetom [[ljiljan]]a povezan s [[križ]]em bijelom [[lenta|lentom]] na [[postament]]u. Grb Pule sličan je drugim jednostavnim grbovima s križem tako čestim u [[Istra|Istri]], ali ipak kombinacija boja ovdje je jedinstvena - u zelenom štitu zlatni križ. ==Blazoniranje i konstrukcija== Grb Grada je povijesni grb Grada Pule. Grb Grada Pule je štit zelene boje u kojem je latinski križ zlatne (žute) boje. Krakovi križa dodiruju rub štita. Omjer širine i visine štita je 5:6 modularnih jedinica. Debljina kolca i grede jednaka je 1 modularnoj jedinici. Greda križa udaljena je od gornjeg ruba štita 2 modularne jedinice. Kolac križa udaljen je od lijeve i desne ivice štita 2 modularne jedinice. ===Boje=== Prikaz tonova boja na grbu i zastavi nije precizno određen u posebnoj odluci Gradskog vijeća. U grafičkim materijalima ovisno o [[model boja|modelu boja]] najčešće su zastupljeni sljedeći tonovi: {| class="wikitable" style="width:80%; padding:5px; font-size:95%; margin:0.5em auto;" ! Boja ! Prikaz ! Pantone ! CMYK ! RGB ! HTML kôd |- |zelena |style="background:#29733B"| |align="center"|356 C |align="center"|87-33-100-17 |align="center"|41-115-59 |align="center"|<code>#29733B</code> |- |žuta (zlatna) |style="background:#FAB500"| |align="center"|1235 C |align="center"|0-33-100-0 |align="center"|250-181-0 |align="center"|<code>#FAB500</code> |} </center> ==Grb Pule u vrijeme SFRJ== [[Datoteka:Grb Pule (SFRJ).svg|100px|thumb|desno|Grb [[Pula|Pule]] za vrijeme [[SFRJ]]]] Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Pula je prestala koristiti svoj povijesni grb s križem, a umjesto njega koristio se grb sa štitom plave boje na kojem se nalazio prikaz [[Pulska arena|Arene]] u bijeloj boji. Ispod Arene, pri dnu grba, nalazile su se četiri valovite pruge bijele boje. U gornjem lijevom uglu, gledano [[heraldika|heraldički]], bila je prikazana [[petokraka zvijezda|petokraka]] [[zvijezda]] crvene boje. ==Zastava Pule== Zastava grada Pule je pravokutnik zelene boje u kojem je latinski križ zlatne (žute) boje. Krakovi križa dodiruju rubove zastave. Omjer dužine i visine (širine) zastave je 2:1, odnosno 10:5 modularnih jedinica. Debljina kolca i grede križa jednaka je 1 modularnoj jedinici. Greda križa udaljena je od koplja (tj. od lijeve ivice) 3 modularne jedinice. Kolac križa udaljen je od gornje i donje ivice zastave po 2 modularne jedinice. Zastava Pule također je netipična, iskačući iz obrasca utvrđenog za hrvatske gradske zastave, prema kojem zastave moraju biti jednobojne s grbom.<ref>[http://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-pn1.html#hr-pn-pu The FAME: Istarska županija - gradovi]</ref> ==Galerija== <gallery> Slika:Grb Pule (zelena i zlatna boja).svg|zeleno-zlatna inačica Slika:Grb Pule (konstrukcija).svg|konstrukcija grba Slika:Grb Pule 3D.svg|3D inačica grba Slika:Zastava Pule.svg|zastava Pule Slika:Zastava Pule (konstrukcija).svg|konstrukcija zastave Slika:Zastava Pule okomita.svg|okomito položena zastava SLika:Logotip Pule.svg|službeni grb i logotip Slika:Zastava Pule (SFRJ).svg|zastava Pule u razdoblju SFRJ </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Coats of arms of Pula |commonscathr = grb grada Pule }} [[Kategorija:Grbovi gradova u Hrvatskoj|Pula]] [[Kategorija:Pula]] lsaapz09jv2waohtpk9jttjav23c87w 0 147326 7469492 7174105 2026-05-27T10:36:35Z Argo Navis 852 − 3 kategorije; ±[[Kategorija:Bivše države]]→[[Kategorija:Bivše države u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469492 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:SONGHAI reich karte.PNG|mini|300px|Songajsko Carstvo]] '''Songajsko Carstvo''' jedno je od [[Najveća carstva svijeta|najvećih carstava]] [[16. stoljeće|16. stoljeća]] u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]]. Usmena predaja kazuje da je Songajsko kraljevstvo u [[7. stoljeće|7. stoljeću]] osnovao '''''al-Yaman''''', [[kršćani]]n, no u [[11. stoljeće|11.stoljeću]] njegovi vladari su prešli na [[islam]]. U [[14. stoljeće|14. stoljeću]] Songajskim kraljevstvom vladalo je [[Malijsko Carstvo]], no [[1464.]] ratnički kralj imenom '''''Sonni Ali''''' pobunio se i zauzeo glavni grad [[Mali]]ja [[Timbuktu]] te je tako Songaj ponovo postao nezavisan. Songajsko Carstvo nastavilo je potom povećavati svoje bogatstvo i moć sve dok unutarnje podjele uz [[Maroko|marokansku invaziju]] nisu dovele ovo carstvo do propasti [[1591.]] === Granice carstva === Songajsko Carstvo bilo je na vrhuncu od [[1464.]] do [[1591.]] godine, a u početku je zauzimalo istu površinu kao i prethodno zapadnoafričko Malijsko Carstvo. Glavni grad Songaja bio je ''Gao'' i otuda se širio prema istoku zauzimajući teritorije država ''Hausa'' u današnjoj [[Nigerija|Nigeriji]]. == Songajski vladari == [[Datoteka:Askia.jpg|mini|250px|lijevo|'''Askijin grob''']] Dva najveća songajska vladara bili su '''''Sonni Ali''''' (1464-1528). Nakon što je Sonni Ali utemeljio Songajsko Carstvo nizom osvajačkih pohoda, '''''Muhamed''''' ga učvrstio i proširio. === Askia Muhamed === Kad je Sonni Ali umro [[1492.]] godine, naslijedio ga je njegov sin ''Sonni Baare''. Međutim, Baare je bio slab vladar i [[1493.]] svrgnuo ga je '''''Askia Muhamed''''', bivši general u vojsci Sonnia Alia. Muhamed je proširio carstvo do njegovih najvećih granica i kontrolirao trgovačke putove u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]]. Utemeljio je učinkovitu upravu i sve što je stekao zaštitio stalnom vojskom i flotom ratnih kanua. == Transsaharska trgovina == {{glavni|Transsaharska trgovina}} Iz trgovačkih središta u Songajskom Carstvu, kao što je '''''Walata''''', grad u oazi, roba je pustinjom [[Sahara|Saharom]] putovala na karavanama deva do zemalja na sjeveru Afrike, osobito u [[Maroko]], [[Alžir]] i [[Libija|Libiju]]. Odande je put mogla nastaviti prema [[Europa|Europi]], [[Arabija|Arabiji]] i [[Kina|Kini]]. *'''Trgovačka roba''' [[Datoteka:Tunisia Sahara.jpg|230px|mini|Karavane]] [[Afrika]] je oduvijek bila bogata prirodnim bogastvima, kao što su [[bakar (element)|bakar]], [[sol]] i [[zlato]]. Bogastvo Songajskog Carstva temeljilo se na trgovini [[zlato]]m s Arabijom i Europom. Songajski trgovci trgovali su i s drugim domaće uzgojenim proizvodima kao što su [[smokve]], [[Datulja|datulje]], kola orasi (stimulans) i [[bjelokost]]. Zauzvrat su kupovali lončariju, [[Svila|svilu]], ''biserje'' i ''kauri školjke''. *'''Rijeka Niger''' Rijeka [[Niger]] prolazila je Songajskim Carstvom u smjeru istok - zapad. Imala je presudnu ulogu u usponu carstva, kao i u vrijeme dominacije Malijskog Carstva u razdoblju od [[12. stoljeće|12.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Trgovci su posjedovali flote kanua za prijevoz robe između različitih trgovačkih središta duž rijeke Niger, primjerice ''Djenné'', ''[[Timbuktu|Tombouctou]]'' i ''Gao''. == Religija i obrazovanje == Songaj se ponosio velikim učenjacima, među kojima je bio i ''Ahmad Baba'' (r. [[1556.]]) koji je napisao više od 50 knjiga o islamskoj tradiciji i opsežan rječnik. Najvažnije religijsko i obrazovno središte u ovom carstvu bio je ''[[Timbuktu]] (Tombouctou)''. *'''Timbuktu ''' [[Datoteka:Ghana Larabanga mosque04.jpg|mini|200px|desno|Džamija u [[Gana|Gani]]]] Poznat kao "sveti grad" [[Sudan]]a, ''Timbuktu'' je imao tri velike [[Džamija|džamije]]: ''Jingereber'', ''Sidi Yahya'' i ''Sankore'' u kojima su se nalazile veličanstvene kopije [[Kuran]]a. Imao je i sveučilište te 180 škola. === Pad carstva === [[Maroko|Marokanci]] su željeli kontrolirati izvore zapadnoafričkog zlata. Godine [[1591.]] marokanski sultan ''Ahmad al-Mansur'' (1578-1603) poslao je veliku vojsku da zauzme Songajsko Carstvo. Marokanci su zauzeli Timbuktu kojim su vladali više od sto godina. Ubrzo nakon toga Maroko je preuzeo i ostatak carstva. == Vremenska tablica == {|class="wikitable" ! style="background-color:beige" |'''Godina''' ! style="background-color:beige" |'''Povijesna zbivanja''' |- |[[1464.]] |Sonni Ali osvaja Timbuktu, nekoć središte Malijskog Carstva. |- |[[1473.]] |Sonni Ali osvaja trgovački grad Djenné. |- |[[1492.]] |Sonni Baare, sin Sonnia Alia, odbija preobratiti se na [[islam]]. |- |[[1493.]] |Građanski rat; Sonnia Baarea svrgava s vlasti musliman Askia Muhamed. |- |[[1496.]] |Askia Muhamed hodočasti u Meku. |- |[[1528.]] |Askiu Muhameda svrgava s vlasti njegov stariji sin '''Musa'''. |- |[[1588.]] |U vrijeme borbe Asijinih nasljednika za nasljeđe, izbija građanski rat. |- |[[1591.]] |Marokanska vojska nanosi poraz songajskoj vojsci u bitki kod ''Tondibe'' nedaleko od grada'' Gaa''. |- |} == Vanjske poveznice == [http://www.bbc.co.uk/worldservice/africa/features/storyofafrica/4chapter4.shtml The Story of Africa: Songhay] ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commonscat = Songhai Empire |commonscathr = Songajsko Carstvo }} [[Kategorija:Bivše države u Africi]] [[Kategorija:Carstva]] aei2dplwse17vk6qjye288chs069b37 0 148229 7468929 6246412 2026-05-26T12:28:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7468929 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|Infookvir hokejaš na travi}} {{Medalje vrh}} {{Medalje sport | [[Hokej na travi]]}} {{Medalje SP}} {{Medalje bronca | [[svjetski kup u hokeju na travi za žene 2002.|Perth 2002.]] | [[kineska ženska reprezentacija u hokeju na travi|Kina]]}} {{Medalje Champions Trophy}} {{Medalje srebro | [[Trofej prvakinja 2003. (hokej na travi)|Sydney 2003.]] | [[kineska ženska reprezentacija u hokeju na travi|Kina]]}} {{Medalje dno}} '''Huang Junxia''' (jedn. kineski ''黄俊霞'') (''Huang'' je prezime) ([[Panshi]], [[Jilin]], [[9. listopada]] [[1975.]]) je [[Kina|kineska]] [[hokej na travi|hokejašica na travi]]. Od velikih natjecanja, sudjelovala je na [[hokej na travi na OI 2000.|OI 2000.]] u Sydneyu, na kojima je igrala na svim susretima, osvojivši s Kinom peto mjesto, i na [[hokej na travi na OI 2004.|OI 2004.]] u Ateni, na kojima je također igrala na svim susretima, osvojivši četvrto mjesto, izgubivši susret za brončano odličje od Argentinki. == Vanjske poveznice == *[http://sports.yahoo.com/olympics/athens2004/chn/Junxia+Huang/364997 Podatci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121014134918/http://sports.yahoo.com/olympics/athens2004/chn/Junxia+Huang/364997 |date=14. listopada 2012. }} {{GLAVNIRASPORED:Huang, Junxia}} [[Kategorija:Kineske hokejašice na travi]] 5fesnznxjzw90y8tah0wcvgay9fix5h 0 148544 7469565 7165902 2026-05-27T11:44:54Z ~2026-31690-72 362229 /* Povijest */ 7469565 wikitext text/x-wiki {{Makedonski grad | ime = Gevgelija | izvorno ime = Гевгелија <br> Gjevgjeli | latinično ime = | slika = Општина Гевгелија.JPG | općina = Općina Gevgelija | stanovništvo = 15 685 | godina popisa = 2002 | šire stanovništvo = | godina popisa šireg stanovništva = | površina = | šira površina = | gustoća stanovništva = | šira gustoća stanovništva = | visina = 60 | širina-stupnjevi = 41 | širina-minute = 8 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 22 | dužina-minute = 24 | dužina-oznaka = E | poštanski broj =7550 | pozivni broj = 048 | registarska oznaka = GE | gradonačelnik = | stranica = | z. širina = 41.13 | z. dužina = 22.4 }} '''Gevgelija''' ('''Đevđelija'''; [[Albanski jezik|alb.]]: ''Gjevgjelia'', [[Makedonski jezik|mak.]] Гевгелија) je grad od 15&nbsp;685 stanovnika na jugu [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], blizu granice s [[Grčka|Grčkom]]. Gevgelija leži na desnoj obali rijeke [[Vardar]]. Sjedište je istoimene [[Općina Gevgelija|Općine Gevgelija]], koja ima oko 9684 stanovnika (po popisu iz [[2002.]]).<ref>[http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Rezultati makedonskih izbora2002]</ref> ==Povijest== Kraj oko Gevgelije ljudsko je stanište od [[Antika|antike]], pored Gevgelije nalazi se [[Arheologija|arheološko]] nalazište ''Vardarski Rid'' iz [[prapovijest]]i. Tijekom [[14. stoljeće|XIV. st.]] Gevgelijski kraj potpao je pod vlast [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]]. Od tad potječe ime naselja, ono je po legendi nastalo od događaja s jednim [[derviš]]em kojeg su seljani htjeli otjerati, a on ih je zbog toga stao proklinjati. Na to su ga oni stali zvati '''gel-geri''' što je na turskom značilo nešto kao, ''ma dođi'' (vrati se). Dakle od tog ''gel-geri'' nastalo je ime grada ''Gevgelija''. Još [[1860.]] godine Gevgelija je imala samo 800 stanovnika, i bila je selo, no već za jedno desetljeće broj stanovnika se gotovo udvostručio. Važan događaj u razvoju i rastu naselja bio je dolazak željezničke pruge [[barun]]a [[Maurice de Hirsch|Hirscha]] [[1873.]] Od dolaska pruge Gevgelija postaje važno trgovište svoje okolice, tako da je [[1886.]] godine Gevgelija službeno proglašena gradom i postala upravno središte svoga kraja – ''[[Kadiluk|Kaze]] Gevgelija'' od 68 naselja u [[Solunski vijalet|Solunskom vilajetu]]. Tada je u gradu živjelo 3000 stanovnika, grade se upravne zgrade, u gradu je vojni [[garnizon]]. [[1890.]] godine u Gevgeliji živi 4000 stanovnika, od njih su 3600 [[Makedonci]], a ostali su [[Turci]], [[Romi]] i [[Čerkezi]]. U gradiću je u prosincu 1897. godine otvorena srpska narodna škola. Blagoslov vode tom je prilikom, u nazočnosti izaslanika turske carske vlasti, obavio protojerej Đorđe Stanković. Na školskoj zgradi postavljena je ploča s nazivom na turskom i srpskom jeziku. Vlasnik škole bio je Rista Cica Naumović, a „odgovornik” škole Nako Deljević. Prvi predavači u školi postali su učitelj Jovićević i učiteljica Darinka Lazić. U prvoj školskoj godini upisalo se 125 učenika, od kojih 55 djevojčica.[3] Upravitelj i „odgovornik” srpske škole 1899. godine bio je Sima Mihailović. U gradiću je 1899. godine postojala pravoslavna crkva posvećena Kristu Sv. Spasu, pri kojoj su služila tri svećenika. Na školskoj slavi 1900. godine kum (domaćin) bio je pekar Rista Micić.[4] [[14. srpnja]] [[1895.]] godine, makedonski revolucionar [[Goce Delčev]] osnovao je osobno oblasni komitet [[VMRO]]-a u gradu. Na prijelazu stoljeća Gevgelija postaje poprište borbi nacionalnih buržuazija [[Grčka|Grčke]], [[Bugarska|Bugarske]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]] u borbi za prevlast i uticaj u gradu i okolici. Kako se ta borba prvenstveno vodila preko crkve, između ''egzarcista'' (probugarski organiziranog svećenstva uz tada proglašenu autokefalnu bugarsku crkvu) i patrijarhista ( progrčki organiziranog svećenstva, uz [[carigrad]]skog [[patrijarh]]a). Crkve su bile organizatori školstva, tako u Gevgeliji [[1905.]] godine postoje dvije [[Bugarska|bugarske]] i dvije [[Grčka|grčke]] škole. Nakon [[Balkanski ratovi|Drugog balkanskog rata]] [[1913.]] Gevgelija je podpala pod tadašnju [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]]. Velik dio grčkih stanovnika iselio se u [[Grčka|Grčku]] u naselja neposredno uz granicu. Za [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Gevgelijom vladaju [[Bugari]] od [[1915.]] – [[1918.]], nakon toga Gevgelija ulazi u sastav novoustanovljene [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Otada je dio [[Jugoslavija|Jugoslavije]], uz prekid za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kada je ponovno u sastavu Bugarske, sve do Makedonskog osamostaljenja [[1991.]] godine. ==Zemljopisne odlike == Gevgelija leži na desnoj obali rijeke [[Vardar]], u prostranoj istoimenoj kotlini između planina, [[Kožuv|Kožuv]] (2163 m) i ''Pajak''. Kod Gevgelije rijeka Konska uvire u [[Vardar]]. Granični prijelaz s [[Grčka|Grčkom]] ''Bogorodica – Evzoni'', udaljen je 3 km od grada. Gevgelija je međustanica na putu [[Solun]] – [[Skoplje]], udaljena je 70 km od Soluna, a 165 km od Skoplja. Gevgelija zbog blizine [[Egejsko more|Egejskog mora]] ima sredozemnu klimu, te se gaje i tipično mediteranske biljke. == Gospodarstvo== Okolica Gevgelije je od davnina bogat poljoprivredni kraj. Nekad se uzgajao puno dudov svilac i riža. Danas se uzgaja [[Maslina|maslina]], [[Smokve|smokva]], [[Citrus|limun]], [[Citrus|limunika]] i [[Obični mogranj|mogranj]]. Gevgelija ima i industriju osobito tekstilnu, najveći poslodavac tekstilna tvornica ''Noel'' s 1000 zaposlenih, ima čak dvadesetak manjih tekstinih pogona mješovitog grčko-makedonskog kapitala. Zbog blizine granice koju godišnje prođe više od 3 milijuna putnika u Gevgeliji se razvio tranzitni turizam. Tako danas u Gevgeliji ima puno kazina, pa grad zovu makedonski [[Las Vegas]], jedan od najvećih je ''Kazino Flamingo Hotel'', gradi se još veći ''Sheraton Princes''. * Pored Gevgelije na planini [[Kožuv]], izgrađen je najnoviji ''Ski centar Kožuv''. Taj centar izgrađen je na dva prirodna amfiteatra planine [[Kožuv]], ''Markovo ezero'' i ''Porta'', te dvije padine imaju ukupno 1200 hektara, Padine ''Markovo ezero'' i ''Porta'' imaju desetak ski staza koje kreću sa sljedećih vrhova: ''Tabla'' (2100 m), ''Markova koliba'' (2000), ''K-92'' (2160 m) i ''Zelen Breg'' (2000 m). Pored centra izgrađeno je apartmansko naselje * Na svega 4 km, od centra grada u pravcu sjeverozapada od Gevgelije u podnožju jugoistočnih padina planine [[Kožuv]] nalaze se ''Negorski banji'' (Негорски бањи), kompleks bazena s hotelima ''Bužor'', ''Jasen'' i ''Ilinden'' i dva izvora mineralne vode ''Vrela Banja'' i ''Ladna Banja'' s temperaturom vode od 40 stupnjeva, odnosno 38 stupnjeva. == Stanovništvo == Po popisu stanovništa iz [[2002.]] godine Gevgelija je imala 15 685 stanovnika, od toga je bilo:<ref>Makedonski popis stanovništva 2002. godine [http://www.stat.gov.mk/pdf/kniga_13.pdf Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци]</ref> {| border=1 cellspacing=0 cellpadding=2 | '''Nacionalnost''' | '''Ukupno''' |- | [[Makedonci]] | 15 060 |- | [[Albanci]] | 7 |- | [[Turci]] | 28 |- | [[Romi]] | 12 |- | [[Vlasi]] | 201 |- | [[Srbi]] | 292 |- | [[Bošnjaci]] | 3 |- | ostali | 82 |- |} == Zbratimljeni gradovi == * {{Z|SLO}} [[Sežana]], [[Slovenija]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.gevgelija.gov.mk/ Stranice grada] * [http://www.skikozuf.com.mk/en/ski-map.html Skijalište Kozuv] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090901090808/http://www.skikozuf.com.mk/en/ski-map.html |date=1. rujna 2009. }} *[http://gvg.com.mk/ gvg.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090907054712/http://www.gvg.com.mk/ |date=7. rujna 2009. }} *[http://www.gvgmidnight.com.mk/ Vodič kroz noćni život Gevgelije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090424060230/http://www.gvgmidnight.com.mk/ |date=24. travnja 2009. }} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Makedoniji]] ocfr7nqjymi5eatcsgxv18n7zj3g0ua 14 149354 7469042 4048488 2026-05-26T15:14:19Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Whitesnake|Whitesnake]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469042 wikitext text/x-wiki == Vidi još == * [[Whitesnake]] {{GLAVNIRASPORED:Whitesnake}} [[Kategorija:Britanski glazbeni albumi]] [[Kategorija:Glazbeni albumi po izvođaču]] [[Kategorija:Whitesnake]] 4segchgnf0c65o1wxlqf4nenwmwm8z5 7469048 7469042 2026-05-26T15:16:41Z CyberMB vol2 172176 novi ključ za kategoriju [[:Kategorija:Whitesnake|Whitesnake]]: "albumi" uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469048 wikitext text/x-wiki == Vidi još == * [[Whitesnake]] {{GLAVNIRASPORED:Whitesnake}} [[Kategorija:Britanski glazbeni albumi]] [[Kategorija:Glazbeni albumi po izvođaču]] [[Kategorija:Whitesnake|albumi]] mqivkkjv4qft9d88xake2dkb3uz9w5f 0 150405 7469219 7457774 2026-05-26T21:48:57Z Šaholjubac 211973 /* */ 7469219 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Wilhelm Steinitz |punoime = Wilhelm Steinitz |slika = Steinitz, William-4 - DPLA - 9eeab9ac335135c24b69ab7e36fc5354 (cropped).jpg |natpis_pod_slikom = |država = Austro-Ugarska<br />SAD |datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1836.]] |mjesto_rođenja = [[Prag]] |datum_smrti = [[12. kolovoza]] [[1900.]] |mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}}|važnija_djela = ''Suvremeni šahovski instruktor'' <br> ''Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889.'' |svjetski_prvak = [[1886.]] – [[1894.]] }} '''William Steinitz''' rođen kao '''Wilhelm Steinitz''' ([[Prag]], [[14. svibnja]] [[1836.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[12. kolovoza]] [[1900.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] šahist i šahovski teoretičar [[Židovi|židovskog]] podrijetla i prvi službeni [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]]. Poznat je po svom originalnom doprinosu šahovskoj strategiji kao što su njegove ideje o pozicijskoj igri, a njegove teorije su visoko cijenili različiti šahisti kao što su bili [[Aron Nimcovič]], [[Siegbert Tarrasch]] i [[Emanuel Lasker]]. ==Životopis== Rođen je u [[Prag]]u, u bivšoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (danas [[Češka]]) 17. svibnja, 1836. [[Paul Morphy|Morphyjevim]] umirovljenjem, Steinitz je smatran najboljim igračem šaha na svijetu od pobjede nad [[Adolf Anderssen|Adolfom Anderssenom]] u meču održanom 1866. Njegovu pobjedu nad [[Johannes Zukertort|Johannesom Zukertortom]] 1886. godine većina smatra prvom borbom za svjetsku titulu jer je Paul Morphy, tada smatran najjačim šahistom na svijetu, umro samo dvije godine prije ovog događaja. Steinitz je branio titulu od [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1886.|1886.]] do [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1894.|1894.]], u četiri meča protiv Zuckentorta, [[Mihail Čigorin|Čigorina]] (dva puta) i Gunsberga. Izgubio je dva meča protiv [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[1894.]] i [[1896.]], koji je postao njegov nasljednik na svjetskom šahovskom tronu. Steinitz je prihvatio [[znanost|znanstveni]] pristup u izučavanju šaha. On će formulirati svoje teorije znanstvenim izrazima i „zakonima“. Steinitz je postao američki državljanin 23. studenog, [[1888.]], pošto je pet godina živio u [[New York]]u, a svoje ime "Wilhelm" promijenio je u "William". Poslije gubitka svjetske titule, Steinitz je duševno obolio i posljednje godine proveo je u većem broju zdravstvenih institucija u New Yorku. Njegova šahovska karijeru nije mu donijela financijski dobit i umro je 12. kolovoza 1900. kao siromah u New Yorku. Sahranjen je na groblju u [[Brooklyn]]u. Lasker, koji je preuzeo titulu od Steinitz a, jednom je rekao: „Ja, koji sam pobijedio Steinitza, opravdat ću njegove teorije, i ispravit ću greške koje je on učinio.“ Steinitzova sudbina i Laskerov trud da izbjegne sličnu financijsku propast navođeni su među razlozima zašto se Lasker toliko borio da bi sačuvao svjetski naslov prvaka. ==Doprinos šahu == Steinitz je počeo profesionalno igrati šah s 26 godina u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegova igra u to vrijeme nije se ralikovala od ostalih igrača: oštra, agresivna i puna žrtvovanja. Godine [[1873.]] međutim njegova igra iznenada se promijenila. Počeo je posvećivati veliku pažnju onome što se danas naziva pozicijski elementi šaha: raspored pješaka, prostor, zaštita skakača i sl. Polako je usavršavao svoj način igre, što mu je pomoglo da izraste u prvog svjetskog prvaka u šahu. Ono što je Steinitz dao šahu može se usporediti s onim što je [[Isaac Newton|Newton]] dao [[fizika|fizici]]: pretvorio ga je u pravu znanost. Izdvajajući veći broj pozicija na ploči, Steinitz je shvatio da svi briljantni napadi proizilaze iz slabosti u protivnikovoj obrani. Proučavajući i razvijajući pozicije, usavršio je novu vještinu obrane koja je brzo uzdigla tadašnju razinu igre. Štoviše, naglasio je ideju da se napad u šahu sastoji od onoga što se danas naziva „Akumulacijska teorija“, zbroj jako malih prednosti. Iako to nije odmah bilo očevidno, Steinitz je šahovskom svijetu dao svoj najveći dar. Iako je taktika bila, i danas je, osnovni element čvrste igre, njegova nova teorija dala je mogućnost kako za obranu tako i korištenje briljantnih kombinacija po čemu je njegovo doba bilo poznato. Kada se borio za svoju prvu titulu 1886. protv Zuckentorta, postalo je jasno da Steinitz igra na drugoj razini. Pretrpio je seriju poraza na početku meča (na primjer: iako je u trećoj partiji bio strateški nadmoćniji nije ju uspio i realizirati). Vremenom se međutim razina Steinitzove igre unapređivala i meč se završio njegovom uvjerljivom pobjedom (10:5). Možda se ocjena Steinitzova utjecaja na šah može najbolje iskazati riječima drugog majstora strategije [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]]: „Značaj Steinitzova učenja sastoji se u tome što je on pokazao da šah, u principu, ima jasno definiranu logičku strukturu.“ == Knjige == * Suvremeni šahovski instruktor (eng. ''The modern chess instructor''), 1889. * Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889. ([[Engleski jezik|eng.]] ''The book of the Sixth American Chess Congress : containing the games of the international chess tournament held at New York in 1889.''), 1891. == Vanjske poveznice == *[http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm GLAVNI LIKOVI - trinaest prvaka svijeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610191339/http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm |date=10. lipnja 2007. }} {{hrv oznaka}} *[http://www.chesscorner.com/worldchamps/steinitz/steinitz.htm Chesscorner: Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10421 Chessgames: Wilhelm Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html WILHELM STEINITZ (1836-1900)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619024745/http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html |date=19. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html Wilhelm Steinitz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613023224/http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html |date=13. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm BADEN-BADEN Culture: Wilhelm Steinitz 1836-1900] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209225746/http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm |date=9. prosinca 2007. }} {{eng oznaka}} ---- {{Redoslijed |prethodnik = ''pozicija stvorena'' |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1886.]] – [[1894.]] |nasljednik = [[Emanuel Lasker]]}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Steinitz, Wilhelm}} [[Kategorija:Austrijski šahisti]] [[Kategorija:Svjetski prvaci]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] tt0q4af4z06vmaeont4ps13nfk9fnw4 7469220 7469219 2026-05-26T21:50:30Z Šaholjubac 211973 /* */ 7469220 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Wilhelm Steinitz |punoime = Wilhelm Steinitz |slika = Steinitz, William-4 - DPLA - 9eeab9ac335135c24b69ab7e36fc5354 (cropped).jpg |natpis_pod_slikom = |država = Austro-Ugarska<br />SAD |datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1836.]] |mjesto_rođenja = [[Prag]] |datum_smrti = [[12. kolovoza]] [[1900.]] |mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}}|važnija_djela = ''Suvremeni šahovski instruktor'' <br> ''Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889.'' |svjetski_prvak = [[1886.]] – [[1894.]] }} '''William Steinitz''' rođen kao '''Wilhelm Steinitz''' ([[Prag]], [[14. svibnja]] [[1836.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[12. kolovoza]] [[1900.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] šahist i šahovski teoretičar [[Židovi|židovskog]] podrijetla i prvi službeni [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]]. Poznat je po svom originalnom doprinosu šahovskoj strategiji kao što su njegove ideje o pozicijskoj igri, a njegove teorije su visoko cijenili različiti šahisti kao što su bili [[Aron Nimcovič]], [[Siegbert Tarrasch]], [[Emanuel Lasker]] i [[José Raúl Capablanca]]. ==Životopis== Rođen je u [[Prag]]u, u bivšoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (danas [[Češka]]) 17. svibnja, 1836. [[Paul Morphy|Morphyjevim]] umirovljenjem, Steinitz je smatran najboljim igračem šaha na svijetu od pobjede nad [[Adolf Anderssen|Adolfom Anderssenom]] u meču održanom 1866. Njegovu pobjedu nad [[Johannes Zukertort|Johannesom Zukertortom]] 1886. godine većina smatra prvom borbom za svjetsku titulu jer je Paul Morphy, tada smatran najjačim šahistom na svijetu, umro samo dvije godine prije ovog događaja. Steinitz je branio titulu od [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1886.|1886.]] do [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1894.|1894.]], u četiri meča protiv Zuckentorta, [[Mihail Čigorin|Čigorina]] (dva puta) i Gunsberga. Izgubio je dva meča protiv [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[1894.]] i [[1896.]], koji je postao njegov nasljednik na svjetskom šahovskom tronu. Steinitz je prihvatio [[znanost|znanstveni]] pristup u izučavanju šaha. On će formulirati svoje teorije znanstvenim izrazima i „zakonima“. Steinitz je postao američki državljanin 23. studenog, [[1888.]], pošto je pet godina živio u [[New York]]u, a svoje ime "Wilhelm" promijenio je u "William". Poslije gubitka svjetske titule, Steinitz je duševno obolio i posljednje godine proveo je u većem broju zdravstvenih institucija u New Yorku. Njegova šahovska karijeru nije mu donijela financijski dobit i umro je 12. kolovoza 1900. kao siromah u New Yorku. Sahranjen je na groblju u [[Brooklyn]]u. Lasker, koji je preuzeo titulu od Steinitz a, jednom je rekao: „Ja, koji sam pobijedio Steinitza, opravdat ću njegove teorije, i ispravit ću greške koje je on učinio.“ Steinitzova sudbina i Laskerov trud da izbjegne sličnu financijsku propast navođeni su među razlozima zašto se Lasker toliko borio da bi sačuvao svjetski naslov prvaka. ==Doprinos šahu == Steinitz je počeo profesionalno igrati šah s 26 godina u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegova igra u to vrijeme nije se ralikovala od ostalih igrača: oštra, agresivna i puna žrtvovanja. Godine [[1873.]] međutim njegova igra iznenada se promijenila. Počeo je posvećivati veliku pažnju onome što se danas naziva pozicijski elementi šaha: raspored pješaka, prostor, zaštita skakača i sl. Polako je usavršavao svoj način igre, što mu je pomoglo da izraste u prvog svjetskog prvaka u šahu. Ono što je Steinitz dao šahu može se usporediti s onim što je [[Isaac Newton|Newton]] dao [[fizika|fizici]]: pretvorio ga je u pravu znanost. Izdvajajući veći broj pozicija na ploči, Steinitz je shvatio da svi briljantni napadi proizilaze iz slabosti u protivnikovoj obrani. Proučavajući i razvijajući pozicije, usavršio je novu vještinu obrane koja je brzo uzdigla tadašnju razinu igre. Štoviše, naglasio je ideju da se napad u šahu sastoji od onoga što se danas naziva „Akumulacijska teorija“, zbroj jako malih prednosti. Iako to nije odmah bilo očevidno, Steinitz je šahovskom svijetu dao svoj najveći dar. Iako je taktika bila, i danas je, osnovni element čvrste igre, njegova nova teorija dala je mogućnost kako za obranu tako i korištenje briljantnih kombinacija po čemu je njegovo doba bilo poznato. Kada se borio za svoju prvu titulu 1886. protv Zuckentorta, postalo je jasno da Steinitz igra na drugoj razini. Pretrpio je seriju poraza na početku meča (na primjer: iako je u trećoj partiji bio strateški nadmoćniji nije ju uspio i realizirati). Vremenom se međutim razina Steinitzove igre unapređivala i meč se završio njegovom uvjerljivom pobjedom (10:5). Možda se ocjena Steinitzova utjecaja na šah može najbolje iskazati riječima drugog majstora strategije [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]]: „Značaj Steinitzova učenja sastoji se u tome što je on pokazao da šah, u principu, ima jasno definiranu logičku strukturu.“ == Knjige == * Suvremeni šahovski instruktor (eng. ''The modern chess instructor''), 1889. * Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889. ([[Engleski jezik|eng.]] ''The book of the Sixth American Chess Congress : containing the games of the international chess tournament held at New York in 1889.''), 1891. == Vanjske poveznice == *[http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm GLAVNI LIKOVI - trinaest prvaka svijeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610191339/http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm |date=10. lipnja 2007. }} {{hrv oznaka}} *[http://www.chesscorner.com/worldchamps/steinitz/steinitz.htm Chesscorner: Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10421 Chessgames: Wilhelm Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html WILHELM STEINITZ (1836-1900)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619024745/http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html |date=19. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html Wilhelm Steinitz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613023224/http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html |date=13. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm BADEN-BADEN Culture: Wilhelm Steinitz 1836-1900] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209225746/http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm |date=9. prosinca 2007. }} {{eng oznaka}} ---- {{Redoslijed |prethodnik = ''pozicija stvorena'' |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1886.]] – [[1894.]] |nasljednik = [[Emanuel Lasker]]}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Steinitz, Wilhelm}} [[Kategorija:Austrijski šahisti]] [[Kategorija:Svjetski prvaci]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] obrb9zlkaoyntar2owm3doymnrx8unu 7469224 7469220 2026-05-26T22:12:23Z Šaholjubac 211973 /* Doprinos šahu */ 7469224 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Wilhelm Steinitz |punoime = Wilhelm Steinitz |slika = Steinitz, William-4 - DPLA - 9eeab9ac335135c24b69ab7e36fc5354 (cropped).jpg |natpis_pod_slikom = |država = Austro-Ugarska<br />SAD |datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1836.]] |mjesto_rođenja = [[Prag]] |datum_smrti = [[12. kolovoza]] [[1900.]] |mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}}|važnija_djela = ''Suvremeni šahovski instruktor'' <br> ''Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889.'' |svjetski_prvak = [[1886.]] – [[1894.]] }} '''William Steinitz''' rođen kao '''Wilhelm Steinitz''' ([[Prag]], [[14. svibnja]] [[1836.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[12. kolovoza]] [[1900.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] šahist i šahovski teoretičar [[Židovi|židovskog]] podrijetla i prvi službeni [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]]. Poznat je po svom originalnom doprinosu šahovskoj strategiji kao što su njegove ideje o pozicijskoj igri, a njegove teorije su visoko cijenili različiti šahisti kao što su bili [[Aron Nimcovič]], [[Siegbert Tarrasch]], [[Emanuel Lasker]] i [[José Raúl Capablanca]]. ==Životopis== Rođen je u [[Prag]]u, u bivšoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (danas [[Češka]]) 17. svibnja, 1836. [[Paul Morphy|Morphyjevim]] umirovljenjem, Steinitz je smatran najboljim igračem šaha na svijetu od pobjede nad [[Adolf Anderssen|Adolfom Anderssenom]] u meču održanom 1866. Njegovu pobjedu nad [[Johannes Zukertort|Johannesom Zukertortom]] 1886. godine većina smatra prvom borbom za svjetsku titulu jer je Paul Morphy, tada smatran najjačim šahistom na svijetu, umro samo dvije godine prije ovog događaja. Steinitz je branio titulu od [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1886.|1886.]] do [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1894.|1894.]], u četiri meča protiv Zuckentorta, [[Mihail Čigorin|Čigorina]] (dva puta) i Gunsberga. Izgubio je dva meča protiv [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[1894.]] i [[1896.]], koji je postao njegov nasljednik na svjetskom šahovskom tronu. Steinitz je prihvatio [[znanost|znanstveni]] pristup u izučavanju šaha. On će formulirati svoje teorije znanstvenim izrazima i „zakonima“. Steinitz je postao američki državljanin 23. studenog, [[1888.]], pošto je pet godina živio u [[New York]]u, a svoje ime "Wilhelm" promijenio je u "William". Poslije gubitka svjetske titule, Steinitz je duševno obolio i posljednje godine proveo je u većem broju zdravstvenih institucija u New Yorku. Njegova šahovska karijeru nije mu donijela financijski dobit i umro je 12. kolovoza 1900. kao siromah u New Yorku. Sahranjen je na groblju u [[Brooklyn]]u. Lasker, koji je preuzeo titulu od Steinitz a, jednom je rekao: „Ja, koji sam pobijedio Steinitza, opravdat ću njegove teorije, i ispravit ću greške koje je on učinio.“ Steinitzova sudbina i Laskerov trud da izbjegne sličnu financijsku propast navođeni su među razlozima zašto se Lasker toliko borio da bi sačuvao svjetski naslov prvaka. ==Doprinos šahu == Steinitz je počeo profesionalno igrati šah s 26 godina u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegova igra u to vrijeme nije se ralikovala od ostalih igrača: oštra, agresivna i puna žrtvovanja. Godine [[1873.]] međutim njegova igra iznenada se promijenila. Počeo je posvećivati veliku pažnju onome što se danas naziva pozicijski elementi šaha: raspored pješaka, prostor, zaštita skakača i sl. Polako je usavršavao svoj način igre, što mu je pomoglo da izraste u prvog svjetskog prvaka u šahu. Ono što je Steinitz dao šahu može se usporediti s onim što je [[Isaac Newton|Newton]] dao [[fizika|fizici]]: pretvorio ga je u pravu znanost. Izdvajajući veći broj pozicija na ploči, Steinitz je shvatio da svi briljantni napadi proizilaze iz slabosti u protivnikovoj obrani. Proučavajući i razvijajući pozicije, usavršio je novu vještinu obrane koja je brzo uzdigla tadašnju razinu igre. Štoviše, naglasio je ideju da se napad u šahu sastoji od onoga što se danas naziva „Akumulacijska teorija“, zbroj jako malih prednosti. Iako to nije odmah bilo očevidno, Steinitz je šahovskom svijetu dao svoj najveći dar. Iako je taktika bila, i danas je, osnovni element čvrste igre, njegova nova teorija dala je mogućnost kako za obranu tako i korištenje briljantnih kombinacija po čemu je njegovo doba bilo poznato. Kada se borio za svoju prvu titulu 1886. protv Zuckentorta, postalo je jasno da Steinitz igra na drugoj razini. Pretrpio je seriju poraza na početku meča (na primjer: iako je u trećoj partiji bio strateški nadmoćniji nije ju uspio i realizirati). Vremenom se međutim razina Steinitzove igre unapređivala i meč se završio njegovom uvjerljivom pobjedom (10:5). Možda se ocjena Steinitzova utjecaja na šah može najbolje iskazati riječima drugog majstora strategije [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]]: „Značaj Steinitzova učenja sastoji se u tome što je on pokazao da šah, u principu, ima jasno definiranu logičku strukturu.“<ref>[https://woochess.com/en/series/best-games-of-wilhelm-steinitz The Best games of Wilhelm Steinitz] WooChess. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Knjige == * Suvremeni šahovski instruktor (eng. ''The modern chess instructor''), 1889. * Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889. ([[Engleski jezik|eng.]] ''The book of the Sixth American Chess Congress : containing the games of the international chess tournament held at New York in 1889.''), 1891. == Vanjske poveznice == *[http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm GLAVNI LIKOVI - trinaest prvaka svijeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610191339/http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm |date=10. lipnja 2007. }} {{hrv oznaka}} *[http://www.chesscorner.com/worldchamps/steinitz/steinitz.htm Chesscorner: Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10421 Chessgames: Wilhelm Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html WILHELM STEINITZ (1836-1900)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619024745/http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html |date=19. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html Wilhelm Steinitz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613023224/http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html |date=13. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm BADEN-BADEN Culture: Wilhelm Steinitz 1836-1900] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209225746/http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm |date=9. prosinca 2007. }} {{eng oznaka}} ---- {{Redoslijed |prethodnik = ''pozicija stvorena'' |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1886.]] – [[1894.]] |nasljednik = [[Emanuel Lasker]]}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Steinitz, Wilhelm}} [[Kategorija:Austrijski šahisti]] [[Kategorija:Svjetski prvaci]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] 5ztdw6aeozz3leoq9y78lsq5t924s2u 7469225 7469224 2026-05-26T22:13:06Z Šaholjubac 211973 /* Knjige */ 7469225 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Wilhelm Steinitz |punoime = Wilhelm Steinitz |slika = Steinitz, William-4 - DPLA - 9eeab9ac335135c24b69ab7e36fc5354 (cropped).jpg |natpis_pod_slikom = |država = Austro-Ugarska<br />SAD |datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1836.]] |mjesto_rođenja = [[Prag]] |datum_smrti = [[12. kolovoza]] [[1900.]] |mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}}|važnija_djela = ''Suvremeni šahovski instruktor'' <br> ''Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889.'' |svjetski_prvak = [[1886.]] – [[1894.]] }} '''William Steinitz''' rođen kao '''Wilhelm Steinitz''' ([[Prag]], [[14. svibnja]] [[1836.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[12. kolovoza]] [[1900.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] šahist i šahovski teoretičar [[Židovi|židovskog]] podrijetla i prvi službeni [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]]. Poznat je po svom originalnom doprinosu šahovskoj strategiji kao što su njegove ideje o pozicijskoj igri, a njegove teorije su visoko cijenili različiti šahisti kao što su bili [[Aron Nimcovič]], [[Siegbert Tarrasch]], [[Emanuel Lasker]] i [[José Raúl Capablanca]]. ==Životopis== Rođen je u [[Prag]]u, u bivšoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (danas [[Češka]]) 17. svibnja, 1836. [[Paul Morphy|Morphyjevim]] umirovljenjem, Steinitz je smatran najboljim igračem šaha na svijetu od pobjede nad [[Adolf Anderssen|Adolfom Anderssenom]] u meču održanom 1866. Njegovu pobjedu nad [[Johannes Zukertort|Johannesom Zukertortom]] 1886. godine većina smatra prvom borbom za svjetsku titulu jer je Paul Morphy, tada smatran najjačim šahistom na svijetu, umro samo dvije godine prije ovog događaja. Steinitz je branio titulu od [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1886.|1886.]] do [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1894.|1894.]], u četiri meča protiv Zuckentorta, [[Mihail Čigorin|Čigorina]] (dva puta) i Gunsberga. Izgubio je dva meča protiv [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[1894.]] i [[1896.]], koji je postao njegov nasljednik na svjetskom šahovskom tronu. Steinitz je prihvatio [[znanost|znanstveni]] pristup u izučavanju šaha. On će formulirati svoje teorije znanstvenim izrazima i „zakonima“. Steinitz je postao američki državljanin 23. studenog, [[1888.]], pošto je pet godina živio u [[New York]]u, a svoje ime "Wilhelm" promijenio je u "William". Poslije gubitka svjetske titule, Steinitz je duševno obolio i posljednje godine proveo je u većem broju zdravstvenih institucija u New Yorku. Njegova šahovska karijeru nije mu donijela financijski dobit i umro je 12. kolovoza 1900. kao siromah u New Yorku. Sahranjen je na groblju u [[Brooklyn]]u. Lasker, koji je preuzeo titulu od Steinitz a, jednom je rekao: „Ja, koji sam pobijedio Steinitza, opravdat ću njegove teorije, i ispravit ću greške koje je on učinio.“ Steinitzova sudbina i Laskerov trud da izbjegne sličnu financijsku propast navođeni su među razlozima zašto se Lasker toliko borio da bi sačuvao svjetski naslov prvaka. ==Doprinos šahu == Steinitz je počeo profesionalno igrati šah s 26 godina u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegova igra u to vrijeme nije se ralikovala od ostalih igrača: oštra, agresivna i puna žrtvovanja. Godine [[1873.]] međutim njegova igra iznenada se promijenila. Počeo je posvećivati veliku pažnju onome što se danas naziva pozicijski elementi šaha: raspored pješaka, prostor, zaštita skakača i sl. Polako je usavršavao svoj način igre, što mu je pomoglo da izraste u prvog svjetskog prvaka u šahu. Ono što je Steinitz dao šahu može se usporediti s onim što je [[Isaac Newton|Newton]] dao [[fizika|fizici]]: pretvorio ga je u pravu znanost. Izdvajajući veći broj pozicija na ploči, Steinitz je shvatio da svi briljantni napadi proizilaze iz slabosti u protivnikovoj obrani. Proučavajući i razvijajući pozicije, usavršio je novu vještinu obrane koja je brzo uzdigla tadašnju razinu igre. Štoviše, naglasio je ideju da se napad u šahu sastoji od onoga što se danas naziva „Akumulacijska teorija“, zbroj jako malih prednosti. Iako to nije odmah bilo očevidno, Steinitz je šahovskom svijetu dao svoj najveći dar. Iako je taktika bila, i danas je, osnovni element čvrste igre, njegova nova teorija dala je mogućnost kako za obranu tako i korištenje briljantnih kombinacija po čemu je njegovo doba bilo poznato. Kada se borio za svoju prvu titulu 1886. protv Zuckentorta, postalo je jasno da Steinitz igra na drugoj razini. Pretrpio je seriju poraza na početku meča (na primjer: iako je u trećoj partiji bio strateški nadmoćniji nije ju uspio i realizirati). Vremenom se međutim razina Steinitzove igre unapređivala i meč se završio njegovom uvjerljivom pobjedom (10:5). Možda se ocjena Steinitzova utjecaja na šah može najbolje iskazati riječima drugog majstora strategije [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]]: „Značaj Steinitzova učenja sastoji se u tome što je on pokazao da šah, u principu, ima jasno definiranu logičku strukturu.“<ref>[https://woochess.com/en/series/best-games-of-wilhelm-steinitz The Best games of Wilhelm Steinitz] WooChess. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Knjige == * Suvremeni šahovski instruktor (eng. ''The modern chess instructor''), 1889. * Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889. ([[Engleski jezik|eng.]] ''The book of the Sixth American Chess Congress : containing the games of the international chess tournament held at New York in 1889.''), 1891. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm GLAVNI LIKOVI - trinaest prvaka svijeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610191339/http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm |date=10. lipnja 2007. }} {{hrv oznaka}} *[http://www.chesscorner.com/worldchamps/steinitz/steinitz.htm Chesscorner: Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10421 Chessgames: Wilhelm Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html WILHELM STEINITZ (1836-1900)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619024745/http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html |date=19. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html Wilhelm Steinitz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613023224/http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html |date=13. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm BADEN-BADEN Culture: Wilhelm Steinitz 1836-1900] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209225746/http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm |date=9. prosinca 2007. }} {{eng oznaka}} ---- {{Redoslijed |prethodnik = ''pozicija stvorena'' |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1886.]] – [[1894.]] |nasljednik = [[Emanuel Lasker]]}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Steinitz, Wilhelm}} [[Kategorija:Austrijski šahisti]] [[Kategorija:Svjetski prvaci]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] g47rhlmtjadwlwq2dalseov7cy6vusd 7469227 7469225 2026-05-26T22:18:26Z Šaholjubac 211973 /* Doprinos šahu */ 7469227 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Wilhelm Steinitz |punoime = Wilhelm Steinitz |slika = Steinitz, William-4 - DPLA - 9eeab9ac335135c24b69ab7e36fc5354 (cropped).jpg |natpis_pod_slikom = |država = Austro-Ugarska<br />SAD |datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1836.]] |mjesto_rođenja = [[Prag]] |datum_smrti = [[12. kolovoza]] [[1900.]] |mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}}|važnija_djela = ''Suvremeni šahovski instruktor'' <br> ''Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889.'' |svjetski_prvak = [[1886.]] – [[1894.]] }} '''William Steinitz''' rođen kao '''Wilhelm Steinitz''' ([[Prag]], [[14. svibnja]] [[1836.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[12. kolovoza]] [[1900.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] šahist i šahovski teoretičar [[Židovi|židovskog]] podrijetla i prvi službeni [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]]. Poznat je po svom originalnom doprinosu šahovskoj strategiji kao što su njegove ideje o pozicijskoj igri, a njegove teorije su visoko cijenili različiti šahisti kao što su bili [[Aron Nimcovič]], [[Siegbert Tarrasch]], [[Emanuel Lasker]] i [[José Raúl Capablanca]]. ==Životopis== Rođen je u [[Prag]]u, u bivšoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (danas [[Češka]]) 17. svibnja, 1836. [[Paul Morphy|Morphyjevim]] umirovljenjem, Steinitz je smatran najboljim igračem šaha na svijetu od pobjede nad [[Adolf Anderssen|Adolfom Anderssenom]] u meču održanom 1866. Njegovu pobjedu nad [[Johannes Zukertort|Johannesom Zukertortom]] 1886. godine većina smatra prvom borbom za svjetsku titulu jer je Paul Morphy, tada smatran najjačim šahistom na svijetu, umro samo dvije godine prije ovog događaja. Steinitz je branio titulu od [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1886.|1886.]] do [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1894.|1894.]], u četiri meča protiv Zuckentorta, [[Mihail Čigorin|Čigorina]] (dva puta) i Gunsberga. Izgubio je dva meča protiv [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[1894.]] i [[1896.]], koji je postao njegov nasljednik na svjetskom šahovskom tronu. Steinitz je prihvatio [[znanost|znanstveni]] pristup u izučavanju šaha. On će formulirati svoje teorije znanstvenim izrazima i „zakonima“. Steinitz je postao američki državljanin 23. studenog, [[1888.]], pošto je pet godina živio u [[New York]]u, a svoje ime "Wilhelm" promijenio je u "William". Poslije gubitka svjetske titule, Steinitz je duševno obolio i posljednje godine proveo je u većem broju zdravstvenih institucija u New Yorku. Njegova šahovska karijeru nije mu donijela financijski dobit i umro je 12. kolovoza 1900. kao siromah u New Yorku. Sahranjen je na groblju u [[Brooklyn]]u. Lasker, koji je preuzeo titulu od Steinitz a, jednom je rekao: „Ja, koji sam pobijedio Steinitza, opravdat ću njegove teorije, i ispravit ću greške koje je on učinio.“ Steinitzova sudbina i Laskerov trud da izbjegne sličnu financijsku propast navođeni su među razlozima zašto se Lasker toliko borio da bi sačuvao svjetski naslov prvaka. ==Doprinos šahu == Steinitz je počeo profesionalno igrati šah s 26 godina u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegova igra u to vrijeme nije se ralikovala od ostalih igrača: oštra, agresivna i puna žrtvovanja. Godine [[1873.]] međutim njegova igra iznenada se promijenila. Počeo je posvećivati veliku pažnju onome što se danas naziva pozicijski elementi šaha: raspored pješaka, prostor, zaštita skakača i sl. Polako je usavršavao svoj način igre, što mu je pomoglo da izraste u prvog svjetskog prvaka u šahu. Ono što je Steinitz dao šahu može se usporediti s onim što je [[Isaac Newton|Newton]] dao [[fizika|fizici]]: pretvorio ga je u pravu znanost. Izdvajajući veći broj pozicija na ploči, Steinitz je shvatio da svi briljantni napadi proizilaze iz slabosti u protivnikovoj obrani. Proučavajući i razvijajući pozicije, usavršio je novu vještinu obrane koja je brzo uzdigla tadašnju razinu igre. Štoviše, naglasio je ideju da se napad u šahu sastoji od onoga što se danas naziva „Akumulacijska teorija“, zbroj jako malih prednosti. Iako to nije odmah bilo očevidno, Steinitz je šahovskom svijetu dao svoj najveći dar. Iako je taktika bila, i danas je, osnovni element čvrste igre, njegova nova teorija dala je mogućnost kako za obranu tako i korištenje briljantnih kombinacija po čemu je njegovo doba bilo poznato. Kada se borio za svoju prvu titulu 1886. protv Zuckentorta, postalo je jasno da Steinitz igra na drugoj razini. Pretrpio je seriju poraza na početku meča (na primjer: iako je u trećoj partiji bio strateški nadmoćniji nije ju uspio i realizirati). Vremenom se međutim razina Steinitzove igre unapređivala i meč se završio njegovom uvjerljivom pobjedom (10:5). Možda se ocjena Steinitzova utjecaja na šah može najbolje iskazati riječima drugog majstora strategije [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]]: „Značaj Steinitzova učenja sastoji se u tome što je on pokazao da šah, u principu, ima jasno definiranu logičku strukturu.“<ref>[https://www.atticuschess.org.uk/famous_players.htm ] Spirit of Atticus. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref><ref>[https://woochess.com/en/series/best-games-of-wilhelm-steinitz The Best games of Wilhelm Steinitz] WooChess. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Knjige == * Suvremeni šahovski instruktor (eng. ''The modern chess instructor''), 1889. * Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889. ([[Engleski jezik|eng.]] ''The book of the Sixth American Chess Congress : containing the games of the international chess tournament held at New York in 1889.''), 1891. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm GLAVNI LIKOVI - trinaest prvaka svijeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610191339/http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm |date=10. lipnja 2007. }} {{hrv oznaka}} *[http://www.chesscorner.com/worldchamps/steinitz/steinitz.htm Chesscorner: Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10421 Chessgames: Wilhelm Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html WILHELM STEINITZ (1836-1900)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619024745/http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html |date=19. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html Wilhelm Steinitz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613023224/http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html |date=13. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm BADEN-BADEN Culture: Wilhelm Steinitz 1836-1900] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209225746/http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm |date=9. prosinca 2007. }} {{eng oznaka}} ---- {{Redoslijed |prethodnik = ''pozicija stvorena'' |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1886.]] – [[1894.]] |nasljednik = [[Emanuel Lasker]]}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Steinitz, Wilhelm}} [[Kategorija:Austrijski šahisti]] [[Kategorija:Svjetski prvaci]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] b9pj761c0btix7uka9un15a83qzk66a 7469228 7469227 2026-05-26T22:19:20Z Šaholjubac 211973 /* Doprinos šahu */ 7469228 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Wilhelm Steinitz |punoime = Wilhelm Steinitz |slika = Steinitz, William-4 - DPLA - 9eeab9ac335135c24b69ab7e36fc5354 (cropped).jpg |natpis_pod_slikom = |država = Austro-Ugarska<br />SAD |datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1836.]] |mjesto_rođenja = [[Prag]] |datum_smrti = [[12. kolovoza]] [[1900.]] |mjesto_smrti = {{SAD grad|New York City|New York}}|važnija_djela = ''Suvremeni šahovski instruktor'' <br> ''Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889.'' |svjetski_prvak = [[1886.]] – [[1894.]] }} '''William Steinitz''' rođen kao '''Wilhelm Steinitz''' ([[Prag]], [[14. svibnja]] [[1836.]] – {{SAD grad|New York City|New York}}, [[12. kolovoza]] [[1900.]]) bio je [[Austrija|austrijski]] šahist i šahovski teoretičar [[Židovi|židovskog]] podrijetla i prvi službeni [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski prvak u šahu]]. Poznat je po svom originalnom doprinosu šahovskoj strategiji kao što su njegove ideje o pozicijskoj igri, a njegove teorije su visoko cijenili različiti šahisti kao što su bili [[Aron Nimcovič]], [[Siegbert Tarrasch]], [[Emanuel Lasker]] i [[José Raúl Capablanca]]. ==Životopis== Rođen je u [[Prag]]u, u bivšoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] (danas [[Češka]]) 17. svibnja, 1836. [[Paul Morphy|Morphyjevim]] umirovljenjem, Steinitz je smatran najboljim igračem šaha na svijetu od pobjede nad [[Adolf Anderssen|Adolfom Anderssenom]] u meču održanom 1866. Njegovu pobjedu nad [[Johannes Zukertort|Johannesom Zukertortom]] 1886. godine većina smatra prvom borbom za svjetsku titulu jer je Paul Morphy, tada smatran najjačim šahistom na svijetu, umro samo dvije godine prije ovog događaja. Steinitz je branio titulu od [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1886.|1886.]] do [[dvoboj za svjetskog prvaka u šahu 1894.|1894.]], u četiri meča protiv Zuckentorta, [[Mihail Čigorin|Čigorina]] (dva puta) i Gunsberga. Izgubio je dva meča protiv [[Emanuel Lasker|Laskera]], [[1894.]] i [[1896.]], koji je postao njegov nasljednik na svjetskom šahovskom tronu. Steinitz je prihvatio [[znanost|znanstveni]] pristup u izučavanju šaha. On će formulirati svoje teorije znanstvenim izrazima i „zakonima“. Steinitz je postao američki državljanin 23. studenog, [[1888.]], pošto je pet godina živio u [[New York]]u, a svoje ime "Wilhelm" promijenio je u "William". Poslije gubitka svjetske titule, Steinitz je duševno obolio i posljednje godine proveo je u većem broju zdravstvenih institucija u New Yorku. Njegova šahovska karijeru nije mu donijela financijski dobit i umro je 12. kolovoza 1900. kao siromah u New Yorku. Sahranjen je na groblju u [[Brooklyn]]u. Lasker, koji je preuzeo titulu od Steinitz a, jednom je rekao: „Ja, koji sam pobijedio Steinitza, opravdat ću njegove teorije, i ispravit ću greške koje je on učinio.“ Steinitzova sudbina i Laskerov trud da izbjegne sličnu financijsku propast navođeni su među razlozima zašto se Lasker toliko borio da bi sačuvao svjetski naslov prvaka. ==Doprinos šahu == Steinitz je počeo profesionalno igrati šah s 26 godina u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegova igra u to vrijeme nije se ralikovala od ostalih igrača: oštra, agresivna i puna žrtvovanja. Godine [[1873.]] međutim njegova igra iznenada se promijenila. Počeo je posvećivati veliku pažnju onome što se danas naziva pozicijski elementi šaha: raspored pješaka, prostor, zaštita skakača i sl. Polako je usavršavao svoj način igre, što mu je pomoglo da izraste u prvog svjetskog prvaka u šahu. Ono što je Steinitz dao šahu može se usporediti s onim što je [[Isaac Newton|Newton]] dao [[fizika|fizici]]: pretvorio ga je u pravu znanost. Izdvajajući veći broj pozicija na ploči, Steinitz je shvatio da svi briljantni napadi proizilaze iz slabosti u protivnikovoj obrani. Proučavajući i razvijajući pozicije, usavršio je novu vještinu obrane koja je brzo uzdigla tadašnju razinu igre. Štoviše, naglasio je ideju da se napad u šahu sastoji od onoga što se danas naziva „Akumulacijska teorija“, zbroj jako malih prednosti. Iako to nije odmah bilo očevidno, Steinitz je šahovskom svijetu dao svoj najveći dar. Iako je taktika bila, i danas je, osnovni element čvrste igre, njegova nova teorija dala je mogućnost kako za obranu tako i korištenje briljantnih kombinacija po čemu je njegovo doba bilo poznato. Kada se borio za svoju prvu titulu 1886. protv Zuckentorta, postalo je jasno da Steinitz igra na drugoj razini. Pretrpio je seriju poraza na početku meča (na primjer: iako je u trećoj partiji bio strateški nadmoćniji nije ju uspio i realizirati). Vremenom se međutim razina Steinitzove igre unapređivala i meč se završio njegovom uvjerljivom pobjedom (10:5). Možda se ocjena Steinitzova utjecaja na šah može najbolje iskazati riječima drugog majstora strategije [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]]: „Značaj Steinitzova učenja sastoji se u tome što je on pokazao da šah, u principu, ima jasno definiranu logičku strukturu.“<ref>[https://www.atticuschess.org.uk/famous_players.htm Famous Players] Spirit of Atticus. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref><ref>[https://woochess.com/en/series/best-games-of-wilhelm-steinitz The Best games of Wilhelm Steinitz] WooChess. Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Knjige == * Suvremeni šahovski instruktor (eng. ''The modern chess instructor''), 1889. * Šesti američki šahovski kongres održan u New Yorku 1889. ([[Engleski jezik|eng.]] ''The book of the Sixth American Chess Congress : containing the games of the international chess tournament held at New York in 1889.''), 1891. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm GLAVNI LIKOVI - trinaest prvaka svijeta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610191339/http://www.ffri.hr/~mlukovic/Likovi.htm |date=10. lipnja 2007. }} {{hrv oznaka}} *[http://www.chesscorner.com/worldchamps/steinitz/steinitz.htm Chesscorner: Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10421 Chessgames: Wilhelm Steinitz] {{eng oznaka}} *[http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html WILHELM STEINITZ (1836-1900)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080619024745/http://www.jeremysilman.com/chess_history/grt_plyr_w_steinitz.html |date=19. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html Wilhelm Steinitz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613023224/http://www.schachecke.de/weltmeister/weltmeister2/steinitz/steinitz.html |date=13. lipnja 2008. }} {{eng oznaka}} *[http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm BADEN-BADEN Culture: Wilhelm Steinitz 1836-1900] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071209225746/http://www.bad-bad.de/gesch/steinitz.htm |date=9. prosinca 2007. }} {{eng oznaka}} ---- {{Redoslijed |prethodnik = ''pozicija stvorena'' |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> [[1886.]] – [[1894.]] |nasljednik = [[Emanuel Lasker]]}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Steinitz, Wilhelm}} [[Kategorija:Austrijski šahisti]] [[Kategorija:Svjetski prvaci]] [[Kategorija:Šahovski pisci]] oe88la90hxpqx551ps1n37nbi2sak1h 0 153301 7469485 7408486 2026-05-27T10:33:39Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469485 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Murska Republika<br>Respublika Slovenska okroglina<br>Republika Prekmurje<br>Mura Köztársaság<br>Vendvidéki Köztársaság |hr_ime = Republika Prekmurje |izvorno_ime = Murska Republika |genitiv = Murske Republike |kontinent = Europa |regija = Prekmurje |status = Nepriznata država |era = Prvi svjetski rat |događaj_start = |godina_start = [[1919.]] |datum_start = [[29. svibnja]] [[1919.]] |događaj_kraj = okupacija od [[Mađarska crvena armija|Mađarske crvene armije]] |godina_kraj = 1919. |datum_kraj = [[6. lipnja]] 1919. |događaj_prije = [[Austro-Ugarska]] |datum_prije = |događaj1 = |datum_događaj1 = |događaj_poslije = Veći dio je anektirala [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], manji dio [[Kraljevina Mađarska]] |datum_poslije = [[1920.]] |p1 = Austro-Ugarska |flag_p1 = Flag of Austria-Hungary 1869-1918.svg |s1 = Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |flag_s1 = Flag_of_the_State_of_Slovenes,_Croats_and_Serbs.svg |s2 = Kraljevina Mađarska |flag_s2 = Flag of Hungary 1940.svg |zastava = Flag of the Slovene Nation.svg |grb = |mapa = Mura Köztársaság (szlovén).PNG |mapa_opis = Republika Prekmurje |mapa_veličina = 300x300px |jezik = [[Slovenski jezik|slovenski]], [[Mađarski jezik|mađarski]], [[Njemački jezik|njemački]] |glavni_grad = [[Murska Sobota]] |vlada_tip = Republika |titula_vođa = |vođa1 = [[Vilmoš Tkalec]] |godina_vođa1 = |vođa2 = |godina_vođa2 = |predstavnik1 = |godina_predstavnik1 = |titula_predstavnik = }} '''Republika Prekmurje''' ili '''Murska Republika''' ([[mađarski jezik|mađarski]] ''Vendvidéki Köztársaság, Mura Köztársaság, Muravidéki Köztársaság,'' [[Prekomursko narječje|prekomurski]] ''Republika Slovenska okroglina,'' [[njemački jezik|njemački]] ''Murrepublik'') bila je kratkotrajna, nepriznata [[država]] u [[Prekmurje|Prekmurju]], [[1919.]] godine. Tradicionalni stari mađarski naziv je ''Vendvidék'' (Vendska pokrajina, prekomurski: Slovenska okroglina). Osnivač republike bio je [[Vilmoš Tkalec]], bivši školski učitelj i vojnik. ==Zemljopis i povijest prije proglašenja republike== Prekmurje je prostor sjeverno od rijeke [[Mura|Mure]], koji je pred [[Prvi svjetski rat]] pripadao [[Kraljevina Ugarska|Kraljevini Ugarskoj]], a u okviru [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Iako je pripadalo Mađarskoj, Prekmurje je bilo granično područje naseljeno pretežno [[Slovenci]]ma. Pored slovenske većine živjela je i značajna [[Mađari|mađarska]] manjina (oko 20%) te manji broj pripadnika [[Austrijanci|austrijskog]] (oko 8%) i [[Hrvati|hrvatskog]] naroda (oko 3%). ==Politička sitvacija uoči proglašenja republike== Vođe slovenskog naroda u Prekmurju bili su slovenski [[Katoličanstvo|katolički]] i [[Protestantizam|evangelički]] [[Svećenik|svećenici]]. Katolički svećenici bili su za otcjepljenje od Mađarske, dok su evangelički zastupali ostanak u okvirima Mađarske. Međutim, [[1919.]] godine u [[Budimpešta|Budimpešti]] su mađarski [[Komunizam|komunisti]] i socijaldemokrati proglasili "Mađarsku Sovjetsku Republiku". Nova komunistička vlast izazvala je među slovenskim katoličkim i evangeličkim svećenicima u Prekmurju strah zbog njezine protureligijske odnosno [[Sovjetski Savez|prosovjetske]] nastrojenosti. ==Proglašenje i ukidanje Murske Republike== U [[Murska Sobota|Murskoj Soboti]], [[Vilmoš Tkalec]], socijaldemokrat i vojnik u Prvom svjetskom ratu, proglasio je [[29. svibnja]] "Mursku Republiku". Mursku Republiku priznala je samo [[Austrija]]. Međutim, svećenici i prekomursko stanovništvo nije poduprlo Tkaleca jer Republika nije imala konkretni program. Dana, [[6. lipnja]] [[Mađarska crvena armija]] umarširala je u Prekmurje i ukinula Mursku Republiku. Na kraju su jugoslavenski vojnici zauzeli to područje. ==Podjela Prekmurja== Godine [[1920.]], [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]] anektirala je Prekmurje (osim predio uz [[Rába|rijeku Rábu]]) koji je pripao [[Kraljevina Mađarska|Kraljevini Mađarskoj]]. ==Posljedice== Tkalec je prvo pobjegao u [[Graz]]u u Austriju. Od [[1920.]] godine je živio i radio u Mađarskoj kao školski učitelj. [[Granica]] uspostavljena između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Mađarske je [[Mađarsko-slovenska granica|današnja granica]] između [[Slovenija|Slovenije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Danas je ''Vendvidék'' samo mala [[Etnologija|etnološka]] regija u jugozapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]], gdje [[Slovenci]] čine sedminu stanovništva. ==Literatura== * Julij Titl: ''Murska Republika (Murai Köztársaság)'' [[1971.]] ==Izvori== * [http://www.vasiszemle.t-online.hu/2001/02/goncz.htm László Göncz: Prekmurje, 1919 (mađarski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721112942/http://www.vasiszemle.t-online.hu/2001/02/goncz.htm |date=21. srpnja 2011. }} * [http://lexikon.katolikus.hu/LINKEK/LINKMMMM/MU/MUNKADAL.HTML Katolički Leksikon: Murska Republika (Mura Köztársaság)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Prekmurje, Republika}} [[Kategorija:Povijest Slovenije]] [[Kategorija:Povijest Mađarske]] [[Kategorija:Nastanak Jugoslavije]] [[Kategorija:Murska Sobota]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Mađarsko-slovenski odnosi]] gw14c8vks91in6m80r9edlp8jgssskn 0 153537 7469551 6837532 2026-05-27T11:14:58Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru|Ljudski boravak u svemiru]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kolonizacija svemira|Kolonizacija svemira]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469551 wikitext text/x-wiki '''Mars Simulation Project''' je besplatan softver rađen u programskom jeziku [[Java (programski jezik)|Java]] koji simulira kolonizaciju Marsa u budućnosti. Simulacija je umjetno društvo od više članova u detaljnom virtualnom svijetu. Moguća je konfiguracija raznih opcija preko XML datoteka. Projekt je razvio Scott Davis. Većinu inspiracije pripisuje trilogiji Mars (Crveni/Zeleni/Plavi Mars).<ref>[http://mars-sim.sourceforge.net/version_history.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704064225/http://mars-sim.sourceforge.net/version_history.html |date=4. srpnja 2008. }}</ref> Mars Simulation Project koristi sljedeće Open Source projekte: * Jakarta Commons COllections * JFreeChart * JUnit * Log4J * Plexus == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://mars-sim.sourceforge.net/ Mars Sim Homepage] * [http://freshmeat.net/projects/mars-sim/?branch_id=12553&release_id=168985 Mars Project page] na stranicama [[Freshmeat]].net * [http://www.marsdrive.com/news/the-mars-simulation-project.html Mars Sim resource page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080430165646/http://www.marsdrive.com/news/the-mars-simulation-project.html |date=30. travnja 2008. }} na stranicama [[MarsDrive]] * [http://chapters.marssociety.org/simulations/sims.php3#msp Mars Sim Central] na stranicama [[Mars Society]] * [http://www.the-underdogs.info/game.php?id=3909 Mars Sim entry] na stranicama [[Home of the Underdogs]] * [https://web.archive.org/web/20010727191403/http://news.linuxprogramming.com/news_story.php3?ltsn=2001-02-06-001-05-CD Članak Highlight Project] sa stranica Linuxprogramming.com napisan 6. veljače 2001. godine [[Kategorija:Slobodna programska podrška]] [[Kategorija:Istraživanje Marsa]] [[Kategorija:Kolonizacija svemira]] bskgvnfklqoqie0z33p2bestsozm7n4 0 156777 7468965 7430712 2026-05-26T12:43:37Z Croxyz 205325 7468965 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|rujan 2008.}} {{nogometni klub |ime kluba = SSC Napoli |slika = SSC Napoli 2025 (white and azure).svg{{!}}class=skin-invert |puno ime = Società Sportiva Calcio Napoli SpA |nadimak = ''Azzurri'' (plavi),<br/>''Partenopei'' (napolitanci, prema grčkoj božici Partenope) |godina osnivanja = 1926. (AC Napoli) |igralište = [[Stadion Diego Armando Maradona]], [[Napulj]] |kapacitet stadiona = 54.732 |direktor = |trener = [[Datoteka:Flag of Italy.svg|20 px]] [[Antonio Conte]] |liga = [[Serie A]] |sezona = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] |plasman = 2. |pattern_b1 = _napoli2526h1 |body1 = |pattern_la1 = _napoli2526h1 |leftarm1 = 1 |pattern_ra1 = _napoli2526h1 |rightarm1 = |pattern_sh1 = |shorts1 = ffffff |pattern_so1 = |socks1 = 0686cb |pattern_b2 = _napoli2526a1 |body2 = |pattern_la2 = _napoli2526a1 |leftarm2 = |pattern_ra2 = _napoli2526a1 |rightarm2 = |pattern_sh2 = |shorts2 = eae2df |pattern_so2 = |socks2 = eae2df |pattern_la3 = _napoli2526t1 |pattern_b3 = _napoli2526t1 |pattern_ra3 = _napoli2526t1 |leftarm3 = 4b3621 |body3 = 4b3621 |rightarm3 = 4b3621 |shorts3 = 4b3621 |socks3 = 4b3621 }} '''Società Sportiva Calcio Napoli''', kraće '''SSC Napoli''', ili samo '''Napoli''', [[Italija|talijanski]] je profesionalni [[nogometni klub]] sa sjedištem u [[Napulj]]u, [[Campania]], osnovan 1926. godine.<ref name="Povijest">{{Citiranje weba |url=http://www.calcionapolinet.com/storia.asp |title=Povijest |access-date=8. kolovoza 2008. |archive-date=9. kolovoza 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070809224523/http://www.calcionapolinet.com/storia.asp |url-status=dead }}</ref> Klub je najveći dio svoje povijesti proveo pri vrhu talijanskog [[nogomet]]a,<ref name="Povijest" /> te i trenutno nastupa u [[Serie A]]. Napoli, koji u pravilu igra u [[plava|plavim]] majicama i [[bijela|bijelim]] gaćicama, osvajao je [[Serie A]] četiri puta: prvi puta sezone {{sezona wp|Serie A|1986./87.}} a potom {{sezona wp|Serie A|1989./90.}},<ref name="Povijest" /> {{sezona wp|Serie A|2022./23.}} i {{sezona wp|Serie A|2024./25.}}. Osim toga, šest je puta osvajao [[Coppa Italia|talijanski kup]], a na europskoj razini [[Kup UEFA]] u sezoni 1988./89. Godine 2008. osvaja i [[Intertoto kup 2008.|Intertoto kup]], kao prvi trofej nakon bankrota 2004. i ponovnog ulaska u [[Serie A]] 2007. godine. Povijesno, Napoli je deveti najuspješniji klub u talijanskom [[nogomet]]u i najuspješniji klub u južnoj [[Italija|Italiji]].<ref name="Vremenska- talijanska tablica">[http://www.rsssf.com/tablesi/italalltimeall.html Vremenska- talijanska tablica]</ref> Zadnjih 10-ak godina konstantno se nalazi u samom vrhu Serie A i stalni je sudionik euro-natjecanja. Iako se klub prvi puta pojavljuje 1904. kao Naples Foot-ball & Cricket Club, današnji SSC Napoli za svoj definitivni datum osnivanja smatra 23. kolovoza 1926., od kada klub egzistira pod imenom Associazione Calcio Napoli. Najnovija se promjena dogodila 2004., kada je nakon višegodišnjih financijskih problema, klub otišao u [[Stečaj|bankrot]], a ponovo ga je osnovao i vratio u talijanski vrh filmski producent [[Aurelio De Laurentiis]] kao ''Napoli Soccer''. Početkom 2006. godine uspio je otkupiti prava na povijest "starog" Napolija pa je klubu vraćeno i staro ime: ''Società Sportiva Calcio Napoli''. == Povijest == [[Datoteka:Sir Thomas Johnstone Lipton00.jpg|mini|lijevo|80px|''Sir Thomas Lipton'', je bio osnivač ''[[Lipton Kup]]a''.]] Klub je osnovan kao '''Naples Foot-Ball & Cricket Club''' 1904 godine. Osnovali su ga [[engleska|engleski]] mornar ''William Poths'' i njegov suradnik ''M. Bayon''. Napolitanci, kao što su Conforti, Catterina i Salsi Amedeo su također bili uključeni u stvaranje kluba.<ref name="Napoli Football Club">{{Citiranje weba |url=http://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?content=0&root=643&lang=en-US |title=Napoli Football Club |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=25. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190925071642/https://www.sscnapoli.it/client/render.aspx?content=0&root=643&lang=en-US |url-status=dead }}</ref> Izvorna se verzija dresa sastojala od [[nebo|nebesko]] [[plava|plavih]] dresova s tamnomodrim prugama, te [[crna|crnim]] gaćicama.<ref name="Povijest - Period od 1904 - 1926">[http://spazioinwind.libero.it/napolissimo/cenni%20storici%201904-1926.htm Povijest - Period od 1904 - 1926]</ref> Godine 1906. uprava kluba je smatrala da je njegovo ime predugačko pa su ga skratili u '''Naples Foot-Ball Club'''. U ranim je godinama ''[[Serie A|talijansko nogometno prvenstvo]]'' bilo ograničeno samo na klubove sa [[sjever]]a, tako da su se [[jug|južni]] klubovi natjecali protiv [[mornar]]a ili su igrali u kupovima kao što je ''[[Lipton Kup]]''. U kupu su se natjecali Napoli i [[Palermo FC|Palermo FBC]], a Napoli je pobijedio u tri finala. Godine 1912., strani članovi kluba zbog nesuglasica s talijanskim suigračima i kolegama napuštaju klub te osnivaju novi, nazvan '''Internazionale Napoli'''. U to vrijeme oba kluba su ubilježili prve nastupe u talijanskom prvenstvu, sezone [[Prima Categoria 1912./13.|1912./13.]] Godine 1922. zbog financijskih poteškoća oba kluba, ponovo se udružuju te novi klub nazivaju '''Foot-Ball Club Internazionale-Naples'''. ===Associazione Calcio Napoli=== [[Datoteka:Napoli1927.jpg|mini|desno|180px|Atilla Sallustro u sredini sa svojim momčadskim kolegama, 1927.]] Pod predsjedanjem mladog napolitanskog poduzetnika [[Giorgio Ascarelli|Giorgija Ascarellia]], klub mijenja ime u '''Associazione Calcio Napoli''', [[1. kolovoza]] [[1926.]] koje je ime zadržao sve do 1964. kada se ime mijenja u '''Società Sportiva Calcio Napoli''' Nakon slabijeg početka, Napoli se počeo poboljšavati zahvaljujući [[Paragvaj]]cu [[Attila Sallustro|Atillu Sallustru]] koji je bio prvi pravi heroj obožavatelja.<ref name="Prvi idol ''Partenopeia''">{{Citiranje časopisa |url=http://cronologia.leonardo.it/sport/napoli.htm |title=Prvi idol ''Partenopeia'' |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722073231/http://cronologia.leonardo.it/sport/napoli.htm |archive-date=22. srpnja 2011. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Bio je odličan golgeter i do kraja karijere postao je najbolji strijelac svih vremena za Napoli, rekord koji je izdržao sve do Maradonine ere. Napoli je ušao u [[Serie A]] pod upravljanjem engleskog [[trener]]a [[William Garbutt|Wiliama Garbutta]],<ref name="Početkom 30-ih">{{Citiranje weba |url=http://www.younapoli.com/storia%20del%20napoli.htm |title=Početkom 30-ih |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=4. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070504032847/http://www.younapoli.com/storia%20del%20napoli.htm |url-status=dead }}</ref> te tokom idućih šest godina klub će često završavati u vrhu tablice. U sezonama [[Serie A 1932./33.|1932./33.]] i [[Serie A 1933./34.|1933./34.]] završavao je među tri najbolja kluba, kada su doveli i nekoliko odličnih igrača kao što su [[Antonio Vojak]] (rođenjem Hrvat, koji je postao jedan od najboljih strijelaca Napolija svih vremena), [[Arnaldo Sentimenti]] i [[Carlo Buscaglia]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike">{{Citiranje časopisa |url=http://clubanglonapulitano.tripod.com/players.html |title=Napolijevi igrači-statistike |archive-url=https://web.archive.org/web/20161231225254/http://clubanglonapulitano.tripod.com/players.html |archive-date=31. prosinca 2016. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> S početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], započinje pad Napolija, međutim uspijeva izbjeći ispadanje iz lige [[Serie A 1939./40.|1939./40.]] zbog bolje gol-razlike ispred [[U.C. Sampdoria|Ligurie]]. Godine 1942. Napoli ispada u [[Serie B]] a te se iste godine seli sa [[Stadion Giorgio Ascarelli|stadiona Giorgio Ascarelli]] na [[Stadion Arturo Collana|stadion Arturo Collana]], na kojem ostaje u Serie B do kraja rata. Završetkom rata, Napoli je stekao pravo natjecanja u [[Serie A]], ali ponovo ispada već nakon samo dvije sezone.<ref name="Povijest Napolija- od (1904-1960)">[https://web.archive.org/web/20050307202148/http://it.geocities.com/magiconapoli2004/napoli_sto.htm Povijest Napolija- od (1904-1960)]</ref> Usprkos tomu što je u tom razdoblju dosta oscilirao rezultatima, izmjenjujući promocije u viši te ispadanja u niži rang, Napoli je imao i zapaženih uspjeha. U Kupu Italije pobijeđen je [[Spal|SPAL]] za osvajanje svog prvog trofeja - [[Coppa Italia 1961./62.|Coppa Italie 1962.]], pogodcima Corellia i [[Pierluigi Ronzon|Ronzona]].<ref name="Talijanska Coppa Italia- povijest">[http://www.rsssf.com/tablesi/italcuphistfull.html Talijanska Coppa Italia- povijest]</ref> === Napoli u uzdizanju; druga polovica 60-tih === Dana [[25. lipnja]] [[1964.]] klub mijenja ime u '''Società Sportiva Calcio Napoli'''.<ref name="Povijest" /> U sezoni [[Serie B 1964./65.|1964./65.]] klub se počeo ponovo uzdizati i dobrim rezultatima osigurava promociju u [[Serie A]]. Pod vodstvom bivšeg igrača [[Bruno Pesaola|Brune Pesaole]] osvaja trofej [[Kup Alpa]] te su u povratničkoj sezoni završava pri vrhu [[Serie A]], s osvojenim trećim mjestom.<ref name="Povijest" /> U sezoni [[Serie A 1967./68.|1967./68.]] Napoli je bio blizu osvajanja naslova prvaka, ali na kraju ipak završava na drugom mjestu iza [[AC Milan]]a. Tada su u momčadi Napolija igrali neki od najpopularnijih igrača tog vremena, kasnije legende kao što su [[Dino Zoff]], [[José Altafini]], [[Omar Sivori]] i domaći igrač [[Antonio Juliano]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> Juliano je postavio rekord po broju nastupa za SSC Napoli, nadmašen tek mnogo godina kasnije od strane [[Marek Hamšik|Mareka Hamšika]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> Dobre igre Napolija nastavile su se i tijekom 1970-ih, što je dovelo do trećih mjesta u sezonama [[Serie A 1970./71.|1970./71.]] i [[Serie A 1973./74.|1973./74.]] Pod palicom bivšeg igrača, [[Luís Vinício|Luisa Vinicia]], Napoli je osigurao ulazak u [[Kup UEFA]]; u sezoni [[Kup UEFA 1974./75.|1974./75.]] stigao je do trećeg kola gdje je ispao od [[FC Porto|Porta]] rezultatom 2:0. Iste sezone, Napoli je osvojio drugo mjesto u [[Serie A]], samo dva boda iza tadašnjeg prvaka [[Juventus F.C.|Juventusa]]. Dobri rezultati u tom razdoblju obilježeni su solidnim igrama domaćih lokalnih igrača kao što su [[Giuseppe Bruscolotti]], [[Antonio Juliano]] i [[Salvatore Esposito]] a posebno golovima [[Giuseppe Savoldi|Giuseppea Savoldija]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> Nakon što su u finalu visoko porazili [[Southampton F.C.]] rezultatom 4:1 i osvojili [[Anglo-talijanski liga-kup]],<ref name="Pobjednici Anglo-Talijanski liga-Kup">[http://www.rsssf.com/tablesa/angloitleagcup.html Pobjednici Anglo-talijanski liga-kupa]</ref> Napoli je ušao u [[Kup pobjednika kupova]] u sezoni [[Kup pobjednika kupova 1976./77.|1976./77.]], gdje je stigao do polufinala. Klub je osvojio svoj drugi [[Coppa Italia]] u sezoni [[Coppa Italia 1975./76.|1975./76.]] godine. Na putu do finala pobijeđeni su [[AC Milan|Milan]] i [[ACF Fiorentina|Fiorentina]], a u finalu je lagano svladana [[Hellas Verona F.C.|Verona]] rezultatom 4:0.<ref name="Povijest" /> U tim je godinama Napoli uvijek bio vrlo konstantna momčad koja je sezonu uvijek bila pri vrhu, točnije među prvih šest tijekom kasnih 1970-ih. Isti trend nastavio se i početkom 1980-ih, gdje je u sezoni [[Serie A 1980./81.|1980./81.]] predvođen legendarnim nizozemskim stoperom [[Ruud Krool|Ruud Krool]]om Napoli završio na trećem mjestu. Međutim, u sezoni [[Serie A 1983./84.|1983./84.]] Napoli je ponovo bio uključen u borbu za ostanak. No tadašnji predsjednik Ferlaino tada je povukao povijesni potez - uz pomoć suradnika doveo je u Napoli već tada jednog od najboljih svjetskih nogometaša, [[Diego Armando Maradona|Diega Armanda Maradonu]]. === Maradonina era === [[Datoteka:Napoli 1986-87.jpg|mini|desno|200px|Momčad [[SSC Napoli]]ja 1986./87.]] Napoli je u ljeto 1984. za tada rekordnu transfernu odštetu od 6,9 milijuna [[Britanska funta|£]] doveo [[Diego Maradona|Diega Maradonu]] iz [[F.C. Barcelona|Barcelone]]. S vremenom je oko Diega izgrađena kvalitetna momčad s igračima poput [[Ciro Ferrara|Cire Ferrare]], [[Salvatore Bagni|Salvatorea Bagnia]], [[Fernando De Napoli|Fernanda de Napolija]] i [[Bruno Giordano|Bruna Giordana]].<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> pa nakon ne previše uspješne sezone 1984./85., u sezoni 1985./86. Napoli ponovo osvaja treće mjesto u [[Serie A]] što je bio uvod u najslavnije dane Napolijeve povijesti. Nakon što je Maradona u ljeto 1986. postao [[Nogometno SP 1986.|svjetski prvak]] s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]], Napoli je u sezoni [[Serie A 1986./87.|1986./87.]] uz dodatna pojačanja poput [[Andrea Carnevale|Andree Carnevalea]] i [[Francesco Romano|Francesca Romana]] ostvario svoju najbolju sezonu u povijesti. Osvojena je dvostruka kruna - najprije je osvojena [[Serie A]], a zatim je u finalu [[Coppa Italia|Coppa Italije]] poražena momčad [[Atalanta Bergamo|Atalante]] s viskoih 4:0.<ref name="Povijest" /> Do tada nijedna momčad južne [[Italija|Italije]] nije osvojila Scudetto a Napolitanci su u [[Diego Maradona|Diegu Maradoni]] pronašli idola i ikonu koja je za njih postala i više od samog [[nogomet]]a. U sezoni nakon 'Scudetta' Napoli se dodatno pojačao s odličnim brazilskim centarforom [[Antonio Careca|Antoniom Carecom]] te je tako formiran čuveni trio MA-GI-CA ('''Ma'''radona-'''Gi'''ordano-'''Ca'''reca). No usprkos tome te sezone klub nije bio ponovio uspjeh; u [[Kup prvaka|Kupu prvaka]] ispao je u ranoj fazi od [[Real Madrid]]a a prvenstvo je na kraju završio na drugom mjestu iza [[AC Milan]]a, makar je većinu vremena proveo na čelu Serie A i gotovo svi su ga vidjeli kao ponovnog osvajača 'Scudetta'. Nakon tog neuspjeha i razočaranja, Napoli se donekle iskupio u sezoni 1988./89. osvojivši [[Kup UEFA]], svoj prvi veliki europski naslov.<ref name="Povijest" /> Na putu do finala u epskim utakmicama nadmašeni su [[Juventus F.C.|Juventus]] i [[Bayern München]] a u finalu je Napoli u dvije utakmice bio bolji od [[VfB Stuttgart]]a; 2:1 na San Paolu golovima Maradone i Carece te 3:3 u uzvratu golovima [[Alemão]]a, [[Ciro Ferrara|Cire Ferrare]] i [[Antonio Careca|Antonia Carece]].<ref name="Pobjednici Kupa UEFA">[http://www.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1976/round=1425/index.html Pobjednici Kupa UEFA]</ref> U Serie A Napoli je ponovo završio kao drugoplasirani, ovaj puta iza Intera. Svoj drugi naslov prvaka u [[Serie A]] Napoli je osvojio u sezoni [[Serie A 1989./90.|1989./90.]], nakon što je u utrci za naslov pri samom kraju prvenstva prestigao [[AC Milan]] s dva boda prednosti i na taj mu se način na neki način revanširao za razočarenje iz sezone 1987./88.<ref name="Povijest" /> Prekretnica u tom prvenstvu bio je događaj u [[Bergamo|Bergamu]], kada je Alemaõ, pogođen novčićem u glavu, morao napustiti teren a utakmica koja je završila 0:0 registrirana rezultatom 2:0 u korist Napolija. Od tog trenutka pa sve do kraja Napoli je ostvario sve pobjede dok je Milan neočekivano zakazao u predzadnjem kolu, izgubivši od tada već otpisane Verone rezultatom 2:1. U posljednjem kolu Napoli nije propustio pobijediti Lazio na prepunom San Paolu i tako proslaviti svoju drugu titulu prvaka Italije. U ljeto nakon osvajanja drugog naslova prvaka, na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Italija 1990.|Svjetskom prvenstvu 1990.]], na San Paolu je odigrana utakmica polufinala između [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] i [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]]. Maradona je uoči utakmice pozvao svoje Napolitance da budu uz njega i njegovu reprezentaciju no emocije napolitanskog puka bile su podijeljene. Utakmica je završila neodlučenim rezultatom pa se pristupilo jedanaestercima a pobjednički jedanaesterac za prolaz Argentine postigao je upravo [[Diego Maradona]]. Talijani mu to nikada nisu u potpunosti oprostili a zvižduci prilikom intoniranja himne u finalu na [[Stadio Olimpico]] u Rimu, posebno su zaboljeli Maradonu. Trzavice na relaciji između Maradone i predsjednika kluba Ferlaina također su bile sve vidljivije budući da je Maradona zahtijevao transfer još od prethodne sezone, osjećajući da je previše zapao u osobne probleme, no Ferlaino mu nije htio popustiti. Tijekom prvenstva 1990./91. [[Talijanski nogometni savez]] proveo je doping kontrolu na kojoj je Maradoni utvrđena prisutnost kokaina te je posljedično dobio zabranu igranja od 15 mjeseci. Napoli je prije samog početka prvenstva uspio još osvojiti [[Supercoppa Italiana|talijanski superkup]], visokom pobjedom protiv [[Juventus F.C.|Juventusa]] rezultatom 5:1, no bio je to posljednji trofej u eri Maradone. Maradona je posljednju utakmicu prije suspenzije odigrao [[24. ožujka]] [[1991.]] protiv [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] u kojoj je postigao i svoj posljednji gol. Odmah po izricanju presude Maradona je napustio [[Napulj]] a klub je opterećen događajima i aferama oko Maradone odigrao lošu sezonu te završio prvenstvo tek na osmom mjestu. Maradona je usprkos problemima s drogom ostao upisan u povijest Napolija, a sa 115 postignutih golova vodio se kao najbolji strijelac Napolija svih vremena sve do 2020. kada ga je nadmašio [[Marek Hamšik]] (nešto kasnije i [[Dries Mertens]]). Njegova 10-ka na dresu je naknadno "umirovljena" i više je niti jedan igrač Napolija ne nosi a po njemu je nakon iznenadne smrti [[25. studenog]] [[2020.]] ubrzo preimenovan i stadion, koji danas nosi njegovo ime - Stadion Diego Armando Maradona. Diegova ostavština Napoliju i napolitancima nema riječi za izraziti se, s obzirom na to da se i dan-danas u Napulju praktički smatra polubogom (D10S) a njegovi potezi i golovi prepričavaju se s emocijama te prenose na mlade generacije. === Propast i ponovno rođenje === Iako je klub u sezoni završio [[Serie A 1991./92.|1991./92.]] završio na vrlo dobrom četvrtom mjestu, Napoli opterećen financijskim problemima vlasnika [[Corrado Ferlaino|Corrada Ferlaina]] postupno je počeo propadati. Igrači kao što su [[Ciro Ferrara]], [[Gianfranco Zola]], [[Daniel Fonseca]] i [[Antonio Careca]] napustili su klub do 1994. ali unatoč tome, Napoli se uspio kvalificirati u [[Kup UEFA 1994./95.]], gdje je stigao do trećeg kola. U sezoni [[Coppa Italia 1996./97.|1996./97.]] igrao je i u finalu [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] u kojem je poražen s 3:1 od [[Vicenza Calcio|Vicenze]]. Nakon te sezone Napoli je značajno pao a sezone 1998./99. ispada u [[Serie B]] sa svega dvije pobijede u cijeloj sezoni. Klub se uspio vratiti vratiti u [[Serie A]] u sezoni 1999./00., no odmah opet ispada u [[Serie B]]. Napoli nije uspio izboriti promociju sljedeće godine, a financijski problemi koji su rasli nisu omogućavali normalan daljnji rad kluba. U [[kolovoz]]u [[2004.]], Napoli je proglasio [[Stečaj|bankrot]] zbog duga od 70 milijuna [[Euro|€]].<ref name="Napoli je proglasio bankrot">{{Citiranje weba |url=http://edition.cnn.com/2004/SPORT/football/08/02/italy.napoli/ |title=Napoli je proglasio bankrot |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303173048/http://edition.cnn.com/2004/SPORT/football/08/02/italy.napoli/ |url-status=dead }}</ref> Međutim, nastavak rada kluba osigurava filmski producent [[Aurelio De Laurentiis]] koji je kupio bankrotirani klub i obnovio ga pod imenom ''Napoli Soccer'', s obzirom na to da nije smio koristiti staro ime. [[Talijanski nogometni savez]] izbacio je Napoli u [[Serie C1]], gdje je propuštena prilika da se odmah u prvoj sezoni vrati u [[Serie B]] tako što je u doigravanju poražen s 2:1 od lokalnih konkurenata [[U.S. Avellino|Avellina]].<ref name="Povijest"/> No unatoč činjenici da je Napoli morao igrati u tako niskom rangu, uspjeli su zadržati veću posjećenost na stadionima nego većina klubova iz [[Serie A]] a utakmicama u Serie C znalo je prisustvovati i više od 50.000 ljudi, što je za današnji nogomet rijetko viđen slučaj. Sljedeće sezone Napoli se ipak plasirao u [[Serie B]] a [[Aurelio De Laurentiis]] uspio je vratiti Napolijevo staro ime - klub je ponovno preimenovan u '''Società Sportiva Calcio Napoli''' u svibnju [[2006.]]<ref name="Povijest" /> Nakon samo jedne sezone igranja u [[Serie B]], Napoli je pod vodstvom trenera [[Edy Reja|Edija Reje]] 2007. promoviran u [[Serie A]], osvojivši drugo mjesto iza [[Juventus F.C.|Juventusa]], a ispred [[Genoa CGC|Genoe]] koja je također izborila promociju.<ref name="Serie B- nema doigravanja, ima promocija">[http://it.eurosport.yahoo.com/10062007/45/serie-b-playoff-playout-si.html Serie B- nema doigravanja, ima promocija]</ref> === De Laurentiisova era === U sezoni 2007./08. Napoli je po prvi put od ispadanja 2001.<ref name="Povijest" /> nastupio u [[Serie A]] a klub je sezonu završio na visokom 8. mjestu. Operativni kreator 'novog Napolija' bio je sportski direktor [[Pierpaolo Marino]], koji je u Napoli doveo mladog ali vrlo kvalitetnog [[Marek Hamšik|Mareka Hamšika]] te [[Ezequiel Lavezzi|Ezekiela Lavezzi]]ja. Osvajanje osmog mjesta u prvoj prvoligaškoj sezoni obnovljenog kluba osiguralo je Napoliju kvalifikacije u trećem kolu [[Intertoto kup]]a. Napoli je u [[Intertoto kup 2008.|Intertoto kupu]] igrao protiv [[Panionios F.C.|Panioniosa]] kojeg su dva puta dobili po 1:0, za svoj prvi europski trofej nakon 20 godina, i svoj prvi trofej nakon 'uskrsnuća' i ponovnog ulaska u [[Serie A]]. S tim uspjehom uspjeli su se kvalificirati za 2. pretkolo [[Kup UEFA|Kupa UEFA]], gdje su igrali s albanskim prvakom [[KS Vllaznia Shkodër|Vllazniom]], kojeg su u gostima dobili 3:0.<ref name="UEFA-Kup Vllaznia">{{Citiranje časopisa |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=819388 |title=UEFA-Kup Vllaznia |journal= |access-date=15. kolovoza 2008. |archive-date=5. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080905135517/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=819388 |url-status=dead }}</ref><ref name="Pia i Denis za pobijedu">[http://www.tribalfootball.com/article.php?id=106744 Pia i Denis za pobjedu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> U uzvratu je Napoli na [[Stadio San Paolo|San Paolu]] pobijedio s 5:0, s dva gola [[Leandro Rinaudo|Rinauda]], po jednog [[Inacio Pia|Pie]], [[Ezequiel Lavezzi|Lavezzija]] i [[Marek Hamšík|Hamšíka]]. S tom su pobjedom osigurali 1. kolo [[Kup UEFA 2008./09.|Kupa UEFA]], s [[portugal]]skom [[S.L. Benfica|Benficom]] no usprkos dobrom dojmu (3:2 u uzvratu, nakon poraza 2:0 Lisabonu) te sezone dalje više nisu mogli.<ref name="UEFA-Kup Benfica">{{Citiranje weba |url=http://footballitaliano.org/?p=1289 |title=Arhivirana kopija |access-date=3. rujna 2008. |archive-date=22. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080922072527/http://footballitaliano.org/?p=1289 |url-status=dead }}</ref> Sljedeću sezonu Napoli nije odigrao na razini očekivanja pa je Edija Reju zamijenio [[Roberto Donadoni]]. Prvenstvo 2008./09. Napoli je završio na 12. mjestu a kako su i u iduću sezonu krenuli s lošijim rezultatima, na klupi je Donadonija zamijenio [[Walter Mazzarri]]. Pod Mazzarijevim vodstvom te Hamšikom i Lavezzijem na terenu, Napoli je sezonu 2009./10. završio na 6. mjestu a već sljedeće sezone, dodatno pojačani [[Edinson Cavani|Edinsonom Cavanijem]], sezonu završavaju na 3. mjestu što im je osiguralo plasman u [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]. {| |+style="background:#1E90FF; color:white;"|Povijest po sezonama SSC Napolija |valign="top"| *[[1904.]]: Osnivanje kluba '''Naples Foot-Ball & Cricket Club'''. *[[1906.]]: Preimenovanje kluba u '''Naples Foot-Ball Club'''. *[[1912.]]: Osnivanje novog kluba '''Unione Sportiva Internazionale Napoli'''. *[[Prima Categoria 1912./13.|1912./13.]]: Naples je ispao u početku natjecanja, a Internazionale Napoli je eliminiran u finalu Južne Lige. *[[Prima Categoria 1913./14.|1913./14.]]: Naples je ispao u početku natjecanja, a Internazionale Napoli je eliminiran u finalu Južne Lige. *[[Prima Categoria 1914./15.|1914./15.]]: Natjecanje nije do kraja održano. *[[Prima Categoria 1919./20.|1919./20.]]: Naples je eliminiran u grupi, a Internazionale Napoli eliminiran u polufinalu interregionalija. *[[Prima Categoria 1920./21.|1920./21.]]: Internazionale Napoli je eliminiran u finalu natjecanja, Naples je eliminiran u finalu Interregionalija. *[[Prima Divisione 1921./22.|1921./22.]]: Naples i Internazionale Napoli su eliminirani na početku natjecanja. *[[1922.]]: Ujedinjenje Naplesa i Internazionale Napolija pod imenom '''Foot-Ball Club Internaples'''. *[[Prima Divisione 1922./23.|1922./23.]]: Internaples je eliminiran u polufinalu Južne Lige. *[[Prima Divisione 1923./24.|1923./24.]]: Internaples je eliminiran u polufinalu Južne Lige. *[[Prima Divisione 1924./25.|1924./25.]]: Internaples je eliminiran u početku natjecanja. *[[Prima Divisione 1925./26.|1925./26.]]: Internaples je eliminiran u finalu Južne Lige. ---- *[[1. kolovoza]] [[1926.]]: Osnivanje kluba '''Associazione Calcio Napoli'''. *[[Divisione Nazionale 1926./27.|1926./27.]]: 10. u Grupi A u Divisione Nazionale. Ripescato. *[[Divisione Nazionale 1927./28.|1927./28.]]: 9. u Grupi A u Divisione Nazionale. *[[Divisione Nazionale 1928./29.|1928./29.]]: 8. u Grupi B u Divisione Nazionale. *[[Serie A 1929./30.|1929./30.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 1930./31.|1930./31.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1931./32.|1931./32.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1932./33.|1932./33.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1933./34.|1933./34.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1934./35.|1934./35.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1935./36.|1935./36.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1936./37.|1936./37.]]: 13. u Serie A. *[[Serie A 1937./38.|1937./38.]]: 10. u Serie A. *[[Serie A 1938./39.|1938./39.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 1939./40.|1939./40.]]: 13. u Serie A. *[[Serie A 1940./41.|1940./41.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1941./42.|1941./42.]]: 15. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1942./43.|1942./43.]]: 3. u Serie B. *1943./45.:Prvensta nisu igrana vojnih djelovanja zbog Drugog svjetskog rata. *[[Divisione Nazionale 1945./46.|1945./46.]]: 1. u Južnoj Ligi. '''Promocija u Serie A'''. 5. u finalnoj grupi u Divisione Nazionale. *[[Serie A 1946./47.|1946./47.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1947./48.|1947./48.]]: 21. u Serie A jer ih je [[Talijanski nogometni savez|CAF]] izbacio zbog ilegalnih stvari. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1948./49.|1948./49.]]: 5. u Serie B. *[[Serie B 1949./50.|1949./50.]]: 1. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 1950./51.|1950./51.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1951./52.|1951./52.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1952./53.|1952./53.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1953./54.|1953./54.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 1954./55.|1954./55.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1955./56.|1955./56.]]: 14. u Serie A. *[[Serie A 1956./57.|1956./57.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1957./58.|1957./58.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1958./59.|1958./59.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1959./60.|1959./60.]]: 14. u Serie A. *[[Serie A 1960./61.|1960./61.]]: 17. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1961./62.|1961./62.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia]]'''. *[[Serie A 1962./63.|1962./63.]]: 16. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1963./64.|1963./64.]]: 8. u Serie B. *[[1964.]]: Klub je promijenio ime u '''Società Sportiva Calcio Napoli'''. *[[Serie B 1964./65.|1964./65.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 1965./66.|1965./66.]]: 3. u Serie A. Pobjednici '''[[Kup Alpa|Kupa Alpa]]'''. *[[Serie A 1966./67.|1966./67.]]: 4. u Serie A. |valign="top"| *[[Serie A 1967./68.|1967./68.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 1968./69.|1968./69.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1969./70.|1969./70.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1970./71.|1970./71.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1971./72.|1971./72.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1972./73.|1972./73.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1973./74.|1973./74.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1974./75.|1974./75.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 1975./76.|1975./76.]]: 5. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia]]'''. *[[Serie A 1976./77.|1976./77.]]: 7. u Serie A. Pobjednici '''[[Anglo-talijanski liga-kup|Anglo-talijanskog liga-kupa]]'''. *[[Serie A 1977./78.|1977./78.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1978./79.|1978./79.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1979./80.|1979./80.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1981./82.|1981./82.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1982./83.|1982./83.]]: 9. u Serie A. *[[Serie A 1983./84.|1983./84.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1984./85.|1984./85.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 1985./86.|1985./86.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 1986./87.|1986./87.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia]]'''. *[[Serie A 1987./88.|1987./88.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 1988./89.|1988./89.]]: 2. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] Pobjednici '''[[Kup UEFA|Kupa UEFA]]'''. *[[Serie A 1989./90.|1989./90.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. *[[Serie A 1990./91.|1990./91.]]: 7. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|13px]] Pobjednici '''[[Supercoppa Italiana]]'''. *[[Serie A 1991./92.|1991./92.]]: 4. u Serie A. *[[Serie A 1992./93.|1992./93.]]: 11. u Serie A. *[[Serie A 1993./94.|1993./94.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 1994./95.|1994./95.]]: 7. u Serie A. *[[Serie A 1995./96.|1995./96.]]: 10. u Serie A. *[[Serie A 1996./97.|1996./97.]]: 12. u Serie A. *[[Serie A 1997./98.|1997./98.]]: 18. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 1998./99.|1998./99.]]: 9. u Serie B. *[[Serie B 1999./00.|1999./00.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 2000./01.|2000./01.]]: 16. u Serie A. Povratak u Serie B. *[[Serie B 2001./02.|2001./02.]]: 5. u Serie B. *[[Serie B 2002./03.|2002./03.]]: 16. u Serie B. *[[Serie B 2003./04.|2003./04.]]: 14. u Serie B. *[[2004.]]: Preimenovanje kluba iz ''Società Sportiva Calcio Napoli''; u '''Napoli Soccer''' kada su ispali u Serie C1. *[[Serie C1 2004./05.|2004./05.]]: 3. u Serie C1 skupina B. Ispali u doigravanju. *[[Serie C1 2005./06.|2005./06.]]: 1. u Serie C1 skupina B. '''Promocija u Serie B'''. *[[2006.]]: Klub vraća svoje staro ime '''Società Sportiva Calcio Napoli'''. *[[Serie B 2006./07.|2006./07.]]: 2. u Serie B. '''Promocija u Serie A'''. *[[Serie A 2007./08.|2007./08.]]: 8. u Serie A. *[[Serie A 2008./09.|2008./09.]]: 12. u Serie A. *[[Serie A 2009./10.|2009./10.]]: 6. u Serie A. *[[Serie A 2010./11.|2010./11.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 2011./12.|2011./12.]]: 5. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia|talijanskog kupa]]'''. *[[Serie A 2012./13.|2012./13.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2013./14.|2013./14.]]: 3. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia|talijanskog kupa]]'''. *[[Serie A 2014./15.|2014./15.]]: 5. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|13px]] Pobjednici '''[[Supercoppa Italiana]]'''. *[[Serie A 2015./16.|2015./16.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2016./17.|2016./17.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 2017./18.|2017./18.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2018./19.|2018./19.]]: 2. u Serie A. *[[Serie A 2019./20.|2019./20.]]: 7. u Serie A. [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|10px]] Pobjednici '''[[Coppa Italia|talijanskog kupa]].''' *[[Serie A 2020./21.|2020./21.]]: 5. u Serie A. *[[Serie A 2021./22.|2021./22.]]: 3. u Serie A. *[[Serie A 2022./23.|2022./23.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. *[[Serie A 2023./24.|2023./24.]]: 10. u Serie A. *[[Serie A 2024./25.|2024./25.]]: [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] '''[[Serie A|Prvaci Italije]]'''. *[[Serie A 2025./26.|2025./26.]]: ?. u Serie A. [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|13px]] Pobjednici '''[[Supercoppa Italiana]]'''. |} == Umirovljeni brojevi == * '''10''' – {{Z|ARG}} [[Diego Maradona]], [[Nogometne pozicije|navalni vezni igrač]], 1984. – 1991. == Predsjednici == {| |valign="top"| * {{Z|ITA}} '''[[Giorgio Ascarelli]]''' (1926. – 1927.) * {{Z|ITA}} '''[[Gustavo Zinzaro]]''' * {{Z|ITA}} '''[[Giovanni Maresca]]''' 1928. – 1929. * {{Z|ITA}} '''[[Giorgio Ascarelli]]''' 1929. – 1930. * {{Z|ITA}} '''[[Giovanni Maresca]]''' 1930. – 1932. * {{Z|ITA}} '''[[Eugenio Coppola ]]''' 1930. – 1932. * {{Z|ITA}} '''[[Vincenzo Savarese]]''' 1932. – 1936. * {{Z|ITA}} '''[[Achille Lauro]]''' 1936. – 1940. * {{Z|ITA}} '''[[Gaetano Del Pezzo]]''' 1940. * {{Z|ITA}} '''[[Tommaso Leonetti]]''' 1940. – 1941. * {{Z|ITA}} '''[[Luigi Piscitelli]]''' 1941. – 1943. * {{Z|ITA}} '''[[Annibale Fienga]]''' 1943. – 1945. * {{Z|ITA}} '''[[Vincenzo Savarese]]''' 1945. – 1946. * {{Z|ITA}} '''[[Pasquale Russo]]''' 1946. – 1948. * {{Z|ITA}} '''[[Egidio Musollino]]''' 1948. – 1951. * {{Z|ITA}} '''[[Alfonso Cuomo]]''' 1951. – 1952. * {{Z|ITA}} '''[[Achille Lauro]]''' 1952. – 1954. | * {{Z|ITA}} '''[[Alfonso Cuomo]]''' 1954. – 1963. * {{Z|ITA}} '''[[Luigi Scuotto]]''' 1963. – 1964. * {{Z|ITA}} '''[[Roberto Fiore]]''' 1964. – 1967. * {{Z|ITA}} '''[[Gioacchino Lauro]]''' 1967. – 1968. * {{Z|ITA}} '''[[Antonio Corcione]]''' 1968. – 1969. * {{Z|ITA}} '''[[Corrado Ferlaino]]''' 1969. – 1971. * {{Z|ITA}} '''[[Ettore Sacchi]]''' 1971. – 1972. * {{Z|ITA}} '''[[Corrado Ferlaino]]''' 1972. – 1983. * {{Z|ITA}} '''[[Marino Brancaccio]]''' 1983. * {{Z|ITA}} '''[[Corrado Ferlaino]]''' 1983. – 1993. * {{Z|ITA}} '''[[Ellenio F. Gallo]]''' 1993. – 1995. * {{Z|ITA}} '''[[Vincenzo Schiano di Colella]]''' 1995. – 1996. * {{Z|ITA}} '''[[Gian Marco Innocenti]]''' 1997. – 1998. * {{Z|ITA}} '''[[Federico Scalingi]]''' 1999. – 2000. * {{Z|ITA}} '''[[Giorgio Corbelli]]''' 2000. * {{Z|ITA}} '''[[Salvatore Naldi]]''' 2002. – 2004. * {{Z|ITA}} '''[[Aurelio De Laurentiis]]''' 2004. – ''danas'' |} == Treneri == {| |valign="top"| {{Z|ITA}} '''Italija''' * '''[[Giovanni Terrile]]''' * '''[[Angelo Mattea]]''' * '''[[Paolo Jodice]]''' * '''[[Adolfo Baloncieri]]''' * '''[[Antonio Vojak]]''' * '''[[Giuseppe Innocenti]]''' * '''[[Raffaele Sansone]]''' * '''[[Attila Sallustro]]''' * '''[[Giovanni Vecchina]]''' * '''[[Arnaldo Sentimenti]]''' * '''[[Felice Placido Borel]]''' * '''[[Paolo Jodice]]''' * '''[[Domenico Mattioli]]''' * '''[[Luigi De Manes]]''' * '''[[Vittorio Mosele]]''' * '''[[Eraldo Monzeglio]]''' * '''[[Amedeo Amadei]]''' * '''[[Attila Sallustro]]''' * '''[[Fioravante Baldi]]''' |valign="top"| * '''[[Eraldo Monzeglio]]''' * '''[[Roberto Lerici]]''' * '''[[Giovanni Molino]]''' * '''[[Giuseppe Chiappella]]''' * '''[[Egidio Di Costanzo]]''' * '''[[Giuseppe Chiappella]]''' * '''[[Alberto Del Frati]]''' * '''[[Bruno Pesaola]]''' * '''[[Gianni di Marzio]]''' * '''[[Luis Vinicio]]''' * '''[[Rino Marchesi]]''' * '''[[Massimo Giacomini]]''' * '''[[Nello Santin]]''' * '''[[Ottavio Bianchi]]''' * '''[[Alberto Bigon]]''' * '''[[Claudio Ranieri]] * '''[[Marcello Lippi]] * '''[[Vincenzo Guerini]]''' * '''[[Aldo Sensibile]]''' * '''[[Luigi Simoni]]''' * '''[[Vincenzo Montefusco]]''' |valign="top"| * '''[[Bortolo Mutti]]''' * '''[[Carlo Mazzone]]''' * '''[[Giovanni Galeone]]''' * '''[[Renzo Ulivieri]]''' * '''[[Walter Novellino]]''' * '''[[Emiliano Mondonico]]''' * '''[[Luigi De Canio]]''' * '''[[Franco Colomba]]''' * '''[[Sergio Buso]]''' * '''[[Franco Scoglio]]''' * '''[[Andrea Agostinelli]]''' * '''[[Luigi Simoni]]''' * '''[[Giampiero Ventura]]''' * '''[[Edoardo Reja]] * '''[[Walter Mazzarri]]''' * '''[[Maurizio Sarri]] * '''[[Carlo Ancelotti]] * '''[[Gennaro Gattuso]] * '''[[Luciano Spalletti]]''' * '''[[Francesco Calzona]]''' * '''[[Antonio Conte]]''' |valign="top"| {{Z|ARG}} '''Argentina''' * '''[[Renato Cesarini]]''' * '''[[Bruno Pesaola]]''' |valign="top"| {{Z|AUT}} '''Austrija''' * '''[[Antonio Kreutzer]]''' * '''[[Bino Skasa]]''' * '''[[Rolf Steiger]]''' * '''[[Otto Fischer]]''' |valign="top"| {{Z|BRA}} '''Brazil''' * '''[[Luis Vinicio]]''' * '''[[Jarbas Faustinho Cané]]''' |valign="top"| {{Z|ČEŠ}} '''Češka''' * '''[[Zdeněk Zeman]] |valign="top"| {{Z|ENG}} '''Engleska''' * '''[[Wiliam Garbutt]]''' * '''[[Eugen Payer]]''' |valign="top"| {{Z|ŠPA}} '''Španjolska''' * '''[[Rafael Benitez]] |width="20"|&nbsp; |valign="top"| |} == Poznati igrači == {| |valign="top"| {{Z|ITA}} '''Italija''' * '''[[Giuseppe Cavanna]]''' ([[1929.]] – [[1935.]]) * '''[[Antonio Vojak]]''' ([[1929.]] – [[1935.]]) * '''[[Amedeo Amadei]]''' ([[1950.]] – [[1956.]]) * '''[[Ottavio Bugatti]]''' ([[1953.]] – [[1961.]]) * '''[[Antonio Juliano]]''' ([[1962.]] – [[1978.]]) [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Paolo Barison]]''' ([[1967.]] – [[1970.]]) * '''[[Dino Zoff]]''' ([[1967.]] – [[1972.]]) * '''[[Giuseppe Bruscolotti]]''' ([[1972.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Giuliano Morelli]]''' ([[1998.]] – [[2000.]]) * '''[[Tarcisio Burgnich]]''' ([[1974.]] – [[1977.]]) [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Giuseppe Savoldi]]''' ([[1975.]] – [[1979.]]) [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Moreno Ferrario]]''' ([[1977.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Luciano Castellini]]''' ([[1978.]] – [[1985.]]) * '''[[Salvatore Bagni]]''' ([[1984.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Ciro Ferrara]]''' ([[1984.]] – [[1994.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Claudio Garella]]''' ([[1985.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Bruno Giordano]]''' ([[1985.]] – [[1988.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Alessandro Renica]]''' ([[1985.]] – [[1991.]])[[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]][[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Andrea Carnevale]]''' ([[1986.]] – [[1990.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] * '''[[Fernando De Napoli]]''' ([[1986.]] – [[1992.]])[[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]][[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Giovanni Francini]]''' ([[1987.]] – [[1994.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Giuliano Giuliani]]''' ([[1988.]] – [[1990.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] * '''[[Massimo Crippa]]''' ([[1988.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Gianfranco Zola]]''' ([[1989.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] * '''[[Giovanni Galli]]''' ([[1990.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Fabio Cannavaro]]''' ([[1993.]] – [[1995.]]) |width="0"|&nbsp; |valign="top"| {{Z|ARG}} '''Argentina''' * '''[[Bruno Pesaola]]''' {{Z|ITA}} ([[1952.]] – [[1960.]]) * '''[[Omar Sivori]]''' {{Z|ITA}} ([[1965.]] – [[1969.]]) * '''[[Daniel Bertoni]]''' ([[1984.]] – [[1986.]]) * '''[[Diego Armando Maradona|Diego Maradona]]''' ([[1984.]] – [[1991.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Roberto Ayala]]''' ([[1995.]] – [[1998.]]) {{Z|BRA}} '''Brazil''' * '''[[Luis Vinicio]]''' ([[1955.]] – [[1960.]]) * '''[[Faustino Canè]]''' ([[1962.]] – [[1969.]] i [[1972.]] – [[1975.]]) * '''[[José Altafini]]''' {{Z|ITA}} ([[1965.]] – [[1972.]]) * '''[[Angelo Benedicto Sormani|Angelo Sormani]]''' {{Z|ITA}} ([[1970.]] – [[1972.]]) * '''[[Sergio Clerici]]''' ([[1973.]] – [[1975.]]) * '''[[Antonio Careca]]''' ([[1987.]] – [[1993.]]) [[Datoteka:Scudetto.svg|10px]] [[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[Alemão|Ricardo Alemão]]''' ([[1988.]] – [[1992.]])[[Datoteka:Scudetto.svg|10px]][[Datoteka:Coccarda_Coppa_Italia.svg|10px]][[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|10px]] * '''[[André Cruz]]''' ([[1994.]] – [[1997.]]) |width="0"|&nbsp; |valign="top"| {{Z|URU}} '''Urugvaj''' * '''[[Daniel Fonseca]]''' ([[1992.]] – [[1994.]]) {{Z|ŠVE}} '''Švedska''' * '''[[Hasse Jeppson]]''' ([[1952.]] – [[1956.]]) {{Z|PAR}} '''Paragvaj''' * '''[[Attila Sallustro]]''' {{Z|ITA}} ([[1926.]] – [[1937.]]) {{Z|NIZ}} '''Nizozemska''' * '''[[Ruud Krol]]''' ([[1980.]] – [[1984.]]) {{Z|FRA}} '''Francuska''' * '''[[Alain Boghossian]]''' ([[1994.]] – [[1997.]]) {{Z|HRV}} '''Hrvatska''' * '''[[Aljoša Asanović]]''' ([[1997.]] – [[1998.]]) |width="20"|&nbsp; |valign="top"| |} == Igrači s najviše nastupa i pogodaka == {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="left" style="text-align: center;" |+'''Najviše nastupa''' |- !class="unsortable"|<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Državljanin !Nastupa |- |1 |align="left"|[[Marek Hamšík]] |[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px|Slovak]] |520 |- |2 |align="left"|[[Giuseppe Bruscolotti]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |511 |- |3 |align="left"|[[Antonio Juliano]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |505 |- |4 |align="left"|[[Lorenzo Insigne]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |434 |- |5 |align="left"|[[Dries Mertens]] |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px|Belg]] |397 |- |6 |align="left"|[[Moreno Ferrario]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |396 |- |7 |align="left"|[[Piotr Zieliński]] |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px|Poljak]] |364 |- |8 |align="left"|[[José María Callejón]] |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|25px|Španjolac]] |349 |- |9 |align="left"|[[Ciro Ferrara]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |322 |- |10 |align="left"|[[Kalidou Koulibaly]] |[[Datoteka:Flag of Senegal.svg|25px|Senegalac]] |317 |} {|class="wikitable sortable" cellpadding="3" align="center" style="text-align: center;" |+'''Najbolji strijelci''' |- !class="unsortable"|<ref name="Napolijevi igrači-statistike" /> !class="unsortable"|Igrač !class="unsortable"|Državljanin !Pogodaka |- |1 |align="left"|[[Dries Mertens]] |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|25px|Belgijanac]] |148 |- |2 |align="left"|[[Lorenzo Insigne]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] |122 |- |3 |align="left"|[[Marek Hamšík]] |[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|25px|Slovak]] |121 |- |4 |align="left"|[[Diego Maradona]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px|Argentinac]] |115 |- |5 |align="left"|[[Attila Sallustro]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] [[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|25px|Paragvajac]] |108 |- |6 |align="left"|[[Edinson Cavani]] |[[Datoteka:Flag of Uruguay.svg|25px|Urugvajac]] |104 |- |7 |align="left"|[[Antonio Vojak]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|25px|Hrvat]] |103 |- |8 |align="left"|[[José Altafini]] |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|25px|Talijan]] [[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px|Brazilac]] |97 |- |9 |align="left"|[[Careca]] |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|25px|Brazilac]] |96 |- |10 |align="left"|[[Gonzalo Higuaín]] |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|25px|Argentinac]] |91 |} == Boje, obilježja i nadimci== Budući da je [[Napulj]] primorski grad, boje kluba uvijek su bile povezane s plavom bojom, koje obilježavaju [[Napuljski zaljev]].<ref name="Napoli nogomet">[http://www.agendaonline.it/napolicalcio/ Napoli nogomet]</ref> U početku svog nastajanja, kada je Napoli, nosio ime Napoli FBC, boje kluba činile su dvije nijanse plave boje. Od 1920-ih, [[talijanska nogometna reprezentacija]] je, po uzoru na njih, preuzela plavu boju na svoje dresove, i tako je Napoli dijelio svoj nadimak ''azzurri'' s [[Talijanska nogometna reprezentacija|talijanskom nogometnom reprezentacijom]].<ref name="Koji je tvoj nadimak? Nadimci nogometnih momčadi">[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=5473205 Koji je tvoj nadimak? Nadimci nogometnih momčadi]</ref> Jedan od nadimaka Napolija, bio je ''I ciucciarelli'', (hr. - ''maleni [[Domaći magarac|magarci]]''), taj nadimak su dobili nakon vrlo loših izvedbi tijekom sezone 1926./27. Taj naziv je značio nešto izuzetno pogrdno, no kako je Napolijev znak u to vrijeme bio neobuzdani crni [[konj]],<ref name="Grb provincije Napulja">[http://www.comuni-italiani.it/063/stemma.html Grb provincije Napulja]</ref> klupska je uprava [[Domaći magarac|magaraca]] ipak usvojila kao maskotu kluba, te su je prozvali ''O Ciuccio'',a prikazivali su ga s ponosom.<ref name="Kratka povijest Napolijevih ranih korijena">[https://web.archive.org/web/20040616063057/http://members.fortunecity.com/edvella/mascot.html Kratka povijest Napolijevih ranih korijena]</ref> Oznaka kluba na dresovima i na grbu s velikim slovom N smještenim unutar kruga, klub je usvojio od [[Internazionale Napoli|Internazinale Napolija]].<ref name="Napolijeva povijest">[http://www.riccardocassero.it/napolistory.htm#1 Napolijeva povijest]</ref> s manjim izmjenama, glavna razlika je bila ta da je slovo N bilo bijele boje, a oko kruga i unutar kruga su bile dvije nijanse plave boje. ''Partenopei'' je bio popularan nadimak kluba, kao i za ljude iz okolice grada.<ref name="Povijest Partenopea">{{Citiranje časopisa |url=http://www.lapartenope.net/index.php?id=85 |title=Povijest Partenopea |archive-url=https://web.archive.org/web/20070928014314/http://www.lapartenope.net/index.php?id=85 |archive-date=28. rujna 2007. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Taj naziv je izveden iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], gdje je sirena [[Partenopea]] pokušalala očarati [[Odisej]]a na svom brodu, kraj otoka [[Capri]]. U priči je [[Odisej]] rekao svojim ljudima da daju privezati brod, tako da budu u mogućnosti oduprijeti se pjesmama sirena. Kako [[Partenope]] nije mogla živjeti bez ljubavi, utopila se, te je njeno tijelo, prema legendi isplovilo na obali grada [[Napulj]]a.<ref name="Centar Napulja,Italija">{{Citiranje časopisa |url=http://chabadnapoli.com/travel.aspx |title=Centar Napulja,Italija |journal= |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=11. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011105652/http://chabadnapoli.com/travel.aspx |url-status=dead }}</ref> === Sponzori i proizvođači majica === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Vrijeme trajanja !Proizvođač opreme !Sponzor |- |1978. – 1980. |rowspan=2|[[Puma AG]] |rowspan=1|''nitko'' |- |1981. – 1982. |rowspan=2|Snaidero |- |1981. – 1981. |rowspan=3|NR |- |1982. – 1983. |rowspan=1|[[Francesco Cirio|Cirio]] |- |1983. – 1984. |rowspan=1|Latte Berna |- |1984. – 1985. |rowspan=1|Linea Time |rowspan=1|[[Francesco Cirio|Cirio]] |- |rowspan=1|1985. – 1988. |rowspan=2|NR |rowspan=1|Buitoni |- |1985. – 1991. |[[Mars, Incorporated|Mars]] |- |rowspan=1|1991. – 1994. |rowspan=1|[[Umbro]] |rowspan=1|Voiello |- |rowspan=1|1994. – 1996. |rowspan=2|[[Lotto Sport Italia|Lotto]] |rowspan=1|Record Cucine |- |rowspan=1|1996. – 1997. |rowspan=1|Centrale del Latte di Napoli |- |rowspan=1|1997. – 1999. |rowspan=1|[[Nike, Inc.|Nike]] |rowspan=1|Polenghi |- |rowspan=1|1999. – 2003. |rowspan=1|[[Diadora]] |rowspan=1|[[Peroni]] |- |rowspan=1|2003. – 2004. |rowspan=1|[[Legea]] |rowspan=1|Russo Cicciano |- |rowspan=1|2004. – 2005. |rowspan=2|[[Kappa (tvrtka)|Kappa]] |rowspan=1|[[Manuale d'amore]] / [[Sky Captain and the World of Tomorrow|Sky Captain]] / [[Crash (2004 film)|Crash - Contatto fisico]] / Christmas in Love / [[Mandi]] |- |rowspan=1|2005. – 2006. |rowspan=3|[[Acqua Lete|Lete]] |- |rowspan=1|2006. – 2009. |rowspan=1|[[Diadora]] |- |rowspan=1|2009. - 2011. |rowspan=3|[[Macron (sportska odjeća)|Macron]] |- |rowspan=1|2011. - 2014. |rowspan=1|Lete / [[MSC Cruises|MSC]] |- |rowspan=1|2014. - 2015. |rowspan=2|Lete / [[Pasta Garofalo]] |- |rowspan=1|2015. - 2016. |rowspan=3|[[Kappa (tvrtka)|Kappa]] |- |rowspan=1|2016. - 2019. |rowspan=1|Lete / Pasta Garofalo / [[Kimbo]] |- |rowspan=1|2019. - 2021. |rowspan=1|Lete / [[MSC Cruises|MSC]] / Kimbo |- |rowspan=1|2021. – 2023. |rowspan=3|[[EA7]] |rowspan=1|Lete / MSC / [[Amazon]] / Floki |- |rowspan=1|2023. – 2024. |rowspan=1|MSC / [[eBay]] / UPbit |- |rowspan=1|2024. – 2026. |rowspan=1|MSC / Sorgesana |- |} == Popularnost i rivali == [[Datoteka:NapoliUltras1.jpg|mini|lijevo|220px|Napolijevi ekstremni navijači na [[Stadio San Paolo|Stadio San Paolu]].]] Napoli je jedan od najpopularnijih [[nogometni klub|nogometnih klubova]] u [[Italija|Italiji]] po broju nogometnih obožavatelja ima ih oko 9%.<ref name="Napolijeva popularnost">[http://www.repubblica.it/2007/08/sezioni/sport/calcio/tifo-contro/tifo-contro/tifo-contro.html Napolijeva popularnost]</ref> Poput ostalih nogometnih klubova, i Napoli ima navijačke baze diljem Italije, ali i izvan talijanskih granica; procijenjeno je od strane kluba da imaju oko 5 do 6 milijuna obožavatelja u cijelom svijetu.<ref name="De Laurentiis- Moj Napoli je uvijek velik">{{Citiranje weba |url=http://www.solonapoli.com/leggi_news.asp?Id=12814 |title=De Laurentiis- Moj Napoli je uvijek velik |access-date=14. kolovoza 2008. |archive-date=20. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170620030604/http://www.solonapoli.com/leggi_news.asp?Id=12814 |url-status=dead }}</ref><ref name="Napolijeva povijest-1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.napoli.azplayers.com/history.html |title=Napolijeva povijest |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728004207/http://www.napoli.azplayers.com/history.html |archive-date=28. srpnja 2007. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Napoli ima nekoliko lokalnih i nekoliko pravih rivala, a najznačajnije je rivalstvo s [[A.S. Roma|Romom]]. U pogledu Napoli i AS Roma su prilično bliske momčadi, a zajedno se natječu u poznatom talijanskom derbiju zvanom ''[[Derby del Sole]]'', koji je svoj vrhunac doživio u razdoblju 1980-ih.<ref name="Nogometni derbiji u Italiji">[http://www.footballderbies.com/index.php?country=2 Nogometni derbiji u Italiji]</ref> Tu su još derbiji s [[S.S. Lazio|Laziom]] i [[Hellas Verona F.C.|Veronom]],<ref name="Talijanski nogometni navijači">[https://web.archive.org/web/20010420104921/http://website.lineone.net/~view_from_the_terrace/italsce.html Talijanski nogometni navijači]</ref> kao i lokalni derbiji s [[Salernitana Calcio 1919|Salernitarnom]] i [[U.S. Avellino|Avellinom]].<ref name="Nogometni derbiji u Italiji" /> Također, za ljubitelje Napolija već dugo postoji prijateljstvo s [[Genoa CFC|Genovom]] koja seže od 1982.<ref name="Talijanski nogometni navijači" /> U zadnjem kolu [[Serie B 2006./2007.|2006./07.]] u međusobnom susretu odigrali su 0:0 kako bi i jedni i drugi osigurali povratak u [[Serie A]]. Genovini navijači, kad dođu u [[Napulj]] često budu pozdravljeni sa: "Benvenuto fratello napoletano", što znači "Dobrodošli kod napuljskog brata".<ref name="Genoa i Napoli">{{Citiranje časopisa |url=http://www.sscnapoli.it/UserFiles/File/photogallery/stagione_06_07/070610_genoa_napoli/index.html |title=Genoa i Napoli |archive-url=https://web.archive.org/web/20070911184830/http://www.sscnapoli.it/UserFiles/File/photogallery/stagione_06_07/070610_genoa_napoli/index.html |archive-date=11. rujna 2007. |access-date=14. kolovoza 2008.}}</ref> Tu su i također dobri odnosi s momčadima [[A.C. Ancona|Ancone]] i [[Palermo FC|Palerma]]. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === [[Datoteka:Scudetto.svg|20px]] '''[[Serie A]]''': '''4''' * Prvak (4): [[Serie A 1986./87.|1986./87.]], [[Serie A 1989./90.|1989./90.]], [[Serie A 2022./23.|2022./23.]], [[Serie A 2024./25.|2024./25.]] * Drugi (9): [[Serie A 1967./68.|1967./68.]], [[Serie A 1974./75.|1974./75.]], [[Serie A 1987./88.|1987./88.]], [[Serie A 1988./89.|1988./89.]], [[Serie A 2012./13.|2012./13.]], [[Serie A 2015./16.|2015./16.]], [[Serie A 2017./18.|2017./18.]], [[Serie A 2018./19.|2018./19.]], [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] [[Datoteka:Coccarda Coppa Italia.svg|20px]] '''[[Coppa Italia]]''': '''6''' * Prvak (6): [[Coppa Italia 1961./62.|1961./62.]], [[Coppa Italia 1975./76.|1975./76.]], [[Coppa Italia 1986./87.|1986./87.]], [[Coppa Italia 2011./12.|2011./12.]], [[Coppa Italia 2013./14.|2013./14.]], [[Coppa Italia 2019./20.|2019./20.]] * Finalist (4): [[Coppa Italia 1971./72.|1971./72.]], [[Coppa Italia 1977./78.|1977./78.]], [[Coppa Italia 1988./89.|1988./89.]], [[Coppa Italia 1996./97.|1996./97.]] [[Datoteka:Supercoppaitaliana.png|20px]] '''[[Supercoppa Italiana]]: 3''' * Prvak (3): [[Supercoppa Italiana 1990.|1990.]], [[Supercoppa Italiana 2014.|2014.]], [[Supercoppa Italiana 2025.|2025.]] * Drugi (2): [[Supercoppa Italiana 2012.|2012.]], [[Supercoppa Italiana 2021.|2021.]] [[Datoteka:Scudetto.svg|20px]] [[Serie B]]: * Prvak (1): [[Serie B 1949./50.|1949./50.]] * Drugi (4): [[Serie B 1961./62.|1961./62.]], [[Serie B 1964./65.|1964./65.]], [[Serie B 1999./00.|1999./00.]], [[Serie B 2006./07.|2006./07.]] [[Datoteka:Scudetto.svg|20px]] [[Serie C1]]: * Prvak (1): [[Serie C1 2005./06.|2005./06.]] [[Lipton Kup]]: * Prvak (3): [[Lipton Kup 1909.|1909.]]; [[Lipton Kup 1911.|1911.]]; [[Lipton Kup 1914.|1914.]] * Finalist (3): [[Lipton Kup 1910.|1910.]]; [[Lipton Kup 1912.|1912.]]; [[Lipton Kup 1913.|1913.]] === Europski uspjesi === [[Datoteka:Coppa delle Coppe.svg|20px|]] [[Kup pobjednika kupova]]: * Polufinalisti (1): [[Kup pobjednika kupova 1976./1977.|1976./77.]] * Četvrtfinalist (1): [[Kup pobjednika kupova 1962./1963.|1962./63.]] [[Kup UEFA]]: * Prvak (1): [[UEFA Kup 1988./1989.|1988./89.]] [[Intertoto kup]]: * Prvak (1): [[Intertoto kup 2008.|2008.]] [[Anglo-talijanski liga-kup]]: * Prvak (1): [[Anglo-talijanski liga-kup 1976.|1976.]] [[Kup Alpa]]: * Prvak (1): [[Kup Alpa 1966.|1966.]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.sscnapoli.it Službena stranica kluba] {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} {{spa oznaka}} {{zho oznaka}} * [http://www.lega-calcio.it Službena stranica Serie A] {{ita oznaka}} * [http://www.napolimagazine.com Napoli magazine- sportske vijesti] {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Sports in Naples |commonscathr= Sport u Napulju }} {{fb start}} {{fb inner start}} {{SSC Napoli}} {{Sastav - S.S.C. Napoli}} {{Serie A}} {{fb kraj}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi|Napoli]] [[Kategorija:S.S.C. Napoli]] e35136s8x7of7nr7axlw4t1tc1h7jyq 0 156936 7469198 7134110 2026-05-26T20:46:30Z ~2026-31557-49 362182 7469198 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Grički top Zagreb.jpg|mini|200px|'''Grički top''']] [[Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|mini|200px|Kula Lotrščak u kojoj je smješten ''Grički top'']] '''Grički top''' jedna je od [[zagreb]]ačkih [[znamenitost]]i. Top svakoga dana pucnjem označava podne, a prvi put se takav način označavanja podneva dogodio [[1. siječnja]] [[1877.]] godine na inicijativu gradskog vijećnika [[Đuro Deželić|Đure Deželića]]. Grički top je brdski top, tipa Howitzer M116, kalibra 76mm, a domet mu je 7 929 metara. Jačina zvuka pucnja je 140 dB. Prvotno je [[top]] bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C02%5C11A11.PDF Vjesnik, 2. siječnja 2001.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Danas se nalazi u kuli [[Lotrščak]] na [[Grič]]u. Top je mirovao čitavo vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te sve do [[1928.]] godine.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C05%5C21%5C11A11.PDF Vjesnik, 21. svibnja 1999.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Današnji top peti je po redu i dobiven je od [[JNA]] za [[Univerzijada|Univerzijadu]] [[Ljetna univerzijada 1987.|1987. godine]], a proizveden je [[1943.]] godine u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/nepoznato-o-poznatim-gra-evinama-doznajte-koje-tajne-skrivaju-gornjogradska-procelja-1306784 ''Nepoznato o poznatim građevinama: Doznajte koje tajne skrivaju gornjogradska pročelja''], ''[[Večernji list]]'', 15. ožujka 2019., pristupljeno 21. siječnja 2024.</ref> Dana [[28. ožujka]] [[2020.]] godine Grički top prvi je put poslije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] prestao obavljati svoju funkciju zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|posljedica potresa koji je pogodio Zagreb]].<ref>{{cite web |url=https://www.24sata.hr/news/prvi-put-od-prvog-svjetskog-rata-gricki-top-vise-ne-puca-684690 |title=Prvi put od Prvog svjetskog rata Grički top više ne puca |author=Antonija Tušek|work=24sata.hr |publisher=[[24sata]] |date=1. travnja 2020. |accessdate=2. travnja 2020.}}</ref> Dana [[11. svibnja]] [[2020.]] godine Grički top ponovno je počeo pucati u podne.<ref>Hana Ivković, [https://www.vecernji.hr/zagreb/gricki-top-ponovno-puca-topnicar-alan-tutundzic-to-je-jedinstveni-simbol-grada-1401352 ''Grički top ponovno puca. Topničar Alan Tutundžić: To je jedinstveni simbol grada''], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 11. svibnja 2020., pristupljeno 12. lipnja 2020.</ref> Dana [[28. prosinca]] [[2020.]] godine top je zapucao dvadesetak minuta prije [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskoga potresa]], te od toga dana nije pucao sve do [[14. veljače]] [[2022.]] godine kada je Grički top nakon više od godinu dana ponovno počeo pucnjem označavati podne.<ref>M.K., [https://www.nacional.hr/nakon-vise-od-godinu-dana-podne-u-zagrebu-ponovno-oznacio-gricki-top-pogledajte-video/ ''Nakon više od godine dana podne u Zagrebu ponovno je označio Grički top''], ''[[Nacional]]'', 14. veljače 2022., pristupljeno 21. siječnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gricki.top/ Grički top] - povijest, informacije za posjet i odbrojavanje do sljedećeg pucnja {{ZG}} [[Kategorija:Povijest Zagreba]] [[Kategorija:Gornji grad – Medveščak]] 94wnu4n23ylzl5d3vz23n1vfccix4xs 7469234 7469198 2026-05-26T23:08:25Z Tulkas Astaldo 38717 opis vanjske poveznice 7469234 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Grički top Zagreb.jpg|mini|200px|'''Grički top''']] [[Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|mini|200px|Kula Lotrščak u kojoj je smješten ''Grički top'']] '''Grički top''' jedna je od [[zagreb]]ačkih [[znamenitost]]i. Top svakoga dana pucnjem označava podne, a prvi put se takav način označavanja podneva dogodio [[1. siječnja]] [[1877.]] godine na inicijativu gradskog vijećnika [[Đuro Deželić|Đure Deželića]]. Grički top je brdski top, tipa Howitzer M116, kalibra 76mm, a domet mu je 7 929 metara. Jačina zvuka pucnja je 140 dB. Prvotno je [[top]] bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C02%5C11A11.PDF Vjesnik, 2. siječnja 2001.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Danas se nalazi u kuli [[Lotrščak]] na [[Grič]]u. Top je mirovao čitavo vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te sve do [[1928.]] godine.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C05%5C21%5C11A11.PDF Vjesnik, 21. svibnja 1999.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Današnji top peti je po redu i dobiven je od [[JNA]] za [[Univerzijada|Univerzijadu]] [[Ljetna univerzijada 1987.|1987. godine]], a proizveden je [[1943.]] godine u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/nepoznato-o-poznatim-gra-evinama-doznajte-koje-tajne-skrivaju-gornjogradska-procelja-1306784 ''Nepoznato o poznatim građevinama: Doznajte koje tajne skrivaju gornjogradska pročelja''], ''[[Večernji list]]'', 15. ožujka 2019., pristupljeno 21. siječnja 2024.</ref> Dana [[28. ožujka]] [[2020.]] godine Grički top prvi je put poslije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] prestao obavljati svoju funkciju zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|posljedica potresa koji je pogodio Zagreb]].<ref>{{cite web |url=https://www.24sata.hr/news/prvi-put-od-prvog-svjetskog-rata-gricki-top-vise-ne-puca-684690 |title=Prvi put od Prvog svjetskog rata Grički top više ne puca |author=Antonija Tušek|work=24sata.hr |publisher=[[24sata]] |date=1. travnja 2020. |accessdate=2. travnja 2020.}}</ref> Dana [[11. svibnja]] [[2020.]] godine Grički top ponovno je počeo pucati u podne.<ref>Hana Ivković, [https://www.vecernji.hr/zagreb/gricki-top-ponovno-puca-topnicar-alan-tutundzic-to-je-jedinstveni-simbol-grada-1401352 ''Grički top ponovno puca. Topničar Alan Tutundžić: To je jedinstveni simbol grada''], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 11. svibnja 2020., pristupljeno 12. lipnja 2020.</ref> Dana [[28. prosinca]] [[2020.]] godine top je zapucao dvadesetak minuta prije [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskoga potresa]], te od toga dana nije pucao sve do [[14. veljače]] [[2022.]] godine kada je Grički top nakon više od godinu dana ponovno počeo pucnjem označavati podne.<ref>M.K., [https://www.nacional.hr/nakon-vise-od-godinu-dana-podne-u-zagrebu-ponovno-oznacio-gricki-top-pogledajte-video/ ''Nakon više od godine dana podne u Zagrebu ponovno je označio Grički top''], ''[[Nacional]]'', 14. veljače 2022., pristupljeno 21. siječnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gricki.top/ Grički top] - službeno mrežno mjesto {{ZG}} [[Kategorija:Povijest Zagreba]] [[Kategorija:Gornji grad – Medveščak]] pyj0fjtrqgctt2ox3agowo8o7r7sdg1 7469245 7469234 2026-05-26T23:41:35Z Croxyz 205325 [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]], si siguran da je službeno? Ćudno mi je da se ne koristi domena .hr 7469245 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Grički top Zagreb.jpg|mini|200px|'''Grički top''']] [[Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|mini|200px|Kula Lotrščak u kojoj je smješten ''Grički top'']] '''Grički top''' jedna je od [[zagreb]]ačkih [[znamenitost]]i. Top svakoga dana pucnjem označava podne, a prvi put se takav način označavanja podneva dogodio [[1. siječnja]] [[1877.]] godine na inicijativu gradskog vijećnika [[Đuro Deželić|Đure Deželića]]. Grički top je brdski top, tipa Howitzer M116, kalibra 76mm, a domet mu je 7 929 metara. Jačina zvuka pucnja je 140 dB. Prvotno je [[top]] bio smješten u zgradi Hidrometeorološkog zavoda.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C02%5C11A11.PDF Vjesnik, 2. siječnja 2001.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Danas se nalazi u kuli [[Lotrščak]] na [[Grič]]u. Top je mirovao čitavo vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], te sve do [[1928.]] godine.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C05%5C21%5C11A11.PDF Vjesnik, 21. svibnja 1999.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Današnji top peti je po redu i dobiven je od [[JNA]] za [[Univerzijada|Univerzijadu]] [[Ljetna univerzijada 1987.|1987. godine]], a proizveden je [[1943.]] godine u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>[https://www.vecernji.hr/zagreb/nepoznato-o-poznatim-gra-evinama-doznajte-koje-tajne-skrivaju-gornjogradska-procelja-1306784 ''Nepoznato o poznatim građevinama: Doznajte koje tajne skrivaju gornjogradska pročelja''], ''[[Večernji list]]'', 15. ožujka 2019., pristupljeno 21. siječnja 2024.</ref> Dana [[28. ožujka]] [[2020.]] godine Grički top prvi je put poslije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] prestao obavljati svoju funkciju zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|posljedica potresa koji je pogodio Zagreb]].<ref>{{cite web |url=https://www.24sata.hr/news/prvi-put-od-prvog-svjetskog-rata-gricki-top-vise-ne-puca-684690 |title=Prvi put od Prvog svjetskog rata Grički top više ne puca |author=Antonija Tušek|work=24sata.hr |publisher=[[24sata]] |date=1. travnja 2020. |accessdate=2. travnja 2020.}}</ref> Dana [[11. svibnja]] [[2020.]] godine Grički top ponovno je počeo pucati u podne.<ref>Hana Ivković, [https://www.vecernji.hr/zagreb/gricki-top-ponovno-puca-topnicar-alan-tutundzic-to-je-jedinstveni-simbol-grada-1401352 ''Grički top ponovno puca. Topničar Alan Tutundžić: To je jedinstveni simbol grada''], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 11. svibnja 2020., pristupljeno 12. lipnja 2020.</ref> Dana [[28. prosinca]] [[2020.]] godine top je zapucao dvadesetak minuta prije [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskoga potresa]], te od toga dana nije pucao sve do [[14. veljače]] [[2022.]] godine kada je Grički top nakon više od godinu dana ponovno počeo pucnjem označavati podne.<ref>M.K., [https://www.nacional.hr/nakon-vise-od-godinu-dana-podne-u-zagrebu-ponovno-oznacio-gricki-top-pogledajte-video/ ''Nakon više od godine dana podne u Zagrebu ponovno je označio Grički top''], ''[[Nacional]]'', 14. veljače 2022., pristupljeno 21. siječnja 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://gricki.top/ Web-stranica posvećena Gričkom topu] {{ZG}} [[Kategorija:Povijest Zagreba]] [[Kategorija:Gornji grad – Medveščak]] ay2w45ledtb2aavov796hkqcjyt3zxv 0 158726 7469105 7167828 2026-05-26T17:58:50Z Silverije 23459 7469105 wikitext text/x-wiki {{Klasična mehanika}} [[datoteka:Corioliskraftanimation.gif|mini|300px|desno|[[Putanja]] kugle na podlozi koja se okreće.]] '''Coriolisov učinak''' ili '''Coriolisova sila''' je [[tromost|inercijska]] [[sila]] koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se [[gibanje|gibaju]] pod nekim [[kut]]om u odnosu na rotacijsku [[os]]; okomita je na [[brzina|brzinu]] gibanja i na rotacijsku os. Ovisi o [[masa|masi]] ''m'' i obodnoj [[brzina|brzini]] ''v'' čestica unutar sustava i [[kutna brzina|kutnoj brzini]] sustava ''ω'': : <math>\boldsymbol{ F}_C = -2 \cdot m \cdot \boldsymbol{\omega \times v}</math> Djeluje na sva gibanja u [[atmosfera|atmosferi]] i [[ocean]]ima. Na [[Sjeverna polutka|Sjevernoj polutki]] djeluje nadesno s obzirom na smjer gibanja, a na [[Južna polutka|Južnoj polutki]] nalijevo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/69182 |title=Coriolisova sila |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2015.}}</ref> Coriolisov učinak, ponekad, ne sasvim točno, i '''Coriolisova sila''' (skraćeno "CorF"), odnosno ''devijatorna sila'' spada u prividne sile, kao i [[tromost]]. Djeluje na svako tijelo koje se ''kreće'' unutar [[vrtnja|rotirajućeg]] sustava. Prvi put ga je [[matematika|matematički]] opisao [[Gaspard Gustave Coriolis]]. Učinak je točniji naziv nego sila, jer je rezultat, a ne uzrok. Smjer Coriolisovog učinka okomit je na smjer kretanja tijela kao i na os rotacije određenog sustava. Snaga učinka proporcionalna je [[masa|masi]] tijela koje se kreće, [[frekvencija|frekvenciji]] rotacije i projekciji [[vektor]]a brzine na ravninu okomitu osi rotacije. Ako su smjer kretanja i os rotacije paralelni, učinak je ravan nuli. Pojednostavljeno, sve točke na Zemlji u roku od 24 sata prijeđu puni krug. Kako se ti krugovi, krećući od [[Polovi sjeverne polutke|polova]] prema [[ekvator]]u, povećavaju, tako su i putanje tih točaka sve duže, pa tako i brzina njihovog kretanja. U [[meteorologija|meteorologiji]] i fizikalnoj [[oceanografija|oceanografiji]] Coriolisov učinak ima vrlo važnu ulogu. Zbog rotiranja [[zemlja|Zemlje]] [[zrak|zračne]] i [[voda|vodene]] mase kreću se unutar rotirajućeg sustava. Posljedica Coriolisovog učinka je da te mase na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutki]] skreću udesno, što se odnosi i na kretanje [[atmosferski tlak|visokog]] odnosno niskog atmosferskog tlaka, dok su ova kretanja na [[južna polutka|južnoj polutki]] obrnuta. Ovaj učinak ima odraz na čitav niz drugih pojava, a pogotovo u ljudskim aktivnostima kao što je [[balistika]] i slično. == Coriolisov učinak u meteorologiji == Možda je najvažniji utjecaj Coriolisovog učinka u velikoj dinamici oceana i atmosfere. U [[Meteorologija|meteorologiji]] i [[Oceanografija|oceanografiji]] prikladno je postulirati rotirajući referentni okvir u kojem Zemlja miruje. U prilagodbu toj privremenoj postavci uvode se [[Centrifugalna sila|centrifugalna]] i Coriolisova sila. Njihova relativna važnost određena je primjenjivim [[Coriolisov učinak|Rossbyjevim brojevima]]. [[Tornado|Tornadi]] imaju visoke Rossbyjeve brojeve, pa iako su centrifugalne sile povezane s tornadom prilično velike, Coriolisove sile povezane s [[Tornado|tornadima]] u praktične su svrhe zanemarene.<ref name="Holton2">{{Citiranje knjige |title=An Introduction to Dynamic Meteorology |year=2004 |author=James R. Holton |URL=https://books.google.com/books?id=fhW5oDv3EPsC&pg=PA64 |publisher=Elsevier Academic Press |location=Burlington, MA}}</ref> Budući da se površinske oceanske struje pokreću kretanjem vjetra preko vodene površine, Coriolisova sila također utječe i na kretanje [[Morska struja|oceanskih struja]] i [[Tropska oluja|ciklona]]. Mnoge najveće oceanske struje cirkuliraju oko toplih područja visokog pritiska zvanih oceanski vrtlozi. Iako cirkulacija nije toliko značajna kao ona u zraku, otklon uzrokovan Coriolisovim efektom je ono što stvara spiralni uzorak u tim vrtlozima. Uzorak spiralnog vjetra pomaže u formiranju uragana. Što je jača sila Coriolisovog učinka, vjetar se brže okreće i hvata dodatnu energiju, povećavajući snagu [[uragan]]a.<ref name="Coriolis effect">{{Citiranje weba |url=http://geography.about.com/od/physicalgeography/a/coriolis.htm |title=Coriolis Effect – An Overview of the Coriolis Effect |author=Brinney |first=Amanda |publisher=About.com |access-date=18. prosinca 2020. |archive-date=4. veljače 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170204035123/http://geography.about.com/od/physicalgeography/a/coriolis.htm |url-status=dead }}</ref> Zrak unutar visokotlačnih sustava okreće se u smjeru tako da je Coriolisova sila usmjerena radijalno prema unutra, i gotovo uravnotežena vanjskim radijalnim gradijentom tlaka. Kao rezultat, zrak putuje u smjeru kazaljke na satu oko visokog tlaka na sjevernoj polutki i suprotno od kazaljke na satu na južnoj polutki. Zrak oko područja niskog tlaka rotira se u suprotnom smjeru, tako da je Coriolisova sila usmjerena radijalno prema van i gotovo uravnotežuje radijalni [[gradijent tlaka]] iznutra.<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/coriolis-effect/ |title=Coriolis effect |last=Society |first=National Geographic |date=2011-08-17 |work=National Geographic Society |accessdate=2018-01-17 |language=en |archive-date=30. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191030053949/https://www.nationalgeographic.org/encyclopedia/coriolis-effect/ |url-status=dead }}</ref> == Coriolisov učinak u popularnoj kulturi == Postoji [[urbana legenda]] koja kaže da zbog Coriolisovog učinka pri istjecanju iz kade voda rotira udesno na sjevernoj polutci, a na južnoj polutci u kadama voda istječe ulijevo (prema analogiji sa zračnim masama). Ovakvo mišljenje je netočno, a može se vrlo jednostavno provjeriti i u praksi. Budući da je Coriolisova sila rezultat umnoška mase i Coriolisovog ubrzanja, koje je jednako vektorskom umnošku kutne brzine rotacije i brzine kretanja tijela, a masa i brzina istjecanja vode iz kade su malenog reda veličine, rezultirajuća Coriolisova sila je toliko zanemarivo malog intenziteta da ne može imati nikakav učinak na smjer rotacije vode pri istjecanju iz kade. Na rotaciju vode pri istjecanju prvenstveno utječe oblik i nesimetričnost kade, te početno gibanje vode pri početku istjecanja iz kade. Ova pojava fizikalno je zabilježena tek u laboratorijskim uvjetima gdje je simetrični kružni spremnik konusnog dna promjera 1 m napunjen do vrha, te je voda ostavljena u njemu tjedan dana kako bi se potpuno smirila te se neutraliziralo bilo kakvo početno gibanje vode. Nakon tjedan dana otvorena je mala rupa na sredini dna spremnika, te je tek nakon dugog vremena istjecanja došlo do predviđene rotacije usred izuzetno slabe Coriolisove sile. U svakodnevnim situacijama drugi su učinci koji utječu na smjer rotacije jer je Coriolisova sila preslaba da bi bila od ikakvog utjecaja. U BBC-jevom dokumentarcu [[Michael Palin|Michaela Palina ]]"Put od pola do pola" prikazani su lokalni prevaranti iz jednog sela u [[Kenija|Keniji]] koje se nalazi na samom [[ekvator]]u, gdje turistima kao atrakciju pokazuju kako se voda koja istječe iz lavora okreće u jednom smjeru s jedne strane linije ekvatora, dok s druge strane te linije voda rotira u drugom smjeru. U dokumentarcu nije objašnjeno kako se radi o prijevari, međutim Coriolisov učinak oko ekvatora je ravan nuli, tako da je ovakva demonstracija fizikalno neutemeljena. Demonstrator međutim pokazujući lavor okupljenim turistima svjesno okreće lavor u jednom, odnosno drugom smjeru dajući pri tome početni [[Impuls sile|impuls ]] vodi, određujući na taj način u kojem će se smjeru voda rotirati pri prezentaciji, a turisti ostaju u uvjerenju kako je posrijedi Coriolisov učinak. Ova je navodna pojava opisana i u jednom od epizoda stripa [[Martin Mystère]] u kojem Martin na osnovu rotacije vode u kadi shvaća da se ne nalazi u Južnoj Americi, kako je do tada mislio. Ovo krivo tumačenje je nažalost vrlo rašireno<ref name="BadCoriolis">[http://www.ems.psu.edu/~fraser/Bad/BadCoriolis.html Bad Meteorology: The water in a sink (or toilet) rotates one way as it drains in the northern hemisphere and the other way in the southern hemisphere.] (vidi pitanje "Why do teachers claim that a draining sink reflects the rotation of the Earth?")</ref> među srednjoškolskim profesorima pri podučavanju Coriolisovog učinka u školama, što samo potiče dodatno širenje ove urbane legende. == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.corioliskraft.eu Djelovanje Coriolisovog učinka na vjetrove] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190914223720/http://corioliskraft.eu/ |date=14. rujna 2019. }} (njemački) * [http://www.webgeo.de/beispiele/de/rahmen.php?string=de;1;k_452;1 Odnosi među sustavima i Coriolisov učinak] (njemački) * [http://www.webgeo.de/beispiele/de/rahmen.php?string=1;k_454;1;;;;1-k_452-1 Jednostavni eksperimenti s Coriolisovim učinkom] (njemački) * [http://www.ems.psu.edu/~fraser/Bad/BadCoriolis.html Razotkrivanje krivog tumačenja Coriolisovog učinka pri istjecanju vode iz kade] (engleski) [[Kategorija:Klasična mehanika]] [[Kategorija:Sila]] [[Kategorija:Atmosferska dinamika]] [[Kategorija:Fizikalne pojave]] [[Kategorija:Rotacija]] kp7cvie67eel9dlv19jwq23o79u74rh 0 159187 7469380 7124232 2026-05-27T08:42:48Z Argo Navis 852 7469380 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Bregalnica | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Kalimanci.jpg | slika_opis = Umjetno jezero Kalimanci na Bregalnici | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = MAK | naselja = [[Makedonska Kamenica]], [[Kočani]], [[Vinica]], [[Štip]] | duljina = 225 | površina porječja = 4307 | najmanji istjek = | prosječni istjek = 28 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Delčevo]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|41.72707|22.987548|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|41.605806|21.920389|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Egejski | ulijeva se u = [[Vardar]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Osojnica (Bregalnica)|Osojnica]] i [[Zrnovska reka]] | desni pritoci = [[Zletovska reka|Zletovska]], [[Kočanska reka|Kočanska]] i [[Orizarska reka]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Sjeverna Makedonija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Bregalnica''' ({{mak.|Брегалница}}) je druga po veličini rijeka u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], lijepo pritok [[Vardar]]a. Ukupna dužina rijeke je 225 km, a površina njenog sliva iznosi {{km2|4307}}. == Tok rijeke == {{CSS image crop | Image = Map of Vardar river basin-es.svg | bSize = 837 | cWidth = 370 | cHeight = 360 | oTop = 225 | oLeft = 417 | Location = left | Description = Zemljovid porječja Bregalnice | Link = | Alt = }} Na izvoru je mali potok koji izvire blizu planinskog gradića [[Delčevo|Delčeva]], a zatim prolazi kroz gradove; [[Makedonska Kamenica]], [[Kočani]], [[Vinica]] i [[Štip]], te se na kraju ulijeva u [[Vardar]], koji se ulijeva u [[Egejsko more]]. Veće pritoke s desne strane su; [[Zletovska reka|Zletovska]], [[Kočanska reka|Kočanska]], i [[Orizarska reka|Orizarska]], a s lijeva su to [[Osojnica (Bregalnica)|Osojnica]] i [[Zrnovska reka]]. Na njenom vodotoku su izgrađene dvije umjetne akomulacije; '''Ratevo''' (kod Berova) i '''Kalimanci''' (kod [[Makedonska Kamenica|Makedonske Kamenice]]). ''Jezero Kalimanci'' ima dubinu od 80 m, dugo je 14 [[km]], a prosječne širine je 0,3 [[km]], i sakupi oko {{km3|127}} vode. Najnovija nastojanja sjevernomakedonskih vlasti usmjerena su na smanjenje onečišćenja kojim je rijeka, zbog brojnih otpadnih kanala industrijskih postrojenja iz gradova kroz koje prolazi – izložena. Zagađenju vode rijeke Bregalnice, doprinose i brojna rižina polja kod [[Kočani|Kočana]], koja se ekstenzivno koriste pesticidima. == Izvori == {{Izvori}} * {{eng oznaka}} [http://www.soros.org.mk/konkurs/077/zagaduvanjena-vodi_eng.htm Water Pollution, Soros Makedonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108194939/http://www.soros.org.mk/konkurs/077/zagaduvanjena-vodi_eng.htm |date=8. siječnja 2009. }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Pritoci Vardara]] [[Kategorija:Porječje Bregalnice| ]] a1q1lw5cp92grfk7gb6201iwi2twrvd 0 161230 7469196 7130389 2026-05-26T20:45:51Z ~2026-31557-49 362182 7469196 wikitext text/x-wiki {{Infookvir utvrda |ime = Kula Lotrščak |izvorno_ime = |slika = Kula Lotrscak 0707.JPG |veličina_slike = |opis_slike = |koordinate = <!--{{Coord|43|30|0|N|16|30|0|E|display=inline,title}}--> |položaj = [[Zagreb]] |država = {{DZ+X|HRV}} |vrsta = [[kula]] |gradnja = |graditelj = |arhitektonski stil= |materijal = |obnovljen = |srušen = |očuvanost = |javnost = |pod_nadzorom = |bitke = |napomena = |zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska/inline|embed=yes | reg. broj = Z-180 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Vojne i obrambene građevine }} }} '''Kula Lotrščak''' jedan je od simbola [[Zagreb]]a. Nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]], uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce na Strossmayerovom šetalištu. Uz [[Kamenita vrata]] i [[Popov toranj]] smatra se do danas najbolje sačuvanim objektom gradskog obrambenog sustava. Lotrščak se isprva zvao kula od Dverca, ali od [[1646.]] kada je u njemu smješteno zvono (lat. ''campana latrunculorum'' - zvono pljačkašâ, razbojnikâ, ili iskrivljeno starozagrebački »lotrijašâ«) počeo se zvati Lotrščakom. Kula po svom četvorinastom tlocrtu, po strukturi zidova i po proporcijama [[romanika|romanički]] je fortifikacijski objekt koji se nakon svoje obrambene funkcije prilagođavao potrebama raznih vremena. Svoj današnji izgled dobila je u 19. stoljeću nakon pregradnji koje je izveo arhitekt Kuno Waidmann. Kula je visoka 19 metara, krovište pet, kupola šest, ukupno 30 [[metar]]a. U Kuli je smješten [[Grički top]], koji svakog dana pucnjem označava podne. Na vrhu se nalazi kupola s vidikovcem. == Zaštita == Kula Lotrščak je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.<ref>{{Kulturnadobra|Z-180|pristupljeno=2023-01-24|naziv=Kula Lotrščak}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Lotrščak Tower}} * [http://dns1.vjesnik.hr/Html/1999/02/25/nzag.htm Branimir Špoljarić, ''Dverce i Lotrščak - sjećanja na stara »poljska vrata«'', Vjesnik, 25.02.1999.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://gricki.top/ Grički top] - povijest, informacije za posjet i odbrojavanje do sljedećeg pucnja {{Ministarstvo kulture}} {{ZG}} [[Kategorija:Građevine u Zagrebu]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Zagrebu]] [[Kategorija:Zaštićene vojne i obrambene građevine u Gradu Zagrebu]] 1hqvfdocdgwappxgn86wjhqs7vcoxyf 7469235 7469196 2026-05-26T23:11:14Z Tulkas Astaldo 38717 službeno 7469235 wikitext text/x-wiki {{Infookvir utvrda |ime = Kula Lotrščak |izvorno_ime = |slika = Kula Lotrscak 0707.JPG |veličina_slike = |opis_slike = |koordinate = <!--{{Coord|43|30|0|N|16|30|0|E|display=inline,title}}--> |položaj = [[Zagreb]] |država = {{DZ+X|HRV}} |vrsta = [[kula]] |gradnja = |graditelj = |arhitektonski stil= |materijal = |obnovljen = |srušen = |očuvanost = |javnost = |pod_nadzorom = |bitke = |napomena = |zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska/inline|embed=yes | reg. broj = Z-180 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Vojne i obrambene građevine }} }} '''Kula Lotrščak''' jedan je od simbola [[Zagreb]]a. Nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]], uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce na Strossmayerovom šetalištu. Uz [[Kamenita vrata]] i [[Popov toranj]] smatra se do danas najbolje sačuvanim objektom gradskog obrambenog sustava. Lotrščak se isprva zvao kula od Dverca, ali od [[1646.]] kada je u njemu smješteno zvono (lat. ''campana latrunculorum'' - zvono pljačkašâ, razbojnikâ, ili iskrivljeno starozagrebački »lotrijašâ«) počeo se zvati Lotrščakom. Kula po svom četvorinastom tlocrtu, po strukturi zidova i po proporcijama [[romanika|romanički]] je fortifikacijski objekt koji se nakon svoje obrambene funkcije prilagođavao potrebama raznih vremena. Svoj današnji izgled dobila je u 19. stoljeću nakon pregradnji koje je izveo arhitekt Kuno Waidmann. Kula je visoka 19 metara, krovište pet, kupola šest, ukupno 30 [[metar]]a. U Kuli je smješten [[Grički top]], koji svakog dana pucnjem označava podne. Na vrhu se nalazi kupola s vidikovcem. == Zaštita == Kula Lotrščak je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.<ref>{{Kulturnadobra|Z-180|pristupljeno=2023-01-24|naziv=Kula Lotrščak}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Lotrščak Tower}} * [http://dns1.vjesnik.hr/Html/1999/02/25/nzag.htm Branimir Špoljarić, ''Dverce i Lotrščak - sjećanja na stara »poljska vrata«'', Vjesnik, 25.02.1999.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://gricki.top/ Grički top] - službeno mrežno mjesto {{Ministarstvo kulture}} {{ZG}} [[Kategorija:Građevine u Zagrebu]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Zagrebu]] [[Kategorija:Zaštićene vojne i obrambene građevine u Gradu Zagrebu]] eybssqs8pryoiijah87w4hywm3shbkg 7469246 7469235 2026-05-26T23:41:42Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7469246 wikitext text/x-wiki {{Infookvir utvrda |ime = Kula Lotrščak |izvorno_ime = |slika = Kula Lotrscak 0707.JPG |veličina_slike = |opis_slike = |koordinate = <!--{{Coord|43|30|0|N|16|30|0|E|display=inline,title}}--> |položaj = [[Zagreb]] |država = {{DZ+X|HRV}} |vrsta = [[kula]] |gradnja = |graditelj = |arhitektonski stil= |materijal = |obnovljen = |srušen = |očuvanost = |javnost = |pod_nadzorom = |bitke = |napomena = |zaštita = {{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska/inline|embed=yes | reg. broj = Z-180 | pravni status = Zaštićeno kulturno dobro | vrsta = Nepokretna pojedinačna | klasifikacija = Vojne i obrambene građevine }} }} '''Kula Lotrščak''' jedan je od simbola [[Zagreb]]a. Nalazi se na [[Gradec (Zagreb)|Gradecu]], uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce na Strossmayerovom šetalištu. Uz [[Kamenita vrata]] i [[Popov toranj]] smatra se do danas najbolje sačuvanim objektom gradskog obrambenog sustava. Lotrščak se isprva zvao kula od Dverca, ali od [[1646.]] kada je u njemu smješteno zvono (lat. ''campana latrunculorum'' - zvono pljačkašâ, razbojnikâ, ili iskrivljeno starozagrebački »lotrijašâ«) počeo se zvati Lotrščakom. Kula po svom četvorinastom tlocrtu, po strukturi zidova i po proporcijama [[romanika|romanički]] je fortifikacijski objekt koji se nakon svoje obrambene funkcije prilagođavao potrebama raznih vremena. Svoj današnji izgled dobila je u 19. stoljeću nakon pregradnji koje je izveo arhitekt Kuno Waidmann. Kula je visoka 19 metara, krovište pet, kupola šest, ukupno 30 [[metar]]a. U Kuli je smješten [[Grički top]], koji svakog dana pucnjem označava podne. Na vrhu se nalazi kupola s vidikovcem. == Zaštita == Kula Lotrščak je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.<ref>{{Kulturnadobra|Z-180|pristupljeno=2023-01-24|naziv=Kula Lotrščak}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat-inline|Lotrščak Tower}} * [http://dns1.vjesnik.hr/Html/1999/02/25/nzag.htm Branimir Špoljarić, ''Dverce i Lotrščak - sjećanja na stara »poljska vrata«'', Vjesnik, 25.02.1999.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://gricki.top/ Web-stranica posvećena Gričkom topu] {{Ministarstvo kulture}} {{ZG}} [[Kategorija:Građevine u Zagrebu]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u Zagrebu]] [[Kategorija:Zaštićene vojne i obrambene građevine u Gradu Zagrebu]] jx88pz0qx02da4vptvzn8y3r6z6vut3 0 167010 7469410 6748238 2026-05-27T09:16:51Z Croxyz 205325 7469410 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Solvogn.jpg|mini|200px|<center>''Sunčana kočija ([[Solvognen]])'', oko [[1400. pr. Kr.]], bronca, Nacionalni muzej u [[Kopenhagen]]u.<center>]] [[Datoteka:Gundestrupkarret1.jpg|mini|200px|<center>''Pehar Gundestrup'', [[Kelti|keltski]] srebrni pehar, Nacionalni muzej u [[Kopenhagen]]u.<center>]] '''Danska umjetnost''' je [[umjetnost]] s prostora današnje [[Danska|Danske]] i naroda [[Danci|Danaca]]. ==Drevna umjetnost== Najranija umjetnička djela potječu iz srednjeg kamenog doba ([[mezolitik]]) u obliku [[dekoracija]] na kamenom oružju i oruđu. U [[neolitik]]u se razvila kultura tzv. nordijskog kruga koja se odlikovala [[Megalitska kultura|megalitskim grobnicama]] – [[tumul]]ima, u kojima su pronađeni raznoliki nakit, oružja, oruđa i odjeća. Iz [[Brončano doba|brončanog doba]] potječu tzv. ''„[[Sunčana kola]]“'' iz [[Trundholm]]a (oko [[1400. pr. Kr.]]) koja imaju jasne odlike nordijskog kulturnog kruga. Ona predtsvljaju [[Nordijska mitologija|nordijski mit]] kako [[sunce]] zapravo putuje preko neba u kolima koja vuku konji. [[Željezno doba]] započinje u [[5. stoljeće pr. Kr.]] i traje do u 2. st., a razvija se pod utjecajem [[Halštatska kultura|halštatske]], a potom [[Latenska kultura|latenske kulture]] (kulturni krug na [[Jylland]]u i [[Bornholm]]u). ==Srednji vijek== [[Datoteka:Viborg domkirke 2007-11-10 edited.jpg|mini|200px|<center>Crkva u [[Viborg (Danska)|Viborg]]u iz 12. st.<center>]] Drvena crkvena arhitektura ranoga [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] je propala, ali su očuvane [[Arhitektura Romanike|romaničke]] kamene crkve s početka [[12. stoljeće|12. st.]] (prvostolnica u [[Lund]]u, tada u Danskoj, te u [[Ribe]]u i [[Viborg (Danska)|Viborg]]u). Od [[1160.]] god. grade se crkve od [[Cigla|cigle]] koja postaje tipičan građevni materijal u Danskoj. Oznake romaničkog stila prepoznaju se i u mnogim sačuvanim [[antependij]]ima i „[[Raspeće|Raspeću]]“ u prvostolnici u Ribeu. Sačuvane [[Freska|freske]] iz romanike (u [[Jelling]]u, [[Alsted]]u i dr.) i [[Gotika|gotike]] (u [[Bornholm]]u, [[Bellerup]]u i dr.) rađene su u duhu pučkog narativnog slikarstva. Potkraj [[14. stoljeće|14. st.]] razvija se [[Arhitektura Gotike|gotička arhitektura]] (crkva sv. Knuta u [[Odense]]u, sv. Petra u [[Malmö]]u). [[Kiparstvo Gotike|Skulpture kasnogotičkog razdoblja]] (npr. glavni [[oltar]] u [[Århus]]u, rad [[B. Notke]] iz [[1479.]] god.) izvode [[Nijemci|njemački]], ali i domaći autori po njemačkim uzorima. ==Renesansa i Barok== [[Datoteka:Rosenborg-1.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Dvorac [[Rosenborg]] u [[Kopenhagen]]u.<center>]] [[Datoteka:Christiansborg Slot.jpg|mini|200px|<center>Dvorac [[Christiansborg]] u Kopenhagenu.<center>]] [[Renesansa]] se razvija pod [[Nizozemska|nizozemskim]] utjecajem, a nastaju monumentalne građevine (dvorci [[Rosenborg]] u [[Kopenhagen]]u i [[Frederiksborg]] kraj [[Hillerød]]a, [[Burza u Kopenhagenu]], te grobna kapela [[Kristijan IV.|Kristijana IV.]] u [[Roskilde]]u). [[Kiparstvo renesanse]] svodi se uglavnom na arhitektonske dekoracije pod utjecajem nizozemskih i njemačkih majstora. Tijekom [[17. stoljeće|17. st.]] prodiru [[Francuzi|francuski]] utjecaji ([[A. L'Amoreux]] radi [[1688.]] god. ''„Konjanički kip Kristijana V.“'', a [[T. Quellinus]] oko [[1700.]] god. izvodi raskošne [[barok]]ne grobnice u prvostolnicama u [[Århus]]u i [[Odense]]u). Barokne građevine se podižu u prvoj polovici [[18. stoljeće|18. st.]] (prvotni dvorac [[Christiansborg]], gradska četvrt [[Amalienborg]] s osmerokutnim trgom u središtu i kasnobaroknim palačama, djelo [[N. M. Eigtved]]a). Potkraj 18. st. javljaju se i prvi značajniji domaći slikari poput [[J. Juel]]a koji je slikao u stilu [[rokoko]]a. ==Umjetnost 19. stoljeća== [[Datoteka:Thorvaldsens Ganymedes.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Bertel Thorvaldsen]],'' [[Ganimed (mitologija)|Ganimed]]'', [[1817.]], mramor,Thorvaldsens muzej, [[Kopenhagen]].<center>]] Kipar [[J. Wiedewelt]] uvodi [[klasicizam]] u dansko kiparstvo i pod njegovim utjecajem se školovao [[Bertel Thorvaldsen]], glavni predstavnik strogog klasicizma u [[Europa|Europi]]. Njegov stil dominira gotovo čitavim [[19. stoljeće|19. st.]], ne samo u danskoj umjetnosti nego i u većem dijelu Europe. [[Datoteka:Krøyer - Smedje i Hornbæk.jpg|mini|200px|<center>[[Peder Severin Krøyer]], ''Kovačnica u Hornbæku'', [[1875.]], ulje na platnu.<center>]] [[N. Jardin]] uvodi u Dansku arhitekturu francuski klasicizam, a njegov učenik [[C. F. Harsdorff]] radije primjenjuje grčke arhitektonske elemente (npr. kapela [[Fridrik V.|Fridrika V.]] U prvostolnici u Roskildeu). Inspiriran stilom [[ampir]] [[C. E. Hansen]] u Kopenhagenu gradi Gradsku vijećnicu, a [[G. Bindesbøll]] podiže Thorvaldsenov muzej u duhu [[Historicizam|historicizma]]. Klasicistički slikar [[Nicolai Abraham Abildgaar]] bio je učitelj [[Christoffer Wilhelm Eckersberg]]u koji je začetnik nacionalističkog realističkog smjera. Njegovi učenici i sljedbenici ga oponašaju u slikanju [[krajolik]]a, folkornih i animalističkih motiva. U slikare druge nacionalne danske škole ubrajaju se: [[Jørgen Valentin Sonne]], [[J. T. Lundbye]], [[J. Exner]], [[P. C. Skovgaard]] i dr. Skupina slikara ([[Peder Severin Kroyer]], [[Laurits Tuxen]], [[Michael Ancher]] i [[Otto Bache]]) okupljena u umjetničkoj koloniji u [[Skagen]]u radi u duhu naturalističkog [[Plenerizam|plenerizma]]. Predstavnici [[Romantizam|neoromantičnog]] smjera su [[Vilhelm Hammershoi]], [[E. Nilsen]], a [[J. F. Willumsen]] predstavlja [[simbolizam]]. ==Moderna umjetnost== [[Datoteka:Venus-med-æblet1.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Kai Nielsen]], ''Venera s djetetom'',[[ 1929.]], [[bronca]], prirodna veličina, [[Kopenhagen]].<center>]] [[Datoteka:Sydneyoperahouse.JPG|mini|250px|<center>[[Jørn Utzon]], ''[[Opera u Sydneyu]]'', [[1956.]] – [[1973.]], [[Sydney]], [[Australija]].<center>]] Realističku plastiku prožetu nacionalnim duhom uvodi [[H. V. Bissen]]. Na prijelazu iz 19. u [[20. stoljeće|20. st.]] najznačajniji [[kipar]]i su [[Kai Nielsen]] i [[A. Bundgaard]]. U 20. st. danski kipari slijede opća europska stilska strujanja, od kojih se ističu [[J. H. Sørensen]], [[H. Heinsen]] i [[Bjørn Nørgaard]]. Od početka 20. st. i danski slikari se sve više uklapaju u suvremene europske struje ([[F. W. C. Freddie]] i [[Richard Mortensen]], te [[Carl-Henning Pedersen]] i [[Asger John]]). Na početku 20. st. nova strujanja u arhitekturi slijedi [[Martin Nyrop]] (Nova vijećnica u Kopenhagenu), a [[I. Bentsen]] unosi jednostavne elemente dajući im nacionalna obilježja. Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] među najznačajnije danske arhitekte spadaju [[Arne Jacobsen]] (Gradska vijećnica u [[Rødovre]]u, [[1955.]] – [[1956.]]) i [[Jørn Utzon]] ([[Opera u Sydneyu]] 1956. – [[1973.]]), čiju tradiciju klasične moderne arhitekture slijede mlađi arhitekti ([[A. Kjaer]], [[C. Kristensen]], [[K. Kriis]], [[E. Moltke]] i [[O. von Spreckelsen]]). [[P. Janus-Ipsen]] i [[P. Kierkegaard]] su aktivni članovi slikarske grupe [[Cobra]]. Oko 1980-ih prevladava [[konceptualna umjetnost]] i [[minimalizam]], potom umjetnici rabe individualnu [[Ikonografija|ikonografiju]] u instalacijama, videozapisima kao i u tradicionalnom likovnom izrazu ([[C. Carstensen]], [[P. Bonde]], [[A. M. Ruge]]). I mlađi naraštaj danskih kipara uspostavlja individualnu mitologiju i novu ikonografiju te rade kompleksne instalacije (C. Carstensen, P. Bonde) ili nastavljaju tradicionalnim metodama oblikovanja skulpture koristeći se novim kiparskim materijalima kao što su [[beton]], [[poliester]] i sl. ([[M. Kvium]], [[Ø. Nygård]]). ==Danska književnost== {{glavni|Danska književnost}} Najoznatiji danski književnici su: [[Hans Christian Andersen]] ([[bajka]]), [[Søren Kierkegaard]] ([[filozofija|filozofski eseji]]), [[Karen Blixen]] nadimka Isak Dinesen (kratke priče), [[Ludvig Holberg]] ([[drama|drame]]). Moderni uspješni autori su: Nobelov laureat [[Henrik Pontoppidan]] i [[Herman Bang]], kao i pjesnik [[aforizam|aforističkih]] stihova [[Piet Hein]]. ==Danska glazba== {{glavni|Danska glazba}} Možda najpoznatiji danski skladatelj je [[Carl Nielsen]] (1865. – 1931.). Danci su se istakli i kao [[jazz]] glazbenici, a "Copenhagen Jazz Festival" je ostvario svjetsku reputaciju. ==Danski film== {{glavni|Danski film}} Danska je oduvijek imala jaku filmsku tradiciju, a najpoznatiji fiolmski autor je redatelj [[Carl Theodor Dreyer]]. Posljednjih godina, Danski film je privukao svjetsku pozornost, osobito oni povezani s pokretom [[Dogma 95]] i redatelja [[Lars Von Trier]]a. ==Izvori== * ''Opća i nacionalna enciklopedija br. 5.'', [[Večernji list]] d. d., [[Zagreb]] 2006. IISBN 978-953-7224-05-0 ==Poveznice== * [[Povijest Danske]] {{europska umjetnost}} {{Commonscat|Art of Denmark}} [[Kategorija:Danska umjetnost| ]] r2rayhvd7riavu8wpcjvav030cyjjsk 0 168444 7468946 7356885 2026-05-26T12:35:09Z Croxyz 205325 7468946 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Atalanta | slika = AtalantaBC.svg | puno ime = Atalanta Bergamasca Calcio SpA | nadimak = ''La Dea (Božica)<br> Nerazzurri (Plavo-crni)<br> Orobici'' | godina osnivanja = [[1907.]] | igralište = [[Stadio Atleti Azzurri d'Italia|New Balance Arena]] <br> [[Bergamo]] | navijači = | kapacitet stadiona = 23.439<ref name=stadioufficiale>{{cite web |url=https://www.atalanta.it/stadio/ |title=Stadio |publisher=Atalanta BC |website=atalanta.it |language=it |access-date=29 July 2021}}</ref> | direktor = {{Z|ITA}} [[Antonio Percassi]] | trener = {{Z|ITA}} [[Raffaele Palladino]] | liga = [[Serie A]] | sezona = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 7. | igrači = | pattern_la1 = _atalanta2526h | pattern_b1 = _atalanta2526h | pattern_ra1 = _atalanta2526h | pattern_sh1 = _atalanta2526h | pattern_so1 = _atalanta2526hl | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _atalanta2526a | pattern_b2 = _atalanta2526a | pattern_ra2 = _atalanta2526a | pattern_sh2 = _atalanta2526a | pattern_so2 = _atalanta2526Al | leftarm2 = efeee6 | body2 = efeee6 | rightarm2 = efeee6 | shorts2 =efeee6 | socks2 = efeee6 | pattern_la3 = _atalanta2526t | pattern_b3 = _atalanta2526t | pattern_ra3 = _atalanta2526t | pattern_sh3 = _atalanta2526t | pattern_so3 = _atalanta2526tl | leftarm3 = ff8f00 | body3 = ff8f00 | rightarm3 = ff8f00 | shorts3 = ff8f00 | socks3 = ff8f00 }} '''Atalanta Bergamasca Calcio''' je [[Italija|talijanski]] nogometni klub iz [[Bergamo|Bergama]] koji se natječe u [[Serie A|Seriji A]]. Atalanta je osnovana [[1907.]] te svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stadio Atleti Azzurri d'Italia|New Balance Arena]]. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[UEFA Europska liga 2023./24.|UEFA Europske lige 2023./24.]] Atalantu zovu i ''Regina delle provinciali'' ("kraljica provincijskih klubova") jer je najuspješniji klub iz ne-metropolitanskog grada. Najveći rival Atalante je susjedna [[Brescia Calcio|Brescia]], a također je izraženo i rivalstvo s navijačima [[Hellas Verona F.C.|Verone]], [[Genoa CFC|Genoe]], [[ACF Fiorentina|Fiorentine]], [[A.S. Roma|Rome]], [[SS Lazio|Lazija]], [[S.S.C. Napoli|Napolija]], [[AC Milan|Milana]], [[Internazionale Milano|Intera]] i [[Torino F.C.|Torina]]. ==Trofeji== *'''[[Coppa Italia|Talijanski kup]]''' **'''Osvajač (1):''' 1962./63. **'''Finalist (5):''' 1986./87., 1995./96., 2018./19., 2020./21., 2023./24. *'''[[Serie B]]''' **'''Prvak (6):''' 1927./28., 1939./40., 1958./59., 1983./84., 2005./06., 2010./11. **'''Doprvak (4):''' 1936./37., 1970./71., 1976./77., 1999./00. *'''[[Serie C1]]''' **'''Prvak (1):''' 1981./82. *'''[[UEFA Europska liga]]''' **'''Osvajač (1):''' [[UEFA Europska liga 2023./24.|2023./24.]] ([[Finale UEFA Europske lige 2024.|finale]]) *'''[[UEFA Superkup]]''' **'''Finalist (1):''' [[UEFA Superkup 2024.|2024.]] ==Poznati igrači== *{{Z|ITA}} [[Cristian Zenoni]] (1994. – 2001.) *{{Z|ITA}} [[Damiano Zenoni]] (1994. – 2004.) *{{Z|ITA}} [[Filippo Inzaghi]] (1996. – 1997.) *{{Z|ITA}} [[Cristiano Doni]] (1998. – 2003., 2006. – 2011.) *{{Z|ITA}} [[Massimo Donati]] (1999. – 2001.) *{{Z|ITA}} [[Nicola Ventola]] (2000. – 2001., 2005. – 2007.) *{{Z|ITA}} [[Riccardo Montolivo]] (2003. – 2005.) *{{Z|ŠVE}} [[Glenn Strömberg]] (1984. – 1992.) *{{Z|BRA}} [[Evair Aparecido Paulino|Evair]] (1988. – 1991.) *{{Z|ARG}} [[Claudio Caniggia]] (1989. – 1992., 1999. – 2000.) *{{Z|SRB}} [[Zoran Mirković]] (1996. – 1998.) *{{Z|FRA}} [[Ousmane Dabo]] (2001. – 2003.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[http://www.atalanta.it/ Službena stranica] {{Sastav – Atalanta B.C.}} {{Serie A}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Atalanta BC| ]] [[Kategorija:Bergamo]] 6yzo1q3uzbdcoaftlqkurzr0c8w939g 10 169464 7469333 4585582 2026-05-27T04:22:34Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469333 wikitext text/x-wiki {{#switch: {{{align|}}} | left = <div class="thumb floatleft" style="width: 120px"> | right = <div class="thumb floatright" style="width: 120px"> | center|centre = <div class="center"><div class="thumb tnone" style="width: 120px"> | #default = <div class="thumb floatright" style="width: 120px"> }} {| class="toccolours" cellspacing="0" | class="toccolours" style="padding: 0; background: #FFFFFF; width: 110px;" | {| cellspacing="0" cellpadding="0" style="margin:0 auto; text-align: center;" |- |bgcolor="#{{{leftarm}}}"|[[Slika:kit_left_arm{{{pattern_la|}}}.{{{filetype|png}}}|Boje kluba]] |bgcolor="#{{{body}}}"|[[Slika:kit_body{{{pattern_b|_unknown}}}.{{{filetype|png}}}|Boje kluba]] |bgcolor="#{{{rightarm}}}"|[[Slika:kit_right_arm{{{pattern_ra|}}}.{{{filetype|png}}}|Boje kluba]] |- |bgcolor="#{{{shorts}}}" colspan="3"|[[Slika:kit_shorts{{{pattern_sh|}}}.{{{filetype|png}}}|Boje kluba]] |- |bgcolor="#{{{socks}}}" colspan="3" style="border-bottom: 5px solid #FFFFFF;"|[[Slika:kit_socks{{{pattern_so|}}}.{{{filetype|png}}}|Boje kluba]] |} |- | style="font-size: 94%; line-height: 140%" | {{{title}}} |} {{#switch: {{{align|}}} | center|centre = </div></div> | </div> }}<noinclude> [[Kategorija: Pomoćni predlošci]] [[Kategorija: Nogometni predlošci]] </noinclude> 8skev908g1s9qdrxf66cx76zg62ajk5 0 170601 7469109 7467527 2026-05-26T18:05:39Z ~2026-31249-54 362060 /* */ 7469109 wikitext text/x-wiki {{Izdvojeni članak|rujan 2019.}} {{Glazbenik | Ime = Divlje jagode | Img = File:Zelelipovaca.JPG | Img_capt = Divlje jagode 2007. | Img_size = 220px | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1977.|1977.]] | Mjesto = [[Zagreb]] | Prebivalište = | Žanr = [[hard rock]], [[heavy metal]] | Djelatno_razdoblje = 1977. {{--}} danas | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Diskoton]], Logo Records, Nimfa Sound, [[Croatia Records]] | Angažman = [[Bijelo dugme]], [[Alen Islamović]], Mladen Vojičić Tifa, [[Gibonni]] | URL = [http://www.divlje-jagode.com/ Službene stranice] | Originalna postava = | Sadašnji članovi = [[Zele Lipovača]]<br/>[[Toni Janković]]<br/>Damjan Deurić<br/>Livio Berak<br/> Andras Ispan<br/>Emil Kranjčić | Bivši članovi = Nihad Jusufhodžić<br/>Adonis Dokuzović<br/>[[Mustafa Ismailovski]]<br/>Nasko Budimlić<br/>[[Alen Islamović]]<br/>Zlatan Čehić<br/>[[Mladen Vojičić Tifa]]<br/>Edin Šehović<br/>Vlado Podany<br/>Điđi Jankelić<br/>[[Zlatan Stipišić Gibonni]]<br/>Žanil Tataj<br/>Sanin Karić<br/>Tomas Balaž<br/>[[Dejan Orešković Klo]]<br/>Pero Galić<br/>Marko Osmanović<br/>Damjan Milenković<br/>Adrian Borić | nagrade = | Značajni instrumenti = gitara/bubanj/bas/klavijature }} '''Divlje jagode''' su bosanskohercegovački [[hard rock]] i [[heavy metal]] sastav koji je [[glazba u 1977.|1977.]] godine osnovan u Zagrebu.<ref>{{cite web |url=https://www.mixeta.net/2014/01/08/prvi-pjevac-divljih-jagoda-ante-jankovic/ |title=Prvi pjevač Divljih Jagoda – Ante Janković |last=Martinić |first=Domagoj |date=8. siječnja 2014. |accessdate=26. studenoga 2022. |website=Mixeta.net}}</ref><ref>{{Citation |title=STAR IN THE CAR: Zele Lipovača |url=https://www.youtube.com/watch?v=5W-ONP1exCg |accessdate=2022-08-12 |language=hr-HR}}</ref> Bili su popularan sastav na području [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] i smatraju se začetnicima ''heavy metala'' u Jugoistočnoj Europi. U [[svibanj|svibnju]] 1977. godine, [[Sead Lipovača]] zajedno s Antom Jankovićem, Nihadom Jusufhodžićem, [[Mustafa Ismailovski|Mustafom Ismailovskim]] i Adonisom Dokuzovićem kojega je poznavao još iz [[Novih akorda]], osniva Divlje jagode. Tijekom godina njihovoga glazbenog rada, objavili su nekoliko [[singl]]ova i dvanaest [[album|studijskih albuma]], a [[2006.]] godine izdaju ''box set'' na kojemu se nalazi deset albuma i jedan singl.<ref>[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=59&Itemid=68 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723103723/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=59&Itemid=68 |date=23. srpnja 2011. }} - Diskografija , box set kolekcija</ref> == Životopis sastava == === Zenit === Sead Lipovača (rođen u [[Bihać]]u [[31. kolovoza]] [[1955.]]g.), nakon što je završio [[srednja škola|srednju školu]] u Bihaću, dolazi studirati vanjsku trgovinu u [[Zagreb]]. Njegovi glazbeni idoli bili su mu hard rock sastavi poput [[The Who]]a, [[Deep Purple]]a, [[Led Zeppelin]]a, [[Black Sabbath]]a i drugih. I sam je želio imati svoj sastav, a prvi glazbeni početci vežu ga uz sastav Poldrugac Vjekoslava Wossha, 'Novi akordi', s kojim 1975. snima single. Kasnije još svira sa sastavima 'Biseri' i 'Selekcija', da bi [[1976.]] godine osnovao skupinu 'Zenit'. Tadašnju postavu sastava čine glazbenici Sead Lipovača ([[električna gitara|prva gitara]]), Ante Toni Janković ([[pjevanje|vokal]]), Nihad Jusufhodžić ([[bas-gitara]]) i Dario Orioli te kasnije Adonis Dokuzović ([[bubnjevi]]). U tadašnje vrijeme 'Zenit' svira po raznim [[rock]] festivalima, a snimka im se nalazi i na kompilacijskom albumu s Jugoslavenskog Rock-Pop festival 1974. godine. Početkom 1977. godine donose odluku o promjeni imena. === Divlje jagode === [[Datoteka:Jugoton logo price sticker.jpg|minijatura|lijevo|250px|Divlje jagode prvi album snimaju za [[diskografija|diskografsku kuću]] [[Jugoton]].]] U [[svibanj|svibnju]] 1977. godine nakon dugog razmišljanja, donose odluku da promjene ime u 'Divlje jagode'. Iste godine u [[jesen]] snimaju svoj prvi [[singl]], za tada vodeću [[diskografija|diskografsku kuću]] u zemlji '[[Jugoton]]', na kojemu se nalaze dvije skladbe, balada "Jedina moja" (koja je ostvarila veliki uspjeh) i "Rock 'n' Roll". [[lirika|Tekst]] za skladbu "Jedina moja", piše Ante Janković, a [[glazba|glazbu]] Sead Lipovača. Drugi singl objavljuju početkom [[1978.]] godine na kojemu se nalazi obrada stare bosanske sevdalinke "Moj dilbere" i na B strani emotivna balada "Prijatelj". Iste godine izlazi njihov treći singl s kojim dobivaju priličnu popularnost kod publike i veliki broj svojih obožavatelja. Na singlu se nalaze skladbe, "Patkica" i "Kad bi vi, gospođo". Nakon izlaska singla, 'Jagode' odlaze na mini turneju po Bihaću i okolici. Krajem godine odlaze u studio kako bi snimili svoj prvi album. Album ''[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]'' izlazi [[1979.]] godine, a objavljuje ga diskografska kuća Jugoton.<ref>[http://www.discogs.com/release/1350550 ''discogs.com''] -Divlje jagode, album Divlje Jagode</ref> Materijal na albumu sastoji se od devet skladbi, a između ostalog tu su već poznate balade "Krivo je more" i nova verzija skladbe "Jedina moja". Većina ostalih skladbi je na temu [[hard rock]]a i na tragu sastava [[Deep Purple]]a i [[Black Sabbath]]a. Tekstove je napisao Ante Janković, glazbu Sead Lipovača, dok je [[Glazbeni producent|produkciju]] radio Vladimir Delač. Nakon što je album bio objavljen, sastav je neko vrijeme pauzirao jer je dio članova otišao na [[JNA|odsluženje vojnog roka]]. U to vrijeme napustio ih je Mustafa Ismailovski koji se pridružuje [[pop (glazba)|pop]] sastavu [[Srebrna krila]]. Sead Lipovača ostvaruje suradnju s Marinom Tucaković koja mu piše tekstove za singlove "Hoćeš li me voljet sutra" i "Nemam ništa protiv / Bit će bolje". === 1980-e === Početkom [[1980-ih]] 'Divlje jagode' su ponovno aktivne, a na koncertima prije njih nastupa skupina 'BAG' iz Bihaća. Sead Lipovača zapaža njihovog basistu [[Alen Islamović|Aliju Alena Islamovića]] i poziva ga da se pridruži 'jagodama'. Međutim nastaju problemi kada mu Lipovača iznosi svoje planove o odlasku čitavog sastava u [[Sarajevo]], ipak Islamović je uspio riješiti problem s roditeljima i odlazi stvarati svoju glazbenu karijeru s 'Divljim jagodama'. Nakon što su objavili prvi album ''Divlje jagode'', dolazi do nerazumijevanja od strane izdavača Jugotona i nezadovoljan s promidžbom albuma, Lipovača seli u Sarajevo gdje će potpisati ugovor s diskografskom kućom '[[Diskoton]]'.<ref name="DJ">[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101038&x=13&y=10 ''crorec.hr''] - Croatia Records, Divlje jagode - životopis</ref> Početkom [[1981.]] godine, 'Divlje jagode' su u postavi Sead Lipovača (gitara), Ante Janković (vokal), Alen Islamović (bas-gitara) i Nasko Budimlić (bubnjevi, kojeg je Islamović doveo iz sastava 'BAG'). [[Datoteka:Iron Maiden - bass and guitars 30nov2006.jpg|minijatura|desno|250px|[[Iron Maiden]] [[1981.]]g. bili su gosti sastavu [[Bijelo dugme]] i Divljim jagodama.]] Početkom [[1981.]] godine odlaze u [[Beograd]] i u studiju 'Druga maca' snimaju svoj drugi album ''[[Stakleni hotel]]'' na kojemu se u potpunosti nalazi heavy metal zvuk. Album najavljuje skladba "Autostop", koja je bila vrlo popularna (kako zbog glazbe tako i zbog [[lirika|teksta]]<ref>[http://lyrics.diskografije.com/divlje-jagode/divlje-jagode-autostop/ ''lyrics.diskografije.co''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410222649/http://lyrics.diskografije.com/divlje-jagode/divlje-jagode-autostop/ |date=10. travnja 2008. }} - Divlje jagode, tekst skladbe "Autostop".</ref>) i u to vrijeme se puštala na svima [[TV|televizijskim postajama]]. Album izlazi sredinom 1981. godine,<ref>[http://www.discogs.com/release/1377225 ''discogs.com''] - Divlje Jagode - Stakleni Hotel</ref> a objavljuje ga diskografska kuća '[[Diskoton]]' iz Sarajeva. [[Glazbeni producent|Producent]]i na materijalu bili su Lipovača i Enco Lesić, dok su tekstove napisali Goran Petranović (vokal u sastavu 'Elvis J. Kurtovic'), Marina Tucaković i Alen Islamović. Uvodna tema na albumu bila je skladba "Autostop", koju je napisao Petranović, a pjesma "Kako si topla i mila" postala je najveći hit s tog albuma. Balade "Dodirni me, skloni bol" i "Potraži put" također su postigle veliki uspjeh. Kako su se vodili heavy metal stilom, shodno tome Lipovača je na koncertima preuzeo ponašanje [[Angus Young|Angusa Younga]] iz [[AC/DC]]-a, pa se pojavljivao u kratkim hlačicama i izvodio je razne skokove i trčkaranja po sceni. Tijekom 1981. godine 'Divlje jagode nastupale su na brojnim koncertima, a neki od njih su bili koncert za stradale u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], rock festival i Bihaću (BROF) i u [[rujan|rujnu]] na beogradskom hipodromu, zajedno s [[Bijelo dugme|Bijelim dugmetom]] ugošćuju sastav [[Iron Maiden]], koji tada prvi puta dolazio na prostore bivše [[SFRJ|Jugoslavije]].<ref>[http://www.maidencroatia.com/firma-novosti01.htm ''maidencroatia.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080927183556/http://www.maidencroatia.com/firma-novosti01.htm |date=27. rujna 2008. }} - Iron Maiden i Hrvatske grupe - priča duga 27 godina!!!</ref> Nakon odsvirane turneje i nekoliko koncerata [[1982.]] godine počinju raditi na materijalu za novi album, međutim sastav je napustio dotadašnji [[pjevanje|prvi vokal]] Ante Toni Janković i posvetio se samostalnoj karijeri. Prije nego što je otišao Janković je napisao skladbu "Ne želiš kraj", koja će kasnije postati jedna od najvećih njihovih balada. Kritičari su različito tumačili ovu skladbu, neki su je opisivali kao ljubavnu baladu, dok su drugi govorili kako najavljuje rastanak dva prijatelja (Lipovača & Janković). Nakon odlaska Jankovića, ulogu prvog vokala preuzima tadašnji [[bas-gitara|basista]] Alen Islamović. Trojac Lipovača, Islamović i Nasko Budimlić zajedno s producentom Theom Werdinom, odlaze u [[Njemačka|Njemačku]] u grad Bad Homburg gdje u studiju 'Music Park Studios' pripremaju i snimaju svoj sljedeći album. Album ''[[Motori (album)|Motori]]'',<ref>[http://www.discogs.com/release/1141150 ''discogs.com''] - Divlje Jagode - Motori</ref> objavljuje diskografska kuća 'Diskoton' 1983. godine, i prava je prekretnica u njihovoj glazbenoj karijeri.<ref name="DJ"/> Uz naslovnu skladbu koja je postala velika uspješnica i sluša se i danas, tu su još, ljubavna balada "Šejla" (koju je Islamović napisao za svoju bivšu djevojku), "Ne želiš kraj", Nasmiješi se", "Zagrizi rock and roll" i druge skladbe koje odlično prolaze kod publike i 'Divljim jagodama' donose veliki broj obožavatelja. Početna naklada albuma bila je 50.000, međutim vrlo brzo dostiže brojku od 400.000 prodanih primjeraka i dobiva etiketu 'Najbolji album godine'. U to vrijeme 'Jagode' glase kao najbolji sastav na tadašnjem prostoru.<ref name="DJ"/> Na turneji im se bio nakratko pridružio i Janković. Dobivaju brojne nagrade i pojavljuju se u popularnim glazbenim [[časopis]]ima poput 'Džuboksa'. Nakon što su završili veliku turneju, koja je svirana na prostorima bivše Jugoslavije, odlaze u studio i pripremaju materijal za novi album. Ponovno odlaze u Njemačku gdje u istom studiju 'Music Park Studios', snimaju sljedeći album ''[[Čarobnjaci (album)|Čarobnjaci]]''.<ref>[http://www.discogs.com/release/926653 ''discogs.com''] - Divlje Jagode - Čarobnjaci</ref> Album [[2. studenog]] [[1983.]] godine objavljuje diskografska kuća 'Diskoton', a produkciju i aranžmane radi Sead Lipovača. Tekstove za većinu skladbi napisao je Alen Islamović, dok ih je za skladbe "Nazovi me", "Đavolji grad" i "Metalni radnici" napisao Lipovača. ''Čarobnjaci'' nije zabilježio popularnost prethodnog albuma, a jedina skladba koja je dugo zadržala uspjeh bila je "Metalni radnici". Nakon što je album objavljen kasnije će dobiti poziv od menadžera [[tvrtka|kompanije]] 'Trans Atlantic Records' da dođu u [[London]] na probno snimanje.<ref>[http://www.dzuboks.de/page.php?84. ''dzuboks.de''] - Ex Yu Muzička Biografija - Divlje jagode.</ref> Početkom [[1984.]] godine odlaze na turneju, a polovicom njenog održavanja Islamović dobiva ponudu od [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] da pređe u '[[Bijelo dugme]]'. Tada nastaju trzavice među članovima 'Divljih jagoda' ali smiruje ih Islamović koji je odbio ponudu i ostao u sastavu. On nije bio siguran u Bregovićevu ponudu isto koliko i u [[Željko Bebek|Bebekov]] odlazak, a 'Divlje jagode' dobile su predugovor za snimanje albuma na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] u [[London]]u. Krajem godine u sastav dolazi novi basista, Zlatan Čehić (bivši član sastava 'Top'), a prvi vokal preuzima Alen Islamović i u [[studeni|studenom]] počinju raditi na materijalu za novi album. === Sredinom 1980-ih === Materijal miksaju u studiju RTV Sarajevo, tijekom mjeseca studenog i prosinca, a početkom [[1985.]] godine po treći put putuju u Njemačku i snimaju albumu u studiju 'Music Park Studios' tijekom mjeseca [[veljača|veljače]]. Album ''[[Vatra (album)|Vatra]]'' izlazi u [[ožujak|ožujku]] iste godine, a objavljuje ga diskografska kuća '[[Diskoton]]'.<ref>[http://www.discogs.com/release/1377232. ''discogs.com'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Divlje Jagode - Vatra</ref> Glazbu i aranžman potpisuje Sead Lipovača, dok tekstove pišu Alen Islamović i Slobodan Đurasović. Na B-strani nalazi se skladba "Touch Me Little Girl", koja je otpjevana na engleskom jeziku, a specijalno za ovaj album napisao ju je Theo Werdin. Album solidno prolazi kod publike ali ne bilježi veći komercijalni uspjeh. Dvije hit skladbe, "Ciganka" i "Let na drugi svijet", kasnije se redovno izvode tijekom turneja i koncerata. Nakon odsvirane turneje i promocije albuma ''Vatra'', krajem godine odlaze u [[London]] na probno snimanje albuma. Po povratku iz Londona sviraju na nekoliko većih koncerata poput onoga u 'OTV' domu u [[Zagreb]]u. Na koncertu je bio i Xavier Rusell, novinara [[heavy metal]] časopisa 'Kerrang!' (sin filmskog redatelja Kena Rusella), a o koncertu je napisao, "Divlje jagode su glazbeno još uvijek u sedamdesetim godinama. Utjecaj sastava Y&T, Black Sabbath i Saxon su očigledni, dok se kroz skladbe tu i tamo provlači po koji Judas Priest ''rif'' na gitari. Njihove stare balade naišle su na najpovoljniju reakciju, što svjedoči da publika voli pjevati sa svojim sastavima...".<ref>[http://hem.passagen.se/bosrock/jagode/o_izvodjacu.html hem.passagen.se] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124074827/http://hem.passagen.se/bosrock/jagode/o_izvodjacu.html |date=24. studenoga 2009. }} - Divlje jagode, reakcija Xaviera Rusella na održani koncert u Zagrebu</ref> Nakon koncerta održanog u 'OTV'-om domu, Lipovači i ostalim članovima ostvario se dugogodišnji san i potpisuju ugovor s Guefom Hunningtonom, koji je vlasnik diskografske kompanije 'Logo Records'.<ref>[http://www.bazaar.com.hr/index.php?module=item&id=3498 ''bazaar.com'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Divlje jagode potpisale ugovor sa diskografskom kućom 'Logo Records'.</ref> Hunnington je bio vrlo jaka i poznata osoba, koji je između ostalog lansirao popularni sastav '[[Eurythmics]]' i do tada nitko na tim prostorima nije imao takav [[ugovor]]. Početkom [[1986.]] godine odlaze u London kako bi počeli snimati novi album na [[engleski jezik|engleskom jeziku]]. U studiju snimaju osam svojih starih skladbi i dvije nove "Wild Boys" i "Fire on the water". [[Glazbeni producent|Producent]] na materijalu je Keith Woolvin, tekstove je pisao Aleksandar Mezek, dok je kao gost na [[klavijature|klavijaturama]] svirao Don Airey. Na englesko tržište izbacuju [[singl]] "Shayla" i [[19. veljače]] 1986. godine sviraju nastupaju u klubu 'Marquee', nakon čega kreće serija koncerata po engleskim klubovima.<ref name="DJ"/> Izlazak albuma je kasnio, a Islamović, nezadovoljan zaradom od turneje i problemima oko izlaska albuma, odlazi iz Londona i vraća se u Sarajevo. Ubrzo potom je ponovno dobio poziv od Gorana Bregovića da prijeđe u [[Bijelo dugme]], što je Islamović i prihvatio. Iste je godine Nasko Budimlić otišao u privremenu mirovinu. Problemi također nastaju kada jedan lokalni sastav krade i svira njihove skladbe koje Lipovača u to vrijeme nije zaštitio [[autorska prava|autorskim pravima]]. Lipovača ostaje sam u Londonu i dobiva ponudu da svira s britanskim glazbenicima, što on odbija i na kraju se vraća u Sarajevo. Po povratku saznaje da je Islamović prihvatio drugu ponudu i prešao u sastav 'Bijelo dugme'. 'Diskoton' krajem godine objavljuje kompilacijski album pod nazivom ''Najbolje'', dok Lipovača završava godinu bez sastava. [[Datoteka:Gibonni Main.jpg|minijatura|desno|250px|[[Zlatan Stipišić|Zlatan Stipišić - "Gibbonni"]] bio je član Divljih jagoda [[1990.]] godine.]] Početkom [[1987.]] godine, Lipovača radi na okupljanju sastava, a podršku u tome ima od Zlatana Čehića. Čehić mu predlaže da nađu novog pjevača, dok se u [[ožujak|ožujku]] u sastav vraća Samir Šestan. U [[svibanj|svibnju]] napokon izlazi albuma ''[[Wild Strawberries]]'',<ref>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=192030 ''crorec.hr''] - Divlje jagode - Wild Strawberries</ref> koji je sniman u studiju 'Easy Hire' u Londonu, a objavila ga je diskografska kuća 'Logo Records'. Album izlazi i u [[švedska|Švedskoj]], [[njemačka|Njemačkoj]] i [[nizozemska|Nizozemskoj]], bez većeg uspjeha. U [[ljeto]] 1987. godine u 'Jagode' dolazi na mjesto vokala Mladen "Tifa" Vojičić (rođen u Sarajevu [[17. listopada]] [[1960.]] godine),<ref>[http://public.carnet.hr/~bfolding/My%20Web%20Sites/tifa.htm ''public.carnet.hr''] - Mladen Vojičič - Tifa</ref> novi bubnjar sastava je Edin Šehović, dok klavijature preuzima Vladimir Vlado Podany. Krajem godine odlaze u studio i počinju raditi na materijalu za sedmi studijski album 'Divljih jagoda'. Produkciju će raditi [[Glazbeni producent|producent]] iz Londona Peter Hinton, koji je radio sa sastavom 'Saxon'. Novi album ''[[Konji (album)|Konji]]'',<ref>[http://www.diskografija.com/album/konji-1471.htm diskografija.com] - Divlje jagode - Konji</ref> izlazi početkom [[1988.]] godine, a najavio ga je singl "Turski marš". Na materijalu se nalazi obnovljena inačica skladbe "Divlje jagode", i instrumental "Turski marš", dok je najveći hit na albumu pjesma "Zauvijek tvoj", koja se sluša i danas. Na popisu se nalazi i skladba "London" koja je posvećena gradu i vremenu kada su boravili u njemu. Niti ovaj postav 'Divljih jagoda' nije potrajao dugo. Krajem [[proljeće|proljeća]] kreću na promotivnu turneju ali je ne završavaju, pošto u [[ljeto]] Tifa, Podany i Šehović odlaze iz sastava. Lipovača i Čehić ostaju sami i pozivaju bubnjara Dragana "Điđija" Jankelića (koji je ranije svirao u Bijelom dugmetu). Čehić preuzima vokale, a u Sarajevu na koncertu pridružuje im se Toni Janković, koji pjeva njihove stare hitove i dobiva velike ovacije publike. Tijekom [[1989.]] godine, 'Divlje jagode' sviraju po koncertima, a krajem godine Lipovača u sastav zove mladog [[split]]skog pjevača [[Zlatan Stipišić|Zlatana "Gibbonnija" Stipišića]] (član bivše skupine 'Osmi putnik').<ref>[http://www.dayline.info/index.php?option=com_content&task=view&id=14030&Itemid=195 ''dayline.info''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129102628/http://www.dayline.info/index.php?option=com_content&task=view&id=14030&Itemid=195 |date=29. studenoga 2014. }} - Intervju sa Seadom Lipovačom, Autor: dayline.info, Objavljeno: [[3. lipnja]] [[2008.]] u 19:20</ref> Gibonni preuzima ulogu glavnog vokala, te je taj postav snimio demosnimke koje su pomogle Zeletu da potpiše ugovor sa SAD-om, no taj projekt nikada nije ostvaren. Gibonni mijenja mišljenje i vraća se u Split, gdje se posvećuje svojoj solo karijeri. Nakon toga Divlje jagode prestaju s radom. === 1990-e === Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Lipovača dolazi u [[Zagreb]] i snima humanitarne koncerte. [[1992.]] godine počinje rat u [[BIH|Bosni i Hercegovini]], a Lipovača ne zna ništa o svojoj obitelji u [[Bihać]]u. Nalazi se u teškom psihičkom stanju i jedno vrijeme se ne bavi glazbom. [[1993.]] godine, 'Jagode u sastavu Lipovača, Čehić i Budimilić, odlaze u Njemačku i sviraju razne humanitarne koncerte. Album ''[[Magic love]]'',<ref>[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=63 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194753/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=54&Itemid=63 |date=28. veljače 2010. }} - Divlje jagode - Magic love</ref> koji je snimljen 1991., a objavila ga je 1993. [[diskografija|diskografska kuća]] [[Croatia Records]] i zbog raznih razloga potpisuje ga Sead Lipovača, a ne 'Divlje jagode' (iako se nalazi u diskografiji 'Divljih jagoda'). Izvođači na materijalu su Lipovača ([[električna gitara|prva gitara]]), Nasko Budimlić ([[bubnjevi]]), Zlatan Čehić ([[bas-gitara]]) i [[Žanil Tataj - Žak|Žanil Tataj]] ([[pjevanje|vokali]]). Nikša Bratoš je producent snimanja i u studiju odrađuje [[klavijature]] i prateće glasove. Skladbu "She's gone", pjeva Emir Čerić, a "Cant stop" pjeva tada malo poznata Tina Rupčić. Glazbu je radio Lipovača, dok tekstove potpisuju [[Žanil Tataj - Žak|Tataj]] i Gibonni. Nakon toga sastav je napustio Žanil Tataj. Njihov sljedeći studijski album ''[[Labude kad rata ne bude]]'',<ref>[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=55&Itemid=64 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091215144154/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=55&Itemid=64 |date=15. prosinca 2009. }} - Divlje jagode - Labude kad rata ne bude</ref> izlazi početkom [[1994.]] godine. Vokal na albumu je bio Zlatan Čehić. Materijal je [[1993.]] godine pripreman i sniman u Njemačkom gradu [[Gelsenkirchen]]u, a objavljuje ga diskografska kuća 'Croatiaton' iz Zagreba. Produkciju rade Lipovača i Denyken, dok većinu tekstova potpisuju Fikret Kurtović i Fahrudin Pecikoza. nakon objavljivanja 'Jagode sviraju po Njemačkoj i Hrvatskoj, a nakon toga, Lipovača pomaže Anti Jankoviću na njegovom solo albumu. [[1995.]] godine nakon serije koncerata po [[europa|Europskim]] gradovima iz sastava odlazi dugogodišnji član Zlatan Čehić, kako bi snimio svoj solo album, a umjesto njega u 'Divlje jagode' dolazi novi basist Sanjin Karić. Sastav nastavlja svirati po europskim gradovima i priprema materijal za novi album. === Sredinom 1990-ih === Novi album 'Divljih jagoda' ''[[Sto vjekova]]'',<ref>[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=65 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194624/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=56&Itemid=65 |date=28. veljače 2010. }} - Divlje jagode - Sto vjekova</ref> izlazi sredinom [[1996.]] godine. Album je snimljen u [[Stuttgart]]u, [[Njemačka]], u studiju 'Boston', a objavljuje ga izdavačka kuća 'Nimfasound' iz Njemačke. Materijal se sastoji od deset skladbi, od kojih je četiri otpjevao [[Žanil Tataj - Žak|Žanil Tataj]], četiri Emir Čerić, a skladbu "Lejla" otpjevali su zajedno. "Bihać 95", bila je instrumentalna skladba i radni naziv joj je bio "On the way". Skladbu na [[engleski jezik|engleskom jeziku]] "On the road again" napisao je hrvatski [[glazbenik]] [[Zlatan Stipišić|Zlatan Stipišić - Gibonni]], dok naslovnu skladbu potpisuje Sanja Grgić. Produkciju rade Lipovača i Denyken, a klavijature sviraju Toni Lasin i Dario Grgić. Nakon objavljivanja albuma iz sastava odlazi basista Sanjin Karić, a na njegovo mjesto dolazi Dejan Oresković iz [[Slavonski Brod]]a i novi bubnjar iz Zagreba Thomas Balaž, koji povremeno mijenja Naska Budimlića. Poslije serije koncerta koja se održava u [[Slovenija|Sloveniji]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BIH|Bosni i Hercegovini]], 'Divlje jagode' jedno vrijeme odlaze na odmor. Do kraja devedesetih 'Jagode' sviraju po raznim koncertima u Europi, a [[1999.]] godine sastav napustio je [[Žanil Tataj - Žak|Žanil Tataj]]. === 2000-te === Godine [[2002.]] 'Divlje jagode' se po prvi puta u javnosti pojavljuju s novim pjevačem Perom Galićem (bivšim članom [[Županja|županjskog]] sastava '[[Opća opasnost]]'), a zajedno s njim su još [[2000.]] godine počeli raditi na materijalu za novi album. Nakon pauze od sedam godina 'Jagode' [[2003.]] godine objavljuju novi album ''[[Od neba do neba]]''.<ref>[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=57&Itemid=66 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194629/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=57&Itemid=66 |date=28. veljače 2010. }} - Divlje jagode - Od neba do neba</ref> Albumu je sniman od [[zima|zime]] 2000. do zime 2003. godine, u studijima 'Z' Zagreb, 'Matulj' [[Novo Mesto]], 'Promaster' Zagreb, 'Šišmiš' [[Velika Gorica]], 'Matrix' [[München]], 'Vrbnico' [[Vrbnik]], a objavljuje ga diskografska kuća 'Croatia Records'. Na albumu se nalazi jedanaest skladbi od kojih se najviše izdvaja pjesma "Marija", koja je postala veliki hit, a kao gost na materijalu pojavljuje se Anto Janković, koji pjeva pjesmu "Ne krivi me". [[2004.]] godine 'Croatia Records' objavljuje kompilaciju na dvostrukom [[CD]]-u pod nazivom ''[[The very best of]]''.<ref>[http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=67 divljejagode.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100228194758/http://www.divljejagode.net/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=67 |date=28. veljače 2010. }} - Divlje jagode - The very best of</ref> Na prvom CD-u nalaze se njihovi najveći hitovi s bonusom od tri skladbe koje su snimljene na njihovom prvom engleskom albumu, a na drugom nalaze se balade s novom verzijom skladbe "Krivo je more". Sastav odlazi u [[SAD|Sjedinjene Države]] i [[Kanada|Kanadu]], gdje održavaju brojne koncerte, nakon čega se vraćaju kući gdje održavaju koncerte po većim gradovima [[SFRJ|bivše Jugoslavije]]. [[2005.]] godine nanovo odlaze u Ameriku ali bez pjevača Pere Galića, koji je otišao iz sastava, a na njegovo mjesto je došao stari član Anto Janković. U [[Chicago|Chicagu]] se sastaju s hrvatskim [[rock]] sastavom [[Parni valjak]] i zajedno održavaju koncert. Nakon toga vraćaju se kući i u sastav se ponovo vraća basista Sanjin Karić. Odlaze na turneju po [[Australija|Australiji]], a nakon toga održavaju nekoliko koncerata po [[švicarska|Švicarskoj]]. Pero Galić i Zlatan Čehić se [[2006.]] godine ponovo vraćaju u sastav. U [[travanj|travnju]] objavljuju singl "Piramida", kojeg zajedno pjevaju Čehić i Galić, a napisao ju je Lipovača povodom otkrivanja bosanskih piramida u [[Visoko (BiH)|Visokom]]. U [[jesen]] iste godine izlazi ''box set'' sa svim objavljenim albumima da sada, s bonus dodatcima koji se sastoje od albuma ''Magic love'' i singla "Piramida". Godine [[2007.]] izlazi [[video|video uradak]] za singl "Piramida", a članovi 'Divljih jagoda' najavljuju materijal za novi album. Dne [[10. srpnja]] 'Divlje jagode' u [[Osijek]]u sviraju zajedno sa sastavom '[[Opća opasnost]]', prije nastupa britanskog [[hard rock]] sastava [[Whitesnake]]. Pero Galić napustio je sastav 2008., a pjevač je ponovo Toni Janković. Iduće godine pjevač Jagoda postao je Marko Osmanović, frontmen daruvarskog hard-rock sastava Cota G4, te zajedno s njime imaju koncerte po Hrvatskoj. U ljeto 2011. najavili su izlazak novog albuma, koji se još nije pojavio. Krajem iste godine objavili su pjesmu "Ne, nisam ja". Godine 2013. sastav napušta Marko Osmanović, a na njegovo mjesto dolazi Livio Berak. S njim u sastavu Divlje jagode su objavile singl "Samo da znaš", za koji su snimili i spot. Iste godine Jagode objavljuju i album pod nazivom ''[[Biodinamička ljubav]]''. Na albumu gostuju Ivana Peters i Žanil Tataj.<ref name="Discogs1">[http://www.discogs.com/artist/Divlje+Jagode ''discogs.com''] - Sastav Divlje jagode</ref> == Članovi sastava == === Vokali === *Anto Janković "Toni" – (1977. – 1982.), (2005.), (2007. – 2009.), (2010.), (2011.), (2012.), (2018. -) * [[Alen Islamović]] – [[pjevanje|vokali]], [[bas-gitara]] (1980. – 1986.) * Zlatan Ćehić "Ćeha" – bas-gitara, vokali (1984. – 1995.), (2006. – 2012.) * [[Mladen Vojičić|Mladen Vojičić "Tifa"]] – vokal (1987. – 1988.), (1994.), (1995.), (2005.) * [[Zlatan Stipišić]] "Gibonni" - vokali (1989. – 1990.) Nikada nije uživo nastupio s grupom, osim (1992.) kao gost na koncertu * [[Žanil Tataj - Žak|Žanil Tataj "Žak]]" – (1991. – 1992.), (1994. – 2002.), (2007. – 2008. uživo) * Tina Rupčić - (kao gošća na albumu "Magic Love" iz 1993. godine) - vokali * Emir Cerić "Cera" – vokali (1996.) Kao gost na albumu "Sto Vjekova" * [[Pero Galić]] "Gale" – (2002. – 2007.) * Marko Osmanović - (2008. – 2013.) *[[Livio Berak]] - (2013.-) === Gitaristi === *[[Sead Lipovača]] "Zele" – [[električna gitara|gitara]] (1977.-) *[[Saša Čabrić]] – bas-gitara (1977.) *[[Dejan Orešković]] "Klo" – bas-gitara (1997. – 2004.), (2006.), (2009.), (2012.) *[[Nihad Jusufhodžić]] – bas-gitara (1977. – 1979.) *[[Alen Islamović]] - bas-gitara (1980. – 1984.) *[[Sanin Karić]] – bas-gitara (1995. – 1997.), (2005. – 2005.) *[[Zlatan Čehić]] - bas-gitara (1984. – 1995.), (2006. – 2012.) *[[Andraš Išpan]] - bas-gitara (2012. – 2015.),(2016.),(2021. – ) *[[Damjan Mileković]] - bas-gitara (2015.)(2017. – 2021.) === Klavijature === *[[Mustafa Ismailovski]] "Muc" – [[klavijature]] (1979.) *[[Vlado Podany]] – klavijature (1988.), (2007.), (2008.), (2009.) *[[Toni Lasan]] – klavijature (1997. – 1997.) *[[Mladen Krajnik]] – klavijature (1977.) *[[Samir Šestan]] – klavijature (1985.),-(1987.) *[[Damjan Deurić]] – klavijature (2010.-) === Bubnjevi === * Adrian Borić - bubnjevi (2015. – 2018.) *[[Nasko Budimlić]] – bubnjevi (1980. – 1986., 1989. – 1997., 1998. – 2002., 2011. – 2015.) *[[Thomas Balaž]] – [[bubnjevi]] (1992.), (1997. – 2011.) *[[Adonis Dokuzović]] – bubnjevi (1977. – 1979.), (2007.), (2010.), (2011.) *[[Velibor Čolović Šeki]] - bubnjevi ([[1987.]]) *[[Edin Šehović]] "Šeha" – bubnjevi (1987. – 1988.) *[[Dragan Jankelić]] – bubnjevi (1988. – 1989.) *[[Emil Kranjčić]] - bubnjevi (2018. ''–'' ) === Vremenska linija === {{#tag:timeline| ImageSize = width:900 height:auto barincrement:18 PlotArea = left:110 bottom:100 top:10 right:20 Alignbars = justify DateFormat = dd/mm/yyyy Period = from:01/01/1977 till:{{#time:d/m/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Legend = orientation:vertical position:bottom columns:3 ScaleMajor = increment:3 start:1978 ScaleMinor = increment:1 start:1977 Colors = id:lvocals value:red legend:Glavni_vokal id:bvocals value:pink legend:Prateći_vokal id:guitar value:green legend:Gitara id:bass value:blue legend:Bas-gitara id:drums value:orange legend:Bubnjevi id:keys value:purple legend:Klavijatura id:studio value:black legend:Studijski_albumi LineData = layer:back color:studio at:01/10/1978 at:22/10/1981 at:30/08/1982 at:14/11/1983 at:01/03/1985 at:25/01/1987 at:28/01/1988 at:24/08/1994 at:10/02/1997 at:29/04/2003 at:12/08/2013 at:02/02/2020 BarData = bar:Janković text:Toni Janković bar:Islamović text:Alen Islamović bar:Vojičić text:Mladen Vojičić bar:Stipišić text: Zlatan Stipišić bar:Tataj text:Žanil Tataj bar:Galić text:Pero Galić bar:Osmanović text: Marko Osmanović bar:Berak text:Livio Berak bar:Lipovača text:Zele Lipovača bar:Jusufhodzić text:Nihad Jusufhodzić bar:Čehić text:Zlatan Čehić bar:Karić text:Sanin Karić bar:Orešković text:Dejan Oresković bar:Išpan text:Andras Ispan bar:Mileković text:Damjan Mileković bar:Dokuzović text:Adonis Dokuzović bar:Budimlić text:Nasko Budimlić bar:Šehović text:Edin Šehović bar:Balaž text:Thomas Balaž bar:Borić text:Adrian Borić bar:Kranjčić text:Emil Kranjčić bar:Ismailovski text:Mustafa Ismailovski bar:Airey text:Don Airey bar:Podany text:Vlado Podany bar:Deurić text:Damjan Deurić PlotData= width:3 bar:Islamović from:05/03/1980 till:04/07/1982 color:bvocals bar:Islamović from:05/07/1982 till:05/03/1984 color:lvocals bar:Lipovača from:04/08/1982 till:end color:bvocals bar:Čehić from:05/03/1994 till:05/03/1995 color:lvocals bar:Osmanović from:14/01/2008 till:01/02/2013 color:lvocals bar:Berak from:04/05/2013 till:end color:lvocals bar:Čehić from:05/03/1984 till:04/03/1994 color:bvocals bar:Čehić from:05/07/2006 till:30/04/2012 color:bvocals bar:Borić from:15/12/2015 till:10/01/2017 color:bvocals bar:Mileković from:01/12/2014 till:01/11/2015 color:bvocals bar:Mileković from:01/12/2016 till:11/06/2021 color:bvocals width:11 bar:Janković from:01/01/1977 till:04/07/1982 color:lvocals bar:Islamović from:05/03/1984 till:15/03/1987 color:lvocals bar:Vojičić from:16/03/1987 till:01/02/1988 color:lvocals bar:Stipišić from:01/06/1989 till:18/07/1990 color:lvocals bar:Tataj from:27/04/1995 till:01/02/2002 color:lvocals bar:Galić from:21/02/2002 till:09/01/2008 color:lvocals bar:Janković from:01/01/2020 till:end color:lvocals bar:Osmanović from:14/01/2008 till:01/02/2013 color:guitar bar:Berak from:04/05/2013 till:end color:guitar bar:Lipovača from:01/01/1977 till:end color:guitar bar:Jusufhodzić from:01/01/1977 till:14/10/1979 color:bass bar:Islamović from:05/03/1980 till:04/03/1984 color:bass bar:Čehić from:05/03/1984 till:05/03/1995 color:bass bar:Karić from:14/05/1995 till:11/02/1997 color:bass bar:Orešković from:12/06/1997 till:15/11/2004 color:bass bar:Karić from:18/02/2005 till:14/06/2006 color:bass bar:Čehić from:05/07/2006 till:01/07/2012 color:bass bar:Išpan from:01/06/2012 till:30/11/2014 color:bass bar:Mileković from:01/12/2014 till:01/11/2015 color:bass bar:Išpan from:15/12/2015 till:01/12/2016 color:bass bar:Mileković from:01/12/2016 till:11/06/2021 color:bass bar:Išpan from:11/06/2021 till:end color:bass bar:Dokuzović from:01/01/1977 till:14/10/1979 color:drums bar:Budimlić from:11/01/1980 till:15/02/1987 color:drums bar:Šehović from:27/04/1987 till:24/11/1988 color:drums bar:Budimlić from:01/01/1989 till:15/05/1997 color:drums bar:Balaž from:27/07/1997 till:22/02/2011 color:drums bar:Budimlić from:18/05/2011 till:22/02/2015 color:drums bar:Borić from:18/05/2015 till: 01/01/2018 color:drums bar:Kranjčić from:01/02/2018 till:end color:drums bar:Ismailovski from:22/02/1978 till:01/01/1979 color:keys bar:Airey from:22/11/1986 till:12/02/1987 color:keys bar:Podany from:14/11/1987 till:03/03/1988 color:keys bar:Deurić from:02/10/2010 till:01/11/2015 color:keys bar:Deurić from:01/01/2017 till:end color:keys }} == Diskografija == ===Studijski albumi=== *''[[Divlje jagode (album)|Divlje jagode]]'' (1978.) *''[[Stakleni hotel]]'' (1981.) *''[[Motori (album)|Motori]]'' (1982.) *''[[Čarobnjaci (album)|Čarobnjaci]]'' (1983.) *''[[Vatra (album)|Vatra]]'' (1985.) *''[[Wild Strawberries]]'' (1987.) - kao ''Wild Strawberries'' *''[[Konji (album)|Konji]]'' (1988.) *''[[Labude, kad rata ne bude]]'' (1994.) *''[[Sto vjekova]]'' (1997.) *''[[Od neba do neba]]'' (2003.) *''[[Biodinamička ljubav]]'' (2013.) *''[[Jukebox (album Divljih jagoda)|Jukebox]]'' (2020.) *''[[Prati moje stare tragove]]'' (2024.) === Kompilacije === *''[[Najbolje (Divlje jagode)|Najbolje]]'' (1986.) *''[[Sarajevo, ti i ja]]'' (1993.) *''[[Antologija 1]]'' (1995.) *''[[Antologija 2]]'' (1995.) *''[[The Very Best Of (Divlje jagode)|The Very Best Of: Let na drugi svijet]]'' (2004.) *''[[Ultimate Colection]]'' (2008.) *''[[The Love Collection: Najljepše ljubavne pjesme]]'' (2011.) *''[[Greatest Hits (Divlje jagode)|Greatest Hits]]'' (2015.) *Greatest Hits Collection (2017.) *Original Album Collection (2018.) === Singlovi === *"Jedina moja" / "Rock 'n' Roll" (1977.) *"Moj dilbere" / "Prijatelj" (1978.) *"Patkica" / "Kad bi vi, gospođo" (1978.) *"Nemam ništa protiv" / "Bit će bolje" (1979.) *"Shayla" (1986) - pilot singl emitiran na radiju BBC *"Turski Marš" / "Konji" (1988.) *"Dobro došla ljubavi" / "Marija" (2003.) *"Marija" (2003) Multimedijalni promo singl *"Krivo je more - nova verzija i spot" (2004.) *"Piramida" (2006) *"Zvijezda Sjevera-nova verzija i spot" (2007.) *"Ne, Nisam ja!" (2011.) *"Samo da znaš" (2013.) *"Znamo da je kraj" (2018.) *"Zauvijek Tvoj" - Feat. TIFA (2018.) *"Zbog tebe draga" (2019.) *"Sama si" Feat. Žanil Tataj Žak (2019.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.divlje-jagode.com/ Službene stranice] {{Divlje jagode}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]] 3gbo1y796u4jc7eef8wb9i1r9tqftbg 0 171328 7469137 6677859 2026-05-26T18:49:56Z Divna Jaksic 974 7469137 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crkva.jpg|mini|250px|Crkva Sv. Vida u Mraclinu]] Naselje [[Mraclin]] kraj [[Velika Gorica|Velike Groice]] od svojih početaka bilježi crkvu u svome središtu - prvo posvećenu Sv. Spasitelju, potom Božanskoj Mudrosti, odnosno [[Sveta Sofija|Sv. Sofiji]] i na posljetku [[1695.]] godine [[Sveti Vid|Sv. Vidu]]. Prijašnje titulare navodi vizitacija drvene kapele iz veljače [[1678.]] godine. Nije se mijenjao samo titular crkve i glavnoga [[oltar]]a nego i bočnih. Bili su posvećeni sv. Trima kraljevima, sv. Katarini, Sv. Obitelji, a potom su se u novoj, zidanoj kapeli smjestili sv. Vid na glavnome oltaru i u bočnim kapelama [[sveti Florijan]] te [[sveta Ana]] s malom [[Sveta Marija|Marijom]]. Usporedno s brigom za vlastitu kapelu u prošlosti se Mraclinčani često javljaju kao majstori, donatori ili župnikovi saveznici u obnovi župne crkve, pa čak i u vrijeme gradnje vlastite, nove kapele. [[Datoteka:Crkva_Mraclin.png|thumb|Unutrašnjost crkve]] Današnju [[Crkva|crkvu]] Sv. Vida projektirao je [[Kosta Tomac]] ([[Sisak]], [[1854.]] – [[1945.]]), a njegov je projekt odobren [[31. srpnja]] [[1893.]] godine. Gradnja je počela u srpnju [[1894.]] godine. Prema izvještajima Župne spomenice, koja bilježi da je iste godine crkva bila pokrivena. == Opis dobra == Crkva je smještena u središtu naselja. Sagrađena je 1894. godine kao neogotička jednobrodna građevina tlocrtno u obliku latinskoga križa prema nacrtima kraljevskog inženjera Koste Tomca. Prostor lađe podijeljen je na četiri traveja križnih svodova. Vanjštinom crkve dominira zvonik u središnjoj osi glavnoga pročelja, a perimetralne zidove podupiru koloristički istaknuti kontrafori. Glavni oltar sv. Vida te bočne oltare sv. Ane i sv. Florijana izradio je velikogorički stolar Strukelj.<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-3763|naziv=Crkva sv. Vida|sadržaj=preuzet|pristupljeno=3. kolovoza 2020.}}</ref> == Zaštita == Pod oznakom Z-3763 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "sakralna graditeljska baština".<ref name="kulturnadobra"/> == Poveznice == * [[Mraclin]] == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Mraclin]] [[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Zagrebačkoj županiji]] [[Kategorija:Crkve sv. Vida|Mraclin]] 518z3bv8uez0z1mmf8bmqrhwykk9otp 0 174122 7469089 7031676 2026-05-26T17:15:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469089 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Ian Gillan | Img = Deep Purple - MN Gredos - 02.jpg | Img_capt = Ian Gillan, uživo izvedba zajedno sa [[Deep Purple]]om, [[2013.]] godine. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Ian Gillan | Pseudonim = | Rođenje = [[19. kolovoza]] [[1945.]] | Mjesto rođenja = Hounslow, [[London]], [[Engleska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokali]] | Žanr = [[heavy metal]]<br />[[hard rock]]<br />[[progresivni rock]] | Zanimanje = [[skladatelj]], [[tekstopisac]], [[pjevač]] | Djelatno_razdoblje = [[1965.]] - danas | Producentska_kuća = | Angažman = Episode Six<br>[[Deep Purple]]<br>Ian Gillan Band<br>[[Gillan (sastav)|Gillan]]<br>[[Black Sabbath]]<br>Gillan-Glover | URL = [http://www.gillan.com Službene stranice] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Ian Gillan''' (Hounslow, [[London]], [[19. kolovoza]] [[1945.]]), [[engleska|britanski]] je [[glazbenik]], [[pjevač]] i [[skladatelj]], najpoznatiji kao [[pjevač]] i [[tekstopisac]] sastava [[Deep Purple]].<ref>[http://www.bbc.co.uk/music/sevenages/artists/deep-purple/ 7 Ages of Rock] - BBC.co.uk</ref> Tijekom svoje duge glazbene karijere, Gillan je između ostalog bio pjevač sastava [[Black Sabbath]] i glumio je [[Isus Krist|Isusa Krista]] originalne snimke [[Andrew Lloyd Webber|Andrewa Lloyda Webbera]] u rock operi 'Isus Krist Superstar'. Gillan se smatra jednim od najistaknutijih rock vokalista, koji je uveo u rock glazbu visoki intenzitet vokalne tehnike. Njegov rad u sastavu Deep Purple, posebno je prepoznatljiv po njegovim povremenim visokim i falseto izvedbama. == Životopis == ===Rano doba=== Ian Gillan se rodio u Hounslowu, London, Engleska u obitelji [[škotska|škotskog]] podrijetla (otac mu je iz mjesta Govan, područje [[Glasgow]]a). On je pjevao u raznim plejadama i pojavljivao se pod različitim imenima tijekom ranih godina, kao na primjer; Garth Rockett, Jess Thunder, Jess Gillan i još pod mnogim drugim. ===Deep Purple=== Gillan je bio član britanskog rock sastava ' Episode Six'. Nakon što su ga na jednoj izvedbi sa sastavom vidjeli članovi Deep Purplea, [[Jon Lord]] i [[Ritchie Blackmore]], kasnije su ga pozvali da dođe u Purple kako bi zamijenio [[Rod Evans|Roda Evansa]], koji je otišao iz sastava. Gillan je bio član Deep Purplea od [[1969.]] – [[1973.]] i sudjelovao je na klasičnim Purpleovim albumima ''[[Deep Purple in Rock|In Rock]]'', ''[[Fireball (album)|Fireball]]'', ''[[Machine Head (album)|Machine Head]]'' i ''[[Who Do We Think We Are]]''. Tijekom godina mnogo puta je izvodio glas [[Isus Krist|Isusa Krista]], koji je originalno snimljen na albumu iz [[1970.]] godine, ''Jesus Christ Superstar''. Također je dobio ponudu za veću ulogu u istoimenom filmu. Gillan je zahtijevao za svoju ulogu u filmu da osim njega budu plaćeni i ostali članovi sastava, jer se snimanje poklapalo s njihovom turnejom. Producent je to odbio, a Gillan je nastavio raditi sa sastavom.<ref>Charlie Steffens, (25. prosinca 2006.)[http://knac.com/article.asp?ArticleID=5166 "Child In Time: Intervju s Ianom Gillanom"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070110001132/http://knac.com/article.asp?ArticleID=5166 |date=10. siječnja 2007. }} - Osvrt od [[4. studenog]] [[2006.]]</ref> ===Odlazak=== [[Datoteka:Ian Gillan playing air guitar.jpg|minijatura|desno|250px|Ian Gillan, [[Deep Purple]]ov koncert u 'Molson Amphitheatre', [[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]].]] Gillan ostaje u sastavu do [[1973.]] godine, kada zbog razmirica odlazi i posvećuje se svojoj solo glazbenoj karijeri. Ian Gillan je svojim snažnim i visokim glasom pridobio veliki broj slušatelja i obožavatelja [[rock|rock glazbe]].<ref>[http://www.soundguardian.com/soundguardian/recenzije-dvd-izdanja/ian-gillan-%11-%27live-in-anaheim%27/ soundguardian.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090214141333/http://www.soundguardian.com/soundguardian/recenzije-dvd-izdanja/ian-gillan-%11-%27live-in-anaheim%27/ |date=14. veljače 2009. }} - Ian Gillan - 'Live in Anaheim', Autor: Mladen Lončar - Mike, [[23. rujna]] [[2008.]]</ref> Nakon odlaska iz Deep Purpla, [[1976.]] godine, snima svoj nastupni album ''Child In Time''. [[1984.]] godine ponovo se vraća u Deep Purple. ===Povratak=== Gillan se u Purple vratio početkom 1984. godine i s njima snimio povratnički album ''[[Perfect Strangers (album)|Perfect Strangers]]''. Tri godine kasnije [[1987.]], snimaju album ''[[The House of Blue Light]]'' i nakon toga se nanovo razilaze. Međutim opet se okupljaju [[1992.]] i snimaju svoj novi materijal pod nazivom ''[[The Battle Rages On]]'', koji izlazi u [[srpanj|srpnju]] [[1993.]] godine. Tijekom turneje koja je trajala tijekom 1993. godine, [[Ritchie Blackmore]] radi razmirica odlazi iz sastava. Ostatak članova u sastav poziva [[električna gitara|gitaristu]] [[Steve Morse|Stevea Morsea]], koji i nakon turneje ostaje zajedno s Gillanom u Purpleu do danas. ==Diskografija== ===Zajedno s Deep Purplom=== ====Studijski albumi==== * ''[[Deep Purple in Rock|In Rock]]'' #1 (1970) * ''[[Fireball (album)|Fireball]]'' #1 (1971) * ''[[Machine Head (album)|Machine Head]]'' #1 (1972) * ''[[Who Do We Think We Are]]'' #4 (1973) * ''[[Perfect Strangers (album)|Perfect Strangers]]'' #5 (1984) * ''[[The House of Blue Light]]'' #12 (1987) * ''[[The Battle Rages On]]'' #29 (1993) * ''[[Purpendicular]]'' #56 (1996) * ''[[Abandon (album)|Abandon]]'' #75 (1998) * ''[[Bananas (album)|Bananas]]'' #81 (2003) * ''[[Rapture of the Deep]]'' #88 (2005) ====Uživo albumi==== * ''[[Concerto for Group and Orchestra]]'' (1969) * ''[[Made in Japan (album)|Made in Japan]]'' (1972) * ''[[Deep Purple in Concert]] - BBC Radio sessions 1970/1972'' (1980) * ''Scandinavian Nights - Live in Stockholm 1970'' (1988) * ''[[Nobody's Perfect (album)|Nobody's Perfect]]'' (1988) * ''In the Absence of Pink - Knebworth '85'' (1991) * ''[[Gemini Suite Live|Gemini Suite Live '70]]'' (1993) * ''[[Come Hell or High Water (1994)|Come Hell or High Water]]'' (1994) * ''[[Live at the Olympia '96]]'' (1997) * ''[[Total Abandon: Live in Australia]]'' (1999) * ''Live at the Royal Albert Hall - Concerto's 30th Anniversary'' (2000) * ''[[Live at the Rotterdam Ahoy]]'' (2001) * ''[[Live in Europe 1993]]'' (2006) * ''[[They All Came Down To Montreux]]'' (2007) ===Ian Gillan Band=== * ''[[Child In Time (album)|Child in Time]]'' (1976) * ''[[Clear Air Turbulence]]'' (1977) * ''[[Scarabus]]'' (1977) * ''Live at the Budokan'' (1978) ===Gillan=== * ''[[Gillan (album)|Gillan]]'' (aka ''The Japanese Album'') (1978) * ''[[Mr. Universe (album)|Mr. Universe]]'' #11 (UK) (1979) * ''[[Glory Road (album)|Glory Road]]'' #3 (UK) (1980) * ''[[Future Shock (Gillan album)|Future Shock]]'' #2 (UK) (1980) * ''[[Double Trouble (Gillan album)|Double Trouble]]'' (live) #12 (UK) (1981) * ''[[Magic (Gillan album)|Magic]]'' #17 (UK) (1982) ===Zajedno s Black Sabbathom=== * ''[[Born Again (Black Sabbath)|Born Again]]'' (1983) ===Gillan & Glover=== * ''[[Accidentally on Purpose]]'' (1988) ===Garth Rockett & the Moonshiners=== * ''Garth Rockett & The Moonshiners Live at the Ritz'' (1990) ===Solo=== * ''[[Naked Thunder]]'' (1990) * ''[[Toolbox (album)|Toolbox]]'' (1991) * ''[[Cherkazoo and Other Stories]]'' ('73/'75 solo sessions) (1992) * ''[[Dreamcatcher (Ian Gillan album)|Dreamcatcher]]'' (1997) * ''[[Gillan's Inn (album)|Gillan's Inn]]'' (2006) * ''[[Gillan's Inn-Deluxe Tour Edition]]'' (2007) * ''[[Live in Anaheim (Ian Gillan album)|Live in Anaheim]]'', live at the House Of Blues Club, California, 2006 (2008) * ''[[One Eye To Morrocco]]'' (2009) * ''[[Mercury High - The Story Of Ian Gillan]]'' ===Zajedno s The Javelinsom=== * ''Sole Agency and Representation'' (1994) ===Ostalo=== * ''[[Jesus Christ Superstar (album)|Jesus Christ Superstar]]'' (1970) * ''Dean Howard - Volume One - Guest Lead Vocals On Smokescreen'' (2004) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.gillan.com Službene stranice] * [http://www.gillansinn.com Službene stranice Gillanovih ostalih projekata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181216052210/https://www.gillansinn.com/ |date=16. prosinca 2018. }} {{Deep Purple}} {{GLAVNIRASPORED:Gillan, Ian}} [[Kategorija:Britanski rock-pjevači]] [[Kategorija:Članovi sastava Deep Purple]] [[Kategorija:Članovi sastava Black Sabbath]] [[Kategorija:Britanski pjevači heavy metala]] [[Kategorija:Britanski tekstopisci]] k2fp2upuz1ixafh597nflaia2qxbfj8 0 175940 7469230 7048696 2026-05-26T22:31:58Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469230 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{izdvojeni članak|lipanj 2014.}} {{naslov u kurzivu}} {{infookvir film | naslov filma = Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje | naslov originala = Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull | slika = Kingdomofthecrystalskull.jpg | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Steven Spielberg]] | producenti = [[Frank Marshall]]<br />[[George Lucas]]<br />[[Kathleen Kennedy]] | scenarij = '''scenarij:'''<br />[[David Koepp]]<br />'''priča:'''<br />George Lucas<br />[[Jeff Nathanson]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Harrison Ford]]<br />[[Cate Blanchett]]<br />[[Karen Allen]]<br />[[Ray Winstone]]<br />[[John Hurt]]<br />[[Jim Broadbent]]<br />[[Shia LaBeouf]] | glazba = [[John Williams]] | snimatelj = [[Janusz Kamiński]] | montaža = [[Michael Kahn]] | distributer = [[Paramount Pictures]] | godina = [[2008.]] | trajanje = 123 min. | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = 185.000.000 $ | žanr = [[pustolovni film|pustolovni]] | prethodni = [[Indiana Jones i posljednji križarski pohod]] | sljedeći = [[Indiana Jones i artefakt sudbine]] | web stranica = http://www.indianajones.com/ | imdb_id = 0367882 }} '''''Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje''''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull''), [[pustolovni film]] redatelja [[Steven Spielberg|Stevena Spielberga]] iz [[2008.]] Objavljen 19 godina nakon filma ''[[Indiana Jones i posljednji križarski pohod]]'', u njemu se u naslovnoj ulozi ponovno pojavljuje [[Harrison Ford]], a radnja je ovaj put smještena u [[1957.]] Film odaje počast [[SF]] [[B-film]]ovima iz te ere, suprotstavljajući ovaj put Jonesa protiv [[SSSR|sovjetskih]] agenata – predvođenih Irinom Spalko ([[Cate Blanchett]]) – u potrazi za izvanzemaljskom kristalnom lubanjom. U filmu se pojavljuju i [[Karen Allen]] kao Marion Ravenwood, [[Shia LaBeouf]] kao Mutt Williams, [[Ray Winstone]] i [[Jim Broadbent]]. Film je dugo čekao na produkciju jer se Spielbergu i Fordu nije svidjela originalna koncepcija [[George Lucas|Georgea Lucasa]], koja se većim dijelom fokusirala na izvanzemaljce. Scenaristi [[Jeb Stuart]], [[Jeffrey Boam]], [[Frank Darabont]] i [[Jeff Nathanson]] napisali su svoje verzije [[scenarij]]a, a na kraju je trojac zadovoljila verzija [[David Koepp|Davida Koeppa]]. Snimanje je počelo [[18. lipnja]] [[2007.]], a odvijalo se u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], [[New Haven,Connecticut|New Havenu]], [[Havaji]]ma, [[Fresno, Kalifornija|Fresnu]] i u filmskim studijima u [[Los Angeles]]u. Kako bi se zadržao vizualni kontinuitet s prijašnjim filmovima, ekipa se oslanjala na tradicionalne kaskaderske scene umjesto na digitalnu tehnologiju, a snimatelj [[Janusz Kamiński]] proučavao je stil [[Douglas Slocombe|Douglasa Slocombea]] iz prethodnih filmova. Marketing se većim dijelom oslonio na nostalgiju publike za serijalom, a reklamni su proizvodi bili inspirirani prepoznatljivim sadržajima iz svih četiriju filmova. Nestrpljenje je raslo zajedno s tajnošću koja je pratila produkciju, a sve je rezultiralo pravnim sporom sa statistom koji je prekršio ugovor o tajnosti i uhićenjem drugog muškarca zbog krađe računala na kojem su se nalazili mnogi dokumenti povezani s produkcijom. ''Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje'' objavljen je [[22. svibnja]] [[2008.]] te je postigao veliki komercijalni uspjeh, zaradivši u cijelom svijetu preko 783 milijuna dolara i postavši tako drugi najunosniji film 2008. Film je općenito ocijenjen pozitivno od strane kritičara, dok je reakcija obožavatelja bila podijeljena. == Radnja == {{Otkrivanje radnje}}[[1957.]], pukovnica i doktorica Irina Spalko i konvoj sovjetskih agenata prerušenih u američke vojnike upadaju u [[Područje 51|vojnu bazu 51]] (engl. ''Area 51'') u pustinji [[Nevada|Nevade]]. Prisiljavaju [[Indiana Jones|Indianu Jonesa]] da ih odvede u spremište do sanduka u kojem se čuvaju ostatci izvanzemaljskog stvorenja koje se deset godina prije srušilo u Roswellu u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]. Jones pokuša pobjeći, ali ga prevari bivši partner Mac, koji otkriva da radi za Sovjete. Nakon borbe i poduže utrke vozilima po skladištu, Indiana pobjegne u pustinju na raketnim saonicama, gdje upadne u umjetni grad izgrađen za nuklearna testiranja. Preživi nuklearni udar sakrivši se u hladnjak. Kasnije mu na sastanku otkrivaju da se nalazi pod istragom [[FBI]]-ja zbog Macovih veza sa Sovjetima. Jones se vraća na koledž Marshall, gdje mu ponude trenutni prekid rada na neodređeno vrijeme kako bi izbjegao otkaz zbog istrage. Na željezničkoj postaji, Jonesa zaustavi mladić Mutt Williams i rekne mu da je njegov stari kolega, Harold Oxley, nestao nakon što je otkrio kristalnu lubanju blizu Nazca u [[Peru]]u. Jones i Mutt odlaze do lokalnog restorana gdje počnu razgovor o Akatoru (poznatom i kao [[El Dorado]]), kristalnim lubanjama i plemenu Ugha. Mutt dadne Jonesu pismo od Oxleyja. Prilaze im sovjetski agenti i počne utrka po koledžu. Indiana shvaća da su Sovjeti pratili Mutta ne bi li se dočepali njega da im dešifrira Oxleyjevo pismo. U Peruu, Jones i Mutt otkrivaju da je Oxley zatočen u umobolnici kojom upravlja crkva, ali otmu ih Sovjeti. U Oxleyjevoj bivšoj ćeliji, Jones otkriva tragove groba [[Francisco de Orellana|Francisca de Orellane]], [[konkvistador]]a koji je nestao u šesnaestom stoljeću dok je tražio Akator. Indiana pronalazi i kristalnu lubanju koju je Oxley sakrio u Orellaninom grobu. Sovjeti uhvate Jonesa i Mutta i odvode ih u svoj kamp u [[Brazil]]u gdje drže Oxleyja i Muttovu majku - za koju se ispostavlja da je Jonesova stara ljubav, Marion Ravenwood. Jones saznaje da Sovjeti vjeruju da lubanja, koja magnetski privlači sve ne-željezne predmete, potječe od izvanzemaljskog oblika života i sadrži veliku psihičku moć; Oxley je zadobio živčani slom jer se previše izložio lubanjinoj moći. Spalko otkriva da predmet ukraden iz vojne baze 51 također ima kristalnu lubanju. Dok četvorka pokušava pobjeći Sovjetima, Marion otkriva Muttu da mu je pravo ime Indiana Jones III. te da je on Indianin sin. Napokon uspiju pobjeći i započinje duga potjera vozilima s mnoštvom vratolomija. Pobjegavši na pomorskom vozilu, Indiana, Mutt, Marion, Oxley i Mac stižu u Hram Akatora, piramidu u stilu [[Maje|Maja]] u [[Amazona|amazonskoj]] prašumi. Tvrdeći kako je dvostruki agent [[CIA]]-e koji radi ''protiv'' Sovjeta, Mac ulazi u hram s Indianom i skupinom, ali zapravo ostavlja tragove uređaja za praćenje kako bi ih Spalko mogla pratiti. Skupina ulazi u hram i Jones upotrijebi lubanju da bi otvorio veliku odaju, gdje trinaest kristalnih kostura – od kojih jednom nedostaje lubanja – sjede na prijestoljima. Nakon dolaska Sovjeta i Macove nove izdaje, Spalko stavi lubanju na kostur. Kostur počne komunicirati sa skupinom preko Oxleyja na drevnom dijalektu Maja. Indiana to prevede kao da ih izvanzemaljci žele nagraditi nudeći im "veliki dar". Spalko prilazi i zatraži da "sazna sve". Bića odobre njenu želju i počnu prenositi sva svoja znanja na nju. Iznad dvorane se otvara portal u drugu dimenziju, a Oxleyju se vrati zdrava svijest i on objasni da su izvanzemaljci interdimenzionalna bića koja su naučila ratnike Ugha da poboljšaju svoju tehnologiju. Indiana, Mutt, Marion i Oxley pobjegnu iz hrama, ali Maca i vojnike usisa portal. Kosturi se spajaju u jedan i nastavljaju hraniti Spalko znanjem; no kolektivno znanje trinaest stvorenja je previše za Spalko. Njezin se mozak i tijelo zapale i raspadnu, a njene ostatke usisa portal. Hram se uruši, a leteći tanjur se diže iz ruševina i nestaje dok rijeka Amazona poplavljuje dolinu. Po povratku kući, Indiana je vraćen na posao i promoviran u pomoćnika dekana Marshall Collegea, a on i Marion se vjenčaju.{{Otkrivanje radnje kraj}} == Glumci == '''[[Harrison Ford]]''' kao '''Dr. Indiana Jones, Jr.''' Pripremajući se za ulogu, 64-godišnji Ford je provodio tri sata dnevno u teretani, dva tjedna vježbao s bičem<ref name="pre"/> i oslonio se na visokoproteinsku dijetu od ribe i povrća.<ref>{{Cite news |title=Indiana Jones 4: A fit Ford |work=Monsters and Critics |date=2007-02-27 |url=http://movies.monstersandcritics.com/news/article_1270011.php |accessdate=2008-03-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070427003521/http://movies.monstersandcritics.com/news/article_1270011.php |archivedate=2007-04-27}}</ref> Ford je ostao u formi i tijekom stanke u serijalu jer se nadao novom filmu.<ref>{{Cite news |author=Scott Bowles |title=Here come Harrison (in fine form) and 'Indiana Jones' |publisher=USA Today |date=2008-02-12 |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-02-12-indiana-jones_N.htm |accessdate=2008-02-14}}</ref> Sam je izveo mnoge kaskaderske scene jer su one od [[1989.]] postale mnogo sigurnije, a smatrao je i da je poboljšao svoju izvedbu.<ref name="ford"/> Rekao je, "Privlačnost Indiane Jonesa nije njegova mladost nego njegova imaginacija, njegova domišljatost. Njegov fizički izgled je veliki dio toga, osobito način na koji se izvlači iz opasnih situacija. No, nije sve u udaranju ljudi i padanju s visokih mjesta. Moja ambicija je imati publiku koja će lik gledati ravno u lice, a ne u tjeme vještog kaskadera. Nadam se da ću to i dalje uspijevati bez obzira koliko star bio."<ref>{{cite news |title=Space Cowboys and Indianas |publisher=TheRaider.net |date=2008-04-28 |url=http://www.theraider.net/news/fullstory_miscellaneous.php?id=736 |accessdate=2008-04-30}}</ref> Ford je smatrao i da će njegov povratak pomoći američkoj kulturi da postane manje paranoična oko starenja (odbio je obojiti kosu za ulogu), zbog obiteljske privlačnosti filma: "Ovo je film koji se ne obraća samo mladoj populaciji, nekom određenom dijelu stanovništva (...) Imamo odličnu priliku dokinuti demografska ograničenja."<ref name="ford">{{cite news |author=Steve Daly |title=Harrison Ford Q&A: Indy speaks! |publisher=Entertainment Weekly |date=2008-04-19 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20192918,00.html |accessdate=2008-04-19 |archive-date=16. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090216000610/http://www.ew.com/ew/article/0,,20192918,00.html |url-status=dead}}</ref> Rekao je Koeppu da u scenarij doda više aluzija na njegovu dob.<ref name="Koeppmag">{{Cite journal |author=Peter N. Chumo II |title=Matinee Magic: David Koepp and Indiana Jones Enter the Kingdom of the Crystal Skull |journal=Creative Screenwriting |volume=15 |issue=3 |year=2008 |month=svibanj/lipanj}}</ref> Spielberg je rekao Fordu da nije prestar za ulogu Jonesa: "Kad čovjek dođe u te godine i stalno prima isti udarac, a i dalje trči brzo i penje se visoko kao i prije, disat će malo teže na kraju svega". A ja sam pomislio: "Idemo se zabaviti. Ne skrivajmo to."<ref name="titans"/> Spielberg se sjetio rečenice iz ''Otimača'', "Nisu godine u pitanju, nego kilometraža",<ref name="titans"/> te pomislio kako ne može naći razliku između Forda tijekom snimanja ''Posljednjeg križarskog pohoda'' i ''Kraljevstva kristalne lubanje''.<ref name="sitdown"/> '''[[Shia LaBeouf]]''' kao '''Henry "Mutt Williams" Jones III.''', mladi buntovnik motociklist i Jonesov pomoćnik i sin. Koncept potomstva Indiane Jonesa uveden je u seriji ''[[Mladi Indiana Jones]]'', u kojoj je stari Indy imao kćer.<ref>''The Young Indiana Jones Chronicles'', "Ireland, April 1916"</ref> Tijekom razvoja ''Kraljevstva kristalne lubanje'', ova ideja je inkorporirana u scenarij Franka Darabonta, s tim da su Jones i Marion imali 13-godišnju kćer. No Spielberg je smatrao da je ideja preslična onoj iz filma ''[[Jurski Park: Izgubljeni svijet]]'',<ref name="atomicants">Rinzler, Bouzereau, Chapter 11: "Atomic Ants from Space: May 1989 to June 2007" str. 231–247</ref> pa je umjesto kćeri ubačen sin.<ref name="legend">''Indiana Jones and the Kingom of the Crystal Skull'' DVD special features: ''The Return of a Legend''</ref> Koepp je rekao da su za osmišljavanje lika zaslužni Jeff Nathanson i Lucas.<ref name="Koeppmag"/> Koepp je htio da Mutt bude šmokljan, ali je Lucas odbacio takvu ideju, objasnivši da mora sličiti [[Marlon Brando|Marlonu Brandu]] iz ''[[Divljak]]a'': "On mora biti ono što je otac Indiane Jonesa mislio o njemu - prokletstvo se vraća u obliku njegova vlastitog sina, on je sve ono što njegov otac ne može podnijeti".<ref name="atomicants" /> LaBeouf je bio prvi Spielbergov izbor za ulogu.<ref name="pre"/> Uzbuđen što će nastupiti u filmu o Indiani Jonesu, LaBeouf je potpisao bez da je pročitao scenarij, a nije ni znao kakvog će lika glumiti.<ref>{{Cite news |author=Anthony Breznican |title=Shia LaBeouf tapped for 'Indy 4' role |publisher=USA Today |date=2007-04-13 |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2007-04-12-shia-indiana-jones_N.htm?csp=34 |accessdate=2007-04-13}}</ref> Vježbao je i nabacio oko sedam kilograma mišićne mase za ulogu,<ref>{{Cite news |author=Aaron Parsley |title=Shia LaBeouf: How I'm Getting Buff for Indiana Jones |publisher=People |date=2007-04-23 |url=http://www.people.com/people/article/0,,20036458,00.html |accessdate=2007-04-24}}</ref> a gledao je i ostale filmove kako bi se uživio u ulogu.<ref name="shootingstart">{{Cite web |url=http://www.indianajones.com/site/index.html?deeplink=videos/1/v18 |title=New Indy Adventure Begins Shooting |accessdate=2008-04-08 |date=2007-06-18 |publisher=IndianaJones.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080511112452/http://www.indianajones.com/site/index.html?deeplink=videos%2F1%2Fv18 |archivedate=2008-05-11}}</ref> LaBeouf je gledao i ''[[Gužva na školskoj ploči|Gužvu na školskoj ploči]]'', ''[[Buntovnik bez razloga|Buntovnika bez razloga]]'' te ''Divljaka'' da bi vidio kako njegov lik treba izgledati i ponašati se,<ref name="pre"/> kopirajući manire i riječi junaka iz tih filmova, ali i uporabu oružja poput noža skakavca.<ref>{{cite news |author=Nick de Semlyen |title=Shia LaBeouf is Indiana Jones Jr. |publisher=Empire |date=Travanj 2008. |pages=76}}</ref> Lucas je savjetovao i korištenje zalizanog izgleda, šaleći se kako je LaBeouf "poslan u školu zalizivanja ''[[Američki grafiti|Američkih grafita]]''".<ref name="titans"/> '''[[Cate Blanchett]]''' kao '''Irina Spalko''', sovjetska agentica. Lik je osmislio scenarist David Koepp.<ref name="Koeppmag"/> Frank Marshall rekao je da je Spalko nastavila Indianinu tradiciju održavanja veza koje sežu od ljubavi do mržnje "sa svakom ženom s kojom dođe u kontakt".<ref name="whipcracks">{{Cite news |author=Anthony Breznican |title=First look: Whip cracks over new 'Indiana Jones' movie |publisher=USA Today |date=2007-12-09 |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2007-12-09-indiana-jones_N.htm |accessdate=2007-12-10}}</ref> Blanchett je "nekoliko godina" htjela igrati zlikovku, a uživala je postavši dijelom ostavštine Indiane Jonesa jer je obožavala prethodne filmove.<ref>{{cite news |author=Scott Huver |title=Cate Blanchett: The Oscar Nominee On Dylan, Ledger and Indiana Jones |publisher=Hollywood.com |year=2007 |url=http://www.hollywood.com/feature/Cate_Blanchett_Oscar_Dylan_Ledger_Indiana_Jones/5055256 |accessdate=2008-02-29 |archiveurl=https://archive.is/20120629093944/http://www.hollywood.com/feature/Cate_Blanchett_Oscar_Dylan_Ledger_Indiana_Jones/5055256 |archivedate=29. lipnja 2012. |url-status=live }}</ref> Spielberg je hvalio Blanchett kao "majstoricu prerušavanja".<ref name="titans">{{cite news |author=Steve Daly |title=Steven Spielberg and George Lucas: The Titans Talk! |publisher=Entertainment Weekly |date=2008-04-16 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20192040,00.html |accessdate=2008-04-17 |archive-date=1. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130501223421/http://www.ew.com/ew/article/0,,20192040,00.html |url-status=dead }}</ref> Bob frizura bila je njena ideja, što uz njen strogi izgled i ponašanje podsjeća na Rosu Klebb iz filma ''[[Iz Rusije s ljubavlju (1963)|Iz Rusije s ljubavlju]]''.<ref name="empire"/> Blanchett je naučila mačevati, a tijekom snimanja Spielberg je odlučio liku dodati vještine karatea.<ref name="notes"/> LaBeouf se prisjetio kako je Blanchett bila dosljedna na setu, a Ford je ostao iznenađen kad ju je vidio na setu dok nije bila u kostimu. Primijetio je, "Ne postoji aspekt njenog ponašanja koji nije bio dosljedan s bizarnom osobom koju je igrala."<ref name="ford"/> '''[[Karen Allen]]''' kao '''Marion Ravenwood''', Indianina stara ljubav koja se već ranije pojavila u ''[[Otimači izgubljenog kovčega|Otimačima izgubljenog kovčega]]''. U scenariju Franka Darabonta Marion Ravenwood se vraća kao Indianina simpatija.<ref name="atomicants"/> Allen nije ni bila svjesna da je njezin lik u scenariju sve dok ju Spielberg nije nazvao u siječnju 2007. i rekao joj, "Bit će objavljeno! Snimit ćemo Indianu Jonesa 4! Pogodi što! Ti si u njemu!"<ref name="untold">{{cite news |author=Steve Daly |title=Indiana Jones: The Untold Story |publisher=Entertainment Weekly |date=2008-04-16 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20192043,00.html |accessdate=2008-04-17 |archive-date=20. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080420142522/http://www.ew.com/ew/article/0,,20192043,00.html |url-status=dead }}</ref> Ford je smatrao Allen "jednom od najjednostavnijih ljudi s kojima je surađivao. Ona je potpuno neovisna žena, a to je dio lika kojeg igra. Većina njezina šarma i šarma njenog lika je u filmu. I opet, nije to vezano uz godine. To ima veze s njenim duhom i njenom prirodom."<ref name="ford"/> Allen je rekla da je s Fordom bilo lakše raditi na ovom filmu, u suprotnosti s prvim filmom, gdje se polako sprijateljivala s glumcem.<ref name="glory">{{cite news |author=Matthew Leyland |title=Fortune and Glory |publisher=Total Film |date=Lipanj 2008. |pages=68–71}}</ref> '''[[Ray Winston]]''' kao '''George "Mac" McHale''', britanski agent s kojim je Jones surađivao tijekom [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], ali koji se sada udružio sa Sovjetima zbog financijskih problema. Lik je svojevrsni zaokret u odnosu na Sallaha i Renea Belloqa - Jonesova prijatelja i neprijatelja u ''Otimačima izugbljenog kovčega''.<ref name="villainess">{{Cite news |author=Shawn Adler |title='Indiana Jones' Roles For Cate Blanchett, Ray Winstone Revealed Exclusively To MTV News |publisher=MTV |date=2007-12-07 |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1576038/20071207/story.jhtml |accessdate=2007-12-07 |archive-date=9. prosinca 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071209051429/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1576038/20071207/story.jhtml |url-status=dead }}</ref> Spielberg je angažirao Winstonea jer ga je smatrao "jednim od najbriljantnijih aktivnih glumaca", nakon što ga je vidio u ''[[Posljednja pljačka|Posljednjoj pljački]]''.<ref name="notes">{{cite web |title=About the Production |publisher=Official site |url=http://www.indianajones.com/site/index.html |format=Flash |accessdate=2008-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080513112804/http://www.indianajones.com/site/index.html |archivedate=2008-05-13}} <!--To access, click "The Film"--></ref> Winstone je tijekom snimanja potrgao tetive koljena. "Stalno dobivam akcijske uloge kako starim", primijetio je.<ref>{{Cite news |author=Kim Gregory |title=Ray Winstone thinks Cate Blanchett is the best actress in the world |publisher=Showbiz Spy |date=2008-02-15 |url=http://www.showbizspy.com/2008/02/15/ray-winstone-thinks-cate-blanchett-is-the-best-actress-in-the-world/ |accessdate=2008-02-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220035507/http://www.showbizspy.com/2008/02/15/ray-winstone-thinks-cate-blanchett-is-the-best-actress-in-the-world/ |archivedate=2008-02-20}}</ref> Kao i John Hurt, i Winstone je htio vidjeti scenarij prije nego što se posveti filmu. U intervjuu za britansku televiziju<ref>"Soccer AM" (Sky Sports 1) and "Friday Night with Jonathan Ross" (BBC1)</ref> objasnio je da je scenarij mogao pročitati samo ako mu ga donese kurir, koji je čekao da Winston pročita scenarij i potom ga odmah vratio u Sjedinjene Države. Svoje razloge je objasnio riječima, "Ako želim biti u njemu, želim ''biti'' u njemu". Dodao je kako je po završetku snimanja morao vratiti scenarij, koji je bio tajna. Nakon premijere su mu dali primjerak u trajno vlasništvo.<ref>"Friday Night with Jonathan Ross", BBC1, 23. svibnja 2008.</ref> '''[[John Hurt]]''' kao '''Harold "Ox" Oxley''', stari Jonesov prijatelj, s kojim je izgubio kontakt [[1937.]] Šest mjeseci prije događaja iz filma, on je poludio nakon što je otkrio kristalnu lubanju, koja mu je naredila da je vrati u Akator. Frank Darabont je sugerirao izbor Hurta dok je pisao scenarij.<ref>{{Cite news |author=Shawn Adler |title=Frank Darabont Expects Fight Over ‘Indy IV’ Writing Credits |publisher=MTV |date=2007-11-12 |url=http://moviesblog.mtv.com/2007/11/12/frank-darabont-expects-fight-over-indy-iv-writing-credits/ |accessdate=2007-11-14 |archive-date=14. studenoga 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071114173905/http://moviesblog.mtv.com/2007/11/12/frank-darabont-expects-fight-over-indy-iv-writing-credits/ |url-status=dead }}</ref> Lik je inspiriran Benom Gunnom iz ''[[Otok s blagom|Otoka s blagom]]''.<ref name="notes"/> Hurt je htio pročitati scenarij prije nego što prihvati ulogu, za razliku od drugih glumaca koji su pristali "jer ga Steven - znate, 'Bog' - snima". A ja sam rekao, "Meni treba malo prethodnog znanja pa da ga baš snima i sam Bog". Zato su mi poslali kurira sa scenarijem iz Los Angelesa, predali mi ga u tri sata popodne u Londonu, pokupili ga natrag u osam navečer, a on se sutradan vratio u Los Angeles."<ref name="peru">{{Cite news |author=Matt Mueller |title=Q&A Exclusive: John Hurt on 'Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull' |publisher=Premiere |date=2007-12-20 |url=http://www.premiere.com/features/4335/q-a-exclusive-john-hurt-on-indiana-jones-and-the-kingdom-of-the-crystal-skull.html |accessdate=2007-12-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080208231813/http://www.premiere.com/features/4335/q-a-exclusive-john-hurt-on-indiana-jones-and-the-kingdom-of-the-crystal-skull.html |archivedate=2008-02-08}}</ref> '''[[Jim Broadbent]]''' kao '''Dan Charles Stanforth''', kolega s koledža i Jonesov prijatelj. Broadbentov lik zamjenjuje Marcusa Brodyja, kojeg je glumio Denholm Elliott, koji je umro 1992.<ref name="notes"/> Kao počast Elliottu, producenti su na lokaciji koledža Marshall postavili njegovu bistu, te fotografiju na Jonesovu stolu na kojoj piše da je umro zajedno s Jonesovim ocem. '''[[Igor Jijikine]]''' kao '''Pukovnik Dovčenko'''. Njegov lik zamjenjuje gorostasnog krvnika kojeg je u prethodnim filmovima utjelovljavao [[Pat Roach]] (Roach je umro 2004.).<ref name="notes"/> [[Joel Stoffer]] i [[Neil Flynn]] pojavljuju se u [[cameo]]-ulogama kao agenti FBI-ja koji ispituju Jonesa, u sceni nakon uvodne sekvence. [[Alan Dale]] glumi generala Rossa, koji uvjerava agente u Jonesovu nevinost. [[Andrew Divoff]] i [[Pavel Lychnikoff]] glume ruske vojnike. Spielberg je za uloge ruskih vojnika angažirao glumce koji znaju ruski da bi njihov naglasak bio autentičan.<ref name="sitdown">{{Cite news |author=Heather Newgen |title=Spielberg Talks Indy 4, Transformers & Tintin! |publisher=Comingsoon.net |date=2007-10-10 |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=38211 |accessdate=2007-10-10 |archive-date=11. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011135816/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=38211 |url-status=dead }}</ref> [[Dimitri Diatchenko]] glumi pomoćnika pukovnice Spalko koji se sukobljava s Jonesom na koledžu. Diatchenko je nabio oko 115 kilograma kako bi izgledao prijeteće, a njegova uloga je prvih deset dana snimanja bila dosta mala. Kad se snimala borba, Ford ga je slučajno udario u bradu, a Spielbergu se svidjela Diatchenkova duhovita reakcija, pa mu je produžio ulogu na tri mjeseca snimanja.<ref>{{Cite news |author=Army Archerd |title=There's No Biz Like&nbsp;– |publisher=Variety |date=2008-04-14 |url=http://www.armyarcherd.com/2008/04/theres-no-biz-l.html |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080421200214/http://www.armyarcherd.com/2008/04/theres-no-biz-l.html |archive-date=21. travnja 2008.}}</ref> [[Sean Connery]] je odbio ponudu da reprizira svoju ulogu Henryja Jonesa starijeg, budući da se povukao u glumačku mirovinu u kojoj je uživao.<ref>{{Cite news |author=Lucasfilm |title=The Indiana Jones Cast Expands |publisher=IndianaJones.com |date=2007-06-07 |url=http://www.indianajones.com/site/index.html?deeplink=news/n13 |accessdate=2008-04-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090215124713/http://www.indianajones.com/site/index.html?deeplink=news%2Fn13 |archivedate=2009-02-15}}</ref> Lucas je izjavio da je, zapravo, dobro da se Connery nije ni kratko pojavio, budući da bi to bilo razočaranje za publiku kad se njegov lik ne bi pridružio pustolovini.<ref name="cameo">{{Cite news |author=Steve Sonsky |title=George Lucas Hails Maverick Filmmakers, Teases Indy 4 |publisher=TV Guide |date=2007-09-18 |url=http://www.tvguide.com/news/george-lucas-maverick/070918-01 |accessdate=2007-09-18}}</ref> Ford se našalio, "Dovoljno sam star da igram vlastitog oca u ovom filmu."<ref name="ford" /> Film objašnjava Conneryjevu odsutnost napomenom kako je lik umro nešto prije događaja iz filma. == Produkcija == === Razvoj === {{Quote_box|width=40%|align=right|quote=<div style="text-align:left;">Scenarij ''Indiana Jones and the Saucer Men from Mars'' [[Jeb Stuart|Jeba Stuarta]], od 20. veljače 1995.: Prolog druge verzije smješten je u [[Borneo]] 1949., kad Indiana zaprosi dr. Elaine McGregor nakon što je porazio [[Pirati|pirate]]. Ona ga napušta pred oltarom jer vlada traži njenu pomoć pri dešifriranju izvanzemaljskog cilindra (prekrivenog egipatskim, majanskim i sanskrtskim simbolima) u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]]. Indiana krene za njom i sukobi se s ruskim agentima i izvanzemaljcima u borbi za cilindar. Scenarij je uključivao vojsku mrava, raketni izbacivač, Indianino preživljavanje nuklearne eksplozije skrivanjem u hladnjaku te završni obračun s američkom vojskom i svemirskim brodovima. Henry Jones stariji, Short Round, Sallah, Marion Ravenwood i Willie pojavili bi se u cameo-ulogama na Indianinu i Elaineinu vjenčanju (odnosno vjenčanjima). Indiana je usto bivši pukovnik te je tijekom [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] dodijeljen Strateškom uredu. |source=<ref>{{cite news |author=Bellosh |title=Raiders of the Lost Drafts |publisher=TheRaider.net |date=2001-01-16 |url=http://www.theraider.net/features/articles/lost_drafts_05.php |accessdate=2008-04-18}}</ref></div>}} Krajem sedamdesetih, [[George Lucas]] i [[Steven Spielberg]] potpisali su ugovor s Paramount Picturesom za pet filmova o Indiani Jonesu.<ref>Rinzler, Bouzereau, str. 36</ref> Nakon 1989. i objavljivanja filma ''[[Indiana Jones i posljednji križarski pohod]]'', Lucas je priveo serijal kraju, jer se nije mogao sjetiti dobrog zapleta koji bi pokrenuo novi nastavak. Umjesto toga je odlučio producirati seriju ''[[Mladi Indiana Jones]]'', koja je govorila o naslovnom liku u njegovim mlađim godinama.<ref name="atomicants" /> Spielberg je vjerovao da je nakon trilogije postao "zreo" [[redatelj]] i da će buduće nastavke samo producirati.<ref name="legend"/> [[Harrison Ford]] glumio je Indianu Jonesa u jednoj epizodi, pripovijedajući svoje pustolovine iz [[1920.]] u [[Chicago|Chicagu]]. Kad je Lucas snimio Fordovu ulogu u prosincu [[1992.]], shvatio je da je scena otvorila mogućnost filma sa starijim Indianom smještenim u pedesete. Film bi mogao reflektirati znanstvenu fantastiku B-filmova iz pedesetih, s izvanzemaljcima kao zapletom.<ref name="atomicants" /> Fordu se nije svidio novi pristup pa je rekao Lucasu, "Nema šanse da nastupim u takvom filmu Stevena Spielberga."<ref name="untold" /> Sam Spielberg, koji je prikazao izvanzemaljce u ''[[Bliski susreti treće vrste (1977.)|Bliskim susretima treće vrste]]'' i ''[[E.T.]]-ju'', odupirao se takvoj ideji. Lucas je osmislio priču, koju je [[Jeb Stuart]] od listopada [[1993.]] do svibnja [[1994.]] scenaristički razrađivao.<ref name="atomicants"/> Lucas je htio da se Indiana oženi, što bi omogućilo povratak Jonesa starijeg koji bi izrazio zabrinutost oko toga je li mu sin zadovoljan s onim što je postigao. Nakon što je saznao da je [[Staljin|Josif Staljin]] bio zainteresiran za psihološko ratovanje, odlučio je iskoristiti Ruse za zlikovce, a izvanzemaljce kao posjednike psiholoških moći.<ref name="commentary">Rinzler, Bouzereau, "Script draft by David Koepp summary and commentary: April 23, 2007", str. 248–255</ref> Nakon Stuartove nove verzije, Lucas je angažirao scenarista trećeg filma [[Jeffrey Boam|Jeffreyja Boama]] da napiše sljedeće tri verzije, od kojih je posljednja dovršena u ožujku 1996. Tri mjeseca poslije, objavljen je ''[[Dan nezavisnosti (1996)|Dan nezavisnosti]]'', a Spielberg je rekao Lucasu da neće snimati još jedan film o invaziji izvanzemaljaca. Lucas se zatim odlučio usredotočiti na prednastavke ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]''.<ref name="atomicants" /> [[2000.]] ga je Spielbergov sin upitao kad će biti objavljen sljedeći film o Indiani Jonesu, što ga je zainteresiralo za oživljavanje projekta.<ref name="curse">{{Cite news |author=Ann Donahue |title=Indiana Jones and the Curse of Development Hell |publisher=Premiere |url=http://www.premiere.com/movienews/3372/indiana-jones-and-the-curse-of-development-hell.html |accessdate=2007-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070618164526/http://www.premiere.com/movienews/3372/indiana-jones-and-the-curse-of-development-hell.html |archivedate=2007-06-18}}</ref> Iste su se godine Ford, Lucas, Spielberg, Frank Marshall i Kathleen Kennedy sastali tijekom svečanosti dodjele nagrade za životno djelo [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]] Fordu, pa su odlučili da će snimiti još jedan nastavak. Spielberg je to shvatio i kao olakšanje nakon nekoliko mračnih filmova iz tog razdoblja.<ref name="glory"/> Spielberg i Lucas razgovarali su o središnjoj ideji izvanzemaljaca iz B-filmova, a Lucas je sugerirao korištenje kristalnih lubanja kao temelj priče. Mislio je kako su ti artefakti fascinantni kao [[Kovčeg Saveza]],<ref name="keys">{{Cite news |author=Jim Windolf |title=Keys to the Kingdom |publisher=Vanity Fair |date=Veljača 2008. |url=http://www.vanityfair.com/culture/features/2008/02/indianajones200802 |accessdate=2008-01-02}}</ref> a namjeravao je ideju iskoristiti još u epizodi ''Mladog Indiane Jonesa'' prije otkazivanja serije.<ref name="atomicants"/> [[Frank Darabont]], koji je napisao mnoge epizode ''Mladog Indiane Jonesa'', angažiran je kao scenarist u svibnju [[2002.]]<ref>{{Cite news |author=Ken Plume |title=IGN FilmForce Exclusive: Has Indy IV Found Its Writer? |publisher=IGN |date=2002-05-17 |url=http://uk.movies.ign.com/articles/359/359715p1.html |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216081840/http://uk.movies.ign.com/articles/359/359715p1.html |archive-date=16. prosinca 2008.}}</ref> Njegov scenarij, nazvan ''Indiana Jones i Grad bogova'',<ref name="atomicants"/> bio je smješten u pedesete, a Jonesa su progonili bivši nacisti.<ref name="notfatherson">{{Cite news |author=Jim Windolf |title=Q&A: Steven Spielberg |publisher=Vanity Fair |date=2007-12-02 |url=http://www.vanityfair.com/culture/features/2008/02/spielberg_qanda200802 |accessdate=2007-12-02}}</ref> Spielberg je odbacio ideju zbog stvarnih povijesnih ličnosti kao što je [[Juan Peron]] u [[Argentina|Argentini]], koji je štitio nacističke zločince.<ref name="atomicants"/> Darabont je tvrdio da se Spielbergu svidio scenarij, ali Lucasu nije, pa je zato odlučio sam napisati scenarij.<ref name="atomicants"/> Lucas i Spielberg shvatili su da okružje [[1950-ih]] ne može ignorirati [[hladni rat]] i da bi Rusi u tom slučaju bili bolji negativci. Spielberg je pak odlučio da ne može satirizirati naciste nakon režiranja ''[[Schindlerova lista|Schindlerove liste]]'',<ref name="titans"/> dok je Ford rekao: "Više smo istrošili naciste."<ref name="untold"/> Jeff Nathanson sastao se sa Spielbergom i Lucasom u kolovozu [[2004.]], a sljedeće verzije scenarija dostavio je u listopadu i studenom 2005.; naziv im je bio ''The Atomic Ants''. David Koepp nastavio je odatle, davši scenariju podnaslov ''Destroyer of Worlds'',<ref name="atomicants"/> prema citatu [[Robert Oppenheimer|Roberta Oppenheimera]]. Promijenjen je u ''Kraljevstvo kristalne lubanje'', jer je Spielberg smatrao da je to primjereniji naslov, jer se zaplet vrti oko kristalne lubanje. Lucas je inzistirao na dijelu ''kraljevstvo''.<ref name="wild">Rinzler, Bouzereau, Chapter 12: "Mr. Jones's Wild Ride: June to December 2007", str. 254–295</ref> Koeppova ideja bila je ''Sin Indiane Jonesa'', a Spielberg je razmišljao da izvanzemaljcima dadne naslov ''The Mysterians'', ali je odustao sjetivši se da je to naslov nekog drugog filma.<ref name="legend"/> Koepp je na "ljubavnim dijalozima" surađivao sa scenaristom ''Otimača izgubljenog kovčega'' Lawrenceom Kasdanom.<ref name="Koeppmag" /> === Snimanje === [[Datoteka:Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull.jpg|mini|Produkcijska ekipa mijenja pročelje trgovine u centru [[New Haven, Connecticut|New Havena]] u [[Connecticut]]u, kako bi se ista mogla koristiti u sceni iz 1950-ih]] Za razliku od prethodnih filmova o Indiani Jonesu, Spielberg je cijeli film snimio u Sjedinjenim Državama, izjavivši da ne želi biti daleko od obitelji.<ref name="lucasqaa"/> Snimanje je počelo [[18. lipnja]] [[2007.]]<ref name="shootingstart" /> u Demingu u Novom Meksiku.<ref name="isle">{{Cite news |author=John Burnett |title=Ford lands on Big Isle |publisher=Hawaii Tribune-Herald |date=2007-07-11 |url=http://www.hawaiitribune-herald.com/articles/2007/07/11/local_news/local07.txt |accessdate=2007-07-17 |url-status=dead }}</ref> Duga scena potjere po izmišljenom koledžu Marshall snimana je između [[28. lipnja]] i [[7. srpnja]] na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]] u New Havenu u državi [[Connecticut]] (gdje je studirao Spielbergov sin Theo).<ref name="path">{{Cite news |author=Ed Stannard |title=Casting call creates excitement far and wide |publisher=New Haven Register |date=2007-06-04}}</ref><ref name="isle"/><ref name="fandango"/> Nakon toga su u kolovozu snimljene scene smještene u peruanskoj džungli u Hillou na Havajima.<ref name="fandango">{{cite web |title=Indy’s Worldwide Trek |publisher=Fandango |url=http://summermovies.fandango.com/roadtrips/index.php?show=0&artid=27 |accessdate=2008-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080429165158/http://summermovies.fandango.com/roadtrips/index.php?show=0&artid=27 |archivedate=2008-04-29}}</ref> ''Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje'' je najveći film sniman na [[Havaji]]ma poslije ''[[Vodeni svijet|Vodenog svijeta]]'', a procijenjeno je da je lokalnoj ekonomiji donio između 22 i 45 milijuna dolara materijalne koristi.<ref>{{Cite news |author=Kevin Dayton |title='Indiana Jones' having big impact on the Big Island |publisher=The Honolulu Advertiser |date=2007-07-14 |url=http://the.honoluluadvertiser.com/article/2007/Jul/14/ln/FP707140318.html |accessdate=2007-07-17}}</ref> Zbog nadolazećeg uragana, Spielberg nije bio u mogućnosti snimiti vodopad, pa je poslao pomoćnu ekipu da snime Iguazu vodopade u [[Brazil]]u i [[Argentina|Argentini]]. Snimke su poslije digitalno kombinirane s borbom, koja je snimana u Universalovu studiju.<ref name="fandango"/> [[Datoteka:HarrisonShiaSkullNewHaven.jpg|mini|lijevo|[[Harrison Ford]] i [[Shia LaBeouf]] tijekom snimanja u [[New Haven, Connecticut|New Havenu]] u [[Connecticut]]u, 2007.]] Pola filma je trebalo biti snimano u pet filmskih studija u Los Angelesu:<ref>{{Cite news |author=Jamyes Song |title=Ford can still fit into Indy's trousers |publisher=USA Today |date=2007-07-14 |url=http://www.usatoday.com/life/movies/2007-07-14-4032861888_x.htm |accessdate=2007-09-30}}</ref> Downeyju, Sonyju, Warner Brosu., Paramountu i Universalu.<ref name="peru"/> 11. listopada 2007. se nastavilo na aerodromu ''Chandler Field'' u Fresnu u Kaliforniji, koji je zamijenio Međunarodnu zračnu luku u [[Mexico City]]ju.<ref>{{Cite news |author=Maureen Naylor |title=Indiana Jones Will Be Filmed in Fresno |publisher=ABC30 |date=2007-10-09 |url=http://abclocal.go.com/kfsn/story?section=local&id=5699055 |accessdate=2007-10-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071019053615/http://abclocal.go.com/kfsn/story?section=local&id=5699055 |archivedate=2007-10-19}}</ref> Nakon snimanja zračnih kadrova na Chandleru i aviona [[Douglas DC-3]] u zraku ujutro 12. listopada 2007., snimanje je završeno.<ref>{{Cite news |title=A Hollywood Movie Crew Is Leaving Fresno |publisher=ABC30 |date=2007-10-12 |url=http://abclocal.go.com/kfsn/story?section=local&id=5704653 |accessdate=2007-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071019015552/http://abclocal.go.com/kfsn/story?section=local&id=5704653 |archivedate=2007-10-19}}</ref><ref name="windingdown">{{Cite news |author=Todd Gilchrist, Eric Moro |title=Indy IV Winding Down |publisher=IGN |date=2007-10-09 |url=http://movies.ign.com/articles/826/826026p1.html |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120618185111/http://movies.ign.com/articles/826/826026p1.html |archive-date=18. lipnja 2012.}}</ref> Iako je nakon pregleda prve verzije filma smatrao da nema potrebe za ponovnim snimanjem,<ref name="notfatherson" /> Spielberg je odlučio dodati panoramski kadar, koji je snimljen 29. veljače 2008. u Pasadeni u Kaliforniji.<ref>{{Cite news |title=Indiana Jones 4 Reshoots? |publisher=SlashFilm |date=2008-02-27 |url=http://www.slashfilm.com/2008/02/27/indiana-jones-4-reshoots/ |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080507064329/http://www.slashfilm.com/2008/02/27/indiana-jones-4-reshoots/ |archive-date=7. svibnja 2008.}}</ref> === Dizajn === Spielberg i [[Janusz Kamiński]], koji je snimio sve redateljeve filmove od ''Schindlerove liste'' 1993., ponovno su pogledali prethodne filmove kako bi proučili stil [[Douglas Slocombe|Douglasa Slocombea]]. "Nisam htio da Janusz sve to modernizira i dovede nas u 21. stoljeće", rekao je Spielberg. "Htio sam da film ima lakši stil sličan onom koji je postigao Doug Slocombe, što je značilo da i Janusz i ja moramo progutati svoj ponos. Janusz se morao približiti viziji drugog snimatelja, a ja viziji mlađeg redatelja za kojeg sam mislio kako sam se odmakao od njega u posljednja dva desetljeća."<ref name="keys" /> Spielberg nije htio brze akcijske scene, oslonivši se na scenarij, a ne na brzi tempo.<ref name="keys" /> 2002. je potvrdio kako ne namjerava snimati film na digitalni način, format koji je Lucas bio usvojio.<ref name="lie">{{Cite news |title=Come Lie With Me |pages=80–1 |publisher=Empire |date=2003-01-03}}</ref> Lucas je smatrao kako "izgleda kao da je sniman tri godine nakon ''Posljednjeg križarskog pohoda''. Ljudi, njihov izgled, sve. Ne biste rekli kako je prošlo gotovo 20 godina."<ref name="lucasqaa">{{cite news |author=Jim Windolf |title=Q&A: George Lucas |publisher=Vanity Fair |date=2008-01-02 |url=http://www.vanityfair.com/culture/features/2008/02/lucas_qanda200802?currentPage=4 |accessdate=2007-01-02}}</ref> Kaminski je nakon gledanja sva tri filma komentirao kako je fasciniran kako je svaki od njih napredovao u tehnološkom smislu, ali smo bez obzira na to ostali konzistentni.<ref name="pre">''Pre-production'' DVD featurette, 2008</ref> Dok je krajem 2004. snimao ''[[Rat svjetova (2005)|Rat svjetova]]'', Spielberg se sastao sa svojim koordinatorom kaskaderskih scena Vicom Armstrongom, koji je bio Fordov dubler u prethodnim filmovima, kako bi razgovarao o tri akcijske sekvence koje je zamislio.<ref name="race against time">{{Cite news |author=Nick de Semlyen, Ian Freer, Chris Hewitt, Ian Nathan, Sam Toy |title=A Race Against Time: Indiana Jones IV |pages=100 |publisher=Empire |date=2006-09-29}}</ref> No, Armstrong je tijekom snimanja ''Kraljevstva kristalne lubanje'' snimao ''[[Mumija: Grobnica zmajskog cara|Mumiju: Grobnicu zmajskog cara]]'', pa je umjesto njega angažiran Dan Bradley.<ref>{{Cite news |title=Is Dan Bradley stunt coordinator for Indy 4? |publisher=TheRaider.net |date=2007-09-04 |url=http://www.theraider.net/news/fullstory_indy4.php?id=308 |accessdate=2007-09-11}}</ref> Bradley i Spielberg koristili su previzualizacije za sce akcijske scene, osim motociklističke potjere na koledžu Marshall, jer je ta ideja začeta kad su animatori već bili otišli. Bradley je umjesto toga iskoristio tradicionalne crteže, a dane su mu slobodne ruke za stvaranje dramatičnih trenutaka, kao što je to činio pomoćni redatelj ''Otimača izugbljenog kovčega'' [[Michael D. Moore]] tijekom snimanja potjere kamionima.<ref name="empire">{{cite news |author=Ian Freer |title=The Kingdom of the Crystal Skull |publisher=Empire |date=Svibanj 2008. |pages=80&nbsp;– 82}}</ref> Spielberg je improvizirao na setu, promijenivši lokaciju obračuna Mutta i Spalko sa zemlje na vozila.<ref name="pre"/> === Efekti === [[Datoteka:IJandthefakeleaves.jpg|mini|250px|Kaskaderske scene koje su uključivale vozila snimane su na lokaciji na Havajima, dok je digitalna tehnologija korištena za dodavanje biljaka i šume]] Producent [[Frank Marshall]] izjavio je 2003. kako će film koristiti tradicionalne kaskaderske vještine kako bi bio konzistentan s prethodnim filmovima. Digitalna tehnologija korišten je kako bi se sakrile vidljive zaštitne žice na glumcima koji su odrađivali svoje kaskaderske scene (kao što je ona u kojoj se Jones ljulja na lampi uz pomoć svog biča). Tempirani eksplozivi korišteni su za scenu u kojoj Jones vozi kamion kroz zid. Tijekom jednog snimanja, eksploziv nije funkcionirao te je sletio na sjedalo kod Forda. No, nije eksplodirao i nitko nije bio ozlijeđen. Steven Spielberg je prije produkcije izjavio kako će biti korišteno jako malo digitalnih efekata kako bi se zadržala dosljednost s drugim filmovima.<ref>{{Cite news |title=Exclusive: B-Movie Feel For Indy IV |publisher=Empire |date=2003-09-09 |url=http://www.empireonline.com/news/story.asp?nid=11918 |accessdate=2007-02-28}}</ref> Digitalna tehnologija korištena je kako bi se uklonile vidljive sigurnosne žice na glumcima kad su izvodili kaskaderske scene (kao što je ona u kojoj Jones visi na lampi s bičem).<ref name="empire"/> Tempirani eksploziv korišten je u sceni u kojoj Jones vozi kamion kroz zid. Tijekom jednog snimanja, eksploziv je sletio na sjedalo do Forda, ali nije puknuo i glumac nije ozlijeđen.<ref>{{cite news |author=Chrissy Iley |title=Keeping up with Indiana Jones |publisher=The Observer |date=2008-04-27 |url=http://film.guardian.co.uk/interview/interviewpages/0,,2275988,00.html |accessdate=2008-04-30}}</ref> Spielberg je izjavio kako će se tokom snimanja koristiti jako malo digitalno generiranih snimki kako bi se zadržala dosljednost s ostalim filmovima. Međutim, tijekom snimanja je korišteno puno više digitalno generiranih snimki nego što je to bilo zamišljeno jer se mnogo slučajeva pokazalo praktičnije. Procijenjeno je kako 30 posto kadrova filma čini digitalno dodani materijali.<ref name="windingdown"/> U filmu se ukupno nalazi 450 digitalno generiranih kadrova. Scenarij je zahtijevao i neiskrčenu džunglu, ali je to bilo vrlo nesigurno pa je najviše digitalnih snimki otišlo na stvaranje akcijske sekvence u džungli. Supervizor specijalnih efekata Pablo Helman (koji je radio na Lucasovim ''[[Zvjezdani ratovi, Epizoda 1: Fantomska prijetnja|Zvjezdanim ratovima: Fantomska prijetnja]]'', ''[[Rat svjetova (2005)|Ratu svjetova]]'' i ''[[München (2005)|Münchenu]]'') otputovao je u Brazil i Argentinu kako bi fotografirao elemente koji su postali sastavni dio konačnih slika.<ref>{{cite news |author=Derrik J. Lang/Associated Press |title='Indiana Jones' and the computer-generated jungle |work=Seattle Times |date=2008-05-22 |url=http://seattletimes.nwsource.com/html/movies/2004430694_apfilmindyeffects.html |accessdate=2008-10-11}}</ref> === Glazba === [[John Williams]] počeo je skladati glazbu u listopadu 2007.,<ref>{{Cite news |title=News, Etc. |publisher=Empire |date=Ožujak 2008. |pages=16–17}}</ref> a deset dana snimanja završeno je [[6. ožujka]] [[2008.]] u Sony Pictures Studios.<ref>{{cite news |title='Indy 4' Recording Sessions are Over |publisher=jwfan.com |date=2008-03-06 |url=http://www.jwfan.com/index.php?option=com_content&task=view&id=939&Itemid=1 |accessdate=2008-03-09}}</ref> ''Soundtrack'' uključuje kontinuum, instrument često korišten za zvučne efekte umjesto glazbe.<ref>{{cite news |author=Peter Kim |title='Indiana Jones' movie to use professor's musical invention |publisher=Daily Illini |date=2008-03-05 |url=http://media.www.dailyillini.com/media/storage/paper736/news/2008/03/05/News/indiana.Jones.Movie.To.Use.Professors.Musical.Invention-3251800.shtml |accessdate=2008-05-06 |archive-date=7. ožujka 2008. |archive-url=https://archive.today/20080307001330/http://media.www.dailyillini.com/media/storage/paper736/news/2008/03/05/News/indiana.Jones.Movie.To.Use.Professors.Musical.Invention-3251800.shtml |url-status=dead }}</ref> [[Concord Music Group]] objavio je [[Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull (soundtrack)|soundtrack]] [[20. svibnja]] [[2008.]]<ref>{{cite web |title=Kingdom of the Crystal Skull soundtrack |publisher=MovieMusic |url=http://www.moviemusic.com/soundtrack/indianajones4 |accessdate=2008-04-01}}</ref> == Premijera == ''Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje'' premijerno je prikazan na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]] [[18. svibnja]] [[2008.]], prije svjetske kino premijere 22. svibnja. Bio je to prvi Spielbergov film poslije ''[[E.T.]]-ja'' koji je premijeru doživio u Cannesu.<ref>{{Cite news |author=Tatiana Siegel, Anne Thompson |title=Cannes premiere for 'Indiana Jones' |publisher=Variety |date=2007-02-28 |url=http://www.variety.com/article/VR1117981645.html?categoryid=13&cs=1 |accessdate=2008-02-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090611235234/http://www.variety.com/article/VR1117981645.html?categoryid=13&cs=1 |archivedate=2009-06-11}}</ref> Film je u Sjedinjenim Državama objavljen u 4000 kina, a za svjetsku distribuciju je sinkroniziran na 25 jezika.<ref name="keys" /> Distribuirano je više od 12 tisuća primjeraka filma, što je najviše u Paramountovoj povijesti.<ref>{{cite news |author=Stephanie Sanchez |title=Indiana Jones Second Trailer Coming! |publisher=IESB |date=2008-03-10 |url=http://www.iesb.net/index.php?option=com_content&task=view&id=4496&Itemid=99 |accessdate=2008-03-11}}</ref> Iako je Spielberg inzistirao da se njegovi filmovi gledaju samo u tradicionalnim kinima, Paramount je odlučio objaviti film u digitalnim kinima kao dio plana da preokrene 10 tisuća američkih kina na taj format.<ref>{{cite news |author=David M. Halbfinger |title=Studios Announce a Deal to Help Cinemas Go 3-D |publisher=New York Times |date=2008-03-12 |url=http://www.nytimes.com/2008/03/12/movies/12scre.html?_r=1&ref=movies&oref=slogin |accessdate=2008-03-12}}</ref> === Tajnost === Frank Marshall je primijetio, "U današnjem informacijskom dobu, tajnost je pravi izazov. (...) Ljudi su stvarno govorili, 'Ne, zbilja ćemo poštovati Stevenovu viziju." Obožavatelji su na internetu pregledavali mnoge fotografije i promotivne [[Lego]] kocke u nadi da će shvatiti detalje priče; Spielbergov biograf Ian Freer je napisao, "Ono o čemu Indy 4 zapravo govori je velika kulturalna igra asocijacija 2007./'08. Ipak, mora se reći, osvježavajuće je biti deset tjedana od velikog blockbustera i znati gotovo ništa o njemu."<ref name="empire"/> Kako bi skrenuli pozornost znatiželjne obožavatelje od naslova filma tijekom snimanja,<ref name="decision">{{Cite news |author=Robert Sanchez |title=IESB Chats with The Master&nbsp;— Steven Spielberg! |publisher=IESB |date=2008-10-09 |url=http://www.iesb.net/index.php?option=com_content&task=view&id=3450&Itemid=99 |accessdate=2008-02-09}}</ref> registrirano je pet lažnih naslova; ''The City of Gods'', ''The Destroyer of Worlds'', ''The Fourth Corner of the Earth'', ''The Lost City of Gold'' i ''The Quest for the Covenant''.<ref name="titles">{{Cite news |title=The 25 Most Exciting Movies of 2008 |publisher=Empire |url=http://www.empireonline.com/features/25_most_exciting_movies_of_2008/default.asp |accessdate=2008-02-09}}</ref> Lucas i Spielberg htjeli su zatajiti i povratak [[Karen Allen]] do premijere, ali su ipak odlučili to otkriti na [[Comic-Con International|Comic-Conu]] 2007.<ref>{{cite web |title=Indiana casting a surprise for Allen |publisher=Television New Zealand |url=http://tvnz.co.nz/view/page/411749/1764589 |accessdate=2008-05-06 |archive-date=10. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080510153032/http://tvnz.co.nz/view/page/411749/1764589 |url-status=dead }}</ref> Statist u filmu, Tyler Nelson, prekršio je ugovor o tajnosti u intervjuu za ''[[The Edmond Sun]]'' [[17. rujna]] [[2007.]], kojeg su nakon toga prenijeli glavni mediji. Nepoznato je je li ostao u konačnoj verziji.<ref name="Tyler Nelson">{{Cite news |url=http://news.sky.com/skynews/article/0,,30200-1286762,00.html |title=Court Adventure for Indiana Jones |publisher=Sky News |date=2007-10-03 |accessdate=2007-10-03}}</ref> Na Nelsonov zahtjev, ''The Edmond Sun'' je kasnije povukao priču sa svoje internetske stranice.<ref>{{Cite news |title=Extra! Extra! Dancing Russian spills beans on Indy secrets |publisher=The Guardian |date=2007-09-30 |url=http://film.guardian.co.uk/news/story/0,,2173056,00.html |accessdate=2007-09-29}}</ref> [[2. listopada]] [[2007.]], [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud]] je odredio kako je Nelson prekršio ugovor. Stavke nagodbe nisu poznate.<ref>{{Cite news |title='Indiana Jones' lawsuit settled |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2007-10-03-indiana-jones-settlement_N.htm?csp=34 |publisher=USA Today |date=2007-10-03 |accessdate=2007-10-03}}</ref> Nekoliko produkcijskih fotografija i povjerljivih dokumenata u vezi budžeta produkcije ukradeno je iz produkcijskog ureda Stevena Spielberga. Okružni ured šerifa Los Angelesa pokrenuo je potjeru za lopovom nakon što je dobio dojavu kako bi slike mogle biti prodane. 4. listopada 2007. je uhićen 37-godišnji Roderick Eric Davis. Priznao je krivnju za dva prekršaja, a služit će zatvorsku kaznu od dvije godine i četiri mjeseca.<ref>{{Cite news |url=http://uk.reuters.com/article/filmNews/idUKN0245764420071003 |title=Police probe "Indiana Jones" theft mystery: report |publisher=Reuters |date=2007-10-03 |accessdate=2007-10-03 |archive-date=6. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080206194534/http://uk.reuters.com/article/filmNews/idUKN0245764420071003 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.iht.com/articles/ap/2007/11/02/arts/NA-A-E-MOV-US-Indiana-Jones-Theft.php |title=Man pleads guilty in theft of 'Indiana Jones' movie materials |publisher=International Herald Tribune |date=2007-11-02 |accessdate=2007-11-02}}</ref><ref name="empire"/> === Marketing === Howard Roffman, predsjednik Lucas Licensinga, objasnio je veliku marketinšku kampanju riječima kako je "prošlo devetnaest godina od posljednjeg filma, a mi smo osjećali veliku suzdržanu potrebu za sve vezano za Indyja".<ref name="merch">{{Cite news |title=Indy Backed By Major Companies in Global Licensing and Promotional Program |publisher=IndianaJones.com |date=2007-06-18 |url=http://www.indianajones.com/site/index.html?deeplink=news/n12 |accessdate=2007-06-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080511112441/http://www.indianajones.com/site/index.html?deeplink=news%2Fn12 |archivedate=2008-05-11}}</ref> Paramount je potrošio bar 150 milijuna dolara kako bi promovirao film,<ref name="treasure"/> dok najskuplje filmske promocije stoje između 70 i 100 milijuna dolara. Kao i obožavateljima, film se morao u većoj mjeri morao obratiti mlađoj publici.<ref name="inescapable">{{cite news |author=Mary Ellen Podmolik |title=Indiana Jones and the inescapable ads |publisher=Chicago Tribune |date=2008-05-09 |url=http://www.chicagotribune.com/business/chi-sat_indiana_jones_marketingmay10,0,7087607.story |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080510180616/http://www.chicagotribune.com/business/chi-sat_indiana_jones_marketingmay10,0,7087607.story |archive-date=10. svibnja 2008.}}</ref> Potpisani su ugovori s [[Expedia|Expediom]], [[Dr Pepper]]om, [[Burger King]]om, [[M&M]]-om i [[Lunchables]]om.<ref name="inescapable"/> Paramount je sponzorirao otvoreni automobil [[Marco Andretti|Marca Andrettija]] na utrci [[Indianopolis 500]], a njegov trkaći kombinezon dizajniran je tako da podsjeća na Indianu Jonesa.<ref>{{Cite news |publisher=PaddockTalk.com |title=IndyCar Driver Marco Andretti To Run 'Indiana Jones' Livery For Indy 500 |url=http://www.paddocktalk.com/news/html/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=83076 |date=2008-05-02 |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216081625/http://www.paddocktalk.com/news/html/modules.php?op=modload&name=News&file=article&sid=83076 |archive-date=16. prosinca 2008.}}</ref> Uz premijeru filma, producent Frank Marshall i [[UNESCO]] pokrenuli su kampanju za promociju konzervacije [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] diljem svijeta.<ref>[http://www.friendsofworldheritage.org/get-involved/about-the-campaign.html Friends of the World Heritage Adventure Quiz]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.prweb.com/releases/World_Heritage/Indiana_Jones/prweb1074374.htm |title=Friends of World Heritage Teams Up with Indiana Jones™ to Offer Travelers the Chance to Follow in Indy's Footsteps |access-date=20. studenoga 2008. |archive-date=15. svibnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170515165929/http://www.prweb.com/releases/world_heritage/indiana_jones/prweb1074374.htm |url-status=dead }}</ref> [[Random House]], [[Dark House Comics]], [[Diamond Comic Distributors]], [[Scholastic Corporation]] i [[Dorling Kindersley]] objavili su knjige,<ref name="merch" /> uključujući novelizaciju ''Kraljevstva kristalne lubanje'' [[James Rollins|Jamesa Rollinsa]],<ref>{{Cite book |author=James Rollins |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull |publisher=Del Ray Books |year=2008 |url=http://www.randomhouse.com/delrey/catalog/display.pperl?isbn=9780345501288 |isbn=978-0-345-50128-8}}</ref> strip adaptaciju Johna Jacksona Millera i Lukea Rossa, dječje novelizacije sva četiri filma,<ref>{{Cite news |title=Indiana Jones Junior Novelizations On the Way |url=http://www.starwars.com/community/news/films/news20080219b.html |publisher=StarWars.com |date=2008-02-19 |accessdate=2008-02-19}}</ref> strip seriju ''Indiana Jones Adventures'' namijenjenu djeci,<ref>{{Cite news |title=Dark Horse Comics for May |publisher=Comics Continuum |date=2008-02-13 |url=http://www.comicscontinuum.com/stories/0802/13/darkhorsemay.htm |accessdate=2008-02-15 |archive-date=14. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080214094721/http://www.comicscontinuum.com/stories/0802/13/darkhorsemay.htm |url-status=dead }}</ref> te službeni ''Indiana Jones Magazine''.<ref>{{Cite web |title=Indiana Jones and the Magazine |publisher=diamondgalleries.com |url=http://scoop.diamondgalleries.com/public/default.asp?t=1&m=1&c=34&s=259&ai=66533 |accessdate=2008-02-09 |archive-date=13. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213160941/http://scoop.diamondgalleries.com/public/default.asp?t=1&m=1&c=34&s=259&ai=66533 |url-status=dead }}</ref> === Kućna izdanja === Film je 14. listopada u Sjevernoj Americi objavljen na [[DVD]]-u i [[Blu-ray Disc]]u.<ref>{{Cite news |title=Indy's Latest Comes to Blu-Ray and DVD October 14th |work=StarWars.com |date=2008-08-12 |url=http://www.starwars.com/movies/other/indy/20080808news.html |accessdate=2008-08-20}}</ref> Izdanje uključuje jednodijelni DVD; dvostruko specijalno DVD izdanje; i Blu-ray izdanje na dva diska. Ova izdanja objavljena su u Ujedinjenom Kraljevstvu 10. studenog.<ref>{{cite news |author=Dave Foster |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull (UK BD) in November |work=DVD Times |date=2008-09-17 |url=http://www.dvdtimes.co.uk/content.php?contentid=68935 |accessdate=2008-09-18}}</ref> [[Kmart]] je objavio kolekciju četiri [[Lego]] postera koji parodiraju postere filmova; Target Corporation je izdao DVD s knjigom od 80 stranica fotografija. Izdanje Best Buya uključuje repliku kristalne lubanje.<ref>{{cite news |title=Indiana Jones 4 DVD and Blu-ray Exclusives |work=TheRaider.net |date=2008-10-10 |url=http://www.theraider.net/news/fullstory_merchandise.php?id=943 |accessdate=2008-10-11}}</ref> Prema podacima od 31. listopada 2008., DVD je ostvario utržak od 70,570,465 dolara.<ref>{{cite web |url=http://www.the-numbers.com/movies/2008/INDI4.php |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull |work=The Numbers |accessdate=2008-10-31 |archive-date=14. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081014185451/http://www.the-numbers.com/movies/2008/INDI4.php |url-status=dead }}</ref> == Reakcije == === Box office === {| class="wikitable" width=99% border="1" | colspan="3" align="center" | '''Box office zarada''' | colspan="2" align="center" text="wrap" | '''Box office pozicija''' | rowspan="2" align="center" | '''Izvor''' |- | align="center" | '''Sjedinjene Države''' | align="center" | '''Inozemstvo''' | align="center" | '''Ukupno''' | align="center" | '''SAD''' | align="center" | '''Inozemstvo''' |- | $317,023,851 | $468,976,423 | $786,000,274 | align="center" | #23 | align="center" | #23 | align="center" |<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=indianajones4.htm |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull (2008) |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2008-11-04}}</ref> |} Za razliku od većine filmskih franšiza, ''Indianu Jonesa'' je distribuirala jedna tvrtka, Paramount, ali je film bio u vlasništvu druge, [[Lucas Film]]a. Pret-produkcijski dogovori između dvije organizacije osigurali su Paramountu 12,5 posto od ukupnog profita filma. Kako je budžet od 185 milijuna dolara bio veći od procijenjenog (125 milijuna),<ref name="titles" /> Lucas, Spielberg i Ford su odbili velike honorare kako bi Paramount mogao pokriti troškove filma. Kako bi Paramount uopće profitirao u smislu njegova postotka od profita, film je morao zaraditi više od 400 milijuna dolara. U tom trenutku, Lucas, Spielberg, Ford i drugi manji djelitelji profita bi također mogli pokupiti svoj dio zarade.<ref name="treasure">{{cite news |author=Claudia Eller |title=Ford, Lucas, Spielberg on risky quest for treasure |publisher=Los Angeles Times |date=2008-04-21 |url=http://www.latimes.com/business/la-fi-indianajones21apr21,1,4784324.story |accessdate=2008-04-21}}</ref> ''Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje'' objavljen je u Sjevernoj Americi u četvrtak, 22. svibnja, a u prvom danu je zaradio 25 milijuna dolara.<ref>{{cite news |author=Pamela McClintock |title='Jones' grosses $25 mil on Thursday |publisher=Variety |date=2008-05-23 |url=http://www.variety.com/article/VR1117986369.html?categoryid=13&cs=1 |accessdate=2008-05-24}}</ref> U prvom vikendu brojka se popela na 101 milijun dok se film prikazivao u 4260 kina u Sjedinjenim Državama i Kanadi, postavši tako broj jedan na box officeu,<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=weekend&id=indianajones4.htm |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull (2008) - Weekend Box Office Results |accessdate=2008-05-26 |publisher=Box Office Mojo}}</ref> i treći svih vremena po broju početnih projekcija.<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/alltime/widest.htm?page=WIDESTOPEN&p=.htm |title=Movies With the Widest Openings at the Box Office |accessdate=2008-05-26 |publisher=Box Office Mojo}}</ref> U prvih pet dana prikazivanja, film je zgrnuo 311 milijuna dolara diljem cijelog svijeta. Zarada od 151 milijuna dolara u Sjedinjenim Državama dovela je film na drugu poziciju najuspješnijih filmova objavljenih za vikend u tjednu Dana sjećanja, iza filma ''[[Pirati s Kariba: Na kraju svijeta]]''.<ref>{{cite news |author=Dean Goodman |title="Indiana Jones" hits $311 million worldwide |publisher=Reuters |date=2008-05-26 |url=http://www.reuters.com/article/newsOne/idUSN2235236020080526 |accessdate=2008-05-26}}</ref> Trenutno je 23. najuspješniji film svih vremena, i drugi najunosniji film 2008., iza ''[[Vitez tame (2008)|Viteza tame]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/yearly/chart/?view2=worldwide&yr=2008&p=.htm |title=2008 WORLDWIDE GROSSES |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2008-09-16}}</ref> === Kritike === Film je ocijenjen uglavnom pozitivno. Na [[Rotten Tomatoes]]u je skupljeno 239 recenzija, od čega ih je 76 posto pozitivno, od toga 61 posto pozitivnih od strane poznatih kritičara. Opći konsenzus je bio da, "Iako su elementi radnje uglavnom poznati, ''Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje'' ipak ima uzbudljivih trenutaka, a povratak Harrisona Forda u ulogu je više nego dobrodošao."<ref>{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/indiana_jones_and_the_kingdom_of_the_crystal_skull/ |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull (2008) |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2008-05-26}}</ref> [[Metacritic]] je objavio kako je od 40 prikupljenih recenzija 65 posto bilo pozitivno.<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/film/titles/indianajones4 |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull (2008): Reviews |accessdate=2008-05-23 |publisher=Metacritic |archive-date=20. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080520221204/http://www.metacritic.com/film/titles/indianajones4 |url-status=dead }}</ref> ''[[Yahoo!]]'' je objavio kako je prosječna ocjena na prikupljenih 15 recenzija B.<ref>{{cite web |url=http://movies.yahoo.com/movie/1808404510/critic |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull (2008): Reviews |publisher=Yahoo |accessdate=2008-05-24}}</ref> [[Associated Press]] je izvijestio kako je film dočekan s "respektabilnim - iako daleko od oduševljenih - osvrtima", rekavši kako se "nekim gledateljima na prvim novinarskim prikazivanjima svidio, neki su ga nazvali dopadljivim iako stereotipnim, dok su neki rekli kako ga je bilo vrijedno čekati 19 godina..."<ref>{{cite news |title='Indiana Jones' debut survives Cannes critics |author=David Germain |publisher=Associated Press date=2008-05-18 |url=http://ap.google.com/article/ALeqM5gq0O5YBFJqvdAnoL89UdFD0q1d9wD90O72G00 |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080522053910/http://ap.google.com/article/ALeqM5gq0O5YBFJqvdAnoL89UdFD0q1d9wD90O72G00 |archive-date=22. svibnja 2008.}}</ref> ''[[USA Today]]'' je napisao kako su recenzije bile "podijeljene", a recenzenti smatrali kako "film pati od predvidljvih točaka u priči i sjajnih specijalnih efekata".<ref>{{cite news |author=Scott Bowles |title='Indiana Jones' gets mixed reviews on the Web |publisher=USA Today |date=2008-05-11 |url=http://www.usatoday.com/life/movies/news/2008-05-11-indy-web-reviews_N.htm |accessdate=2008-05-30}}</ref> [[Roger Ebert]] filmu je dao 3,5 zvjezdice od 4, ocjenu koju je dao i ''Posljednjem križarskom pohodu''. Ebert je tvrdio kako je jedini kritičarski kriterij za ocjenjivanje posljednjeg filma usporedba s prethodna tri. Dodao je kako je film "isti kao i prijašnji", ali to je ono što "sam tražio".<ref>{{cite news |author=Roger Ebert |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull |date=2008-05-18 |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20080518/REVIEWS/969461084 |accessdate=2008-05-19 |archive-date=10. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130310214431/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20080518%2FREVIEWS%2F969461084 |url-status=dead}}</ref> [[James Bernardinelli]] dao je filmu 2 od 4 zvjezdice, nazvavši ga "najbeživotnijim u serijalu" i "jednostavno ne jako dobrim filmom."<ref>{{cite web |author=James Berardinelli |title=Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull |publisher=Reel Views |url=http://www.reelviews.net/movies/i/indiana_jones4.html |accessdate=2008-05-19}}</ref> [[Komunistička stranka Ruske Federacije]] tražila je da se film zabrani, optuživši produkcijsku ekipu za demoniziranje [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Dužnosnik stranke Andrej Andrejev je rekao: "Jako je uznemirujuće kad talentirani redatelji žele isprovocirati novi [[hladni rat]]."<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/7418727.stm |title=Indiana angers Russian communists |accessdate=2008-05-25 |publisher=BBC News Online |date=2008-05-24}}</ref> Drugi stranački dužnosnik je komentirao da, "1957. SSSR nije slao teroriste u Ameriku nego satelite [[Sputnjik 1|Sputnjik]] u svemir!"<ref>{{cite news |url=http://www.russiatoday.ru/entertainment/news/25168 |title=Indiana Jones and the Propaganda Machine |publisher=Russia Today |date=2008-05-23 |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080625052033/http://www.russiatoday.ru/entertainment/news/25168 |archive-date=25. lipnja 2008.}}</ref> Spielberg je odgovorio da je on Rus, jer su njegovi preci došli iz [[Ukrajina|Ukrajine]], te objasnio: "Kad smo odlučili da će se četvrti nastavak odvijati u 1957., nismo imali izbora nego da Ruse učinimo neprijateljima. Drugi svjetski rat je taman završio, a hladni rat je počeo. Sjedinjene Države u to vrijeme nisu imale drugog neprijatelja."<ref>{{cite news |url=http://orenburg.kp.ru/daily/24103/329446/ |title=Steven Spielberg: "I'm Russian. But that doesn't explain a thing." |publisher=Komsomolskaja Pravda |date=2008-05-24 |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080527004748/http://orenburg.kp.ru/daily/24103/329446/ |archive-date=27. svibnja 2008.}}</ref> Podijeljene reakcije baze obožavatelja nisu iznenadile Lucasa, koji je bio navikao na podijeljene reakcije na prednastavke ''[[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]]''. "Natjerat ćemo ljude da bacaju rajčice na nas", predvidio je autor serijala. "Ali to je zabavan film za snimanje."<ref>{{cite news |title=Indiana Jones rides into Cannes |work=Reuters |date=2008-05-17 |url=http://uk.reuters.com/article/filmNews/idUKELK76198620080517?pageNumber=2&virtualBrandChannel=0 |accessdate=2008-05-29 |archive-date=16. prosinca 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216075552/http://uk.reuters.com/article/filmNews/idUKELK76198620080517?pageNumber=2&virtualBrandChannel=0 |url-status=dead }}</ref> Neki obožavatelji franšize koji su bili razočarani filmom usvojili su izraz "nuked the fridge", temeljen na sceni iz filma, kako bi označili trenutak u filmskom serijalu u kojem on prelazi svoj vrhunac i zalazi u sferu apsurda. Ova fraza od tada se pojavila diljem interneta.<ref>{{cite news |url=http://www.newsweek.com/id/143782 |title=‘Jump the Shark,’ Meet ‘Nuke the Fridge’ |date=2008-07-14 |work=Newsweek |accessdate=2008-07-07}}</ref> ''[[South Park]]'' je parodirao film u epizodi "The China Probrem", emitiranoj nekih pet mjeseci nakon premijere filma.<ref>{{cite news |author=Carl Cortez |title=South Park&nbsp;— Season Twelve&nbsp;— The China Probrem |work=iF Magazine |date=2008-10-09 |url=http://www.ifmagazine.com/review.asp?article=2809 |access-date=20. studenoga 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100101153323/http://ifmagazine.com/review.asp?article=2809 |archive-date=1. siječnja 2010.}}</ref> David Koepp je rekao, "Znao sam da će me pokopati s raznih strana, ali svidjelo mi se koliko se film svidio obiteljima. Drago mi je da su ga obitelji prigrlile."<ref>{{cite news |author=Shawn Adler |title=Shia LaBeouf Defends 'Nuking The Fridge' And Other Fantastical 'Indy 4' Moments |work=MTV |date=2008-09-16 |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1594844/story.jhtml |accessdate=2008-09-16 |archive-date=18. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080918085916/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1594844/story.jhtml |url-status=dead }}</ref> Anketa [[CinemaScore]]a provedena tijekom prvog vikenda prikazivanja pokazala je da je prosječna ocjena gledatelja "B".<ref>{{cite news |author=Joshua Rich |title='Indiana Jones 4' Digs Big Box Office |work=Entertainment Weekly |date=2008-05-22 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20202447,00.html |accessdate=2008-10-11 |archive-date=18. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121018184257/http://www.ew.com/ew/article/0,,20202447,00.html |url-status=dead }}</ref> == Izvori == * {{Cite book |last1=Rinzler |first1=J.W. |last2=Bouzereau |first2=Laurent |title=The Complete Making of Indiana Jones |publisher=Random House |year=2008 |isbn=9780091926618}} {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/19981212014744/http://indianajones.com/ Službena stranica] * {{imdb naslov|id=0367882|naslov=Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje}} * {{mojo title|id=0367882|title=Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje}} * {{rotten-tomatoes|id=indiana_jones_and_the_kingdom_of_the_crystal_skull|title=Indiana Jones i kraljevstvo kristalne lubanje}} {{Steven Spielberg}} [[Kategorija:Američki filmovi 2000-ih]] [[Kategorija:Fantastični filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o hladnom ratu]] [[Kategorija:Filmovi Stevena Spielberga]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] 9b3hp9t1ejmislopzual3s1o88tbrao 0 176474 7469202 7321014 2026-05-26T20:49:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469202 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ilf Petrov.jpg|desno|mini|280px|Iljf i Petrov 1932.]] '''Iljf i Petrov''' je ime [[SSSR|sovjetskog]] književnog dvojca, kojeg su tvorili; '''Ilja Iljf''' (Ilja Arnoldovič Fajnzilberg, [[ruski]]: Илья Арнольдович Файнзильберг, [[1897.]] – [[1937.]]) i '''Evgenij Petrov''' (Evgenij Petrovič Katajev, [[ruski]]: Евгений Петрович Катаев, [[1903.]] – [[1942.]]). Ilja i Evgenij su djelovali netom poslije sovjetske revolucije [[1920-ih]] do sredine [[1930-ih]]. Većinu djela napisali su zajednički, tako da ih se najčešće navodi pod imenom Iljf i Petrov. Svjetsku slavu stekli su svojim satiričkim [[roman]]ima: ''[[Dvanaest stolica]]'' i njegovim nastavkom, ''[[Zlatno tele]]''. U oba romana poveznica je naslovni lik [[Ostap Bender]], dovitljivi prevarant u potrazi za bogatstvom i lagodnim životom bez rada. U svojim romanima ismijavaju političke nedorečenosti mladog [[SSSR|sovjetskog]] društva, ali i nešto što bi se moglo nazvati vječnom čovjekovom prirodom, lakomost i glupost koja iz tog proizlazi. Djelovali su u relativno liberalnom dobu sovjetske vlasti, u doba [[Lenjin]]ovog NEP-a ([[Nova ekonomska politika]]), tako da je njihova ponekad vrlo oštra satira tolerirana. Čak i za vrijeme [[Staljin]]a nitko se više nije osudio skidati ili cenzurirati njihove radove. Najslavnija rečenica iz ''Zlatnog teleta'', koja opisuje postupke snalažljivog Ostapa Bendera, njegov je moto »Ideje naše, benzin Vaš«. Oba romana široko su prihvaćena i čitana diljem svijeta. Romani su doživjeli i brojne kazališne i filmske adaptacije, kako u [[SSSR]]-u, tako i diljem svijeta. Jednu od posljednjih po romanu ''Dvanaest stolica'' napravio je [[SAD|američki]] filmski redatelj [[Mel Brooks]]. Nakon velikog uspjeha svoja prva dva romana, Iljf i Petrov su proputovali [[Sjedinjene Američke Države]] u vrijeme [[Velika depresija|Velike depresije]] i svoja zapažanja prenijeli u dva rada; u roman ''Jednokatna Amerika'' i novinski [[esej]] "Američke fotografije," koji je izlazio u časopisu ''Ogonjok''. U ''Jednokatnoj Americi'' nastavili su sa svojim šaljivim stilom iz ''Zlatnog teleta''. Ispod je naveden primjer njihovog oblika satire: * »''Amerika je prvenstveno jedno-dvo-katna zemlja. Većina Amerikanaca živi u malim gradovima, od tri, možda pet, devet, petnaest tisuća stanovnika''.« Iljf je umro od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] ubrzo nakon putovanja po Americi, a Petrov je poginuo u zrakoplovnoj nesreći [[1942.]] godine kao ratni izvjestitelj iz [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. ==Djela== *''Dvanaest stolica'' ([[ruski]]: Двенадцать стульев, 1928.) *''Zlatno tele'' ([[ruski]]: Золотой теленок, 1931.) *''Jednokatna Amerika'' ([[ruski]]: Одноэтажная Америка, 1937.) ==Vanjske poveznice== *[http://www.papress.com/bookpage.tpl?isbn=1568986009 Putovanje Iljfa i Petrova po Americi 1935. ] *[http://www.cabinetmagazine.org/issues/14/ameriPhoto.php Američke fotografije: Ceste] Prvo poglavlje eseja ''Američke fotografije'' prevedene i objavljene na engleskom u Cabinet magazine, no. 14. *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Iljf i Petrof}} [[Kategorija:Ruski književnici|Iljf i Petrof]] [[Kategorija:Romanopisci]] [[Kategorija:Esejisti]] [[Kategorija:Satiričari]] e808g8iiggcn5uec6po4o5857mn0adx 0 176494 7469045 7216943 2026-05-26T15:15:46Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Whitesnake|Whitesnake]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469045 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = David Coverdale | Img = David Coverdale at Hellfest 2013.JPG | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[22. rujna]] [[1951.]] | Mjesto rođenja = Saltburn-by-the-Sea, North Yorkshire, [[Engleska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|vokali]], [[električna gitara|gitara]], [[usna harmonika]] | Žanr = [[hard rock]], [[blues rock]], [[heavy metal]], [[glam|glam metal]] | Zanimanje = [[glazbenik]], [[pjevač]], [[skladatelj]] | Djelatno_razdoblje = [[1973.]] - danas | Producentska_kuća = | Angažman = [[Whitesnake]], [[Deep Purple]], Coverdale-Page | URL = [http://www.davidcoverdale.com/index01.html Službene stranice] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''David Coverdale''' ([[Saltburn-by-the-Sea|Saltburn kraj Mora]], Sjeverni Yorkshire, [[22. rujna]] [[1951.]]), [[UK|britanski]] je [[rock]] [[pjevač]] i [[skladatelj]], najpoznatiji po svom djelovanju u [[hard rock]] skupini [[Deep Purple]], i kasnije u sastavu [[Whitesnake]]. David Coverdale je uspješan pjevač i kantautor, koji je prodao više od 40 milijuna albuma tijekom svoje glazbene karijere. Osnivač je popularnog hard rock sastava Whitesnake, u kojem je svirao zajedno s legendarnim Ianom Paiceom [[Tommy Aldridge|Tommyem Aldridgeom]] i [[Jon Lord|Jonom Lordom]].<ref>[http://www.musicianguide.com/biographies/1608003036/David-Coverdale.html Životopis Davida Coverdalea]</ref> == Životopis == David Coverdale rođen je [[22. rujna]] [[1951.]] godine u mjestu Saltburn-by-the-Sea, North Yorkshiru, Engleska. Njegov prvi dom je bio iznad jednog kluba, kojeg su držali njegovi roditelji.<ref>[http://www.deep-purple.net/tree/david-coverdale.htm Profil Deep Purplea, životopis Davida Coverdalea]</ref> David je odrastao u klubu u obiteljskoj atmosferi, gdje su nastupali raznih lokalni sastavi i glazbenici. On je prvo počeo svirati [[gitara|gitaru]] (iako ga nitko nije čuo da svira gitaru), ali se ubrzo prebacio na pjevanje. U to je vrijeme kao vokal nastupao s raznim lokalnim sastavima.<ref>[http://www.sing365.com/music/lyric.nsf/David-Coverdale-Biography/E636BB9731450E914825695C002D34AC Sing365.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081007123117/http://www.sing365.com/music/lyric.nsf/David-Coverdale-Biography/E636BB9731450E914825695C002D34AC |date=7. listopada 2008. }} - Životopis Davida Coverdalea</ref> Također je radio u butiku u kojem je prodavao hlače, prije nego što se javio na oglas u pop-rock časopisu '[[Melody Maker]]' u kojemu je sastav Deep Purple tražio pjevača. ===Deep Purple=== Coverdale se javio na Purpleov oglas u kojem su tražili pjevača, poslavši im svoj glas snimljen na traci. Impresionirani njegovom dubokom [[blues]] bojom, Coverdale je ubrzo primljen u sastav, gdje je vokale dijelio s [[bas-gitara|basistom]] i pjevačem [[Glenn Hughes|Glennom Hughesom]]. Coverdale odmah postaje velika međunarodna zvijezda s milijunskom prodajom albuma ''[[Burn (album)|Burn]]'', ''[[Stormbringer (album)|Stormbringer]]'' i ''[[Come Taste the Band]]''. U [[travanj|travnju]] [[1974.]] ima je svoj prvi nastup u [[SAD|Americi]] na 'California Jamu', gdje je pjevao ispred 200.000 obožavatelja. Također je pjevao na [[Jon Lord]]ovom solo albumu ''Windows'' i na albumu ''Butterfly Ball'' od [[Roger Glover|Rogera Glovera]]. Njegova karijera u sastavu Deep Purple prestaje u [[ožujak|ožujku]] [[1976.]] godine, kada se sastav razišao i prestao s radom sve do [[1984.]] godine kada nanovo počinju djelovati u postavi '''MK II'''. ===Whitesnake=== Coverdale ubrzo nakon raspada Deep Purplea, formira skupinu [[Whitesnake]] i tijekom kasnih [[1970-ih|sedamdesetih]] i početkom [[1980-ih|osamdesetih]], s raznim postavama snima niz dobro primljenih [[blues]]-[[rock]] albuma. S bivšim članovima Deep Purplea Jonom Lordom i [[Ian Paice|Ianom Paiceom]] (koji im se pridružio [[1979.]] godine), članovi Whitesnakea su svojim radom išli putem da postanu međunarodne super zvijezde. Prema britanskom [[heavy metal]] [[časopis]]u, 'Kerrang!', [[1982.]] godine, Coverdale je bio razmatran za poziciju pjevača sastava [[Black Sabbath]], nakon odlaska Ronnia Jamesa Dioa, međutim Coverdale je to odbio. Whitesnake je stekao veliku popularnost u [[UK|Velikoj Britaniji]], [[europa|Europi]] i [[azija|Aziji]], ali u [[SAD|Sjevernoj Americi]] uspjeh im je ostao nedostižan. [[1984.]] godine, njihov studijski album ''[[Slide It In]]'', dolazi na američke Top ljestvice, ali ne dovoljno da se smatra nekim većim uspjehom. U vrijeme kada je ''Slide It In'' trebao biti objavljen u Americi, David Coverdale se bavio razmišljanjem kako da poboljša Whitesnakeov [[zvuk]], a rješenje je našao u angažiranju gitariste Johna Sykesa. Sykes je Whitesnakeu donio više suvremeniji i agresivniji gitarski zvuk i novo ponašanje na [[pozornica|pozornici]] tijekom koncerta. U [[1985.]] godini Sykes i Coverdale počinju raditi na novim skladbama za sljedeći album, ali Coverdale ubrzo dobiva problematičnu sinusnu infekciju, zbog čega su snimanje morali odgoditi sve do [[1986.]] godine. Kada se Coverdale konačno oporavio, snimanje je nastavljeno, ali prije nego što je album ''[[Whitesnake (album)|Whitesnake]]'' (koji je bio popularno nazvan ''1987.''), u potpunosti snimljen i objavljen, nastale su razmirice u sastavu između Sykesa i ostali članova koji su sudjelovali na snimanju materijala. Suradnja sa Sykesom više nije bila moguća, pa je on radi toga napustio sastav. U tom razdoblju u mnogom intervjuima, Coverdale je izjavljivao da će raspustiti sastav ako sljedeći album ne zabilježi uspjeh. Tijekom 1987. godine, nakon što je objavljen album ''Whitesnake'' (kojeg je većim dijelom napisao John Sykes), osvaja američko tržište s multi-platinastom nakladom. Album je postigao 8 puta platinastu nakladu, a objavljen je i veliki hit [[singl]] "Here I Go Again". Tijekom kasnih [[1980-ih|osamdesetih]] i ranih [[1990-ih|devedesetih]], nošen velikim uspjehom sastava Coverdale održava sastav s raznim promjenama u postavama sve do kraja [[1991.]] godine. [[26. rujna]] [[1990.]] godine, nakon posljednjeg nastupa na ''Slip of the Tongue'' turneji u [[Tokyo|Tokyu]], Coverdale je praktično raspustio sastav na neodređeno vrijeme. Umoran od rada u cjelini, surovog života na turneji i kasnije razvoda od svoje supruge Tawny Kitaen, Coverdale je želio pronaći i druge vrijednosti u svom životu, govoreći kako sad ima "privatnog vremena za razmišljanje". Međutim život bez glazbe nije dugo trajao. U rano [[proljeće]] 1991. godine, surađuje s [[UK|britanskim]] [[električna gitara|gitaristom]] [[Jimmy Page|Jimmyjem Pageom]] iz [[rock]] sastava [[Led Zeppelin]]. Ova suradnja rezultirala je objavljivanjem njihovog zajedničkog albuma u [[ožujak|ožujku]] [[1993.]] godine. Iako je bio vrlo dobro primljena od strane glazbenih kritičara, album je ubrzo pao na Top ljestvicama, a nakon slabe [[Japan]]ske turneje koja je završila [[22. prosinca]] [[1993.]] godine, američka je morala biti otkazana radi slabe prodaje ulaznica. U [[1994.]] godine, Whitesnake je objavio kompilacijski album s najvećim hitovima ''[[Whitesnake's Greatest Hits]]''. Navodeći vrlo slabu prodaju kao razlog, [[diskografija|diskografska kuća]] 'Geffen Records' raskida s njima ugovor i time sastav dovodi do novih problema. U [[prosinac|prosincu]] [[2002.]] godine, Coverdale ponovno formira Whitesnake za američku i europsku turneju, s glazbenicima Tommyem Aldridgeom na [[bubnjevi]]ma, Marcom Mendozom na [[bas-gitara|bas-gitari]], Dougom Aldrichem na [[gitara|gitari]], Reb Beach na gitari i Timothyem Druryem na [[klavijature|klavijaturama]]. Od [[2004.]] – [[2005.]] godine, Whitesnake održava turneju po SAD-u, [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i Europi. Uživo [[DVD]] koji je snimljen 2005. godine tijekom legendarne turneje 'Carling Apollo' u [[London]]u, objavljen je u [[veljača|veljači]] [[2006.]] godini. U [[lipanj|lipnju]] 2006. godine, David Coverdale potpisuje za novu izdavačku kuću, 'Steamhammer/SPV'. U prvom izdanju pod novim ugovorom bio je dvostruki uživo album ''[[Live: In the Shadow of the Blues]]'' (objavljen [[27. studenog]] [[2006.]]). Album je sadržavao četiri novo napravljene studijske skladbe koje su napisali Coverdale i Aldrich. [[Australija|Australski]] sastav 'Fauves', napisao je 2006. godine skladbu o Coverdaleu, gdje se u pjesmi navodi kako na benzinsko postaji kupuju njegov albumu i slušaju ga dok se voze kroz noć. == Povijest sastava == [[Datoteka:David Coverdale.jpg|minijatura|desno|250px|David Coverdale, pjeva s Whitesnakeom u [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Slovenija]], u [[ljeto]] [[2006.]]g.]] David Coverdale je nastupa s mnogim velikim glazbenicima ali ja najpoznatiji po svom djelovanju u Whitesnakeu i Deep Purpleu. * The Government (1968. – 1972.) * Fablosa Brothers (1972. – 1973.) * Deep Purple (1973. – 1976.) * solo (1976. – 1977.) * Whitesnake (1978. – 1982.) * Whitesnake (1982. – 1991.) * Coverdale/Page (1992. – 1993.) * Whitesnake (1994.) * Whitesnake (1997. – 1998.) * Solo (1999. – 2002.) * Whitesnake (2002.-danas) == Osobni život == [[Datoteka:David Coverdale Kavarna mural.png|minijatura|desno|250px|Freska s prikazom David Coverdale na zidu jedne zgrade u glavnom gradu [[bugarska|Bugarske]]]] David Coverdale se prvi put oženio [[1974.]] godine sa ženom koja se zvala Julia, i s njom ima kćer Jessicu, koja je rođena [[1978.]]g. Rastao se od Julie i ponovno se oženio [[17. veljače]] [[1989.]], s [[glumac|glumicom]] Tawny Kitaen, a od nje se rastao u travnju 1991. Kitaen je bila poznata po svojim provokativnim nastupima u Whitesnakeovim [[video|video spotovima]], "Here I Go Again", "Is This Love" i "Still Of The Night". Od [[1997.]] godine, oženjen je za suprugu Cindy, s kojom ima sina Jaspera (rođen 1996.). Coverdale je također postao i djed, jer je kćer Jessica rodila dvoje djece, Georgina i Mathildu. Dana [[1. ožujka]] [[2007.]] godine, Davidu Coverdale je postao američki državljanin, u ceremoniji u gradu Reno, [[Nevada]], i sada ima dvostruko SAD/UK državljanstvo. Živi u blizini jezera Tahoe, već više od 20 godina. ==Gitaristi== Tijekom 30 godina njegove glazbene karijere, Coverdale je radio s mnogim rock glazbenicima, od kojih je većina bila savršenih gitarista. * [[Ritchie Blackmore]] (Deep Purple, Rainbow, Blackmore's Night) - u Deep Purpleu (1973. – 1975.) * [[Tommy Bolin]] (The James Gang, Deep Purple) - u Deep Purpleu (1975. – 1976.) * [[Micky Moody]] (Juicy Lucy, Whitesnake, Company of Snakes, M3) - u Whitesnakeu (1977. – 1982., 1984.) * [[Bernie Marsden]] (UFO, Whitesnake, Bernie Marsden SOS, Company of Snakes, M3) - u Whitesnakeu (1977. – 1982.) * [[Mel Galley]] (Trapeze, Whitesnake) - u Whitesnakeu (1982. – 1984.) * [[John Sykes]] (Tygers Of Pan Tang, Badlands (UK), Thin Lizzy, Whitesnake, Blue Murder, Sykes) - u Whitesnakeu (1984. – 1987.) * [[Vivian Campbell]] (Sweet Savage, Dio, Whitesnake, Riverdogs, Shadow King, Def Leppard) - u Whitesnakeu (1987. – 1988.) * [[Steve Vai]] (Frank Zappa, Alcatrazz, David Lee Roth, Whitesnake) - u Whitesnakeu (1988. – 1991.) * [[Adrian Vandenberg]] (Vandenberg, Whitesnake, Manic Eden) - u Whitesnakeu (1988. – 1991., 1994., 1997. – 1998.) * [[Jimmy Page]] (Led Zeppelin, The Firm, Coverdale/Page, The Yardbirds) - Coverdale/Page (1992. – 1993.) * [[Warren DeMartini]] (Ratt) - u Whitesnakeu (1994.) * [[Earl Slick]] (David Bowie, John Lennon, Phantom Rocker & Slick) - David Coverdale solo projekt (2000.) * [[Doug Aldrich]] (Lion, Hurricane, Bad Moon Rising, Burning Rain, Dio, Whitesnake) - u Whitesnakeu (2002.-danas) * [[Reb Beach]] (Winger, Dokken, Alice Cooper, The Mob) - u Whitesnakeu (2002.-danas) ==Diskografija== ===Deep Purple=== ====Albumi s Deep Purpleom prije 1976.==== *''[[Burn (album)|Burn]]'' (1974.) *''[[Live in London (album Deep Purplea)|Live in London]]'' (1974.) *''[[Stormbringer (album)|Stormbringer]]'' (1974.) *''[[Made in Europe]]'' (1975.) *''[[Come Taste the Band]]'' (1975.) ====Albumi s Deep Purpleom nakon 1975.==== *''[[Last Concert in Japan]]'' (1976.) *''Singles A's & B's'' (1993.) *''On the Wings of a Russian Foxbat: Live in California 1976'' (1995.) *''California Jamming: Live 1974'' (1996.) *''Mk. III: The Final Concerts'' (1996.) *''Days May Come and Days May Go, The California Rehearsals, June 1975'' (2000.) *''1420 Beachwood Drive, The California Rehearsals, Part 2'' (2000.) *''[[This Time Around: Live in Tokyo]]'' (2001.) *''Listen Learn Read On'' (2002.) *''Just Might Take Your Life'' (2003.) *''[[Perks and Tit]]'' (2004.) *''[[Live in Paris 1975]]'' (2004.) *''[[Burn (album)|Burn 30th Anniversary Edition]]'' (2004.) *''Live in California 74'' (DVD) (2005.) ===Solo albumi=== * ''[[White Snake (David Coverdale album)|White Snake]]'' (1977.) * ''[[Northwinds]]'' (1978.) * ''[[Into the Light (David Coverdale album)|Into the Light]]'' (2000.) ===Whitesnake=== * ''[[Snakebite]]'' (1978.) * ''[[Trouble]]'' (1978.) * ''[[Lovehunter]]'' (1979.) * ''[[Live at Hammersmith]]'' (1980.) * ''[[Ready an' Willing]]'' (1980.) * ''[[Live...In the Heart of the City]]'' (1980.) * ''[[Come an' Get It]]'' (1981.) * ''[[Saints & Sinners]]'' (1982.) * ''[[Slide It In]]'' (1984.) * ''[[Whitesnake (album)|Whitesnake]]'' (1987.) * ''[[Slip of the Tongue]]'' (1989.) * ''[[Restless Heart (Whitesnake)|Restless Heart]]'' (1997.) * ''[[Starkers in Tokyo]]'' (1997.) * ''[[LIVE In the Still of the Night]] (DVD+CD snimljena 2004.g. tijekom UK turneje)'' (2006.) * ''[[Live: In The Shadow Of The Blues]] (2 CD snimljeno tijekom 2005. – 2006. na svjetskoj turneji)'' (2006.) * ''[[Good To Be Bad]]'' (2008.) ===Coverdale/Page=== * ''[[Coverdale-Page_(album)|Coverdale/Page]] (1993.) ===Ostalo=== * Razni izvođači - ''[[Days of Thunder]]'' [[soundtrack]] (skladba "The Last Note Of Freedom") (1990.) * [[Butterfly Ball]] - ''Behind The Smile'' (glas) * [[Steve Vai]] - skladba "For The Love Of God" (glas na kraju) * [[Bernie Marsden]] - And About Time Too (vokal u "Who's Fooling Who (live)" -bonus skladba na CD-u) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.davidcoverdale.com/index01.html Službene stranice Davida Coverdalea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105221346/http://www.davidcoverdale.com/index01.html |date=5. siječnja 2009. }} * [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=11:kvfexqt5ldte David Coverdale na Allmusic.com] * [http://www.musicianguide.com/biographies/1608003036/David-Coverdale.html Životopis Davida Coverdalea] {{Whitesnake}} {{Deep Purple}} {{GLAVNIRASPORED:Coverdale, David}} [[Kategorija:Britanski rock-pjevači]] [[Kategorija:Britanski rock gitaristi]] [[Kategorija:Britanski gitaristi heavy metala]] [[Kategorija:Britanski pjevači heavy metala]] [[Kategorija:Članovi sastava Deep Purple]] [[Kategorija:Whitesnake]] 1ow0fi8fvouxjrjiw6t0lxu8o3ei51v 10 184367 7468977 7220928 2026-05-26T12:54:18Z Argo Navis 852 7468977 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width:23em; text-align:left; font-size: 90%;" |- ! colspan="2" style="font-size: 130%; background-color: #e8e8ff;" | <center>{{{ime}}}</center> |- {{#if: {{{slika|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align:center; font-size:95%; padding:0.6em 0em 0.6em 0em;" {{!}} [[Slika:{{{slika}}}|300px|{{{slika_opis|Položaj {{{ime_genitiv}}}}}}]] {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- }} {{#if: {{{nalazi_se_u_sastavu|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''U sastavu''' {{!}} {{{nalazi_se_u_sastavu}}} {{!}}- }} {{#if: {{{upravni_oblik|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''[[Društveni poredak|Upravni oblik]]''' {{!}} {{{upravni_oblik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{službeni_jezik|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''[[Službeni jezik]]''' {{!}} {{{službeni_jezik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{glavni_grad|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''[[Glavni grad]]''' {{!}} {{{glavni_grad}}} {{!}}- }} {{#if: {{{titula_vladara|<noinclude>-</noinclude>}}} {{{vladar|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''{{{titula_vladara}}}''' {{!}} {{{vladar}}} {{!}}- }} {{#if:{{{površina|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! [[Površina]] {{!}} {{{površina}}} [[četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] {{!}}- {{!}} colspan="2" style="border-bottom: 1px solid #DDDDDD;" {{!}} {{!}}- }} {{#if: {{{stanovnika|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''[[Stanovništvo]]''' {{!}} {{formatnum:{{{stanovnika|…}}} }} {{!}}- }} {{#if: {{{površina|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''[[Gustoća stanovništva|Gustoća]]''' {{!}} {{formatnum:{{#expr: 0{{{stanovnika|}}} / {{{površina|1}}} round 0}} }} {{plural:{{formatnum:{{#expr: 0{{{stanovnika|}}} / {{{površina|1}}} round 0}} }}|stanovnik|stanovnika|stanovnika}} na km<sup>2</sup> {{!}}- }} {{#if: {{{pozivni_broj|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''[[Pozivni broj]]''' {{!}} {{{pozivni_broj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{web|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} '''[[Web stranica]]''' {{!}} <div style="overflow: hidden;">[http://{{{web}}}/ {{{web}}}]</div> {{!}}- }} {{#if: {{{komentar|<noinclude>-</noinclude>}}}| {{!}} colspan="2" {{!}} <small>{{{komentar}}}</small> }} |}<noinclude> {{-}} == Korištenje == <pre> {{Regija | ime = | ime_genitiv = | slika = | slika_opis = | nalazi_se_u_sastavu = | upravni_oblik = | službeni_jezik = | glavni_grad = | vladar = | titula_vladara = | površina = | stanovnika = | pozivni_broj = | web = | komentar = |}} </pre> {{tl-sort}} [[Kategorija:Zemljopisni infookviri]] </noinclude> phecocgepd6fu2ii3mhslzia5k0ss37 0 185443 7468952 7377995 2026-05-26T12:36:04Z Croxyz 205325 7468952 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Bologna | slika = Bologna F.C. 1909 logo.svg | puno ime = Bologna Football Club 1909 SpA | nadimak = ''I Rossoblu (crveno-plavi)<br>Felsinei'' | godina osnivanja = [[1909.]] | igralište = [[Stadio Renato Dall'Ara]], [[Bologna]] | kapacitet stadiona = 36.532 | predsjednik = {{Z|SAD}} [[Joey Saputo]] | trener = {{Z|ITA}} [[Vincenzo Italiano]] | liga = [[Serie A]] | sezona = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 8. | igrači = | pattern_la1 = _bologna2526h | pattern_b1 = _bologna2526h | pattern_ra1 = _bologna2526h | pattern_sh1 = _bologna2526h | pattern_so1 = _bologna2526hl | leftarm1 = | body1 = | rightarm1 = | shorts1 = | socks1 = | pattern_la2 = _bologna2526a | pattern_b2 = _bologna2526a | pattern_ra2 = _bologna2526a | pattern_sh2 = _bologna2526a | pattern_so2 = _bologna2526al | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = | socks2 = | pattern_la3 = _bologna2526t | pattern_b3 = _bologna2526t | pattern_ra3 = _bologna2526t | pattern_sh3 = _bologna2526t | pattern_so3 = _bologna2526tl | leftarm3 = 81d1da | body3 = 81d1da | rightarm3 = 81d1da | shorts3 = 81d1da | socks3 =81d1da }} '''Bologna F.C. 1909''' [[Italija|talijanski]] je nogometni klub iz [[Bologna|Bologne]]. Trenutačno se natječe u [[Serie A]]. == Povijest == Klub je osnovan [[3. listopada]] [[1909.]] godine. Kao službeno mjesto osnutka navodi se bolonjska pivnica Ronzani u ulici Spaderie. Do sada su sedam puta osvajali [[Serie A]] (posljednji put [[1964.]] godine), te su šesti najuspješniji klub lige svih vremena. Uz to, triput su osvajali [[Coppa Italia|talijanski kup]], te jedanput [[Intertoto kup]]. Zbog boje dresova, nadimak im je ''rossoblu'' ("crveno-plavi"), a svoje domaće utakmice igraju na stadionu [[Stadio Renato Dall'Ara|Renato Dall'Ara]], nazvanog po bivšem predsjedniku kluba. == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === *'''[[Serie A]]''' ** '''Prvak (7):''' 1924./25., 1928./29., 1935./36., 1936./37., 1938./39., 1940./41., 1963./64. *'''[[Serie B]]''' ** '''Prvak (2):''' 1987./88., 1995./96. *'''[[Serie C]]''' ** '''Prvak (1):''' 1994./95. *'''[[Coppa Italia]]''' ** '''Osvajač (3):''' 1969./70., 1973./74., 2024./25. === Međunarodni uspjesi === *'''[[Mitropa kup]]''' ** '''Osvajač (3):''' 1932., 1934., 1961. *'''[[UEFA Intertoto kup]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1998. *'''[[Anglo-talijanski liga-kup]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1970. *'''[[Tournoi international de l'Exposition Universelle de Paris|Tournoi de Paris]]''' ** '''Osvajač (1):''' 1937. == Predsjednici kluba == <div style="font-size:100%"> {| |width="10"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Predsjednik !rowspan="1"|Period |- |align=left|Louis Rauch |align=left|1909. – 1910. |- |align=left|Pio Borghesani |align=left|1910. |- |align=left|Emilio Arnstein |align=left|1910. |- |align=left|Domenico Gori |align=left|1910. – 1912. |- |align=left|Rodolfo Minelli |align=left|1912. – 1919. |- |align=left|Cesare Medica |align=left|1919. – 1921. |- |align=left|Angelo Sbarberi |align=left|1921. – 1922. |- |align=left|Antonio Turri |align=left|1922. |- |align=left|Ruggero Murè <small>(''Počasni predsjednik'')</small> |align=left|1923. |- |align=left|Enrico Masetti |align=left|1923. – 1925. |- |align=left|Paolo Graziani |align=left|1925. – 1928. |- |align=left|Gianni Bonaveri |align=left|1928. – 1934. |- |align=left|Renato Dall'Ara |align=left|1934. – 1964. |- |align=left|Luigi Goldoni |align=left|1964. – 1968. |- |} |width="30"|&nbsp; |valign="top"| {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan="1"|Predsjednik !rowspan="1"|Period |- |align=left|Raimondo Venturi |align=left|1968. – 1970. |- |align=left|Filippo Montanari |align=left|1970. – 1972. |- |align=left|Luciano Conti |align=left|1972. – 1979. |- |align=left|Tommaso Fabbretti |align=left|1979. – 1983. |- |align=left|Giuseppe Brizzi |align=left|1983. – 1985. |- |align=left|Luigi Corioni |align=left|1985. – 1991. |- |align=left|Piero Gnudi |align=left|1991. – 1993. |- |align=left|Giuseppe Gazzoni Frascara |align=left|1993. – 2002. |- |align=left|Renato Cipollini |align=left|2002. – 2005. |- |align=left|Alfredo Cazzola |align=left|2005. – 2008. |- |align=left|Francesca Menarini |align=left|2008. – 2011. |- |align=left|Albano Guaraldi |align=left|2011. – 2014. |- |align=left|Joe Tacopina |align=left|2014. – 2015. |- |align=left|Joey Saputo |align=left|2014. – |} |} </div> == Poznati bivši igrači == {| |valign="top"| *{{Z|ITA}} [[Francesco Antonioli]] *{{Z|ITA}} [[Pietro Arcari]] *{{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]] *{{Z|ITA}} [[Mauro Bellugi]] *{{Z|ITA}} [[Stefano Bettarini]] *{{Z|ITA}} [[Amedeo Biavati]] *{{Z|ITA}} [[Jonathan Binotto]] *{{Z|ITA}} [[Giacomo Bulgarelli]] *{{Z|ITA}} [[Antonio Cabrini]] *{{Z|ITA}} [[Aldo Campatelli]] *{{Z|ITA}} [[Gino Cappello]] *{{Z|ITA}} [[Carlo Ceresoli]] *{{Z|ITA}} [[Cesarino Cervellati]] *{{Z|ITA}} [[Alessandro Diamanti]] *{{Z|ITA}} [[Romano Fogli]] *{{Z|ITA}} [[Davide Fontolan]] *{{Z|ITA}} [[Federico Giunti]] *{{Z|ITA}} [[Tomas Locatelli]] *{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]] *{{Z|ITA}} [[Enzo Maresca]] *{{Z|ITA}} [[Giancarlo Marocchi]] *{{Z|ITA}} [[Paolo Negro]] *{{Z|ITA}} [[Ezio Pascutti]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *{{Z|ITA}} [[Eraldo Pecci]] *{{Z|ITA}} [[Marino Perani]] *{{Z|ITA}} [[Gino Pivatelli]] *{{Z|ITA}} [[Raffaele Sansone]] *{{Z|ITA}} [[Giuseppe Savoldi]] *{{Z|ITA}} [[Angelo Schiavio]] *{{Z|ITA}} [[Giuseppe Signori]] *{{Z|ITA}} [[Stefano Torrisi]] *{{Z|ITA}} [[Paride Tumburus]] *{{Z|ITA}} [[Nicola Ventola]] *{{Z|ITA}} [[Cristian Zaccardo]] *{{Z|ITA}} [[Alessandro Gamberini]] *{{Z|ITA}} [[Emiliano Moretti]] *{{Z|ITA}} [[Gianluca Pagliuca]] *{{Z|ARG}} [[Julio Ricardo Cruz]] *{{Z|ARG}} [[Andrés Guglielminpietro]] *{{Z|ARG}} [[Humberto Maschio]] *{{Z|BEL}} [[Stéphane Demol]] *{{Z|BEL}} [[Luis Oliveira]] *{{Z|BRA}} [[Luciano Siqueira de Oliveira]] (Eriberto) *{{Z|BRA}} [[Geovani Silva]] *{{Z|BRA}} [[Francisco Lima|Lima]] *{{Z|BRA}} [[Matuzalém Francelino da Silva|Matuzalém]] |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *{{Z|BRA}} [[Luis Vinicio]] *{{Z|BRA}} [[Zé Elias]] *{{Z|BUG}} [[Nikolaj Iliev]] *{{Z|DAN}} [[Harald Nielsen]] *{{Z|GRČ}} [[Theodoros Zagorakis]] *{{Z|HRV}} [[Ljubo Benčić]] *{{Z|HRV}} [[Frane Matošić]] *{{Z|HRV}} [[Bernard Vukas]] *{{Z|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]] *{{Z|MAĐ}} [[Lajos Detari]] *{{Z|NJE}} [[Helmut Haller]] *{{Z|NJE}} [[Herbert Waas]] *{{Z|RUS}} [[Igor Koljvanov]] *{{Z|RUS}} [[Igor Šalimov]] *{{Z|SMR}} [[Massimo Bonini]] *{{Z|S LEO}} [[Mohammed Kallon]] *{{Z|SRB}} [[Vlada Avramov]] *{{Z|SRB}} [[Ivan Radovanović]] *{{Z|SRB}} [[Vlado Šmit]] *{{Z|ŠVE}} [[Kennet Andersson]] *{{Z|ŠVE}} [[Klas Ingesson]] *{{Z|ŠVI}} [[Kubilay Türkyilmaz]] *{{Z|URU}} [[Michele Andreolo]] *{{Z|URU}} [[Eraldo Monzeglio]] *{{Z|URU}} [[Hector Puricelli]] |} == Vanjske poveznice == *[http://www.bolognafc.it Službena stranica] {{it icon}} {{Serie A}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]] j8tg2jwolihpos6qodk7xy71carkcyg 0 185954 7469199 7458269 2026-05-26T20:47:04Z Ton963 315493 Lokacijska karta + dodatno 7469199 wikitext text/x-wiki {{Nogometna liga | ime = ŽNL Šibensko-kninska | slika = | države = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska]] | konfederacija = | osnovana = 1998. | razina = V. | viša_liga = [[3. NL – Jug|3. NL – Jug]] | niža_liga = | broj_klubova = 7 | domaći_kupovi = [[Kup Nogometnog saveza Šibensko-kninske županije|Kup Šibensko-kninske županije]] | međunarodni_kupovi = | prvaci_sezone = [[ŽNL Šibensko-kninska 2024./25.|2024./25.]] | prvaci = [[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] | najuspješniji_klub = [[NK Dinara Knin|Dinara]]<br/>[[NK Vodice|Vodice]] (šest naslova) | službena_stranica = [https://www.ns-skz.hr/ ns-skz.hr] | sezona0 = [[ŽNL Šibensko-kninska 2024./25.|2024./25.]] | sezona1 = [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.|2025./26.]] }} '''Županijska nogometna liga Šibensko-kninska''' peti je stupanj [[nogomet|nogometnih]] natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Osnovana je 1998. godine. Zbog manjka klubova nitko ne ispada. Manjak klubova u savezu dovelo je i do gašenja županijske lige nakon sezone [[ŽNL Šibensko-kninska 2008./09.|2008./09.]] Županijska liga ponovno se igra od sezone [[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.|2012./13.]] Klubovi koji nastupaju u ovoj ligi su s područja [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]], no klubovi iz susjednih županija također mogu nastupiti u ligi. U ovoj ligi prvoplasirani klub sudjeluje u kvalifikacijama za viši razred s prvacima [[1. ŽNL Zadarska|1. ŽNL Zadarske]], [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|1. ŽNL Splitsko-dalmatinske]] i [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanske]] lige. Pobjednik kvalifikacija ulazi u [[3. NL – Jug|3. NL – Jug]]. == Sudionici == {{Lokacijska karta+|Šibensko-kninska županija|width=570|float=right |caption=Razmještaj županijskih nogometnih klubova ([[Datoteka:red pog.svg|8px]]) na zemljovidu Šibensko-kninske županije |places= <small>{{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.90|long=15.70|mark= Red pog.svg|position=left|label=[[NK Croatia Stankovci|Croatia Stankovci]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=44.03|long=16.20|mark= Red pog.svg|position=top|label=[[NK Dinara Knin|Dinara]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.86|long=16.16|mark= Red pog.svg|position=bottom|label=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.98|long=15.95|mark= Red pog.svg|position=left|label=[[NK Janjevo Kistanje|Janjevo]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.76|long=15.75|mark= Red pog.svg|position=top|label=[[NK Mladost Tribunj|Mladost Tribunj]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.88|long=16.19|mark= Red pog.svg||position=top|label=[[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.82|long=15.92|mark= Red pog.svg|position=top|label=[[NK SOŠK Skradin|SOŠK Skradin]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.98|long=15.95||mark= Red pog.svg|position=right|label=[[NK Bukovica Kistanje|Bukovica]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.80|long=15.96|mark= Red pog.svg|position=right|label=[[HNK Krka Lozovac|Krka]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.54|long=15.97|mark= Red pog.svg|position=bottom|label=[[HNK Rogoznica|Rogoznica]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.77|long=15.79|mark= Red pog.svg||position=bottom|label=[[NK Vodice|Vodice]]<br/>[[NK Vodice|Vodice II]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.72|long=15.91|mark= red pog.svg|position=right|label=[[NK Mihovil Šibenik|Mihovil]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.74|long=15.89|mark= red pog.svg|position=top|label=[[HNK Šibenik|Šibenik II]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.91|long=16.40|mark= red pog.svg|position=right|label=[[HNK Vrlika|Vrlika]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.74|long=16.19|mark= red pog.svg|position=right|label=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]<br/>[[NK Zagora Unešić|Zagora II Unešić]]}} {{Lokacijska karta točka|Šibensko-kninska županija|lat=43.99|long=16.36|mark= red pog.svg|position=right|label=[[NK Zrinski Kijevo|Zrinski Kijevo]]}}</small> | }} === Sezona 2025./26. === {{glavni|ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.}} * ''[[NK Croatia Stankovci|Croatia]]'' – [[Stankovci]] {{fusg|ZD}} * ''[[NK Dinara Knin|Dinara]]'' – [[Knin]] * ''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]] * ''[[NK Janjevo Kistanje|Janjevo]]'' – [[Kistanje]] * ''[[NK Mladost Tribunj|Mladost]]'' – [[Tribunj]] * ''[[NK Rudar Siverić|Rudar]]'' – [[Siverić]], [[Drniš]] * ''[[NK SOŠK Skradin|SOŠK]]'' – [[Skradin]] === Bivši sudionici === * ''[[NK Bukovica Kistanje|Bukovica]]'' – [[Kistanje]] * ''[[HNK Krka Lozovac|Krka]]'' – [[Lozovac]], [[Šibenik]] * ''[[NK Mihovil Šibenik|Mihovil]]'' – [[Šibenik]] * ''[[HNK Rogoznica|Rogoznica]]'' – [[Rogoznica]] * ''[[HNK Šibenik|Šibenik II]]'' – [[Šibenik]] {{fusg|1}} * ''[[NK Vodice|Vodice]]'' – [[Vodice]] * ''[[NK Vodice|Vodice II]]'' – [[Vodice]] {{fusg|1}} * ''[[HNK Vrlika|Vrlika]]'' – [[Vrlika]] {{fusg|SD}} * ''[[NK Zagora Unešić|Zagora]]'' – [[Unešić]] * ''[[NK Zagora Unešić|Zagora II]]'' – [[Unešić]] {{fusg|1}} * ''[[NK Zrinski Kijevo|Zrinski]]'' – [[Kijevo]] <small> {{fusd|1}} Ovdje nastupa rezervna ("B") momčad kluba <br> {{fusd|SD}} klub iz [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]] <br> {{fusd|ZD}} klub iz [[Zadarska županija|Zadarske županije]] </small> == Povijest == === Dosadašnji pobjednici === {| class="wikitable sortable" style="font-size: 90%" |- ! Sezona !! Razred !! Klubovi !!Pobjednik |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 1998./99.|1998./99.]] || align="center" |'''IV.''' ||9 || [[NK Dinara Knin|Dinara Knin]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 1999./2000.|1999./2000.]] || align="center" |'''IV.''' ||9 || [[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2000./01.|2000./01.]] || align="center" |'''IV.''' ||8 || [[NK Rudar Siverić|Rudar Siverić]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2001./02.|2001./02.]] || align="center" |'''IV.''' ||9 || [[NK Vodice|Vodice]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2002./03.|2002./03.]] || align="center" |'''IV.''' ||8 (7) || Dinara Knin |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2003./04.|2003./04.]] || align="center" |'''IV.''' ||7 (6) || [[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2004./05.|2004./05.]] || align="center" |'''IV.''' ||7 || Vodice |- | [[1. ŽNL Šibensko-kninska 2005./06.|2005./06.]] || align="center" |'''IV.''' ||7 || Dinara Knin |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2006./07.|2006./07.]] || align="center" |'''V.''' ||7 || [[NK Zagora Unešić|Zagora II Unešić]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2007./08.|2007./08.]] || align="center" |'''V.''' ||6 || [[HNK Krka Lozovac|Krka Lozovac]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2008./09.|2008./09.]] || align="center" |'''V.''' ||5 || Rudar Siverić |- | 2009. – 2012. ||colspan="3" align="center"|''nije postojala ŽNL'' |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2012./13.|2012./13.]] || align="center" |'''IV.''' ||8 || Dinara Knin |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2013./14.|2013./14.]] || align="center" |'''IV.''' ||8 (6) || Vodice |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2014./15.|2014./15.]] || align="center" |'''IV.''' ||5 (4) || Vodice |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2015./16.|2015./16.]] || align="center" |'''IV.''' ||9 (6) || [[NK Mladost Tribunj|Mladost Tribunj]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2016./17.|2016./17.]] || align="center" |'''IV.''' ||8 (7) || Zagora Unešić |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2017./18.|2017./18.]] || align="center" |'''IV.''' ||9 (8) || Vodice |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2018./19.|2018./19.]] || align="center" |'''IV.''' ||8 (7) || Vodice |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2019./20.|2019./20.]] {{fusg|19/20}} || align="center" |'''IV.''' ||8 || Dinara Knin |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2020./21.|2020./21.]] || align="center" |'''IV.''' ||7 (6) || [[HNK Šibenik|Šibenik II]] |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2021./22.|2021./22.]] || align="center" |'''IV.''' ||8 (6) || Rudar Siverić |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2022./23.|2022./23.]] || align="center" |'''V.''' ||9 (8) || DOŠK Drniš |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2023./24.|2023./24.]] || align="center" |'''V.''' ||9 (7) || Dinara Knin |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2024./25.|2024./25.]] || align="center" |'''V.''' ||9 (8) || DOŠK Drniš |- | [[ŽNL Šibensko-kninska 2025./26.|2025./26.]] || align="center" |'''V.''' ||7 || DOŠK Drniš |- |} '''Napomene:''' {{fusd|19/20}} – u sezoni 2019./20. prvenstvo prekinuto u ožujku (uoči proljetnog dijela) zbog [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] == Povezani članci == * [[Kup Nogometnog saveza Šibensko-kninske županije]] * [[3. NL – Jug]] * [[1. ŽNL Zadarska]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] * [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska]] == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/1.znl.sibensko.kninska/ facebook.com, ''1. ŽNL Šibensko-kninska''], stranica lige * [http://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/7/ forum sportnet.hr, ''1.ŽNL Šibensko-kninska''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210514061205/https://sportnet.rtl.hr/sportnetklub/nogomet-1/1znl-sibensko-kninska-221723/7/ |date=14. svibnja 2021. }} * [http://sibenskiportal.rtl.hr/category/sport/ sibenskiportal.rtl.hr, ''Sport''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202213948/https://sibenskiportal.rtl.hr/category/sport/ |date=2. veljače 2023. }} * [https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sport/nogomet sibenski.slobodnadalmacija.hr, ''Sport / Nogomet''] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] * [https://dalmatinskinogomet.hr/category/zupanijske-lige/sibensko-kninska-znl/ dalmatinskinogomet.hr, ''Vijesti / Šibensko-kninska ŽNL''] *[https://www.ns-skz.hr/ Nogometni savez Šibensko-kninske županije] == Izvori == {{izvori}} {{1. ŽNL}} {{ŽNL Šibensko-kninska sezone}} {{GLAVNIRASPORED:Šibensko-kninska, 1. ŽNL}} [[Kategorija:ŽNL Šibensko-kninska| ]] [[Kategorija:Prva županijska nogometna liga|Šibensko-kninska]] rhhatz2vo16hn3ahsdsxtpud7ttz83i 0 192217 7469119 6243078 2026-05-26T18:39:38Z Divna Jaksic 974 7469119 wikitext text/x-wiki '''Ivo Jelušić''' ([[Gornja Dubica]], [[10. listopada]] [[1960.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]], diplomirani [[politolog]], rodom iz [[Hrvati Bosne i Hercegovine|BiH]]. Od 2005. do 2010. dogradonačelnik Grada [[Zagreb]]a, a zatim zastupnik u 6., 7. i 8. sazivu [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]. {{zastarjelo}} {{nedostaju izvori}} Nakon završene osnovne škole u G. Dubici i [[Odžak]]u te gimnazije u [[Modriča|Modriči]], diplomirao je na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] u [[Zagreb]]u. Oženjen, otac dvoje djece. Od [[1994.]] do 2005. godine je poduzetnik, jedan od osnivača i direktora u tvrtki TIM ZIP d.o.o. Od [[2001.]] do [[2005.]] godine zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Od 2005. do 2010. je zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, a od 2010-2016. je zastupnik u Hrvatskom saboru. Član SDP-a od [[1990.]] godine. Od 2001. do 2006., predsjednik GO SDP Zagreb. Član je Glavnog odbora [[SDP]]-a u više mandata, a od 2016-2020. član je Predsjedništva SDP-a. Predsjednik je Košarkaškog kluba [[KK Cibona|Cibona]] od 2006. do 2010., a bio je i predsjednik Turističke zajednice Grada [[Zagreb]]a od 2006. – 2009. {{mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Jelušić, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatski politolozi]] [[Kategorija:Životopisi, Odžak]] oq3owm3uqts2vvljv4kyb62dpkoceph 0 196167 7469090 7193939 2026-05-26T17:20:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469090 wikitext text/x-wiki '''Ibaba'''<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Ibafa'') je selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. Zauzima površinu od 29,3 km četvornih. == Zemljopisni položaj == Nalazi se na 46° 9' sjeverne zemljopisne širine i 17° 55' istočne zemljopisne dužine, u dolini unutar [[Želic]]a. [[Ibaba]] je 1,5 km sjeverno, [[Mamelik]] je 2 km sjeverozapadno, [[Almáskeresztúr]] je 3 km jugozapadno, [[Možgaj]] je 6,5 km jugozapadno, a [[Laslov]] je 6 km zapadno. == Upravna organizacija == Upravno pripada [[Sigetska mikroregija|Sigetskoj mikroregiji]] u [[Baranjska županija|Baranjskoj županiji]]. Poštanski broj je 7935. == Promet == 1,5 km sjeverozapadno od sela prolazi željeznička pruga. == Povijest == 1333. se selo spominje kao ''Ibafalwa''. Selo je bilo posjedom obitelji Jeszenszky. 1974. mu je upravno pripojen zaselak [[Điriva]] (mađ. ''Gyűrűfű''), a 1978. selo Korpád.<ref>[http://portal.ksh.hu/pls/portal/cp.hnt_history_goaeng?s=4011 Mađarski središnji statistički ured]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Stanovništvo == Ibaba ima 250 stanovnika (2001.). [[Mađari|Mađara]] je preko 90%. 44% je rimokatolika, 7% je kalvinista, 30% bez vjere, a nepoznato i neizjašnjene vjere je 18%. U 18. stoljeću izvori bilježe doseljene [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvate]] i [[Nijemci u Mađarskoj|Nijemce]]. <!-- Az 18. század közepén horvátok, később németek telepedtek le. la turka okupado de Hungario, alvenis kroataj setlantoj, poste germanoj kiuj iĝis plimulto en la vilaĝo. La vilaĝo estis tiam posedaĵo de familio Jeszenszky --> == Zanimljivosti == Selo je poznato diljem Mađarske. U selu se od 1968. nalazi Muzej [[lula]]. Svojevremeno je u 20. st. u selu bio svećenik koji je često pušio drvenu lulu i s njom ga se moglo vidjeti na raznim mjestima. Jednom je na njega naišao novinar i sročio [[jezikolomka|jezikolomku]]<br> "''Az ibafai papnak fapipája van, ezért az ibafai papi pipa papi fapipa''",<br> što bi u prijevodu značilo <br> "''Svećenik iz Ibabe ima drvenu lulu, tako da svećenička lula iz Ibabe je svećenička drvena lula''".<ref>{{hu icon}} [http://www.fotomedia.hu/html/sajtoszemle/cikk22.htm Fotomedia.hu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709002553/http://www.fotomedia.hu/html/sajtoszemle/cikk22.htm |date=9. srpnja 2006. }}</ref> == Poznate osobe == Začasni kanonik Đakovsko-srijemske biskupije [[Stjepan Zagorac (začasni kanonik)|Stjepan Zagorac]] 1965. je godine bio župnik u Ibabi.<ref>[http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2611-preminuo-prec-stjepan-zagorac Preminuo preč. Stjepan Zagorac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714232457/http://www.matis.hr/index.php/hr/aktivnosti/dogadanja/2611-preminuo-prec-stjepan-zagorac |date=14. srpnja 2014. }}, [[Hrvatska matica iseljenika]]/[[IKA]], 3. rujna 2013., pristupljeno 15. lipnja 2014.</ref><ref>M. Kuveždanin: [http://www.djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=3620:preminuo-pre-stjepan-zagorac&catid=34:vijesti&Itemid=80 Preminuo preč. Stjepan Zagorac ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714150652/http://www.djos.hr/site/index.php?option=com_content&view=article&id=3620:preminuo-pre-stjepan-zagorac&catid=34:vijesti&Itemid=80 |date=14. srpnja 2014. }}, [[Đakovačko-osječka nadbiskupija]], pristupljeno 15. lipnja 2014.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{hu icon}} [http://www.vendegvaro.hu/5-1069 O Ibabi na vendegvaro.hu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311145242/http://www.vendegvaro.hu/5-1069 |date=11. ožujka 2007. }} * [http://www.fallingrain.com/world/HU/2/Ibafa.html Ibaba] na fallingrain.com [[Kategorija:Naselja u Baranjskoj županiji]] n77mjbkt2bbi11hnc014otxn4jz3d2b 0 200289 7469275 7430992 2026-05-27T02:41:55Z 2600 etc 316613 7469275 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Google | slika = [[Datoteka:Google Homepage.svg|250px]] | logo = [[Datoteka:Google 2026 logo.svg]] | url = https://www.google.hr | vrsta = [[internet]]ska [[tražilica]] | komercijalna = da | registracija = Google račun (nije obavezno) | vlasnik = [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] | autor = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | datum objave = [[15. rujna]] [[1997.]] | status = aktivna | alexa ={{Nema promjene}} 1<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/google.com Alexa rank, Google] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |date=26. prosinca 2015. }}, alexa.com, pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> }} '''Google''' je [[internetska tražilica]] u vlasništvu tvrtke [[Google (tvrtka)|Google LLC]] te je najkorištenija tražilica na internetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |title=Net Marketshare - World |access-date=9. veljače 2011. |archive-date=3. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110703063427/http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |url-status=dead }}</ref> Osnovala su je dva studenta, [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] [[1997.]] godine. Googleova misija je, kako kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna; njihove stranice su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je reći kako je Google po prvi put pretraživao pomoću tada jednistvena sustava posjećenosti korisnika. Dakle, što je neka stranica bila više posjećena, to se ona nalazila više pri vrhu kada ste htjeli naći pojam koji se nalazi na toj stranici. Danas se većina velikih pretraživača koristi tom tehnikom. No, Google nije ostao samo tražilica; svoju je djelatnost proširio i na newsgrupe stvorivši [[Google Groups]]. Google Groups je najveća arhiva poruka napisanih na [[Usenet]]u koja sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta. Nadalje, za oglašivače tu su Google Adwords i Adsense, uveden je i [[Gmail]], a spomenimo još i Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podružnica. Još jedna zanimljivost u svezi Googlea je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspjeli srušiti samo jednu Googleovu stranicu – servis za organizaciju digitalnih fotografija, Picasa. == Proizvodi == * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords]] * [[Gmail]] * [[Google Play]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google knjige]] * [[Google Chrome]] * [[Google Drive]] * [[Google Maps]] * [[Google Earth]] * [[Android (operacijski sustav)|Android]] * [[YouTube]] *[[Google Workspace]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.google.hr Google] * [http://www.android.com Android] * [http://www.youtube.com YouTube] {{mrva-internet}} [[Kategorija:Google]] pbxpk028ylqicp5bsipsftgelwmy8u6 7469276 7469275 2026-05-27T02:42:23Z 2600 etc 316613 7469276 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Google | slika = [[Datoteka:Google Homepage.svg|250px]] | logo = [[Datoteka:Google Favicon 2025.svg]] | url = https://www.google.hr | vrsta = [[internet]]ska [[tražilica]] | komercijalna = da | registracija = Google račun (nije obavezno) | vlasnik = [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] | autor = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | datum objave = [[15. rujna]] [[1997.]] | status = aktivna | alexa ={{Nema promjene}} 1<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/google.com Alexa rank, Google] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |date=26. prosinca 2015. }}, alexa.com, pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> }} '''Google''' je [[internetska tražilica]] u vlasništvu tvrtke [[Google (tvrtka)|Google LLC]] te je najkorištenija tražilica na internetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |title=Net Marketshare - World |access-date=9. veljače 2011. |archive-date=3. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110703063427/http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |url-status=dead }}</ref> Osnovala su je dva studenta, [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] [[1997.]] godine. Googleova misija je, kako kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna; njihove stranice su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je reći kako je Google po prvi put pretraživao pomoću tada jednistvena sustava posjećenosti korisnika. Dakle, što je neka stranica bila više posjećena, to se ona nalazila više pri vrhu kada ste htjeli naći pojam koji se nalazi na toj stranici. Danas se većina velikih pretraživača koristi tom tehnikom. No, Google nije ostao samo tražilica; svoju je djelatnost proširio i na newsgrupe stvorivši [[Google Groups]]. Google Groups je najveća arhiva poruka napisanih na [[Usenet]]u koja sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta. Nadalje, za oglašivače tu su Google Adwords i Adsense, uveden je i [[Gmail]], a spomenimo još i Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podružnica. Još jedna zanimljivost u svezi Googlea je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspjeli srušiti samo jednu Googleovu stranicu – servis za organizaciju digitalnih fotografija, Picasa. == Proizvodi == * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords]] * [[Gmail]] * [[Google Play]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google knjige]] * [[Google Chrome]] * [[Google Drive]] * [[Google Maps]] * [[Google Earth]] * [[Android (operacijski sustav)|Android]] * [[YouTube]] *[[Google Workspace]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.google.hr Google] * [http://www.android.com Android] * [http://www.youtube.com YouTube] {{mrva-internet}} [[Kategorija:Google]] tp6lxx95pcouptgtxvq3978xf91khui 7469283 7469276 2026-05-27T03:14:19Z Ponor 38361 Restored revision 7469275 by [[Special:Contributions/2600 etc|2600 etc]] ([[User talk:2600 etc|talk]]) / Twinkle 7469283 wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Google | slika = [[Datoteka:Google Homepage.svg|250px]] | logo = [[Datoteka:Google 2026 logo.svg]] | url = https://www.google.hr | vrsta = [[internet]]ska [[tražilica]] | komercijalna = da | registracija = Google račun (nije obavezno) | vlasnik = [[Google (tvrtka)|Google Inc.]] | autor = [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] | datum objave = [[15. rujna]] [[1997.]] | status = aktivna | alexa ={{Nema promjene}} 1<ref>[http://www.alexa.com/siteinfo/google.com Alexa rank, Google] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |date=26. prosinca 2015. }}, alexa.com, pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> }} '''Google''' je [[internetska tražilica]] u vlasništvu tvrtke [[Google (tvrtka)|Google LLC]] te je najkorištenija tražilica na internetu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |title=Net Marketshare - World |access-date=9. veljače 2011. |archive-date=3. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110703063427/http://marketshare.hitslink.com/search-engine-market-share.aspx?qprid=4 |url-status=dead }}</ref> Osnovala su je dva studenta, [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] [[1997.]] godine. Googleova misija je, kako kažu, organizirati informacije svijeta te ih učiniti korisnima. Google je potaknuo i lavinu jednostavnog, ali i funkcionalnog web dizajna; njihove stranice su jednostavno dizajnirane, a opet veoma atraktivne. Zanimljivo je reći kako je Google po prvi put pretraživao pomoću tada jednistvena sustava posjećenosti korisnika. Dakle, što je neka stranica bila više posjećena, to se ona nalazila više pri vrhu kada ste htjeli naći pojam koji se nalazi na toj stranici. Danas se većina velikih pretraživača koristi tom tehnikom. No, Google nije ostao samo tražilica; svoju je djelatnost proširio i na newsgrupe stvorivši [[Google Groups]]. Google Groups je najveća arhiva poruka napisanih na [[Usenet]]u koja sadrži oko 900 milijuna poruka napisanih diljem svijeta. Nadalje, za oglašivače tu su Google Adwords i Adsense, uveden je i [[Gmail]], a spomenimo još i Google vijesti. Ovo su samo neke od Googleovih podružnica. Još jedna zanimljivost u svezi Googlea je i sigurnost njihovih stranica. Naime, otkad postoji, hakeri su uspjeli srušiti samo jednu Googleovu stranicu – servis za organizaciju digitalnih fotografija, Picasa. == Proizvodi == * [[Google AdSense]] * [[Google AdWords]] * [[Gmail]] * [[Google Play]] * [[Google Sitemaps]] * [[Google knjige]] * [[Google Chrome]] * [[Google Drive]] * [[Google Maps]] * [[Google Earth]] * [[Android (operacijski sustav)|Android]] * [[YouTube]] *[[Google Workspace]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.google.hr Google] * [http://www.android.com Android] * [http://www.youtube.com YouTube] {{mrva-internet}} [[Kategorija:Google]] pbxpk028ylqicp5bsipsftgelwmy8u6 0 202274 7469403 7343238 2026-05-27T09:13:39Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Promet u Rijeci]] u [[Category:Kopneni promet u Rijeci]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469403 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta u Hrvatskoj |naziv = Državna cesta D3 |naziv alt = |boja = državna |oznaka = Državna cesta D3.svg |karta = |slika = Novi Marof center.jpg |opis slike = Državna cesta D3 u [[Novi Marof|Novom Marofu]] |E oznaka = |vrsta = [[Državne ceste u Hrvatskoj|državna cesta]] |dužina = 218,4 km |upravitelj = Hrvatske ceste d.o.o. |planirana dužina = |vrijeme izgradnje = |početna točka = {{granični prijelaz|[[Goričan]]|[[Mađarska|Mađarskom]]}} |čvorovi = {{cesta|A4}} čvor [[Goričan]]<br> {{cesta|D20|[[Čakovec|Čakovca]]}}<br> {{cesta|D209}} [[Čakovec]]<br> {{cesta|D208}} [[Nedelišće]]<br> {{cesta|D2}} [[Varaždin]]<br> {{cesta|D528}} [[Varaždin]]<br> {{cesta|D22}} i {{cesta|D24|[[Novi Marof|Novog Marofa]]}}<br> {{cesta|A4}} čvor [[Breznički Hum]]<br> {{cesta|A4}} čvor [[Komin (Sveti Ivan Zelina)|Komin]]<br> {{cesta|D29}} [[Soblinec]]<br> {{cesta|A4}} čvor [[Popovec]]<br> [[Zagreb]]<br> {{cesta|A1}} i {{cesta|A3}} čvor [[Lučko]]<br> {{cesta|D310}} [[Jastrebarsko]]<br> {{cesta|D228}} [[Karlovac]]<br> {{cesta|A1}} čvor Karlovac<br> {{cesta|D36}} [[Karlovac]]<br> {{cesta|D1}} i {{cesta|D6}} [[Karlovac]]<br> {{cesta|D23}} [[Duga Resa]]<br> {{cesta|D204}} [[Bosanci (Bosiljevo)|Bosanci]]<br> {{cesta|D42}} [[Vrbovsko]]<br> {{cesta|D203}} [[Delnice]]<br> {{cesta|D32}} [[Delnice]]<br> {{cesta|A6}} čvor [[Delnice]]<br> {{cesta|D501}} [[Gornje Jelenje]]<br> {{cesta|A6}} čvor [[Kikovica]]<br> {{cesta|A6}} i {{cesta|A7}} čvor [[Orehovica (Rijeka)|Orehovica]]<br> [[Rijeka]] |krajnja točka = {{cesta|D8}} [[Rijeka]] |regije = |gradovi = [[Čakovec]], [[Varaždin]], [[Zagreb]], [[Karlovac]], [[Rijeka]] }} '''D3''' je [[Državne ceste u Hrvatskoj|državna cesta]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ukupna duljina iznosi 218,4 km.<ref name="NN-klasifikacija">{{cite web |publisher=[[Narodne novine]] |author=[[Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture]] |url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_66_1314.html |title=Odluka o razvrstavanju javnih cesta |date=10. svibnja 2013. |accessdate=26. srpnja 2014.}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{Državne ceste u Hrvatskoj}} {{Mrva-cesta u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Državne ceste u Hrvatskoj|3]] [[Kategorija:Promet u Čakovcu]] [[Kategorija:Promet u Varaždinu]] [[Kategorija:Ceste u Zagrebu]] [[Kategorija:Promet u Karlovcu]] [[Kategorija:Kopneni promet u Rijeci]] okhalmxeoy41sidk6usteprhgjt0tfw 0 205434 7469413 7209480 2026-05-27T09:21:07Z Makenzis 188047 7469413 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = Bayern München | slika = FC_Bayern_München_logo_(2024).svg | puno ime = Fußball-Club Bayern München e.V. | nadimak = ''Die Bayern'' (Bavarci) <br> ''FC Hollywood'' | godina osnivanja = [[1970.]] | igralište = [[Sportpark Aschheim]] | navijači = | kapacitet stadiona = 3.000 | direktor = {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]] | trener = {{Z|NJE}} [[Günther Wöhrle]] | liga = [[Fußball-Bundesliga (žene)|Frauen Bundesliga]] | sezona = 2025./26. | plasman = 1. mjesto | trenutačna sezona = | pattern_la1 = _bayern1718h | pattern_b1 = _bayern1718h | pattern_ra1 = _bayern1718h | pattern_sh1 = _bayern1718h | pattern_so1 = _bayern1718h | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = FF0000 | socks1 = FF0000 | pattern_la2 = _bayern1718a | pattern_b2 = _fbm1718a | pattern_ra2 = _bayern1718a | pattern_sh2 = _bayern1718a | pattern_so2 = _bayern1718a | leftarm2 = 09295B | body2 = 09295B | rightarm2 = 09295B | shorts2 = 09295B | socks2 = 09295B | pattern_la3 = _bayern1718t | pattern_b3 = _fbm1718t | pattern_ra3 = _bayern1718t | pattern_sh3 = _bayern1718t | pattern_so3 = _bayern1718t | leftarm3 = FFFFFF | body3 = FFFFFF | rightarm3 = FFFFFF | shorts3 = FFFFFF | socks3 = FFFFFF }} '''FC Bayern München''', je [[Njemačka|njemački]] [[Nogomet|ženski nogometni klub]], to je ženska sekcija muškog nogometnog kluba [[FC Bayern München]]a. Najveće je uspjehe doživio u [[1970-ih|1970-ima]] i [[1990-ih|1990-ima]]. Klub je se preporodio i prošao u [[Fußball-Bundesliga (žene)|žensku Bundesligu]], te je "proizveo" jedne od najvećih nogometašica današnjice, [[Nadine Angerer]] i [[Petra Wimbersky|Petru Wimbersky]]. ==Nagrade== * [[Fußball-Bundesliga (žene)|Frauen Bundesliga]] **'''Prvaci''': 1976. **'''Doprvaci''': 1975., 1979., 1982., 1985. ==Trenutna momčad== {{Fs start}} {{Fs player|br=1 |nac={{Z|NJE}} |poz=VRA |ime=[[Ulrike Schmetz]]}} {{Fs player|br=2 |nac={{Z|NJE}} |poz=VEZ |ime=[[Stefanie Mirlach]]}} {{Fs player|br=4 |nac={{Z|NJE}} |poz=BRA |ime=[[Ramona Werner]]}} {{Fs player|br=5 |nac={{Z|NJE}} |poz=VEZ |ime=[[Tanja Wörle]]}} {{Fs player|br=6 |nac={{Z|NJE}} |poz=BRA |ime=[[Katharina Baunach]]}} {{Fs player|br=7 |nac={{Z|NJE}} |poz=BRA |ime=[[Carmen Roth]]}} {{Fs player|br=8 |nac={{Z|NJE}} |poz=NAP |ime=[[Christina Eckmann]]}} {{Fs player|br=9 |nac={{Z|ŠVI}} |poz=NAP |ime=[[Vanessa Bürki]]}} {{Fs player|br=10 |nac={{Z|NJE}} |poz=VEZ |ime=[[Julia Simic]]}} {{Fs player|br=11 |nac={{Z|NJE}} |poz=BRA |ime=[[Bianca Eder]]}} {{Fs player|br=12 |nac={{Z|NJE}} |poz=VEZ |ime=[[Carina Wenninger]]}} {{Fs player|br=13 |nac={{Z|NJE}} |poz=VEZ |ime=[[Melanie Behringer]]}} {{Fs mid}} {{Fs player|br=14 |nac={{Z|NJE}} |poz=BRA |ime=[[Corinna Paukner]]}} {{Fs player|br=15 |nac={{Z|NJE}} |poz=NAP |ime=[[Mandy Islacker]]}} {{Fs player|br=16 |nac={{Z|AUT}} |poz=VRA |ime=[[Birgit Leitner]]}} {{Fs player|br=17 |nac={{Z|NJE}} |poz=BRA |ime=[[Katharina Würmseer]]}} {{Fs player|br=18 |nac={{Z|AUT}} |poz=NAP |ime=[[Nina Aigner]]}} {{Fs player|br=19 |nac={{Z|NJE}} |poz=VEZ |ime=[[Kathleen Krüger]]}} {{Fs player|br=20 |nac={{Z|NJE}} |poz=NAP |ime=[[Ivana Rudelic]]}} {{Fs player|br=21 |nac={{Z|NJE}} |poz=NAP |ime=[[Nicole Banecki]]}} {{Fs player|br=22 |nac={{Z|NJE}} |poz=NAP |ime=[[Sylvie Banecki]]}} {{Fs player|br=23 |nac={{Z|ŠVI}} |poz=BRA |ime=[[Sandra de Pol]]}} {{Fs player|br=24 |nac={{Z|ITA}} |poz=NAP |ime=[[Carolina Pini]]}} {{Fs player|br=33 |nac={{Z|NJE}} |poz=BRA |ime=[[Bianca Rech]]|ostalo1={{kapetan}}}} {{Fs end}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.fcbayern-frauenfussball.de/ Službena stranica] {{clear}} {{football box start}} {{FC Bayern München}} {{football box end}} [[Kategorija:FC Bayern München]] [[Kategorija:Njemački nogometni klubovi|Bayern München (žene)]] [[Kategorija:Ženski nogometni klubovi|Bayern]] 2gzguvmdpuzezo3uehina4imhlmjkiq 0 208143 7469262 7384456 2026-05-27T00:40:39Z Vhorvat 22436 /* Poznati maturanti */ +Marko Pavić, Vladimir Paar, Vida Demarin, Darinko Bago, Emil Tedeschi, Davor Bruketa, Miroslav Tuđman 7469262 wikitext text/x-wiki {{Infookvir škola | ime = V. gimnazija | lat_ime = | nadimak = | motto = | slika = Peta Gimnazija u Zagrebu.JPG | veličina = 300px | opis slike = Zgrada V. gimnazije u Zagrebu | ulica = Vjekoslava Klaića 1 | grad = [[Zagreb]] | županija = | država = [[Republika Hrvatska]] | osnivanje = [[7. studenog]] [[1938.]] | osnivac = | ravnatelj = | tajnik = | zaposlenici = | nastavnici = | adm_osoblje = | broj_učenika = | broj_razreda = | web_stranica = https://www.petagimnazija.hr }} '''V. gimnazija u Zagrebu''' [[Prirodne znanosti|prirodoslovno]]-[[Matematika|matematička]] je [[gimnazija]] u centru [[Zagreb]]a. Uza zagrebačku [[XV. gimnazija|XV. gimnaziju]] i splitsku III. gimnaziju smatra se jednom od najboljih srednjih škola u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Posebno se ističe na natjecanjima iz [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[informatika|informatike]], [[kemija|kemije]], [[biologija|biologije]], [[latinski jezik|latinskoga jezika]], [[povijest]]i, [[zemljopis]]a i [[logika|logike]]. Ravnatelj gimnazije je Tihomir Engelsfeld.<ref>[http://www.petagimnazija.hr/profesori www.petagimnazija.hr], pristupljeno 9. listopada 2016.</ref> == Povijest == Peta gimnazija počela je s radom [[7. studenog]] [[1938.]] godine. Kroz proteklih 70 godina u gimnaziji je maturiralo 12 000 učenika i radilo 513 djelatnika. Danas se u V. gimnaziji školuje 709 učenika u 28 razredna odjela. Godišnje se upisuje oko 200 učenika. Učenici pri upisu mogu izabrati jedan od tri programa obrazovanja: opći, matematički ili informatički. [[Jutarnji list]] je [[2009.]] godine proveo rangiranje škola koje je napravljeno na temelju rezultata nacionalnih ispita koje je Centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja proveo [[2006.]], [[2007.]] i [[2008.]] godine kao pripremu za državnu maturu. Uspoređivan je uspjeh koji su učenici postigli na ispitima iz tri glavna predmeta koji će se polagati na maturi: [[hrvatski jezik|hrvatskog]], stranog jezika i [[matematika|matematike]]. Dodatne bodove su donosila prva tri mjesta osvojena u istom razdoblju na državnim natjecanjima koje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje. Osvojeni broj bodova je stavljen u razmjer s brojem učenika u školi. Peta gimnazija je smještena na drugo mjesto, iza Gimnazije [[Čakovec]], a ispred [[XV. gimnazija u Zagrebu|XV. gimnazije]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,6,24,,167457.jl |title=Najbolja gimnazija u Čakovcu |archive-url=https://web.archive.org/web/20090627101625/http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,6,24,,167457.jl |archive-date=27. lipnja 2009. |access-date=25. lipnja 2009.}}</ref> Učenici V. gimnazije postigli su na maturi 2013. godine u prosjeku najbolje rezultate iz obveznih predmeta što školu čini najboljom u Hrvatskoj.<ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/najbolja-skola-u-rh-je-v-gimnazija-iz-zagreba-905020</ref> == Uspjesi == * [[2012.]] Domagoj Ćevid je osvojio zlatnu medalju na međunarodnoj matematičkoj olimpijadi u [[Argentina|Argentini]] te tako postao prvi hrvatski matematički olimpijac s ovom medaljom. * U [[2007.]]/[[2008.]] godini na državnim natjecanjima sudjelovalo je preko 100 učenika na 177 natjecanja (od toga 24 sportskih) na kojima su osvojili 17 prvih, 13 drugih i 25 trećih mjesta, te mnoštvo pohvala i priznanja * U posljednje tri godine na državnim natjecanjima učenici Pete gimnazije su osvojili 24 prva, 33 druga i 38 trećih mjesta, po čemu su najuspješnija srednja škola u Hrvatskoj * [[Goran Žužić]], bivši učenik, jedan je od 24 najbolja natjecatelja u povijesti [[Međunarodna informatička olimpijada|Međunarodne informatičke olimpijade]], u tri sudjelovanja osvojio je dva zlata i broncu, drugi Hrvat među 24 najbolja je Luka Kalinovčić, učenik XV. gimnazije * Četiri učenika (Ivo Sluganović, Goran Žužić, Bruno Rahle, Adrian Satja Kurdija) su sudjelovala na [[informatika|informatičkoj]] olimpijadi u [[Egipat|Egiptu]] [[2008.]] i osvojili jednu zlatnu, jednu srebrnu i dvije brončane medalje * Tri učenika su sudjelovala na informatičkoj [[Balkan]]skoj olimpijadi u [[Makedonija|Makedoniji]] i osvojili dvije zlatne i jednu brončanu medalju * Tri učenika (Adrian Satja Kurdija, Goran Žužić i Ines Marušić) su sudjelovala na [[matematika|matematičkoj]] olimpijadi u [[Španjolska|Španjolskoj]] [[2008.]] godine te su osvojili dvije brončane medalje * Tri učenika (Nikola Adžaga, Saša Stanko i Petar Sirković) su sudjelovala na [[matematika|matematičkoj]] olimpijadi u [[Vijetnam]]u [[2007.]] godine, a osvojili su jednu brončanu medalju * Na međunarodnoj konferenciji mladih znanstvenika u održanoj u Poljskoj 2009. godine [http://www.hbd-sbc.hr/natjecanja-ucenika/medunarodno-natjecanje-icys/icys-2009/ Mislav Majnarić i Damjan Mitić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310055545/http://www.hbd-sbc.hr/natjecanja-ucenika/medunarodno-natjecanje-icys/icys-2009/ |date=10. ožujka 2016. }} osvojili su treće mjesto u kategoriji biologije * Na [[matematika|matematičkoj]] olimpijadi u [[Slovenija|Sloveniji]] [[2006.]] godine Goran Dražić je osvojio srebrnu, a Nikola Adžaga brončanu medalju, sudjelovao je i Vedran Palajić koji je dobio pohvalu * Četiri učenika su sudjelovala na srednjoeuropskoj matematičkoj olimpijadi u [[Njemačka|Njemačkoj]] i osvojili jednu zlatnu medalju * Jedan učenik sudjelovao je na [[fizika]]lnoj olimpijadi u [[Vijetnam]]u i osvojio brončanu medalju * Dva učenika (Juraj Ahel, Marica Malenica) sudjelovala su na [[kemija|kemijskoj]] olimpijadi * jedanaest učenika je sudjelovalo na Svjetskom festivalu kreativnosti GEF u Sanremu i osvojili prvo mjesto za predstavu i prvo mjesto za izložbeni prostor, te su još i sudjelovali s filmom; * natjecanje iz informatike, ACSL u [[SAD]]-u, sudjelovale tri ekipa od pet učenika svaka, s time da su juniori osvojili zlatnu, intermediate-i zlatnu, a seniori srebrnu medalju; * četiri učenika je sudjelovalo na natjecanju iz informatike Topcoder u SAD-u; * međunarodni turnir mladih fizičara u [[Trogir]]u gdje su sudjelovala tri učenika i osvojila ekipno srebrnu medalju. == Poznati maturanti == * [[Darinko Bago]], predsjednik uprave Končara<ref name="srednja">{{Citiranje weba |url=https://www.srednja.hr/istaknuto/vijesti/22168/prije-punih-80-godina-zagreb-je-dobio-novu-skolu-danas-je-to-jedna-od-najboljih-gimnazija-u-gradu/vijest |title=Prije punih 80 godina Zagreb je dobio novu školu. Danas je to jedna od najboljih gimnazija u gradu |last=Gelenčir |first=Martina |date=2019-01-16 |website=srednja.hr |publisher=PAMETNA KUĆA D.O.O. |access-date=2026-05-27}}</ref> * [[Davor Bruketa]], poduzetnik<ref name="srednja" /> * [[Zoran Čutura]], košarkaš<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |title=Malo smo učili i jako mnogo markirali - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/arhiva/malo-smo-ucili-i-jako-mnogo-markirali/3914640/ |accessdate=2019-06-04}}</ref> * [[Vida Demarin]], akademkinja<ref name="srednja" /> * [[Žarko Domljan]], političar<ref name=":0" /> * [[Tomislav Durbešić]], književnik, redatelj i sveučilišni profesor<ref>{{Citiranje weba |title=Povijest plemenitaške obitelji Dubrešič |url=http://www.plemstvo.hr/obitelji/durbesic |url-status=live |access-date=24. listopada 2021. |website=www.plemstvo.hr}}</ref> * [[Dunja Grbić-Galić]], književnica i mikrobiologinja * [[Rene Medvešek]], glumac, redatelj i sveučilišni profesor<ref name=":0" /> * [[Sven Medvešek]], glumac * [[Davor Meštrović]], televizijski novinar i voditelj<ref name=":0" /> * [[Milica Mihaljević]], lingvistkinja * [[Željka Ogresta]], televizijska novinarka i voditeljica<ref name=":0" /> * [[Vladimir Paar]], akademik<ref name="srednja" /> * [[Marko Pavić]], političar<ref name="srednja" /> * [[Davor Pavuna]], fizičar<ref>{{Citiranje časopisa |title=Davor Pavuna, prof. dr. sc. |url=http://www.fzsinj.org/gosti/350-davor-pavuna-2018 |accessdate=2019-01-14 |archive-date=14. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190114210332/http://www.fzsinj.org/gosti/350-davor-pavuna-2018 |url-status=dead }}</ref> * [[Nenad Puhovski]], redatelj dokumentarnih filmova<ref>{{Citiranje časopisa |title=Od Grlića sam preuzeo film o Sanaderu - Jutarnji List |url=https://www.jutarnji.hr/globus/Globus-kultura/od-grlica-sam-preuzeo-film-o-sanaderu/4629794/ |accessdate=2019-01-14}}</ref> * [[Žarko Puhovski]], politički analitičar i marksistički teoretičar<ref>{{Citiranje časopisa|title=Žarko Puhovski biografija {{!}} Biografija.com|url=https://www.biografija.com/zarko-puhovski/|accessdate=2019-01-14}}</ref> * [[Ljiljana Saucha]], televizijska novinarka i voditeljica<ref name=":0" /> * [[Emil Tedeschi]], poduzetnik<ref name="srednja" /> * [[Mislav Togonal]], televizijski novinar i voditelj<ref name="srednja" /> * [[Miroslav Tuđman]], političar<ref name="srednja" /> * [[Zlatan Zuhrić]], komičar i glumac<ref name=":0" /> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.petagimnazija.hr/ Internetske stranice V. gimnazije] *[https://www.facebook.com/petagimn/ Facebook stranica V. gimnazije] {{Srednje škole Grada Zagreba}} [[Kategorija:Gimnazije u Zagrebu]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Donji grad (Zagreb)]] 21p6pl3rol8nbiqn9sm2k4758bycbzr 0 212100 7468991 7408346 2026-05-26T13:04:33Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porječje Benue|Porječje Benue]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468991 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Benue | izvorno ime = {{fra.|la Bénoué}} | vrsta = | etimologija = | slika = Benue SE Yola.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Benuerivermap.png | zemljovid_opis = Zemljovid porječja | dz = KAM,NIG | naselja = [[Garoua]], [[Jimeta]]/[[Yola]], [[Ibi (Nigerija)|Ibi]], [[Makurdi]] | duljina = 1400 | površina porječja = 319000<ref name="AgEng" /> | najmanji istjek = | prosječni istjek = 3422<ref name="AgEng">{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=t1o0EAAAQBAJ&dq=Niger+6925+m3/s&pg=PT1156|title = AGRICULTURAL ENGINEERING: An Introduction to Agricultural Engineering}}</ref> | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = {{DZ|KAM}} visoravan [[Adamawa (visoravan)|Adamawa]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|7.554167|13.547778|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 1350 | ušće = {{DZ|NIG}} [[Lokoja]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|07|45|12|N|06|45|24|E|type:river_region:NG|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = | Slijev = | Ulijeva se u = [[Niger (rijeka)|Niger]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Mayo-Kébi]], [[Gongola]], [[Pai (Benue)|Pai]], [[Wase]], [[Ankwe]], [[Mada]], [[Okwa]] | desni pritoci = [[Faro (rijeka)|Faro]], [[Taraba (rijeka)|Taraba]], [[Donga]], [[Katsina Ala]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Benue''' ({{fra.|la Bénoué}}) je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Kamerun]]u i [[Nigerija|Nigeriji]], jedna od velikih pritoka rijeke [[Niger]].<ref name="britannica.com">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Benue-River |title=Benue River &#124; Nigeria, Cameroon, Chad &#124; Britannica }}</ref> Rijeka je duga oko 1400 km i tijekom ljetnih mjeseci plovna je gotovo svojim cijelim tokom,<ref name="Babangida">{{Cite web |last=Babangida |first=Abdulkareem Mojeed, Mohammed |date=December 16, 2022 |title=SPECIAL REPORT: How poor infrastructure worsened flood disasters in states across Nigeria |url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/570687-special-report-how-poor-infrastructure-worsened-flood-disasters-in-states-across-nigeria.html |access-date=July 4, 2023 |website=Premium Times Nigeria |language=en-GB}}</ref><ref name="AgEng" /> što je čini važnom prometnicom u regiji.<ref>{{Cite web |date=April 5, 2023 |title=Benue River |url=https://www.worldatlas.com/rivers/benue-river.html |access-date=July 3, 2023 |website=WorldAtlas |language=en-US}}</ref> == Tok rijeke == Rijeka izvire na visoravni [[Adamawa (visoravan)|Adamawa]] na sjeveru Kameruna, od kuda teče prema zapadu kroz gradove [[Garoua]], zatim brana Lagdno rijeku pretvara u jezero [[Lagdo]]. U duljini od oko 5 km čini [[kamerunsko-nigerijska granica|kamerunsko-nigerijsku granicu]], a zatim ulazi u Nigeriju, južno od planina [[Mandara]]. U Nigeriji Protječe kroz gradove [[Jimeta]], [[Ibi (Nigerija)|Ibi]]{{newdsm}} i [[Makurdi]], te utječe u Niger kod grada [[Lokoja]].<ref name="britannica.com"/> Najveće pritoke rijeke su [[Mayo Kébbi]], koja povezuje Beneu s rijekom [[Logone (rijeka)|Logone]] tijekom poplava. Ostali pritoci su [[Taraba (rijeka)|Taraba]] i [[Katsina Ala]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Pritoci Nigera]] [[Kategorija:Kamerunsko-nigerijska granica]] [[Kategorija:Granične rijeke]] [[Kategorija:Porječje Benue| ]] k5ga7513fuqh1hef1ea02lftsk9x0jq 0 213629 7469272 7216992 2026-05-27T02:13:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469272 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Invincible |ime_glazbenika = [[Michael Jackson]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = Invincible.jpg |žanr = Suvremeni R&B, [[pop rock]], dance-pop, suvremeni adult, urban[<ref>[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:3cfrxqw0ldhe ''Invincible '' Allmusic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219135905/https://www.allmusic.com/album/invincible-mw0000011263 |date=19. veljače 2021. }} - Objavljeno [[27. travnja]] [[2009.]]g.</ref> |datum = [[30. listopada]] [[2001.]] |snimanje = [[listopad]] [[1997.]] - [[lipanj]] [[2001.]] |trajanje = 77:08 |izdavač = [[Epic Records]]<br /><small>EK-69400</small> |producent = [[Michael Jackson]]<br />Rodney Jerkins, Teddy Riley, Kenneth "Babyface" Edmonds, R. Kelly, Dr. Freeze |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:3 stars.svg|54px]]<br />[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:3cfrxqw0ldhe ''All Music Guide''] <li>[[Datoteka:3 stars.svg|54px]]<br />[http://www.rollingstone.com/artists/michaeljackson/albums/album/301517/review/5945685/invincible ''Rolling Stone''] <li>[[Datoteka:2 stars.svg|54px]]<br />[http://www.guardian.co.uk/lifeandstyle/2001/oct/26/shopping.popandrock ''The Guardian ''] <li>[[Datoteka:3 stars.svg|54px]]<br />[http://www.q4music.com/?page=q4music.review.redirect&fixture_review=139361&resource=139361&fixture_artist=141283 ''Q''] |album_prije = [[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]] |godina0 = 1995. |godina = 2001. |album_poslije = [[Invincible (album Michaela Jacksona)|Invincible]] |godina2 = 2001. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Invincible | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = You Rock My World | Singl 1 date = [[11. listopada]] [[2001.]] | Singl 2 = Cry | Singl 2 date = [[3. prosinca]] [[2001.]] | Singl 3 = Butterflies | Singl 3 date = [[8. studenog]] [[2001.]] (promo) }} }} '''''Invincible''''' deseti je i posljednji [[album|studijski album]] [[SAD|američkog]] [[glazbenik]]a [[Michael Jackson|Michaela Jacksona]], kojeg [[2001.]] godine objavljuje [[diskografija|diskografska kuća]] Epic. Album je objavljen šest godina nakon Jacksonovog posljednjeg albuma ''[[HIStory: Past, Present and Future, Book I|HIStory]]'' ([[1995.]]). Ovo je također i prvi Jacksonov album od [[1991.]] godine i albuma [[Dangerous (album)|Dangerous]], na kojemu se nalaze isključivo nove skladbe. Na omotu albuma nalazi se Jacksonovo lice dostupno u pet različitih boja [[crvena]], [[zelena]], [[narančasta]], [[plava]] i standardna srebrna. Do danas ''Invincible'' se prodao između 8 i 10 milijuna primjeraka. == Produkcija == Album je prvo izdanje s novim skladbama nakon [[1991.]] godine i albuma ''Dangerous''.<ref>Brian Hiatt ([[21. prosinca]] [[2000.]]) - [http://www.mtv.com/news/articles/1435389/20001221/jackson_michael.jhtml "Michael Jackson Nearing Completion Of New LP"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100619081342/http://www.mtv.com/news/articles/1435389/20001221/jackson_michael.jhtml |date=19. lipnja 2010. }} - MTV, osvrt od [[22. lipnja]] [[2009.]]g.</ref> Osim suvremenih izvođača koji su radili [[producent|produkciju]] Rodneyja Jerkinsa, [[R. Kelly]]a i osnivača sastava Jodeci DeVante Swinga, za rad je bio zamoljen i [[hip hop]] producent [[Dr. Dre]], ali ponudu nije prihvatio.<ref>Corey Moss ([[10. siječnja]] [[2001.]]) - [http://www.mtv.com/news/articles/1437845/20010110/dr_dre.jhtml "Dre Passes On Michael Jackson Project"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090628082909/http://www.mtv.com/news/articles/1437845/20010110/dr_dre.jhtml |date=28. lipnja 2009. }} - MTV, osvrt od [[22. lipnja]] [[2009.]]g.</ref> == Promocija i singlovi == Album je dobio odsrednje kritike. Iako po nekima zvuči bolje od dosadašnjih, mnogi su ocijenili da nema novih obrata i inovativnosti, da je nedosljedan i bezličan idejama prethodnih pjesama. Kako bi što bolje promovirao album, Jackson je organizirao u čuvenom Madison Square Gardenu koncert povodom obilježava 30 godina svoje solo glazbene karijere. Jackson se prvi put nakon [[1984.]]<ref>Tania Branigan ([[8. rujna]] [[2001.]]) - [http://www.guardian.co.uk/uk/2001/sep/08/taniabranigan "Jackson spends £20m to be Invincible"] - The Guardian, osvrt od [[23. srpnja]] [[2008.]]g.</ref> godine pojavio na sceni zajedno sa svojom braćom. Na koncertu su nastupili i mnogi drugi izvođači poput Mýa, [[Usher]], [[Whitney Houston]], [['N Sync]], [[Slash]] i drugi.<ref>George, str. 50–53</ref> Nakon terorističkog napada koji se dogodio u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] [[Napadi 11. rujna 2001.|11. rujna 2001. godine]], Jackson je pomogao organizirati humanitarni koncert ''United We Stand: What More Can I Give'' na RFK stadionu u [[Washington D.C.|Washingtonu D.C.]] Koncert je održan [[21. listopada]] [[2001.]] godine, a na njemu su nastupili brojni popularni glazbenici uključujući i Jacksona koji je nastupao s finalnom skladbom "What More Can I Give".<ref> Taraborrelli, str. 614–617</ref> Album je plasirao tri [[singl]]a, "You Rock My World", "Cry" i "Butterflies" za kojeg nije snimljen [[video|video uradak]]. "You Rock My World" našao se na #10 u trećem tjednu na Bilbordovoj Hot 100 ljestvici singlova, a "Butterflies" je kasnije doživio svoj vrhunac na #14 iste top ljestvice, te pet tjedana na #2 [[R&B]] / [[Hip hop]] ljestvici singlova. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | autor_pjesme = da | ukupno_trajanje = 77:08 | skladba1 = Unbreakable | napomena1 = Uključuje The Notorious B.I.G.; prateći vokali Brandy Norwood | autor1 = Jackson, Daniels, Jerkis, Payne, Smith, Wallace | trajanje1 = 6:26 | skladba2 = Heartbreaker | napomena2 = | autor2 = Jackson, Jerkins, Jerkins III, Daniels, Mischke, Gregg | trajanje2 = 5:09 | skladba3 = Invincible | napomena3 = | autor3 = Jackson, Daniels, Gregg, Jerkins, Jerkins | trajanje3 = 4:46 | skladba4 = Break of Dawn | napomena4 = | autor4 = Jackson, Dr. Freeze | trajanje4 = 5:32 | skladba5 = Heaven Can Wait | napomena5 = | autor5 = Jackson, Riley, Heard, Smith, Beal, Laues, Quiller | trajanje5 = 4:49 | skladba6 = You Rock My World | napomena6 = Introductory skit featuring [[Chris Tucker]] | autor6 = Jackson, Daniels, Jerkins, Jerkins, Payne | trajanje6 = 5:39 | skladba7 = Butterflies | napomena7 = Uključuje Marshu Ambrosius | autor7 = Harris, Ambrosius | trajanje7 = 4:40 | skladba8 = Speechless | napomena8 = | autor8 = Jackson | trajanje8 = 3:18 | skladba9 = 2000 Watts | napomena9 = Prateći vokali Teddy Riley | autor9 = Jackson, Riley, Gibson, Henson | trajanje9 = 4:24 | skladba10 = You Are My Life | napomena10 = | autor10 = Jackson, Babyface, Sager, McClain | trajanje10 = 4:33 | skladba11 = Privacy | napomena11 = | autor11 = Jackson, Belle, Daniels, Jerkins, Jerkins | trajanje11 = 5:05 | skladba12 = Don't Walk Away | napomena12 = | autor12 = Jackson, Riley, Stites, Vertelney | trajanje12 = 4:24 | skladba13 = Cry | napomena13 = also titled Cry (We Can Change The World) | autor13 = [[R. Kelly]] | trajanje13 = 5:00 | skladba14 = The Lost Children | napomena14 = | autor14 = Jackson | trajanje14 = 4:00 | skladba15 = Whatever Happens | napomena15 = Gitara, [[Carlos Santana]] | autor15 = Jackson, Riley, Quay, Williams | trajanje15 = 4:56 | skladba16 = Threatened | napomena16 = Sadrži isječke Roda Serlinga | autor16 = Jackson, Jerkins, Jerkins III, Daniels | trajanje16 = 4:18 }} == Top ljestvica == {{col-begin}} {{col-2}} {| class="wikitable" !align="left"|Ljestvica (2001./2002.) !align="center"|Pozicija !align="center"|Certifikat !align="center"|Prodaja |- |align="left"|Australija |align="center"|1<ref>[http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a australian-charts.com - Michael Jackson - Invincible<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|2x Platinasti<ref>[http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-albums-2001.htm ARIA Charts - Accreditations - 2001 Albums<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|140.000 |- |align="left"|Austrija |align="center"|2<ref>[http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a Michael Jackson - Invincible - austriancharts.at<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|Zlatni<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ifpi.at/u_frame.php3?seite=search.php3&a_id=9 |accessdate=5. srpnja 2009. |title=IFPI Austria - Verband der Österreichischen Musikwirtschaft<!-- Bot generated title --> |archiveurl=https://www.webcitation.org/6AxvvBg4r?url=http://www.ifpi.at/u_frame.php3?seite=search.php3 |archivedate=26. rujna 2012.}}</ref> |align="center"|20.000 |- |align="left"|Kanada |align="center"|3 |align="center"|Nema certifikata<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cria.ca/cert_db_search.php |title=<!-- Bot generated title --> |journal= |access-date=5. srpnja 2009. |archive-date=11. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160111074458/http://www.cria.ca/cert_db_search.php |url-status=dead }}</ref> |align="center"|<50.000 |- |align="left"|Danska |align="center"|1<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a |title=danishcharts.com - Michael Jackson - Invincible<!-- Bot generated title --> |journal= |access-date=5. srpnja 2009. |archive-date=30. lipnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630003627/http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a |url-status=dead }}</ref> |align="center"|Zlatni<ref>[http://www.hitlisterne.dk/hl07/lister.asp?w=46&y=2001&list=a40# Hitlisten.NU<!-- Bot generated title -->]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |align="center"|25.000 |- |align="left"|Nizozemska |align="center"|1<ref>[http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a dutchcharts.nl - Michael Jackson - Invincible<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|Platinasti<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ifpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461#resultaat |accessdate=5. srpnja 2009. |title=NVPI, de branchevereniging van de entertainmentindustrie - Goud/Platina<!-- Bot generated title --> |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111008002332/http://ifpi.nl/nvpi/pagina.asp?pagkey=60461#resultaat |archivedate=8. listopada 2011.}}</ref> |align="center"|80.000 |- |align="left"|Finska |align="center"|7<ref>[http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a finnishcharts.com - Michael Jackson - Invincible<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|Zlatni<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ifpi.fi/tilastot/kplista.html?action=etuk&kirjain=M |accessdate=5. srpnja 2009. |title=IFPI<!-- Bot generated title --> |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081220060403/http://www.ifpi.fi/tilastot/kplista.html?action=etuk&kirjain=M |archivedate=20. prosinca 2008.}}</ref> |align="center"|16.621 |- |align="left"|Francuska |align="center"|1<ref>[http://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a lescharts.com - Michael Jackson - Invincible<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|2x Platinasti |align="center"|575.000<ref>http://fanofmusic.free.fr/ParcoursAlbum-M.php "France Sales"</ref> |- |align="left"|Njemačka |align="center"|1 |align="center"|Platinasti<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ifpi.de/wirtschaft/gpergebnis.php?txtSuche=invincible&strAktion=suche |accessdate=5. srpnja 2009. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930180553/http://www.ifpi.de/wirtschaft/gpergebnis.php?txtSuche=invincible&strAktion=suche |archivedate=30. rujna 2007.}}</ref> |align="center"|300.000 |- |align="left"|Japan |align="center"|5 |align="center"|Platinasti |align="center"|200.000<ref>[http://www.sonymusic.co.jp/Music/International/Arch/ES/MichaelJackson/m_info.html Sony Music Online Japan: ƒ}ƒCƒPƒ‹ EƒWƒƒƒNƒ\ƒ“ : ƒCƒ“ƒtƒHƒ [ƒVƒ‡ƒ“<!-- Bot generated title -->]</ref> |- |align="left"|Norveška |align="center"|1<ref>[http://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a norwegiancharts.com - Michael Jackson - Invincible<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|Platinasti<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://ifpi.no/sok/index_trofe.htm |accessdate=5. srpnja 2009. |title=IFPI Norsk platebransje<!-- Bot generated title --> |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110510083043/http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |archivedate=10. svibnja 2011.}}</ref> |align="center"|50.000 |- |align="left"|Portugal |align="center"|8<ref>[http://portuguesecharts.com/showitem.asp?interpret=Michael+Jackson&titel=Invincible&cat=a portuguesecharts.com - Michael Jackson - Invincible<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|Zlatni<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.artistas-espectaculos.com/topafp.php |accessdate=5. srpnja 2009. |title=Artistas & Espectáculos 2008 . Top Associação Fonográfica Portuguesa<!-- Bot generated title --> |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216055017/http://www.artistas-espectaculos.com/topafp.php |archivedate=16. prosinca 2008.}}</ref> |align="center"|20.000 |- |align="left"|Švedska |align="center"|1<ref name="autogenerated1">http://www.hitlistan.se/ "Week 45, 2001"</ref> |align="center"|Zlatni |align="center"|40.000 |- |align="left"|Turska |align="center"|1<ref name="autogenerated1" /> |align="center"|Platinasti |align="center"|120.000 |- |align="left"|Sjedinjene Države |align="center"|1 |align="center"|2x Platinasti<ref>[http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=SEARCH RIAA<!-- Bot generated title -->]</ref> |align="center"|2.100.000<ref>{{Citiranje weba |url=http://money.cnn.com/2003/11/20/news/companies/michael_jackson/ |title=Michael Jackson may incur financial problems - November 21, 2003<!-- Bot generated title --> |access-date=5. srpnja 2009. |archive-date=25. srpnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090725064703/http://money.cnn.com/2003/11/20/news/companies/michael_jackson/ |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.usatoday.com/life/people/2005-06-13-jackson-finances_x.htm USATODAY.com - Jackson's freedom isn't free<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2005/06/14/national/14react.html Michael Jackson Faces Daunting Road Back to Pop Glory - New York Times<!-- Bot generated title -->]</ref> |- |align="left"|Velika Britanija |align="center"|1 |align="center"|Platinasti<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.bpi.co.uk/platinum/platinum.html |title=Platinum<!-- Bot generated title --> |journal= |access-date=5. srpnja 2009. |archive-date=9. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080409172614/http://bpi.co.uk/platinum/platinum.html |url-status=dead }}</ref> |align="center"|350.000 |} {{col-end}} Nagrada ''The European IFPI Platinum Double'', uključuje prodaju u sljedećim zemljama: [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bugarska]], [[Češka]], [[Danska]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Grčka]], [[Mađarska]], [[Island]], [[Irska]], [[Italija]], [[Nizozemska]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Portugal]], [[Rusija]], [[Slovačka]], [[Španjolska]], [[Švedska]], [[Švicarska]], [[Turska]] i [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ifpi.org/content/section_news/plat_criteria.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://www.webcitation.org/5kkMcRFjW?url=http://www.ifpi.org/content/section_news/plat_criteria.html |archive-date=23. listopada 2009. |access-date=5. srpnja 2009.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Michael Jackson}} [[Kategorija:Albumi iz 2001.]] [[Kategorija:Albumi Michaela Jacksona]] 280nk1b1fqpfsxdbiltl5115i7ejv3d 0 223628 7469023 7386854 2026-05-26T13:54:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469023 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Husino |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = |županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanska]] |općina = [[Tuzla]] |nadvisina = 267 m |lat = 44.51 |long = 18.62 |position = right |brojstan = 1.572 |domaćinstva = |pošta = 75216 Husino |pozbroj = }} '''Husino''' je naseljeno mjesto u sastavu općine [[Tuzla]], [[Federacija Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. == Zemljopis == Na Husinu u oko 800 kuća živi 1.572 stanovnika izgrađenih na prostoru 20 km<sup>2</sup>, što je 6,5% teritorije tuzlanske općine. Husino se prostire po brežuljkastom i brdovitom zemljištu. Sa sjevera, iznad Grabika i Matičevića dominira vrh Markovište, nadmorske visine od 348 metara.<ref name="husino.com-osnovni">[http://archive.wikiwix.com/cache/20190419151046/http://www.husino.com/ Arhiva www.husino.com] ''Osnovni podaci'' Autor članka gaga, 7. studeni 2007. (pristupljeno 8. rujna 2017.)</ref> Markovište je bila važna strateška lokacija u Drugome svjetskom ratu.<ref>[https://www.znaci.org/zb/4_4_18.pdf znaci.org] ''ZBORNIK DOKUMENATA I PODATAKA O NARODNOOSLOBODIlAČKOM RATU JUGOSLOVENSKIH NARODA - TOM IV KNJIGA 18 BORBE U BOSNI I HERCEGOVINI 1943. GOD.'', VOJNI ISTORISKI INSTITUT JUGOSLOVENSKE NARODNE ARMIJE, BEOGRAD 1958. str. 80, 167 </ref> Danas je na Markovištu [[repetitor]] [[FTV|FTV-a]] (965,25 MHz, kanal 49).<ref>[http://www.rtvfbih.ba/loc/template.wbsp?section=info&wbf_id=24 Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine] Mreža predajnika i repetitora na području FBiH (pristupljeno 13. travnja 2020.)</ref> == Povijest == Husino je nastalo prije osmanskih osvajanja, početkom 15. stoljeća. 1463. godine Osmanlijsko Carstvo zaposjelo je prostore Bosne i Hercegovine. Na Husinu je tada bilo tek 10 kuća raštrkanih po kržljavim [[šljiva|šljivicima]] oko sadašnjeg mjesnog groblja. S druga dva manja seoceta Božićima i Kliještevinom, koja su imala samo po 5 kuća, tvorilo je zaokruženu seosku teritorijalnu i upravnu cjelinu. Prvi popis koji je popisao Husino bio je 1533. godine i u njemu je pobrojano 13 kuća. Nakon drugog popisa 1548. godine Husino je imalo 17 kuća, a na popisu 1600. godine zabilježen je porast na 20 kuća. Podrijetlo imena bilo je enigma. Gotovo 500 godina stara misterija znanstveno je rasvijetljena današnjih dana. Dotad se prenosilo vjerovanje s koljena na koljeno da je Husino ime dobilo po nekom Husi. Ime dolazi od staroslavenske riječi ”husa”, što znači zasjeda.<ref name="husino.com-osnovni"/> Nedaleko od husinske crkve nalazi se i [[Zavjetna kapela Gospe Husinske|kapela]]. Od blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije pa sve do blagdana njezina rođenja nosi se slika Gospe Usinske. Mještani nikada nisu dopustili odnijeti Gospinu sliku iz ovoga mjesta. Husinjani oduvijek prepričavaju da prigodom jednog pokušaja premještaja volovi koji su sliku trebali voziti to nisu mogli učiniti. Gospa Usinska je u Husino stigla s bosanskim franjevcima koji su se pred najezdom Osmanlija sklonili u husinska brda. U Husino je ostala sve do danas.<ref name="Andrijanić">[https://www.vecernji.ba/cuvajmo-korijene-hrvati-smo-katolici-i-govorimo-hrvatski-611606 Vecernji.ba] Željko Andrijanić: ''Čuvajmo korijene, Hrvati smo, katolici i govorimo hrvatski. Kardinal Puljić i Dragan Čović položili kamen temeljac crkve na Husinu '' 11. rujna 2013. (pristupljeno 4. rujna 2017.)</ref> [[Datoteka:Otto Blau, Reisen in Bosnien und der Hertzegowina, 1877., str. 14 .jpg|mini|lijevo|250px|Ljubače u knjizi Otta Blaua iz 1877. godine ''Reisen in Bosnien und der Hertzegowina''. Husino se spominje u obliku '''Usino'''.]] Na Husinu je tradicionalno mjesto odmora hodočasnika koji hodočaste [[Gospa Olovska|Gospi Olovskoj]] za blagdan Velike Gospe. Od davnina hodočasnici su na putu ka Olovu zastajali u Husinu kod [[zavjetna kapelica Gospe Husinske|zavjetne kapele]] dan uoči blagdana.<ref name="proslava blagdana">[http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnewsc.php?id=37438 Tuzlarije - vijesti] Ankica S.Ć. : ''Proslava blagdana Velike Gospe na Husinu'' 16. kolovoza 2010. (pristupljeno 4. rujna 2017.)</ref> Župljani se za patrona župe duhovno pripravljaju trodnevnicom kod Gospine kapele. Poslije Mise vjernici su u svečanoj procesiji dopraćaju sliku Gospe Husinske do župne crkve.<ref name="organizirala likovnu koloniju">[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=65633&offset=3 KTA BK BiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170905002833/http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=65633&offset=3 |date=5. rujna 2017. }} kta: Husino, 10. rujan 2016. ''Župa Husino proslavila svoj patron i organizirala likovnu koloniju''. (pristupljeno 4. rujna 2017.)</ref> [[KPJ]] je održao u Tuzli i okolici niz javnih skupova protiv skupoće i predizbornih skupova u drugoj polovici 1920. godine, pored ostalih u Husinu.<ref>(srp.) [http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf Muzej istočne Bosne Tuzla] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728162839/http://muzejibtuzla.podkonac.org/wp-content/uploads/sites/7/2014/10/06-1982-Mehmed-Omerdi%C4%87-NEKE-SPECIFI%C4%8CNOSTI-RAZVOJA-RUDNI%C4%8CKOG-POKRETA-TUZLANSKOG-PODRU%C4%8CJA-DO-GENERALNOG-%C5%A0TRAJKA-I-HUSINSKE-BUNE.pdf |date=28. srpnja 2017. }} Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 24 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)</ref> 21. prosinca 1920. izbio je oružani otpor rudara [[Rudnik Kreka|rudnika Kreke]] protiv nasilja organa državne vlasti u toku generalnog štrajka rudara Bosne i Hercegovine, zvan [[Husinska buna]]. Trajao je do 28. prosinca 1920. godine. Nazvan je po selu Husinu. Buna je zahvatila područje Husina, Lipnice i Morančana. 10. listopada 1943. u Husinu je formirana [[Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada]]. [[Termoelektrana Tuzla]] izgrađena je na plodnom poljoprivrednom zemljištu, većinom oduzeta od Husinjana uz simboličnu naknadu. Danas broj Husinjana koji rade u TE Tuzla može se pobrojiti na prste jedne ruke i uz to je nevjerojatna činjenica da Husinjani, premda su u neposrednoj blizini termoelektrane, griju se na alternativne izvore kojima se još više zagađuje već zagađeni zrak.<ref name="tko bliže vatri">[https://www.facebook.com/604619189583318/photos/a.609911575720746.1073741828.604619189583318/1082775938434305/?type=3 Župa Husino] ''Tko bliže vatri!'', Husino, Objava 22. siječnja 2016. (pristupljeno 27. studenoga 2017.)</ref> Kada je 1997. godine blaženi papa Ivan Pavao II. došao u Sarajevo, još onda su predvidjeli da kamen temeljac koji je papa blagoslovio budu ugrađeni u temelje nove župne [[crkva Rođenja BDM, Husino|crkve Rođenja BDM]] na Husinu. Blagoslovu temelja nove župne crkve na Husinu kod Tuzle rujna 2013. godine nazočilo je visoko izaslanstvo HDZ-a BiH predvođeno predsjednikom Draganom Čovićem, dopredsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH. Kamen temeljac zajedno su položili nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal [[Vinko Puljić]] i predsjednik HDZ-a BiH [[Dragan Čović]].<ref name="Andrijanić"/> [[Katoličko groblje na Husinu|Staro husinsko groblje]] bilo je posvećeno [[Svi sveti|Svim svetima]]. Na njemu su pokapani Husinjani i i župljani župe [[Morančani]], kao i mještani naselja [[Kreka|Kreke]], [[Bukinje|Bukinja]] i [[Miladije|Miladija]], zbog čega je bilo vrlo popunjeno i potrebno je bilo novo groblje. Novo groblje ''Cerovi'' blagoslovljeno je na blagdan Duhova 2013. godine i posvećeno [[Duh Sveti|Duhu Svetom]]. Uz župnika i ravnatelja KŠC-a „Sveti Franjo“ iz Tuzle mr. [[Vlatko Rosić|Vlatka Rosića]], misu je predvodio, groblje i središnji križ blagoslovio kanonik i pastoralni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. [[Bosiljko Rajić]]. Novo je groblje više od 120 godina bila crkvena njiva koja je ime dobila po 33 [[cer]]a. Danas nije ostao ni jedan. Ilino se obilježavalo na tom mjestu sve do kraja 1950-ih. Župljani su za obilježavanje napravili sjenicu od granja, gdje bi se slavila sveta misa, slijedilo je narodno veselje i [[lilanje]], dokumentirano 1900. godine u "Spomen knjizi iz Bosne" fotografijom na kojoj je župnik župe Morančani sa župljanima o Ilinu na Cerovima. Komunistički sustavi i drugi razlozi učinili su da se potkraj tih 1950-ih prestalo se slaviti Ilino na Cerovima, a umjesto toga, posječeni su cerovi i počelo se igrati nogomet. Ing. Božo Pranjić, župljanin župe Husino izradio je projekt groblja, kapele i "[[odarnica|odarnice]]", tj. prostora gdje se izlaže pokojnik, izražava sućut obitelji i slavi Misa zadušnica.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=37761 KTA] kta/m.m: ''Husino, 21. svibanj 2013. Blagoslov novog groblja.'' (pristupljeno 11. listopada 2017.)</ref> Kolovoza 2013. je godine počela gradnja nove crkve na Husinu.<ref>[https://www.facebook.com/pg/%C5%BDupa-Husino-604619189583318/photos/?tab=album&album_id=610619765649927 Župa Husino] Album fotografija > Gradnja crkve, najstarija fotografija 9. kolovoza 2013. (pristupljeno 11. listopada 2017.)</ref> Izgradnju crkve su u pravom duhu ekumenske suradnje pomogli muslimani iz [[Cerik]]a. Džematski odbor Cerika financijski je pomogao izgradnju nove katoličke crkve u Husinu.<ref>[https://www.facebook.com/gradovrh/posts/631272973615229 Facebook - gradovrh.com] gradovrh.com dijeli fotografiju Župa Husino. 21. travnja 2014. (pristupljeno 20. studenoga 2017.)</ref> Župa Husino najmlađa je župa u [[Tuzlanski dekanat|Tuzlanskom dekanatu]]. Nebeska zaštitnica župe je Rođenje Blažene Djevice Marije, odnosno [[Mala Gospa]]. Župa je zadnjih godina uz gradnju nove župne crkve postala i mjestom brojnih slavlja, kulturnih i drugih događanja. Od 2015. se uoči blagdana Male Gospe održava [[likovna kolonija]] [[Likovna kolonija Husino|Husino]], kod Gospine kapele.<ref name="organizirala likovnu koloniju"/> Mjesto Husino u blizini Tuzle danas ima oko 1200 vjernika u 500 obitelji.<ref name="Andrijanić"/> Husino dosta trpi zbog zagađenosti zraka čiji je glavni tvorac [[TE Tuzla]]. Događaju se apsurdne situacije da ne mogu dobiti [[centralno grijanje]] pa ljudi koji žive prekoputa TE Tuzla nemaju centralno grijanje u svojim domovima.<ref>[http://tip.ba/2016/06/16/intervjupredsjednik-go-hdz-a-tuzla-ivica-kovacevic-za-tip-o-podjeli-grada-i-ugrozenosti-hrvata-tuzli-je-potrebna-promjena/ Tip.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160724124608/http://tip.ba/2016/06/16/intervjupredsjednik-go-hdz-a-tuzla-ivica-kovacevic-za-tip-o-podjeli-grada-i-ugrozenosti-hrvata-tuzli-je-potrebna-promjena/ |date=24. srpnja 2016. }} TIP/Razgovarao: Adis Jašarević: '' Intervju/Predsjednik GO HDZ-a Tuzla [[Ivica Kovačević (kulturni djelatnik)|Ivica Kovačević]] za TIP o ‘podjeli’ grada i ugroženosti Hrvata: ‘Tuzli je potrebna promjena’ '', 16. lipnja 2016. (pristupljeno 24. studenoga 2017.)</ref> Nevjerojatno je da Husinjani, premda su u neposrednoj blizini termoelektrane, desetljećima se griju na drvo, ugljen, pelet, lozu, struju, plin i sve druge moguće energente, dodatno zagađujući ionako zagađeni zrak.<ref name="tko bliže vatri"/> [[Elektroprivreda BiH]] isplaćuje Husinu, Bukinju i Šićkom Brodu znatna financijska sredstva u sklopu projekta tzv. "prijateljskog okruženja". Sredstava su namijenjena projektima saniranja posljedica zagađenja, zaštite okoliša i očuvanja zdravlja mještana. Nažalost prljavim igrama gdje se namijenjeni novac preusmjerava u nepotrebne svrhe i nemarom lokalnih političkih moćnika projekt toplifikacije Husina godinama se odgađa unedogled.<ref name="tko bliže vatri"/> == Uprava == Husino je [[mjesna zajednica]] u općini Tuzli. Spada u ruralno područje općine Tuzle. Na njemu je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 3.089 stanovnika u 932 domaćinstva.<ref>(boš.) [http://grad.tuzla.ba/wp-content/uploads/2016/10/Smjernice-ruralnog-razvoja-opcine-Tuzla_final.pdf Grad Tuzla] ''Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla''. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)</ref> == Kultura == Prije 1990-ih je u Husinu djelovalo ''Amatersko pozorište 16 August - Husino'', koje su mjesni Hrvati 1990-ih preimenovali u [[Hrvatski teatar Soli]].<ref name="HB">[http://www.hercegbosna.org/kolumne/politika/je-li-tuzla-uistinu-multikulturalna-i-tolerantna-ili-je-rijec-o-velikoj-podvali-20590.html HercegBosna - Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] Gloria Lujanović/Dnevnik.ba: ''Je li Tuzla uistinu multikulturalna i tolerantna ili je riječ o velikoj podvali?'', 1. lipnja 2016. (pristupljeno 18. svibnja 2017.)</ref> U Husinu djeluje [[HKUD Husino]].<ref>(boš.) [http://www.bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewkultura.php?id=2822 Tuzlarije] S. P. : ''Održan koncert „U susret Božiću”'' 9. prosinca 2009. (pristupljeno 1. lipnja 2017.)</ref> Od 2015. na Husinu se održava [[Likovna kolonija Husino]]. == Stanovništvo == Stanovništvo na Husinu:<ref name="#1"> Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. </ref><ref> * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf </ref> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Husino'''<ref name="#1"/><ref> internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf</ref> |- | '''godina popisa''' | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|1991]].'''<ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 111) |work=fzs.ba |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref> | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.|1981]].'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref> | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.|1971]].'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref> | '''[[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.|1961]].'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |accessdate=28. travnja 2016.}}</ref> |- |'''Hrvati''' |917 |1618 |1688 |1655 |- |'''Srbi''' |10 |70 |86 |25 |- |'''Muslimani''' |8 |19 |70 |5 |- |'''Jugoslaveni''' |557 |199 |43 |6 |- |'''Slovenci''' | |1 |2 |3 |- |'''Makedonci''' | |2 | | |- |'''Crnogorci''' | |5 |2 |4 |- |'''ostali i nepoznato''' |80 |74 |72 | |- |'''ukupno''' |'''1572''' |'''1988''' |'''1963''' |'''1698''' |} U Husinu se nalazi [[Romi|romsko]] naselje, <ref>[http://artsinteza.ba/romska-naselja/ Artsinteza] ''Romska naselja na području grada Tuzle'' (pristupljeno 27. svibnja 2017.)</ref> što objašnjava velike fluktuacije broja Hrvata, Muslimana, Srba i izjašnjenih kao Jugoslavena među popisima. == Šport == * [[NK Husinski Rudar Zrinski Husino|NK Husinski Rudar Zrinski]]. Prije spajanja sa Zrinskim, klub se zvao NK Radnički i NK Husinski rudar. == Poznate ličnosti == * [[Juro Kerošević]], poznati sudionik [[Husinska buna|Husinske bune]] * [[Mijo Kerošević|Mijo Kerošević Guja]], komandant bataljona 18. hrvatske brigade NOVJ, opunomoćenik Ozne za Tuzlu, proglašen za narodnog heroja 5. srpnja 1951. * [[Vlado Kerošević]], glumac i redatelj * [[Bernard Tomić]], tenisač * [[Drago Tomić]], nogometni i rukometni sudac, rukometni dužnosnik * [[Zvjezdan Tomić]], rukometni trener == Izvor == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/watch?v=e0eUinPpkbY Husino pokrivanje crkve], Akcijaonline, Autori emisije: Mirsad i Meliha Hadžić, Datum objavljivanja: 13. ruj 2015. *[https://www.youtube.com/watch?v=IIuJ5T4tCAs Husino, Malo Gospojino, patron župe HUSINO], Mivel50, Datum objavljivanja: 11. ruj 2015. *[https://www.youtube.com/watch?v=r54HMhQAJv8 Mala Gospa (8.9.2015). Patron Župe Husino], Anto Šimić Čiko *[https://www.youtube.com/watch?v=DG04KKsrzBk Maškare u župi Husino (26.2.2017.)], SOLI *[https://www.youtube.com/watch?v=QdhPYAXdeIA Tuzlarije.net HKUD "Husino" Izvorna skupina - igre iz husinskog kraja], Tuzlarije.net *[https://www.youtube.com/watch?v=wc4XTAIkF9Y HKUD "Husino" Izvorna skupina - pjesme husinskog kraja], Tuzlarije.net *[https://www.youtube.com/watch?v=gkiPAq4rD4Y Gospo Husinska, kraljice Hrvata], Anto Šimić Čiko {{Tuzla}} [[Kategorija:Husino| ]] en1s7y4mwxx094v2e4p03mzk5sepcrr 0 225937 7469406 7128150 2026-05-27T09:13:59Z Croxyz 205325 7469406 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[datoteka:Amber.pendants.800pix.050203.jpg|thumb|[[Jantar]]ov privjesak.]] '''Nakit''' je vrijedan predmet koji se upotrebljava kao [[ukras]] i često je [[umjetnost|umjetnički]] izrađen od plemenitih [[kovina]] i [[dragulj]]a. Predmeti se obično nose na [[ljudi|ljudskom]] tijelu, a češće kod pripadnica [[žena|ženskog]] spola. Nakit je zasigurno jedan od najstarijih oblika ukrašavanja [[Tijelo (biologija)|tijela]], pronađena je ogrlica od perli izrađenih od [[Školjkaši|školjke]] nassarius stara oko 100 tisuća godina.<ref>{{Citiranje novina|date=2006-06-22|title=Study reveals 'oldest jewellery'|language=en-GB|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/5099104.stm|access-date=2021-12-30}}</ref> Uglavnom ga proizvode zanatske radnje [[dragulj]]ara ili [[zlatar (zanat)|zlatara]], ali treba naglasiti da se većina nakita danas [[Industrija|proizvodi industrijski]] i da se nakit ručno samo dorađuje. U nekim obiteljima nakit se nasljeđuje iz generacije u generaciju i na taj način čini određeni [[simbol]] kontinuiteta i nastavka [[obitelj]]skog života te socijalnog statusa. Ponekad nakit služi kao sredstvo pokazivanja bogatstva, ali uvijek zadržava i barem minimalnu funkcionalnost poput držanja dijelova [[Odjeća|odjeće]] zajedno ili učvršćivanja [[Frizura|frizure]]. Od najstarijih vremena smatran je oblikom osobnog ukrašavanja. Prvi su komadi nakita bili od prirodnih materijala kao što su [[Kost|kosti]] i [[Zub|zubi]] [[Životinje|životinja]], školjke, [[Stablo|drvo]] i rezbareno [[Kamen|kamenje]]. Tijekom povijesti neki su se oblici urešavanja smatrali znakom pripadnosti određenoj društvenoj grupi. Egzotičniji je nakit uvijek bio namijenjen bogatijim ljudima jer mu je rijetkost povećavala vrijednost. Zbog osobne su prirode i označavanja društvene klase neke kulture utemeljile tradiciju ukopa mrtvih zajedno s njihovim nakitom. Nakitom se može ukrasiti praktički svaki dio tijela, od igala za kosu do prstenja za nožni palac i brojnih drugih tipova nakita. Dok je tradicionalni nakit obično ukrašen [[Drago kamenje|dragim kamenjem]] i izrađen od plemenitih metala, sve je u većem porastu i potražnja za [[Umjetnički nakit|umjetničkim nakitom]] gdje se oblikovanje, stvaralački pristup i izražajnost cijene više od skupocjenosti i minuciozne obrade samih materijala. == Najčešće vrste nakita == * [[Ogrlica]] * [[Prsten (nakit)|Prsten]] * [[Broš]] * [[Narukvica]] * [[Lančić]] * [[Džepni sat]] * [[Naušnica]] * [[Manžeta]] * [[Ukosnica]] * [[Tijara]] * [[Igla za kravatu]] == Oblik i svrha == Nakit se nosi iz brojnih razloga, a kao najvažniji mogu se izdvojiti: * Isticanje osobna bogatstva i moći * Praktična uporaba (kopče, igle, ukosnice) * [[Simbolizam]] (da bi se pokazala pripadnost nekoj skupini ili status) * Zaštita (amuleti)<ref>{{Citiranje weba |title=Magic of Jewels and Charms |url=http://www.farlang.com/gemstones/kunz-magic-jewels/page_360 |url-status=dead |access-date=30. prosinca 2021. |archive-date=13. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131213125551/http://www.farlang.com/gemstones/kunz-magic-jewels/page_360 }}</ref> * Izlaganje umjetničkih djela Većina je kultura u nekom trenutku imala praksu čuvanja bogatstva, to jest vrijednosti u nakitu. Nakit je također ponekad bio i sredstvo robne razmjene.<ref>{{Citiranje weba |title=BBC - History - Ancient History in depth: Viking Money |url=https://www.bbc.co.uk/history/ancient/vikings/money_01.shtml |access-date=2021-12-30 |website=www.bbc.co.uk |language=en-GB}}</ref> Brojne su vrste nakita prvobitno imale čisto funkcionalnu uporabu, primjerice broševi i kopče. No nakit također može označavati i pripadnost nekoj grupi ili zajednici kakav je slučaj s križevima ili [[Davidova zvijezda|Davidovom zvijezdom]] te biti oznaka statusa kao u slučaju dekanskih i gradonačelničkih lanaca ili nošenja vjenčanog prstenja. Nošenje amuleta i devocionalnih medalja ima kod nekih kultura svrhu zaštite od zla i može imati oblik simbola kamenja, biljaka, životinja, dijelova tijela. Pokazivanje umjetničkih djela jedna je od prvobitnih funkcija nakita i druge su ispred navedene uloge vremenom preuzele primat. Tek je u kasnom 19. stoljeću umjetnost potpuno zasjenila funkcionalnost, prije svega u djelu [[Rene Lalique|Renea Laliquea]] i [[Peter Carl Faberge|Petera Carla Fabergea]], danas se ovaj trend nastavlja djelima brojnih umjetnika koji izrađuju unikatan, umjetnički oblikovan nakit. == Materijali i metode oblikovanja == U izradi nakita upotrebljavaju se drago kamenje, [[Dukat|dukati]], ali i drugi skupocjeni predmeti koji se uglavljuju u okvir od [[Plemeniti metal|plemenitih metala]]. [[Legura|Slitine]] svih poznatih metala rabljene su i u izradi nakita, primjerice bronca koju se upotrebljavalo u doba [[Rimljani|Rimljana]]. Fini suvremeni nakit često je u cijelosti ili djelomice izrađen od [[Zlato|zlata]], [[Bijelo zlato|bijelog zlata]], [[Platina|platine]], [[Paladij|paladija]], [[Srebro|srebra]] ili [[Titanij|titanija]]. Većina američkog ili europskog zlatnog nakita izrađena je od slitina zlata čija se čistoća nekoć izražavala u karatima, a danas u tisućinkama. U SAD-u zlatni nakit mora sadržavati najmanje 10 [[Karat|karata]] zlata (to jest 41,5 % čistog zlata), ali u Engleskoj je najniža dozvoljena finoća 9 karata, a oznaka se sastoji od brojke i velikog slova K. Kvalitetnije vrste zlatnih slitina sadrže 14 (585 tisućinki), to jest 18 karata zlata (750 tisućinki), ali u [[Indija|Indiji]] i [[Azija|Aziji]] te na [[Srednji istok|srednjem istoku]] i u [[Afrika|Africi]] rabi se i zlato finoće 22 karata. Od slitina platine rabe se i slitine 900 te 950 dijelova platine na 1000 dijelova slitine. Kod srebra najčešće se upotrebljavaju slitine od 800, 900 i 925 dijelova srebra na 1000 dijelova slitine, a ostatak je u pravilu bakar, ali u posljednje su se vrijeme na tržištu pojavile i slitine koje osim bakra sadrže i malu količinu [[germanij]]a, to jest platine (Argentium/R/ i Platinum/R/ sterling srebro, obje su slitine vrlo otporne na tamnjenje). Sve je češći i nakit izrađen od [[titanij]]a, [[niobij]]a ili [[tantal]]a, a proizvodi se i nakit od [[Nehrđajući čelik|nehrđajućeg čelika]]. Od materijala s kojima se metal u nakitu najčešće kombinira treba navesti [[staklo]], [[emajl]], drvo, školjke, kost, [[bjelokost]], prirodne [[Glina (tlo)|gline]], [[Polimer|polimerne]] mase, a čak i [[Plastika|plastiku]]. Upotrebljavaju se i gruba prediva poput [[Konoplja|konoplje]]. U nakitu se vrlo često rabe i najrazličitije perle, bilo da su od stakla, [[Biser|bisera]], dragog, poludragog ili ukrasnog kamenja, metala, drveta, [[sedef]]a ili plastičnih masa. Vrlo sitne perle upotrebljavaju se za vezene, to jest pletene ukrase. Ova je vrsta nakita bila vrlo popularna u [[viktorijansko doba]], a rado se rabi i u afričkim kulturama. Staklene perle rado su se rabile još od 13. stoljeća, a posebno su cijenjene one porijeklom s [[Italija|talijanskog]] otoka [[Murano|Murana]]. === Dijamanti === Prvi su [[Rudnik|rudnici]] dijamanta bili u [[Indija|Indiji]] (oko 800. godine prije Krista), a danas su najznačajniji proizvođači [[Australija]], [[Bocvana]], [[Rusija]] i [[Kanada]]. === Drugo drago kamenje === * [[Jantar]] * [[Ametist]] * [[Smaragd]] * [[Žad]] * [[Kvarc]] * [[Rubin]] * [[Safir (dragi kamen)|Safir]] * [[Tirkiz]] * [[Opal]] * [[Lapis lazuli]] * [[Topaz]] * [[Akvamarin]] * [[Granati|Granat]] * [[Ahat]] === Završna obrada === Postoje brojne tehnike završne obrade namijenjene nakitu od zlata, srebra ili platine. Najuobičajenije su: visoki sjaj, matiranje, [[satiniranje]], četkanje i trag čekića. Nakit uglačan do visokog sjaja najčešća je vrsta završne obrade i metalu daje sjajan, blještav izgled. Satinirani i mat završni sloj smanjuju sjaj i refleksiju svjetlosnih zraka i upotrebljavaju se za isticanje dragog kamenja poput dijamanata. Iščetkani vid završne obrade daje dojam sličan tragu finog brusnog papira. Trag čekića kao završna obrada najčešće se izvodi finim, zaobljeno ispoliranim čekićem i daje površini valovitu strukturu. Nakit se često i posrebruje, pozlaćuje ili rodinira kako bi se dobila blještava površina određene boje, ova se tehnika primjenjuje i na predmetima od neplemenitih metala, to jest na jeftinom modnom nakitu. == Povijest == === Rano razdoblje === Prvi nakit pojavljuje se kod stanovnika današnje [[Afrika|Afrike]]. Radi se o nanizanim probušenim [[školjka]]ma, a nalaz je star oko 75 000 godina (špilja Blombos). U [[kenija|Keniji]] se na nalazištu [[Enkapune Ya Muto]] također nalaze probušene perle od stijenki jaja, starost nalaza procjenjuje se na 40 000 godina. Izvan Afrike se kod [[kromanjonac]]a nailazi na grub nakit izrađen od nanizanih kostiju, zubi, raznih bobica i kamenja. U nekim slučajevima nalaze se i komadi školjaka i [[sedef]]a. U južnoj [[Rusija|Rusiji]] nađene su ogrlice od mamutovih kljova. Kod [[Venera iz Hohle Felsa|Venere iz Hohle Felsa]] nalaze se perforacije na vrhu figure upućujući na to da je najvjerojatnije upotrebljavana kao privjesak. === Egipat === [[File:Ram-headed falcon amulet-E 80-IMG 2503-with reflection-gradient.jpg|thumb|Amulet (1254. prije Krista) od zlata, lapis lazulija, [[Tirkiz|tirkiza]] i karneola, šir. 14 cm .]] Početci proizvodnje nakita u drevnom [[Egipat|Egiptu]] datiraju od prije 3000 – 5000 godina. Egipćani su kao materijal za izradu nakita preferirali [[zlato]], prije svega zbog njegove skupocjenosti, rijetkosti i podatnosti pri obradi. U [[Preddinastijski period|preddinastijskom razdoblju]] nakit je vrlo brzo prihvaćen kao simbol [[Religija|religiozne]] moći i snage. Imućniji su ga nosili kako u životu tako i u smrti jer je nakit bio jedan od uobičajenih grobnih darova. Zanimljivo je da su kao element boje u svojim radovima radije rabili [[staklo]] nego drago kamenje pa su za oponašanje svakog važnijeg dragog kamena imali i specifičnu vrstu stakla koja ga je imitirala. === Mezopotamija === [[Datoteka:Mesopotamian - Pair of Basket-Shaped Hair Ornaments - Walters 572064, 572065.jpg|thumb|Ukrasi za kosu, „Walters Art Museum”, oko 2000. prije Krista]] Prije približno 4000 godina izrada je nakita bila značajan obrt u gradovima [[Sumer]]u i [[Akad|Akadu]] u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Najznačajniji su nalazi oni iz kraljevskog groblja u [[Ur]]u gdje su istražene stotine grobova iz razdoblja 2900. – 2300. godine pr. Kr. Grobnice poput [[Puabi]]jeve u sebi su sadržavale veći broj predmeta od zlata, [[srebro|srebra]] i poludragog kamenja poput kruna od [[Lapis lazuli|lapis lazulija]] ukrašenih zlatnim figurama, ogrlica i ukrašenih igala. U [[Asirija|Asiriji]] su i muškarci i žene nosili velike količine nakita uključujući amulete, zglobne narukvice, teške ogrlice i valjkaste pečate. Mezopotamski nakit često je izrađen od tankih metalnih listova kombiniranih s velikim brojem živo obojenog kamenja (uglavnom ahat, lapis lazuli, [[karneol]], [[jaspis]]). Omiljeni oblici uključuju listiće, spirale, konuse i grozdove. Nakit se izrađivao za osobe, ali i za ukrašavanja idola; koristili su se raznim profinjenim tehnikama obrade poput ćelijasto uglavljenog kamenja, fine granulacije i filigrana. Otkriveni su i brojni dokumenti koji nam govore o [[Trgovina|trgovini]] i izradi nakita nađena na [[Arheološko nalazište|arheološkim nalazištima]] u Mezopotamiji. Početci izrade [[Antički lančić|antičkog lančića]] datiraju iz doba Sumerana. === Grčka === [[Datoteka:Pendant Camiros Louvre Bj2169-9.jpg|thumb|Privjesak, [[elektrum]], Rodos, oko 630. – 620. prije Krista]] [[Stara Grčka|Grci]] su se zlatom i dragim kamenjem počeli koristiti oko 1600 godina prije Krista iako su se perle u obliku školjaka i životinja uvelike izrađivale i znatno ranije. Oko 300. godina prije Krista, Grci su već bili majstori u izradi obojenog nakita i koristili su se [[Ametist|ametistom]], biserjem i [[Smaragd|smaragdima]]. U to se vrijeme javljaju i prve [[Kameja|kameje]] izrađene od indijskog [[Sardoniks|sardoniksa]] i [[Ahat|ahata]]. Kod Grka je nakit bio jednostavniji i po oblikovanju i po tehnici izrade. Međutim, oblici su s vremenom postajali sve složeniji i se počeo rabiti sve veći broj raznih materijala. === Etrurija === [[File:Ear-stud BM GR1881.5-28.2.jpg|thumb|Naušnice, zlato, staklena pasta, etruščanski rad, oko 530. – 480. prije Krista, British Museum]] [[Etruščani|Etrurski]] (etruščanski) nakit nepobitno je jedan od najkvalitetnijih u [[Antika|antici]] uz napomenu da se njihov rad u tehnici granulacije svakako može smatrati vrhuncem tog razdoblja (između 1100. i 500. godine prije Krista). Najčešći oblik etrurskog nakita bile su [[Fibula (nakit)|fibule]], ogrlice i naušnice u pravilu od zlata bogato urešena granulacijom. U njihovom je nakitu vidljiv grčki i orijentalni utjecaj. === Rim === [[Datoteka:Thetford treasure rings.JPG|thumb|right|Kasnorimsko prstenje, Thetfordska [[ostava]]]] Iako je nakit i prije bio izrazito raznolik, posebno u područjima nastanjenim barbarima poput [[Kelti|Kelta]], kada je [[Antički Rim|Rim]] pokorio Europu, postupne su promjene utjecale na osobitost rimskog oblikovanja. Tipičan je predmet ranorimskog razdoblja [[broš]] koji se obično upotrebljavao za kopčanje odjeće. Zbog svojeg su se bogatstva Rimljani koristili širokim rasponom materijala. Uvelike su rabili zlato, nali nailazimo i na predmete od bronce ili kosti te staklenih perli i biserja. Još su prije 2000 godina uvozili [[Safir (dragi kamen)|safire]] sa [[Šri Lanka|Šri Lanke]], dijamante iz Indije te smaragde i jantar. U [[Engleska|Engleskoj]] se u rimsko doba počinje upotrebljavati i fosilizirano drvo ([[gagat]]) koje se rabilo za rezbaren nakit. Na tlu današnje [[Italija|Italije]] zlato se upotrebljavalo za izradu kopči, ogrlica, naušnica i narukvica. Radilo se i velike privjeske koji su se mogli puniti miomirisima. Kao i kod Grka, često je funkcija nakita bila i tjeranje [[Urok|uroka]]. Dok su žene nosile obilje različita nakita, muškarci su skoro isključivo nosili [[Prsten (nakit)|prstenje]]. Neki su nosili samo jedan, a neki i po jedan na svakom prstu, ali bilo je i onih koji nakit nisu nosili. I muškarci i žene često su nosili ugravirane geme u sklopu prstena te su se njima koristili za pečaćenje dokumenata. Ta se praksa zadržala sve do srednjeg vijeka, ponajprije među kraljevima i plemićima. Utjecaj rimskog oblikovanja nastavio se i nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog Carstva]]. === Srednji vijek === [[Image:Fíbula aquiliforme (M.A.N. Madrid) 02.jpg|thumb|Fibula u obliku [[Orlovi|orla]], staklo, bronca iz [[Guadalajara (pokrajina)|Guadalajare]], Španjolska, [[6. stoljeće]]]] U [[Srednji vijek|srednjovjekovnoj]] Europi razvoju oblikovanja nakita znatno su doprinijeli Kelti i [[Merovinzi]], kvalitetom je njihov nakit bio jednak ili čak i bolji od [[bizant]]skog. Kopče za odjeću, amuleti i pečatnjaci najbolje su znani primjeri nakita iz toga doba. Torkves je bio uobičajen u cijeloj Europi i nosilo ga se kao simbol statusa i moći. === [[Renesansa]] i [[manirizam]] === [[Datoteka:Spanish jewellery-Gold and emerald pendant at VAM-01.jpg|thumb|Španjolski broš, zlato, smaragdi, [[16. stoljeće|16.st.]]]] Renesansa je, uz onovremena geografska otkrića i razvoj tgovine, imala značajan utjecaj na razvoj europskog nakita. === [[Barok]] i [[rokoko]] === U drugoj je polovici [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Francuska]] zbog slabljenja [[Španjolska|španjolske]] moći postala najvažniji ekonomski i kulturni centar. Sve luksuzne industrije cvale su u Francuskoj u vrijeme [[Luj XIV.|Luja XIV.]] Francuska [[svila]] iz [[Lyon]]a i odjevna moda izvozile su se, a s time i stilovi izrade nakita. Također je važan i period kada su žene imale rastuću ulogu u društvu. Njihove haljine, teško nabrane, zamijenjene su laganom svilom u različitim pastelnim nijansama boja. Sjajne i svijetle boje zahtijevale su smanjenje boja nakita. Dinamiku u barokno odijevanje unijeli su ogrtači, različiti modni dodatci, [[Gumb|gumbi]], volani, [[čipka]], obrubljeni ovratnici, kod muškaraca duga, kovrčava kosa raspoređena u pramenove od kojih je jedan pramen često spleten u pletenicu svezanu crvenom satenskom vrpcom što daje dojam asimetrije i dinamike. Promjene u odijevanju dolaze brže, a muškarac postaje taj koji prenosi i prihvaća promjene, a žena ga prati. U ženskoj odjeći krutost popušta, ali nema pretjerano naglašene dinamike. Tri osnovna sloja ženske odjeće bili su donja košulja, to jest suknja, gornja suknja i gornja haljina koja je u pravilu bila od crnog satena, a sprijeda otvorena i pričvršćena za korzet. Kod muškaraca je krutost popustila i u obliku hlača koje su se izrađivale od tanke vunene tkanine, produžile su se, a bile su široke i skupljene u struku, a na rubovima su bile pričvršćene podvezicom. Portreti iz toga perioda ilustriraju strast za biserima nanizanima u ogrlicu ili nošenima kao biserne kapljice obješene na ušima ili kao broševi nošeni na prsima, rukavima ili na kosi. Biseri su bili vrlo vrijedni i, dok su se biseri često razmetljivo pokazivali, vjerojatnije je da je većina njih bila lažna: poznato je da se lažni biseri proizvode od 1400. godine. Dijamanti su bili omiljeni. I izrada umjetna dragog kamenja poznata je odavno, a u 17. st. dodatno je usavršena. Staklena masa kao imitacija dragulja pravila se od teške staklene smjese koja je sadržavala [[Kalijev karbonat|potašu]] i bijeli oksid [[Grafit|grafita]]. Francuski draguljari njegovu su izradu doveli do savršenstva pa nakit od staklene mase u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] postao izrazito cijenjen. Francuski stil pocakljenih umetnutih dijamanata i ukrašavanje nakita jednako su podvrgnuti francuskom stilu boja: neprozirna bijela [[caklina]] obrubljena crnom i blijeda roza ili tirkizna caklina u svrhu isticanja nakita. Proučavanje [[Botanika|botanike]] pridonijelo je pojavi prirodnih i cvjetnih motiva u ukrašavanju nakita. Nakit je težio biti manje figuralan, a više dekorativan s čvorovima i skupinama dragog kamenja. Ipak, [[Tridesetogodišnji rat]], koji je kao i druge pošasti poharao Europu 1618. – 1648., rezultirao je novim oblikom nakita, „[[memento mori]]”(„sjeti se da si smrtan“). Onoga tko je nosio nakit podsjećalo se na vlastitu prolaznost i smrtnost, a lubanje i kosturi karakterizirali su sve vrste nakita koji se održao kao korotni nakit 18. i 19. stoljeća s pogrebnim ornamentima kao motivom. U vrijeme baroka dolazi do uspona nakita izrađena od uglavljena dragog kamenja. === Romantizam i secesija === [[Datoteka:Tiara de Lalique - Calouste Gulbenkian.jpg|thumb|right|Tijara, Rene Lalique, zlato, ametist, emajl]] Nakon [[1890.]] počinje uspon [[Secesija|secesijskog]] nakita (ovaj se stil u Francuskoj naziva „art nouveau”, u [[Njemačka|Njemačkoj]] „Jugendstil”, a u Engleskoj ga se izjednačava s „Arts and Crafts” pokretom). U to vrijeme u izradi nakita dominira upotreba ženskog lika i florealnih motiva kao inspiracije te ponovna davanja naglaska boji, opet se počinju rabiti brojne dotada pomalo zapostavljene tehnike emajliranja. Sve se to još najčešće dopunjavalo i decentnom uporabom najrazličitijeg dragog i poludragog kamenja. Najznačajnije autorske osobnosti u tom su razdoblju [[René Lalique]], [[Georges Fouquet]], [[Henri Vever]] i [[Josef Hofmann]]. === Vaneuropske kulture === ==== Indija ==== Indija je nesporno zemlja s najdužom kontinuiranom tradicijom izrade nakita, više od 5000 godina, a po nekima do 8000 godina. Ujedno je to prva zemlja u kojoj su se dobivali dijamanti, još od [[296. pr. Kr.|296. prije Krista]]. == Izvori == {{izvori}} == Dodatna literatura == * Anderson Black.J. A History of jewels, London 1974. * Schadt, Hermann. Goldschmiedekunst - 5000 jahre Scmuck und Geraet, Stuttgart 1996. * 7000 Years of Jewellery, Various Authors, edited by Hugh Tait, British Museum Press, London, 1986. {{ISBN|9780714150321}} * Ancient Jewellery: Interpreting the Past, Ogden, Jack, British Museum Press, London, 1992. {{ISBN|071412060x}} * Jewelry, from Antiquity to the Present, Phillips, Clare, Thames & Hudson, London, 1996. {{ISBN|9780500202876}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.allaboutjewels.com/jewel/glossary/ All about jewels.com] {{eng icon}} * [http://www.langantiques.com/university/index.php/Main_Page Antique Jewelry University] * [http://www.beyars.com/lexikon/lexikon_a.html Online Schmucklexikon] * [http://www.ganoksin.com/ Jewelry Manufacturing Methods and Techniques] * [http://www.metmuseum.org/art/metpublications/Metropolitan_Jewelry?Tag=&title=&author=&pt=&tc=&dept=&fmt= McConnell, S. Metropolitan Jewelry] {{Primijenjene umjetnosti}} [[Kategorija:Primijenjene umjetnosti]] [[Kategorija:Društvene znanosti]] [[Kategorija:Nakit| ]] gb25zbgoqalydi8nwb4n2gp1pq2sl59 118 230902 7469179 7408042 2026-05-26T20:31:00Z Runolist 263374 dorade i upute za dalje 7469179 wikitext text/x-wiki {{Infookvir teroristički napad | naziv = Pokolj fratara u Hercegovini | slika = [[Datoteka:Franciscan church and monastery, Široki Brijeg, 1940.jpg|250px]] | opis slike = Franjevački samostan i crkva u Širokom Brijegu 1940. godine, u kojem je 1945. godine počinjen pokolj | država = [[NDH]] | datum = [[1945.]] | lokacija = [[Hercegovina]] | meta = [[franjevci]] | vrsta napada = [[masovno ubojstvo|masovna ubojstva]] | mrtvih = 66 | ranjenih = | počinitelj = [[partizani]] }} [[Datoteka:Ploča-ubijeni_fratri-ŠB4766.jpg|mini|250px|desno|Ploča franjevcima koje su ubili partizani u Drugom svjetskom ratu]] <!-- Ovdje u pitanju nije ustaljeni termin (nepromjenjiva jezična jedinica), nego opisni naziv članka, tako da podebljano ponavljanje naslova bez normalne rečenične strukture nije uputno. -->U [[Hercegovina|Hercegovini]] su tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i neposredno poslije njegovog završetka pripadnici [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih postrojbi]]<ref name="Hrvoje Mandić">{{Cite journal |naslov="Borbe za Široki Brijeg od studenog 1944. do 7. veljače 1945." (str.22) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/175518 |autor=Hrvoje Mandić |izdavač=hrcak.srce.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref> počinili niz likvidacija [[bosanski franjevci|bosanskih franjevaca]]<!-- Dodao "bosanskih" budući da poveznica vodi na bosanske franjevce. --> ''[[in odium fidei]]'' ('iz mržnje prema vjeri'). Bez suđenja je na tom području ubijeno ukupno 66 franjevaca.<ref name="Tomislav Jonjić">{{Cite journal |naslov="Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu uspostave jugoslavenske komunističke vlasti" (str.461) |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/67157 |autor=Tomislav Jonjić |izdavač=croris.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Objavljena knjiga o hercegovačkim franjevcima „Krvlju opečaćeni za nebo“ |url=https://ika.hkm.hr/novosti/objavljena-knjiga-o-hercegovackim-franjevcima-krvlju-opecaceni-za-nebo/ |work= |publisher=ika.hkm.hr |access-date=18. ožujka 2026.}}</ref> == Pozadina == Od početka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] pa do njegovog kraja i razdoblja poraća, na cijelom području današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ubijeno je 179 osoba iz struktura Katoličke crkve, od toga 136 [[svećenik]]a, 39 bogoslova i sjemeništaraca, te 4 redovnika-laika. K tome još treba pridodati 5 svećenika koji su umrli u zatvoru.<ref name="Ivica Lučić">{{Cite journal |naslov="Komunistički progoni Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990." (str.43) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/175518 |autor=Ivica Lučić |izdavač=hrcak.srce.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref> Biskup [[Tomo Vukšić]] izjavio je povodom objave podataka o stradanju pripadnika Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata da je, ako se uzmu u obzir sve žrtve, uključujući svećenike, časne sestre, katoličke bogoslove, sjemeništarce i crkvene laike, smrtno stradalo ukupno 235 osoba.<ref>{{Citiranje weba |title=Kako su i zašto pobijeni hercegovački franjevci? |url=https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/razmisljanje/kako-su-i-zasto-pobijeni-hercegovacki-franjevci/8732 |work= |publisher=nedjelja.ba |access-date=18. ožujka 2026.}}</ref> Kao početak stradanja uzima se 27. srpnja 1941. kada je ubijen [[Waldemar Maksimilijan Nestor]], svećenik [[Banjalučka biskupija|Banjalučke biskupije]] i župnik u [[Drvar]]u,<ref>{{Cite journal |title=Franjo Jurić: Zločini “ustanika” pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije na području jugozapadne Bosne tijekom ljeta 1941. (str. 9) |url=https://www.fhs.unizg.hr/_download/repository/Komunisticki%20zlocini.pdf |work= |publisher=fhs.unizg.hr |access-date=18. ožujka 2026.}}</ref> zajedno sa skupinom [[hodočasnik]]a koji su u to vrijeme bili s njim. Likvidacije su se nastavile iste godine, kada su četničke snage ubile [[Drinske mučenice|pet časnih sestara]], kasnije proglašenih blaženima. I sljedećih ratnih godina ubijani su katolički svećenici, a najviše početkom 1945. godine, kada su jake partizanske postrojbe zauzimale sve više sela i gradova u Hercegovini, potiskujući snage NDH i njemačke vojske. Među najveće masovne likvidacije spadaju one u Širokom Brijegu, [[Mostarski Gradac|Mostarskom Gracu]], [[Ljubuški|Ljubuškom]] i [[Izbično|Izbičnom]].{{Nedostaje izvor}} == Tijek masovnog pokolja == Dugotrajne bitke vodile su se za [[Široki Brijeg]], koje su završile [[7. veljače]] [[1945.]],<ref>{{Citiranje weba |title=Borbe za Široki Brijeg od studenog 1944. do 7. veljače 1945. |url=https://www.hrsvijet.net/index.php/arhiva-clanaka-hrsvijet-net/137-arhiva-stari-hrsvijet-net-1/32282-hrvoje-mandi-borbe-za-iroki-brijeg-od-studenog-1944-do-7-veljae-1945-1-dio |work= |publisher=hrsvijet.net |access-date=12. ožujka 2026.}}</ref> kada su pripadnici [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinskog korpusa]] u samostanu mučki ubili 12 [[franjevci|franjevaca]].<ref name="Hrvoje Mandić"/> Nakon što su skupili sve fratre iz širokobriješkog samostana, popisali su ih, zatim ispitivali i na kraju odveli u nepoznatom smjeru. Poslije se doznalo da su nađeni u protuzrakoplovnom skloništu u podrumu [[samostan]]a, i to većinom ustrijeljeni metkom u potiljak, a zatim spaljeni.<ref name="Ivica Šarac">{{Cite journal |naslov="Legitiman vojni cilj ili žrtve zločina?" (str.53) |url= https://hrcak.srce.hr/clanak/360540 |autor=Ivica Šarac |izdavač=hrcak.srce.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref> U Širokom Brijegu i okolici partizani su ubili ukupno 30 fratara.{{Nedostaje izvor}} Zločini počinjeni nad šestoricom franjevaca zatečenih u župi Mostarskom Gracu 6. veljače 1945. dogodili su se u zoni odgovornosti [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinske brigade]] iz sastava [[Deveta dalmatinska divizija NOVJ-a|9. dalmatinske divizije]], zapovjednika brigade [[Bruno Vuletić|Brune Vuletića]], političkog komesara u toj brigadi [[Ante Jerkin]]a,<ref name="Hrvoje Mandić"/> zapovjednika [[Ljubo Truta|Ljube Trute]] i [[Ilija Radaković|Ilije Radakovića]]<ref>{{Citiranje weba |title=Stopama pobijenih (str.17) |url=https://www.scribd.com/document/490142160/Stopama-pobijenih |work= |publisher=scribd.com |access-date=18. ožujka 2026.}}</ref> i čelnih ljude 8. korpusa [[Petar Drapšin|Petra Drapšina]] i [[Boško Šiljegović|Boška Šiljegovića]].{{Nedostaje izvor}} U okolici [[Ljubuški|Ljubuškog]] su u razdoblju 10. – 13. veljače 1945. uhićena i ubijena petorica fratara. Dana 11. veljače u [[Izbično|Izbičnu]] nedaleko Širokog brijega partizanska postrojba je ušla u crkvu za vrijeme svete mise, prekinula njeno služenje, te s oltara odvela trojicu svećenika na nepoznato mjesto, gdje su sljedeći dan pogubljeni te bačeni u jamu. Njihova tijela do danas nisu pronađena.<ref name="Hrvoje Sopta">{{Cite journal |naslov="Društveno-politička situacija na području zapadne Hercegovine u poratnom razdoblju nakon 1945." (str.49) |url=chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/clanak:///C:/Users/Silvio/Documents/Downloads/sopta_0122219482_%20(4).pdf |last=Sopta |first=Hrvoje |izdavač=repozitorij.ffos.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref>{{pojasniti|nedostaje važeći URL}} Tijekom bitke za [[Mostar]] partizani su u Franjevačkom samostanu u Mostaru dana 14. veljače 1945.<ref name="Frano Ramljak">{{Cite journal |naslov="Fra Leo Petrović - život i djelovanje za vrijem Drugog svjetskog rata" |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/360210 |last=Ramljak |first=Franjo |izdavač=Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170 |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref> uhitili fratre, njih sedmoricu, uključujući provincijala [[Leo Petrović|Lea Petrovića]] i gvardijana Grga Vasilja, zavezali im ruke užetom ili žicom i odvezli ih kamionima vjerojatno do [[Donja Mahala (Mostar, BiH)|Donje Mahale]] u južnom dijelu Mostara, gdje su ih mučili i na kraju smaknuli, te bacili u rijeku [[Neretva|Neretvu]].<ref>{{Citiranje weba |title=Misa za pobijene fratre i puk u Mostaru |url=https://hkm.hr/vjera/misa-za-pobijene-fratre-i-puk-u-mostaru/ |work= |publisher=Hrvatska katolička mreža |access-date=7. ožujka 2026.}}</ref> U tih nekoliko dana u prvoj polovici veljače 1945., samo na području grada Mostara i Širokog Brijega, poubijano je ukupno 46 fratara.<ref name="Ivica Lučić"/> Dana 20. svibnju 1945. u mjestu [[Kočerin (Široki Brijeg, BiH)|Kočerin]] ubijena su dvojica fratara,<ref name="Ivica Lučić"/> a jedan hercegovački franjevac stradao je u to vrijeme, nepoznatog datuma, u Zagrebu. Tijekom Križnog puta smrtno je stradalo 14 fratara iz Hercegovine, i to na području [[Maribor]]a, [[Macelj]]a, [[Zagreb]]a i Velike Gorice.<ref name="H. Mandić">{{Cite journal |naslov="Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću" (str.382) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/444478 |autor=H. Mandić |izdavač=hrcak.srce.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref> Nekoliko fratara, koji su preživjeli Križni put, umrlo je kasnijih godina zbog pretrpljenih muka u zatvorima.{{Nedostaje izvor}} Ukupno je u razdoblju od 1941. do 1945. godine na ovaj ili onaj način (najprije mučenjem, zatim metkom u potiljak, pa spaljivanjem ili bacanjem u duboku jamu ili rijeku), bez sudskog procesa mučki ubijeno 66 hercegovačkih franjevaca.<ref name="Antonija Meštrović">{{Cite journal |naslov="Ubijeni hercegovački franjevci tijekom i nakon Drugog svjetskog rata" |url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/ocjenski-rad/447881 |autor=Antonija Meštrović |izdavač=croris.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref> == Posljedice == Franjevački samostani u Hercegovini ostali su nakon ratnih zbivanja gotovo prazni, a svu pokretnu imovinu partizanske vlasti su zaplijenile. Od preživjelih fratara, u zatvoru je završilo njih 28, od kojih su neki već bili osuđeni. Jedan od rijetkih koji su ostali na slobodi bio je novoizabrani provincijal fra Mile Leko, koji je teškom mukom uspijevao održavati funkcioniranje vjerske službe u uvjetima koji su vladali pod novom komunističkom vlašću.<ref>{{Citiranje weba |title=Bazilije Pandžić: Hercegovački franjevci (str.232) |url=https://franjevci.info/sites/default/files/duhovnost/dokumenti/Hercegovacki%20franjevci.%20Sedam%20stoljeca%20s%20narodom.pdf |work= |publisher=ZIRAL, Mostar-Zagreb |access-date=8. ožujka 2026.}}</ref> Pripadnici Katoličke crkve bili su proganjani, a rad vjerskih škola i vjerske pouke bio je onemogućavan. Mnogi svećenici su uhićivani i suđeni u montiranim sudskim procesima.<ref name="Marko Rajić, Marina Beus">{{Cite journal |naslov="Progoni Katoličke crkve u Jugoslaviji (1944.-1953.)" |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=165796 |autor= Marko Rajić, Marina Beus |izdavač=repozitorij.ffos.hr |preuzeto=18. ožujka 2026.}}</ref> Likvidacije hercegovačkih fratara jugoslavenske su vlasti osporavale ili ignorirale, pa i u novije vrijeme ima u Hrvatskoj mišljenja da su fratri bili »legitiman vojni cilj, jer su oružjem pomagali Nijemce i ustaše«.<ref>{{Citiranje weba |title=Dr. Ivica Šarac: Osvrt na izjave dr. Ive Josipovića o širokobriješkim franjevcima |url=https://www.maxportal.hr/vijesti/dr-ivica-sarac-osvrt-na-izjave-dr-ive-josipovica-o-sirokobrijeskim-franjevcima/#:~:text=Ivo%20Josipovi%C4%87%20nedavno%20je%20potaknuo%20polemiku%20o,legitiman%20vojni%20cilj%E2%80%9D%20partizana%2C%20jer%20su%20navodno |work= |publisher=maxportal.hr |access-date=13. ožujka 2026.}}</ref> Postoje izvori koji opisuju borbe u Hercegovini, navodeći primjerice da su se tijekom borbi u Širokom Brijegu »u samostanu i na položajima oko njega u istom stroju s njemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama nalazili i svećenici s puškom u ruci«.<ref>{{Cite journal |title=Nikola Anić: Povijest osmog korpusa NOVJ Hrvatske (str.223) |url=https://www.scribd.com/document/350114569/Nikola-Ani%C4%87-Povijest-Osmog-korpusa#content=query:%C5%A1iroki%20brijeg,pageNum:223,indexOnPage:4,bestMatch:false |work= |publisher=Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Splita |access-date=13. ožujka 2026.}}</ref> Počinitelji likvidacija nikada nisu bili predmetom istrage ili sudskih postupaka. == Povezani članci == * [[Bleiburška tragedija]] * [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine]] * [[Hercegovački franjevački mučenici]] * [[Stradanje crkvenih osoba u ratu u Bosni i Hercegovini]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.franjevci-split.hr/ubijeni-franjevci-provincije-1942-1948/ Ubijeni franjevci Provincije (1942. – 1948.)] * [https://franjevci.info/vijesti/blagoslovljena-spomen-ploca-u-sjecanje-na-trojicu-fratara-koje-su-partizani-odveli-sa-sv* Blagoslovljena spomen-ploča u sjećanje na trojicu fratara koje su partizani odveli sa sv. mise i pogubili] * [http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/40 Stopama pobijenih] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304233845/http://www.pobijeni.info/naslovnica/clanak/40 |date=4. ožujka 2016. }} [[Kategorija:Partizanski progoni katoličkih svećenika u Drugom svjetskom ratu i poraću]] [[Kategorija:Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Franjevci u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] {{Nacrt-kat}} riffl6znk0kuztycdnotgfwuuy01eh5 0 231231 7469285 6141537 2026-05-27T03:46:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469285 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Irvine | ime_genitiv =Irvinea | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =University Hills.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =33 | širina-minute =41 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =117 | dužina-minute =48 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info =[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px|Zastava SAD-a]] [[SAD]] | lokacija1_ime =Savezna država | lokacija1_info =[[Datoteka:Flag of California.svg|border|19px|Zastava Kalifornije]] [[Kalifornija]] | lokacija2_ime =Okrug | lokacija2_info =Orange | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =Utemeljen | utemeljenje_datum =[[1971.]] | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po =tvrtki Irvine | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Sukhee Kang | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =180,50 [[četvorni kilometar|km²]] | površina_kopna =179,70 km² | površina_vode =0,80 km² | postotak_vode =(0,44%) | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =17 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =212.793 | stanovništvo_gustoća =1184 stanovnika/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Pacific Time Zone | utc_pomak =-8 | vremenska_zona_DST =Pacific Daylight Time | utc_pomak_DST =-7 | poštanski_broj =926xx, 72709, 72710 | pozivni_broj =+1 714, +1 949 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.cityofirvine.org/ cityofirvine.org] | slika_karta =Orange County California Incorporated and Unincorporated areas Irvine Highlighted.svg | veličina_karte =150px | opis_karte =Položaj grada u okrugu Orange i u Kaliforniji | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =SAD | slika_lokacijska_karta_opis =Irvine na karti SAD-a | bilješke = }} '''Irvine''' je grad u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Prema procjeni iz [[2009.]] godine ima 212.793 stanovnika.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.dof.ca.gov/research/demographic/reports/estimates/e-1/2008-09/ |title="E-1 Population Estimates for Cities, Counties and the State with Annual Percent Change — January 1, 2008 and 2009" |archive-url=https://web.archive.org/web/20090712090009/http://www.dof.ca.gov/research/demographic/reports/estimates/e-1/2008-09/ |archive-date=12. srpnja 2009. |access-date=25. rujna 2009.}}</ref> Leži 60 km jugoistočno od [[Los Angeles]]a te manje od 10 km od [[Tihi ocean|pacifičke]] obale. Irvine je planirani grad, poput [[Brasília|Brazilije]]: nastao je [[1960-ih]] i [[1970-ih]] kao djelo tvrtke za nekretnine Irvine Company, a status grada je stekao [[1971.]] godine (tada je imao oko 10.000 stanovnika<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cityofirvine.org/about/demographics.asp |accessdate=25. rujna 2009. |title=City of Irvine Website - Demographics |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141011202731/http://www.cityofirvine.org/about/demographics.asp |archivedate=11. listopada 2014.}}</ref>). Grad se u SAD-u smatra vrlo poželjnim mjestom za život te bilježi veliki prirast stanovništva, zbog uglednih škola, kvalitetnih uvjeta stanovanja i brojnih radnih mjesta, kao i najniže stope kriminala u SAD-u za gradove preko 100.000 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba |url=http://money.cnn.com/magazines/moneymag/bplive/2008/ |title=Best Places to Live 2008 - from Money Magazine |access-date=25. rujna 2009. |archive-date=23. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131023203626/http://money.cnn.com/magazines/moneymag/bplive/2008/ |url-status=dead }}</ref><ref name="test">[http://www.knbc.com/news/13441147/detail.html?rss=la&psp=news FBI: Irvine Safest Large City In U.S. - News Story - KNBC | Los Angeles]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Poznat je kao sveučilišni grad te kao sjedište brojnih korporacija, posebice iz tehnološkog sektora. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.cityofirvine.org/ Službena stranica] {{eng oznaka}} ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Irvine, California |commonscathr=Irvine, Kalifornija }} {{mrva-grad-SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] k9i4xv82l68zxfyc4m0hg1trnwri11k 0 231321 7469359 7322964 2026-05-27T07:34:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469359 wikitext text/x-wiki {{Košarkaš |ime = Ivan Batur |slika = Ivan Batur 2010.jpg |slika_širina = 180px |slika_opis = |država = Hrvatska |nadimak = |datum_rođenja = [[4. srpnja]] [[1991.]] |mjesto_rođenja = [[Zadar]], [[Hrvatska]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = |pozicija = [[bek šuter]] / [[nisko krilo]] |visina = 2,01 cm |težina = 84 |sveučilište = |draft = |karijera = 2009. – |liga = [[Prva hrvatska muška košarkaška liga]] |klub = [[KK Puntamika]] |broj = 3 |bivši_klubovi = [[KK Zadar]] |nagrade = |medalje = {{Medalje SP}} {{medalje bronca| [[Svjetsko U-19 košarkaško prvenstvo - Novi Zeland 2009.|Novi Zeland 2009.]] | [[Hrvatska košarkaška U-19 reprezentacija|Hrvatska]]}} }} '''Ivan Batur''' ([[Zadar]], [[4. srpnja]] [[1991.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je profesionalni [[košarka]]š. Igra na poziciji [[nisko krilo|niskog krila]], a može igrati i [[bek šuter]]a. Trenutačno je član košarkaškog kluba [[KK Puntamika]]. == Karijera == === KK Zadar === Izdanak je omladinskog pogona košarkaškog kluba Zadar, a tijekom ljetnjih mjeseci 2009. priključen je seniorskoj momčadi. S hrvatskom juniorskom reprezentacijom osvojio je brončanu medalju na [[Svjetsko U-19 košarkaško prvenstvo - Novi Zeland 2009.|Svjetkom U-19 prvenstvu u Novom Zelandu]].<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/12072009/hrvatska-bronca-zlatnog-sjaja Hrvatska bronca zlatnog sjaja]</ref> Po povratku s Novog Zelanda, [[17. srpnja]] [[2009.]] potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor i produžio vjernost matičnom klubu na sljedećih 6 godina.<ref>[http://www.kkzadar.net/clanak/17-07-2009/toni-prostran-i-ivan-batur-i-sluzbeno-potpisali-ugovre-s-kk-zadar/index.php Toni Prostran i Ivan Batur i službeno potpisali ugovre s KK Zadar]</ref> [[5. kolovoza]] [[2009.]] izabran je od strane Stručnog savjeta HKS-a i Adidasa za člana Europske momčadi koja je sudjelovala u "The Adidas Nations Basketball Program" koji se održao od 1. do 9. kolovoza u Dallasu.<ref>[http://www.ezadar.hr/clanak/ivan-batur-u-dresu-europe-na-the-adidas-nations-basketball-program-u-dallasu Ivan Batur u dresu Europe na “The Adidas Nations Basketball Program” u Dallasu]</ref> U rujnu iste godine trebao je sudjelovati na All-Star utakmici najboljih europskih juniora u [[Katowice|Katowicama]], ali se razbolio i propustio utakmicu.<ref>[http://www.vecernji.hr/sport/kosarka/prostran-i-batur-je-zasluzio-biti-all-star-clanak-21098 Prostran: I Batur je zaslužio biti All-Star]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.fibaeurope-u18men.com/en/Default.asp?cid={0A5D217A-4698-4FA8-B126-60BCC13F0FEC}&teamID=2168&compID={2248A846-FA78-40FF-B03C-54B460890F45}&season=2009&roundID=6637&playerID=62169 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090805213533/http://www.fibaeurope-u18men.com/en/Default.asp?cid=%7B0A5D217A-4698-4FA8-B126-60BCC13F0FEC%7D&teamID=2168&compID=%7B2248A846-FA78-40FF-B03C-54B460890F45%7D&season=2009&roundID=6637&playerID=62169 |date=5. kolovoza 2009. }} na FIBA Europe *[http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=1106 Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091012084700/http://www.adriaticbasket.com/player.php?id=1106 |date=12. listopada 2009. }} na NLB.com {{GLAVNIRASPORED:Batur, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski košarkaši]] [[Kategorija:Bek šuteri]] [[Kategorija:Niska krila]] [[Kategorija:Košarkaši KK Zadra]] moux2w1rohyfnqo3qddf538mlsvtjo4 0 232511 7469064 7211593 2026-05-26T16:22:07Z MarkoKravars 262173 Poslijepotresnom obnovom crkva i kapelica su se izvana vizualno promijenile te su uklonjene sve starije slike koje više ne predstavljaju njihov današnji izgled. U odlomku "Spomenici i znamenitosti" dodane su veze na sve Markuševečke kapelice o kojima su nedavno napisani wikipedija članci. Dodana slika je moja, uslikana je 22.3.2026., u postojeći tekst nisam ulazio, iako bi se dalo dodati informacija iz povijesti mjesta. 7469064 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Markuševec, 22.3.2026..jpg|mini|[[Župna crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Zagrebu|Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu]] i [[Kapela Majke Božje Anđeoske]] u središtu Markuševca]] [[Datoteka:Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja i kapelica Majke Božje anđeoske u Markuševcu.jpg|mini '''Markuševec''' je [[zagreb]]ačko [[Grad|gradsko naselje]] na sjeveroistočnom dijelu grada. Pripada gradskoj četvrti [[Podsljeme]]. Nalazi se zapadno od Markuševečke Trnave, Markuševečkog Popovca, Bidrovca i Vidovca i istočno od [[Gračani|Gračana]]. U njemu je osnovna škola Markuševec s područnom školom u Bačunu i Vidovcu. Prema podjeli ustanovljenoj Statutom Grada [[Zagreb]]a [[14. prosinca]] [[1999.]], pripada Gradskoj četvrti [[Podsljeme]], a čini zaseban mjesni odbor. Poštanski broj je 10000. == Šport i udruge == * [[NK Prigorje Markuševec]] * [[Šahovski klub Prigorje Markuševec]] * Biciklistički klub "Ciklus" Markuševečka Trnava * MNK Futsal Podsljeme * Biciklistički klub Vid Ročić * HPD Sveti Šimun Markuševec – Zagreb * HKUD Prigorec – Markuševec == Spomenici i znamenitosti == * [[Župna crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Zagrebu|Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja]] * [[Kapela Majke Božje Anđeoske]] * [[Kapela sv. Vida u Markuševečkoj Trnavi]] * [[Kapelica Srca Isusova u Markuševcu]] * [[Kapelica Srca Marijina u Bačunu]] * [[Kapela Svetog Križa i sv. Gianne Beretta Molla u Zagrebu]] ==Poznate osobe== * [[Gazde]], tamburaški sastav == Vanjske poveznice == * [http://www.os-markusevec-zg.skole.hr/ Osnovna škola Markuševec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140929172308/http://os-markusevec-zg.skole.hr/ |date=29. rujna 2014. }} [[Kategorija:Naselja u Gradu Zagrebu]] [[Kategorija:Podsljeme]] t7k9h42uumqkb8l7pf7js0ohvs1ceyg 7469065 7469064 2026-05-26T16:24:15Z MarkoKravars 262173 Pogreška u uređivanju stranice 7469065 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Markuševec, 22.3.2026..jpg|mini|[[Župna crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Zagrebu|Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu]] i [[Kapela Majke Božje Anđeoske]] u središtu Markuševca]]'''Markuševec''' je [[zagreb]]ačko [[Grad|gradsko naselje]] na sjeveroistočnom dijelu grada. Pripada gradskoj četvrti [[Podsljeme]]. Nalazi se zapadno od Markuševečke Trnave, Markuševečkog Popovca, Bidrovca i Vidovca i istočno od [[Gračani|Gračana]]. U njemu je osnovna škola Markuševec s područnom školom u Bačunu i Vidovcu. Prema podjeli ustanovljenoj Statutom Grada [[Zagreb]]a [[14. prosinca]] [[1999.]], pripada Gradskoj četvrti [[Podsljeme]], a čini zaseban mjesni odbor. Poštanski broj je 10000. == Šport i udruge == * [[NK Prigorje Markuševec]] * [[Šahovski klub Prigorje Markuševec]] * Biciklistički klub "Ciklus" Markuševečka Trnava * MNK Futsal Podsljeme * Biciklistički klub Vid Ročić * HPD Sveti Šimun Markuševec – Zagreb * HKUD Prigorec – Markuševec == Spomenici i znamenitosti == * [[Župna crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Zagrebu|Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja]] * [[Kapela Majke Božje Anđeoske]] * [[Kapela sv. Vida u Markuševečkoj Trnavi]] * [[Kapelica Srca Isusova u Markuševcu]] * [[Kapelica Srca Marijina u Bačunu]] * [[Kapela Svetog Križa i sv. Gianne Beretta Molla u Zagrebu]] ==Poznate osobe== * [[Gazde]], tamburaški sastav == Vanjske poveznice == * [http://www.os-markusevec-zg.skole.hr/ Osnovna škola Markuševec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140929172308/http://os-markusevec-zg.skole.hr/ |date=29. rujna 2014. }} [[Kategorija:Naselja u Gradu Zagrebu]] [[Kategorija:Podsljeme]] qp3t7z5uafx93lmvfdo3rz9ktwo7jyy 7469068 7469065 2026-05-26T16:35:43Z MarkoKravars 262173 Dodana moja slika iz 2025. 7469068 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Markuševec, 22.3.2026..jpg|mini|[[Župna crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Zagrebu|Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu]] i [[Kapela Majke Božje Anđeoske]] u središtu Markuševca]] [[Datoteka:Pogled na Markuševec.jpg|mini|Pogled na središte Markuševca 2025.]] '''Markuševec''' je [[zagreb]]ačko [[Grad|gradsko naselje]] na sjeveroistočnom dijelu grada. Pripada gradskoj četvrti [[Podsljeme]]. Nalazi se zapadno od Markuševečke Trnave, Markuševečkog Popovca, Bidrovca i Vidovca i istočno od [[Gračani|Gračana]]. U njemu je osnovna škola Markuševec s područnom školom u Bačunu i Vidovcu. Prema podjeli ustanovljenoj Statutom Grada [[Zagreb]]a [[14. prosinca]] [[1999.]], pripada Gradskoj četvrti [[Podsljeme]], a čini zaseban mjesni odbor. Poštanski broj je 10000. == Šport i udruge == * [[NK Prigorje Markuševec]] * [[Šahovski klub Prigorje Markuševec]] * Biciklistički klub "Ciklus" Markuševečka Trnava * MNK Futsal Podsljeme * Biciklistički klub Vid Ročić * HPD Sveti Šimun Markuševec – Zagreb * HKUD Prigorec – Markuševec == Spomenici i znamenitosti == * [[Župna crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja u Zagrebu|Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja]] * [[Kapela Majke Božje Anđeoske]] * [[Kapela sv. Vida u Markuševečkoj Trnavi]] * [[Kapelica Srca Isusova u Markuševcu]] * [[Kapelica Srca Marijina u Bačunu]] * [[Kapela Svetog Križa i sv. Gianne Beretta Molla u Zagrebu]] ==Poznate osobe== * [[Gazde]], tamburaški sastav == Vanjske poveznice == * [http://www.os-markusevec-zg.skole.hr/ Osnovna škola Markuševec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140929172308/http://os-markusevec-zg.skole.hr/ |date=29. rujna 2014. }} [[Kategorija:Naselja u Gradu Zagrebu]] [[Kategorija:Podsljeme]] 3l6n67hqcoersjoxmkrctedfa8769xm 0 232725 7469287 7441593 2026-05-27T03:48:52Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469287 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Strokkur geyser eruption, close-up view.jpg|200px|thumb|right|Gejzir Strokkur, u [[Island]]u]] '''Gejzir''' (iz [[Islandski jezik|islandskog jezika]] ''geysa'' – ''vrtlog, tok'') je [[termalni izvor]] na [[Zemlja|zemaljskoj]] površini koji u manje ili više redovitim vremenskim razmacima izbacuje kipuću [[voda|vodu]] i [[para|paru]] kao [[fontana|fontanu]] u [[zrak]]. Ime ''gejsir'' je dobio po [[Island]]skim izvoru ''Geysir''. Gejziri se nalaze uglavnom na vulkansko aktivnim područjima ([[Island]], [[Novi Zeland]], [[Čile]], [[Nacionalni park Yellowstone]] u [[SAD]]u). ==Erupcija== <div class="thumb floatright"> <div style="width:308px;"> {| |[[slika:geyser_exploding_1_large.jpg|150px|]] |[[slika:geyser_exploding_2_large.jpg|150px|]] |- |<div class="thumbcaption">1. para izlazi iz kipuće vode</div> |<div class="thumbcaption">2. vodeni val se diže</div> |- |[[slika:geyser_exploding_3_large.jpg|150px|]] |[[slika:geyser_exploding_4_large.jpg|150px|]] |- |<div class="thumbcaption">3. Kipuća voda izlazi iz zemlje</div> |<div class="thumbcaption">4. Kipuća voda i para se diže 60m visine</div> |} </div> </div> Vruće [[stijena|stijene]], duboko ispod površine dižu temperaturu vode. Pritisak tjera vodu kao mlaz prema gore. Kada se napuni spremište ponovo s vrućom vodom, gejzir ponovo izvire. Gejzir djeluje po načelu stalnog izvora [[voda|vode]] i podzemnih tunela, koji djeluju kao cijevi. Kad se nakupi dovoljno vruće vode, tlak ju podiže na površinu. Najpredvidlji gejzir u [[Yellowstone]] parku je [[Old Faithful]]. Prosječno vrijeme između erupcije iznosi 64 minute. ==Poznati gejziri== [[Datoteka:white dome geyser eruption.jpg|250px|thumb|right|Erupcija White Dome gejzira u Yellowstone-u]]. Gejzir je rijedak prirodni fenomen, jer zahtijeva kombinaciju vode, topline i podzemnih tunela. # [[Nacionalni park Yellowstone]], [[Wyoming]], [[SAD|Sjeverna Amerika]] # [[Dolina gejzira]], polutok [[Kamčatka]], [[Rusija]], [[Azija]] # [[El Tatio]], [[Čile]], [[Južna Amerika]] # vulkansko podrujčje [[Taupo]], Sjeverni otok, [[Novi Zeland]], [[Oceanija]] # [[Island]], [[Europa]] ==Vanjske poveznice== *[http://www.nps.gov/yell/naturescience/geysers.htm ''Geysers and How They Work'' by Yellowstone National Park] *[http://www.geyserstudy.org/ Geyser Observation and Study Association (GOSA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201031000926/http://www.geyserstudy.org/ |date=31. listopada 2020. }} *[http://www.yellowstone.net/geysers/ Geysers of Yellowstone: Online Videos and Descriptions] *[https://web.archive.org/web/20040207004906/http://www.uweb.ucsb.edu/~glennon/geysers/ ''About Geysers'' by Alan Glennon] *[https://web.archive.org/web/20090423220827/http://www.uweb.ucsb.edu/~glennon/crystalgeyser/ ''Cold Water Geysers'' by Alan Glennon] *[http://www.unmuseum.org/geysers.htm ''Geysers'', The UnMuseum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090125220123/http://unmuseum.org/geysers.htm |date=25. siječnja 2009. }} *[http://www.johnstonsarchive.net/geysers/index.html ''Johnston's Archive Geyser Resources''] *[https://web.archive.org/web/20070416140350/http://geysircenter.com/english/geology.html ''The Geology of the Icelandic geysers'' by Dr. Helgi Torfason, geologist] *[http://www.umich.edu/~gs265/geysers.html ''Geysers and the Earth's Plumbing Systems'' by Meg Streepey] [[Kategorija:Vulkanski reljef]] [[Kategorija:Vodene mase]] [[Kategorija:Gejziri| ]] jek94jc93qhjlkfla8zrj5yhj9bplox 0 233285 7469037 7307038 2026-05-26T15:07:25Z ~2026-30854-40 361887 7469037 wikitext text/x-wiki 7469052 7469037 2026-05-26T15:33:23Z Neptune, the Mystic 95253 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-30854-40|~2026-30854-40]] ([[User talk:~2026-30854-40|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 7307038 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Gala |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SDŽ}} |općina = [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] |najbliži grad = [[Split]] |površina = 14,3 |visina = 300-500 |z. širina = 43.722 |z. dužina = 16.709 |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 806 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 21241 Obrovac Sinjski |pozivni broj = +385 (0)21 |autooznaka = <tt>ST</tt> |web = |bilješke = }} '''Gala''' je naselje u općini [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]]. == Zemljopis == Naselje se nalazi sjevero-istočno od [[Sinj]]a. == Povijest == U prapovijesti je u Gali bilo sojeničko naselje na položaju Gackom. Zatim se u ove krajeve doseljavaju Iliri, pleme Delmata.<ref name="Vrgoč"/> U Gali se nalazio arheološki lokalitet na kojem su bili visoki antički zidovi. Predio je na mjestu gdje Cetina svojim rukavcem zatvara otočić [[Gacko (otok)|Gacko]]. Lokalitet je uništen 1950. melioracijskim radovima. Naknadno su pronađeni tragovi apside za koju nije posve sigurno da je crkvenog podrijetla te [[Plutej (arhitektura)|plutej]] oltarne pregrade.<ref>[http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-60-2008-05-06.pdf Stare crkve u Cetinskoj krajini. Pripremili Krešimir Regan i Branko Nadilo. Časopis Građevinar.]</ref> U svezi s [[rimski most na Hanu na Cetini|rimskim mostom]] su bile stambeno-gospodarske zgrade, [[villae rusticae]], od kojih je jedna bila u Gali.<ref name="Vrgoč">Martin Vrgoč: [https://osim.hr/povijest/ ''Povijest''] OŠ Ivana Mažuranić, Obrovac Sinjski. Pristupljeno 21. kolovoza 2020.</ref> U Gali je pronađena kamena ploča oltarne ograde (plutej) iz 7. stoljeća, koja se danas čuva u [[Muzej Cetinske krajine|Muzeju Cetinske krajine]].<ref name="Vrgoč"/> U osmanskom dobu Galu i crkvu Svih Svetih na Krenici spominje turski popis poreznih obveznika (defter) iz 1604. godine.<ref name="Vrgoč"/> U 19. stoljeću podignut je [[most na Kosincu u Gali|most na Kosincu]].<ref name="registar kult.dobara RH">[https://registar.kulturnadobra.hr/ ''Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske''] Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 20. kolovoza 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske|dopusnicu]].</ref> 1960-ih škola u Obrovcu Sinjskom je središnja škola, a škola u Gali je područna škola.<ref name="Vrgoč"/> == Stanovništvo == {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gala |p1857=376 |p1869=387 |p1880=400 |p1890=492 |p1900=562 |p1910=733 |p1921=696 |p1931=806 |p1948=889 |p1953=950 |p1961=902 |p1971=949 |p1981=1086 |p1991=1087 |p2001=1016 |p2011=896 |p2021=806 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} ==Poznate osobe== * [[Mile Brčić]], vojnik == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Otok]] {{Mrva-naselje hr}} {{Naselja općine Otok}} mrv65trse9ptk3r974rrkfnww68zc15 0 233476 7469015 6509955 2026-05-26T13:21:53Z Artniješkart 362139 /* */ Nije posljednje bombardiranje 7469015 wikitext text/x-wiki [[Image:Sindikalni159b.jpg|right|thumb|Sindikalni prosvjedi u rujnu 2009.]]'''Crvena akcija''' je radikalna [[ljevica|ljevičarska]] organizacija koja djeluje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Kao samoprozvana "[[imperijalizam|antiimperijalistička]] organizacija" snažno se protivi [[NATO]] paktu i poznata je po napadima bojom na simbole te međunarodne vojne organizacije.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=62:elite-li-da-hrvatska-sudjeluje-u-ubijanju-djece&catid=36:crvena-akcija&Itemid=60 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=16. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210216110017/https://crvena.org/?option=com_content&view=article&id=62%3Aelite-li-da-hrvatska-sudjeluje-u-ubijanju-djece&catid=36%3Acrvena-akcija&Itemid=60 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.barkun.hr/index.php/2009022523358/Hrvatska/NATO-tramvaj-u-Zagrebu-poliven-crvenom-bojom.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090228180405/http://www.barkun.hr/index.php/2009022523358/Hrvatska/NATO-tramvaj-u-Zagrebu-poliven-crvenom-bojom.html |archive-date=28. veljače 2009. |access-date=10. listopada 2009.}}</ref> Tijekom [[Izrael]]skog bombardiranja [[Gaza|Gaze]] organizirala je prosvjed solidarnosti s [[Palestinci]]ma zajedno s članovima [[Arapi|arapske]] i [[Muslimani|muslimanske]] zajednice u Zagrebu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr-zagreb/foto--sto-je-hitler-zidovima-izrael-je-palestini_220193 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=16. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210216110019/http://www.javno.com/hr-zagreb/foto--sto-je-hitler-zidovima-izrael-je-palestini_220193 |url-status=dead }}</ref> '''Crvena akcija''' podržava borbu za prava [[homoseksualnost|homoseksualnih osoba]] i aktivni je sudionik [[Zagreb Pride]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=126:kako-je-proao-pride&catid=36:crvena-akcija&Itemid=60 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=16. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210216110009/https://crvena.org/?option=com_content&view=article&id=126%3Akako-je-proao-pride&catid=36%3Acrvena-akcija&Itemid=60 |url-status=dead}}</ref><ref>http://www.zagreb-pride.net//index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=39&Itemid=92</ref> Osim toga organizacija je aktivna i u borbi za radnička prava i podržava svaki radnički prosvjed iako je izrazito kritična prema [[sindikat|sindikalnim]] vođama koje smatra slugama poslodavaca.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=164:crvena-akcija-na-prosvjedu-15-rujna&catid=36:crvena-akcija&Itemid=56 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=23. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090923194857/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=164:crvena-akcija-na-prosvjedu-15-rujna&catid=36:crvena-akcija&Itemid=56 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/istrosena-hus-ova-snaga#news_view |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=18. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140718213228/http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/istrosena-hus-ova-snaga#news_view |url-status=dead}}</ref> Članovi '''Crvene akcije''' smatraju da su poslodavci i menadžeri izazvali ekonomsku krizu i kako [[država]] radi isključivo u interesu bogatih.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=162:primjer-zdravka-peveca-u-spaavanju-vlastitog-profita&catid=34:hrvatska&Itemid=58 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=23. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090923195052/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=162:primjer-zdravka-peveca-u-spaavanju-vlastitog-profita&catid=34:hrvatska&Itemid=58 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=170:crvena-akcija-protiv-kotlera&catid=36:crvena-akcija&Itemid=56 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=30. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090930082712/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=170:crvena-akcija-protiv-kotlera&catid=36:crvena-akcija&Itemid=56 |url-status=dead}}</ref> [[Domovinski rat]] smatraju "dogovorom srpske i hrvatske buržoazije".<ref>http://www.novossti.com/2009/11/mars-solidarnosti-mladih-antifasista/</ref> U inozemstvu, '''Crvena akcija''' podržava mnoge gerilske pokrete (u [[Kolumbija|Kolumbiji]], [[Indija|Indiji]], [[Turska|Turskoj]] i [[Palestina|Palestini]]) od kojih su neke na popisu terorističkih organizacija.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=81:farc-revolucionarna-glazba&catid=38:glazba&Itemid=62 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=27. veljače 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120227162845/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=81:farc-revolucionarna-glazba&catid=38:glazba&Itemid=62 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=61:masakr-u-gazi-i-osuda-sadata&catid=35:svijet&Itemid=59 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=25. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725211603/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=61:masakr-u-gazi-i-osuda-sadata&catid=35:svijet&Itemid=59 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=146:pflp-revolucionarna-glazba&catid=38:glazba&Itemid=62 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=25. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725211622/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=146:pflp-revolucionarna-glazba&catid=38:glazba&Itemid=62 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=80:prosvjedi-u-turskoj-i-sjevernom-kurdistanu&catid=35:svijet&Itemid=59 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=25. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725211649/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=80:prosvjedi-u-turskoj-i-sjevernom-kurdistanu&catid=35:svijet&Itemid=59 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=142:pobuna-u-lalgarhu&catid=35:svijet&Itemid=59 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=23. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090823015757/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=142:pobuna-u-lalgarhu&catid=35:svijet&Itemid=59 |url-status=dead}}</ref> Podržavali su također i nerede u [[Grčka|Grčkoj]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=55:grka-dolje-vlast-ubojica-i-lopova&catid=35:svijet&Itemid=59 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=25. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725211903/http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=55:grka-dolje-vlast-ubojica-i-lopova&catid=35:svijet&Itemid=59 |url-status=dead }}</ref> a nedavno su podržali i [[srbija]]nske [[anarhizam|anarhiste]] optužene za napad na veleposlanstvo [[Grčka|Grčke]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.crvena-akcija.org/index.php?option=com_content&view=article&id=163:odran-prosvjed-protiv-policijske-represije-nad-anarhosindikalistima-u-srbiji&catid=36:crvena-akcija&Itemid=60 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. listopada 2009. |archive-date=16. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210216110017/https://crvena.org/?option=com_content&view=article&id=163%3Aodran-prosvjed-protiv-policijske-represije-nad-anarhosindikalistima-u-srbiji&catid=36%3Acrvena-akcija&Itemid=60 |url-status=dead}}</ref> == Vanjske poveznice == *[http://www.crvena-akcija.org/ Službena stranica] ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Aktivizam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Komunističke organizacije]] 9kmfhg5nuq9di56h8r4cm2iwbt8sost 0 240272 7469163 3981273 2026-05-26T19:07:51Z Divna Jaksic 974 7469163 wikitext text/x-wiki '''…And the Beat Goes On!''' je prvi studijski album glazbene skupine [[Scooter]]. {{Album |ime_albuma = And the Beat Goes On! |ime_glazbenika = [[Scooter]]. |vrsta = |s_albuma = |slika = |žanr =[[techno]] |datum = |snimanje = [[3. ožujka]] , [[1995.]] |trajanje =62:25 |izdavač = Club Tools |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = nema |godina0 = - |godina = |album_poslije = [[Our Happy Hardcore]] |godina2 = [[1996.]] |ostalo = }} == Pjesme == # ''Different Reality'' - 5:33 # ''Move Your Ass!'' - 5:38 # ''Waiting For Spring'' - 4:28 # ''Endless Summer'' - 4:04 # ''Cosmos'' - 6:06 # ''Rhapsody In È' - 6:02 # ''Hyper Hyper'' - 5:00 # ''Raving In Mexico'' - 6:05 # ''Beautiful Vibes'' - 5:13 # ''Friends'' - 5:10 # ''Faster Harder Scooter'' - 5:06 == Izdvojeni singlovi == * ''Hyper Hyper'' * ''Move Your Ass'' * ''Friends'' * ''Endless Summer'' [[Kategorija:Scooter]] {{mrva-glazbeni-album}} swlybe8o3lo2ezk2qp0gmioycsiqz63 0 240488 7469304 7362088 2026-05-27T04:17:32Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469304 wikitext text/x-wiki '''[[Hokej na travi na OI 1936.‎]], sastavi momčadi'''. Članak sadrži potvrđene sastave momčadi koje su sudjelovale na Olimpijskim igrama na turniru u [[hokej na travi|hokeju na travi]] 1936. godine. održanom u [[Berlin]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Kratice: <small>Odigrao ut. <br>na turniru</small><br> <small>Postigao pogodaka <br>na turniru</small><br> Nastupi za repr.=NZR<br> *VR=vratar<br> *B= obrana <!-- back --><br> *S= srednji, vezni red <!-- Halfback --><br> *N= napad <!-- forward --><br> <div class="floatright">[[Image:Field hockey pictogram.svg|100px|border|Hokej na travi]]</div> == [[Datoteka:Flag of Afghanistan (1931–1973).svg|20px]] Afganistan == U afganistanskom sastavu je bilo 18 igrača. Imena petorice igrača nisu poznata. Afganistan je postigao ukupno 7 pogodaka. Poznato je ime samo jednog strijelca. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || ||align="left"| [[Abouwi Ahmad Shah]] || || || ? ||align="left"| || 0 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Jammal-ud-Din Affendi]] || 23. lipnja [[1908.]] || 28 || ? ||align="left"| || 2 || ? |- | || VR ||align="left"| [[Sheyed Ali Atta]] || 25. kolovoza [[1913.]] || 22 || ? ||align="left"| || 2 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Sheyed Ali Babaci]] || 12. ožujka [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| || 2 || ? |- | || S ||align="left"| [[Mohammad Asif Shazada]] || 12. ožujka [[1919.]] || 17 || ? ||align="left"| || 2 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Seyed Mohammad Ayub]] || || || ? ||align="left"| || 2 || ? |- | || N ||align="left"| [[Mian Faruq Shah]] || 3. lipnja [[1907.]] || 29 || ? ||align="left"| || 1 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Hussain Fazal]] || 21. listopada [[1906.]] || 29 || ? ||align="left"| || 2 || ? |- | || S ||align="left"| [[Saadat Malook Shazada]] || 26. kolovoza [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| || 2 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N/O ||align="left"| [[Zahir Shah Al-Zadah]] || 18. studenoga [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| || 2 || ? |- | || N ||align="left"| [[Shujadin Shuja Shazada]] || 12. rujna [[1913.]] || 22 || ? ||align="left"| || 2 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Mohammad Sultan Shazada]] || 23. prosinca [[1918.]] || 17 || ? ||align="left"| || 2 || ''1'' |- | || N ||align="left"| [[Sardar Abdul Wahid]] || 12. ožujka [[1901.]] || 35 || ? ||align="left"| || 1 || ? |} =={{Z|BEL}} Belgija== U belgijskom sastavu je bilo 22 igrača. Imena šestorice igrača nisu poznata. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || O ||align="left"| [[Lambert Adelot]] || [[14. lipnja]] [[1898.]] || 38 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Henri Delaval]] || 1. studenog [[1913.]] || 22 || ? ||align="left"| || 3 || 2 |- | || N ||align="left"| [[Paul Delheid]] || 9. prosinca [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| || 3 || 2 |-bgcolor="#EFEFEF" | || ||align="left"| [[Raymond Distave]] || 12. studenog [[1913.]] || 22 || ? ||align="left"| || 0 || 0 |- | || ||align="left"| [[Louis Eloy]] || 3. lipnja [[1907.]] || 29 || ? ||align="left"| || 0 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || ||align="left"| [[Pierre Geelhand]] || 21. listopada [[1906.]] || 29 || ? ||align="left"| || 0 || 0 |- | || ||align="left"| [[Willy Hagenaers]] || 6. svibnja [[1914.]] || 22 || ? ||align="left"| || 0 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Teddy Leplat]] || 8. veljače [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Eugene Moreau de Melen]] || 6. kolovoza [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Édouard Portielje]] || 15. listopada [[1915.]] || 20 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Jacques Putz]] || 17. listopada [[1911.]] || 24 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Jacques Rensburg]] || 8. lipnja [[1903.]] || 33 || ? ||align="left"| || 3 || 1 |- | || VR ||align="left"| [[Emmanuel Van de Merghel]] || 15. studenoga [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Reggy Van de Putte]] || 14. srpnja [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Albert Van den Branden]] || 23. ožujka [[1910.]] || 26 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Corneille Wellens]] || 14. srpnja [[1905.]] || 31 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |} =={{Z|DAN}} Danska== U danskom sastavu je bilo 17 igrača. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || N ||align="left"| [[Arne Blach]] || 8. srpnja [[1900.]] || 36 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Skovshoved Idrætsforening]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Otto Busch]] || 16. kolovoza [[1904.]] || 19 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[KH København]] || 2 || 1 |- | || ||align="left"| [[Jørgen Gry]] || 19. svibnja [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Orient København]] || 0 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Jørgen Robert Hansen]] || 23. ožujka [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Kalundborg Hockeyklub]] || 2 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Henning Holst]] || 25. listopada [[1891.]] || 44 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Orient København]] || 2 || 3 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Vagn Hovard]] || 28. srpnja [[1914.]] || 22 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[KH København]] || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Johannes Robert Jensen]] || 2. veljače [[1916.]] || 20 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Kalundborg Hockeyklub]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Aage Kirkegaard]] || 14. listopada [[1914.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Orient København]] || 2 || 1 |- | || ||align="left"| [[Gunner Larsen]] || || || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Kalundborg Hockeyklub]] || 0 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Henry Kristian Larsen]] || 16. svibnja [[1914.]] || 22 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Kalundborg Hockeyklub]] || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Vagn Loft]] || 24. rujna [[1915.]] || 20 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Orient København]] || 0 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Carl Malling]] || 23. svibnja [[1905.]] || 31 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[KH København]] || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Louis Prahm]] || 15. rujna [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Orient København]] || 2 || 1 |-bgcolor="#EFEFEF" | || ||align="left"| [[Tage Schultz]] || 16. lipnja [[1916.]] || 20 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Orient København]] || 0 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Mogens Thomassen]] || 24. rujna [[1914.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[Orient København]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Mogens Venge]] || 29. ožujka [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[KH København]] || 2 || 0 |- | || VR ||align="left"| [[Carl Günther Weiss]] || 29. travnja [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|DAN}} [[KH København]] || 2 || 0 |} =={{Z|FRA}} Francuska== U francuskom sastavu je bilo 22 igrača. Imena četvorice igrača nisu poznata. Francuska momčad je postigla ukupno 7 pogodaka. Poznata su imena šestorice strijelaca. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || O ||align="left"| [[Guy Chevalier]] || 5. prosinca [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| || 4 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Emmanuel Gonat]] || 1. listopada [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| || 2 || ? |- | || N ||align="left"| [[Joseph Goubert]] || 25. studenog [[1908.]] || 27 || ? ||align="left"| || 5 || ''1'' |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Claude Gravereaux]] || 2. svibnja [[1913.]] || 23 || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || S ||align="left"| [[Félix Grimonprez]] || 30. lipnja [[1910.]] || 26 || ? ||align="left"| {{Z|FRA}} [[Lille Hockey Club]] || 5 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || VR ||align="left"| [[Étienne Guibal]] || 7. kolovoza [[1905.]] || 30 || ? ||align="left"| || 1 || ? |- | || S ||align="left"| [[Guy Hénon]] || 3. veljače [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| || 2 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Charles Imbault]] || 19. veljače [[1909.]] || 27 || ? ||align="left"| || 1 || ? |- | || O ||align="left"| [[Paul Imbault]] || 19. veljače [[1909.]] || 27 || ? ||align="left"| || 4 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Marcel Lachmann]] || 6. prosinca [[1908.]] || 27 || ? ||align="left"| || 1 || ? |- | || N ||align="left"| [[Claude Roques]] || 16. rujna [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| || 2 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Jean Rouget]] || 7. studenog [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| || 1 || ''1'' |- | || N ||align="left"| [[Paul Sartorius]] || 20. rujna [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| || 4 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Claude Soulé]] || 14. studenog [[1911.]] || 24 || ? ||align="left"| || 5 || ''4'' |- | || VR ||align="left"| [[Raymond Tixier]] || 25. prosinca [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| || 4 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[François Verger]] || 29. studenog [[1911.]] || 24 || ? ||align="left"| || 4 || ? |- | || O ||align="left"| [[Michel Verkindere]] || 9. veljače [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| || 2 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Anatole Vologe]] || 25. svibnja [[1909.]] || 27 || ? ||align="left"| || 5 || ? |} ==[[Datoteka:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px]] Njemačka== Za njemački sastav je susrete igralo 22 igrača. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || O ||align="left"| [[Hermann auf der Heide]] || 1. lipnja [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Ludwig Beisiegel]] || 21. ožujka [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| || 1 || 2 |- | || N ||align="left"| [[Erich Cuntz]] || 23. prosinca [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| [[Datoteka:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px]] [[Turnverein Sachsenhausen]] || 1 || 2 |-bgcolor="#EFEFEF" | || VR ||align="left"| [[Karl Dröse]] || 27. prosinca [[1913.]] || 22 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Alfred Gerdes]] || 24. listopada [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Werner Hamel]] || 9. veljače [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| [[Datoteka:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px]] [[Berliner Hockey-Club]] || 2 || 1 |- | || N ||align="left"| [[Harald Huffmann]] || 3. lipnja [[1908.]] || 28 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Erwin Keller]] || 8. travnja [[1905.]] || 31 || ? ||align="left"| [[Datoteka:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px]] [[Berliner Hockey-Club]] || 3 || 0 |- | || O ||align="left"| [[Herbert Kemmer]] || 13. svibnja [[1905.]] || 31 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Werner Kubitzki]] || 10. travnja [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Paul Mehlitz]] || 24. prosinca [[1906.]] || 29 || ? ||align="left"| || 2 || 1 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Karl Menke]] || 3. srpnja [[1906.]] || 30 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Fritz Messner]] || 18. siječnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| || 3 || 1 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Detlef Okrent]] || 26. listopada [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Heinrich Peter]] || 13. lipnja [[1910.]] || 26 || ? ||align="left"| [[Datoteka:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px]] [[Heidelberger Hockey-Club]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Heinz Raack]] || 18. svibnja [[1917.]] || 19 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Karl Ruck]] || 23. prosinca [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| || 1 || 1 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Hans Scherbart]] || 16. prosinca [[1905.]] || 30 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Heinz Schmalix]] || 24. srpnja [[1910.]] || 26 || ? ||align="left"| [[Datoteka:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px]] [[Berliner Hockey-Club]] || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || VR ||align="left"| [[Tito Warnholtz]] || 17. veljače [[1906.]] || 30 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Kurt Weiß]] || 30. ožujka [[1906.]] || 30 || ? ||align="left"| [[Datoteka:Flag_of_Germany_(1935–1945).svg|20px]] [[Berliner Sport-Club]] || 3 || 6 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Erich Zander]] || 11. travnja [[1905.]] || 31 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |} =={{Z|MAĐ}} Mađarska== U mađarskom sastavu je bio 21 igrač. Imena šestorice igrača nisu poznata. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || O ||align="left"| [[Béla Bácskai]] || 25. travnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Magyar Hockey Club]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Zoltán Berkes (hokej na travi)|Zoltán Berkes]] || 1. listopada [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Magyar Athlétikai Club]] || 1 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Dénes Birkás]] || 13. ožujka [[1907.]] || 29 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Budapesti (Budai) Toran Egylet]] || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || VR ||align="left"| [[István Csák]] || 18. veljače [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Magyar Athlétikai Club]] || 3 || 0 |- | || N ||align="left"| [[László Cseri]] || 6. lipnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Amateur Hockey Club]] || 3 || 1 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Béla Háray]] || 25. ožujka [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Budapesti (Budai) Toran Egylet]] || 3 || 2 |- | || S ||align="left"| [[Gyula Kormos]] || 27. prosinca [[1911.]] || 24 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Amateur Hockey Club]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Gusztáv Lifkai]] || 11. lipnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Amateur Hockey Club]] || 3 || 0 |- | || O ||align="left"| [[Róbert Lifkai]] || 20. srpnja [[1916.]] || 20 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Amateur Hockey Club]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Tamás Márffy]] || 20. ožujka [[1907.]] || 29 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Magyar Hockey Club]] || 2 || 1 |- | || N ||align="left"| [[György Margó]] || 15. svibnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Magyar Hockey Club]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Ferenc Miklós]] || 7. kolovoza [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Magyar Hockey Club]] || 3 || 0 |- | || S/O ||align="left"| [[Ferenc Szamosi]] || 15. veljače [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Budapesti (Budai) Toran Egylet]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Géza Teleki]] || 27. studenog [[1911.]] || 24 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Magyar Hockey Club]] || 3 || 0 |- | || S/N ||align="left"| [[Zoltán Turcsányi]] || 7. studenog [[1914.]] || 21 || ? ||align="left"| {{Z|MAĐ}} [[Budapesti (Budai) Toran Egylet]] || 1 || 0 |} ==[[Datoteka:British Raj Red Ensign.svg|20px]] Brit. Indija== U indijskom sastavu je bilo 22 igrača. Imena trojice igrača nisu poznata. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || VR ||align="left"| [[Richard Allen (hokej na travi)|Richard Allen]] || 4. lipnja [[1902.]] || 34 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[Port Commissioners, Calcutta]] || 4 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Dhyan Chand]] || 29. kolovoza [[1905.]] || 30 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC United Provinces]] || 5 || 13 |- | || N ||align="left"| [[Ali Dara]] || 1. travnja [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| || 2 || 4 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Lionel Emmett]] || 8. siječnja [[1913.]] || 23 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Bengal]] || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Peter Fernandes]] || 15. rujna [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Sindh]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Joseph Galibardy]] || 10. siječnja [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Bengal]] || 5 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Earnest Goodsir-Cullen]] || 15. srpnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Madras]] || 5 || 4 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Mohammed Hussain]] || 1. listopada [[1911.]] || 24 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[Manavdar]] || 4 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Sayed Jaffar (hokej na travi)|Sayed Jaffar]] || [[1911.]] || || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Punjab]] || 5 || 3 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Ahmed Khan (hokej na travi)|Ahmed Khan]] || 1. studenog [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| || 1 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Ahsan Khan]] || 7. travnja [[1916.]] || 20 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Bhopal]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Mirza Masood]] || 23. studenog [[1908.]] || 27 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Manavdar]] || 1 || 0 |- | || VR ||align="left"| [[Cyril Michie]] || 20. kolovoza [[1900.]] || 35 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Bengal]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Baboo Nimal]] || 15. ožujka [[1908.]] || 28 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Bombay]] || 3 || 0 |- | || O ||align="left"| [[Joseph Phillips (hokej na travi)|Joseph Phillips]] || 24. ožujka [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Bombay]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Shabban Shabab-ud-Din]] || 8. studenog [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Manavdar]] || 4 || 1 |- | || O ||align="left"| [[Garewal Singh]] || 4. svibnja [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Punjab]] || 1 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Roop Singh]] || 8. rujna [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC United Provinces]] || 5 || 10 |- | || O ||align="left"| [[Carlyle Tapsell]] || 24. srpnja [[1909.]] || 27 || ? ||align="left"| [[Image:Flag_of_the_Governor-General_of_India_(1885–1947).svg|22px]] [[HC Bengal]] || 4 || 3 |} =={{Z|JAP}} Japan== U japanskom sastavu je bilo 15 igrača. Imena četvorice igrača nisu poznata. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || VR ||align="left"| [[Šunkići Hamada]] || 19. listopada [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Mićihiro Ito]] || 20. ožujka [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || N ||align="left"| [[Takeo Ito (hokej na travi)|Takeo Ito]] || 5. siječnja [[1915.]] || 21 || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Makoto Kikući]] || [[1911.]] || || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || S ||align="left"| [[Daiđi Kuraući]] || [[1913.]] || || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Tošio Ocu]] || 23. siječnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || S ||align="left"| [[Jošio Sakai]] || 2. svibnja [[1910.]] || 26 || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Osamu Takeći]] || [[1914.]] || || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || N ||align="left"| [[Noboru Tanaka (hokej na travi)|Noboru Tanaka]] || [[1912.]] || || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Sadao Vakizaka]] || [[1916.]] || || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || N ||align="left"| [[Takehiko Janagi]] || 28. ožujka [[1916.]] || 20 || ? ||align="left"| || 3 || ? |} =={{Z|NIZ}} Nizozemska== U nizozemskom sastavu je bilo 18 igrača. Imena šestorice igrača nisu poznata. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || N ||align="left"| [[Ernst van den Berg]] || 3. prosinca [[1915.]] || 20 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hockeyclub Amsterdam]] || 5 || 6 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Piet Gunning]] || 5. srpnja [[1913.]] || 23 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hockeyclub Amsterdam]] || 5 || 1 |- | || S ||align="left"| [[Ru van der Haar]] || 6. listopada [[1913.]] || 22 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hockeyclub Amsterdam]] || 5 || 1 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Inge Heybroek]] || 12. listopada [[1915.]] || 20 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hockeyclub Amsterdam]] || 4 || 0 |- | || S ||align="left"| [[Tonny van Lierop]] || 9. rujna [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hockeyclub Amsterdam]] || 5 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Henk de Looper]] || 26. prosinca [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hilversumse Mixed Hockey Club]] || 5 || 0 |- | || VR ||align="left"| [[Jan de Looper]] || 2. svibnja [[1914.]] || 22 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hockeyclub Bloemendaal]] || 5 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Aat de Roos]] || 15. travnja [[1919.]] || 17 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[De Kromme Stick, Enschede|DKS]] || 4 || 1 |- | || N ||align="left"| [[Hans Schnitger]] || 5. kolovoza [[1915.]] || 20 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[HTCC, Eindhoven]] || 5 || 4 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[René Sparenberg]] || 3. prosinca [[1918.]] || 17 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Hockeyclub Amsterdam]] || 5 || 0 |- | || O ||align="left"| [[Rein de Waal]] || 24. studenog [[1904.]] || 31 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[Delftsche Studenten Hockeyclub]] || 5 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Max Westerkamp]] || 8. listopada [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| {{Z|NIZ}} [[HOC-Gazellen Combinatie, Wassenaar|HGC]] || 5 || 0 |} =={{Z|ŠVI}} Švicarska== U švicarskom sastavu je bilo 22 igrača. Imena devetorice igrača nisu poznata. Švicarski sastav je postigao ukupno tri pogotka. Poznata su imena samo dvojice strijelaca. Glavni trener: {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || N ||align="left"| [[Roland Annen]] || 22. rujna [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| || 3 || ''1'' |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[René Courvoisier]] || 9. lipnja [[1907.]] || 29 || ? ||align="left"| || 2 || ''1'' |- | || S/N ||align="left"| [[Adolf Fehr]] || 25. studenog [[1908.]] || 27 || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Konrad Fehr]] || 9. prosinca [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| || 2 || ? |- | || S/N ||align="left"| [[Louis Gilliéron]] || 18. studenog [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Hans Grüner]] || 10. listopada [[1916.]] || 19 || ? ||align="left"| || 1 || ? |- | || O ||align="left"| [[Fridolin Kurmann]] || 12. prosinca [[1912.]] || 23 || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Charles Légeret]] || 19. kolovoza [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || S ||align="left"| [[Giancarlo Luzzani]] || 12. svibnja [[1912.]] || 24 || ? ||align="left"| || 1 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N/S ||align="left"| [[Walther Meier]] || 28. kolovoza [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || S ||align="left"| [[Walter Scherrer]] || 3. prosinca [[1908.]] || 27 || ? ||align="left"| || 3 || ? |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Roger Toffel]] || 8. listopada [[1909.]] || 26 || ? ||align="left"| || 3 || ? |- | || VR ||align="left"| [[Ernst Tüscher]] || 3. kolovoza [[1911.]] || 25 || ? ||align="left"| || 3 || ? |} ==[[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] SAD== U američkom sastavu je bilo 15 igrača. Glavni trener: [[Frank Kavanaugh]] kao trener i [[Leonard O'Brien]] kao menedžer za igru <!-- playing manager?? --> {| border="0" width="80%" style="border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF; text-align:center" |-align="center" bgcolor="#AAD0FF" !width=4%|Br. !width=6%|Pol. !width=30%|Ime i prezime !width=25%|Nadnevak rođenja !width=4|Dob !width=4|NZR !width=35%|Klub !width=6 bgcolor=khaki|Ut./t. !width=6 bgcolor=khaki|Pog./t. |- | || N ||align="left"| [[William Boddington]] || 22. studenog [[1910.]] || 25 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Westchester Field Hockey Club]] || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Lanphear Buck]] || 9. prosinca [[1901.]] || 34 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Westchester Field Hockey Club]] || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Amos Deacon]] || 28. svibnja [[1904.]] || 32 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Germantown Cricket Club]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || S ||align="left"| [[Horace Disston]] || 7. siječnja [[1906.]] || 30 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Philadelphia Cricket Club]] || 3 || 1 |- | || O ||align="left"| [[Samuel Ewing]] || 27. srpnja [[1906.]] || 30 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Merion Cricket Club]] || 2 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || VR ||align="left"| [[Paul Fentress]] || 13. studenog [[1913.]] || 22 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Princeton University]] || 3 || 0 |- | || S ||align="left"| [[James Gentle]] || 21. srpnja [[1904.]] || 21 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Philadelphia Cricket Club]] || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O/S ||align="left"| [[Ellwood Godfrey]] || 17. srpnja [[1910.]] || 26 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Philadelphia Cricket Club]] || 2 || 0 |- | || ||align="left"| [[Wilson Hobson]] || || || ? ||align="left"| || 0 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Lawrence Knapp]] || 30. svibnja [[1905.]] || 31 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Westchester Field Hockey Club]] || 1 || 0 |- | || N ||align="left"| [[David McMullin]] || 30. lipnja [[1908.]] || 28 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Philadelphia Cricket Club]] || 3 || 0 |-bgcolor="#EFEFEF" | || O ||align="left"| [[Leonard O'Brien]] || 20. siječnja [[1904.]] || 32 || ? ||align="left"| || 3 || 0 |- | || N ||align="left"| [[Charles Sheaffer]] || 6. prosinca [[1904.]] || 31 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Merion Cricket Club]] || 3 || 1 |-bgcolor="#EFEFEF" | || N ||align="left"| [[Alexis Thompson (hokej na travi)|Alexis Thompson]] || 20. svibnja [[1914.]] || 22 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Yale University]] || 1 || 0 |- | || S/N ||align="left"| [[John Turnbull (hokej na travi)|John Turnbull]] || 30. lipnja [[1910.]] || 26 || ? ||align="left"| [[Datoteka:US flag 48 stars.svg|22px]] [[Mt. Washington Club]] || 3 || 0 |} == Literatura == * [https://web.archive.org/web/20120608063303/http://www.la84foundation.org/5va/reports_frmst.htm Olimpijsko izvješće] * {{cite web |last=Wudarski |first=Pawel |year=1999 |url=http://olympic.w.interia.pl/ |title=Wyniki Igrzysk Olimpijskich |access-date=15. rujna 2008. |archive-date=16. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090216130930/http://olympic.w.interia.pl/ |url-status=dead}} {{Pl icon}} * [http://www.sports-reference.com/olympics/summer/1936/HOK/mens-hockey.html Sports-reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200417170830/https://www.sports-reference.com/olympics/summer/1936/HOK/mens-hockey.html |date=17. travnja 2020. }} [[Kategorija:Športovi na OI 1936.]] [[Kategorija:Hokej na travi na Olimpijskim igrama]] [[Kategorija:Međunarodna natjecanja u hokeju na travi u Njemačkoj]] jn3hgcntlms6m7xp5onu4uncsxq2n43 0 241928 7469349 6167070 2026-05-27T06:17:59Z ~2026-31549-07 362200 goli otok was a camp from 1949 to 1956 7469349 wikitext text/x-wiki '''Radni logor''' podvrsta je [[koncentracijski logor|koncentracijskih logora]] u kojem zatočenici moraju obavljati [[prisilni rad]]. Zatvaranje u radni logor predstavlja kaznu za kaznena djela, ali i za politički i ideološki nepodobnu [[rasa|rasnu]] ili [[klasa|klasnu]] pripadnost te [[politika|političke]] ili [[religija|vjerske poglede]], a služi i [[ekonomija|ekonomskim]] [[interes]]ima, to jest iskorištavanju radne snage. ==Povijest== Tijekom povijesti postojali su različiti oblici radnih logora. [[Datoteka:Goli otok zatvor.jpg|250px|thumb|right|Radni logor na Golom otoku.]] Neke od primjera iz povijesti predstavljaju: * skupna zatvaranja [[Robovlasništvo|robova]] u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]] ili [[antika|antičkoj]][[Grčka|Grčkoj]] (npr. [[gladijator]]i) * prisilni rad u [[Europa|Europi]] u doba [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] * radne logore i prisilni rad u zatvorima [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] * [[SSSR|sovjetski]] radni logori ([[gulag|gulazi]]) * radni i drugi [[logor]]i u [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalistizmu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], fašističkoj [[Italija|Italiji]], ustaškoj [[NDH]] * 1 000 000 Nijemaca u poratnom je razdoblju bilo prisiljeno raditi u radnim logorima [[Francuska|Francuske]] (rudnici) i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] (poljoprivreda) u ime ratne odštete. * 500 000 Nijemaca u poratnom je razdoblju bilo prisiljeno raditi za ''Military Labor Service Units'' [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojske u Njemačkoj. * radni logori u [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] bili su [[Logor Knićanin (Rudolfsgnad)|Logor Knićanin]], [[Radni logor Valpovo]] i [[Logor Krndija]] u poratnom razdoblju te [[Goli otok]] (1949- 1956.) * radni logori u [[realsocijalizam|realsocijalističkim]] državama: [[Kina|Kini]], [[Vijetnam]]u, [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] i [[Kambodža |Kambodži]] ==Sadašnjost== U današnje doba radni logori još uvijek postoje u [[Kina|Kini]], na [[Kuba|Kubi]] i u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] gdje se zatvorenici ''dobrovoljno'' javljaju za te poslove. Ako odbijaju raditi, zatvorske im se kazne produžuju, a, ako obavljaju poslove, mjesečna plaća zna im biti samo 60 američkih dolara tako da američki i kineski radni logori jako nalikuju jedni drugima.[http://www-unix.oit.umass.edu/kastor/private/prison-labor.html] {{mrva}} [[Kategorija:Totalitarizam]] omeizz1tagp4mzobuufv58qyai7ho9h 7469393 7469349 2026-05-27T09:09:48Z Croxyz 205325 https://www.enciklopedija.hr/clanak/goli-otok ([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]]) 7469393 wikitext text/x-wiki '''Radni logor''' podvrsta je [[koncentracijski logor|koncentracijskih logora]] u kojem zatočenici moraju obavljati [[prisilni rad]]. Zatvaranje u radni logor predstavlja kaznu za kaznena djela, ali i za politički i ideološki nepodobnu [[rasa|rasnu]] ili [[klasa|klasnu]] pripadnost te [[politika|političke]] ili [[religija|vjerske poglede]], a služi i [[ekonomija|ekonomskim]] [[interes]]ima, to jest iskorištavanju radne snage. ==Povijest== Tijekom povijesti postojali su različiti oblici radnih logora. [[Datoteka:Goli otok zatvor.jpg|250px|thumb|right|Radni logor na Golom otoku.]] Neke od primjera iz povijesti predstavljaju: * skupna zatvaranja [[Robovlasništvo|robova]] u [[Rimsko Carstvo|Rimskom carstvu]] ili [[antika|antičkoj]][[Grčka|Grčkoj]] (npr. [[gladijator]]i) * prisilni rad u [[Europa|Europi]] u doba [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] * radne logore i prisilni rad u zatvorima [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] * [[SSSR|sovjetski]] radni logori ([[gulag|gulazi]]) * radni i drugi [[logor]]i u [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalistizmu]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], fašističkoj [[Italija|Italiji]], ustaškoj [[NDH]] * 1 000 000 Nijemaca u poratnom je razdoblju bilo prisiljeno raditi u radnim logorima [[Francuska|Francuske]] (rudnici) i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] (poljoprivreda) u ime ratne odštete. * 500 000 Nijemaca u poratnom je razdoblju bilo prisiljeno raditi za ''Military Labor Service Units'' [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojske u Njemačkoj. * radni logori u [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]] bili su [[Logor Knićanin (Rudolfsgnad)|Logor Knićanin]], [[Radni logor Valpovo]] i [[Logor Krndija]] u poratnom razdoblju te [[Goli otok]] (1949. – 1956.) * radni logori u [[realsocijalizam|realsocijalističkim]] državama: [[Kina|Kini]], [[Vijetnam]]u, [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] i [[Kambodža |Kambodži]] ==Sadašnjost== U današnje doba radni logori još uvijek postoje u [[Kina|Kini]], na [[Kuba|Kubi]] i u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] gdje se zatvorenici ''dobrovoljno'' javljaju za te poslove. Ako odbijaju raditi, zatvorske im se kazne produžuju, a, ako obavljaju poslove, mjesečna plaća zna im biti samo 60 američkih dolara tako da američki i kineski radni logori jako nalikuju jedni drugima.[http://www-unix.oit.umass.edu/kastor/private/prison-labor.html] {{mrva}} [[Kategorija:Totalitarizam]] 176hq2l6n9l3irwuiv2rreyjzjp9d0n 0 244120 7469284 7080288 2026-05-27T03:19:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469284 wikitext text/x-wiki {{Infokutija program | naziv = IrfanView | logo = IrfanView Logo2.svg | snimak = Iview-effects.jpg | opis_slike = IrfanView s izbornikom efekata | izdavač = [[Irfan Škiljan]] | zadnja_inačica = 4.60 | datum_izdavanja = [[18. ožujka]] [[2022.]] | izdanje_najave = | datum_najave = | operacijski sustav = [[Microsoft Windows]] | platforma = | žanr = [[Preglednik slika]] | licenca = [[Freeware]] za nekomercijalnu upotrebu | web stranica = https://www.irfanview.com }} '''IrfanView''' (ili skraćeno '''IView''') je besplatni ([[freeware]]) [[preglednik slika]] za operacijski sustav [[Microsoft Windows]]. Osnovna mu je namjena pregled slika, ali posjeduje i mnoštvo mogućnosti za uređivanje i pretvorbu grafičkih datoteka, kao i za pregled audio i video datoteka. Vrlo je cijenjen zbog svoje brzine, lakoće korištenja i mogućnosti rukovanja mnogim formatima grafičkih datoteka. ==O programu== Program se pojavio 1996. godine a ime je dobio po svom autoru [[Irfan Škiljan|Irfanu Škiljanu]]. IrfanView radi pod svim modernim inačicama Windowsa, od [[Windows XP]] do [[Windows 11]]. Program se isporučuje u dva oblika, kao samoraspakirajuća instalacijska datoteka ili spakiran u [[ZIP]] arhivu, što znači da se može jednostavno raspakirati u bilo koji direktorij (odnosno da instalacija nije potrebna), pa i na prijenosne medije kao što je [[USB]] memorija. ==Mogućnosti== Neka bitna svojstva programa su sljedeća<ref>{{cite web |url=https://www.irfanview.com/main_what_is_engl.htm |title=What is IrfanView? |author=Irfan Skiljan |accessdate=28. studenoga 2020. |language=engleski}}</ref>: * Kompaktnost – osnovna instalacijska datoteka je velika samo 3 [[MB]], a instalacija dodataka ({{en|plugins}}) 20 MB. * Mnogobrojne opcije za pregled i obradu slika, uključujući i slijednu obradu ({{en|batch processing}}). * Postoje programski dodatci ({{en|plug-ins}}) za proširenje mogućnosti (uglavnom za [[multimedija|multimedijske]] datoteke). * Postoje lokalizirane verzije za razne jezike, uključujući [[hrvatski jezik|hrvatski]]. * Podrška za [[Unicode]]. * Prilagodba slika za web-stranice. * Pretvorba niza slika u samostojeću prezentaciju sa slajdovima ({{en|slide show}}) koja se može snimiti kao izvršni program (EXE) ili čuvar zaslona ({{en|screensaver}}) u formatu SCR. * Izrada umanjenih sličica ({{en|thumbnails}}). * Ugrađena podrška za preuzimanje slika sa [[skener]]a ili snimaka [[zaslon]]a. ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *{{cite web |url=https://www.irfanview.com |title=Službena stranica programa |language=engleski}} *{{cite web |url=http://www.pcchip.hr/vijesti/helpdesk/savjeti/preglednik-fotografija-irfanview |title=Preglednik fotografija IrfanView |work=PC chip |access-date=7. prosinca 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210219142640/https://pcchip.hr/ |archivedate=19. veljače 2021.}} *{{cite web |url=http://download.cnet.com/IrfanView/3000-2192_4-10021962.html |title=IrfanView 4.25 - CNET editors' review |date=2008-11-08 |language=engleski |author=Seth Rosenblatt |access-date=7. prosinca 2009. |archive-date=1. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120401232904/http://download.cnet.com/IrfanView/3000-2192_4-10021962.html |url-status=dead }} *{{cite web |url=http://graphicssoft.about.com/od/imagemanagement/gr/irfanview.htm |title=IrfanView Free Image Viewer |language=engleski |author=Sue Chastain |work=About.com |access-date=7. prosinca 2009. |archive-date=12. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140712014524/http://graphicssoft.about.com/od/imagemanagement/gr/irfanview.htm |url-status=dead }} <!--[[Kategorija:Preglednici slika]]--> [[Kategorija:Računalni programi]] jew8dyc8unox8gu9ba5x8xij8bm1a91 0 245731 7469078 7459941 2026-05-26T16:54:37Z Osukalic 318421 uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7459941|7459941]] suradnika [[Special:Contributions/Croxyz|Croxyz]] ([[User talk:Croxyz|razgovor]]) 7469078 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Topusko | slika = Službeni grb nk topusko.png | puno ime = Nogometni klub Topusko | nadimak = Plavi | godina osnivanja = 1939. | godina gašenja = | igralište = SRC Topusko (Nogometni centar Ivica Ferderbar - Fenjo) | kapacitet stadiona = 200 | navijači = Ultras Topusko | navijači_ref = | predsjednik = Miroslav Žugaj | trener = Marijan Dužić | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] | sezona = 2025./26. | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1=_whiteborder |pattern_b1=_vneckwhite |pattern_ra1=_whiteborder |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1=0000FF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Topusko''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Topusko|Topuskog]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Klub je sportski i pravni sljednik bivšeg kluba ''NK Mladost Topusko''. Danas nastupa u regionalnom rangu [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]]. == Povijest == === Počeci nogometa (1939. – 1952.) === Najstariji zapis o nogometu u [[Topusko|Topuskom]] je osnivanje sportskog kluba ''Borac Topusko SK'' 2. srpnja [[1939.]] godine <ref name="Perusic322">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 322</ref>. Zbog nadolazećih ratnih zbivanja iz tog razdoblja nema sačuvanih rezultata. Potkraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u listopadu [[1944.]] godine, osnovano je sportsko društvo ''Partizan'' sa 18 sekcija uključujući nogometnu, no on je djelovao vrlo kratko <ref name="Perusic25">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 25</ref>. Nakon rata, 27. lipnja [[1950.]] godine, osnovan je ''NK Polet Topusko'' <ref name="Perusic326">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 326</ref>. === Doba NK Mladosti (1952. – 1991.) === Glavni sportski prethodnik današnjeg kluba bio je ''NK Mladost Topusko'', osnovan [[1952.]] godine (neki izvori navode [[1955.]]) u sklopu Sportskog društva Mladost <ref name="Perusic43">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 43</ref>. Mladost se u službenim natjecanjima prvi put pojavila [[1960.]] godine <ref name="Perusic43">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 43</ref>. Klub je imao nekoliko prekida, a obnovljen je [[1977.]] godine kao Nogometni klub Mladost Topusko <ref name="Perusic43">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 43</ref>. Zlatno razdoblje kluba događa se 1980-ih godina. U sezoni 1985./86. NK Mladost uvjerljivo osvaja [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1985./86.|1. općinsku nogometnu ligu Karlovac]] sa 102 postignuta pogotka u 24 utakmice. Vrhunac predratnog nogometa bila je sezona 1989./90. kada je Mladost osvojila naslov prvaka u [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1989./90.|Međuopćinskoj nogometnoj ligi Karlovac – Gospić]]. S početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[1991.]] godine, zbog okupacije mjesta, klub prestaje s radom i zauvijek se isključuje iz nogometnog saveza Karlovačke županije <ref name="Perusic43" />. === NK Topusko i moderno doba (1997. – danas) === Klub je pod današnjim nazivom ''NK Topusko'' ponovno pokrenut nakon rata [[1997.]] godine i od tada djeluje pod okriljem Nogometnog saveza [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]]. Svoj prvi veliki uspjeh klub bilježi u sezoni 1998./99. kada dominantno osvaja [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]]. Dugogodišnji nastupi u [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka|1. ŽNL]] kulminirali su novim uzletom početkom 2020-ih. U sezoni 2020./21. NK Topusko se izdvaja u vrhu 1. ŽNL, a zahvaljujući reorganizacijama natjecanja ubrzo postaje stabilan član međuregionalnog ranga '''[[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]]''', gdje nastupa uz bok klubovima iz zagrebačkog i sisačko-moslavačkog prstena. == Istaknuti pojedinci == U modernoj povijesti kluba kao apsolutni rekorder i najbolji strijelac ističe se '''Ivica Krmpotić''', koji je godinama bio vodeći topnik lige, često prelazeći brojku od 20 ili 30 pogodaka po sezoni (npr. 34 gola u sezoni 2020./21., 33 gola u 2018./19., 30 golova u 2019./20.) <ref>{{Citiranje weba|title=HNS Semafor|url=https://semafor.hns.family/igraci/75556/ivica-krmpotic/|url-status=live|access-date=28. travnja 2026.|website=HNS semafor}}</ref>. Ivica Krmpotić je za klub zabio više od 200 golova! == Pregled plasmana po sezonama == ''Napomena: Podaci za pojedine sezone devedesetih i ranih dvijetisućitih godina nedostaju u arhivama.'' {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Sezona !! Liga !! Pozicija !! Sus. !! Pobj. !! Nerj. !! Por. !! Gol-raz. !! Bod. |- | colspan="9" style="background:#f0f0f0;" | '''Era NK Mladost Topusko (Karlovački i međuopćinski nogometni savez)''' |- | 1961./62. || [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1961./62.|Podsavezna liga – Karlovačka zona]]|| '''10.''' || 18 || 1 || 0 || 17 || 15:81 || 2 |- | 1977./78. || [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1977./78.|2. razred Općinske lige Karlovac]]|| '''1.''' || 21 || 17 || 2 || 2 || 80:23 || 36 |- | 1978./79. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1978./79.|1. općinska liga]]|| '''2.''' || 24 || 15 || 5 || 4 || 57:24 || 35 |- | 1979./80. || [[IV. nogometna zona Karlovac – Sisak – Gospić 1979./80.|IV. zona Karlovac – Gospić – Sisak]]|| '''12.''' || 26 || 9 || 4 || 13 || 34:36 || 22 |- | 1980./81. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1980./81.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''3.''' || 26 || 15 || 5 || 6 || 74:32 || 35 |- | 1981./82. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1981./82.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''5.''' || 24 || 12 || 4 || 8 || 59:58 || 28 |- | 1982./83. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1982./83.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''3.''' || 18 || 10 || 4 || 4 || 30:25 || 24 |- | 1983./84. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1983./84.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''6.''' || 18 || 4 || 6 || 8 || 31:45 || 14 |- | 1984./85. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1984./85.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''4.''' || 21 || 13 || 1 || 7 || 85:32 || 27 |- | 1985./86. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1985./86.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''1.''' || 24 || 19 || 3 || 2 || 102:29 || 41 |- | 1986./87. || [[IV. regionalna nogometna liga Karlovac – Gospić 1986./87.|IV. regionalna liga Karlovac – Gospić]]|| '''2.''' || 22 || 15 || 5 || 2 || 60:20 || 35 |- | 1987./88. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1987./88.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''2.''' || 22 || 14 || 1 || 7 || 49:40 || 29 |- | 1988./89. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1988./89.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''4.''' || 22 || 10 || 5 || 7 || 47:39 || 23 |- | 1989./90. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1989./90.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''1.''' || 22 || 16 || 2 || 4 || 51:21 || 33 |- | 1990./91. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1990./91.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''6.''' || 20 || 8 || 2 || 10 || 28:40 || 18 |- | colspan="9" style="background:#f0f0f0;" | '''Od 1992. do 1996. klub nije djelovao zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].''' |- | colspan="9" style="background:#f0f0f0;" | '''Obnova kluba kao NK Topusko (Nogometni savez Sisačko-moslavačke županije)''' |- |1997./98. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- | 1998./99. || [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''1.''' || 20 || 15 || 2 || 3 || 74:17 || 47 |- | 1999./00. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka 1999./2000.|1. ŽNL Sisačko-moslavačka]]|| '''10.''' || 30 || 10 || 6 || 14 || 51:65 || 36 |- | 2000./01. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''16.''' || 30 || 4 || 6 || 20 || 24:70 || 15 |- |2001./02. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- |2002./03. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- | 2003./04. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''9.''' || 30 || 13 || 4 || 13 || 41:54 || 43 |- | 2004./05. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''16.''' || 30 || 7 || 6 || 17 || 38:67 || 27 |- |2005./06. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- | 2006./07. || [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] (NS Sisak) || '''5.''' || 24 || 13 || 3 || 8 || - || 42 |- |2007./08. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] (NS Sisak) |'''3.''' |22 |12 |4 |6 |42:26 |40 |- | 2008./09. || [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''2.''' || 22 || 12 || 5 || 5 || 53:29 || 41 |- | 2009./10. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''7.''' || 25 || 11 || 4 || 10 || - || 37 |- | 2010./11. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''5.''' || 30 || 14 || 9 || 7 || 47:36 || 51 |- | 2011./12. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''8.''' || 30 || 12 || 7 || 11 || 58:49 || 43 |- | 2012./13. || [[ŽPL Sisačko-moslavačka 2012./13.|ŽPL Sisačko-moslavačka]]|| '''9.''' || 28 || 9 || 6 || 13 || 43:52 || 33 |- | 2013./14. || [[ŽPL Sisačko-moslavačka 2013./14.|ŽPL Sisačko-moslavačka]]|| '''9.''' || 26 || 8 || 5 || 13 || 42:57 || 29 |- | 2014./15. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''6.''' || 26 || 10 || 4 || 12 || 51:48 || 34 |- | 2015./16. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 29 || 17 || 3 || 9 || 71:54 || 54 |- | 2016./17. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 30 || 19 || 2 || 9 || 86:51 || 59 |- | 2017./18. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 30 || 13 || 8 || 9 || 75:56 || 47 |- | 2018./19. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''4.''' || 30 || 16 || 5 || 9 || 74:68 || 53 |- | 2019./20. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 17 || 13 || 0 || 4 || 69:29 || 39 |- | 2020./21. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''4.''' || 30 || 18 || 3 || 9 || 84:44 || 57 |- | 2021./22. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''12.''' || 30 || 11 || 2 || 17 || 38:58 || 35 |- | 2022./23. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''11.''' || 30 || 10 || 6 || 14 || 39:55 || 36 |- | 2023./24. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''14.''' || 30 || 8 || 5 || 17 || 43:67 || 29 |- | 2024./25. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''12.''' || 30 || 10 || 6 || 14 || 29:38 || 36 |} == Uspjesi == * '''2. razred Općinske lige Karlovac''': prvak 1977./78. * '''1. općinska liga Karlovac:''' prvak 1985./86. * '''Međuopćinska liga Karlovac – Gospić:''' prvak 1989./90. * '''Kup karlovačke regije:''' finalist 1989./90. (kao NK Mladost) * '''[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]]:''' prvak 1998./99. == Izvor == * <references responsive="" /> == Vanjske poveznice == * [https://facebook.com/nk.topusko Službena Facebook stranica NK Topusko] * [https://instagram.com/nk.topusko Službena Instagram stranica NK Topusko] * [https://www.youtube.com/shorts/YV05sMX3ADI Himna NK Topusko] 3zrk0stjuqelfk9s4j20s1pio4b7lh5 7469419 7469078 2026-05-27T09:26:44Z Tulkas Astaldo 38717 provjeriti 7469419 wikitext text/x-wiki {{provjeriti}} {{wikipedizirati izvore}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Topusko | slika = Službeni grb nk topusko.png | puno ime = Nogometni klub Topusko | nadimak = Plavi | godina osnivanja = 1939. | godina gašenja = | igralište = SRC Topusko (Nogometni centar Ivica Ferderbar - Fenjo) | kapacitet stadiona = 200 | navijači = Ultras Topusko | navijači_ref = | predsjednik = Miroslav Žugaj | trener = Marijan Dužić | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] | sezona = 2025./26. | plasman = | trenutačna sezona = | pattern_la1=_whiteborder |pattern_b1=_vneckwhite |pattern_ra1=_whiteborder |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1=0000FF |body1=0000FF |rightarm1=0000FF |shorts1=0000FF |socks1=0000FF | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Topusko''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Topusko|Topuskog]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]]. Klub je sportski i pravni sljednik bivšeg kluba ''NK Mladost Topusko''. Danas nastupa u regionalnom rangu [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]]. == Povijest == === Počeci nogometa (1939. – 1952.) === Najstariji zapis o nogometu u [[Topusko|Topuskom]] je osnivanje sportskog kluba ''Borac Topusko SK'' 2. srpnja [[1939.]] godine <ref name="Perusic322">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 322</ref>. Zbog nadolazećih ratnih zbivanja iz tog razdoblja nema sačuvanih rezultata. Potkraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], u listopadu [[1944.]] godine, osnovano je sportsko društvo ''Partizan'' sa 18 sekcija uključujući nogometnu, no on je djelovao vrlo kratko <ref name="Perusic25">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 25</ref>. Nakon rata, 27. lipnja [[1950.]] godine, osnovan je ''NK Polet Topusko'' <ref name="Perusic326">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 326</ref>. === Doba NK Mladosti (1952. – 1991.) === Glavni sportski prethodnik današnjeg kluba bio je ''NK Mladost Topusko'', osnovan [[1952.]] godine (neki izvori navode [[1955.]]) u sklopu Sportskog društva Mladost <ref name="Perusic43">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 43</ref>. Mladost se u službenim natjecanjima prvi put pojavila [[1960.]] godine <ref name="Perusic43">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 43</ref>. Klub je imao nekoliko prekida, a obnovljen je [[1977.]] godine kao Nogometni klub Mladost Topusko <ref name="Perusic43">Perušić, Krešimir: ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji: 1903-2003'', str. 43</ref>. Zlatno razdoblje kluba događa se 1980-ih godina. U sezoni 1985./86. NK Mladost uvjerljivo osvaja [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1985./86.|1. općinsku nogometnu ligu Karlovac]] sa 102 postignuta pogotka u 24 utakmice. Vrhunac predratnog nogometa bila je sezona 1989./90. kada je Mladost osvojila naslov prvaka u [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1989./90.|Međuopćinskoj nogometnoj ligi Karlovac – Gospić]]. S početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[1991.]] godine, zbog okupacije mjesta, klub prestaje s radom i zauvijek se isključuje iz nogometnog saveza Karlovačke županije <ref name="Perusic43" />. === NK Topusko i moderno doba (1997. – danas) === Klub je pod današnjim nazivom ''NK Topusko'' ponovno pokrenut nakon rata [[1997.]] godine i od tada djeluje pod okriljem Nogometnog saveza [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačke županije]]. Svoj prvi veliki uspjeh klub bilježi u sezoni 1998./99. kada dominantno osvaja [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]]. Dugogodišnji nastupi u [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka|1. ŽNL]] kulminirali su novim uzletom početkom 2020-ih. U sezoni 2020./21. NK Topusko se izdvaja u vrhu 1. ŽNL, a zahvaljujući reorganizacijama natjecanja ubrzo postaje stabilan član međuregionalnog ranga '''[[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]]''', gdje nastupa uz bok klubovima iz zagrebačkog i sisačko-moslavačkog prstena. == Istaknuti pojedinci == U modernoj povijesti kluba kao apsolutni rekorder i najbolji strijelac ističe se '''Ivica Krmpotić''', koji je godinama bio vodeći topnik lige, često prelazeći brojku od 20 ili 30 pogodaka po sezoni (npr. 34 gola u sezoni 2020./21., 33 gola u 2018./19., 30 golova u 2019./20.) <ref>{{Citiranje weba|title=HNS Semafor|url=https://semafor.hns.family/igraci/75556/ivica-krmpotic/|url-status=live|access-date=28. travnja 2026.|website=HNS semafor}}</ref>. Ivica Krmpotić je za klub zabio više od 200 golova! == Pregled plasmana po sezonama == ''Napomena: Podaci za pojedine sezone devedesetih i ranih dvijetisućitih godina nedostaju u arhivama.'' {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Sezona !! Liga !! Pozicija !! Sus. !! Pobj. !! Nerj. !! Por. !! Gol-raz. !! Bod. |- | colspan="9" style="background:#f0f0f0;" | '''Era NK Mladost Topusko (Karlovački i međuopćinski nogometni savez)''' |- | 1961./62. || [[Podsavezna nogometna liga NP Karlovac 1961./62.|Podsavezna liga – Karlovačka zona]]|| '''10.''' || 18 || 1 || 0 || 17 || 15:81 || 2 |- | 1977./78. || [[2. općinska nogometna liga Karlovac 1977./78.|2. razred Općinske lige Karlovac]]|| '''1.''' || 21 || 17 || 2 || 2 || 80:23 || 36 |- | 1978./79. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1978./79.|1. općinska liga]]|| '''2.''' || 24 || 15 || 5 || 4 || 57:24 || 35 |- | 1979./80. || [[IV. nogometna zona Karlovac – Sisak – Gospić 1979./80.|IV. zona Karlovac – Gospić – Sisak]]|| '''12.''' || 26 || 9 || 4 || 13 || 34:36 || 22 |- | 1980./81. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1980./81.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''3.''' || 26 || 15 || 5 || 6 || 74:32 || 35 |- | 1981./82. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1981./82.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''5.''' || 24 || 12 || 4 || 8 || 59:58 || 28 |- | 1982./83. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1982./83.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''3.''' || 18 || 10 || 4 || 4 || 30:25 || 24 |- | 1983./84. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1983./84.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''6.''' || 18 || 4 || 6 || 8 || 31:45 || 14 |- | 1984./85. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1984./85.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''4.''' || 21 || 13 || 1 || 7 || 85:32 || 27 |- | 1985./86. || [[1. općinska nogometna liga Karlovac 1985./86.|1. općinska liga Karlovac]]|| '''1.''' || 24 || 19 || 3 || 2 || 102:29 || 41 |- | 1986./87. || [[IV. regionalna nogometna liga Karlovac – Gospić 1986./87.|IV. regionalna liga Karlovac – Gospić]]|| '''2.''' || 22 || 15 || 5 || 2 || 60:20 || 35 |- | 1987./88. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1987./88.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''2.''' || 22 || 14 || 1 || 7 || 49:40 || 29 |- | 1988./89. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1988./89.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''4.''' || 22 || 10 || 5 || 7 || 47:39 || 23 |- | 1989./90. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1989./90.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''1.''' || 22 || 16 || 2 || 4 || 51:21 || 33 |- | 1990./91. || [[Međuopćinska nogometna liga Karlovac – Gospić 1990./91.|Međuopćinska liga Karlovac – Gospić]]|| '''6.''' || 20 || 8 || 2 || 10 || 28:40 || 18 |- | colspan="9" style="background:#f0f0f0;" | '''Od 1992. do 1996. klub nije djelovao zbog [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].''' |- | colspan="9" style="background:#f0f0f0;" | '''Obnova kluba kao NK Topusko (Nogometni savez Sisačko-moslavačke županije)''' |- |1997./98. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- | 1998./99. || [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''1.''' || 20 || 15 || 2 || 3 || 74:17 || 47 |- | 1999./00. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka 1999./2000.|1. ŽNL Sisačko-moslavačka]]|| '''10.''' || 30 || 10 || 6 || 14 || 51:65 || 36 |- | 2000./01. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''16.''' || 30 || 4 || 6 || 20 || 24:70 || 15 |- |2001./02. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- |2002./03. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- | 2003./04. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''9.''' || 30 || 13 || 4 || 13 || 41:54 || 43 |- | 2004./05. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''16.''' || 30 || 7 || 6 || 17 || 38:67 || 27 |- |2005./06. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] | | | | | | | |- | 2006./07. || [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] (NS Sisak) || '''5.''' || 24 || 13 || 3 || 8 || - || 42 |- |2007./08. |[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] (NS Sisak) |'''3.''' |22 |12 |4 |6 |42:26 |40 |- | 2008./09. || [[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''2.''' || 22 || 12 || 5 || 5 || 53:29 || 41 |- | 2009./10. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''7.''' || 25 || 11 || 4 || 10 || - || 37 |- | 2010./11. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''5.''' || 30 || 14 || 9 || 7 || 47:36 || 51 |- | 2011./12. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''8.''' || 30 || 12 || 7 || 11 || 58:49 || 43 |- | 2012./13. || [[ŽPL Sisačko-moslavačka 2012./13.|ŽPL Sisačko-moslavačka]]|| '''9.''' || 28 || 9 || 6 || 13 || 43:52 || 33 |- | 2013./14. || [[ŽPL Sisačko-moslavačka 2013./14.|ŽPL Sisačko-moslavačka]]|| '''9.''' || 26 || 8 || 5 || 13 || 42:57 || 29 |- | 2014./15. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''6.''' || 26 || 10 || 4 || 12 || 51:48 || 34 |- | 2015./16. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 29 || 17 || 3 || 9 || 71:54 || 54 |- | 2016./17. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 30 || 19 || 2 || 9 || 86:51 || 59 |- | 2017./18. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 30 || 13 || 8 || 9 || 75:56 || 47 |- | 2018./19. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''4.''' || 30 || 16 || 5 || 9 || 74:68 || 53 |- | 2019./20. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''3.''' || 17 || 13 || 0 || 4 || 69:29 || 39 |- | 2020./21. || [[1. ŽNL Sisačko-moslavačka]] || '''4.''' || 30 || 18 || 3 || 9 || 84:44 || 57 |- | 2021./22. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''12.''' || 30 || 11 || 2 || 17 || 38:58 || 35 |- | 2022./23. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''11.''' || 30 || 10 || 6 || 14 || 39:55 || 36 |- | 2023./24. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''14.''' || 30 || 8 || 5 || 17 || 43:67 || 29 |- | 2024./25. || [[4. NL Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] || '''12.''' || 30 || 10 || 6 || 14 || 29:38 || 36 |} == Uspjesi == * '''2. razred Općinske lige Karlovac''': prvak 1977./78. * '''1. općinska liga Karlovac:''' prvak 1985./86. * '''Međuopćinska liga Karlovac – Gospić:''' prvak 1989./90. * '''Kup karlovačke regije:''' finalist 1989./90. (kao NK Mladost) * '''[[2. ŽNL Sisačko-moslavačka]]:''' prvak 1998./99. == Izvor == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://facebook.com/nk.topusko Službena Facebook stranica NK Topusko] * [https://instagram.com/nk.topusko Službena Instagram stranica NK Topusko] {{GLAVNIRASPORED:Topusko, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji|Topusko]] 9ct7bwp12iu8foou0xh8gckuy02r5cx 7469422 7469419 2026-05-27T09:30:42Z Croxyz 205325 tako ne piše u izvoru 7469422 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Topusko | slika = | puno ime = Nogometni klub Topusko | nadimak = | godina osnivanja = [[1997.]] | igralište = NK Topusko | navijači = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 12. }} '''Nogometni klub Topusko''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Topusko]]g. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]]. == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/1056/nk-topusko/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Topusko, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji|Topusko]] adt4wi61hzcdo5lsklob2hny8647pgq 7469423 7469422 2026-05-27T09:31:56Z Croxyz 205325 7469423 wikitext text/x-wiki {{nogometni klub | ime kluba = NK Topusko | slika = Službeni grb nk topusko.png | puno ime = Nogometni klub Topusko | nadimak = | godina osnivanja = [[1997.]] | igralište = NK Topusko | navijači = | liga = [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]] | sezona = [[4. NL Središte Zagreb 2024./25.|2024./25.]] | plasman = 12. }} '''Nogometni klub Topusko''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Topusko]]g. Trenutačno se natječe u [[4. nogometna liga Središte Zagreb|4. NL Središte Zagreb – podskupina B]]. == Vanjske poveznice == * [https://semafor.hns.family/klubovi/1056/nk-topusko/ Profil], HNS Semafor {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Topusko, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Sisačko-moslavačkoj županiji|Topusko]] mxvsk5cpg4be0a9o9ciyu9v44zzg25g 0 250047 7469176 7278647 2026-05-26T20:05:00Z WikiNameBaks 66671 7469176 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Bačka Topola | ime_genitiv = | izvorno_ime = Бачка Топола Topolya | slika_panorama =BT-catholic church-tower.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Rimokatolička crkva u centru grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Medium Coat of Arms of Bačka Topola.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Sjevernobački okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Bačka Topola (općina)|Bačka Topola]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 104.7 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 110 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 16.171 | stanovništvo_gustoća = 159 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 24300 24302 | pozivni_broj = 024 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = BT | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bačka Topola, na kojoj se nalaze dva naselja, Bačka Topola i Mićunovo. }} '''Bačka Topola''' ([[ćirilica|ćir.]]: Бачка Топола, [[mađarski|mađ.]]: ''Topolya'') je grad i središte općine [[Bačka Topola (općina)|Bačka Topola]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]], [[Vojvodina]], [[Srbija]]. ==Zemljopis== Grad je smješten u dolini rječice Krivaje i na brežuljkastom terenu telečke lesne zaravni. U njemu se križaju cestovni pravci sjever-jug i istok-zapad. Od [[Subotica|Subotice]] je udaljen 32&nbsp;km, od [[Senta|Sente]] i [[Bečej]]a oko 40&nbsp;km, od [[Sombor]]a 45&nbsp;km i od [[Novi Sad|Novog Sada]] 69&nbsp;km. ==Stanovništvo== === Etnički sastav 1910.<ref>Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, I. knjiga., Zagreb : Bibliografski zavod d.d., 1925., str. 113.</ref> === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! [[Mađari]] || [[Židovi]] || [[Srbi]] |- | 12339 || 505 || 17 |} === Stanovništvo === U gradu Bačka Topola živi 16.171 stanovnik, od čega 12.958 punoljetnih stanovnika s prosječnom starosti od 40,1 godina (38,2 kod muškaraca i 41,8 kod žena). U gradu ima 6.009 domaćinstva, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,69. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 16.704 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' ||'''Stanovnika''' || '''%''' |- |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] ||9.582 ||59,25% |- |[[Srbi]] ||4.669 ||29,05% |- |[[Crnogorci u Vojvodini|Crnogorci]] ||426 ||2,63% |- |[[Jugoslaveni]] ||376 ||2,32% |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] ||170 ||1,05% |- |[[Rusini u Vojvodini|Rusini]] ||95 ||0,58% |- |[[Bunjevci]] ||52 ||0,32% |- |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||45 |||0,27% |- |[[Albanci]] ||40 ||0,24% |- |[[Makedonci u Vojvodini|Makedonci]] ||33 ||0,20% |- |[[Slovaci]] ||26 ||0,16% |- |[[Slovenci]] ||15 ||0,09% |- |[[Ukrajinci u Vojvodini|Ukrajinci]] ||12 ||0,07% |- |ostali ||29 ||0,17% |- |nepoznato ||12 ||0,07% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 410 |dimy = 430 |stanmax = 17027 |crta1 = 1000 |crta2 = 500 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 14051 |p2 = 14322 |p3 = 15184 |p4 = 16056 |p5 = 17027 |p6 = 16704 |p7 = 16171 |izvor = }} == Šport == * [[FK TSC Bačka Topola]], [[nogometni klub]] * [[KK Topola]], [[košarka]]ški [[klub]] * [[ŽKK Topolčanka]], ženski košarkaški klub * [[KK Bačka Topola]], [[karate]] klub * [[STK TSC Bačka Topola]], [[stolni tenis|stolnoteniški]] klub * [[PK Marathon Bačka Topola]], [[plivanje|plivački]] klub * [[KK Eđšeg Bačka Topola]], [[kuglanje|kuglački]] klub ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Backa_Topola.html Karte, položaj vremenska prognoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090529000710/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Backa_Topola.html |date=29. svibnja 2009. }} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.809&longitude=19.635&zoom=8 Satelitska snimka naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214035124/https://www.mapquest.com/latlng/45.809,19.635?zoom=8 |date=14. veljače 2021. }} {{Naselja u sastavu Općine Bačka Topola‎ }} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Bačka]] [[Kategorija:Općina Bačka Topola]] qj9abd96ij2c9szaxca99mb4q9q4was 7469411 7469176 2026-05-27T09:19:46Z Croxyz 205325 7469411 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Bačka Topola | ime_genitiv = | izvorno_ime = Бачка Топола Topolya | slika_panorama =BT-catholic church-tower.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Rimokatolička crkva u centru grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Medium Coat of Arms of Bačka Topola.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Sjevernobački okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Bačka Topola (općina)|Bačka Topola]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 104.7 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 110 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 16.171 | stanovništvo_gustoća = 159 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 24300 24302 | pozivni_broj = 024 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = BT | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bačka Topola, na kojoj se nalaze dva naselja, Bačka Topola i Mićunovo. }} '''Bačka Topola''' ([[ćirilica|ćir.]]: Бачка Топола, [[mađarski|mađ.]]: ''Topolya'') je grad i središte općine [[Bačka Topola (općina)|Bačka Topola]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]], [[Vojvodina]], [[Srbija]]. ==Zemljopis== Grad je smješten u dolini rječice Krivaje i na brežuljkastom terenu telečke lesne zaravni. U njemu se križaju cestovni pravci sjever-jug i istok-zapad. Od [[Subotica|Subotice]] je udaljen 32&nbsp;km, od [[Senta|Sente]] i [[Bečej]]a oko 40&nbsp;km, od [[Sombor]]a 45&nbsp;km i od [[Novi Sad|Novog Sada]] 69&nbsp;km. ==Stanovništvo== === Etnički sastav 1910.<ref>Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, I. knjiga., Zagreb : Bibliografski zavod d.d., 1925., str. 113.</ref> === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! [[Mađari]] || [[Židovi]] || [[Srbi]] |- | 12.339 || 505 || 17 |} === Stanovništvo === U gradu Bačka Topola živi 16.171 stanovnik, od čega 12.958 punoljetnih stanovnika s prosječnom starosti od 40,1 godina (38,2 kod muškaraca i 41,8 kod žena). U gradu ima 6.009 domaćinstva, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,69. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 16.704 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' ||'''Stanovnika''' || '''%''' |- |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] ||9582 ||59,25 % |- |[[Srbi]] ||4669 ||29,05 % |- |[[Crnogorci u Vojvodini|Crnogorci]] ||426 ||2,63 % |- |[[Jugoslaveni]] ||376 ||2,32 % |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] ||170 ||1,05 % |- |[[Rusini u Vojvodini|Rusini]] ||95 ||0,58 % |- |[[Bunjevci]] ||52 ||0,32 % |- |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||45 |||0,27 % |- |[[Albanci]] ||40 ||0,24 % |- |[[Makedonci u Vojvodini|Makedonci]] ||33 ||0,20 % |- |[[Slovaci]] ||26 ||0,16 % |- |[[Slovenci]] ||15 ||0,09 % |- |[[Ukrajinci u Vojvodini|Ukrajinci]] ||12 ||0,07 % |- |ostali ||29 ||0,17 % |- |nepoznato ||12 ||0,07 % |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 410 |dimy = 430 |stanmax = 17027 |crta1 = 1000 |crta2 = 500 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 14051 |p2 = 14322 |p3 = 15184 |p4 = 16056 |p5 = 17027 |p6 = 16704 |p7 = 16171 |izvor = }} == Šport == * [[FK TSC Bačka Topola]], [[nogometni klub]] * [[KK Topola]], [[košarka]]ški [[klub]] * [[ŽKK Topolčanka]], ženski košarkaški klub * [[KK Bačka Topola]], [[karate]] klub * [[STK TSC Bačka Topola]], [[stolni tenis|stolnoteniški]] klub * [[PK Marathon Bačka Topola]], [[plivanje|plivački]] klub * [[KK Eđšeg Bačka Topola]], [[kuglanje|kuglački]] klub ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Backa_Topola.html Karte, položaj vremenska prognoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090529000710/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Backa_Topola.html |date=29. svibnja 2009. }} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.809&longitude=19.635&zoom=8 Satelitska snimka naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214035124/https://www.mapquest.com/latlng/45.809,19.635?zoom=8 |date=14. veljače 2021. }} {{Naselja u sastavu Općine Bačka Topola‎ }} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Bačka]] [[Kategorija:Općina Bačka Topola]] h94nq9y7h2d00xttggw99d694mj2lmn 7469412 7469411 2026-05-27T09:20:31Z Croxyz 205325 7469412 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Bačka Topola | ime_genitiv = | izvorno_ime = Бачка Топола Topolya | slika_panorama =BT-catholic church-tower.jpg | veličina_slike =250px | opis_slike =Rimokatolička crkva u centru grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Medium Coat of Arms of Bačka Topola.png | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 48 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 19 | dužina-minute = 38 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Sjevernobački okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Bačka Topola (općina)|Bačka Topola]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 104,7 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 110 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 16.171 | stanovništvo_gustoća = 159 stan./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 24300 24302 | pozivni_broj = 024 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = BT | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke =Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bačka Topola, na kojoj se nalaze dva naselja, Bačka Topola i Mićunovo. }} '''Bačka Topola''' ([[ćirilica|ćir.]]: Бачка Топола, [[mađarski|mađ.]]: ''Topolya'') je grad i središte općine [[Bačka Topola (općina)|Bačka Topola]] u [[Sjevernobački okrug|Sjevernobačkom okrugu]], [[Vojvodina]], [[Srbija]]. ==Zemljopis== Grad je smješten u dolini rječice Krivaje i na brežuljkastom terenu telečke lesne zaravni. U njemu se križaju cestovni pravci sjever-jug i istok-zapad. Od [[Subotica|Subotice]] je udaljen 32&nbsp;km, od [[Senta|Sente]] i [[Bečej]]a oko 40&nbsp;km, od [[Sombor]]a 45&nbsp;km i od [[Novi Sad|Novog Sada]] 69&nbsp;km. ==Stanovništvo== === Etnički sastav 1910.<ref>Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, I. knjiga., Zagreb : Bibliografski zavod d.d., 1925., str. 113.</ref> === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! [[Mađari]] || [[Židovi]] || [[Srbi]] |- | 12.339 || 505 || 17 |} === Stanovništvo === U gradu Bačka Topola živi 16.171 stanovnik, od čega 12.958 punoljetnih stanovnika s prosječnom starosti od 40,1 godina (38,2 kod muškaraca i 41,8 kod žena). U gradu ima 6.009 domaćinstva, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,69. Prema popisu iz [[1991.]] godine u naselju je živjelo 16.704 stanovnika. {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' ||'''Stanovnika''' || '''%''' |- |[[Mađari u Vojvodini|Mađari]] ||9582 ||59,25 % |- |[[Srbi]] ||4669 ||29,05 % |- |[[Crnogorci u Vojvodini|Crnogorci]] ||426 ||2,63 % |- |[[Jugoslaveni]] ||376 ||2,32 % |- |[[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] ||170 ||1,05 % |- |[[Rusini u Vojvodini|Rusini]] ||95 ||0,58 % |- |[[Bunjevci]] ||52 ||0,32 % |- |[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||45 |||0,27 % |- |[[Albanci]] ||40 ||0,24 % |- |[[Makedonci u Vojvodini|Makedonci]] ||33 ||0,20 % |- |[[Slovaci]] ||26 ||0,16 % |- |[[Slovenci]] ||15 ||0,09 % |- |[[Ukrajinci u Vojvodini|Ukrajinci]] ||12 ||0,07 % |- |ostali ||29 ||0,17 % |- |nepoznato ||12 ||0,07 % |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 410 |dimy = 430 |stanmax = 17027 |crta1 = 1000 |crta2 = 500 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 14051 |p2 = 14322 |p3 = 15184 |p4 = 16056 |p5 = 17027 |p6 = 16704 |p7 = 16171 |izvor = }} == Šport == * [[FK TSC Bačka Topola]], [[nogometni klub]] * [[KK Topola]], [[košarka]]ški [[klub]] * [[ŽKK Topolčanka]], ženski košarkaški klub * [[KK Bačka Topola]], [[karate]] klub * [[STK TSC Bačka Topola]], [[stolni tenis|stolnoteniški]] klub * [[PK Marathon Bačka Topola]], [[plivanje|plivački]] klub * [[KK Eđšeg Bačka Topola]], [[kuglanje|kuglački]] klub ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Backa_Topola.html Karte, položaj vremenska prognoza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090529000710/http://www.fallingrain.com/world/YI/2/Backa_Topola.html |date=29. svibnja 2009. }} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=45.809&longitude=19.635&zoom=8 Satelitska snimka naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214035124/https://www.mapquest.com/latlng/45.809,19.635?zoom=8 |date=14. veljače 2021. }} {{Naselja u sastavu Općine Bačka Topola‎ }} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Bačka]] [[Kategorija:Općina Bačka Topola]] 7ri49up5xud6bw8029ilduhmcibsq4x 0 250606 7469020 7456379 2026-05-26T13:33:00Z Croxyz 205325 7469020 wikitext text/x-wiki {{dz|[[El Dorado (razdvojba)]]}} [[Datoteka:Muisca raft Legend of El Dorado Offerings of gold.jpg|thumb|Zlatni splav Eldorada]] '''El Dorado''' ([[Španjolski jezik|špa.]] ''El Dorado'', zlatno) naziv je [[legenda]]rne "zemlje zlata" u unutrašnjosti sjeverne [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Izvorno je ime "El Dorado" bio naziv za čovjeka, kasnije za grad, a nakon toga i za cijelu zemlju.<ref name="LZMK">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/17549 |title=Eldorado |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], |accessdate=9. srpnja 2019.}}</ref> Drugi nazivi domorodnih [[narod]]a Južne Amerike za to [[mitologija|mitološko]] mjesto su primjerice [[Manoa]] ili [[Omoa]]. Eldorado se temelji na jednoj [[legenda|legendi]] iz [[Kolumbija|Kolumbije]], o kojoj su španjolski kroničari u 17. stoljeću izvješćivali. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20060924073022/http://www.banrep.gov.co/museo/esp/o_muisca.htm Pretkolumbovski zlatni brod] {{es icon}} Slavna zlatna figura u muzeju zlata u kolumbijskoj Bogoti [[Kategorija:Legende]] [[Kategorija:Istraživanje Južne Amerike]] [[Kategorija:Zlato]] [[Kategorija:Mitološke lokacije]] [[Kategorija:Utopije]] [[Kategorija:Fikcija o Zemlji]] 8ol3ppivxgsoe5a8k3vjikbgtort8pp 0 252350 7469104 7255028 2026-05-26T17:46:48Z ~2026-31438-54 362165 /*Ažurirane informacije o postojanju benda i dodan podatak o njihovom zadnjem koncertu na kojemu su se oprostili od publike */ 7469104 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Denis & Denis | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1982.]] | Mjesto = [[Rijeka]] | Prebivalište = | Žanr = [[elektronička glazba]], [[pop (glazba)|pop]] | Djelatno_razdoblje = 1982. do 10.4.2026 | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Dallas Records]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Davor Tolja]]<br />[[Marina Perazić]] | Bivši članovi = [[Ruby Montanari Knez]] <br />[[Edi Kraljić]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Denis & Denis''' je hrvatski [[elektronička glazba|elektro]]-[[pop (glazba)|pop]] sastav iz [[Rijeka|Rijeke]], osnovan [[1982.]] godine. Sastav je objavio četiri studijska [[album]]a ''[[Čuvaj se!]]'' ([[1984.]]), ''[[Ja sam lažljiva]]'' ([[1985.]]), ''[[Budi tu]]'' ([[1988.]]). i ''[[Restart]]'' ([[2013.]]). I u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] bili su jedan su od najpopularnijh sastava, koji je često bio na naslovnicama raznih [[časopis]]a i glazbenih novina.<ref>RiRock.com - [http://www.rirock.com/izvodjaci/denis-and-denis/ Denis & Denis]</ref> Od publike su se oprostili 10.4.2026. njihovim zadnjim koncertom u Laubi u Zagrebu. == Povijest sastava == [[Datoteka:Davor Tolja Rijecki novi val 150208 6 roberta f.jpg|mini|lijevo|Davor Tolja s riječkim glazbenicima na okupljanju "Riječkog novog vala" 15. veljače 2008.]] Nakon što se sastav Vrijeme i zemlja raspao početkom [[1980-ih]], Davor Tolja ([[1957.]]) osniva sastav Toljina funk-selekcija s kojom 1982. godine nastupa na Ri-rocku. Sastav su činili Davor Tolja i Marina Perazić te su 1982. godine osnovali pop duo Denis & Denis.<ref name="KP">Koraljko Pasarić, "MALA enciklopedija hrvatske pop i rock glazbe", Nema problema, Rijeka, 1994. godine, str. 82, {{ISBN|953-6352-00-1}}</ref> Marina je prije toga pjevala u zboru "Jeka primorja", dok je tijekom studija građevine bila članica mulitmedijalnog sastava Sigma Tau.<ref name="PJ">Petar Janjatović, "Ex YU rock enciklopedija", Čigoja štampa, Beograd, 2007. godine, str. 61, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}</ref> Sastav Denis & Denis je vrlo brzo postigao uspjeh, za što su bili zaslužni efektni demosnimci i Marinin seksipilni [[pjevanje|vokal]]. Gotovo su preko noći osvojili sve veće radio postaje u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]]. Prvi nastup imali su krajem [[1982.]] godine u riječkoj [[Dvorana Mladosti|Dvorani mladosti]] kao predizvođači sastavu [[Boa (sastav)|Boa]], dok [[1983.]] godine dobivaju veliku medijsku pozornost. Sljedeće godine objavljuju svoj prvi studijski album pod nazivom ''[[Čuvaj se!]]'', kojeg je najavio hit [[singl]] "Program tvog kompjutera" (B-strana skladba "Noć"). Materijal se sastojao od kolekcije potencijalnih hit-singlova te je teško neki izdvojiti jer su svi bili favorit.<ref name="KP"/> ''Čuvaj se'' je od strane publike u časopisu "Rock" proglašen najboljim albumom u 1984. godini po mišljenju kritike i publike. Na snimanju materijala gostovali su [[Massimo Savić]] ([[električna gitara|gitara]]), Zoran Prodanović Prlja (vokal) i Edi Kraljić (vokal), dok su [[producent]]i bili Davor Tolja i [[Andrej Baša]]. Po objavljivanju albuma slijedi velika medijska pozornost za sastavom, gdje se nižu [[TV|televizijski nastupi]], dok rjeđe nastupaju u živo. Sljedeće godine Tolja odlazi na odsluženje [[JNA|vojnoga roka]], a tijekom njegovog redovnog dolaska snimaju mini LP ''[[Ja sam lažljiva]]''. Na verziji koja je izašla na kazeti nalaze se dvije demosnimke koje je Tolja snimio još 1982. godine. Ovim albumom postižu još veću popularnost, a kao velike hit-skladbe između ostalih ističu se se "Voli me još ovu noć", "Ja sam lažljiva" i "Soba 23" za koju je snimljen [[erotika|erotični]] [[video|video uradak]]. U spotu zajedno s Marinom Perazić pojavljuje se i Edi Kraljić, koji je mijenjao Tolju dok je bio na odsluženju vojnoga roka. Kao [[tekstopisac|tekstopisci]] na pjesmama potpisuju se [[Alka Vuica]], Domenika Vanić i Mladen Popović. Na kraju godine od časopisa "Rock" pokupili su niz priznanja od kojih su neki najbolji video za pjesmu "Ja sam lažljiva" te proglašenje Marine Perazić najseksipilnijom i najpopularnijom pjevačicom godine.<ref name="PJ"/> Nakon toga Marina Perazić i [[Novi Sad|novosadski]] glazbenik Rex Ilusivii snimaju njegovu skladbu "Plava jutra", ali ona nikada nije objavljena. Davor Tolja vraća se iz JNA [[1985.]] godine. Sastav nastupa kao trio (Tolja-Perazić-Kraljić), najčešće po festivalima. U sklopu "Mirodroma" pojavljuju se na stadionu [[Gradski stadion Poljud|Poljud]] u [[Split]]u, a potom i na festivalu [[MESAM]] gdje izvode vrlo zapaženu skladbu "Oaze snova". Marini je na MESAM-u također uručena nagrada za najbolju pjevačicu godine. Nastupaju na kvalifikacijama za pjesmu [[Eurovizija|Eurovizije]] u [[Priština|Prištini]], gdje su osvojili treće mjesto sa skladbom "Braća Grimm i Andersen". U [[rujan|rujnu]] [[1986.]] godine Marina Perazić odlazi iz sastava i kratko se posvećuje svojoj solo karijeri. Sljedeće godine objavljuje svoj samostalni album pod nazivom ''[[Marina (album)|Marina]]'' na kojemu se najviše ističe skladba koja se i danas često čuje na radio postajama, "Kolačići". Na albumu se kao tekstopisci pojavljuju Alka Vuica i [[Marina Tucaković]], dok je producent bio Mato Došen. Davor Tolja i Edi Kraljić nastavljaju djelovati kao Denis & Denis, te okupljaju koncertnu postavu i prelaze na [[rock]] zvuk. Album ''[[Budi tu]]'' objavljuju [[1988.]] godine na kojemu se izdvajaju skladbe "Miris krila anđela", "Bio sam dijete" i "Bengalski tigar". [[lirika|Tekstove]] potpisuju Davor Tolja, Edi Kraljić, [[Bora Đorđević]] i Mladen Popović. Nakon niza održanih koncerata na kojima je promoviran album, Denis & Denis iste godine prestaje s radom. === Nakon raspada sastava === [[Datoteka:Marina Perazic Rijecki novi val 150208 12 roberta f.jpg|mini|Marina Perazić s riječkim glazbenicima na okupljanju "Riječkog novog vala" 15. veljače 2008.]] Marina Perazić nakon što je izašla iz skupine Denis & Denis i objavila svoj samostalni album ''Marina'', [[1988.]] godine odlazi u [[SAD|Sjedinjene Države]]. Živjela je u izvanbračnoj vezi s [[Ivan Fece|Ivanom Feceom Firčijem]] (bubnjar kultne [[beograd]]ske skupine [[Ekatarina Velika]]), te rodila dvije kćerke Miju (1993.) i Lunu (1995.).<ref>Glorija.com - [http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=7421 Nova šansa za povratak] - Objavljeno [[12. ožujka]] [[2009.]] god.</ref> Godine [[1997.]] prekida vezu s Feceom i vraća se u Hrvatsku. U novije vrijeme bila je sudionica hrvatske i srpske verziji [[reality show]]a ''[[Farma (reality show)|Farma]]''. Nakon što je Denis & Denis prestao s radom Davor Tolja se posvećuju studijskom radu kao producent i snimatelj. Godine [[1990.]] objavljuje svoj solo album ''Stari mačak'', na kojemu mijenja svoj stil i okreće se [[pop]] [[Glazba|glazbi]]. U [[Portorož]]u [[1991.]] godine dobio je prvu nagradu za aranžman. U to vrijeme osniva riječki Band Aid Rijeka mira, s kojim snima skladbe "Bedem ljubavi" i "Sretan Vam Božić". Sudjeluje kao solist na brojnim festivalima [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Kao autor i producent surađuje s brojnim izvođačima, a 1997.g. s grupom "[[E.N.I.]]" i pjesmom "Probudi me" pobijeđuje na "Dori" i sudjeluje na [[Eurosong]]u u Dublinu (Irska) gdje grupa E.N.I osvaja 17. mjesto. === Povratak === U rujnu 2012. godine na konferenciji za novinare utemeljitelj i autor pjesama Davor Tolja najavio je regionalnu turneju sastava "Denis & Denis", sa sadašnjim i bivšim članovima grupe, kojom su obilježili 30. godišnjicu svog prvog nastupa održanog 1982. godine.<ref>http://www.mojarijeka.hr/zabava/nakon-25-godina-okuplja-se-pop-duo-denis-denis/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920020356/http://www.mojarijeka.hr/zabava/nakon-25-godina-okuplja-se-pop-duo-denis-denis/ |date=20. rujna 2012. }} 18.09.2012. (pristupljeno 18. rujna 2012.)</ref> Krajem 2013. godine s pjevačicom Ruby Montanari Knez objavljuje novi album grupe "Denis & Denis" pod imenom "Restart". Posljednjih godina Denis & Denis nastupaju u originalnoj postavi.<ref>{{Cite web|url=https://ravnododna.com/events/denis-denis-u-tvornici-obiljezavaju-40-godina-od-objave-albuma-cuvaj-se/|title=Denis & Denis u Tvornici obilježavaju 40 godina od objave albuma ‘Čuvaj se’}}</ref> == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Čuvaj se!]]'' (1984.) - zlatna ploča *''[[Ja sam lažljiva]]'' (1985.) - zlatna ploča *''[[Budi tu]]'' (1988.) *''Restart'' (2013.) ;Kompilacije *''Program tvog kompjutera'' (1995.) *''The Best Of Denis & Denis'' (2006.) *''2 na 1 Collection'' (2010.) ;Singlovi *''Program tvog kompjutera'' / ''Noć'' (1984.) *''Oaze snova'' / ''Voli me još ovu noć'' (1985.) *''Bengalski tigar'' / ''Bio sam dijete'' (1988.) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.discogs.com/artist/Denis+%26+Denis Diskografija sastava Denis & Denis] {{GLAVNIRASPORED:Denis & Denis}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Pop glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Riječki glazbeni sastavi]] k27g3sbljt7be9gjzlh87fe3jeceeyi 7469463 7469104 2026-05-27T10:12:18Z Tulkas Astaldo 38717 +izvor 7469463 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Denis & Denis | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[1982.]] | Mjesto = [[Rijeka]] | Prebivalište = | Žanr = [[elektronička glazba]], [[pop (glazba)|pop]] | Djelatno_razdoblje = 1982. do 10. travnja 2026.<ref name="mhr">[https://www.muzika.hr/denis-denis-se-oprostili-ni-u-jednom-trenutku-nismo-mogli-sanjati-da-ce-se-ovo-dogoditi-nakon-42-godine/ muzika.hr ''Denis & Denis se oprostili: “Ni u jednom trenutku nismo mogli sanjati da će se ovo dogoditi nakon 42 godine”''], objavljeno 11. travnja 2026., pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Dallas Records]] | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = [[Davor Tolja]]<br />[[Marina Perazić]] | Bivši članovi = [[Ruby Montanari Knez]] <br />[[Edi Kraljić]] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Denis & Denis''' je hrvatski [[elektronička glazba|elektro]]-[[pop (glazba)|pop]] sastav iz [[Rijeka|Rijeke]], osnovan [[1982.]] godine. Sastav je objavio četiri studijska [[album]]a ''[[Čuvaj se!]]'' ([[1984.]]), ''[[Ja sam lažljiva]]'' ([[1985.]]), ''[[Budi tu]]'' ([[1988.]]). i ''[[Restart]]'' ([[2013.]]). I u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]] bili su jedan su od najpopularnijh sastava, koji je često bio na naslovnicama raznih [[časopis]]a i glazbenih novina.<ref>RiRock.com - [http://www.rirock.com/izvodjaci/denis-and-denis/ Denis & Denis]</ref> == Povijest sastava == [[Datoteka:Davor Tolja Rijecki novi val 150208 6 roberta f.jpg|mini|lijevo|Davor Tolja s riječkim glazbenicima na okupljanju "Riječkog novog vala" 15. veljače 2008.]] Nakon što se sastav Vrijeme i zemlja raspao početkom [[1980-ih]], Davor Tolja ([[1957.]]) osniva sastav Toljina funk-selekcija s kojom 1982. godine nastupa na Ri-rocku. Sastav su činili Davor Tolja i Marina Perazić te su 1982. godine osnovali pop duo Denis & Denis.<ref name="KP">Koraljko Pasarić, "MALA enciklopedija hrvatske pop i rock glazbe", Nema problema, Rijeka, 1994. godine, str. 82, {{ISBN|953-6352-00-1}}</ref> Marina je prije toga pjevala u zboru "Jeka primorja", dok je tijekom studija građevine bila članica mulitmedijalnog sastava Sigma Tau.<ref name="PJ">Petar Janjatović, "Ex YU rock enciklopedija", Čigoja štampa, Beograd, 2007. godine, str. 61, {{ISBN|978-86-905317-1-4}}</ref> Sastav Denis & Denis je vrlo brzo postigao uspjeh, za što su bili zaslužni efektni demosnimci i Marinin seksipilni [[pjevanje|vokal]]. Gotovo su preko noći osvojili sve veće radio postaje u [[SFRJ|bivšoj Jugoslaviji]]. Prvi nastup imali su krajem [[1982.]] godine u riječkoj [[Dvorana Mladosti|Dvorani mladosti]] kao predizvođači sastavu [[Boa (sastav)|Boa]], dok [[1983.]] godine dobivaju veliku medijsku pozornost. Sljedeće godine objavljuju svoj prvi studijski album pod nazivom ''[[Čuvaj se!]]'', kojeg je najavio hit [[singl]] "Program tvog kompjutera" (B-strana skladba "Noć"). Materijal se sastojao od kolekcije potencijalnih hit-singlova te je teško neki izdvojiti jer su svi bili favorit.<ref name="KP"/> ''Čuvaj se'' je od strane publike u časopisu "Rock" proglašen najboljim albumom u 1984. godini po mišljenju kritike i publike. Na snimanju materijala gostovali su [[Massimo Savić]] ([[električna gitara|gitara]]), Zoran Prodanović Prlja (vokal) i Edi Kraljić (vokal), dok su [[producent]]i bili Davor Tolja i [[Andrej Baša]]. Po objavljivanju albuma slijedi velika medijska pozornost za sastavom, gdje se nižu [[TV|televizijski nastupi]], dok rjeđe nastupaju u živo. Sljedeće godine Tolja odlazi na odsluženje [[JNA|vojnoga roka]], a tijekom njegovog redovnog dolaska snimaju mini LP ''[[Ja sam lažljiva]]''. Na verziji koja je izašla na kazeti nalaze se dvije demosnimke koje je Tolja snimio još 1982. godine. Ovim albumom postižu još veću popularnost, a kao velike hit-skladbe između ostalih ističu se se "Voli me još ovu noć", "Ja sam lažljiva" i "Soba 23" za koju je snimljen [[erotika|erotični]] [[video|video uradak]]. U spotu zajedno s Marinom Perazić pojavljuje se i Edi Kraljić, koji je mijenjao Tolju dok je bio na odsluženju vojnoga roka. Kao [[tekstopisac|tekstopisci]] na pjesmama potpisuju se [[Alka Vuica]], Domenika Vanić i Mladen Popović. Na kraju godine od časopisa "Rock" pokupili su niz priznanja od kojih su neki najbolji video za pjesmu "Ja sam lažljiva" te proglašenje Marine Perazić najseksipilnijom i najpopularnijom pjevačicom godine.<ref name="PJ"/> Nakon toga Marina Perazić i [[Novi Sad|novosadski]] glazbenik Rex Ilusivii snimaju njegovu skladbu "Plava jutra", ali ona nikada nije objavljena. Davor Tolja vraća se iz JNA [[1985.]] godine. Sastav nastupa kao trio (Tolja-Perazić-Kraljić), najčešće po festivalima. U sklopu "Mirodroma" pojavljuju se na stadionu [[Gradski stadion Poljud|Poljud]] u [[Split]]u, a potom i na festivalu [[MESAM]] gdje izvode vrlo zapaženu skladbu "Oaze snova". Marini je na MESAM-u također uručena nagrada za najbolju pjevačicu godine. Nastupaju na kvalifikacijama za pjesmu [[Eurovizija|Eurovizije]] u [[Priština|Prištini]], gdje su osvojili treće mjesto sa skladbom "Braća Grimm i Andersen". U [[rujan|rujnu]] [[1986.]] godine Marina Perazić odlazi iz sastava i kratko se posvećuje svojoj solo karijeri. Sljedeće godine objavljuje svoj samostalni album pod nazivom ''[[Marina (album)|Marina]]'' na kojemu se najviše ističe skladba koja se i danas često čuje na radio postajama, "Kolačići". Na albumu se kao tekstopisci pojavljuju Alka Vuica i [[Marina Tucaković]], dok je producent bio Mato Došen. Davor Tolja i Edi Kraljić nastavljaju djelovati kao Denis & Denis, te okupljaju koncertnu postavu i prelaze na [[rock]] zvuk. Album ''[[Budi tu]]'' objavljuju [[1988.]] godine na kojemu se izdvajaju skladbe "Miris krila anđela", "Bio sam dijete" i "Bengalski tigar". [[lirika|Tekstove]] potpisuju Davor Tolja, Edi Kraljić, [[Bora Đorđević]] i Mladen Popović. Nakon niza održanih koncerata na kojima je promoviran album, Denis & Denis iste godine prestaje s radom. === Nakon raspada sastava === [[Datoteka:Marina Perazic Rijecki novi val 150208 12 roberta f.jpg|mini|Marina Perazić s riječkim glazbenicima na okupljanju "Riječkog novog vala" 15. veljače 2008.]] Marina Perazić nakon što je izašla iz skupine Denis & Denis i objavila svoj samostalni album ''Marina'', [[1988.]] godine odlazi u [[SAD|Sjedinjene Države]]. Živjela je u izvanbračnoj vezi s [[Ivan Fece|Ivanom Feceom Firčijem]] (bubnjar kultne [[beograd]]ske skupine [[Ekatarina Velika]]), te rodila dvije kćerke Miju (1993.) i Lunu (1995.).<ref>Glorija.com - [http://www.gloria.com.hr/vijesti/showpage.php?id=7421 Nova šansa za povratak] - Objavljeno [[12. ožujka]] [[2009.]] god.</ref> Godine [[1997.]] prekida vezu s Feceom i vraća se u Hrvatsku. U novije vrijeme bila je sudionica hrvatske i srpske verziji [[reality show]]a ''[[Farma (reality show)|Farma]]''. Nakon što je Denis & Denis prestao s radom Davor Tolja se posvećuju studijskom radu kao producent i snimatelj. Godine [[1990.]] objavljuje svoj solo album ''Stari mačak'', na kojemu mijenja svoj stil i okreće se [[pop]] [[Glazba|glazbi]]. U [[Portorož]]u [[1991.]] godine dobio je prvu nagradu za aranžman. U to vrijeme osniva riječki Band Aid Rijeka mira, s kojim snima skladbe "Bedem ljubavi" i "Sretan Vam Božić". Sudjeluje kao solist na brojnim festivalima [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Kao autor i producent surađuje s brojnim izvođačima, a 1997.g. s grupom "[[E.N.I.]]" i pjesmom "Probudi me" pobijeđuje na "Dori" i sudjeluje na [[Eurosong]]u u Dublinu (Irska) gdje grupa E.N.I osvaja 17. mjesto. === Povratak === U rujnu 2012. godine na konferenciji za novinare utemeljitelj i autor pjesama Davor Tolja najavio je regionalnu turneju sastava "Denis & Denis", sa sadašnjim i bivšim članovima grupe, kojom su obilježili 30. godišnjicu svog prvog nastupa održanog 1982. godine.<ref>http://www.mojarijeka.hr/zabava/nakon-25-godina-okuplja-se-pop-duo-denis-denis/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920020356/http://www.mojarijeka.hr/zabava/nakon-25-godina-okuplja-se-pop-duo-denis-denis/ |date=20. rujna 2012. }} 18.09.2012. (pristupljeno 18. rujna 2012.)</ref> Krajem 2013. godine s pjevačicom Ruby Montanari Knez objavljuje novi album grupe "Denis & Denis" pod imenom "Restart". Posljednjih godina Denis & Denis nastupaju u originalnoj postavi.<ref>{{Cite web|url=https://ravnododna.com/events/denis-denis-u-tvornici-obiljezavaju-40-godina-od-objave-albuma-cuvaj-se/|title=Denis & Denis u Tvornici obilježavaju 40 godina od objave albuma ‘Čuvaj se’}}</ref> Od publike su se oprostili 10. travnja 2026. njihovim zadnjim koncertom u [[Lauba|Laubi]] u Zagrebu.<ref name="mhr"/> == Diskografija == ;Studijski albumi *''[[Čuvaj se!]]'' (1984.) - zlatna ploča *''[[Ja sam lažljiva]]'' (1985.) - zlatna ploča *''[[Budi tu]]'' (1988.) *''Restart'' (2013.) ;Kompilacije *''Program tvog kompjutera'' (1995.) *''The Best Of Denis & Denis'' (2006.) *''2 na 1 Collection'' (2010.) ;Singlovi *''Program tvog kompjutera'' / ''Noć'' (1984.) *''Oaze snova'' / ''Voli me još ovu noć'' (1985.) *''Bengalski tigar'' / ''Bio sam dijete'' (1988.) == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.discogs.com/artist/Denis+%26+Denis Diskografija sastava Denis & Denis] {{GLAVNIRASPORED:Denis & Denis}} [[Kategorija:Hrvatski rock-sastavi]] [[Kategorija:Pop glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Riječki glazbeni sastavi]] nxx33bl1d8akwp6ipiqa4oilm2c9a9b 0 252663 7469296 6667650 2026-05-27T04:12:33Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469296 wikitext text/x-wiki {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= |pd|pd|pd|pd| |pd|pd|pd|= | | | | | | | | |= | | | | |pd| | | |= | | | | |pl|pl| | |= | | | | | | | | |= |pl|pl|pl|pl| | |pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= | Kraljev gambit }} '''Kraljev gambit''' je vrsta [[Šah|šahovskog]] otvaranja. ==Definicija== Kraljev gambit je definiran potezima '''1.e4 e5 2.f4'''. Njegova osnovna odlika je žrtvovanje figure [[Pješak (šah)|pješaka]] radi bržeg izlaska i razvoja figura, a s ciljem postizanja trenutačnih napada na protivnika prije nego protivnik uspije razviti svoje figure. U daljnjoj razradi nastoji se, često uz još žrtvovanja figura, doći do [[mat]]ne pozicije. [[Enciklopedija šahovskih otvaranja]] vodi ju pod kodom C30. ==Odbijeni kraljev gambit== Ako crni pješak ne uzme ponuđenu žrtvu nego odigra neki drugi potez, gambit se smatra odbijenim. ==Povijest== Kraljev gambit kao vrstu otvaranja [[šah]]a zabilježio je [[Španjolska|španjolski]] [[svećenik]] iz Zafre, provincija [[Estramadura]], Ruy Lopez Segura [[1561.]] godine. To se otvaranje naročito igralo u [[19. stoljeće|19. st.]] Međutim, već u to vrijeme [[Austrija|austrijski]] majstor [[Karl Falkbeer]] razradio je protugambit, tako da je u nekim varijantama bijeli taj koji se brani. Po njemu je i nazvano jedno otvaranje [[Falkbeerov protugambit|Falkbeerovim protugambitom]], a vodi se kao otvaranje C31: 1. e4 e5 2. f4 d5. Početkom [[20. stoljeće|20. st.]] gambitni turniri u [[Beč]]u, [[Opatija|Opatiji]] i [[Baden]]u doveli su do daljnjeg opadanja interesa za ovo otvaranje. Ipak, mnogi od najboljih [[šahist]]a različitih vremena često su uspješno započinjali šah kraljevim gambitom: [[Boris Spaski]], [[Aleksandar Aljehin]], [[Paul Keres]], [[Mihail Talj]], [[Robert Fischer]], [[Viktor Korčnoj]]. ==Oblici== Osim spomenutog Falkbeerovog protugambita, šahovska enciklopedija navodi još nekoliko oblika daljnje razrade igre, npr: C35 - [[Cunninghamova obrana]]: 1. e4 e5 2. f4 exf4 3. Nf3 Be7, C37 - [[Muzijev gambit]]: 1. e4 e5 2. f4 exf4 3. Nf3 g5 4. Nc3. [[Kategorija: Šahovska otvaranja]] 53x4wr0qyxkpk01mgogedv6pd661az5 0 252983 7469301 7361671 2026-05-27T04:14:27Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469301 wikitext text/x-wiki {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= |pd|pd|pd| |pd|pd|pd|pd|= | | | | | | | | |= | | | |pd| | | | |= | | |pl|pl| | | | |= | | | | | | | | |= |pl|pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= | Damin gambit }} '''Damin gambit''' vrsta je šahovskog otvaranja. Gambit je kroz povijest opisivan kao „komorna glazba šaha”.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/winter131.html 9304. The chamber music of chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.</ref> ==Definicija== [[Kraljica (šah)|Damin]] [[gambit]] definiraju potezi '''1.d4 d5 2.c4'''. Radi se o bijeloj ponudi žrtvovanja [[Pješak (šah)|pješak]]a, a radi bržeg razvoja figura i napada na crnog. U [[Enciklopedija šahovskih otvaranja|Enciklopediji šahovskih otvaranja]] na damin gambit se odnosi čak 63 oblika otvaranja, od D06 do D69. ==Povijest== Damin gambit jedno je od najstarijih šahovskih otvaranja. Opisao ga je [[Španjolska|španjolski]] šahist [[Luis Ramírez de Lucena]] u najstarijoj tiskanoj knjizi o šahu “Repetición de Amores y Arte de Ajedrez con ci Iuegos de Partido”, objavljenoj u [[Salamanca|Salamanci]] [[1497.]] g. Spominje se i u [[Getingenski rukopis|Getingenskom rukopisu]] [http://de.wikipedia.org/wiki/G%C3%B6ttinger_Handschrift Goettinger Handschrift], prvom djelu koje se u potpunosti odnosi na moderni šah, međutim dvojbeno je da li je taj rukopis iz [[1471.]] g. ili s početka [[16. stoljeće|16. st]]. Sve do sredine [[19. stoljeće|19. st.]] nije se često igrao jer se smatrao mirnim, zatvorenim oblikom otvaranja. Međutim, nakon partije [[Staunton]] – [[Pierre Charles Fournier de Saint Amant|Saint Amant]] [[1843.]] g. i [[Beč]]kog turnira [[1873.]] g. damin gambit dobiva na popularnosti koja dostiže vrhunac [[1920-ih]] i [[1930-ih]] godina. Naročito je značaj susret [[José Raúl Capablanca|Capablanca]] – [[Aleksandar Aljehin|Aljehin]] [[1927.]] g. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] gubi na značaju jer raste sklonost [[Indijska obrana|indijskoj obrani]] daminom otvaranju. Ipak, damin gambit još se uvijek često igra. ==Upitna gambitnost== {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= |pd|pd|pd| |pd|pd|pd|pd|= | | | | | | | | |= | | | | | | | | |= | | |pd|pl| | | | |= | | | | | | | | |= |pl|pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= | [[Prihvaćen damin gambit]] }} Iako se naziva i vodi pod vrstom [[gambit]]a, ipak se smatra da ono ''zapravo nije gambit''. Naime, po prihvaćanju gambita, crni ne može braniti pješaka kao što je to slučaj kod [[Kraljev gambit|kraljevog gambita]]. Time se zapravo gubi osnovni smisao gambita, a to je da pokušajem obrane pješaka, crni izgubi na razvoju otvaranja figura, što bijeli koristi za ubrzani razvoj svojih figura, postizanja bolje pozicije i konačno [[Šah-mat|mat]]iranje crnog. ==Oblici== Nakon ponuđene žrtve pješaka od strane bijelog, crni, u okviru daminog gambita, može odigrati dvije mogućnosti: 1. [[prihvaćen damin gambit]]: 2...dxc4 - crni pješak uzima ponuđenog bijelog pješaka 2. [[odbijen damin gambit]]: 2...e6 – vuče kraljevog pješaka za jedno polje {{Chess diagram|= | | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= |pd|pd|pd| | |pd|pd|pd|= | | | | |pd| | | |= | | | |pd| | | | |= | | |pl|pl| | | | |= | | | | | | | | |= |pl|pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= | [[Odbijen damin gambit]] }} Osim spomenuta dva načina, neki od najznačajnijih obrana crnog na damin gambit jesu: {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= |pd|pd| | |pd|pd|pd|pd|= | | |pd| | | | | |= | | | |pd| | | | |= | | |pl|pl| | | | |= | | | | | | | | |= |pl|pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= | [[Slavenska obrana]] }} * [[Čigorinova obrana]]: 2...Nc6 * [[slavenska obrana]]: 2...c6 * [[Albinov protugambit]]: 2... e5 * [[baltička obrana]]: 2...Bf5 * [[Marshallova obrana]]: 2...Nf6 * [[Aljehinova varijanta]]: 2...g6 Svaka od tih varijantâ ima dalje razrađene varijante, a najviše među njima je razrađena [[slavenska obrana]]. ==Izvori== * [http://en.wikipedia.org/wiki/Queens_Gambit damin gambit, wikipedija na engleskom] * [http://sah.sah-dugave.org/?page_id=18 šahovski klub „Dugave“ o daminom gambitu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} [[Kategorija: Šahovska otvaranja]] ep8unqtuhcsts07d3p905arzi0ik2to 0 253328 7469302 6287407 2026-05-27T04:14:35Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469302 wikitext text/x-wiki {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= |pd|pd| | |pd|pd|pd|pd|= | | |pd| | | | | |= | | | |pd| | | | |= | | |pl|pl| | | | |= | | | | | | | | |= |pl|pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= |Slavenska obrana| }} '''Slavenska obrana''' je vrsta [[šahovska otvaranja|šahovskog otvaranja]], podvrsta [[Damin gambit|daminog gambita]]. ==Definicija== Slavenska obrana definirana je potezima '''1.d4 d5 2.c4 c6'''. U [[Enciklopedija šahovskih otvaranja|Enciklopediji šahovskih otvaranja]] na Slavensku obranu se odnose otvaranja od D-10 do D-19. To je otvaranje jedno od najviše proučavanih i razrađenih šahovskih otvaranja. Slavenska obrana zapravo je jedan od oblika [[Odbijen damin gambit|odbijenog daminog gambita]] jer crni ne prihvaća ponuđenog žrtvovanog pješaka nego brani svog pješaka, a kako bi zadržao povoljnu poziciju pred otvaranje. ==Povijest== Prvi put se spominje [[1590.]] g. u rukopisima Giulia Cesarea Poleria, jednog od najvećih šahista i šahovskih teoretičara toga doba. Međutim, status šahovskog otvaranja je dobila tek [[1920.]] g. ==Naziv== Razvoju Slavenske obrane najviše su doprinijeli: [[Rusi|ruski]] velemajstori [[Mihail Čigorin]], prvak svijeta [[Aleksandar Aljehin]] i [[Efim Bogoljubov]], zatim [[Poljaci|Poljak]] [[Akiba Rubinstein]], [[Česi|Čeh]] [[Karel Treybal]], [[Slovenci|Slovenac]] [[Milan Vidmar]] i mnogi drugi pripadnici [[Slaveni|slavenskih naroda]] po čemu je otvaranje i dobilo naziv. ==Oblici== Najčešći oblici Slavenske obrane su: {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd|= |pd|pd| | |pd|pd|pd|pd|= | | | | | | | | |= | | | |pd| | | | |= | | | |pl| | | | |= | | | | | | | | |= |pl|pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|= |Slavenska obrana - Varijanta izmjene}} {{Chess diagram|= | floatleft | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd| |rd|= |pd|pd| | |pd|pd|pd|pd|= | | |pd| | |nd| | |= | | | |pd| | | | |= | | |pl|pl| | | | |= | | | | |pl|nl| | |= |pl|pl| | | |pl|pl|pl|= |rl|nl|bl|ql|kl|bl| |rl|= |Slavenska obrana Nf3}} {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd|bd|qd|kd|bd| |rd|= |pd|pd| | |pd|pd|pd|pd|= | | |pd| | |nd| | |= | | | | | | | | |= |pl| |pd|pl| | | | |= | | |nl| | |nl| | |= | |pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl| |bl|ql|kl|bl| |rl|= |Varijanta Alapina}} {{Chess diagram|= | floatleft | |= |rd|nd| |qd|kd|bd| |rd|= |pd|pd| | |pd|pd|pd|pd|= | | |pd| | |nd| | |= | | | | | |bd| | |= |pl| |pd|pl| | | | |= | | |nl| | |nl| | |= | |pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl| |bl|ql|kl|bl| |rl|= |Češka obrana}} {{Chess diagram|= | floatright | |= |rd|nd| |qd|kd|bd| |rd|= |pd|pd| | |pd|pd|pd|pd|= | | |pd| | |nd| | |= | | | | | | | | |= |pl| |pd|pl| | |bd| |= | | |nl| | |nl| | |= | |pl| | |pl|pl|pl|pl|= |rl| |bl|ql|kl|bl| |rl|= |Štajnerova varijanta}} ==Izvori== *[http://en.wikipedia.org/wiki/Slav_Defense Slavenska obrana na engleskoj Wikipediji] *[http://sah.sah-dugave.org/?page_id=18 Šahovski klub Dugave o Slavenskoj obrani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{mrva}} [[Kategorija: Šahovska otvaranja]] ovku6mgsnnqvk6tpu9b8zk8sxr5anoc 0 255326 7469426 6706658 2026-05-27T09:34:52Z Croxyz 205325 7469426 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ivanvidovic.jpg|mini|200px|Ivan Vidović]] '''Ivan Vidović''' ([[Vrgorac]], [[Vidovići]] [[5. svibnja]] [[1943.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik. == Životopis== Ivan Vidović rodio se u [[Vidovići]]ma (između [[Vrgorac|Vrgorca]] i [[Veliki Prolog|Velikoga Prologa]]) 5. svibnja 1943. godine. Osnovnu školu je završio u Vrgorcu, Gimnaziju u [[Dubrovnik]]u, a [[Pedagoška akademija|Pedagošku akademiju]] (hrvatski i zemljopis) u [[Šibenik]]u, dok je na [[Filozofski fakultet|Filozofskom fakultetu]] u [[Zadar|Zadru]] diplomirao [[hrvatski]] i [[francuski jezik]]. Prvo mu je zaposlenje bilo u Osnovnoj školi "Vladimir Nazor" u [[Dragljani]]ma kraj Vrgorca (1965.), nakon toga, kao profesor hrvatskoga jezika i zemljopisa, nastavio je s radom u Osnovnoj školi "Petar Zoranić" u [[Stankovci]]ma (1966. – 1981.), a zatim u Osnovnoj školi "Veljko Vlahović", odnosno "Šime Budinić" u Zadru (1981. – 1994.), kada je, nakon dvadeset i devet godina provedenih u prosvjeti, bio primoran, zbog bolesti, otići u invalidsku mirovinu. Često je društveno aktivan, tako je 1971. godine, uz podršku mještana, osnovao i bio prvim predsjednik – Pododbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] Stankovci, također je uz pomoć grupe svojih prijatelja, inicirao i gradio cestu [[Stankovci]]-[[Pirovac]], usprkos destrukciji onih koji su se, denuncirajući ga i progoneći na nacionalnoj osnovi, suprotstavljali svemu što je radio. Ali, radovi su, uz poteškoće i zastoje, napredovali, i cesta je bila dovršena na sv. Antu [[13. lipnja]] [[1991.]] godine, dobivši u narodu ime – "cesta spasa". Ovdje posebno valja istaći da je vidoviti Ivan Vidović, usprkos svemu, i snimio (35 min.) dokumentarni film o radovima na ovoj cesti. Svira u stankovačkoj limenoj glazbi, klarinet B i saksofon. Osnivač je kino-kluba u stankovačkoj Osnovnoj školi. Skupljao je narodne rukotvorine i umotvorine za zavičajnu zbirku stankovačkog kraja, i organizira susrete s piscima ([[Nikola Pulić|Nikolom Pulićem]], [[Josip Laća|Josipom Laćom]], [[Zvonimir Balog|Zvonimirom Balogom]], [[Zlatko Tomičić|Zlatkom Tomičićem]] ...) O poeziji Ivana Vidovića krajnje afirmativno pisali su: [[Ivo Balentović]], [[Stijepo Mijović Kočan]], [[Nikola Pulić]], [[Juraj Gracin]], [[Ante Nadomir Tadić Šutra]], [[Zlata Derossi]] i [[Roko Dobra]] ... ==Književni rad== Pjesme je počeo objavljivati još kao đak dubrovačke Gimnazije u zagrebačkom "[[Polet]]u" 1959. godine. A tada se, zahvaljujući podršci profesorice [[Marija Zlošilo|Marije Zlošilo]], koja je prepoznala neospornu mu pjesničku darovitost, objavljuje i nekoliko svojih pjesama u skupnoj zbirci "[[Glasovi mladih]]". Međutim, njegov je pjesnički izraz, s vremenom, bivao sve kvalitetniji, tako da ga se i u spomenutoj šibenskoj Pedagoškoj akademiji ubrzo prepoznalo i više nego kao obećavajućeg pjesnika, te je profesor [[Ante Šupuk]] u skupnu pjesničku zbirku "[[Lirske varijacije]]" (1962.) uvrstio i njegove pjesme. Stvara svoje poetske uratke, objavljuje ih i krasnoslovi na književnim večerima gdje god ga se pozivalo, na različitim mjestima i pozornicama, pa su se, tako, njegovi stihovi mogli čuti i na radio postajama i u televizijskim emisijama. Isto tako, bilo bi posve opravdano da se na ovom mjestu istakne i jedna nezaobilazna činjenica, a ta je da su nekoliko Vidovićevih pjesama uglazbili maestro Marin Čović (veći dio) i maestro Zvonko Keran, obojica iz Zadra. Kraće je vrijeme (sedamdesetih) bio urednik "[[Zadarska revija|Zadarske revije]]" u Zadru, a danas se na svom blogu "Pjesma, maslina i loza" iskazuje kao daroviti sonetist i kao pjesnik refleksivno-sublimnih slobodnih stihova i zapaženih haiku pjesama, uvijek se služeći jasnim, kolokvijalnim jezikom, jezikom predaka ''"kojega su britke bure oštrile, a topla juga milovala"''. Uz već spomenuto, pjesniku Ivanu Vidoviću je poezija bila objavljivana, osim u panorami zadarskog književnog kruga "Kroz moje oko" Marka Vasilja, i u sljedećim listovima i časopisima : *[[Osamljeni svirač|Osamljenom sviraču]], Umag, 1970.; *antologiji [[Luko Paljetak|Luka Paljetka]]: [[Moreplovi]]; *[[Dubrovački vjesnik|Dubrovačkom vjesniku]]; *[[Mogućnosti]]ma; *[[Vidik]]u, Split; *[[Zadarska revija|Zadarskoj reviji]]; *[[Narodni list|Narodnom listu]], Zadar; *[[Regional]]u, Zadar; *[[Republika (časopis)|Republici]], Zagreb; *[[Školske novine|Školskim novinama]], Zagreb; *[[Hrvatski književni list|Hrvatskom književnom listu]], Zagreb; *[[Susreti]]ma, Umag; *[[Hrvatski književni zbornik "Svačić"|Hrvatskom književnom zborniku "Svačić"]], Zagreb; *[[Zadrugar]]u, Split; *[[Modra lasta|Modroj lasti]], Zagreb * Vrgorac, list Župe NBDM .Zadarskoj smotri (Zadar) Domaćoj riči (Zadar) <br /> ==Djela== * "Osmijesi i suze", Umag, 1974. * "Čempresi uz cestu", Zadar, 1978. * "Kameno podneblje", Zagreb, 1985. * "Pjesme" Zadar, 2002. * "Zrnje", Zadar, 2004. * "Pjesme II.- Krajobrazi", Zadar, 2007. * "Uzlazak", Zadar, 2010. *"Soneti ljubavi, bunta i nade", Stankovci-Split, 2023. ==Nagrade== Nagrađen je nagradom za životno djelo Općinskog vijeća Stankovci 2003. godine. {{GLAVNIRASPORED:Vidović, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Životopisi, Vrgorac]] plq6vhfrviiqlma0ts6kddj4wfv7we7 0 256543 7469496 7282743 2026-05-27T10:38:21Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469496 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Qu'aiti State in Hadhramaut |hr_ime=Qu'aiti Država Hadhramauta |izvorno_ime=الدولة القعيطية الحضرمية |zastava=Flag of the Qu'aiti Sultanate from 1939 until 1967.svg |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = Sultanat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = 1902. |godina_kraj = 1967. |događaj_start = |datum_start = [[1902.]] |datum_kraj = [[17. rujna]] [[1967.]] |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad = Al-Mukalla |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Qu'aiti Država Hadhramauta''' ([[Arapski jezik|arapski]]: الدولة القعيطية الحضرمية) je bio službeni naziv za sultanat ([[vazal]]na feudalna država) [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koja je egzistirala od [[1902.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Ovu državu zvali su i '''Qu'aiti Sultanat Shihr i Mukalla''' ([[Arapski jezik|arapski]]: سلطنة الشحر والمكلاا ), glavni grad ovog sultanata bila je [[Al-Mukalla]], sultanat je upravno bio podijeljen na 6 dijelova; Al Mukalla, Ash Shihr, Shibam, Du'an, Zapadnu provinciju i Hajr. == Povijest == Ovaj plemenski sultanat osnovala je [[Vadi Hadramaut|hadramijska]] obitelj Qu'aiti (hrv=Ćati). Utemeljitelj Sultanata bio je ''Omer bin Awadh al Qu'aiti'', koji se do sultanske moći uspeo preko svoje vojničke karijere. On je naime krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] bio najamni vojnik u službi Nizama [[Hyderabad (Indija)|Hyderabada]] tadašnje [[Britanska Indija|britanske indijske]] [[Kolonija|kolonije]], uspeo se do nižeg časničkog položaja postao je jemadar i u [[Indija|Indiji]] stekao imetak. U to vrijeme bilo je nešto kao moda u tadašnjem [[Jemen]]u otići za najamnika u britansku kolonijalnu vojsku u Indiju. Britanci su cijenili jemenske mladiće zbog njihove srčanosti, vještine jahanja konja, baratanja sabljom i velike izdržljivosti ali i zbog jeftinoće, jer siromašnim pustinjskim mladićima i malo je bilo puno. Po povratku u svoj [[Vadi Hadramaut|Hadhramaut]] prvo je osvojio vlast u gradu [[Shibam]]u otevši ga od suparničkog plemena Katiri [[1858.]] Potom je osvojio vlast u Ash Shihru [[1866.]] i [[Al-Mukalla|Al Mukalli]] [[1881.]], zatim je u većem dijelu [[Vadi Hadramaut|Hadhramauta]] uspio istisnuti suparničko pleme Katiri sve do obala [[Adenski zaljev|Adenskog zaljeva]]. Kao moćni plemenski vođa ''Omer bin Awadh al Qu'aiti'' sklopio je neslužbeni ugovor o zaštiti s [[Britanci]]ma [[1888.]] nakon toga osnovao je svoj feudalni Sultanat [[1902.]] koji je postao dio veće kolonijalne tvorevine [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. [[Velika Britanija]] je uvidjela da više ne može upravljati kolonijama na stari uhodani način te je [[1960-ih]] napravila planove za postupno i kontrolirano osamostaljenje zemalja [[Arapski poluotok|Južne Arabije]] koje je ona kontrolirala. Međutim tadašnji sultan Qu'aitija ''Awadh II. bin Saleh al Qu'aiti'' odbio se pridružiti novoj britansko političkoj tvorevini protektoratu - [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciji Arapskih Emirata Juga]], ali je i nadalje ostao pod britanskom zaštitom kao član Južnoarapskog Protektorata. Nakon godina nemira i borbi, britanska vojska povukla se iz [[Aden]]a, a vlast u zemlji preuzeo je Narodni oslobodilački front (NLF), tako da je [[17. rujna]] [[1967.]], posljednji [[sultan]] ''Ghalib II. bin Awadh al Qu'aiti'' otišao u inozemstvo, a u studenom te iste godine Sultanat je službeno ukinut. Bivši ''Sultanat Qu'aiti'' danas je sastavni dio [[Hadramaut (muhafaza)|jemenske muhafaze Hadramaut]]. == Sultani države Qu'aiti == #Sultan Awadh I. bin Omar Al Qu'aiti, vladao [[1902.]] – [[1909.]] #Sultan Ghalib I. bin Awadh Al Qu'aiti, vladao [[1909.]] – [[1922.]] #Sultan Omer bin Awadh Al Qu'aiti, vladao [[1922.]] – [[1936.]] #Sultan Awadh II. bin Saleh al Qu'aiti, vladao [[1956.]] – [[1966.]] #Sultan Ghalib II. bin Awadh al Qu'aiti, vladao [[1966.]] – [[17. rujna]] [[1967.]] == Poštanske marke Sultanata Qu'aiti == ''Marke je službeno izdavao [[Protektorat Aden]], ove dolje imaju za motiv sultana Saleha iz Sultanata Qu'aiti:'' <gallery> datoteka:Sultan_Saleh_Shibam.jpg datoteka:Stamp Aden Quaiti Shihr Mukalla 1942 2a.jpg|Poštanska marka iz 1942. sultanata Qu'aiti (na njoj je Sultan Saleh i gradska vrata Ash Shihra </gallery> == Poveznice == * [[Protektorat Aden]] * [[Kolonija Aden]] * [[Federacija Arapskih Emirata Juga]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} == Vanjske poveznice == * [http://www.fotw.us/flags/ye_quait.html Zastava Sultanata Qu'aiti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607124142/http://www.fotw.us/flags/ye_quait.html |date=7. lipnja 2007. }} * [http://uqconnect.net/~zzhsoszy/states/yemen/shihrmukalla.html Genealogija vladarske obitelji Qu'aiti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090807112446/http://uqconnect.net/~zzhsoszy/states/yemen/shihrmukalla.html |date=7. kolovoza 2009. }} [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] o71pdbtk8omjxe8wnv1utur34al2kyj 0 256555 7469493 7139948 2026-05-27T10:38:21Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469493 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Emirate of Dhala |hr_ime=Emirat Dala |izvorno_ime=إمارة الضالع |zastava=Flag of Dhala.svg |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = Emirat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = početak [[20. stoljeće|20. stoljeća]] |godina_kraj = 1967. |događaj_start = |datum_start = [[1886.]] |datum_kraj = [[1967.]] |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad = Ad-Dali' |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Emirat Dala''' ([[Arapski jezik|arapski]]: إمارة الضالع) je bio službeni naziv za emirat ([[vazal]]na feudalna država) [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koji je živio od [[1886.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Glavni grad ovog planinskog Emirata na granici sa [[Sjeverni Jemen|Sjevernim Jemenom]] bio je [[Ad-Dali']]. ==Povijest== Planinskim krajem Dala do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] vladali su [[imam]]i iz [[Dinastija|dinastije]] [[Zeidi|Zejida]] iz [[Sjeverni Jemen|Sjevernog Jemena]]. Kako se [[Britansko Carstvo]] namjeravalo dobro učvrstiti u važnoj strateškoj luci [[Aden]]u, željelo je osigurati i pozadinu te svoje krunske [[Kolonija|kolonije]]. Zbog toga je od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] počelo sklapati ''Ugovore o zaštiti'' s lokalnim plemenskim čelnicima, oni bi dobili vlast u svojoj vazalnoj državi, a zauzvrat su morali ući u britansku kolonijalnu političku tvorevinu [[Protektorat Aden]], koja je [[Britanci]]ma omogućavala kontrolu nad cijelim teritorijem. Tako je i Emir Dale iz plemenskog roda Amiri sklopio isprva neslužbeni Ugovor s [[Britanci]]ma [[1886.]] godine. Emirat Dala bio je jedan od prvih devet članica koji su ušli u [[Protektorat Aden]]. Potom je Emirat Dala bio među prvih šest članica koji su [[1959.]] godine osnovali novoosnovanu probritansku [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciju Arapskih Emirata Juga]], koja se [[1963.]] godine pretvorila u [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapsku Federaciju]]. U okviru Emirata Dala postojao je zavisni [[Šeikat Kutaibi]] nad kojim su emiri Dale formalno imali vlast, međutim taj neprohodni planinski kraj uvijek je ostao praktički pod kontrolom plemena Kutaibi. [[Radfan|Planine Radfan]]na jugu Emirata Dala sredinom [[1960-ih]] postale su poprište žestokih borbi između britanskih snaga i lokalnog plemena Kutaibi. Posljednji emir Dale bio je Shafaul ibn Ali Shaif Al Amiri, koji je svrgnut kad je vlast preuzeo Narodni oslobodilački front (NLF) [[1967.]] koji je ukinuo sve britanske paradržave i osnovao [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Demokratsku Narodnu Republiku Jemen]]. Teritorij bivšeg Emirata Dala danas je najvećim dijelom [[Ad-Dali (muhafaza)|jemenske muhafaze Ad-Dali]]. ==Emiri Emirata Dala == *Shafa ul al-Amiri,- .... - .... *Ahmad ibn Shafa ul al-Amiri,- .... - .... *al-Hasan ibn Ahmad al-Amiri,- .... - .... *Abd al-Hadi ibn al-Hasan al-Amiri,- .... - .... *Musa`id ibn al-Hasan al-Amiri,- 1839.? *Shafa`ul ibn `Abd al-Hadi al-Amiri,- .... - siječanj 1872. *Ali ibn Muqbil al-Amiri (prvi put),- travanj 1872. – 1873. *Muhammad ibn Musa id al-Amiri,- 1873 - prosinac 1873. *Ali ibn Muqbil al-Amiri (drugi put),- siječanj 1874. - travanj 1874. *Abd Allah ibn Muhammad al-Amiri,- travanj 1874. - ožujak 1878. *Ali ibn Muqbil al-Amiri (drugi put),- ožujak 1878 - 10. rujan 1886. *Sha´if ibn Sayf al-Amiri,- rujan 1886. – 22. prosinac 1911. *Nasir ibn Sha'if al-Amiri (prvi put),- prosinac 1911. – 1920. *Haydara ibn Nasir al-Amiri,- 1920. – 1928. *Nasir ibn Sha'if al-Amiri (drugi put),- srpanj 1928. – 1947. *Ali ibn Ali al-Amiri,- 1947. – 1954. *Shafa ul ibn Ali al-Amiri,- 1954. – 17. kolovoz 1967.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> ==Pogledajte i ovo== *[[Kolonija Aden]] *[[Protektorat Aden]] *[[Šeikat Kutaibi]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] ==Bibliografija== * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} * R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule: 1839-1967''. London: C. Hurst & Company, 1975. {{eng oznaka}} * Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.fotw.us/flags/ye_dhala.html Zastava Emirata Dala] [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] 652qppsx7ytnm9iubpqjtoek4x59t5s 0 256650 7469498 7139947 2026-05-27T10:38:22Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469498 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Alawi Sheikhdom |hr_ime=Šeikat Alavi |izvorno_ime=مشيخة العلوي |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = Šeikat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1886.]] |godina_kraj = 1967. |događaj_start = |datum_start = [[1886.]] |datum_kraj = [[1967.]] |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad = Al Qasha |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Šeikat Alavi''' ([[Arapski jezik|arapski]]: مشيخة العلوي) je bio šeikat ([[vazal]]na feudalna država) [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koji je postojao od [[1886.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. Glavni grad ovog malog planinskog šeikata bio je [[Al Qasha]]. ==Povijest== Ovaj mali planinski šeikat utemeljio je [[šeik]] Sayel Bin Alawi Al Rabaa [[1743.]] koji se tu naselio i osnovao grad [[Al Qasha]], nakon što je morao pobjeći iz Najrana (danas [[Saudijska Arabija]]) zbog obiteljske svađe između svoje obitelji, vladarske obitelji Hepatullah iz Najrana te obitelji svoje žene koja je također bila iz vladarske obitelji Hameduldeen iz [[Sjeverni Jemen|Sjevernog Jemena]]. [[Britansko Carstvo]] je zbog osiguranja luke [[Aden]], željelo osigurati sigurnost i mir u pozadini te svoje krunske kolonije. Zbog toga je od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] počelo sklapati Ugovore o zaštiti s lokalnim plemenskim čelnicima. Šeik Alavija sklopio je među prvima neslužbeni Ugovor s [[Britanci]]ma [[1886.]] godine. Tako je Šeikat Alavi bio je jedna od prvih devet članica koje su osnovale [[Protektorat Aden]]. Potom se Šeikat Alavi [[1960-ih]] pridružio novom britanskom [[protektorat]]u [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciji Arapskih Emirata Juga]], iz koje je [[1963.]] godine nastala [[Južnoarapska Federacija]]. Posljednji [[šeik]] Alavia bio je Salih ibn Sayil Al Alawi, koji je svrgnut s vlasti, kad je vlast u tadašnjem Južnom Jemenu preuzeo Narodni oslobodilački front (NLF) [[1967.]] NLF je ubrzo dokinuo sve britanske paradržave i osnovao [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Demokratsku Narodnu Republiku Jemen]]. ==Pogledajte i ovo== *[[Protektorat Aden]] *[[Kolonija Aden]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] ==Bibliografija== * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} * R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule: 1839-1967''. London: C. Hurst & Company, 1975. {{eng oznaka}} ==Šeici Alavia== *Shaif I al-Alawi 1800. – 1839. *Hilal ben Shaif al-Alawi 1839.- ? *Shaif II. ben Shaif al-Alawi ?-1875. *Said ben Salih al-Alawi 1875. – 1892. *Shaif III ben Said al-Alawi 1892. – 1898. *Al-Husain ben Salih al-Alawi 1898. *Alí ben Nasir al-Alawi 1898. – 1920. *Abd al-Nabi ben Alí al-Alawi 1920. – 1925. *Muhsin ben Ali al-Alawi 1925. – 1940. *Salih ben Sayhil al-Alawi 1940. – 1967. [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] bll9ia0dnrk2q3jno68w31p9qipfxhx 0 257141 7469279 7329926 2026-05-27T02:50:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469279 wikitext text/x-wiki {{prijevod}} '''Iranski kalendar''' ([[Perzijski jezik|perz.]]: سالنمای هجری خورشیدی), poznat i kao '''Perzijski kalendar''' ili '''Dželalov''' '''kalendar''' (kalendar '''''Jalāli'''''). To je [[solarni kalendar]] koji se danas koristi u [[Iran]]u i [[Afganistan]]u. Počinje svake godine precizno određenom [[Ravnodnevica|ravnodnevicom]] u astronomskim promatranjima iz [[Teheran]]a (oko 52,5° istočne g.d., po kojem je određeno i Iransko standardno vrijeme) i [[Kabul]]a, što ga čini preciznijim od [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. Dželalov kalendar uveo je [[Seldžuci|seldžučki]] sultan [[Džalal al-Din Malik Šah I.]] 15. ožujka 1079. na osnovu preporuka udruge astronoma iz carske promatračnice u prijestolnici [[Isfahan]]u, među kojima je bio i [[Omar Hajam]]<ref name="mactutor">. {{cite web |title=Omar Khayyam |url=http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Khayyam.html |publisher=The MacTutor History of Mathematics archive |access-date=17. ožujka 2010. |archive-date=1. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120301194505/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Khayyam.html |url-status=dead }}</ref> Kalendar je predstavljao najpreciznije izračunatu solarnu godinu tog doba, a proračuni mjeseca su počivali na prolasku Sunca kroz [[zodijak]] čime su integrirane ideje iz [[Surya Siddhanta|Surya Siddhante]] ([[Indija]], [[4. stoljeće]]). Dželalov kalendar je ostao u upotrebi osam stoljeća, a revidiran je [[1925.]] godine poveljom [[iran]]skog Medžlisa kako bi imao pravilnije dužine mjeseci. ==Struktura kalendara== ===Nova godina=== {{glavni|Novruz}} Iranska kalendarska godina počinje kada i proljeće na sjevernoj polutci: u ponoć između dva uzastopna [[solarno podne|solarna podneva]] koja obuhvaćaju trenutak sjeverne proljetne ravnodnevice, odnosno kada [[Sunce]] prelazi nad sjevernu polutku. Ono prvo podne pripada posljednjem danu stare godine, a ono drugo prvom danu nove godine, što je blagdan [[Novruz]]. Prvi dan kalendara je i dan najvećih svečanosti u Iranu, Afganistanu i susednim krajevima, zove se [[Novruz]] (''nov'' (novi) i ''ruz'' (dan) - "novi dan"). To je najčešće [[21. ožujka]], moguće je i [[22. ožujka|20.]] ili rjeđe [[22. ožujka]]. Era se računa od [[Hidžra|Hidžre]]. Broj godine se dobiva tako što se od godine naše ere oduzme 621 u periodu između iranske i međunarodne nove godine, odn. 622 između međunarodne i iranske n. g. Tekuća iranska godina (21.3.2009-20.3.2010., inkluzivno) je '''1388 AP ''(AP = Anno Persico/Anno Persarum = Persijska godina)''. Nekoliko iranskih novih godina (zvjezdicom označena prijestupna godina): {| class="wikitable" ! Počinje po gregorijanskom ! Iranska godina |- | 21.3.2007.|| 1386. |- | 20.3.2008.|| 1387.* |- | 21.3.2009.|| 1388. |- | 21.3.2010.|| 1389. |- | 21.3.2011.|| 1390. |- | 20.3.2012. || 1391.* |} ===Mjeseci=== Godina ima 12 mjeseci, s perzijskim imenima: {| class="wikitable" | rowspan = "2" | '''Red''' | rowspan = "2" | '''Dana''' | colspan = "2" align="center" | '''Persijski''' | colspan = "2" align="center" | '''Kurdski''' | colspan = "2" align="center" | '''Dari''' <br>(Varijanta persijskog u Afganistanu) | colspan = "2" align="center" | '''Afganski Pašto''' |- | align="center" | '''''Latinica''''' | align="center" | '''''Perzijsko pismo''''' | align="center" | '''''Latinica''''' | align="center" | '''''Perzijsko pismo''''' | align="center" | '''''Latinica''''' | align="center" | '''''Perzijsko pismo''''' | align="center" | '''''IPA''''' | align="center" | '''''Perzijsko pismo''''' |- | align="center" | 1 | align="center" | 31 | align="left" | Farvardin | align="right" | فروردین | align="left" | Xakelêwe | align="right" | خاکەلێوە | align="left" | Hamal | align="right" | حمل | align="left" | wray | align="right" | وری |- | align="center" | 2 | align="center" | 31 | align="left" | Ordibehesht | align="right" | اردیبهشت | align="left" | Golan | align="right" | گوڵان (بانەمەڕ) | align="left" | Sawr | align="right" | ثور | align="left" | ʁwayay | align="right" | غویی |- | align="center" | 3 | align="center" | 31 | align="left" | Khordād | align="right" | خرداد | align="left" | Jozerdan | align="right" | جۆزەردان | align="left" | Jawzā | align="right" | جوزا | align="left" | ʁbargolay | align="right" | غبرګولی |- | align="center" | 4 | align="center" | 31 | align="left" | Tir | align="right" | تیر | align="left" | Poshper | align="right" | پووشپەڕ | align="left" | Saratān | align="right" | سرطان | align="left" | tʃungaʂ | align="right" | چنګاښ |- | align="center" | 5 | align="center" | 31 | align="left" | Mordād/Amordād | align="right" | مرداد/امرداد | align="left" | Gelawêj | align="right" | گەلاوێژ | align="left" | Asad | align="right" | اسد | align="left" | zmaray | align="right" | زمری |- | align="center" | 6 | align="center" | 31 | align="left" | Shahrivar | align="right" | شهریور | align="left" | Xermanan | align="right" | خەرمانان | align="left" | Sunbula | align="right" | سنبله | align="left" | wagay | align="right" | وږی |- | align="center" | 7 | align="center" | 30 | align="left" | Mehr | align="right" | مهر | align="left" | Rezber | align="right" | ڕەزبەر | align="left" | Mīzān | align="right" | میزان | align="left" | Təla | align="right" | تله |- | align="center" | 8 | align="center" | 30 | align="left" | Ābān | align="right" | آبان | align="left" | Gelarêzan | align="right" | گەڵاڕێزان (خەزەڵوەر) | align="left" | 'Aqrab | align="right" | عقرب | align="left" | Laɻam | align="right" | لړم |- | align="center" | 9 | align="center" | 30 | align="left" | Āzar | align="right" | آذر | align="left" | Sermawez | align="right" | سەرماوەز | align="left" | Qaws | align="right" | قوس | align="left" | lindəy | align="right" | لیندۍ |- | align="center" | 10 | align="center" | 30 | align="left" | Dey | align="right" | دی | align="left" | Befranbar | align="right" | بەفرانبار | align="left" | Jaddī | align="right" | جدی | align="left" | marʁumay | align="right" | مرغومی |- | align="center" | 11 | align="center" | 30 | align="left" | Bahman | align="right" | بهمن | align="left" | Rêbendan | align="right" | ڕێبەندان | align="left" | Dalwa | align="right" | دلو | align="left" | salwɑʁə | align="right" | سلواغه |- | align="center" | 12 | align="center" | 29/30 | align="left" | Esfand | align="right" | اسفند | align="left" | Resheme | align="right" | ڕەشەمە | align="left" | Hout | align="right" | حوت | align="left" | kab | align="right" | کب |} Dolje su dani periodi mjeseci ako godina počinje '''21. ožujka''' (najčešći slučaj; ako godina počinje dan ranije ili kasnije, isto važi i za dolje priložene datume). Obratite pažnju da Esfand ima 29 dana u običnoj i 30 u prijestupnoj godini. Može se završiti 19, 20. ili 21. ožujka, zavisno od toga kako su raspoređene gregorijanske i iranske prijestupne godine. {| class="wikitable" ! Br. ! Mjesec ! Period |- | 1 || Farvardin || [[21. ožujka|21.3.]] – [[20. travnja|20.4.]] |- |2 || Ordibehesht || [[21. travnja|21.4.]] – [[21. svibnja|21.5.]] |- |3 || Khordad || [[22. svibnja|22.5.]] – [[21. lipnja|21.6.]] |- |4 || Tir || [[22. lipnja|22.6.]] – [[22. srpnja|22.7.]] |- |5 || Mordad || [[23. srpnja|23.7.]] – [[22. kolovoza|22.8.]] |- |6 || Shahrivar || [[23. kolovoza|22.8.]] – [[22. rujna|22.9.]] |- |7 || Mehr || [[23. rujna|23.9.]] – [[22. listopada|22.10.]] |- |8 || Aban || [[23. listopada|23.10.]] – [[21. studenoga|21.11]] |- |9 || Azar || [[22. studenoga|22.11.]] – [[21. prosinca|21.12.]] |- |10 || Dey || [[22. prosinca|22.12.]] – [[20. siječnja|20.1.]] |- |11 || Bahman || [[21. siječnja|21.1.]] – [[19. veljače|19.2.]] |- |12 || Esfand || [[20. veljače|20.2.]] – [[19. ožujka|19.3.]] ili [[20. ožujka|20.3.]] |} Sistemi solarnih kalendara tipično koriste [[prijestupna godina|prijestupnu godinu]] i to po jednu svake četiri godine, čime se svakoj godini dodaje 0,25 dana, čime se malo pretjeruje. Zato perzijski kalendar uvodi jedan 5-godišnji interval za prijestupnu godinu nakon svakih sedam 4-godišnjih intervala. Obično se slijedi 33-godišnji ciklus prekidan povremeno jednim podciklusom od 29 ili 37 godina i to u nadciklusu od 2820 (=21×128 + 132) godina, sa strukturom 21 × (29 + 3×33) + (29 + 2×33 + 37) godina. ===Dani tjedna=== Po iranskom kalendaru svaki tjedan počinje subotom i završava petkom. Ovako se zovu dani tjedna: {| class="wikitable" |- ! Dan ! Naziv (latinica) ! Perzijski |- | subota || šanbeh || شنبه |- | nedjelja || jekšanbeh ||یکشنبه |- | ponedjeljak || došanbeh ||دوشنبه |- | utorak || sešanbeh ||سه شنبه |- | srijeda || čaharšanbeh ||چهارشنبه |- | četvrtak || pančšanbeh ||پنجشنبه |- | petak || džom'eh (arap.) ili adineh (perz.) ||جمعه ili آدینه |} ''Džom'eh'' (''džuma'' ili petak) je dan glavne molitve i praznik je u većini [[islam]]skih zemalja. ===Greška godišnjih doba=== [[Image:Jalaali Leap Year.svg|thumb|150px|Sezonska greška Iranskog kalendara]] Slika pokazuje razliku između iranskog kalendara (s 33-godišnjom aritmetičkom aproksimacijom) i godišnjih doba. Na Y-osi su dani greške a na X-osi godine gregorijanskog kalendara. Svaka točka predstavlja jedan datum date godine. Greška se pomiče za oko 1/4 dana godišnje i redovno se ispravlja svake 4. godine i jednim 5-godišnjim periodom kojim se završava 33-godišnji ciklus. Može se primijetiti postepeno pomicanje naviše tijekom prikazanih 500 godina. [[Gregorijanski kalendar]] je skoro isto tako točan na duži rok, ali ima veća odstupanja (sezonske greške) tijekom više stoljeća. ==Povijest kalendara u Perziji== [[Perzijanci]]ma je tijekom cijele pisane povijesti bila bliska i važna ideja posjedovanja [[kalendar]]a. Oni su bili jedna od prvih kultura koja je koristila [[solarni kalendar]] i dugo davala prednost solarnom u odnosu na [[lunarni kalendar|lunarni]] ili [[lunisolarni kalendar|lunisolarni]] kalendar. Sunce je i u iranskoj kulturi uvijek bilo simbol. ===Drevni kalendari=== Stari perzijski natpisi i tablice ukazuju da su prvi [[Iranci]] koristili kalendar od 360 dana zasnovan na [[babilonci|babilonskom]] sustavu, modificiran u skladu s njihovim vjerovanjima. Mjeseci su imali dva ili tri odjeljka, zavisno od mjesečeve mijene. Dvanaest mjeseci od po 30 dana su bili nazvani po festivalima ili aktivnostima pastoralne godine. Svakih šest godina je dodavan 13. mjesec kako bi kalendar bio usklađen s godišnjim dobima. ===Zoroastrijski kalendar=== Prvi kalendari zasnovani na zoroastrijskoj kozmologiji su se pojavili u kasnijem [[Ahemenidi|ahemenidskom]] periodu (650. pr. Kr. – 330 pr. Kr.). Razvijali su se tijekom stoljeća, ali imena su slična kao danas. Ujedinjenom Ahemenidskom Carstvu je bio potreban prepoznatljiv iranski kalendar, jedan je razvijen po uzoru na [[egipatski kalendar]], s 12 mjeseci od po 30 dana, svaki posvećen nekom ''[[yazata]]''-i (Eyzad) i s četiri odjeljka nalik semitskom tjednu. *Četiri dana u mjesecu su bili posvećeni [[Ahura Mazda|Ahura Mazdi]] i sedam dana je nazvano po šest [[Amesha Spenta|Ameša Spenti]]. *Trinaest dana su dobili: Vatra, Voda, Sunce, Mjesec, Tiri i Geuš Urvan (duša svih životinja), [[Mithra]], [[Sraosha]] (Soroush, yazata molitve), [[Rashnu]] (Sudija), [[Fravashi]], [[Vahram|Bahram]] (yazata pobjede), [[Raman]] (Ramesh znači mir) i [[Vata]], božanstvo vjetra. *Tri su posvećene ženskim božanstvima, [[Daena]] (yazata religije i personifiranana svjest), [[Ashi]] (yazata sudbine) i [[Arshtat]] (pravda). *Preostala četiri dana su dobili: [[Asman]] (gospodar neba ili Nebesa), [[Zam]] (zemlja), [[Manthra Spenta]] (Darežljiva Sveta Riječ) i Anaghra Raocha ('Beskrajna Svjetlost' raja). Kalendar je imao značajan utjecaj na religijsku službu. Njime je utvrđen panteon glavnih božanstava i osigurano da njihova imena budu često izgovarana, jer su pri svakoj zoroastrijskoj bogoslužbi prizivane jazate dana i mjeseca. Također je pojašnjen obrazac proslava; npr. ''Mitrakanna'' ili [[Mehregan]] je slavljen na Mitrin dan Mitrinog mjeseca, a festival Tiri (Tiragan) na Tirijev dan Tirijevog mjeseca. Nakon osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i njegove smrti, perzijski teritoriji su pripali jednom od njegovih generala, [[Seleuk]]u ([[312. pr. Kr.]]), što je bio početak iranske [[Seleukidi|seleukidske]] dinastije. Seleukidi su na osnovu grčke tradicije uveli običaj datiranja od početka ere umjesto po vladavinama pojedinačnih kraljeva. Njihova era je postala poznata kao Aleksandrova, ili kasnije [[Seleukidska era]]. Pošto novi vladari nisu bili zoroastrijanci, svećenici zoroastrijanske vjere su izgubili svoju funkciju na kraljevskom dvoru, zbog čega su bili nezadovoljni Seleukidima. Iako su usvojili datiranje po eri, uveli su vlastitu, [[Zaratustra|Zaratustrinu]] eru. To je bio prvi ozbiljan pokušaj da se odrede datumi iz života proroka Zaratustre. Svećenici nisu imali zoroastrijske povijesne izvore, pa su se okrenuli babilonskim arhivama, čuvenim u starom svijetu. Tu su saznali da se u perzijskoj povijesti dogodio neki veliki događaj 228 godina pr. Aleksandrove ere. Zapravo, tada je ([[539. pr. Kr.]]) [[Kir Veliki]] osvojio [[Babilon]]. Ali svećenici su ovo pogrešno protumačili kao vrijeme kada je njihovom proroku otkrivena "prava vjera"; pošto je [[Avesta]]nska literatura ukazivala da se to otkrovljenje dogodilo kada je Zaratustra imao 30 godina, [[568. pr. Kr.]] je uzeta za godinu njegovog rođenja. To je ušlo u zapise kao početak Zaratustrine ere, pa i [[Perzijsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Ovaj netočan datum se još spominje u mnogim enciklopedijama kao Zaratustrin datum rođenja. === Parćanske i sasanidske modifikacije=== [[Partsko carstvo|Parćani]] ([[Arsakidi|Arsakidska dinastija]]) su usvojili isti kalendarski sistem s manjim modifikacijama, a eru su datirali od [[248. pr. Kr.]], kada su smijenili Seleukide. Njihova imena za mjesece i dane su parćanski ekvivalenti avestanskih, ranije korištenih, malo su se razlikovali od [[srednjoperzijski]]h imena koja su kasnije koristili [[Sasanidi]]. Npr. današnji perzijski mjesec ''Day'' je nazivan ''Dadvah'' (Tvorac), na parćanskom je to bilo ''Datush'' a Sasanidi su ga zvali ''Dadv''/''Dai'' (''Dadar'' na Pahlaviju). [[Ardašir I]], osnivač Sasanidske dinastije, [[224.]] je dodao pet dana na kraj godine i nazvao ih dani ''Gatha'' ili ''Gah'' po starim zoroastrijskim himnama istog imena. Ovo je bio kalendar od 365 dana, kakav je već postojao u Rimskom Carstvu ([[julijanski kalendar]]) i u [[Egipat|Egiptu]]. Perzijanci su za egipatski sistem znali stoljećima, ali ga nikada nisu koristili. Novi sustav je stvorio konfuziju i naišao na otpor. Mnogi obredi su sprovođeni tijekom nekoliko dana kako neki sveti dan ne bi bio propušten. I do danas mnogi zoroastrijski praznici imaju dva datuma. Da bi pojednostavio situaciju, Ardaširov unuk [[Hormizd I.|Hormizd I]] je povezao nove i stare svete dane u kontinuirane šesto dnevne proslave. Izuzetak je bio [[Novruz]], jer su prvi i šesti dan mjeseca obilježavani zasebno, a šesti je postao značajniji kao Zaratustrin rođendan. Ali, reforma nije riješila sve probleme, pa je [[Jazdegard III.|Jazdegard III]], posljednji sasanidski vladar, uveo konačne promjene. Godina [[631.]] je izabrana za početak nove ere i ovaj posljednji carski perzijski kalendar je poznat kao ''Yazdgerdi'' kalendar. ===Islamski kalendar=== Ali, muslimanski [[Arapi]] su ubrzo zbacili dinastiju i postavili [[islamski kalendar]], čisto lunarni. On je ocrtan u [[Kuran]]u i u posljednjoj [[Muhamed]]ovoj poslanici. [[Umar]], drugi [[kalif]] Islama, je počeo da broji godine u AH 17. ([[638.]]), smatrajući da se [[Hijra]] (Muhamedov prijelaz iz Meke u Medinu) dogodila u rujnu [[622.]] Prvi dan godine je i dalje bio prvi dan mjeseca Muharema. Godine islamskog kalendara se označavaju AH (''Anno Hegirae'' - na latinskom "u godini Hidžre"). Islamski lunarni kalendar je u Iranu dosta korišten do kraja 19. stoljeća. ==''Jalali'' kalendar (1079)== ''Jalali'' ("Džalalov" ili "Dželalov") kalendar je u 11. stoljeću uveo panel astronoma (među njima i [[Omar Khayyam]]) na carskom opservatoriju u [[Seldžuci|Seldžučkoj]] prijestolnici [[Isfahan]]. To je bio solarni kalendar, zamišljen kao odgovor na "šetanje" godišnjih doba u islamskom kalendaru. Rad je [[1073.]] naručio [[sultan]] [[Jalal al-Din Malik Shah I]], bio je podložan nemirnim vremenima, ali je srećom završen mnogo prije sultanove smrti [[1092.]], nakon koje će opservatorij biti napušten. Kalendar je usvojen 15. ožujka [[1079.]] i kalendarska era je nazvana ''Jalali'' u sultanovu čast.<ref name="mactutor"/> Godina je uračunata od [[proljetna ravnodnevnica |proljetne ravnodnevice]], a svaki mjesec je bio određen prema ulasku Sunca (tranzitom) u odgovarajuću [[zodijak|zodijačku]] regiju, u čemu su uključena poboljšanja starog indijskoga sistema [[Surya Siddhanta]] (''Surya'' - solarna, ''Siddhanta'' - analiza, 4. stoljeće n.e.), koji je također osnova [[Indijski kalendar|Indijskoga kalendara]]. Pošto vrijeme sunčevog tranzita može varirati 24 sata, dužine mjeseca pomalo variraju u različitim godinama (svaki mjesec može trajati između 29 i 32 dana). Npr. mjeseci u posljednje dvije godine Dželalovog kalendara su imali ovoliko dana: * 1303 AP: 30, 31, 32, 31, 32, 30, 31, 30, 29, 30, 29 i 30 * 1302 AP: 30, 31, 32, 31, 31, 31, 31, 29, 30, 29, 30 i 30 Pošto su mjeseci računati na osnovu preciznog vremena solarnog tranzita između zodijskih regija, razlika godišnjih doba nikada nije bila veća od jednog dana, nije bilo potrebe za prijestupnom godinom. Ipak, ovaj kalendar je bio veoma težak za izračunavanje; zahtijevao je puna [[efemeride|efemeridska]] izračunavanja i promatranja da bi se odredila Sunčeva putanja. Neki tvrde da je u međuvremenu pojednostavljen, npr. da je uveden sistem s 8 prijestupnih godina u ciklusu od 33 godine. Omaru Hajamu su pripisana i neka druga pravila, npr. ciklus od 2820 godina. Ipak, originalni ''Jalali'' kalendar zasnovan na promatranjima (ili predviđanjima) solarnog tranzita ne bi zahtijevao ni prijestupne godine ni prilagođavanja za godišnja doba. Grupa astronoma je također dala proračun dužine solarne godine od 365,24219858156 dana (365 dana, 5 sati, 48 minuta i oko 45,96 sekundi), Broj decimala odražava njihovu uvjerenost u ovaj proračun. Tijekom životnog doba jednog čovjeka, dužina godine se mijenja na šestom decimalnom mjestu (manje od sekunde). Oni to nisu morali znati ali rezultat je ipak zapanjujuće točan: dužine godine u različitima točkama vremena su: * 365,2421986 dana: Isfahanski tim, [[1079.]] * 365,242196 dana: kraj 19. stoljeća * 365,242190 dana: kraj 20. stoljeća<ref name="mactutor"/> Ipak, zbog promjenjivosti trajanja mjeseca i teškoće izračunavanja kalendara, iranski kalendar je pojednostavljen [[1925.]] (1304. AP). ===Iranska kalendarska reforma (1925.)=== Drugi iranski Medžlis (''Majlis'') je [[21. veljače]] [[1911.]] pokušao u službenoj uporabi propisati korištenje pojednostavljenog solarnog kalendara. Sadašnji iranski kalendar je zakonski usvojen [[31. ožujka]] [[1925.]] u prvim godinama [[dinastija Pahlavi|dinastije Pahlavi]]. Zakonom je rečeno da prvi dan u godini (u pravoj solarnoj godini) treba biti na prvi dan proleća, "kako je nekada bilo" (کماکان). Također je određen broj dana u svakom mjesecu, koji je ranije varirao [[tropski zodijak|tropskim zodijakom]]. Vraćena su stara perzijska imena, koja se i danas koriste. Početak ere je postavljen na [[622.]] (godinu [[Hidžra]]). Odbačeni su 12-godišnji ciklusi, preuzeti iz [[Kineski kalendar#Kinesko-ujgurski kalendar|Kinesko-ujgurskog kalendara]], do tada čest u upotrebi. Prvih šest mjeseci traju 31 dan, sljedećih pet 30 dana a posljednji mjesec 29 (u prijestupnoj godini 30) dana. Prvih šest mjeseci su duži jer se Sunce kreće duž [[ekliptika]] nešto sporije tijekom sjevernog proljeća i ljeta (tj. treba mu nešto više vremena da prijeđe odgovarajući put). Afganistan je službeno usvojio kalendar [[1957.]] s različitim imenima mjeseci. [[Dari]] dijalekt [[perzijski jezik|perzijskog jezika]] u Afganistanu rabi arapske nazive zodijačkih znakova (ista su imena korištena i u [[Iran]]u prije 1925.). [[Paštu]] jezik rabi vlastite nazive zodijačkih znakova. ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == (na engleskome) * [http://www.ortelius.de/kalender/pers_en.html The Persian Calendar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070328225016/http://www.ortelius.de/kalender/pers_en.html |date=28. ožujka 2007. }}(i na nemačkom) Jednostavno objašnjenje ovog i još nekih kalendara * [http://www.alavi.us/toolbar/ An Iranian calendar toolbar for Internet Explorer and Firefox] * [http://www.aaahoo.com/main/dispCalendar.asp?ULanID=E&PR=y Online Persian Calendar from aaahoo portal] * [http://www.payvand.com/calendar Online Persian Calendar Generator and Convertor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070422161805/http://payvand.com/calendar/ |date=22. travnja 2007. }} * [http://www.nongnu.org/afghancalendar Online Afghan Calendar with Gregorian, Hejrah-e shamsi and Hejrah-e qamari dates] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170617051111/http://www.nongnu.org/afghancalendar/ |date=17. lipnja 2017. }} {{kalendari}} [[Kategorija:Iranska kultura]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Iranu]] [[Kategorija:Pojedinačni kalendari]] iol1d54gge6lgpqcyfwelql98fgj9pw 0 257917 7469504 7139951 2026-05-27T10:38:24Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469504 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Vahidski Vilajet Bir Ali |hr_ime=Vahidski Vilajet Bir Ali |izvorno_ime= ولاية الواحدي بير علي |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = sultanat |status_tekst = |carstvo = |vlada_tip = |godina_start = od [[1830.]] |godina_kraj = [[1962.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Vahidski sultanat |flag_s1 = Flag of Wahidi Balhaf.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad = [[Bir Ali]] |jezik = arapski |vjera = |valuta = | }} '''Vahidski Vilajet Bir Ali''' ([[Arapski jezik|arapski]]: ولاية الواحدي بير علي ) ili samo '''Vahidi Bir Ali''' ([[Engleski jezik|engleski]]: Wahidi Bir Ali), prostirao se na istoku [[Britansko Carstvo|britanskog]] [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]] uz obale [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i unutrašnjost [[Jemen|Istočnog Jemena]]. Danas je teritorij ovog bivšeg sultanata dio jemenske [[Šabva (muhafaza)|muhafaze Šabve]]. ==Povijest sultanata== Vahidski Vilajet Bir Ali nastao je kao rezultat podjele starog plemenskog Vahidskog sultanata (Wahidi sultanate) [[1830.]] godine, u četiri sultanata; [[Vahidski sultanat Azzan]], Vahidski Vilajet Bir Ali, [[Vahidski Sultanat Haban]] i [[Vahidski Sultanat Balhaf]]. Vahidski Vilajet Bir Ali potpisao je neformalni sporazum o zaštiti s [[Britansko Carstvo|Britanijom]] [[1895.]] godine i postao dio [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. [[Sultan]] Abdallah Umar, koji je na čelo Vahidskog sultanata Balhaf, stupio [[1881.]], uspio je iste godine [[4. svibnja]] [[1881.]] ujediniti Vahidske sultanate; [[Vahidski Sultanat Balhaf|Balhaf]] i [[Vahidski sultanat Azzan|Azzan]], nakon toga je Vahidskom sultanatu Balhaf pristupio i Vahidski Vilajet Bir Ali [[1961.]] godine. Potom su se sultanati; [[Vahidski Sultanat Balhaf|Balhaf]] i [[Vahidski Sultanat Haban|Haban]] ujedinili kao posljednji [[23. listopada]] [[1962.]], tako je nastao novi ujedinjeni Vahidski sultanat u kome je [[sultan]] Bir Ali imao podređenu ulogu. Posljednji sultan ovog sultanata bio je: Alawi ibn Salih ibn Ahmad Al Wahidi, koji je razvlašćen [[1967.]] kad je ukinut Vahidski Vilajet Bir Ali, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. ==Sultani Vahidskog Vilajeta Bir Ali== * Abd Allah ibn Talib al-Wahidi, [[1830.]] – [[1842.]] * al-Hadi ibn Talib al-Wahidi, [[1842.]] – [[1875.]] * Talib ibn al-Hadi al-Wahidi, [[1875.]] – [[1880.]] * Muhsin ibn Salih al-Wahidi, [[1880.]] - ožujak [[1893.]] * Salih ibn Ahmad al-Wahidi, [[1893.]] – [[1916.]] * Nasir ibn Talib al-Wahidi, [[1916.]] – [[1940.]] *`Alawi ibn Muhsin al-Wahidi, [[1940.]] – [[1955.]] *`Alawi ibn Salih al-Wahidi, [[1955.]] – [[23. listopada]] [[1962.]] (nastavlja vladati kao podređeni vladar do [[29. studenog]] [[1967.]])<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] glj9u9oj3xj6j2p4jwoov7zxevrqxvr 0 258006 7469155 5366855 2026-05-26T19:01:58Z Divna Jaksic 974 7469155 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Spain-climate-en.png|250px|desno|mini|Klimatska područja. Costa Verde se nalazi na sjeveru.]] '''Costa Verde''' (''Zelena obala'' ili [[Španjolski jezik|španjolski]] ''España Verde'', ''Zelena Španjolska'') je dio obale [[Atlantski ocean|Atlantiskog oceana]] na sjeverozapadu [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]], na teritoriju države [[Španjolska|Španjolske]]. Zbog [[Umjereni pojas|blage]] [[Oceanska klima|oceanske klime]] i dosta padalina, čitavo je područje pod relativno bujnom i zelenom vegetacijom, pa se ova regija često naziva i ''Costa Verde'' (''Zelena obala''). ==Galerija== <Gallery> Datoteka:Turieno.jpg|[[Picos de Europa]]. Datoteka:TraditionalHorreo.jpg|[[Hórreo]] u [[Asturija|Asturiji]]. Datoteka:Gaztelugatxe_Connected.jpg|[[Baskija (autonomna zajednica)|Baskijska obala]]. Datoteka:Playa de Berria.JPG|[[Kantabrija|Kantabrijska obala]]. Datoteka:Galiciacoast.jpg|[[Galicija, Španjolska|Galicijska obala]]. Datoteka:PlayaDeBallota.jpg|Asturijska obala. </Gallery> ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20120615104549/http://www.greenspain.org/ Green Spain] Webstranica područja. * [https://web.archive.org/web/20070218023937/http://www.visitasturias.co.uk/ Visit Asturias] Turističke informacije. {{mrva-zemlj}} [[Kategorija:Zemljopis Španjolske]] [[Kategorija:Galicija (Španjolska)]] d2wacix1kll4by2jhzr8t70b9az7qyp 0 258062 7469497 7139950 2026-05-27T10:38:22Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469497 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Šeikat Akrabi |hr_ime=Šeikat Akrabi |izvorno_ime= مشيخة العقربي |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = Šeikat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1886.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = [[1886.]] |datum_kraj = [[1967.]] |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad = Bir Ahmad |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Šeikat Akrabi''' ([[Arapski jezik|arapski]]: مشيخة العقربي ) bio je [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koji je postojao od [[1886.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] uz luku [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg šeikata dio [[jemen]]skih [[muhafaza]] [[Adan (muhafaza)|Adan]] i [[Lahij (muhafaza)|Lahij]]. Glavni grad ovog malog šeikata bio je Bir Ahmad. ==Povijest== Šeikat Akrabi odvojio se od [[Sultanat Lahij|Sultanata Lahej]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Nakon što je [[Britansko Carstvo|Britanija]] zauzela luku [[Aden]] [[1839.]] godine, ona im je postala predstraža i odskočna daska za širenja britanskog utjecaja na [[Arapski poluotok|Južnu Arabiju]] i [[Afrički rog|Rog Afrike]]. To se naročito odrazilo na neposredno zaleđe luke Aden, pa tako i na maleni Šeikat Akrabi. Tako da je on bio jedan od izvornih ''Devet kantona'', koji su prvi potpisali ugovor o zaštiti s [[Britansko Carstvo|Britanijom]] [[1895.]] godine i postao dio [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. Šeikat Akrabi se u veljači [[1960.]] godine pridružio novoizmišljenoj britanskoj kolonijalnoj tvorevini [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciji Arapskih Emirata Juga]], te potom u siječnju [[1963.]] i [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapskoj Federaciji]]. Posljednji [[šeik]] ove feudalne državice bio je: Mahmud ibn Muhammed Al Aqrabi, koji je razvlašćen [[1967.]] kad je ukinut Šeikat Akrabi, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. == Sultani Šeikata Akrabi == *al-Mahdi ibn `Ali al-`Aqrabi,- 1770. – 1833. *Haydara ibn al-Mahdi al-`Aqrabi,- 1833. – 1858. *`Abd Allah ibn Haydara al-`Aqrabi,- 1858. - 8. ožujka 1905. *al-Fadl ibn `Abd Allah al-`Aqrabi,- 1905. – 1940. *Muhammad ibn al-Fadl al-`Aqrabi,- 1940. – 1957. *Mahmud ibn Muhammad al-`Aqrabi,- 1957. – 28. kolovoza 1967.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> == Poveznice == * [[Protektorat Aden]] * [[Kolonija Aden]] * [[Federacija Arapskih Emirata Juga]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] 47n0f49la0xj4smzxo6dnn8cklueq6c 0 258170 7469290 7445335 2026-05-27T03:50:04Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469290 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Aleksandar Aljehin |punoime = Aleksandar Aleksandrovič Aljehin |slika = Alexandre Alekhine 01.jpg |država = Rusko Carstvo → SSSR (1892. – 1921.)<br />Francuska (1821. – 1946.) |datum_rođenja = [[31. listopada]] [[1892.]] |mjesto_rođenja =[[Moskva]] |datum_smrti = [[24. ožujka]] [[1946.]] |mjesto_smrti =[[Estoril]] |važnija_djela = ''Moj put do svjetskog prvaka'' <br>''Međunarodni šahovski turniri u New Yorku 1924. i 1927.''{{Efn|Originalno je knjiga objavljena u dva dijela; ''Međunarodni šahovski turnir u New Yorku 1924.'' i ''Međunarodni šahovski turnir u New Yorku 1927.'', ali je na našemu jeziku izdana u jednome svesku.}} <br>''Međunarodni šahovski turnir u Nottinghamu 1936.'' |svjetski_prvak = 1927. – 1935.<br />1937. – 1946. }} '''Aleksandar Aleksandrovič Aljehin''' ([[Ruski jezik|rus]]. Алекса́ндр Алекса́ндрович Але́хин; [[Moskva]], [[31. listopada]] [[1892.]] – [[Estoril]], [[24. ožujka]] [[1946.]]) bio je rusko-francuski šahist i četvrti po redu [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski šahovski prvak]]. Smatra ga se jednim od najboljih šahista svih vremena. ==Životopis== Sa šahom se upoznao u ranom djetinjstvu. Iako nije bio odličan đak, već je u gimnaziji mogao igrati šah na slijepo.<ref>[https://sahmatlista.wordpress.com/2023/11/11/kakav-je-bio-aljehin-u-gimnaziji/ Kakav je bio Aljehin u gimnaziji?]</ref> Već je s 22 godine bio među najboljim šahistima svijeta. Dvadesetih godina 20. stoljeća pobjeđivao je gotovo na svim turnirima na kojima je nastupao, a [[1927.]] g. je postao i svjetskim šahovskim prvakom, četvrtim po redu, porazivši dotadašnjeg prvaka [[José Raúl Capablanca|Capablancu]] kojeg se smatralo nepobjedivim. [[Datoteka:Alekhine Capablanca WCC 1927.jpg|mini|lijevo|Aljehin (lijevo) i [[José Raúl Capablanca]] na svjetskom šahovskom prvenstvu u [[Buenos Aires]]u 1927. godine na kojem je Aljehin porazio do tada nepobjedivog Capablancu i postao svjetskim prvakom.]] Za [[Francuska|Francusku]] je nastupao na četiri [[Šahovska olimpijada|šahovske olimpijade]] i na svakoj je dobivao pojedinačna odličja. Sredinom 1930.-tih njegovi nastupi na turnirima postaju čudni, a njegovo nazadovanje pripisuje se [[Alkoholizam|alkoholizmu]]. Iako se godinama dogovarao njegov ponovni susret s Capablancom, na što je Aljehin postavljao mnoge uvjete, on se nije održao. [[1929.]] i [[1934.]] g. obranio je titulu svjetskog prvaka porazivši [[Efim Bogoljubov|Bogoljubova]]. Međutim, [[1935.]] g. gubi naslov prvaka porazom od [[Max Euwe|Euwea]], ali ga dvije godine poslije pobijedio i ponovno postao svjetskim prvakom. Dogovore o susretu s [[Paul Keres|Keresom]] i [[Mihail Botvinik|Botvinikom]] prekinuo je [[Drugi svjetski rat]]. Aljehin je tijekom rata ostao u [[Višijska Francuska|okupiranoj Francuskoj]]. Nakon rata mu se predbacivalo sudjelovanje na turnirima koje su organizirali [[nacisti]] i [[Antisemitizam|antisemitski]] članci potpisani njegovim imenom. Aljehin se branio tvrdnjom da su te članke nacisti krivotvorili. Unatoč tome što je bio u dobrim odnosima s nekoliko [[Židovi|židovskih]] šahista i što mu je četvrta žena bila židovka, na turnirima nakon rata nije bio prihvaćen. Ipak, [[1946.]] g. nastavljeni su pregovori o susretu s Botvinikom, ali je iste godine Aljehin umro, u [[Portugal]]u, u nerazjašnjenim okolnostima. {{Chess diagram| floatright | |rd|nd|bd|qd|kd|bd| |rd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd|pd| | | | | |nd| | | | | | | | | | | | | | |pl| | | | | | | | | | | |pl|pl|pl|pl| |pl|pl|pl|rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl|Aljehinova obrana}} ==Stil igre i šahovska ostavština== U šahu je Aljehin ostao zapamćen po vatrenom i maštovitom napadačkom stilu te izuzetnom [[Pozicijski šah|pozicijskom igrom]] i [[Šahovske završnice|završnicama]]. Uveo je i mnoge novitete kod [[Šahovska otvaranja|šahovskih otvaranja]]. S obzirom na to da se sustav natjecanja u [[šah]]u kroz povijest često mijenjao, teško je odrediti njegov rejting tako da se prema različitim ljestvicama “svih vremena” svrštava između četvrtog i osamnaestog mjesta. Bio je proglašen “neprijateljem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]”, ali je [[1950.]]-tih rehabilitiran i svrstan u osnivače “sovjetske škole šaha” koja je desetljećima dominirala u toj igri. Aljehin je vrlo cijenjen šahovski pisac i teoretičar. Prema njemu je nazvano i nekoliko šahovskih otvaranja, najpoznatija je [[Aljehinova obrana]], a i neki termini [[Šahovske završnice|šahovskih završnica]]. ==Aljehin i hrvatski šahisti== ===Turneje po hrvatskim gradovima=== Aljehin je posjetio neke hrvatske gradove i u njima igrao u više navrata. Prvi put je [[1930.]] g. bio na turneji po hrvatskim gradovima [[Osijek]]u, [[Zagreb]]u i [[Split]]u u kojima je igrao [[Simultanka|simultanke]] po šahovskim klubovima koji su ga pozvali i ispunili njegove financijske uvjete.<ref>[http://www.bum.vjesnik.hr/pdf/1999%5C10%5C10%5C39A39.PDF "Vjesnik" o Aljehinovoj turneji po Hrvatskoj 1930. i 1936. g.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Drugi put je Aljehin održao turneju simultanki [[1936.]] g. U Osijeku je igrao simultanku protiv 40 [[Slavonija|slavonskih]] šahista od čega ih je 26 bilo iz Osijeka. Tri partije je izgubio, a još toliko ih je [[remi]]zirao.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vjesnik.com/pdf/1999%5C10%5C17%5C39A39.PDF |title=Aljehinova simultanka u Osijeku -"Vjesnik" |access-date=24. ožujka 2010. |archive-date=28. studenoga 2004. |archive-url=https://web.archive.org/web/20041128125354/http://www.vjesnik.com/Pdf/1999%5C10%5C17%5C39A39.PDF |url-status=dead}}</ref> Na simultanki u Zagrebu Aljehin je imao puno veći otpor domaćih šahista. Želja zagrebačkih šahista bila je poraziti Aljehina tako da ne osvoji niti 49 % bodova, na što je Aljehin odgovorio da su se jedino šahisti [[Riga|Rige]] približili postignutih 50 % bodova u srazu s njime. Partije su započete u 20:30 sati i trajale su čitavu noć. U početku su zagrebački šahisti bili u značajnoj prednosti, ali malo prije 5 sati ujutro Aljehin poravnava rezultat na 15-15 bodova.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/1999%5C11%5C07%5C39A39.PDF Aljehinova simultanka u Zagrebu 1936. g., prvi dio, "Vjesnik"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nakon toga slijede česta izjednačenja među kojima je važnu priliku propustio [[Matko Rojnić]] koji je prihvatio remi unatoč dominantnoj poziciji.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/1999%5C11%5C14%5C31A31.PDF Aljehinova simultanka u Zagrebu 1936. g., drugi dio, "Vjesnik"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Aljehin - Rojnić|url=https://www.365chess.com/game.php?gid=2652489|url-status=live|access-date=2022-10-18|website=www.365chess.com}}</ref> U završnim partijama velikom greškom [[Držislav Knežević]] ispušta značajnu prednost te i on remizira, a Aljehin u više navrata pobjeđuje i u 5:15 sati završava posljednju partiju čime simultanka završava njegovom pobjedom s 21 osvojenim bodom prema 19 bodova koje su osvojili zagrebački šahisti.<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/1999%5C11%5C21%5C39A39.PDF Aljehinova simultanka u Zagrebu 1936. g., treći dio, "Vjesnik"]</ref> Prilikom te iste turneje 1936. g., u [[Dubrovnik]]u je Aljehin osvojio čak 33 boda, a izgubio samo 2. [[Split]]ski šahisti ostvarili su 3 pobjede i 4 remija što je bio bolji rezultat nego 1930. g. kada su postigli samo 7 remija bez ijedne pobjede. Nešto bolji rezultat ostvarili su [[Karlovac|karlovački]] šahisti porazivši Aljehina u 3 partije, u 6 su remizirali, a u preostalih 31 je pobijedio Aljehin.<ref>[http://www.bum.vjesnik.hr/pdf/1999%5C10%5C10%5C39A39.PDF Aljehinova turneja po hrvatskim gradovima 1936. g., "Vjesnik"]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> ===Aljehin i Rabar=== [[1941.]] g. u [[München]]u su na turniru jednu partiju odigrali hrvatski šahist [[Braslav Rabar]] i Aljehin. Iako je zbog osobnih problema Aljehin bio izvan forme, ipak je pobijedio Rabara koji je cjelokupni turnir odigrao vrlo dobro pobijedivši između ostalih i [[Efim Bogoljubov|Efima Bogoljubova]]. Veći dio partije bio je potpuno izjednačen i vodio je ka remiju, ali je Rabar u 31. potezu pogriješio i omogućio pobjedu Aljehinu. Aljehin-Rabar: 1.e4 e6 2.d4 d5 3.Sd2 c5 4.Sgf3 Sc6 5.Lb5 a6 6.ed5 ab5 7.dc6 bc6 8.dc5 Lc5: 9.De2 Sf6 10. 0-0 0-0 11.Sb3 Le7 12.Td1 Db6 13.Se5 c5 14.c4! La6 15.Lg5 Tfd8 16.Sd2 h6 17.Lh4 Db7 18.b3 b4 19.De3 Dc7 20.Lg3 Db6 21.Se4 Lb7 22.Sf6:+ Lf6: 23.De2 Td1:+ 24.Td1: Td8 25.f3! Lc8 26.Td8:+ Dd8: 27.Dd3! Da5 28.Dd2 Lg5 29.Lf4 Lf4: 30.Df4: f6 31.Sc6 Da6? (e5!) 32.Dc7 Lb7 33.Sa5!! La8 34.Dc5: predaja crnog. [[Interpunkcija|Interpunkcijske]] znakove je stavio Aljehin osobno iznenađen Rabarovom dobrom igrom.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.vjesnik.com/pdf/2001%5C11%5C18%5C31A31.PDF |title=Susret Aljehin - Rabar, "Vjesnik" |access-date=24. ožujka 2010. |archive-date=24. kolovoza 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20050824055020/http://www.vjesnik.com/pdf/2001%5c11%5c18%5c31A31.PDF |url-status=dead}}</ref> {{Redoslijed |prethodnik = [[José Raúl Capablanca]] |gl_članak_funkcija = Svjetski prvak <br> [[1927.]] – [[1935.]] |nasljednik = [[Max Euwe]]}} {{Redoslijed |prethodnik = [[Max Euwe]] |gl_članak_funkcija = Svjetski prvak <br> [[1937.]] – [[1946.]] |nasljednik = [[Mihail Botvinik]] }} ==Zanimljivosti== *U zagrebačkom [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|HNK]]-u je 1941. u večernjoj predstavi bila izvedena partija živoga šaha prema partiji koju je on odigrao 1915.<ref>{{Citiranje weba|title=šah|url=https://enciklopedija.hr/clanak/59291|access-date=2022-10-18|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> == Citati == *Svrha ljudskog života i smisao sreće jest dati maksimum onoga što je čovjek u mogućnosti dati.<ref>[https://www.goodreads.com/quotes/186769-the-purpose-of-human-life-and-the-sense-of-happiness Alexander Alekhine > Quotes] Goodreads.com. Pristupljeno 16. listopada 2025.</ref> == Djela == * Međunarodni šahovski turnir u Hastingsu 1922. (eng. ''International Chess Tournament 1922: Hastings''), 1923. * Međunarodni šahovski turnir u New Yorku 1924. ([[Engleski jezik|eng.]] ''New York International Chess Tournament 1924''), 1925. * Međunarodni šahovski turnir u New Yorku 1927. (eng. ''New York International Chess Tournament 1927''), 1928. * Moje najbolje šahovske partije, 1908. – 1923. (eng. ''My Best Games of Chess 1908-1923''), 1929. * Moj put do svjetskog prvaka (eng. On the Road to the World Championship 1923 – 1927), 1932. * Međunarodni šahovski turnir u Nottinghamu 1936. (eng. ''Book of the Nottingham International Chess Tournament''), 1937. * Svjetsko šahovsko prvenstvo 1937. (eng. ''The World's Chess Championship, 1937''), 1938. * Moje najbolje šahovske partije, 1924. – 1937. (eng. ''My Best Games of Chess, 1908 – 1937''), 1939. '''Postumno:''' * 107 velikih šahovskih bitaka, 1939. – 1945. (eng. ''107 Great Chess Battles, 1939-1945''), 1980. * Aleksandar Aljehin: najbolje partije (eng. ''Alexander Alekhine's Best Games''), 1996. == Bilješke == {{notelist}} == Vanjske poveznice == {{Redoslijed |prethodnik = 1. [[José Raúl Capablanca]]<br>2. [[Max Euwe]] |gl_članak_funkcija = Svjetski šahovski prvak <br> 1. [[1927.]] – [[1935.]]<br> 2. [[1937.]] – [[1946.]] |nasljednik = 1. [[Max Euwe]]<br>2. [[Mihail Botvinik]]}} ==Izvori== {{Izvori}} *[http://www.brankochess.com/zanimljivosti/89-aljehin o Aljehinu na bosanskohercegovačkom internet portalu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.nacional.hr/clanak/13508/anatolij-karpov-komunisticka-sahovska-zvijezda-u-hrvatskoj Karpov o Aljehinu u Nacionalu]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://sah-trebnje.awardspace.com/zgodovina.html Slovenski internetski portal o prvim svjetskim šahovskim prvacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080809201307/http://sah-trebnje.awardspace.com/zgodovina.html |date=9. kolovoza 2008. }} *[https://web.archive.org/web/20000202013822/http://www.fortunecity.com/olympia/aaron/232/velikani/aljehin/aljehin.html Slovenski internetski portal o Aljehinu] *[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2001%5C04%5C14%5C39A39.PDF Vjesnik -Aljehinovo odbijanje igranja protiv njemačke reprezentacije na šahovskoj olimpijadi 1939.g.] *[http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2000%5C09%5C10%5C30A30.PDF Aljehinova uvjetovanja mečeva] {{GLAVNIRASPORED:Aljehin, Aleksandr Aleksandrovič}} [[Kategorija:Ruski šahisti]] [[Kategorija:Francuski šahisti]] [[Kategorija:Šahovski velemajstori]] h3evcdyltkvhn1zpvbcbhb1gxedru88 0 258284 7469495 7139959 2026-05-27T10:38:21Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469495 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Katirska Država Sajun i Hadramaut |hr_ime=Katirska Država Sajun i Hadramaut |izvorno_ime= لسلطنة الكثيرية - سيؤن - حضرموت‎ |zastava=Kathiri flag.gif |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = sultanat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1848.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = ProtectorateOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad =Al-Qara ([[1896.]] – [[1946.]]), Jaar ([[1946.]] – [[1967.]]) |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Katirska Država Sajun i Hadramaut''' ([[Arapski jezik|arapski]]: لسلطنة الكثيرية - سيؤن - حضرموت ) bila je [[vazal]]ni [[Feudalizam|feudalni]] sultanat [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koji je postojao od [[1848.]] do [[1967.]] godine na jugo istoku [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg sultanata djelomično u [[Jemen]]u ([[Hadhramaut]] ) a jedan manji dio u [[Oman]]u ( [[Dhofar]] ). ==Povijest== Plemenska dinastija Kathiri je nekad vladala većim dijelom [[Hadhramaut]]a ali je njihova moć je bitno oslabila kad se pojavila suparnička dinastija [[Qu'aiti Država Hadhramauta|Qu'aiti]] (hrv=Ćati) u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]. Tako su se na kraju Kathiriji morali zadovoljiti s vlašću nad vrlo malim unutrašnjim dijelom Hadhramauta, oko njihova sjedišta [[Sajun]]. Sultani Katirske države potpisali su krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ugovor o zaštiti s [[Britansko Carstvo|Britanijom]] i postali dio [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]] [[1886.]] godine. No [[1960-ih]] tadašnji [[sultan]] ''al-Husayn ibn 'Ali'' odbio je ući u novu britansku kolonijalnu tvorevinu [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciju Arapskih Emirata Juga]], ali je i ostao pod britanskom zaštitom kao dio [[Južnoarapski Protektorat|Južnoarapskog Protektorata]] sve do [[1967.]] godine. Posljednji [[sultan]] ove feudalne države bio je ''Al Husayn ibn Ali'', razvlašćen je u listopadu [[1967.]] godine. Nakon mjesec dana ukinuta je Katirska Država Sajun i Hadramaut, i osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. Ali i danas oko 65% tog teritorija, ne kontrolira "jemenska vlada", nego mjesni [[Šeik|šeici]]. Prvi [[premijer]] u povijesti [[Istočni Timor|Istočnog Timora]],- ''Marí Bin Amude Alkatiri'', je treća generacije doseljenika iz Hadramauta, veliki val iseljavanja [[Hadrami]]sa u [[Britanska Indija|Britansku Indiju]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnu Aziju]] krenuo je od kraja [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. [[datoteka:Stamp Aden Kathiri Seiyun 1942 2.5a.jpg|lijevo|150px|mini|Poštanska marka Katirske Države Sajun i Hadramaut iz 1942. sa sultanom i njegovom palačom]] ==Sultani Katirske Države Sajun i Hadramaut== * Badr as-Sahab ibn al-Habrali Bu Tuwairik (1395. – 1430.) * Muhammad ibn 'Ali (oko 1430. - oko1450.) * Djaffar ibn 'Abdallah (nepoznato-oko1493.) * Badr ibn 'Abdallah (oko1516. - oko1565.) * Nepoznat broj šeika (oko 1565. – sve do [[19. stoljeće|19. st.]]) * Husein bin Muhsin (prva polovica [[19. stoljeće|19. st.]]) ''Veliki putnik, jedno vrijeme je živio u Indoneziji.'' * pod britanskim protektoratom (1848. – 1967.) ** Ghalib ibn Muhsin (1848. – 1893.) ** Mansur ibn Ghalib (1894. – 1929.) ** 'Ali ibn al-Mansur (1929. – 1938.) ** Djaffar ibn al-Mansur (1938. – 1949.) ** al-Husayn ibn 'Ali (1949–1967)<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> ==Pogledajte i ovo== *[[Protektorat Aden]] *[[Kolonija Aden]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] ==Bibliografija== * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} *R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839. – 1967.'' {{eng oznaka}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] nz2ie0ng014q9tt6jq57k0s59kffs2q 0 258569 7469494 7139955 2026-05-27T10:38:21Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469494 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Imārat Bayhān |hr_ime=Emirat Bejhan |izvorno_ime= إمارة بيحان‎ |zastava=Flag of Beihan.svg |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = Emirat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1890.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad =[[Beihan]] |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Emirat Bejhan''' ([[Arapski jezik|arapski]]: إمارة بيحان‎ = ''Imārat Bayhān'') bio je [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koja je postojala od [[1890.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg emirata dio [[jemen]]ske [[muhafaza|muhafaze]] [[Šabva (muhafaza)|Šabve]]. Glavni grad ovog [[emir]]ata bio je grad Suq Abdulla, danas se zove [[Beihan]] (ili ''Bayhan al Qisab'') ==Povijest== Vladarski plemenski klan, obitelj - Hashimi, postali su vladari Bejhana u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Pred kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]], Bejhan je došao pod [[Britansko Carstvo|Britanski]] uticaj [[Britansko Carstvo|Britanijom]] i postao dio [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. Potom je Emirat Bejhan [[1959.]] bio jedan od osnivača nove britanske kolonijalne tvorevine [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federacije Arapskih Emirata Juga]]. Nakon toga Bejhan je bio jedan od prvih 15 članova osnivača [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapske Federacije]] [[1962.]] godine. Posljednji [[emir]] ove feudalne države bio je ''Sharif Salih ibn al-Husayn al-`Abili'', on je razvlašćen [[1967.]] kad je ukinut Emirat Bejhan, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. == Emiri Emirata Bejhan == * Sharif al-Husayn ibn Qays al-Hashimi, oko 1750. – 1800. * Suqbil ibn al-Husayn Abu al-Qaysi, oko 1800. – 1820. * Sharif al-Barak ibn `Abil, oko .... - .... * Sharif Muhsin ibn al-Barak, oko .... - 1903. * Sharif Ahmad ibn Muhsin al-`Abili, 1903. – 1935. * Husain bin Ahmad Al Muhsin (vladao kao [[regent]] umjesto Sharif Saliha), 1935. – 1967. * Sharif Salih ibn al-Husayn al-`Abili (rođen 1935., formalni [[emir]]), 1935. - srpanj 1967.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> == Poveznice == *[[Kolonija Aden]] *[[Protektorat Aden]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] *[[Južnoarapska Federacija]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} * R. J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839. – 1967.'' {{eng oznaka}} * Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}} * [http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html WorldStatesmen - Države Protektorata Aden] == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20090326225422/http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/190523ar.gif Zemljovid Arapskog polutoka 1905. - 1923.] [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] qgxw8h8zv9nu9inkw2cbggu4juayxax 0 258771 7469500 7139969 2026-05-27T10:38:23Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469500 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Imārat Bayhān |hr_ime=Šeikat Gornji Aulaki |izvorno_ime= مشيخة العوالق العليا |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = šeikat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1890.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad =[[Yashbum]] |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Šeikat Gornji Aulaki''' ([[Arapski jezik|arapski]]: مشيخة العوالق العليا = al-Mashyakha al-Awlaqiyya al-Ulya) bio je [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koja je postojala od [[1890.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg sultanata dio [[Jemenske muhafaze|muhafaze]] [[Šabva (muhafaza)|Šabve]]. Glavni grad ovog šeikata bio je [[Yashbum]]. == Povijest == Šeikat Gornji Aulaki odvojio se od [[Sultanat Donji Aulaki|Sultanata Donji Aulaki]] i [[Sultanat Gornji Aulaki|Sultanata Gornji Aulaki]] još u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Nakon što je [[Britansko Carstvo|Britanija]] zauzela luku [[Aden]] [[1839.]] godine, ona im je postala odskočna daska za širenje britanskog utjecaja na [[Arapski poluotok|Južnu Arabiju]] i [[Afrički rog|Rog Afrike]]. To se naročito odrazilo na neposredno zaleđe luke Aden, pa tako i na Šeikat Gornji Aulaki. Šeikat Gornji Aulaki je potpisao ugovor o zaštiti s [[Britansko Carstvo|Britanijom]] [[1890.]] godine i postao dio [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]] [[1890.]] Šeikat Gornji Aulaki je [[1959.]] godine bio jedan od osnivača novosvorene britanske kolonijalne tvorevine [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federacije Arapskih Emirata Juga]], te potom [[1963.]] i [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapske Federacije]]. Posljednji [[šeik]] ove feudalne države bio je ''Amir Abd Allah ibn Muhsin al Yaslami Al Aulaqi'', on je razvlašćen [[1967.]] kad je ukinut Šeikat Gornji Aulaki, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. == Šeici Šeikata Gornji Aulaki == *Amir Daha, .... - .... *Amir Yaslam ibn Daha, - .... - .... *Amir Ali ibn Yaslam, -.... - .... *Amir Amm Dayb ibn Ali al-Yaslami al-Awlaqi, - .... - .... *Amir Ruways ibn Amm Dayb al-Yaslami al-Awlaqi, - .... - .... *Amir Nasir ibn Ruways al-Yaslami al-Awlaqi, -.... - .... *Amir Farid ibn Nasir al-Yaslami al-Awlaqi, -1871. – 2. siječnja 1883. *Amir Ruways ibn Farid al-Yaslami al-Awlaqi, - 1883. – 1890. *Amir Amm Rassas ibn Farid, - 1890. - srpanj 1902. *Amir Muhsin ibn Farid al-Yaslami al-Awlaqi, -1902. – 1959. *Amir Abd Allah ibn Muhsin al Yaslami Al Aulaqi, -1959. – 28. kolovoz 1967.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> == Poveznice == * [[Protektorat Aden]] * [[Kolonija Aden]] * [[Federacija Arapskih Emirata Juga]] * [[Južnoarapska Federacija]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} * R. J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839. – 1967.'' {{eng oznaka}} * Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}} * [http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html WorldStatesmen - Države Protektorata Aden]{{eng oznaka}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20090326225422/http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/190523ar.gif Zemljovid Arapskog polutoka 1905. - 1923.] [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] hljdlbb7goe1v53wq867ughb3g13xxq 0 258902 7469499 7139968 2026-05-27T10:38:22Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469499 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Mashyakhat Dathīnah |hr_ime=Šeikat Datina |izvorno_ime= مشيخة دثينة |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = šeikat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[19. stoljeće|kraj 19. st.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad =Al-Hafa, od [[1944.]] [[Mudia]] |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Šeikat Datina''' ([[Arapski jezik|arapski]]: '''مشيخة دثينة''' = ''Mashyakhat Dathīnah'') ponekad zvan i '''Konfederacija Datina''', bio je [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]], koja je postojala od kraja [[19. stoljeće|19. st.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg šeikata dio [[jemen]]ske [[muhafaza|muhafaze]] [[Abjan (muhafaza)|Abjan]]. Sjedište ovog šeikata bio je isprva trgovište Al-Hafa, a nakon [[1944.]] gradić [[Mudia]]. ==Povijest== Teritorij Datine krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nastanjivala su uglavnom dva plemena: ''Ahl al-Saidi'' i ''Olah'' (al-Ulah) koje je bilo podijeljeno u dvije grane: Ulah al-Khawr i Ulah al-Bahr. Nakon što je [[Britansko Carstvo|Britanija]] zauzela luku [[Aden]] [[1839.]] godine, ona je nastojala osigurati mir u neposrednom zaleđu luke Aden, zbog toga su počeli potpisivati Ugovore o zaštiti krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sa svim zatečenim plemenskih državicama u okružju Adena pa tako i s plemenskim vođama iz zemlje Datina. Tako je i Šeikat Datina, postao jedan od članova [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]], sa svojih osam tisuća stanovnika. Ovaj planinski kraj poznat je i kao Al-Hamdani, u njemu je većina stanovnika živjela je po rijetkim plodnim [[Vadi|wadijima]] (kotlinama): Datina, Al-Har, Taran, Al-Ghamr, Al-Humajra, Al-Mavaran, Sab, Urufan, Maran, Azan i Dura. Najveći grad ovog planinskog slabo naseljenog područja i najveće trgovište bio je grad ''Al-Hafa'', zvan i Suk al-Saidi (trgovište gospode) u njemu se svake godine sastajalo-plemensko vijeće Datine - ''majlis'', koje je formalno upravljalo ovom državom. Po naputku [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] savjetnika-admistratora [[1944.]] sjedište ovog šeikata preseljeno je u grad [[Mudia]], koji je bio bliži i dostupniji [[Aden]]u. Datina se [[1960.]] godine pridružila [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciji Arapskih Emirata Juga]], opet po naputku britanskog savjetnika-admistratora, tu odluku formalno je odobrilo plemensko vijeće - ''majlis''. Od [[1962.]] do [[1967.]] godine Datina je bila u sastavu [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapske Federacije]], u tom periodu je promijenjen sustav vladanja, od [[1965.]] godine plemensko vijeće - ''majlis'', bira predsjednika-šeika za svaku godinu. Posljednji [[šeik]] ove feudalne države bio je ''Abd al-Qadir ibn Shaya'', on je razvlašćen [[1967.]] kad je ukinut Šeikat Datina, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. ==Šeici Šeikata Datina == *plemensko vijeće,- kraj [[19. stoljeće|19. st.]] - [[1965.]] *al-Husayn ibn Mansur al-Jabiri,- 1965. - 6. travanj 1966. *Abd al-Qadir ibn Shaya,- 1966. – 14. kolovoz 1967.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> ==Pogledajte i ovo== *[[Protektorat Aden]] *[[Kolonija Aden]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] *[[Južnoarapska Federacija]] ==Bibliografija== * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} *R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839. – 1967.'' {{eng oznaka}} * Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}} * [http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html WorldStatesmen - Države Protektorata Aden] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] oq742daa6j3wvs841mctp532cfdyk3e 0 258997 7469503 7139967 2026-05-27T10:38:24Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469503 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Mashyakhat ash-Shuayb |hr_ime=Šeikat Shaib |izvorno_ime= مشيخة الشعيب |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = šeikat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[19. stoljeće|19. st.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad = |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Šeikat Shaib''' ([[Arapski jezik|arapski]]: '''مشيخة الشعيب''' = ''Mashyakhat ash-Shuayb''), bio je [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koja je postojala od kraja [[19. stoljeće|19. st.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg šeikata dio [[jemen]]ske [[muhafaza|muhafaze]] [[Al-Baida (muhafaza)|al-Baide]]. == Povijest == Plemenski Šeikat Shaib postoji od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] u planinama uz granicu sa [[Sjeverni Jemen|Sjevernim Jemenom]]. Nakon što je [[Britansko Carstvo|Britanija]] zauzela luku [[Aden]] [[1839.]] godine, željela je osigurati sigurnost na granicama te svoje krunske kolonije. Zbog tog je počela potpisivati Ugovore o zaštiti sa svim šeikatima i sultanatima u pozadini Adena, a krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i s malim Šeikatom Shaib, tako je i on postao dio [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. Nakon toga je Šeikat Shaib [[1960-ih]] bio član novostvorene britanske kolonijalne tvorevine [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federacije Arapskih Emirata Juga]], te potom i [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapske Federacije]]. Posljednji [[šeik]] ove feudalne države bio je ''Yahya ibn Mutahhar al-Saqladi'' koji je razvlašten [[1967.]] kad je ukinut Šeikat Shaib, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. == Šeici Šeikata Shaib == *Mani` al-Saqladi, - oko 1850. – 1880. *Ali ibn Mani` al-Saqladi, - 1880. – 1915. *Mutahhar ibn Mani` al-Saqladi, - 1915. – 1935. *Muhammad ibn Muqbil al-Saqladi, - 1935. – 1948. *Kassem ibn Mused ibn Ali al-Saqladi, - kolovoz 1948. – 1954. *Yahya ibn Muhammad al-Saqladi, - 1955. – 30. ožujka 1963. *Nashir ibn `Abd Allah al-Saqladi (umro 1965), -1963. - 7. srpnja 1965. *Yahya ibn Mutahhar al-Saqladi, - 10. srpnja 1965. - lipnja 1967.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> == Poveznice == *[[Kolonija Aden]] *[[Protektorat Aden]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] *[[Južnoarapska Federacija]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} *R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839. – 1967.'' {{eng oznaka}} * Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}} * [http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html WorldStatesmen - Države Protektorata Aden] [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] ch7owcw307tpt69ih36u9xyit5453cd 0 259036 7469501 7139966 2026-05-27T10:38:23Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469501 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Mashyakhat al-Quṭaybī |hr_ime=Šeikat Kutaibi |izvorno_ime=مشيخة القطيبي |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = šeikat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1886.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad =[[Mudia]] |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Šeikat Kutaibi''' ([[Arapski jezik|arapski]]: م'''شيخة القطيبي''' = ''Mashyakhat al-Quṭaybī'') bio je plemenski [[šeik]]at formalno podređen [[Emirat Dala|Emiratu Dala]], i u svemu je dijelio sudbinu Dale. Tako je i on bio [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] koja je postojala od kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg šeikata dio [[jemen]]ske [[muhafaza|muhafaze]] [[Ad-Dali (muhafaza)|Ad-Dali]]. == Povijest == Šeikat Kutaibi, prostirao se na jugu [[Emirat Dala|Emirata Dala]] uz planinski masiv [[Radfan]] (najviši vrh 1867 m) tu je živjelo pleme Kutaibi. Iako formalno pod vlašću emira iz [[Emirat Dala|Dale]] ovaj planinski kraj zapravo nitko osim njih nije kontrolirao. Njihov tradicionalni izvor prihoda bio je naplaćivanje prolaza [[Karavana|karavanima]] koji bi išli iz [[Aden]]a za [[Meka|Meku]] preko svog teritorija (blizu grada [[Ad-Dali'|Dala]]). Kad im je to onemogućeno [[1960-ih]] osnutkom nove britanske [[Kolonijalizam|kolonijalne]] tvorevine [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federacije Arapskih Emirata Juga]] i [[Carinska unija|carinske unije]] između bivših članica [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]], pleme Kutaibi (inače vrlo ratoborno) se žestoko usprotivilo tim novim mjerama, te ne samo što su robili karavane već su počeli napadati i britanske snage. Nakon jednog od takvih napada izbila je [[Adenska kriza]]. Osobito su ojačali od [[1962.]] – [[1964.]] kad su se u [[Južni Jemen|Južnom Jemenu]] rasplamsali [[Gerilsko ratovanje|gerilski]] pokreti za nezavisnost. Preko njihova teritorija su se ubacivali gerilci i oružje iz [[Sjeverni Jemen|Sjevernog Jemena]]. Njihov lider Ghalib al-Buzah zadao je puno muka [[emir]]ima iz [[Ad-Dali'|Dale]] koji su bezuspješno pokušavali povećati svoj utjecaj na taj dio svog emirata, ali isto tako i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanskim]] vojnicima.<ref>[http://books.google.hr/books?id=qW0VAAAAIAAJ&pg=PA71&lpg=PA71&dq=Qu%E1%B9%ADayb%C4%AB&source=bl&ots=sTuAKeMqbj&sig=zqDj9QFQz6BfVlS4A4UNHhqwl5E&hl=hr&ei=ttq1S8OiN8H0_AbH9rGyDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=3&ved=0CA8Q6AEwAg#v=onepage&q=&f=false Joseph Kostiner: The struggle for South Yemen, Taylor & Francis, portal Google books]</ref> I nakon njegova smaknuća, otpor nije prestao jer je vodsvo preuzeo njegov sin Balil al-Buzah, zbog njihove srčanosti pleme Kutaibi zvali su Crveni vukovi. Šeikat Kutaibi postojao je do [[1967.]] kada je ukinut, te je osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. ==Pogledajte i ovo== *[[Kolonija Aden]] *[[Protektorat Aden]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] *[[Južnoarapska Federacija]] ==Bibliografija== * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} *R.J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839. – 1967.'' {{eng oznaka}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] jw9iw6qd2yf50mbjuqzq0yzmkp02gdq 0 259065 7469502 7139965 2026-05-27T10:38:23Z Argo Navis 852 uklonjeno iz [[Category:Bivše države]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469502 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime= Imārat Bayhān |hr_ime=Šeikat Muflihi |izvorno_ime= مشيخة المفلحي |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = Azija |regija = Arapski poluotok |država = |era = |status = šeikat |status_tekst = |carstvo = Britansko Carstvo |vlada_tip = |godina_start = [[1962.]] |godina_kraj = [[1967.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |s1 = Demokratska Narodna Republika Jemen |flag_s1 = Flag of South Yemen.svg |mapa = FederationOfSouthArabiaMap.jpg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad =[[al-Muflihi]] |jezik = [[arapski]] |vjera = islam |valuta = | }} '''Šeikat Muflihi''' ili '''Maflahi''' ([[Arapski jezik|arap.]] مشيخة المفلحي; ''Mashyakhat al-Muflihī''), bio je [[vazal]]na [[Feudalizam|feudalna]] država [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] koja je postojala od [[1962.]] do [[1967.]] godine na jugu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]] istočno od luke [[Aden]]. Danas je teritorij ovog bivšeg šeikata dio [[jemen]]skih [[muhafaza]] [[Lahidž (muhafaza)|Lahidž]] i [[Ad-Dali (muhafaza)|Ad-Dali]]. Glavni grad ovog šeikata bio je [[al-Muflihi]]. == Povijest == Ispočetka je Šeikat Muflihi, koji postoji od polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]], bio samo jedan od pet šeikata [[Sultanat Gornja Jafa|Sultanata Gornja Jafa]] (uz Busi, Dhubi, Hadrami i Mausatu) u sastavu [[Protektorat Aden|Protektorata Aden]]. Ali kad se [[Protektorat Aden]] pretvorio po savjetu britanskih savjetnika - administratora u [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciju Arapskih Emirata Juga]] - Muflihi se odvojio od [[Sultanat Gornja Jafa|Sultanata Gornja Jafa]] i ušao je u tu novu državnu tvorevinu kao zasebna država. Valja reći i da glavni razlog za to bilo odbijanje [[Sultanat Gornja Jafa|Sultanata Gornja Jafa]] da uđe u novu tvorevinu [[Federacija Arapskih Emirata Juga|Federaciju Arapskih Emirata Juga]], na kraju se Gornja Jafa pridružila udaljenom i konzervativnijem [[Južnoarapski Protektorat|Južnoarapskom Protektoratu]]. Šeikat Muflihi je kasnije [[1960-ih]] opet kao neovisna država ušao u [[Južnoarapska Federacija|Južnoarapsku Federaciju]] Posljednji [[šeik]] ove feudalne države bio je ''al Qasim ibn Abd ar Rahman I.'' koji je razvlašten [[1967.]] kada je ukinut Šeikat Muflihi, te osnovana [[Demokratska Narodna Republika Jemen|Narodna Republika Južni Jemen]], koja se ujedinila s [[Arapska Republika Jemen|Sjevernim Jemenom]] [[22. svibnja]] [[1990.]] u današnju državu [[Jemen|Republiku Jemen]]. == Šeici Šeikata Mufliha == *al-Qasim al-Sakkaf, 1850. – 1885. *Abd al-Rahman ibn al-Qasim al-Sakkaf, 1885. – 1920. *al-Qasim ibn `Abd al-Rahman, 1920. – 12. kolovoza 1967.<ref>[http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html States of the Aden Protectorates]</ref> == Poveznice == *[[Kolonija Aden]] *[[Protektorat Aden]] *[[Federacija Arapskih Emirata Juga]] *[[Južnoarapska Federacija]] == Izvori == {{izvori}} == Bibliografija == * Paul Dresch: ''A History of Modern Yemen''.Cambridge, UK: Cambridge University Press, 2000. {{eng oznaka}} * R. J. Gavin: ''Aden Under British Rule, 1839. – 1967.'' {{eng oznaka}} * Tom Little: ''South Arabia: Arena of Conflict''. London: Pall Mall Press, 1968. {{eng oznaka}} * [http://www.worldstatesmen.org/Yemen_protectorate.html WorldStatesmen - Države Protektorata Aden] [[Kategorija:Države u Protektoratu Aden]] [[Kategorija:Federacija Južne Arabije]] amm2xbhurg1u7gk71n9yp2id4vs02j8 0 263963 7469512 6865567 2026-05-27T10:45:14Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Astronautika u SAD-u]]; ±[[Kategorija:Svemirske letjelice]]→[[Kategorija:Svemirske letjelice s ljudskom posadom]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469512 wikitext text/x-wiki {{Svemirska letjelica | ime = Columbia<br>OV-102 | slika = Columbia.sts-1.01 cropped.jpg | opis_slike = Columbia na lansirnoj rampi 39A, prije prve misije STS-1, 1981. | organizacija = [[NASA]]<br>'''Država''' {{Z+X|SAD}} | uloga = Orbiter sistema s ljudskom posadom za lansiranje i povratak, za djelomično višekratno korištenje | posada = 2-8, maksimalno moguće 11, ukupno 160 | datum_lansiranja = Prva misija 12. travnja 1981., posljednja 16. siječnja 2003., ukupno 28 letova | trajanje_misije = Ukupno vrijeme provedeno u svemiru: 300 dana, 17:40:22 sati, 4,808 orbite | visina = 17,25 m<br>'''Dužina'''37,24 m<br>'''Raspon krila'''23,79 m | promjer = | volumen = '''prostora za teret''' 4,6 m - 18,3 m | nosivost = 25 060 kg | autonomija = }} '''Space Shuttle ''Columbia''''' ([[NASA]] ''Orbiter Vehicle Designation'': '''OV-102''') bio je drugi izrađeni, i prvi [[Space Shuttle]] korišten za svemirske letove u floti orbitera [[NASA]]-e. Prvi puta lansiran u misiji [[STS-1]], prvoj misiji Space Shuttle programa, obavio je 27 misija prije nego što je uništen u nesreći tijekom povratka u atmosferu 1. veljače 2003. na kraju misije STS-107. Svih sedam astronauta je poginulo. Nakon nezavisne istrage o uzrocima katastrofe, NASA je odlučila povući flotu Space Shuttle orbitera 2011. u korist, kasnije otkazanih, [[Program Constellation|programa Constellation]] i letjelice s ljudskom posadom [[Orion (svemirska letjelica)|Orion]]. {{Space Shuttle}} {{mrva}} [[Kategorija:Program Space Shuttle]] [[Kategorija:Svemirske letjelice s ljudskom posadom]] kb5346z2nvy6jyr3mh43aoerhw1ji44 0 264053 7469513 6865565 2026-05-27T10:45:19Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Astronautika u SAD-u]]; ±[[Kategorija:Svemirske letjelice]]→[[Kategorija:Svemirske letjelice s ljudskom posadom]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469513 wikitext text/x-wiki {{Dz|[[Challenger]]|ostala vozila koja nose ime '''Challenger'''}} {{Svemirska letjelica | ime = Challenger<br>OV-099 | slika = Challenger launch on STS-7.jpg | opis_slike = Lansiranje Challengera, misija STS-7 1983. | organizacija = [[NASA]]<br>'''Država''' {{Z+X|SAD}} | uloga = Orbiter sistema s ljudskom posadom za lansiranje i povratak, za djelomično višekratno korištenje | posada = 4-8, maksimalno moguće 11, ukupno 55 | datum_lansiranja = Prva misija 4. travnja, 1983, posljednja 28. siječnja, 1986, ukupno 10 letova | trajanje_misije = Ukupno vrijeme provedeno u svemiru: 62 dana, 07:56:22 sati, 995 orbite | visina = 17.25 m<br>'''Dužina''' 37.24 m<br>'''Raspon krila''' 23.79 m | promjer = | volumen = '''prostora za teret''' 4.6 m - 18.3 m | nosivost = 25,060 kg | autonomija = }} '''Space Shuttle ''Challenger''''' ([[NASA]] ''Orbiter Vehicle Designation'': '''OV-099''') bio je drugi [[Space Shuttle]] orbiter uveden u službu, nakon prvog Shuttlea [[Space Shuttle Columbia|''Columbia'']]. Prvi je puta lansiran 4. travnja, 1983, te je kompletirao devet misija prije [[Katastrofa Space Shuttle Challengera|uništenja u eksploziji]] 73 sekunde nakon starta desete i posljednje misije STS-51-L 28, siječnja 1986, s pogibijom svih sedam astronauta. Incident je rezultirao s dvije i pol godine prekida programa Space Shuttle, koji je nastavljen 1988. lansiranjem orbitera ''[[Space Shuttle Discovery|Discovery]]'' u misiji [[STS-26]]. ''Challenger'' je zamijenio ''[[Space Shuttle Discovery|Endeavour]]'', prvi puta lansiran 1992, izrađen od rezervnih dijelova isprva namijenjenih ''Challengeru'' i drugim orbiterima u floti. == Vidi još == * [[Katastrofa Space Shuttle Challengera]] {{Space Shuttle}} {{mrva}} [[Kategorija:Program Space Shuttle]] [[Kategorija:Svemirske letjelice s ljudskom posadom]] kgidjhvj63abnpjx4va46yiy3720c1h 0 264272 7469379 7466310 2026-05-27T08:42:06Z Argo Navis 852 7469379 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Zletovska reka | izvorno ime = {{mak.|Злетовска Река}} | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Zletovska reka.jpg | slika_opis = Zletovska reka u svom gornjem dijelu | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = MAK | naselja = | duljina = 32,8 | površina porječja = 218,72 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 2,64 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = blizu vrha Retki buki [[Osogovske planine]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|42.1067|22.3027|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 1718 | ušće = kod sela [[Ularci|Ularaca]] | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|41.84686|22.27554|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Egejski | ulijeva se u = [[Bregalnica|Bregalnicu]] | pritoci = Venačka reka | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Sjeverna Makedonija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} {{CSS image crop | Image = Map of Vardar river basin-es.svg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 300 | oTop = 370 | oLeft = 790 | Location = left | Description = Zemljovid porječja Zletovske reke | Link = | Alt = }} '''Zletovska reka''' ({{mak.|Злетовска Река}}) je rijeka u istočnom dijelu [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], koja izvire ispod jednog od vrhova [[Osogovske planine|Osogovskih planina]] – Retki buki na nadmorskoj visini od 1718 m. Ukupna dužina rijeke je 32,8 km, a površina njenog sliva iznosi {{km2|218,72}}. Prosječni izmjereni istjek je 2,64 m.³/sek. U svom gornjem dijelu rijeka teče kroz strmu klisuru koju je sama izdubla u stijenama, tu rijeka ima pad od 42 %, puno brzaca i dva vodopada. Na kraju svog toka Zletovska reka se kod sela Ularci ulijeva u rijeku [[Bregalnica|Bregalnicu]]. Zletovska reka ima 35 većih pritoka, od kojih je najveći [[Venačka reka]]. Pri završetku je izgradnja brane Kneževo, u blizini sela Kneževo (pored [[Kratovo|Kratova]]) visine 70 m, koje će napraviti [[akumulacijsko jezero]] kapaciteta {{km3|23}} vode.<ref>Osogovski region – resursi i možnosti za razvoj, izdavač: Građanski komitet za razvoj – Probištip, srpanj 2005.</ref> Postoje ideje da se u gornjem dijelu izgradi 3 manje hidrocentrale. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rijeke u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Pritoci Bregalnice]] 1y3n80r06qm84816rih9zfo9hua3qvr 0 264956 7469258 6381971 2026-05-27T00:26:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469258 wikitext text/x-wiki {{slično|rumunjskoj pjevačici|naftnu kompaniju|INA}} {{Glazbenik | Ime = Inna | Img = Inna 2011.jpg | Img_capt = Inna u siječnju 2011. godine | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Elena Alexandra Apostoleanu | Pseudonim = | Rođenje = [[16. listopada]] [[1986.]] | Mjesto rođenja = [[Mangalia]], [[Rumunjska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[elektronička glazba|electronic]], [[dance]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = [[2009.]] – danas | Producentska_kuća = [[Ultra Records]] | Angažman = [[Play & Win]], [[Bob Taylor]] | URL = [http://www.inna.ro Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} [[Datoteka:Elena Alexandra Apostoleanu.JPG|thumb|250px|right|Inna u travnju 2011. godine]] '''Elena Alexandra Apostoleanu''' ([[16. listopada]] [[1986.]]), poznatija kao '''Inna''', je [[dance]] [[Pjevanje|pjevačica]] iz [[Mangalia|Mangalije]], [[Rumunjska]]. == Karijera == [[Datoteka:Inna-mtv4e.jpg|thumb|250px|Inna tijekom intervjua za [[MTV]] Europe u rujnu 2009. godine]] Svoj debitantski album ''[[Hot (album Inne)|Hot]]'' objavila je [[2009.]] godine. Album je [[glazbeni producent|producirala]] rumunjska grupa [[Play & Win]]. Najavni singl albuma, istoimena pjesma "Hot", dosegla je broj jedan na glazbenim ljestvicama u Rumunjskoj, [[Moldova|Moldovi]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Libanon]]u, [[Malta|Malti]], [[Poljska|Poljskoj]], [[Španjolska|Španjolskoj]], [[Turska|Turskoj]], [[Rusija|Rusiji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Grčka|Grčkoj]] i [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref name="Inna single">{{cite web |url=http://www.libertatea.ro/stire/noul-single-inna-in-exclusivitate-la-radio-21-230170.html |title=Noul single Inna, în exclusivitate la Radio 21 |date=2009-02-16 |publisher=www.libertatea.ro |language=ro|accessdate=2009-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100504201841/http://www.libertatea.ro/stire/noul-single-inna-in-exclusivitate-la-radio-21-230170.html |archivedate=2010-05-04}}</ref> Sljedeći singl "Love" u prvom tjednu je dospio na broj 16 ljestvice Fresh Top 40 rumunjske radio postaje Kiss FM.<ref>{{cite web |url=http://www.kissfm.ro/fresh-top-40/ |title=Fresh top 40 – 25 Iul – August 1 |publisher=Kiss FM |language=ro|accessdate=2009-07-27}}</ref> Treći singl "Déjà Vu", nastao u suradnji s Bobom Taylorom ([[pseudonim|a.k.a.]] Fizz), bio je veliki hit u Rumunjskoj, Moldovi, Bugarskoj, Rusiji, [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i Mađarskoj. Ostali uspješni singlovi s albuma su "Amazing", "I Need You For Christmas" ,"10 Minutes" "In Your Eyes" (u suradnji s Yandelom) te "Be my Lover". S Alexandrom Stan i Daddyem Yankeeom je još snimila pjesmu "We Wanna",a s Pittbullom Good Time. Tijekom 2009. godine Inna je postigla najveće postignuće u svojoj karijeri kada je njen singl "Hot" dospio na prvo mjesto najuglednije glazbene ljestvice ''[[Billboard]]'' ''Hot Dance Airplay''.<ref>[http://www.billboard.com ''Billboard'']</ref> == Diskografija == === Albumi === * ''[[Hot (album Inne)|Hot]]'' (2009.) * ''I Am the Club Rocker'' (2011.) * ''Party Never Ends'' (2013.) * ''Inna'' (2015.) * ''Nirvana'' (2017.) * ''Yo'' (2019.) * ''Heartbreaker'' (2020) === Singlovi === * 2009.: "Hot" * 2009.: "Love" * 2009.: "Déjà Vu" * 2010.: "Amazing" * 2010.: "I Need You For Christmas" * 2010.: "10 Minutes" * 2011.: "Sun is Up" * 2011.: "Un Momento" (duet s [[Juan Magan|Juanom Maganom]]) * 2011.: "Club rocker" * 2012.: "INNdiA" (duet s Play & Win) * 2012.: "J'Adore" * 2013.: "We Like To Party" * 2014.: "Cola Song" * 2014.: "Diggy Down" * 2016.: "Rendez Vous" * 2017.: "Gimme Gimme" * 2017.: "Ruleta" * 2017.: "Nirvana" == Nagrade == U Poljskoj je [[2010.]] godine primila nominacije za nagradu Eska Awards za izvođača godine (koju je i osvojila) i najbolji singl.<ref name="Nielsen">{{cite web |url=http://www.telegrafonline.ro/1229724000/articol/73474/inna_pe_locul_i_in_topul_nielsen.html |title=Inna, pe locul I în topul Nielsen |date=2008-12-20 |publisher=www.telegrafonline.ro |language=ro|accessdate=2009-07-27}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Inna}} * [http://www.inna.ro Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211006043718/http://www.inna.ro/ |date=6. listopada 2021. }} * [http://www.youtube.com/innaromania Inna] na [[YouTube]]-u * [http://www.facebook.com/InnaOfficial Inna] na [[Facebook]]-u * [http://www.myspace.com/InnaMusicOfficial Inna] na [[MySpace]]-u * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na [[Twitter]]-u * [https://web.archive.org/web/20110929001805/http://www.ultrarecords.com/artists/inna/ Inna] na [[Ultra Records]]-u {{GLAVNIRASPORED:Inna}} [[Kategorija:Rumunjski glazbenici]] [[Kategorija:Pjevači]] [[Kategorija:Elektronički glazbenici]] jf5dre47znry9yibgpqthy7w0iaq09a 14 265484 7469510 7380043 2026-05-27T10:44:39Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Programi svemirskih letova s ljudskom posadom|Programi svemirskih letova s ljudskom posadom]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Američki svemirski programi s ljudskom posadom|Američki svemirski programi s ljudskom posadom]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469510 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Transport}} [[Kategorija:NASA-ini programi]] [[Kategorija:Američki svemirski programi s ljudskom posadom|Space Shuttle]] f9pv5hl23eazubt68u2eq7xdor4pdv6 0 266058 7469203 7234442 2026-05-26T20:51:28Z ~2026-22623-51 357733 /* Filmografija */ Male korekcije. 7469203 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Ankica Dobrić |slika = Ankica Dobrić.jpg |veličina = 210px |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[6. studenoga]] [[1959.]] |mjesto rođenja = [[Bileća]], [[BiH]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Ankica Dobrić''' ([[Bileća]], [[6. studenoga]] [[1959.]]) [[hrvatska]] je [[kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[glumac|glumica]]. == Životopis == Rođena je u [[Bileća|Bileći]], a osnovnu i srednju školu završila je u [[Trebinje|Trebinju]]. Diplomirala je na [[Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu|Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu]] 1984. godine. Članica je glumačkog ansambla [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|kazališta Gavella]] od 1990. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gavella.hr/ansambl/dobric-ankica |title=Gradsko dramsko kazalište Gavella – Ansambl – Dobrić, Ankica |access-date=2. ožujka 2024. |archive-date=15. listopada 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241015145606/https://www.gavella.hr/ansambl/dobric-ankica |url-status=dead }}</ref> == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Smogovci]]" kao djevojka Crnog Jacka ([[1982.]]) * "[[Nepokoreni grad]]" ([[1982.]]) * "[[Mali leteći medvjedići]]" kao Latica i Jasmina ''(glas)'' ([[1990.]]) * "[[Hlapićeve nove zgode]]" kao Jana ''(glas)'' ([[2002.]]) * "[[Villa Maria]]" kao Silvija Polovanec ([[2004.]] – [[2005.]]) * "[[Naša mala klinika]]" kao luda pacijentica ([[2006.]]) * "[[Ne daj se, Nina]]" kao Sofija Glowatzky ([[2007.]] – [[2008.]]) * "[[Zakon ljubavi]]" kao Neva Perković ([[2008.]]) * "[[Odmori se, zaslužio si]]" kao gđa. Lili Feliks ([[2008.]]) * "[[Dome slatki dome]]" kao Dušica Žalec ([[2010.]]) * "[[Larin izbor]]" kao Oliva Markoni ([[2011.]]) * "[[Nemoj nikome reći]]" kao Manda Bubalo ([[2015.]] – [[2017.]]) * "[[Pogrešan čovjek (televizijska serija)|Pogrešan čovjek]]" kao Marijeta Afrić ([[2019.]]) * "[[Dar mar (televizijska serija)|Dar mar]]" kao Violeta Antonini Grob ([[2020.]] – [[2021.]]) === Filmske uloge === * "[[Medeni mjesec (1983.)|Medeni mjesec]]" kao prodavačica u butiku Gracia ([[1983.]]) * "[[Dvije karte za grad (1984.)|Dvije karte za grad]]" kao djevojka ([[1984.]]) * "[[Sokol ga nije volio (1988.)|Sokol ga nije volio]]" kao Tonka ([[1988.]]) * "[[Cao, cao, bambina]]" ([[1988.]]) * "[[Kamenita vrata (1992.)|Kamenita vrata]]" kao Dunja ([[1992.]]) * "[[Mrtva točka (1995.)|Mrtva točka]]" ([[1995.]]) * "[[Infekcija (2003.)|Infekcija]]" kao TV novinarka ([[2003.]]) * "[[Kradljivac uspomena]]" ([[2007.]]) * "[[Zapamtite Vukovar (2008.)|Zapamtite Vukovar]]" kao Žaža ([[2008.]]) * "[[Špica (film)|Špica]]" kao Biserka ([[2011.]]) * "[[Visoka modna napetost]]" kao novinarka ([[2013.]]) * "[[Za ona dobra stara vremena]]" kao gospođa Babić ([[2018.]]) === Sinkronizacija === * "Medvjedići dobra srca" (1997.) – studio Nelvana * "Tili i njen zmaj" kao Tili (1997.) * "Beskrajna priča (serija)" kao carica Fantazije (1997.) – studio Nelvana * "Princezin dvorac" kao Sara Hayden (1999.) – studio Golden Films * "Rudolph: Jelen crvenog nosića" kao Svjetlana (1998.) * "Sedmi brat" kao Gricko, ptica #1 i jež (2000.) * "Gladijatorska akademija" kao kipovi starice Pepilija/Aldija #1 i Stefilija/Erina #2, Amila, gladijatorica, Koromantova supruga i ostali likovi (2010.) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *{{imdb ime|id=0229766|ime=Ankica Dobrić}} {{GLAVNIRASPORED:Dobrić, Ankica}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski glumci]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] 7fe67hidw2nb5potfgsd1dmneyxcjjq 0 273033 7469521 6258835 2026-05-27T10:54:59Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zoologija|Zoologija]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Termoregulacija|Termoregulacija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469521 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Basking turtles.JPG|mini|[[Kornjače]] ''[[Pseudemys]]'' (ovdje se griju) su ektotermne životinje]] '''Ektotermi''' odnosno '''ektotermnim organizmima''' ([[grčki]] ''εκτός'' (''ektós'') = "vani", "izvana" i ''θερμός'' (''thermós'') = "toplina") nazivaju se u [[zoologija|zoologiji]] životinje čiju tjelesnu temperaturu uvjetuje okolina. Posljedica je da ti organizmi ovise o vanjskim izvorima topline<ref>{{cite book |page=409 |isbn=0226735389 |author=Jay M. Savage ; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden. |year=2002 |publisher=University of Chicago Press |location=[[Chicago]], Ill. |title=The amphibians and reptiles of Costa Rica : a herpetofauna between two continents, between two seas}}</ref> i imaju relativno spor [[metabolizam]].<ref name="hilde">{{cite book |page=429 |isbn=0471295051 |author=Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Pprincipal ill. Viola Hildebrand. |year=2001 |publisher=Wiley |location=[[New York]] |title=Analysis of vertebrate structure}}</ref> Na primjer, mnogi [[gmazovi]] reguliraju svoju tjelesnu toplinu sunčanjem. Preciznije, mnogi ektotermni organizmi su [[poikilotermija|poikilotermni]].<ref name="hilde"/> * Kod [[dubokomorska riba|dubokomorskih riba]] tjelesna temperatura ovisi isključivo o temperaturi okoline. Na velikim dubinama voda ima uvijek jednaku nisku temperaturu (nepunih 4 °C), pa i ribe koje tamo žive imaju uvijek jednaku temperaturu. Dakle, one su ektotermne, no istovremeno ih se svrstava i u [[homoiotermija|homoiotermne]]. * Gotovo svi [[beskralješnjaci|beskralješnjaci]], kao i većina [[riba]], [[vodozemci|vodozemaca]] i [[gmazovi|gmazova]], jesu ektotermni i, istovremeno, [[poikilotermija|poikilotermni]]. Tjelesna temperatuta ovisi im o temperaturi okoline, a u određenoj mjeri mogu ju regulirati svojim [[biologija ponašanja|ponašanjem]] (sunčanje, povlačenje u sjenu, promjena boje tijela). Zbog toga je kod ovih životinja potrošnja energije značajno manja nego kod [[endotermija|endotermnih organizama]]. * Neke životinje su u određenoj mjeri povremeno ektotermne, a povremeno endotermne. Tako neke zapravo ektotermne životinje u određenim prilikama mogu podići svoju tjelesnu temperaturu korištenjem metabolizma: neki [[kukci]] za hladnih jutara da bi mogli poletjeti ili [[pitoni]] radi grijanja svojih jaja. Za podizanje tjelesne temperature koriste se [[tremor|podrhtavanjem mišića]]. S druge strane, neke u stvari endotermne životinje zbog uštede energije povremeno odustaju od metaboličke [[termoregulacija|termoregulacije]]. Tako neki [[kolibrić]]i koji žive na velikim nadmorskim visinama noću snizuju tjelesnu temperaturu, a isto to rade i [[šišmiši]] u vrijeme [[zimski san|zimskog sna]]. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Termoregulacija]] hjf777n2q8fj3mlsh12hxxmk5yqzwdm 0 274307 7469161 5276494 2026-05-26T19:05:57Z Divna Jaksic 974 {{mrva-glazbeni-album}} 7469161 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma =9 Lives |ime_glazbenika =[[Kat DeLuna]] |vrsta =studijski album |slika = |žanr =[[ Pop]], [[R&B]], [[dance]], latin pop, [[hip hop]], dancehall |datum =[[7. kolovoza]] [[2007.]] |trajanje = |izdavač =Sony Epic |producent = |album_prije = |godina0 = |godina =[[2007.]] |album_poslije =Inside Out |godina2 =[[2010.]] }} '''''9 Lives''''' je debitantski album američke pjevačice [[Kat DeLuna|Kat Delune]] izdan [[7. kolovoza]] [[2007.]] godine u izdanju Epic Recordsa. Album je mješavina žanrova; [[pop]], dance, urban, latin i reggae-dancehall. {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi iz 2007.]] ofwle72qv0qfxbadc70l3tjichvb5n3 0 274368 7469130 7410714 2026-05-26T18:44:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469130 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Igor Kordej |slika = Igor_Kordej_2019.jpg |veličina = 250px |opis = Igor Kordej 2019. godine |rođenje = [[23. lipnja]] [[1957.]] |smrt = |nacionalnost = [[Hrvat]] |period = |vrsta =strip, scenarij, ilustracija, grafički dizajn, scenografija |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Igor Kordej''' ([[Zagreb]], [[23. lipnja]] [[1957.]]) [[Hrvati|hrvatski]] je crtač [[strip]]a, [[scenarist]], [[ilustrator]], [[grafički dizajner]] i [[scenograf]].<ref>http://www.stripovi.com/enciklopedija/autori/igor-kordej/459/ (pristupljeno 25. kolovoza 2013.)</ref> == Životopis == === Školovanje === Pohađao je zagrebačku [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Školu primijenjene umjetnosti]], grafički odsjek (1972. – 1977.) i [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju likovnih umjetnosti]], grafički odsjek (1977. – 1979.). === Novi kvadrat === Od svoje osamnaeste godine profesionalno se bavi [[Grafički dizajn|grafičkim dizajnom]], a od svoje devetnaeste godine [[strip]]om, postavši članom grupe crtača stripa [[Novi kvadrat]] (1976. – 1979.),<ref>{{Citiranje časopisa |title=Novi kvadrat |url=https://enciklopedija.hr/clanak/44279 |accessdate=2020-03-04}}</ref> u okviru koje objavljuje stripove u mnogim omladinskim časopisima toga doba ([[Polet]], [[Vidici]], [[Studentski list]], Pitanja). Grupa Novi kvadrat 1979. godine dobiva vrlo prestižnu jugoslavensku [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a|Nagradu Sedam sekretara SKOJ-a]]. === Studio SLS === Početkom osamdesetih Kordej se ponovo udružuje s [[Mirko Ilić|Mirkom Ilićem]] u studiju SLS (kratica za “Sporo, loše i skupo”) i usredotočuje se uglavnom na izradu omota za albume jugoslavenskih pop-izvođača. Nakon prekida suradnje nastavlja sa samostalnom karijerom u jugoslavenskim časopisima glavne struje ([[Start]], Studio, [[Fokus (časopis)|Fokus]], [[Arena (časopis)|Arena]]) na polju ilustracije i grafičkog oblikovanja, kreirajući naslovnice, filmske<ref>{{Citation |title=Diploma za smrt (1989) |url=https://www.imdb.com/title/tt0097206/mediaviewer/rm4111408128 |accessdate=2020-03-04 |language=en}}</ref> i kazališne plakate,<ref>{{Citiranje časopisa |title=U novoj predstavi Trešnja će oživjeti legendu o plemenitim šljivarima |url=http://www.politikaplus.com/novost/155640u-novoj-predstavi-tresnja-ce-ozivjeti-legendu-o-plemenitim-sljivarima |accessdate=2020-03-04 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219103354/http://www.politikaplus.com/novost/155640u-novoj-predstavi-tresnja-ce-ozivjeti-legendu-o-plemenitim-sljivarima |url-status=dead }}</ref> logotipe i omote za albume pop-glazbe.<ref>{{Citiranje weba |url=http://strazarni-lopov.blogspot.com/2017/11/zabranjeno-plakatiranje-riviera-plakat.html |title=STRAŽARNI LOPOV: ZABRANJENO PLAKATIRANJE: RIVIERA (PLAKAT IGORA KORDEJA IZ OSAMDESETIH) |last=Polak |first=Goran |date=srijeda, 15. studenoga 2017. |work=STRAŽARNI LOPOV |accessdate=2020-03-04}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.beforeafter.rs/muzika/5-najboljih-omota-domacih-albuma/ |title=5 najboljih omota domaćih albuma |accessdate=2020-03-04}}</ref> === Rad za inozemno tržište === Od 1986. godine nadalje prisutan je na europskom tržištu stripa u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, a od 1989. i na američkom tržištu ([[:en:Heavy_Metal_(magazine)|Heavy Metal Magazine]]). Iz tog perioda najznačajnije je djelo album ''Les cinq saisons – Automne'' (scenarist je [[Nenad Mikalački Django]]), koji je 1990. objavio francuski izdavač [[:en:Dargaud|Dargaud]].<ref>{{Citiranje časopisa |author=Philippe MAGNERON |title=Les cinq saisons- Automne |url=https://www.bedetheque.com/BD-Cinq-saisons-Automne-26677.html |accessdate=2020-03-04}}</ref> Taj album je u Francuskoj uredbom Ministarstva kulture uvršten u sve javne knjižnice kao djelo od iznimnog kulturološkog značaja, a 2011. uvršten je i u knjigu [[:en:Paul_Gravett|Paula Gravetta]] ''1001 Comics You Must Read Before You Die''.<ref>{{Citiranje časopisa |title=1001 Comics You Must Read Before You Die - Page 8 |url=https://www.listchallenges.com/1001-comics-you-must-read-before-you-die/list/8 |accessdate=2020-03-04}}</ref> Kordej 1988. godine seli se iz Zagreba u istarski gradić [[Grožnjan]] i tamo, s prekidima, provodi gotovo desetljeće. Prvih nekoliko godina kao crtač i supervizor u okviru lokalnog dizajnerskog studija predvodi grupu od preko 20 crtača i scenarista s prostora bivše Jugoslavije (među kojima su mladi [[Darko Macan]], [[Edvin Biuković]] i [[:en:Goran_Sudžuka|Goran Sudžuka]], ali i veterani [[Radovan Devlić]] i Dragan Filipović Fipa) u izradi stripova i dizajna za njemačko tržište. === Rad u inozemstvu === U ljeto 1991. na poziv kompanije Semic International odlazi u [[Danska|Dansku]] i tamo živi gotovo godinu dana radeći na produkciji strip-serijala [[Tarzan]] za američko tržište (izdavač [[:en:Malibu_Comics|Malibu Comics]]).   Godine 1997. Kordej se seli u [[Kanada|Kanadu]] na poziv tvrtke [[:en:Digital_Chameleon|Digital Chameleon]], u kojoj se zaposlio kao kreativni direktor. Zbog nesuglasica s upravom nakon osam mjeseci napušta Digital Chameleon te ponovo postaje [[Slobodni suradnik|slobodni umjetnik]]. === Marvel === Njegov rad za američkog izdavača [[Marvel Comics|Marvel]] dijeli se u dvije faze. Prva faza traje od 1994. do 1996. godine; u tom razdoblju Kordej proizvodi niz ručno slikanih stripova za serijal ''Tales of the Marvels''. Glavni urednik serijala je [[:en:Marcus_McLaurin|Marcus McLaurin]]. U isto vrijeme Kordej paralelno radi stripove i za izdavačku kuću [[:en:Dark_Horse_Comics|Dark Horse]]. Druga faza počinje 2001. godine, kad na poziv tadašnjeg glavnog urednika [[:en:Joe_Quesada|Joea Quesade]] Kordej počinje raditi na serijalima [[:en:Cable_(comics)|Cable]] i [[:en:New_X-Men|New X-Men]].     Ubrzo nakon [[Teroristički napadi 11. rujna 2001.|terorističkih napada 11. rujna 2001.]] unutar Marvela provedena je akcija u kojoj su brojni crtači ilustrirali tu temu. Ilustracije su ubrzo prodane na javnoj dražbi, a sav prilog išao je porodicama poginulih. Kordejevu ilustraciju ''Pennsylvania Plane'' kupila je Kongresna knjižnica u SAD-u.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Pennsylvania plane / Igor Kordey, 2001. |url=https://www.loc.gov/item/2002718202/ |accessdate=2020-03-04}}</ref> Već sljedeće godine (2002.) potpisuje ekskluzivni ugovor s Marvelom. Ipak, poznat kao vrlo brz crtač, urednici mu daju veliku količinu posla i naposljetku uzrokuje razočaranje obožavatelja zbog sve površnije izvedbe.<ref>{{Citiranje časopisa |title=DYNAMIC FORCES® - Marvel, DC, Dynamite, Signed Comics, Sketch Covers, CGC Graded, Variants, Collectibles and more! |url=https://www.dynamicforces.com/htmlfiles/tommy74.html |accessdate=2020-03-04}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Those Questions: Igor Kordey: Interviews & Features Archive - Comics Bulletin |url=http://www.comicsbulletin.com/features/108613414848973.htm |date=2010-05-24 |accessdate=2020-03-04 |journal= |archive-date=24. svibnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100524234006/http://www.comicsbulletin.com/features/108613414848973.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> Suradnja s Marvelom završava u travnju 2004., kad Kordej dobiva otkaz.   === Delcourt === Taj čin, međutim, otvara novo poglavlje u njegovom stvaralaštvu jer već dva mjeseca kasnije potpisuje prve ugovore za [[:en:Delcourt_(publisher)|Editions Delcourt]] i nastavlja plodnu suradnju s tim francuskim izdavačem do danas. U posljednjih petnaest godina, ritmom od 4–5 albuma godišnje (zaključno s 2019.), objavio je sedamdesetak albuma na frankofonskom tržištu,<ref>{{Citiranje časopisa |title=KORDEY Igor |url=https://www.editions-delcourt.fr/auteur/kordey-igor-2.html |accessdate=2020-03-04}}</ref> od kojih je samo serijal “Tajna povijest” prodan u preko 1,000.000 primjeraka. === Ilustracija i grafički dizajn === Svih godina, paralelno uz rad na stripu, Kordej se nastavlja baviti ilustracijom i grafičkim dizajnom. Domaćoj je publici poznat Kordejev rad za zagrebački [[Algoritam (knjižara)|Algoritam]] – u periodu od 1993. do 2013. godine izrađuje preko 150 naslovnica za Algoritmove knjige. Grafičkim se dizajnom bavi za tržište frankofonskih zemalja i regije bivše Jugoslavije, a povremeno se kao ilustrator pojavljuje i na američkom tržištu. Godine 2006. godine Kordej se vraća u Hrvatsku. === Stil === Kordejev je repertoar crtačkih i slikarskih tehnika vrlo raznolik. Stripove radi u tehnici [[Olovka|olovke]], [[tuš]]a, [[akvarel]]a i [[gvaš]]a, a ilustracije u tehnikama tuša, akvarela, gvaša, [[Akrilne boje|akrilika]], [[kolaž]]a, airbrusha i digitalnog slikanja u [[Adobe Photoshop]]u. === Recepcija === [[Datoteka:Igor Kordey (Buc 2017).jpg|mini|Igor Kordej na Festivalu BD Buc 2017. godine]] Kordejevi stripovi do sada su prevedeni na francuski, engleski, njemački, španjolski, talijanski, srpski, mađarski i turski jezik. Njegovi radovi, između ostalih, nalaze se i u kolekcijama Kongresne knjižnice u SAD-u, [[LucasFilm Ltd.|Lucasfilmu]] (CA) i Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku [[MoMA|(MoMa)]]. == Nagrade i priznanja == * 1986. najbolji strip, časopis Mladost, Beograd ''–'' ''Zvjezdana prašina'' * 1987. [[Nagrada SFERA|SFERA]] za najbolji strip, Zagreb<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |title=Nagrada SFERA |url=https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nagrada_SFERA&oldid=4964029 |date=2017-10-08 |journal=Wikipedija |accessdate=2020-03-04}}</ref> * 1995. [[Nagrada SFERA|SFERA]] za najbolju ilustraciju, Zagreb<ref name="#1"/> * 1996. [[Nagrada SFERA|SFERA]] za najbolju ilustraciju u boji, Zagreb<ref name="#1"/> * 2000. nagrada Haxtur, najbolji crtač po glasanju publike, Gijón, Španolska ''–'' ''Batman/Tarzan – The Claws of the Catwoman'' * 2005. nagrada Haxtur, najbolji crtač, Gijón, Španjolska ''–'' serijal ''X-treme X-Men – Storm: The Arena'' * 2006. nominacije za Eisner i Harvey, nagrade za najbolji kratki serijal, simultano u SAD i Kanadi ''–'' ''Smoke''<ref>{{Citiranje časopisa |title=2006 Will Eisner Comic Industry Awards |url=http://www.hahnlibrary.net/comics/awards/eisner06.php |accessdate=2020-03-04}}</ref> * 2007. nagrada publike za najboljeg crtača, Reims, Francuska * 2009. nagrada za doprinos stripu, FraMaFu festival, Dani stripa u Virovitici<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vpz.hr/2009/03/15/tomislav-tolusic-otvorio-trodnevni-strip-festival-framafu-virovitica-09/ |title=Tomislav Tolušić, otvorio trodnevni Strip festival FraMaFu Virovitica '09 |last=Jedandva.hr |date=2009-03-15 |work=Virovitičko-podravska županija |language=hr |accessdate=2020-03-04}}</ref> * 2009. Glyph nagrada, za najbolju naslovnicu, Philadelphia, SAD ''–'' serijal ''Unknown soldier''<ref>{{Citiranje časopisa |title=Glyph Comics Awards |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Glyph_Comics_Awards&oldid=933194306 |date=2019-12-30 |journal=Wikipedia |accessdate=2020-03-04}}</ref> * 2010. nominacija za Eagle Award, za najbolji strani strip, Bristol, Engleska ''–'' serijal ''Tajna povijest''<ref>{{Citiranje časopisa |title=Eagle Award (comics) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Eagle_Award_(comics)&oldid=939222586 |date=2020-02-05 |journal=Wikipedia |accessdate=2020-03-04}}</ref> * 2010. nagrada publike, Avilés, Španjolska ''–'' ''Persona mas nocturna'' * 2010. nagrada Fender Mega Muzika za najbolje likovno oblikovanje albuma, Zagreb ''–'' Leiner i Hrnjak: ''Viša sila''<ref>{{Citiranje weba|title=Fender Mega Muzika Awards|url=https://hrvatskebluessnage.hr/hrvatska-blues-nagrada/fender-mega-muzika-awards/|access-date=2024-01-17|website=Hrvatske blues snage|language=en-US}}</ref> * 2011. nagrada Marulo, za najbolju kazališnu scenografiju (s Valentinom Crnković), 21. Marulićevi dani, Split ''–'' predstava ''Čudo u Poskokovoj dragi''<ref>{{Citiranje časopisa |title=Nagrade 21. Marulićevih dana {{!}} SEEcult.org |url=http://www.seecult.org/vest/nagrade-21-marulicevih-dana |accessdate=2020-03-04}}</ref> * 2013. Vitez reda umjetnosti i književnosti (Ordre des arts et des lettres), Ministarstvo kulture Francuske<ref>{{Citiranje časopisa |title=Slobodna Dalmacija - Igor Kordej - Vitez reda umjetnosti i književnosti |url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/igor-kordej-vitez-reda-umjetnosti-i-knjizevnosti-208491 |date=2013-08-05 |accessdate=2020-03-04}}</ref> * 2013. počasni član [[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|ULUPUH]]-a, Zagreb<ref>{{Citiranje časopisa |title=Dodjela ULUPUH-vih nagrada u 2013. godini |url=https://m.dnevno.hr/zagreb/dodjela-ulupuh-vih-nagrada-u-2013-godini-108772/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219103418/https://www.dnevno.hr/zagreb/dodjela-ulupuh-vih-nagrada-u-2013-godini-108772/ |archive-date=19. veljače 2021. |access-date=4. ožujka 2020.}}</ref> * 2020. zlatna medalja ''–'' najbolja izvedba ''–'' Rastko Ćirić za ''The Rubber Soul Project'', box set. Global Music Awards, La Jolla, Kalifornija, SAD. Kordej je sudjelovao kao dizajner i izvršni producent.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Global Music Awards pobjednici u prosincu 2020. |url=https://www.globalmusicawards.com/Winners-Dec-2020.html |access-date=16. prosinca 2022. |archive-date=16. prosinca 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221216133434/https://www.globalmusicawards.com/Winners-Dec-2020.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=''The Rubber Soul'' projekt osvojio prestižnu nagradu Global Music Awards |url=https://ravnododna.com/the-rubber-soul-projekt-rastka-cirica-u-koji-je-ukljucen-i-igor-kordej-osvojio-prestiznu-nagradu-global-music-award/ |access-date=16. prosinca 2022.}}</ref> * 2022. najbolji umjetnik, ''European Science Fiction Society'', Dudelange, Luksemburg.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Dobitnici nagrade ESFS za 2022. |url=https://www.esfs.info/2020-2/ |access-date=16. prosinca 2022.}}</ref> * 2023. [[Porin (nagrada)|PORIN]] nagrada za najbolje likovno oblikovanje albuma, Zagreb ''–'' Chui: ''Zagreb - Berlin''<ref>{{Citiranje weba|title=Dobitnici 30.Porina {{!}} Porin|url=https://www.porin.org/content/dobitnici-30porina|access-date=2024-01-17|website=www.porin.org|archive-date=30. travnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230430002137/https://www.porin.org/content/dobitnici-30porina|url-status=dead}}</ref> * 2024. [[Nagrada SFERA|SFERA]] za najbolji strip ''–'' ''Texas Kid, moj brat'' ''–'' grafička novela, Zagreb<ref>{{Citiranje weba|title=Nagrade SFERA|url=https://sferakon.org/nagrade-sfera/|access-date=2024-05-29|website=SFeraKon 2024|language=en-US}}</ref> * 2024. nagrada Minas Edhel za životno djelo, ZMAJKON, Niš, Srbija.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-03-18|title=O festivalu|url=https://zmajkon.com/o-festivalu/|access-date=2024-05-29|website=ZmajKon|language=sr-RS|archive-date=18. lipnja 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250618165547/https://zmajkon.com/o-festivalu/|url-status=dead}}</ref> == Djela == === Europsko tržište (prva izdanja) === ===== Albumi ===== * ''Del mismo lado'' (s Mirkom Ilićem; Toutain, 1987.) * ''La Saga de Vam'' #1-3 (Les Humanoïdes Associés, 1987. – 1988.) * ''Stranac'' (Kondor, 1990.) * ''Zvijezde'' (Kondor, 1990.) * ''Metro'' (Kondor, 1990.) * ''Les cinq saisons – Automne'' (Dargaud, 1990.) * ''Diosamante'' (Les Humanoïdes Associés, 2002.) * ''L'Histoire Secrète'' #1-2 & 6-35 (Delcourt, 2005. – 2019; serija traje) * ''Empire'' #1-4 (Delcourt, 2007. – 2016.) * ''Taras Boulba'' #1-2 (Delcourt, 2008.) * ''Le Cœur des Batailles'' #1-2 (Delcourt, 2008.) * ''Keltos'' #1-2, (Delcourt 2007. – 2008.) * ''L'Idole et le Fléau'' #1- 2 (12 bis, 2009.) * ''Vam (''crno/bijela kolekcija; Marketprint, 2010.) * ''U zoni sumraka'' (kolekcija; Kvadrat, 2010.) * ''Vam'' (definitivna kolor kolekcija; Fibra, 2011.) * ''Zvijezde'' (definitivna kolekcija, Fibra, 2011.) * ''Les 30 Deniers'' #1-5 (Delcourt, 2014. – 2016.) * ''Nous, les morts'' #1-4 (Delcourt, 2015.) * ''Tarzan / Reke krvi'' (System comics, 2015.) * ''Déjà vu'' (Kvadrat, 2015.) * ''Jour J''  #12, 15, 24, 29-31 (Delcourt, 2013. – 2017.) * ''Marshal Bass'' #1-10 (Delcourt, 2017. – 2023.; serija traje)<ref>https://www.bedetheque.com/serie-56767-BD-Marshal-Bass.html</ref> *''Colt & Pepper'' #1-2 (Delcourt, 2020. – 2021.)<ref>https://www.bedetheque.com/serie-68114-BD-Colt-Pepper.html</ref> *''Mobius'' #1-3 (Delcourt, 2021. – 2022.)<ref>https://www.bedetheque.com/serie-72682-BD-Mobius.html</ref> *''Texas Kid, moj brat'' (Orka specijal 52, Fibra, 2023.)<ref>{{Citiranje weba|title=Orka Specijal 52 Texas Kid, moj brat|url=https://www.fibra.hr/katalog/izdanja/orka-specijal-52-texas-kid-moj-brat/924/|access-date=2024-01-17|website=www.fibra.hr}}</ref> *''Texas Kid, moj brat'' (De luxe edition, Orka 64, Fibra, 2023.)<ref>{{Citiranje weba|title=Orka 64 Texas Kid, moj brat de luxe edition|url=https://www.fibra.hr/katalog/izdanja/orka-64-texas-kid-moj-brat-de-luxe-edition/923/|access-date=2024-01-17|website=www.fibra.hr}}</ref> *''Teksas Kid, moj brat'' (Međuvreme, Veseli četvrtak, 2023.)<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-17|title=Međuvreme, knjiga 5 Teksas Kid, moj brat {{!}} Veseli četvrtak|url=https://veselicetvrtak.com/izdanja/medjuvreme/medjuvreme-knjiga-5-teksas-kid-moj-brat/|access-date=2024-01-17|language=sr-RS}}</ref> ==== Naslovnice ==== * ''Stripoteka'' (Marketprint, 1984.) * ''Spunk novosti'' #36 (Marketprint, 1985.) * ''Patak'' #3 (Vinkovci, 1986.) * ''Hrvatski Velikani'' #1, 3 (Astoria, 2007.) === Američko tržište (prva izdanja) === (naslovi označeni zvjezdicama su se pojavili i na francuskom tržištu) ===== Dark Horse Comics ===== * ''Edgar Rice Burroughs' Tarzan: A Tale of Mugambi'' (1995.) * ''A Decade of Dark Horse'' (1996.) * ''Predator: Kindred'' #1-4 (1996. – 1997.) * ''Aliens: Havoc'' #1 (1997.) * ''Star Wars: Droids – The Protocol Offensive'' (1997.) * ''Edgar Rice Burroughs' Tarzan: Carson of Venus'' #1-4 (1998.) * ''Star Wars Tales'' #1 (1999.)* * ''Tarzan/Batman: Claws of the Catwoman'' #1-4 (1999.)* * ''Edgar Rice Burroughs' Tarzan: The Rivers of Blood'' #1-4 (1999. – 2000.) * ''Star Wars: Chewbacca'' #1 (2000.) ===== IDW Publishing ===== * ''Smoke'' #1-3* (2005.) ===== Heavy Metal magazine ===== * ''The Wall'' (1989.) * ''Five seasons: Autumn'' (1992.) * ''Wanderer'' (1994.) * ''Tumbleweed'' (1994.) ===== Marvel Comics ===== * ''Conspiracy'' #1-2 (1998.) * ''Heroes'' #1 (2001.) * ''Cable'' #97-105, 107 (2001. – 2002.)* * ''New X-Men'' #119-120, 124-125, 128-130 (2001. – 2002.)* * ''Moment of Silence'' #1 (2002.) * ''Black Widow: Pale Little Spider'' #1-3 (2002.)* * ''Captain America'' Vol. 3 #50 (2002.) * ''Soldier X'' #1-8 (2002. – 2003.)* * ''X-Treme X-Men'' #25-46 (2003. – 2004.)* ===== Naslovnice ===== * ''The Real Adventures of Jonny Quest'' #3 (Dark Horse, 1996.) * ''Predator: Kindred'' #1-4 (Dark Horse, 1996. – 1997.) * ''Predator vs. Judge Dredd'' #3 (Dark Horse, 1997.) * ''Classic Star Wars: Han Solo at Stars' End'' #1 (Dark Horse, 1997.) * ''Star Wars: Tales of the Jedi — Redemption'' #1-5 (Dark Horse, 1998.) * ''Star Wars Special'' #1 (Dark Horse, 1998.) * ''Angel: The Curse'' #1, 3 (IDW Publishing, 2005.) * ''Unknown Soldier''  Vol. 4 '', #''1-6 (Vertigo, 2008. – 2009.) * ''Detective Comics'' #1018 (DC Comics, 2020.) * ''Basketful of Heads'' #6 (DC Comics, 2020.) * ''20th Century Men'' #1 (Image, 2022.) ==== Odabrane kolekcije/grafičke novele na američkom tržištu ==== * ''Batman/Tarzan: Claws of the Cat-woman'' (Dark Horse, 2000.) * ''Star Trek: The Gorn Crisis'' (WildStorm, 2000.) * ''X-Treme X-Men'' Vol. 5'':'' ''God Loves, Man Kills'' (Marvel, 2003.) * ''X-Treme X-Men'' Vol. 6: ''Intifada'' (Marvel, 2003.) * ''X-Treme X-Men'' Vol. 7: ''Storm / The Arena'' (Marvel, 2004.) * ''X-Treme X-Men'' Vol. 8: ''Prisoner of fire'' (Marvel, 2004.) * ''Smoke'' (IDW, 2005.) * ''New X-Men: New Worlds'' (Marvel, 2006.) * ''The Secret History'' ''Omnibus'' #1-3 (Archaia, 2010. – 2014.) * ''Marvels Companion'' (Marvel, 2014.) * ''Cable: Soldier X'' (Marvel, 2018.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.vecernji.hr/kultura/kad-cujem-da-je-hrvatska-zemlja-kulture-znanja-pocrvene-mi-usi-clanak-599032 Intervju s Igorom Kordejem] {{GLAVNIRASPORED:Kordej, Igor}} [[Kategorija:Hrvatski crtači stripa]] <!-- [[Kategorija:Hrvatski scenaristi stripa]] --> [[Kategorija:Hrvatski slikari]] [[Kategorija:Hrvatski grafičari]] [[Kategorija:Hrvatski scenaristi]] <!-- [[Kategorija:Novi kvadrat]] --> [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski scenografi]] [[Kategorija:Hrvatski ilustratori]] [[Kategorija:Hrvatski grafički dizajneri]] hd6qg0kekn7qedlbp0c7pgyfhjokgf9 0 275245 7469017 6928673 2026-05-26T13:31:03Z Artniješkart 362139 /* Povijest */ Pojam "divlji ustaše" ne može biti na stranici poput Wikipedije. Pojam "partizani" poput pojma "ustaše" znači "ustanički" pa je redundantno pisati "ustanički". 7469017 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Šegestin |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Dvor (općina)|Dvor]] |najbliži grad = |površina = 4,5 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 7 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44440 Dvor |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = |bilješke = }} '''Šegestin''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Dvor (općina)|Dvor]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 65 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 31 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Šegestin |p1857=270 |p1869=286 |p1880=307 |p1890=382 |p1900=441 |p1910=423 |p1921=381 |p1931=386 |p1948=293 |p1953=317 |p1961=318 |p1971=248 |p1981=187 |p1991=134 |p2001=65 |p2011=35 |p2021=7 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Kao većinski [[Srbi u Hrvatskoj|srpsko]] selo, Šegestin je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Hrvatskoj bio vrlo jako partizansko uporište. Zbog toga se često nalazio na meti [[Ustaše|ustaških]] kaznenih ekspedicija, koje su u više navrata spaljivale selo i činile masovne zločine nad lokalnim civilnim stanovništvom. Krajem siječnja 1942. godine ustaške snage pod zapovjedništvom pukovnika [[Narcis Jeszensky|Narcisa Jeszenskog]] iz pounjskih sela i [[Zrin|Zrina]] napale su i zauzele Šegestin nakon kraće borbe s partizanima. U narednih nekoliko dana ustaše u Šegestinu ubijaju oko 273 civila – 87 žrtava (od čega 38 djece) bilo je iz samog Šegestina, dok su ostatak činile izbjeglice iz [[Draškovac|Draškovca]] te [[Donja Oraovica|Donje]] i [[Gornja Oraovica|Gornje Oraovice]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Đurić|first=Ljuban|title=Banijski partizanski odredi 41-45|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|year=1988.|location=Beograd|pages=106}}</ref> Sredinom ožujka 1942. pripadnici OS NDH na putu prema Zrinu ponovno prolaze kroz Šegestin i pritom spaljuju seosku pravoslavnu crkvu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Đurić|first=Ljuban|title=Banijski partizanski odredi 41-45|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|year=1988.|location=Beograd|pages=114}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Dvor}} [[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] qwq6jdub6ui295wkm6eggxrsxc1t85o 7469195 7469017 2026-05-26T20:45:33Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Artniješkart|Artniješkart]] ([[User talk:Artniješkart|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] 6928673 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Šegestin |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Dvor (općina)|Dvor]] |najbliži grad = |površina = 4,5 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 7 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44440 Dvor |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = |bilješke = }} '''Šegestin''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Dvor (općina)|Dvor]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 65 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 31 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Šegestin |p1857=270 |p1869=286 |p1880=307 |p1890=382 |p1900=441 |p1910=423 |p1921=381 |p1931=386 |p1948=293 |p1953=317 |p1961=318 |p1971=248 |p1981=187 |p1991=134 |p2001=65 |p2011=35 |p2021=7 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Kao većinski [[Srbi u Hrvatskoj|srpsko]] selo, Šegestin je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Hrvatskoj bio vrlo jako ustaničko-partizansko uporište. Zbog toga se često nalazio na meti [[Ustaše|ustaških]] kaznenih ekspedicija, koje su u više navrata spaljivale selo i činile masovne zločine nad lokalnim civilnim stanovništvom. Krajem siječnja 1942. godine ustaške snage pod zapovjedništvom pukovnika [[Narcis Jeszensky|Narcisa Jeszenskog]] i potpomognute "divljim ustašama" iz pounjskih sela i [[Zrin|Zrina]] napale su i zauzele Šegestin nakon kraće borbe s partizanima. U narednih nekoliko dana ustaše u Šegestinu ubijaju oko 273 civila – 87 žrtava (od čega 38 djece) bilo je iz samog Šegestina, dok su ostatak činile izbjeglice iz [[Draškovac|Draškovca]] te [[Donja Oraovica|Donje]] i [[Gornja Oraovica|Gornje Oraovice]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Đurić|first=Ljuban|title=Banijski partizanski odredi 41-45|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|year=1988.|location=Beograd|pages=106}}</ref> Sredinom ožujka 1942. pripadnici OS NDH na putu prema Zrinu ponovno prolaze kroz Šegestin i pritom spaljuju seosku pravoslavnu crkvu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Đurić|first=Ljuban|title=Banijski partizanski odredi 41-45|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|year=1988.|location=Beograd|pages=114}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Dvor}} [[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] l00fupqhlq7dxau354gz2jrp30irioy 7469197 7469195 2026-05-26T20:46:03Z Runolist 263374 7469197 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Šegestin |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|SMŽ}} |općina = [[Dvor (općina)|Dvor]] |najbliži grad = |površina = 4,5 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 7 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 44440 Dvor |pozivni broj = +385 (0)44 |autooznaka = SK |web = |bilješke = }} '''Šegestin''' je naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Općine [[Dvor (općina)|Dvor]], [[Sisačko-moslavačka županija]]. ==Stanovništvo== Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, naselje je imalo 65 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr]</ref> te 31 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr]</ref> {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Šegestin |p1857=270 |p1869=286 |p1880=307 |p1890=382 |p1900=441 |p1910=423 |p1921=381 |p1931=386 |p1948=293 |p1953=317 |p1961=318 |p1971=248 |p1981=187 |p1991=134 |p2001=65 |p2011=35 |p2021=7 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Povijest == Kao većinski [[Srbi u Hrvatskoj|srpsko]] selo, Šegestin je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Hrvatskoj bio vrlo jako ustaničko-partizansko uporište. Zbog toga se često nalazio na meti [[Ustaše|ustaških]] kaznenih ekspedicija, koje su u više navrata spaljivale selo i činile masovne zločine nad lokalnim civilnim stanovništvom. Krajem siječnja 1942. godine ustaške snage pod zapovjedništvom pukovnika [[Narcis Jeszensky|Narcisa Jeszenskog]] i potpomognute tzv. »[[Divlji ustaše|divljim ustašama]]« iz pounjskih sela i [[Zrin|Zrina]] napale su i zauzele Šegestin nakon kraće borbe s partizanima. U narednih nekoliko dana ustaše u Šegestinu ubijaju oko 273 civila – 87 žrtava (od čega 38 djece) bilo je iz samog Šegestina, dok su ostatak činile izbjeglice iz [[Draškovac|Draškovca]] te [[Donja Oraovica|Donje]] i [[Gornja Oraovica|Gornje Oraovice]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Đurić|first=Ljuban|title=Banijski partizanski odredi 41-45|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|year=1988.|location=Beograd|pages=106}}</ref> Sredinom ožujka 1942. pripadnici OS NDH na putu prema Zrinu ponovno prolaze kroz Šegestin i pritom spaljuju seosku pravoslavnu crkvu.<ref>{{Citiranje knjige|last=Đurić|first=Ljuban|title=Banijski partizanski odredi 41-45|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar|year=1988.|location=Beograd|pages=114}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Naselja u sastavu Općine Dvor}} [[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] c2kqyrl4or4mqpatm74jnibdn35ndxa 0 275889 7469171 7347982 2026-05-26T19:44:13Z Matejvtc1 332522 opcenito prosirenje i poboljsanje teme 7469171 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi]]}} {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Korija |vrsta = naselje |slika = |opis slike = |županija = {{Z+X|VPŽ}} |općina = [[Virovitica]] |najbliži grad = |površina = 15,5 |visina = |z. širina = |z. dužina = |godina popisa = 2021. |stanovništvo = 648 |svetac = |dan = |etnik = |ktetik = |pošta = 33000 Virovitica |pozivni broj = +385 (0)33 |autooznaka = VT |web = |bilješke = }} '''Korija''' je prigradsko naselje u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], smješteno u sastavu Grada [[Virovitica|Virovitice]] unutar [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske županije]]. Zauzima površinu od 15,5 km² i predstavlja važno naselje u zapadnom dijelu virovitičkog prigradskog prstena. == Zemljopis == Naselje Korija nalazi se sjeverozapadno od samog središta Virovitice, uz državnu cestu D2 (Podravska magistrala), koja ga prometno snažno povezuje s ostatkom Podravine i Slavonije. Teren na kojem je naselje podignuto karakterističan je za ravničarski i plodan podravski kraj, što je povijesno uvjetovalo razvoj poljoprivrede i osnivanje vlastelinskih posjeda na ovom području. == Povijest == Korijeni naseljenosti ovog prostora sežu duboko u srednji vijek. Pretpostavlja se da se negdje na širem području današnje Korije u 13. stoljeću nalazilo povijesno mjesto '''Sv. Ambrozija''', koje je potpuno nestalo i opustjelo tijekom razarajućih turskih osvajanja u Slavoniji. Suvremena povijest naselja započinje u 18. stoljeću. Korija se prvi put u službenim dokumentima spominje 1745. godine i to u statusu pustare (zaselka), kada bilježi tek prve naseljenike, dok 1857. godine broji 54 stanovnika. Tijekom 19. stoljeća prostor se snažnije gospodarski razvija unutar virovitičkoga vlastelinstva, pa se tako 1864. godine u dokumentima prvi put izrijekom spominje kao '''Imanje Korija'''. Bio je to ujedno i naziv velikog vlastelinskog posjeda koji se prostirao na čak 1439 jutara zemlje. Od 1880. godine Korija ulazi u sastav upravne općine Virovitica. Paralelno s jačanjem gospodarstva, u 20. stoljeću dolazi do razvoja društvenog života i obrazovanja. Već 1913. godine u mjestu počinje s radom privatna učionica, što je bio temelj za osnivanje i otvaranje prve javne osnovne škole 1924. godine. U urbanističkom i hortikulturnom smislu, prepoznatljivost mjestu davao je park u Koriji koji se u stručnoj literaturi ubraja u ostatke povijesnih parkova ovoga kraja. Unutar tog perivoja nekada se nalazila stara drvena kapela, građena na tradicijski način – karakterističnim tesarskim vezom poznatim pod nazivom „na hrvatski vugel”. Novija sakralna povijest mjesta obilježena je gradnjom nove, moderne crkve. Izgradnja župne crkve započela je 2008. godine, a već nakon godinu dana radova, 21. prosinca 2009. godine, u novoizgrađenoj crkvi posvećenoj '''Pohođenju Blažene Djevice Marije''' svečano je održana i prva sveta misa. == Društveni život i sport == Društveni život u Koriji vrlo je dinamičan i odvija se kroz rad nekoliko aktivnih organizacija i udruga: * '''NK Omladinac Korija''' – nogometni klub osnovan 1973. godine, koji okuplja lokalne sportaše i predstavlja središnju točku sportskih zbivanja u naselju. * '''Aktivna udruga umirovljenika''' – organizacija koja se brine o društvenim, kulturnim i rekreacijskim aktivnostima građana treće životne dobi. * '''Udruga „Mara Matočec”''' – novija lokalna udruga posvećena očuvanju kulturne baštine, humanitarnom radu te promicanju uloge žena u društvu, nadahnuta životom svoje najpoznatije mještanke. == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, naselje je imalo 767 stanovnika<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2011/Popis/H01_01_03/H01_01_03.html Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr]</ref> te 260 obiteljskih kućanstava.<ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H02_01_02/H02_01_02.html Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2011., www.dzs.hr]</ref> Prema najnovijem popisu iz 2021. godine, u naselju živi 648 stanovnika, što prati opći demografski trend blagog pada broja stanovnika na širem području. {{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Korija |p1857=54 |p1869=0 |p1880=207 |p1890=198 |p1900=268 |p1910=256 |p1921=0 |p1931=522 |p1948=756 |p1953=851 |p1961=884 |p1971=867 |p1981=805 |p1991=860 |p2001=858 |p2011=767 |p2021=648 |napomena=U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Virovitica. Do 1931. iskazivano kao dio naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} == Poznate osobe == * [[Mara Matočec]] (Đelekovec, 1886. – Korija, 1967.), bila je istaknuta pučka spisateljica, kulturna aktivistica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka. Ostala je zapamćena kao gorljiva borkinja za ženska prava, javna i prosvjetna djelatnica te jedna od ključnih povijesnih figura u promicanju prava seoskih žena u Hrvatskoj. Veći dio svog plodnog stvaralačkog i privatnog života provela je upravo u Koriji, gdje je i preminula. * [[Stjepan Pantelić]] (Korija, 1942. – ?), ugledni katolički intelektualac i povjesničar. Teologiju je diplomirao u njemačkom gradu Mainzu, a u svom znanstvenom radu naročito se istaknuo predanim proučavanjem opće crkvene povijesti te povijesti hrvatskoga naroda. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-naselje hr}} {{Virovitica}} [[Kategorija:Naselja u Virovitičko-podravskoj županiji]] 2bukc9jnbzxn15saozkyko683ia54sl 0 276396 7469409 7316553 2026-05-27T09:16:19Z Croxyz 205325 /* Znamenitosti */ 7469409 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Omsk | ime_genitiv = Omska | izvorno_ime =Омск | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama =Omsk_Collage_2016.png | veličina_slike =250px | opis_slike = | slika_zastava = Flag of Omsk (2002).svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms of Omsk (1785).svg | slika_grb_veličina =100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 54 | širina-minute = 59 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 73 | dužina-minute = 22 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{Z+X|RUS}} | lokacija1_ime = Federalna oblast | lokacija1_info =[[Omska oblast]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =1716. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Viktor Shreyder | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =573 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =1.134.036 | stanovništvo_gustoća =1.979/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =644xxx | pozivni_broj =+7 3812 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.admomsk.ru// www.admomsk.ru/] | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Rusija | bilješke = }} '''Omsk''' je [[Rusija|ruski]] grad i administrativni centar [[Omska oblast|Omske oblasti]]. Smješten je na jugozapadu [[Sibir]]a nedaleko od granice s [[Kazahstan]]om. Drugi je grad po broju stanovnika u Sibiru, nakon [[Novosibirsk]]a. ==Povijest== Omsk je osnovan za vrijeme ruskog osvajanja Sibira [[1716.]] godine. Sagrađena je tvrđava s ciljem zaštite Rusa od [[Kirgizi|kirgiških]] nomada. Grad je narastao i u 19. st. postao administrativni centar zapadnog Sibira i sjevernog Kazahstana pod ruskom upravom. U gradu je živjelo mnogo [[Rusi|Rusa]], [[Kazasi|Kazaha]] i [[Židovi|Židova]], te se grade brojne crkve, džamije i sinagoge. U gradu je u progonstvu živio [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski]]. Godine [[1890.]] sagrađena je [[transsibirska željeznica]] i to je dovelo do brzog gospodarskog razvoja grada. U Omsku se otvaraju predstavništva brojnih stranih kompanija, te se grad naziva "[[Chicago]] Sibira". Nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] [[1917.]] gradom vladaju carske snage koje se suptrotstavljaju komunistima, tzv. "bijeli". Godine [[1918.]] Omsk je proglašen glavnim gradom dijela Rusije kojim nisu vladali komunisti (sjedište Privremene vlade koju vodi [[Aleksandar Kolčak]]). U grad je preseljena ruska središnja banka i carske zalihe zlata. Komunisti su grad zauzeli [[1919.]] Pod sovjetskom vlašću grad stagnira jer komunisti preferiraju grad [[Novosibirsk]] koji postaje upravno središte Sibira. Tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svj.]] rata je u Omsk preseljena industrija iz područja pogođenih ratom. Postojali su planovi da Omsk postane privremeni glavni grad Rusije u slučaju pada [[Moskva|Moskve]]. Grad je postao centar vojne industrije koja se u njemu zadržala i nakon rata, te je bio zatvoren za pristup strancima. Nakon što su u Sibiru pronađena nalazišta nafte, u Omsku se grade rafinerije nafte. Nakon pada komunizma [[1990.]] dolazi do gospodarske stagnacije grada. ==Zemljopis== Omsk se nalazi u prostoru ruske [[stepa|stepe]] na jugu Sibira. Grad je smješten na ušću rijeke Om u rijeku [[Irtiš]]. Reljef je nizinski. Klima je kontinentska stepska s velikim temperaturnim razlikama ljeta i zime i vrlo malo padalina. Grad ima malo padalina zbog velike kontinentalnosti (velike udaljenosti od mora). Omsk je značajno prometno čvorište između željezničkog (transsibirska željeznica), riječnog (rijeka Irtiš) i cestovnog prometa. ==Znamenitosti== U Omsku postoje značajne pravoslavne crkve (Katedrala sv. Nikole, Hram svih svetih, Kazački sabor, Svetouspenski sabor). U gradu postoje brojne [[neoklasicizam|neoklasicističke]] zgrade građene u doba gospodarskog uspona grada krajem 19. st. Postoje i zgrade u stilovima [[art nouveau]] i [[ampir]], te tradicionalne ruske arhitekture. U gradu postoje i brojni muzeji (vojni muzej, regionalni muzej, muzej Dostojevskoga). ==Gradovi prijatelji== *{{Z|SLK}} [[Puchov]], [[Slovačka]] *{{Z|ČEŠ}} [[Karlovy Vary]], [[Češka]] *{{Z|KIN}} [[Kaifeng]], [[Kina]] *{{Z|JKO}} [[Jinju]], [[Južna Koreja]] *{{Z|KAZ}} [[Petropavl]], [[Kazahstan]] *{{Z|KAZ}} [[Pavlodar]], [[Kazahstan]] *{{Z|RUS}} [[Novosibirsk]], [[Rusija]] *{{Z|RUS}} [[Kaliningrad]], [[Rusija]] *{{Z|RUS}} [[Čeljabinsk]], [[Rusija]] *{{Z|SAD}} [[Milwaukee]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] *{{Z|KAN}} [[Ontario]], [[Kanada]] *{{Z|KAN}} [[York (Kanada)|York]], [[Kanada]] [[Kategorija:Gradovi u Rusiji]] [[Kategorija:Naselja u Omskoj oblasti]] qk8a06iw0dztbfmzn643ujt7822t282 0 278762 7469294 7211647 2026-05-27T03:53:30Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469294 wikitext text/x-wiki '''Limes''' je jedan od osnovnih pojmova u [[matematička analiza|matematičkoj analizi]]. == Limes niza == Neka je <math>(a_n)</math> [[niz]] realnih ili [[Kompleksni broj|kompleksnih brojeva]]. Reći ćemo da niz <math> (a_n) </math> konvergira broju ''L'' (realan ili kompleksan broj) ako vrijedi <math> (\forall \epsilon > 0(\exists n_0 \in \mathbb{N}) (n\in \mathbb{N}, n> n_0 \Rightarrow |a_n - L|< \epsilon)</math>. Možemo to interpretirati na način da kažemo da za dovoljno velike n-ove članovi niza će biti sve bliže broju ''L''. Poznavajući realne nizove možemo poznavati i kompleksne nizove jer vrijedi da kompleksan niz <math> (z_n) </math> možemo pisati kao <math> z_n=a_n+ib_n </math>, gdje su <math> a_n </math> i <math> b_n </math> realni nizovi. Ako niz <math> z_n </math> konvergira k <math>z=a+ib </math>, onda vrijedi da je <math>\lim_{n} a_n=a </math> i isto za niz <math>b_n</math> (što je lako pokazati). Ako niz [[Realni broj|realnih brojeva]] nije konvergentan kažemo da je divergentan. Limes niza se "dobro" ponaša i na računske operacije. Za nizove <math> (a_n),(b_n)\subseteq \mathbb{R} </math> takve da <math>\lim_{n} a_n=A,\lim_{n} b_n=B</math> i <math> c \in \mathbb{R}</math> vrijedi: : <math> \lim_n (a_n+b_n)=A+B</math> : <math> \lim_n (c\cdot a_n)=c\cdot A</math> : <math> \lim_n (a_n\cdot b_n)=A\cdot B</math> : <math> B\neq 0 \Rightarrow \lim_n \frac{a_n}{b_n}=\frac{A}{B} </math> : <math> |\lim_n a_n|=\lim_n |a_n| </math> == Limes funkcija == <div class="thumb" style="float:right; clear:right;"> <div class="thumbinner" style="width:252px;"> {|class="wikitable" style="width:100%; margin:0px;" !''x''!!<math>\frac{\sin x}{x}</math> |- |1||0,841471... |- |0,1||0,998334... |- |0,01||0,999983... |} <div class="thumbcaption"> Iako funkcija (sin&nbsp;''x'')/''x'' nije definirana za vrijednost nula, kako se ''x'' približava nuli, funkcija (sin&nbsp;''x'')/''x'' poprima vrijednost sve bližu 1. Drugim riječima, limes funkcije (sin&nbsp;''x'')/''x'' kada ''x'' teži nuli jednak je&nbsp;1. </div></div></div> Neka je <math>\emptyset \neq I \subseteq \mathbb{R} </math>, <math> c\in \langle a,b \rangle </math>,<math>\langle a,b \rangle \setminus \{c\} \subseteq I </math> i <math> f: I \rightarrow \mathbb{R} </math> [[funkcija (matematika)|funkcija]]. Kažemo da ƒ ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u točki ''c'' ili da ƒ konvergira prema ''L'' kada ''x'' teži prema ''c'' ako vrijedi <math> ((a_n) \subseteq \langle a,b \rangle \setminus \{c\}, \lim_n a_n =c \Rightarrow \lim_n f(a_n)=L </math> što pišemo <math> \lim_{x \rightarrow c} f(x)=L </math>. To možemo izreći na način da kažemo da čim neki niz koji je sadržan u okolini ''c'' i teži k ''c'', a nije baš ''c'' (jer mi ne znamo je li ''c'' u domeni ili ne) da tada niz funkcijskih vrijednosti teži prema ''L''. Postoji i tzv. epsilon-delta definicija koji je ekvivalentna definiciji preko nizova. Pa neka je <math>f:I \rightarrow \mathbb{R}, I \subseteq \mathbb{R} </math>. Kažemo da ƒ ima limes <math> L\in \mathbb{R} </math> u <math>c\in I </math> ako vrijedi <math> (\forall \epsilon > 0) (\exists \delta > 0) (x\in I, 0<|x-c|<\delta \Rightarrow |f(x)-L|<\epsilon) </math> [[Kategorija:Matematička analiza]] 12grc1gnam60p0fo5dme7ntsn38zk2t 0 280302 7469491 7145328 2026-05-27T10:36:09Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u talijanskoj povijesti|Bivše države u talijanskoj povijesti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469491 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bivše zemlje svijeta |ime = Republika Genova |kontinent = Europa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika |hr_ime = Republika Genova |status = [[Republika]] |izvorno_ime = <br>''Repúbrica de Zêna ({{Small|[[Ligurski jezik (romanski)|lig.]]}})''<br>''Repubblica di Genova ({{Small|[[Talijanski jezik|tal.]]}})''<br>''Res publica Genuensis/Ianuensis ({{Small|[[Latinski jezik|lat.]]}})''<hr>{{Big|'''Presvijetla Republika Genova'''}}<br>''Serenìscima Repùbrica de Zêna ({{Small|[[Ligurski jezik (romanski)|lig.]]}})''<br>''Serenissima Repubblica di Genova ({{Small|[[Talijanski jezik|tal.]]}})'' |godina_kraj = [[1797.]] |p1 = Sveto Rimsko Carstvo |flag_p1 = Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg |p2 = Prvo Francusko Carstvo |flag_p2 = Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg |period = [[11. stoljeće]] – [[1797.]]<br>[[1814.]] – [[1815.]] |godina_start = [[11. stoljeće]] |s1 = Ligurijska Republika |flag_s1 = Bandiera di Genova (3-2).svg |s2 = Monako |flag_s2 = Flag of Monaco (state).svg |s3 = Korzička Republika |flag_s3 = Flag of Corsica.svg |s4 = Kraljevina Sardinija |flag_s4 = Merchant Flag and War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1814-1816).svg |zastava = Bandiera di Genova (3-2).svg |grb = Coat of arms of Republic of Genoa.svg |grb_veličina = 100px |zastava_i = Zastava |genitiv = Republike Genove |grb_i = Grb |geslo = ''Res publica superiorem non recognoscens''<br>''([[Hrvatski jezik|hrv.]] Republika koja ne priznaje nadmoćnijeg)'' |mapa = Repubblica di Genova.png |mapa_veličina = 335px |mapa_opis = Širenje [[Državno područje|teritorija]] Republike Genove (područja [[Gospodarstvo|gospodarskog]] utjecaja prikazana [[Ružičasta|ružičastom]] bojom) |glavni_grad = [[Genova]] |jezik = [[Ligurski jezik (romanski)|ligurski]], [[Latinski jezik|latinski]], [[Korzički jezik|korzički]], [[Grčki jezik|grčki]], [[Arapski jezik|arapski]] |vjera = [[katoličanstvo]]<br>{{Small|(službeno)}}<hr>'''Manjina:'''<br>{{•}} [[pravoslavlje]],<br>{{•}} [[judaizam|židovstvo]],<br>{{•}} [[islam]]. |titula_vođa = [[Dužd]] |titula_zamjenik = [[Podestat]] |titula_predstavnik = Kapetan naroda |vlada_tip = republika |godina_vođa1 = [[1339.]] – [[1345.]] |vođa2 = [[Giacomo Maria Brignole]] |zamjenik1 = [[Manegoldo del Tettuccio]] |predstavnik1 = [[Guglielmo Boccanegra]] |vođa1 = [[Simone Boccanegra]] |godina_vođa2 = [[1795.]] – [[1797.]] |godina_predstavnik1 = [[1257.]] – [[1262.]] |predstavnik2 = [[Galeotto Spinola]] |godina_predstavnik2 = [[1335.]] – [[1339.]] |godina_zamjenik1 = [[1191.]] |zamjenik2 = [[Filippo della Torre]] |godina_zamjenik2 = [[1256.]] |legislatura = '''Vijeće Republike''' |dom1 = Veliko vijeće |dom2 = Malo vijeće |tip_dom1 = Gornji dom |tip_dom2 = Donji dom |era = [[Srednji vijek|srednji]] i [[novi vijek]] |događaj_start = Uspostavljena |datum_start = [[11. stoljeće]] |događaj1 = [[Prvi križarski rat]] |datum_događaj1 = [[15. kolovoza]] [[1096.]] –<br>[[12. kolovoza]] [[1099.]] |događaj2 = [[Ugovor u Nifeju]] |datum_događaj2 = [[13. ožujka]] [[1261.]] |događaj3 = [[Bitka kod Melorije]] |datum_događaj3 = [[6. kolovoza]] [[1284.]] |događaj4 = Osnutak [[Banka Svetog Jurja|Banke Svetog Jurja]] |datum_događaj4 = [[1407.]] |događaj_poslije = Ponovna uspostava i ukinuće |događaj_kraj = Ukinuta |datum_kraj = [[14. lipnja]] [[1797.]] |datum_poslije = [[1814.]]{{efn|(ponovna uspostava)}} i [[1815.]]{{efn|(ponovno ukinuće)}} |stat_godina1 = [[17. stoljeće]] |stat_pop1 = 650000<ref>{{Citiranje knjige|last=Smith|first=Preserved|url=https://books.google.hr/books/about/The_social_background_of_the_Reformation.html?id=K9I-AAAAYAAJ&redir_esc=y|title=The Social Background of the Reformation|publisher=Crowell-Collier Publishing Company; University of Virginia Press (izvornik)|year=1920.|series=The Age of the Reformation [Doba reformacije]|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; [[Sveučilište u Virginiji|Virginijsko sveučilište]], Charlottesville, [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (izvornik)|pages=19|language=en|trans-title=Društvena pozadina reformacije}}</ref> |valuta = [[genovska lira]]<br>{{Small|([[1138.]] – [[1797.]])}}<br>[[genovino]]<br>{{Small|([[1252.]] – [[1415.]])}} |danas = {{DZ+X|CIP}}<br>{{DZ+X|EGI}}<br>{{DZ+X|FRA}}<br>{{DZ+X|GRČ}}<br>{{DZ+X|GRU}}<br>{{DZ+X|ITA}}<br>{{DZ+X|LIBI}}<br>{{DZ+X|MAR}}<br>{{DZ+X|MNK}}<br>{{DZ+X|PAN}}<br>{{DZ+X|POR}}<br>{{DZ+X|RUM}}<br>{{DZ+X|RUS}}<br>{{DZ+X|ŠPA}}<br>{{DZ+X|TUN}}<br>{{DZ+X|TUR}}<br>{{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|UKR}} }} '''Republika Genova''' ([[Ligurski jezik (romanski)|lig.]] ''Repúbrica de Zêna'', [[Latinski jezik|lat.]] ''Res publica Genoensis/Ianuensis'', [[Talijanski jezik|tal.]] ''Repubblica di Genova'') – ili '''Presvijetla Republika Genova'''{{efn|Službeno od [[1580.]] godine.<ref name=":0" />}} ([[Ligurski jezik (romanski)|lig.]] ''Serenìscima Repùbrica de Zêna'', [[Talijanski jezik|tal.]] ''Serenissima Repubblica di Genova'') – bila je srednjovjekovna i novovjekovna [[Pomorske republike|pomorska republika]] od 11. stoljeća do [[1797.]] godine. Tijekom kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] bila je velika [[Trgovina|trgovačka]] sila na [[Sredozemno more|Sredozemnom]] i [[Crno more|Crnom moru]]. Između [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]] bio je jedno od glavnih financijskih središta u Europi.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Republic of Genoa {{!}} Map and Timeline|trans-title=Republika Genova {{!}} Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/Republic-of-Genoa|url-status=live|access-date=2023-10-30|website=history-maps.com|language=en}}</ref> Tijekom svoje [[Povijest|povijesti]] Republika Genova osnovala je brojne kolonije diljem Sredozemlja i Crnog mora, uključujući [[Korzika|Korziku]] ([[1347.]] – [[1768.]]), [[Monako]], južni [[Krim]] ([[1266.]] do [[1475.]]) te otoke [[Lezbos]] i [[Hij]] ([[14. stoljeće]] – [[1462.]], odnosno [[1566.]]). Dolaskom ranog [[Novi vijek|novog vijeka]], Republika je izgubila mnoge svoje [[Kolonija|kolonije]] te je morala promijeniti svoje [[Interes|interese]] i usredotočiti se na [[bankarstvo]]. Ta se odluka pokazala uspješnom za Genovu, koja je ostala jedno od središta [[Kapitalizam|kapitalizma]], s visoko razvijenim [[Banka|bankama]] i trgovačkim [[Poduzeće|poduzećima]].<ref name=":0" /> Genova je bila poznata kao ''"la Superba"'' ("Sjajna"), ''"la Dominante"'' ("Dominantna"), ''"la Dominante dei mari"'' ("Vladarica mora") i ''"la Repubblica dei magnifici"'' ("Republika Veličanstvenih"). Od [[11. stoljeće|11. stoljeća]] do [[1528.]] službeno je bila poznata kao ''Compagna Communis Ianuensis'', a od [[1580.]] godine ''Serenìscima Repùbrica de Zêna''.<ref name=":0" /> Od [[1339.]] do [[1797.]] vladar Genove bio je [[dužd]], prvotno doživotno biran, a nakon 1528. biran je svake dvije [[Godina|godine]]. Međutim, u stvarnosti je Republika bila [[oligarhija]] kojom je vladala mala skupina trgovačkih [[Obitelj|obitelji]], među kojima su birani duždevi.<ref name=":0" /> Mornarica Republike Genove igrala je temeljnu ulogu u bogatstvu i [[Moć|moći]] Republike tijekom [[Stoljeće|stoljeća]] te je njezina važnost bila prepoznata diljem [[Europa|Europe]]. Do danas je njezino naslijeđe, kao ključni čimbenik u trijumfu Republike Genove, još uvijek priznato, a njezin [[grb]] prikazan je na [[Zastava|zastavi]] i grbu [[Talijanska mornarica|talijanske mornarice]]. Godine [[1284.]], Genova se borila protiv [[Republika Pisa|Republike Pise]] u [[Bitka kod Melorije|Bitki kod Melorije]] za prevlast nad [[Tirensko more|Tirenskim morem]], a bila je vječiti suparnik [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] za prevlast nad Sredozemnim morem.<ref name=":0" /> Republika je nastala kada je [[Genova]] postala samoupravna [[komuna]] u 11. stoljeću, a ukinuta kada ju je osvojila [[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] pod [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom Bonaparteom]] i zamijenila Ligurskom Republikom. [[Ligurska Republika|Ligursku Republiku]] je [[1805.]] godine anektiralo [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]. Njezina obnova nakratko je proglašena [[1814.]], nakon Napoleonovog poraza, ali je na kraju pripojena [[Kraljevina Sardinija|Kraljevini Sardiniji]] 1815. godine.<ref name=":0" /> == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]] [[Kategorija:Bivše države u talijanskoj povijesti]] [[Kategorija:Republika Genova| ]] [[Kategorija:Genova]] njj34i9effotme3qgelk7l3b0a27303 0 280842 7469076 6907757 2026-05-26T16:53:06Z ~2026-31481-42 362162 iz slova u na slova na 7469076 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Sustav vjetrenjača Kinderdijk-Elshout |slika = KinderdijkMolens02.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 818 |država = {{Z+X|NIZ}} |karta = Nizozemska |karta-oznaka = Kinderdijk |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|51|53||N|04|38||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Kinderdijka u Nizozemskoj }} '''Kinderdijk''' je [[selo]] u [[Nizozemska|nizozemskoj]] pokrajini [[Južna Holandija]], na općini [[Lekkerland]], oko 15 km od [[Rotterdam]]a. Smješteno je na [[polder]]u izgrađenom na slivu rijeka [[Lek]] i [[Noord]]. [[Datoteka:Kinderdijk map.jpg|mini|lijevo|<center>Karta Kinderdijka s položajem vjetrenjača]] Ime "Kinderdijk" na [[nizozemski|nizozemskom jeziku]] znači "Dječje jezero", a potječe nakon velike poplave 1421. godine kada je na tom mjestu pronađena kolijevka koju je mačka održavala na vodi, a u kojoj je bilo dijete koje je jedino preživjelo poplavu. Ova lokalna legenda je preživjela u engleskoj priči "Mačka i kolijevka".<ref>[http://www.surlalunefairytales.com/books/dutch/griffis/catcradle.html William Elliot Griffis, ''The Cat and the Cradle in Dutch Fairy Tales For Young Folks'', New York: Thomas Y. Crowell Co., 1918. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160524210441/http://www.surlalunefairytales.com/books/dutch/griffis/catcradle.html |date=24. svibnja 2016. }} (engl.)</ref> U Alblasserwaardu problemi s vodom postaju sve očitiji u 13. stoljeću. Tada su iskopani veliki kanali (''weteringen'') kako bi se putem njih oslobodili od viška vode u polderima. Međutim, drenirano tlo se počelo spuštati dok je razina rijeke porasla zbog taloženja pijeska. Nakon nekoliko stoljeća bili su potrebni dodatni načini za održavanje poldera suhima. Odlučeno je izgraditi niz vjetrenjača s ograničenim kapacitetom koje su premostile razliku razine vode. Kako bi se isušio polder [[Alblasserwaard]] oko 1740. godine izgrađen je sustav od 19 [[vjetrenjača]] koje su ispumpavale vodu iz kanala, preko brane natrag u rezorvoar koji se ispuštao u rijeku. I dan danas je to najveća koncentracija tradicionalnih vjetrenjača u Nizozemskoj, i time u svijetu, te jedno od najpoznatijih turističkih atrakcija u Nizozemskoj. Zbog toga je Kinderdijk upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1997. godine. Iako se neke od vjetrenjača još uvijek koriste, glavno crpljenje vode obavljaju dvije dizelske crpne postaje u blizini jednog od ulaza na lokalitet vjetrenjača. == Galerija == <gallery> Datoteka:Molino_Kinderdijk_3.jpg|<center>Vjetrenjača iz Kinderdijka Datoteka:Kinderdijkt 1.JPG|<center>Kanal Kinderdijka Datoteka:Kinderdijk - Molenstraat 238 - Waardhuis.jpg|<center>Jedan od domova upravitelja crpki Datoteka:Kinderdijk2.jpg|<center>Kinderdijk u sutonu </gallery> ==Bilješke== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commons}} *[http://www.stichting-kinderdijk.nl/ Kinderdijk Fundacija] *[http://imageofholland.filternet.nl/Kinderdijk/kinderdijkframe.htm Kolekcija fotografija Kinderdijka] {{Svjetska baština u Nizozemskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Naselja u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Sela]] [[Kategorija:Nizozemske turističke atrakcije]] qpclj4rq5k39sb1vasff3k3t6s80ehs 7469092 7469076 2026-05-26T17:23:09Z Neptune, the Mystic 95253 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31481-42|~2026-31481-42]] ([[User talk:~2026-31481-42|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Silverije|Silverije]] 6907757 wikitext text/x-wiki {{UNESCO – svjetska baština |ime mjesta = Sustav vjetrenjača Kinderdijk-Elshout |slika = KinderdijkMolens02.jpg |godina = [[1997.]] <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, ii, iv |ugroženost = ne |dossier = 818 |država = {{Z+X|NIZ}} |karta = Nizozemska |karta-oznaka = Kinderdijk |oznaka-položaj = right |koordinate = {{coord|51|53||N|04|38||E|display=inline,title}} |karta-opis = Lokacija Kinderdijka u Nizozemskoj }} '''Kinderdijk''' je [[selo]] u [[Nizozemska|nizozemskoj]] pokrajini [[Južna Holandija]], u općini [[Lekkerland]], oko 15 km od [[Rotterdam]]a. Smješteno je na [[polder]]u izgrađenom na slivu rijeka [[Lek]] i [[Noord]]. [[Datoteka:Kinderdijk map.jpg|mini|lijevo|<center>Karta Kinderdijka s položajem vjetrenjača]] Ime "Kinderdijk" na [[nizozemski|nizozemskom jeziku]] znači "Dječje jezero", a potječe nakon velike poplave 1421. godine kada je na tom mjestu pronađena kolijevka koju je mačka održavala na vodi, a u kojoj je bilo dijete koje je jedino preživjelo poplavu. Ova lokalna legenda je preživjela u engleskoj priči "Mačka i kolijevka".<ref>[http://www.surlalunefairytales.com/books/dutch/griffis/catcradle.html William Elliot Griffis, ''The Cat and the Cradle in Dutch Fairy Tales For Young Folks'', New York: Thomas Y. Crowell Co., 1918. ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160524210441/http://www.surlalunefairytales.com/books/dutch/griffis/catcradle.html |date=24. svibnja 2016. }} (engl.)</ref> U Alblasserwaardu problemi s vodom postaju sve očitiji u 13. stoljeću. Tada su iskopani veliki kanali (''weteringen'') kako bi se putem njih oslobodili od viška vode u polderima. Međutim, drenirano tlo se počelo spuštati dok je razina rijeke porasla zbog taloženja pijeska. Nakon nekoliko stoljeća bili su potrebni dodatni načini za održavanje poldera suhima. Odlučeno je izgraditi niz vjetrenjača s ograničenim kapacitetom koje su premostile razliku razine vode. Kako bi se isušio polder [[Alblasserwaard]] oko 1740. godine izgrađen je sustav od 19 [[vjetrenjača]] koje su ispumpavale vodu iz kanala, preko brane natrag u rezorvoar koji se ispuštao u rijeku. I dan danas je to najveća koncentracija tradicionalnih vjetrenjača u Nizozemskoj, i time u svijetu, te jedno od najpoznatijih turističkih atrakcija u Nizozemskoj. Zbog toga je Kinderdijk upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1997. godine. Iako se neke od vjetrenjača još uvijek koriste, glavno crpljenje vode obavljaju dvije dizelske crpne postaje u blizini jednog od ulaza na lokalitet vjetrenjača. == Galerija == <gallery> Datoteka:Molino_Kinderdijk_3.jpg|<center>Vjetrenjača iz Kinderdijka Datoteka:Kinderdijkt 1.JPG|<center>Kanal Kinderdijka Datoteka:Kinderdijk - Molenstraat 238 - Waardhuis.jpg|<center>Jedan od domova upravitelja crpki Datoteka:Kinderdijk2.jpg|<center>Kinderdijk u sutonu </gallery> ==Bilješke== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commons}} *[http://www.stichting-kinderdijk.nl/ Kinderdijk Fundacija] *[http://imageofholland.filternet.nl/Kinderdijk/kinderdijkframe.htm Kolekcija fotografija Kinderdijka] {{Svjetska baština u Nizozemskoj}} [[Kategorija:Svjetska baština u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Naselja u Nizozemskoj]] [[Kategorija:Sela]] [[Kategorija:Nizozemske turističke atrakcije]] prfzs7rseltfyzsa6n9bva0tukj4n80 0 285351 7469538 6750556 2026-05-27T11:08:07Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Termoregulacija]]; ±[[Kategorija:Simptomi]]→[[Kategorija:Simptomi i znakovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469538 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="text-align:center; float:right; width:250px;" |+Raspodjela [[Tjelesna temperatura|tjelesne temperature]] !Naziv !Vrijednost |- |[[Hipotermija|Pothlađenost]] |< 35.0 °C<ref>{{Citiranje knjige |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice. |first=John A |last=Marx |year=2006 |url=https://www.worldcat.org/title/rosens-emergency-medicine-concepts-and-clinical-practice/oclc/58533794 |language=English |publisher=Mosby/Elsevier |location=Philadelphia |isbn=978-0-323-02845-5}}</ref> |- |Normalna temp. |36–36.9 °C<ref>{{Citiranje časopisa |author=James S. Hutchison, Roxanne E. Ward, Jacques Lacroix, Paul C. Hébert, Marcia A. Barnes, Desmond J. Bohn |title=Hypothermia Therapy after Traumatic Brain Injury in Children |url=https://doi.org/10.1056/NEJMoa0706930 |date=2008-06-05 |journal=New England Journal of Medicine |volume=358 |issue=23 |pages=2447–2456 |id=10.1056/NEJMoa0706930 |accessdate=2020-07-23}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Physiotherapy for Respiratory and Cardiac Problems: Adults and Paediatrics |first=Jennifer A. |last=Pryor |date=2008-03-06 |url=https://books.google.ca/books?id=5n9fseWPLowC&pg=PA8 |language=en |publisher=Elsevier Health Sciences |isbn=978-0-7020-3974-4}}</ref> |- |Vrućica |≥ 37.0°C<ref>{{Citiranje časopisa |author=Yekaterina K. Axelrod, Michael N. Diringer |title=Temperature Management in Acute Neurologic Disorders |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0733861908000236 |date=2008-05-01 |journal=Neurologic Clinics |volume=26 |issue=2 |pages=585–603 |id=10.1016/j.ncl.2008.02.005 |language=en |accessdate=2020-07-23}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |author=Kevin B. Laupland |title=Fever in the critically ill medical patient |url=https://journals.lww.com/ccmjournal/Abstract/2009/07001/Fever_in_the_critically_ill_medical_patient.13.aspx |date=Srpanj 2009. |journal=Critical Care Medicine |volume=37 |issue=7 |pages=S273 |id=10.1097/CCM.0b013e3181aa6117 |language=en-US |accessdate=2020-07-23}}</ref> |}'''Groznica''', poznatija i kao '''vrućica, febrilno stanje''' ili '''pireksija,''' stanje je povišene temperature u [[čovjek|ljudskom]] tijelu iznad [[Tjelesna temperatura|normalne razine]]. Nastaje podražajem centra za termoregulaciju u [[Mozak|mozgu]], a predstavlja obrambenu reakciju organizma na uzročnika [[bolest]]i.<ref>{{Citiranje knjige |title=Harrison's Principles of Internal Medicine, Twentieth Edition (Vol.1 & Vol.2) |first=J. Larry |last=Jameson |date=2018-08-13 |url=https://books.google.com/books?id=XGQntQEACAAJ&dq=9781259644030 |language=en |publisher=McGraw-Hill Education |isbn=978-1-259-64403-0}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Fever: Its Biology, Evolution, and Function |first=Matthew J. |last=Kluger |date=2015-03-08 |url=https://books.google.com/books?id=gIF9BgAAQBAJ&pg=PA57 |language=en |publisher=Princeton University Press |isbn=978-1-4008-6983-1}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=An Introduction to Clinical Emergency Medicine |first=S. V. |last=Mahadevan |date=2012-04-10 |url=https://books.google.com/books?id=pyAlcOfBhjIC&lpg=PP1&dq=An%20Introduction%20to%20Clinical%20Emergency%20Medicine&pg=PA375 |language=en |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-74776-9}}</ref> Vrućica se smatra jednim od najčešćih [[simptom]]a, a prema dostupnim podacima prisutna je u oko 30% djece te oko 75% odraslih prilikom posjeta liječniku.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Janice E. Sullivan, Henry C. Farrar, the Section on Clinical Pharmacology and Therapeutics, Committee on Drugs |title=Fever and Antipyretic Use in Children |url=https://pediatrics.aappublications.org/content/127/3/580 |date=2011-03-01 |journal=Pediatrics |volume=127 |issue=3 |pages=580–587 |id=10.1542/peds.2010-3852 |language=en |accessdate=2020-07-23}}</ref> Uz povišenu temperaturu simptomi vezani uz groznicu mogu biti: ubrzan rad srca i ubrzano disanje, suhoća kože, promjene u sastavu mokraće, a kod jačih se oblika groznice mogu pojaviti i slušne, odnosno vizualne [[halucinacija|halucinacije]] te općenite smetnje percepcije (npr. objekti se čine većima nego što jesu). == Načini mjerenja tjelesne temperature == * rektalno mjerenje (ravno crijevo) * oralno mjerenje ([[usta]], ispod [[Jezik (anatomija)|jezika]]) * aksilarno mjerenje (pazušna jama) * [[Bubnjić|membrana timpani]] ([[uho]]) * beskontaktno na površini [[Koža|kože]], u području sljepoočne [[Arterija|arterije]] == Pacijent pri različitim temperaturama == * 37 - 38 °C - pacijent se osjeća blago pregrijan. * 38 - 39 °C - pacijent osjeća očito pregrijavanje, ima potrebu za odmorom. * 39 - 40 °C - pacijent je bolestan, odmara se. * 40 - 41 °C - pacijent počinje imati halucinacije. * 41 - 42 °C - pacijent ima halucinacije, gotovo ne primjećuje okolinu, pada u komu. * 42 °C i više - smrt pacijenta. == Uzroci == Groznica se pojavljuje kao rezultat mnogih bolesti. Glavni uzroci su: * [[infekcija|infekcije]]: [[gripa]], [[prehlada]], [[malarija]] i dr. * [[upala|upale]] * oštećenja tkiva * [[nuspojava|nuspojave]] pojedinih [[lijek]]ova ([[progesterona]], [[citostatik]]a i dr.) * [[apstinencijski sindrom]]i * [[rak (bolest)|rak]] * [[metabolički poremećaj]]i ([[porfirije]] [[udnica]]) * [[tromboembolija]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == # [http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/infektologija/biologija-zaraznih-bolesti/vrucica MSD Priručnik dijagnostike i terapije - vrućica] # [http://kbc-rijeka.hr/vrucica-u-djece/ KBC Rijeka - Vrućica u djece] {{mrva-med}} [[Kategorija:Simptomi i znakovi]] [[Kategorija:Termoregulacija]] 0d3e4bjt18xxe2g93zcizszzby7brla 0 286448 7469387 6883774 2026-05-27T09:00:40Z Argo Navis 852 dsm 7469387 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Angelique Boyer |slika = Angelique Boyer 2014.png |veličina = 210 px |opis slike = |rodno ime = Monique Paulette Boyer Rousseau |nadimak = |pseudonim = |rođenje = [[4. srpnja]] [[1988.]] |mjesto rođenja = [[Saint-Claude]], [[Jura (departman)|Jura]], [[Francuska]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = [[2004.]]-danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = Victoria "Vico" Paz u ''[[Rebelde]]'' <br/>Teresa u ''[[Teresa_(telenovela)|Teresa]]'' |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |zanimanje = Glumica |ostale_nagrade = }} '''Monique Paulette Boyer Rousseau''' ([[Saint-Claude]], [[4. srpnja]] [[1988.]]), poznatija kao '''Angelique Boyer''', [[meksiko|meksička]] je [[glumica]] i [[pjevač]]ica. == Rani život == Angelique Boyer rođena je [[4. srpnja]] [[1988.]] godine<ref>[http://www2.esmas.com/entretenimiento/biografias/078721/angelique-monique-paulette-boyer-rousseau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903022948/http://www2.esmas.com/entretenimiento/biografias/078721/angelique-monique-paulette-boyer-rousseau |date=3. rujna 2011. }}''Angelique Boyer: Biografija (na Španjolskom jeziku)''</ref> u [[Francuska|Francuskoj]]. Godine [[1990.]] s obitelji se seli u [[Meksiko]]. Kao vrlo mlada, a dijelom zahvaljujući pripremama [[Luis de Llano|Luisa de Llanoa]], postala je članicom glazbene grupe Rabanitos Verdes ''(Male zelene rotkvice)''. Ubrzo nastavlja sa svojim snom da postane glumica. S četrnaest godina upisuje se na Centro de Educación Artística. == Karijera == Dvije godine nakon CEA, Boyer je dobila ulogu u [[Meksiko|meksičkoj]] [[telenovela|telenoveli]] [[Rebelde]], koja postaje popularna diljem [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. U toj seriji, u kojoj je sudjelovala sve tri sezone, odigrala je ulogu '''Victorije (Vico) Paz''', mlade i lijepe djevojke s obiteljskim problemima - majka koja izlazi s mlađim muškarcem i koja pokušava zavesti njezinog dečka; stariji brat koji izlazi s njezinom slatkom i bucmastom prijateljicom Celinom ([[Estefania Villareal]]), s kojom manipulira; i otac koji je redovito tuče. Dok je snimala [[Rebelde]], ona i još dvije kolegice sa snimanja - likovi Celina i Jose Lujan - osnovale su sastav '''Citricus''' (skraćenica: C3Q'S), koji je dobio naziv po voću [[Citrus]]. Tri djevojke snimile su samo jednu pjesmu - "No me importa" ''(Ne zanima me)'', koja je bila puštana tijekom posebnog koncerta u sapunici te koja je korištena kao ''soundtrack'' tijekom ostatka sapunice u scenama kad su likovi bili buntovni. Pjesma je postala omiljena među fanovima, no zasjenio ih je uspjeh grupe [[RBD]], koju čine šest likova iz sapunice [[Rebelde]], i koja se smatra najuspješnijom i najpopularnijom grupom izvođača u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]. Nakon [[Rebelde]], Boyer je angažirana za "Bailando por la Boda de mis Sueños" ''(Ples za vjenčanje mojih snova)'', humanitarnu emisiju u kojoj su manje sretni natjecatelji upareni sa slavnim osobama kako bi prikupili novac za svoje vjenčanje iz snova. Angelique je osvanula na naslovnicama časopisa "H Para Hombres" ''(H za muškarce)'', i za meksičko izdanje časopisa "Maxim". Godine [[2007.]] počela se redovito pojavljivati u TV seriji "Muchachitas como tu" ''(Djevojke poput tebe)''. [[2009.]] godine pojavila se u seriji "[[Mujeres asesinas (Meksiko)|Mujeres asesinas]]" kao nasilni ubojica, ulogom koja je svakako dobrodošla kao kontrast na 'dobre djevojke' koje obično utjelovljuje.<ref>[http://www.eluniversal.com.mx/espectaculos/89713.html] ''Časopis People en Espanol''</ref> Godine 2010. prihvaća ulogu [[Teresa (telenovela)|Terese Chavez]], ambiciozne djevojke željne uspjeha. Glumila je uz [[Sebastian Rulli|Sebastijana Rullija]] i [[Aaron Diaz|Aarona Diaza]] pod režiserskom palicom [[Jose Alberto Castro|Josea Alberta Castra]]. Njezin najnoviji televizijski projekt je telenovela ''Vrtlog života'' koja se snimala tijekom 2013. i 2014. godine. I u ovoj je seriji glumila zajedno sa Sebastijanom Rullijem. Inače, ''Vrtlog života'' je ''remake'' serija ''Bodas de odio'' i ''Amor real'', a za režiju se pobrinula Angelli Nesma Medina. == Filmografija == === Uloge u telenovelama === **''[[Corazones al límite]]'' - Anette ([[2004.]]) **''[[Rebelde]]'' - Victoria "Vico" Paz ([[2004.]] – [[2006.]]) **''[[Muchachitas como tu]]'' - Margarita ([[2007.]]) **''[[Alma De Hierro]]'' - Sandra "Sandy" Hierro ([[2008.]] – [[2009.]]) **''[[Mujeres asesinas (Meksiko)|Mujeres asesinas]]'' - Soledad ([[2009.]]) **''[[Corazón salvaje]]'' - Jimena / Estrella ([[2009.]] – [[2010.]]) **''[[Teresa_(telenovela)|Teresa]]'' - Teresa ([[2010.]]) **''[[Abismo de pasion]]'' - Elisa Castanon Bouvier ([[2012.]]) **''Vrtlog života'' - Montserrat Mendoza ([[2013.]] – [[2014.]]) === Filmske uloge === **''[[J-ok'el]]'' - Francuskinja ([[2007.]]) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [http://www.imdb.com/name/nm1675654/ Angelique Boyer] na [[Internet Movie Database|Internet movie database]] {{GLAVNIRASPORED:Boyer, Angelique}} [[Kategorija:Meksički televizijski glumci]] [[Kategorija:Meksički filmski glumci]] [[Kategorija:Meksički pjevači]] lpc7t0ehyg9c802dzzy3c20u0eb8smv 0 287812 7469205 7309003 2026-05-26T20:53:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469205 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zrakoplov |subtemplate = |ime =Iljušin Il-38 "May" |tip = Ophodni-protupodmornički zrakoplov |proizvođač =Iljušin |slika =Datoteka:Ilyushin Il-38 in flight 1986.JPEG |opis slike =Sovjetski Il-38 1986. godine |dizajn = |razvijen na temelju=[[Iljušin Il-18]] |probni let =28. rujna 1961. |uveden u uporabu =1969. - |proizveden = |povučen = |status =U uporabi |prvotni korisnik = |više korisnika = |broj primjeraka =58 |pojedinačna cijena = |ostale inačice = }} '''Iljušin Il-38''' ([[NATO]] oznaka: ''"May"''), [[SSSR|sovjetski]] ophodni-[[Protupodmorničko ratovanje|protupodmornički]] zrakoplov razvijen na temelju [[Iljušin Il-18|Iljušina Il-18]]. == Razvoj == Krajem [[1950-ih]] i početkom [[1960-ih]] [[ratna mornarica SAD-a]] ojačala je svoju podmorničku flotu naoružavajući je nuklearnim projektilima [[UGM-27 Polaris]]. Kao odgovor na to, SSSR je na osnovu dokazanog Il-18 pokrenuo razvoj oceanskog protupodmorničkog zrakoplova. Prvi let obavljen je [[28. rujna]] [[1961.]] s testnim pilotom Kokkinakijem za kontrolama i dva letna tehničara. Iako prvi prototip nije bio opremljen elektronskom opremom, s vremenom je nadograđivan do gotovog oblika za serijsku proizvodnju. Zbog činjenice da je na sustavima protupodmorničkog ratovanja utrošeno dosta vremena, prvi serijski (produkcijski) primjerak poletio je tek [[1967.]] U službu sa sovjetskim mornaričkim zrakoplovstvom primljen je [[1969.]]<ref name="vec">{{cite web |url=http://www.vectorsite.net/avil18.html |title=The Ilyushin Il-18 & Il-38 |language=Engleski |access-date=8. prosinca 2010. |archive-date=1. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101201234954/http://www.vectorsite.net/avil18.html |url-status=dead }} vectorsite.net (8. prosinca 2010.)</ref> == Opis == Il-38 koristi većinu komponenti s Il-18: [[Trup zrakoplova|trup]], različite unutarnje sustave i motore AI-20M. Osim navedenog, zbog uske specijaliziranosti za PP borbu, implemetirao je i različite specifične komponente te dizajnerske promjene. Prostor pod pritiskom ograničen je na [[Kokpit|pilotsku kabinu]] i prostor za operatere instrumenata. Dva odjeljenja za borbena sredstva smještena su ispred i iza [[Krilo zrakoplova|krila]] što je u konačnici utjecalo na promjenu središta gravitacije i pomicanja krila za tri metra prema naprijed.<ref name="vec"/> Najvidljiviji elektronički instrumenti su "kupola" za motrilački i ciljnički [[radar]] "Berkut" ispred prednje noge [[Stajni trap|stajnog trapa]] i krak za MAD (detektor magnetskih anomalija) u repu. U prednjem borbenom odjeljenju bile su smještene [[sonar]]ne plutače, dok su se u stražnjem nalazila prateća oružja - [[Dubinska bomba|dubinske bombe]] (konvencionalne ili nuklearne), [[Morska mina|morske mine]] i samonavođena [[Torpedo|torpeda]]. Zbog mogućeg utjecaja okoliša na ispravnost oružja, prostor je grijan.<ref name="vec"/> Posadu čini sedam članova: [[pilot]], kopilot, navigator, radio vezist i letni inženjer te operateri radara i plutača. Budući da su ophodne zadaće mogle trajati duže vrijeme, smještaj posade je uključivao kuhinju, toalet, stol i prostor za odmor sa sklopivim krevetom. Kako su bočna putnička vrata uklonjena, u zrakoplov se ulazilo kroz otvor između kupole radara i prednjeg borbenog odjeljenja.<ref name="vec"/> == Operativna uporaba == Iako je planirana proizvodnja 250 primjeraka, iz državne tvornice u Khodynki je izašlo samo 58, prema nekim izvorima 65, zrakoplova.<ref name="vec"/> Koristile su ga postrojbe sovjetskih sjevernih, pacifičkih i baltičkih flota. U ožujku 1968. eskadrila Il-38 je upućena u [[Kairo]] u [[Egipat|Egiptu]] gdje su do [[1972.]] letjeli s egipatskim oznakama i sovjetskim posadama. Nastavio je sudjelovati u prekomorskim operacijama djelujući iz [[Aden]]a ([[Južni Jemen]]), [[Asmera|Asmere]] ([[Etiopija]]), [[Libija|Libije]] i [[Sirija|Sirije]]. Dva su zrakoplova uništena i jedan je oštećen u napadu Oslobodilačkog fronta Eritrejskog naroda [[1984.]] kod Asmere. Zbog raspada SSSR-a, nastavio je letjeti u sastavu ruskih arktičkih i pacifičkih flota. == Korisnici == [[Datoteka:IAF Tu-142 and Il-38.jpg|mini|Indijski [[Tupoljev Tu-142]] i Iljušin Il-38]] ;{{Z+X|IND}} *Indijska mornarica. Pet zrakoplova, tri nabavljena 1977. i dva 1983. ;{{Z+X|SSSR}} *Sovjetsko mornaričko zrakoplovstvo ;{{Z+X|RUS}} *Rusko mornaričko zrakoplovstvo {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori =military-today.com<ref name="military">{{cite web|url=http://www.military-today.com/aircraft/ilyushin_il38_may.htm|title=''Ilyushin Il-38 May''|language=Engleski|access-date=8. prosinca 2010.|archive-date=17. prosinca 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20091217103225/http://www.military-today.com/aircraft/ilyushin_il38_may.htm|url-status=dead}} military-today.com (8. prosinca 2010.)</ref> |inačica = |posada =7 - 10 |kapacitet = |dužina =39,6 m |raspon krila =37,42 m |promjer rotora = |površina krila = |strijela krila = |visina =10,16 m |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =33,7 t |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova = |maksimalna težina uzlijetanja =63,5 t |korisni teret = |najveća brzina =650 km/h |ekonomska brzina = |dolet =9500 km |borbeni dolet =2200 km |brzina penjanja = |maksimalna visina leta =10 km |omjer potisak/težina= |specifično opterećenje krila = |motor =4 x ZMDB Progress AI-20M |snaga motora = |propeler = |naoružanje =9000 kg različitog naoružanja |defanzivne mjere = }} ==Galerija == {{Commons|Category:Ilyushin Il-38}} <gallery> Datoteka:MarshalTimoshenko&Il-381985.jpg|Il-38 uz [[Krstarice klase Kresta II|krstaricu klase Kresta II]], ''Maršal Timošenko'' Datoteka:Soviet Il-38 May passing low over USS Midway (CV-41).jpg|Il-38 iznad palube američkog nosača zrakoplova [[USS Midway (CV-41)|USS ''Midway'']] Datoteka:Soviet Ilyushin Il-38 flies over USS England (CG-22) on 22 May 1979 (6393427).jpg|Il-38 uz krstaricu [[USS England (CG-22)|USS ''England'']], 22. svibnja 1979. </gallery> == Povezani članci == *[[P3 Orion]] - američki ekvivalent == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Ruski protupodmornički zrakoplovi (SSSR)]] [[Kategorija:Vojni zrakoplovi Iljušin (SSSR)|Il-38]] [[Kategorija:Zrakoplovi iz 1961.]] 40eyiwtt85rz4gbepkjxk1dhzbmh4eb 0 289100 7469484 7300698 2026-05-27T10:33:11Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Europi|Bivše države u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469484 wikitext text/x-wiki {{Infookvir bivše zemlje svijeta |ime = Novgorodska Republika |kontinent = [[Europa]] i [[Azija]] |hr_ime = Novgorodska Republika |status = [[Republika]] |izvorno_ime = Новгородскаѧ землѧ |godina_kraj = [[1478.]] |p1 = Kijevska Rus' |flag_p1 = |period = [[1136.]] – [[1478.]] |godina_start = [[1136.]] |s1 = Velika Kneževina Moskva |flag_s1 = Banner of the Most Merciful Savior, 1552.svg |zastava = Banner of the Novgorod Republic (c. 1385).svg |grb = Coat of arms of the Novgorod Republic (c. 1385).svg |zastava_i = Zastava |grb_i = Grb |mapa = Novgorod1400.png |mapa_veličina = 338px |mapa_opis = Novgorodska Republika [[1400.]] godine |glavni_grad = [[Veliki Novgorod|Novgorod]] |jezik = [[staroslavenski]] |vjera = [[pravoslavlje]] |titula_vođa = [[Knez]] |godina_vođa1 = [[1136.]] – [[1138.]] |vođa2 = [[Ivan III. Veliki]] (posljednji) |vođa1 = [[Svjatoslav Olgovič]] (prvi) |godina_vođa2 = [[1462.]] – [[1478.]] |era = [[srednji vijek]] |datum_start = [[1136.]] |datum_kraj = [[1478.]] |danas = {{Z+X|RUS}} }} '''Novgorodska republika''' ([[ruski|rus.]] Новгородская республика/Novgorodskaja respublika, [[ukrajinski|ukr.]] Новгородська республіка/Novgordska respublika) je srednjovjekovna [[Staroruski (termin)|staroruska]] država, ispočetka formirana kao kneževina u sklopu države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Središte države nalazilo se u istoimenom [[Veliki Novgorod|Novgorodu]]. Država je postojala od 12. do 15. stoljeća, i prostirala se od [[Baltik]]a do [[Sibir]]a. Država je nakon višegodišnjih ratova protiv [[Velika Kneževina Moskva|Velike Kneževine Moskve]] izgubila svoju neovisnost i posve je integrirana u [[Moskovsko Carstvo]]. Novgorodska Republika i grad [[Veliki Novgorod|Novgorod]] danas su značajni za [[Povijest Rusije|rusku povijest]] jer njima se povezuje povijest između moderne [[Rusija|Rusije]] i srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Za [[Povijest Ukrajine|ukrajinsku povijest]] država je značajna jer se njome ukazuje na različitost između starih Novgorodljana i Moskovljana (današnjih Rusa), a time ujedno i na različitost između [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Rusi|Rusa]]. Naime, dio ukrajinskih povjesničara Novgorodsku Republiku interpretira kao ukrajinsku srednjovjekovnu postkolonijalnu državu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.day.kiev.ua/208416 |title=The fall of Great Novgorod: How an autocratic Moscow destroyed a free republic (eng.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20121010225107/http://www.day.kiev.ua/208416 |archive-date=10. listopada 2012. |access-date=18. srpnja 2011.}}</ref> ==Povijest republike== Do 1019./1020. godine Novgorod je bio sastavni dio [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Novgorodske kneževe je postavljao Veliki knez [[Kijev]]a, i na to mjesto bi obično birao jednog od sinova. [[Veliki Novgorod|Novgorod]] je stalno imao ključnu ulogu u političkim dešavanjima Kijevske Rusi, a primjeri za to su Novgorodska podrška [[Vladimir Veliki|Vladimiru Velikom]] i [[Jaroslav Mudri|Jaroslavu Mudrom]]. Jedna od prvih naredbi Jaroslava Mudrog je bila da dodjeli autonomna prava i privilegije lojalnim Novgorodljanima, što je udarilo temelje Novgorodskoj Republici. [[Veliki Novgorod|Novgorod]] se razvio u moćan i autonoman regionalni centar Kijevske Rusi, s upravom koju je biralo lokalno građanstvo. Gradovi [[Staraja Rus]], [[Staraja Ladoga|Ladoga]], [[Torzokom]] i [[Orešek]] su pripadali Novgorodskoj Republici. Grad [[Pskov]] je u početku također bio dio ove republike, ali je [[de facto]] nezavistan od 13. stoljećea. Pskovska neovisnost je potvrđena Ugovorom iz Bolotova ([[1348.]]); (vidi još: [[Pskovska Republika]]). Arhiepiskop Novgoroda je i pored toga bio arhiepiskop oba grada sve do 1589. Između 12. i 15. stoljeća Novgorodska Republika se proširila na istok i sjeveroistok. Novgorodljani su istraživali predjele uz obale jezera [[Onega]], rijeke [[Sjeverna Dvina|Sjeverne Dvine]] i [[Bijelo more|Belog mora]]. Početkom 14. stoljeća istraživali su Arktički ocean, [[Barentsovo more|Barentsovo]] i [[Karsko more]], i okolinu Zapadnosibirski rijeke [[Ob]]. [[Slika:Nowgorod 2005 w.jpg|mini|desno|300px|Zidine [[Novgorodski kremlj|novgorodskog kremlja]].]] [[Ugri|Ugarska plemena]] sa sjevernog Urala su plaćala danak Velikom Novgorodu. Zemlje sjeverno od Novgoroda su bile bogate krznom, ribom i solju, i stoga su bile ekonomski veoma bitne za Veliki Novgorod. Novgorodljani su u 14. i 15. stoljeću vodili niz ratova protiv [[Velika Kneževina Moskva|Moskovske Kneževine]] da bi sačuvali svoju neovisnost i teritorij te brojne posjede. Neuspjeh u ovim ratovima označio je početak ekonomskog i kuturnog propadanja, i kraja Novgorodske Republike te njezinog potpunog integriranja u [[Moskovsko Carstvo]]. == Politička organizacija == [[Narodno vijeće]], koje se okupljalo po staroslovenskoj tradiciji, bilo je najviši politički autoritet u republici. Ovo vijeće je biralo [[posadnici|posadnika]], vojskovođe, a od 1156. i arhiepiskope. Sastojalo se uglavnom od [[bojari|bojara]]. Nadbiskup je imao vrhovnu izvršnu vlast i bio je najbogatiji feudalni gospodar u Novgorodu, s najviše zemlje i najviše prihoda. Ove nadležnosti su mu prenijeli kneževi iz [[Kijev]]a. Pored toga, nadbiskup je upravljao državnom blagajnom, vanjskim poslovima i kaznenom politikom. U političkom životu Novgorodske Republike sudjelovali su i obični trgovci i zanatlije. Oni su stvarali udruženja koja se mogu smatrati pretečama [[Političke stranke|političkih partija]]. [[Datoteka:Novgorod torg.JPG|mini|desno|300px|Tržnica u Velikom Novgorodu.]] Obveze i prava vladara Novgoroda su bili ograničeni. Njegova glavna nadležnost je bila rukovođenje vojskom, pri čemu nije imao pravo da kažnjava. Životom u gradu su upravljali birani posadnika, koji su ujedno bili posrednici između građana i kneza. Kneževska rezidencija je premještena iz [[Novgorodski kremlj|novgorodskog kremlja]] (pod imenom ''Detinjec'') u predgrađe gorodišče. Počevši od [[Aleksandar Nevski|Aleksandra Nevskog]] novgorodski kneževi su birani među vladarima [[Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina|Vladimirsko-Suzdaljska Kneževine]]. Novgorodska Republika radi brojne [[Ukrajinci|ukrajinske]] i [[Bjelorusi|bjeloruske]] populacije imala je izuzetno dobre odnose s [[Velika Kneževina Litva|Velikom Kneževinom Litvom]]. == Ekonomija == [[Datoteka:Four Novgorod dengas, 1420-1478.jpg|mini|desno|300px|Srebrni novčići Novgoroda 1420. – 1478.]] Privreda Novgorodske Republike se sastojala iz ratarstva, stočarstva, konjarstva, lova, pčelarstva i ribolova. Kod obala [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] kopala se ruda [[Željezo | željeza]], a više drugih mjesta je bilo poznato po eksploataciji soli. Glavni proizvodi u unutarnjoj i vanjskoj trgovini republike bili su: [[lan]], [[hmelj]], [[krzno]], [[vosak]], [[med]], riba i [[svinjska mast]]. Glavni izvor bogatstva Novgorodske Republike bila je trgovina krznom između [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] odnosno [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjskog Kraljevstva]], [[Velika Kneževina Litva|Velike Kneževine Litve]] i zemalja sjeverozapadne Europe. Srednjovjekovna svjedočanstva opisuju bogatstvo krznenim životinjama u krajevima sjeverno od Novgoroda opisom da su krznene životinje "padale s neba".<ref> Paul, "Secular Power and the Archbishops of Novgorod Before the Muscovite Conquest," 258. </ref> Novgorodski trgovci trgovali sa [[Šveđani|švedskim]], [[Nijemci|njemačkim]], [[Danci|danskim]] i [[Velika Kneževina Litva|litavskim]] gradovima. U najranije doba novgorodski brodovi su plovili po Baltiku, o čemu govore drevne kronike i arheološki nalazi pravoslavnih crkava na [[Gotland]]u. [[hanza|Hanzeatska liga]] nije dozvoljavala novgorodskim trgovcima da samostalno plove i izravno isporučuju svoja dobra u [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]]. == Izvor == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.bibliotekar.ru/rusNovgStrazh/1.htm Источники наших знаний о древнем Новгороде (rus.)] *[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages%5CN%5CO%5CNovgorodtheGreat.htm A city-state in northern Kyivan Rus’ – Novgorod the Great (eng.)] *[http://www.day.kiev.ua/208416 The fall of Great Novgorod (eng.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121010225107/http://www.day.kiev.ua/208416 |date=10. listopada 2012. }} {{Rusija}} [[Kategorija:Povijest Rusije]] [[Kategorija:Povijest Finske]] [[Kategorija:Kijevska Rus']] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] irz19u069yy76fda06fvke7wdc3uber 0 290259 7469138 6700164 2026-05-26T18:51:36Z Divna Jaksic 974 {{mrva-građ}} 7469138 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Burgtheater Budapest Varszinhaz 2009 august.jpg|mini|desno|250px|Pročelje kazališne zgrade.]] '''Dvorsko kazalište Budima'''{{nedostaje izvor}} (mađarski: '''Várszínház''') je najstarije [[Mađarska|mađarsko]] i prvo [[budimpešta]]nsko [[kazalište|kazalište]]. == Povijest == Sagrađeno je [[1763.]] kao [[karmelićani|karmelićanska]] crkva i [[samostan|samostan]] te je [[1787.]] pretvorena u [[kazalište|kazalište]]. U kazalištu je [[1790.]] izvedena prva predstava na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]]. == Vanjske poveznice == * [http://www.tancszinhaz.hu/index.php?id=483&cid=10470 Nemzeti Táncszínház] {{hu icon}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Građevine u Mađarskoj]] [[Kategorija:Kazalište]] cr20x8nk8xshxtrmfd72ga1omix7k0e 0 292333 7469416 6734998 2026-05-27T09:23:30Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Field_Marshall_Keitel_signs_German_surrender_terms_in_Berlin_8_May_1945_-_Restoration.jpg s Field_Marshal_Keitel_signs_German_surrender_terms_in_Berlin_8_May_1945_-_Restoration.jpg 7469416 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Field Marshal Keitel signs German surrender terms in Berlin 8 May 1945 - Restoration.jpg|mini|GFM [[Wilhelm Keitel]] pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u [[Berlin]]u.]] '''Kapitulacija''' ([[latinski jezik|lat.]] ''capitulare'', dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim [[država]] ili veća [[vojska|vojna]] formacija tijekom [[rat]]a ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno [[predaja|predaju]] [[teritorij]]a, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima. Kapitulacija bez postavljenih uvjeta se naziva bezuvjetna kapitulacija.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/30023/ Proleksis enciklopedija] <small>(pristupljeno 28.6.2013.)</small></ref> Za stranu koja se odlučila na kapitulaciju govori se da je '''kapitulirala'''. Taj se izraz u prenesenom značenju rabi i u drugim djelatnostima. Tako se za investitore koji su se trajno ili u potpunosti povukli s [[financijsko tržište|financijskog tržišta]] govori da su "potpisali kapitulaciju". == Izvori == {{izvori}} {{mrva-rat}} mhvnbyzawkh3qqt50ti8dgdv11ehm4g 0 292392 7469482 7140002 2026-05-27T10:32:44Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Aziji|Bivše države u Aziji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469482 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Bujidsko Carstvo |hr_ime=Bujidsko Carstvo |izvorno_ime=''Āl-e Buye'' (آل بویه) |genitiv = Bujidskog Carstva |kontinent = [[Azija]] |regija = |status = |era = [[Srednji vijek]] |godina_start = [[934.]] |godina_kraj = [[1055.]] |datum_start = |datum_kraj = |događaj_start = |događaj_kraj = |p1 = Samanidsko Carstvo |flag_p1 = Samanid dynasty (819–999).GIF |s1 = Gaznavidsko Carstvo |flag_s1 = Ghaznavid Empire 975 - 1187 (AD).PNG |s2 = Seldžuci |flag_s2 = Seljuk Empire correct locator map.png | |zastava = | |vjera = [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] |mapa = Buyid Dynasty 934 1055 (AD).PNG |mapa_veličina = 300x300px |mapa_opis = Zemljovid Bujidskog Carstva |jezik = [[perzijski]]<br>[[arapski]] |glavni_grad = [[Širaz]] |vlada_tip = Monarhija |titula_vođa = [[Šah (vladar)|Šah]] ([[Veliki kralj]]) |vođa1 = [[Imad al-Daula]] (prvi) |godina_vođa1 = [[934.]] – [[949.]] |vođa2 = [[Al-Malik al-Rahim]] (zadnji) |godina_vođa2 = [[1048.]] – [[1055.]] |titula_zamjenik = |zamjenik1 = |godina_zamjenik1 = |zamjenik2 = |godina_zamjenik2 = |događaj_prije = |godina_prije = |događaj1 = |datum_događaj1 = |legislatura = |geslo = |događaj2 = |datum_događaj2 = |događaj3 = |datum_događaj3 = |stat_godina1 = |stat_površina1 = |stat_godina2 = |stat_pop1 = |stat_površina2 = |stat_godina3 = |stat_površina3 = |stat_pop3 = |stat_godina4 = |stat_površina4 = |valuta = |vremenska_zona = |broj = |fusnote = }} '''Bujidsko Carstvo''' ([[Perzijski jezik|perz.]] آل بویه; ''Āl-e Buye'') je naziv za [[iran]]sku državu koja se tijekom [[10. stoljeće|10.]] i [[11. stoljeće|11. stoljeća]] prostirala na području današnjeg [[Iran]]a, [[Irak]]a, [[Azerbajdžan]]a i [[Oman]]a. Osnivači bujidske dinastije bili su [[Delamiti|delamitski]] [[Perzijanci]] iz [[Gilan]]a, a osnivačem se smatra [[Imad al-Daula]]. Godine [[980.]] velik dio [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] ujedinjuje se pod zajedničkim vladarom koji promiče [[Šijiti|šijitski]] [[islam]] kao državnu religiju ali i [[Sasanidsko Perzijsko Carstvo|sasanidsku]] ostavštinu poput vladarske titule ''[[Šah (vladar)|šahanšaha]]'' odnosno [[Veliki kralj|velikog kralja]]. Sredinom [[11. stoljeće|11. stoljeća]] Bujidsko Carstvo doživljava pad pa vodeću političku ulogu preuzimaju [[Gaznavidsko Carstvo|Gaznavidi]] i [[Seldžuci]]. == Literatura == *{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Madelung |ime=Wilferd |prezime2=Felix |ime2=Wolfgang |naslov=Deylamites |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |lokacija=New York |url=http://www.iranica.com/articles/deylamites |datum=15. prosinca 1995. |access-date=19. siječnja 2011. |archive-date=12. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140312224745/https://www.iranica.com/articles/deylamites |url-status=dead }} *{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Madelung |ime=Wilferd |naslov=Gīlān iv. History in the Early Islamic Period |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |lokacija=New York |url=http://www.iranica.com/articles/gilan-iv |datum=15. prosinca 2001. |access-date=19. siječnja 2011. |archive-date=15. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110715204444/http://iranica.com/articles/gilan-iv |url-status=dead }} *{{eng oznaka}} {{Citiranje knjige |prezime=Nagel |ime=Tilman |naslov=Buyids |serija=[[Encyclopædia Iranica]] |lokacija=New York |url=http://www.iranica.com/articles/buyids |datum=15. prosinca 1990. |access-date=19. siječnja 2011. |archive-date=10. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110810054542/http://www.iranica.com/articles/buyids |url-status=dead }} [[Kategorija:Povijest Irana]] [[Kategorija:Bivše države u Aziji]] [[Kategorija:Carstva]] 3hkz9d8j05483jgeqncw56608rs6l2j 0 293410 7469077 7442098 2026-05-26T16:53:35Z Etiktov 253954 Uklonjen slab izvor 7469077 wikitext text/x-wiki [[Slika:Apuleius - Project Gutenberg eText 12788.png|desno|mini|Apulej (o. 125. – o. 180.)]] '''Apulej''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Apuleius'') (Madaura, [[Numidija]], o. [[125.]] – ?, o. [[180.]]) bio je [[Rimljani|rimski]] književnik, [[filozofija|filozof]] i govornik. Najistaknutiji je latinski predstavnik druge sofistike i sljedbeni [[misticizam|mističnog]] [[platon]]izma, a poznat je kao autor djela ''Metamorfoze'' ili ''Zlatni magarac'', fantastično-satiričnog romana, u kojem se mladić pretvara u [[magarac|magarca]] i spoznaje velike ljudske grijehe sve dok mu božica [[Izida]] ne vrati ljudsko obličje.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, str. 276.</ref> Najpoznatiji dio knjige je priča o [[Amor]]u i [[Psiha (mitologija)|Psihi]] koja je obrađivana i u kasnijoj [[književnost]]i. Druga važnija djela su ''Apologija'', obrana na sudu zbog optužbe za [[magija|magiju]], te ''Florida'', zbirka govora i predavanja. == Ime == Pouzdano mu se zna samo glavni dio imena, ''[[Rimska imena|nomen]]'', ''Apuleius''. U renesansi mu se nekad kao ''praenomen'' uzimalo ime ''Lucius'' po glavnome liku ''Zlatnog magarca''. == Životopis == [[File:Apuleius, Opera omnia, 1621 - BEIC 9468424.tiff|thumb|''Opera omnia'', 1621.]] Rodio se o. 124. godine u rimskoj provinciji [[Numidija|Numidiji]]. Otac mu je bio provincijalni dužnosnik, koji je nakon smrti njemu i bratu ostavio dva milijuna sestercija. Školovanje je započeo u Madauri, a nastavio u [[Kartaga|Kartagi]], gdje je učio gramatiku, književnost, filozofiju i govorništvo. U Ateni je nastavio s izobrazbom filozofije, ali slušao je i predavanja iz geometrije, prirodnih znanosti, dijalektike, poezije i glazbe. u Grčkoj je došao u dodir sa svetim i tajnim obredima i kultovima. Boravio je u Rimu neko vrijeme baveći se odvjetništvom.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Bratičević|title=Apulej: Florida ili Cvjetni izbor|last2=Salopek|first2=Željka|publisher=Latina et Graeca|year=2021.|first=Irena}}</ref> Mnogo je putovao, između ostalog i diljem Grčke i, po vlastitu svjedočenju, bio upućen u tajne obrede i kultove.<ref name=":0" /> Nakon podučavanja u Rimu, krenuo je u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], ali je zastao u gradu Oea, blizu današnjeg [[Tripoli]]ja, gdje ga je stari poznanik Sicinije Poncijan zamolio da se oženi njegovom majkom udovicom, Aemilijom Pudentilom. Nakon Poncijanove smrti, njegova se rodbina okrenula protiv Apuleja i optužila ga da je služeći se magijom nagovorio Pudentilu na brak. Apulej je na sudu, u [[Sabrata|Sabrati]] pred prokonzulom Klaudijem Maksimom 158. ili početkom 159. godine, iznio svoju obranu koja je postala poznata kao ''Apologia'' ili ''De magia''.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Apulej, Lucije|url=https://enciklopedija.hr/clanak/3462|access-date=2023-07-18|website=enciklopedija.hr}}</ref> S obzirom na to da je govor kasnije objavljen, vjerojatno je pobijedio. Primljen je u svećenički stalež (''sacerdotium Africae''), bio je [[Asklepije|Asklepijev]] svećenik. Njegov život nakon 163./164. godine malo je poznat. Smatra se da se tada posvetio svojim djelima. Ponekad je održavao cijenjene govore, a u njegovu su čast dizani kipovi.<ref>Apulej; ''Florida'' 16.</ref> Bio je vrsni poznavalac latinskoga i [[Starogrčki jezik|grčkoga jezika]] te je pisao obama.<ref name=":1" /> == Djela == Apuleju se sa sigurnošću mogu pripisati sljedeća djela: * ''Preobrazba ili Zlatni magarac'' (''Metamorphōses'' ili ''Asinus aureus'') Podijeljeno u 11 knjiga, djelo govori o mladiću Luciju iz [[Korint|Korinta]]: u prve tri knjige pripovijeda u prvome licu kako se na putu kroz vještičji kraj [[Tesalija|Tesalije]] želio pretvoriti u pticu, ali nanijevši pogrešnu pomast postao je magarcem i pao u ruke razbojnika. Od 4. do 10. knjige u magarećem obliku sluša razne pripovijesti. S otetom djevojkom Haritom pokuša pobjeći razbojnicima, ali ne uspiju. Oslobodi ih Tlepolem, njezin zaručnik, ali sada magarac mora okretati mlinski kamen. Mijenja više gospodara koji se prema njemu odnose okrutno. U jedanaestoj knjizi na obali pred Korintom moli se Izidi. Ona mu se smiluje i da mu ružine latice koje mu povrate ljudski oblik. U djelu se ističe nekoliko samostalnih cjelina, među njima je najpoznatija bajka o Amoru i Psihi (u 5. i 6. knjizi). Djelo slijedi religijski obrazac: prve tri knjige jesu ''zabluda'' (''radoznalost'', ''curiositas''), slijede knjige (od 4. do 10.) ''kazne'' i posljednja ''iskupljenja''.<ref name=":1" /> Ovo je jedini cjelovito sačuvani rimski roman, a vjerojatno je utemeljeno na izgubljenu djelu Lucija iz Patra ''Preobrazbe''. Blizak je grčkome djelu iz istoga vremena ''Lukije ili magarac'' (''Λούϰιος ἢ Ὄνος'') i [[Erotska književnost|erotskim]] [[Novela|novelama]] Aristida iz Mileta (''Μιλησιακά''). * ''Florida ili Cvjetni izbor'' (''Florida'') [[Antologija|Antologijska]] zbirka 23 odlomka njegovih govora u četiri knjige, autor djela najvjerojatnije nije sam Apulej. Problem je činjenica da je dužina knjiga puno manja nego prosječna dužina antičke knjige, a broj tekstova u svakoj od njih varira. Ovo je navelo istraživače na zaključak da je djelo nastalo od veće zbirke iz koje su se vadili odlomci. Nastala je nakon Apulejeva vremena, možda kao antologijski izbor iz većega korpusa njegovih govora, Harrison smatra, s obzirom na to da veći broj isječaka potječe s početaka govora i da predstavlja tipične retoričke postupke poput [[Opisivanje|opisa]], gnomskih [[anegdota]] ili [[Usporedba|usporedbi]], da je djelo bilo u upotrebi u poučavanju [[Grčka retorika|retorici]] i da se rabila u školama, možda kao zbirka oglednih progimnazmi, vježbi iz govorništva gdje su đaci sastavljali govore ili njihove dijelove na određenu temu ili u određenu obliku.<ref name=":0" /> * ''O Platonu i njegovu učenju'' (''De Platone et eius dogmate'') Dvojbeno autorstvo; u dvije sačuvane knjige objašnjava [[Platon|Platonov]] život (početak prve knjige) te učenja u fizici (ostatak prve knjige) i [[Etika|etici]] (druga knjiga). Kao tema treće najavljuje se [[logika]].<ref name=":0" /> * ''O Sokratovu bogu'' (''De deo Socratis'') U kraćoj filozofskoj raspravi opisuje demonizam i [[Demon|demone]] (natprirodna bića koja utječu na ljude). Kao i Platon u djelu ''[[Obrana Sokratova]]'' koji opisuje unutarnji glas koji je [[Sokrat|Sokrata]] odvraćao od zla i Apulej rabi Sokrata kao primjer. * ''O svijetu'' (''De mundo'') Dvojbeno Apulejevo autorstvo. * ''O tumačenju'' (''Περὶ ἑρμηνείας'') Dvojbeno Apulejevo autorstvo. Napisano latinskim, ali grčkoga naslova. * ''Apologia'' (''Apologia'' ili ''Pro se de magia'' ili jednostavno ''De magia'') === Izgubljena djela === Poznata su imena i teme nekih njegovih izgubljenih djela, a od nekih su sačuvani i fragmenti:<ref name=":0" /> * ''Hermagora'' (''Hermagoras''); moguće je da je [[parodija]] ondašnjih retora * ''Izvadci iz priča'' (''Epitome historiarum''); fragmenti koji govore o rimskoj povijesti i starini * ''Šaljive zgode'' (''Ludicra''); dijaloška proza o [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnoj]] ljubavi * ''O poslovicama'' (''De proverbiis''); zbirka [[poslovica]] * ''Fedon'' (''Phaedo''); prijevod Platonova djela * ''O državi'' (''De re publica''); priručnik s [[Politika|političkim]] savjetima * ''O muzici'' (''De musica'') * ''Knjige iz medicine'' (''Libri medicinales''); savjeti za liječenje ljekovitim biljem * ''O zemljoradnji'' (''De re rustica'') * ''O drveću'' (''De arboribus''); možda dio djela ''O zemljoradnji'' * ''O aritmetici'' (''De arithmetica''); prijevod djela ''Uvod u aritmetiku'' Nikomaha iz Gerase * spis iz [[Astronomija|astronomije]] * spis o prirodoznanstvu * ''Rasprave za stolom'' (''Quaestiones convivales''); učeni dijalozi * ''De maiestate Aesculapii''; govor prilikom podizanja kipa u Oei nakon pobjede u parnici zahvaljujući ''Apologiji'' * ... Njegova djela na grčkome potpuno su nam izgubljena. == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. I, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-01-5}} == Vanjske poveznice == * [http://www.answers.com/topic/apuleius Answers.com] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Rimski književnici]] [[Kategorija:Antički filozofi]] [[Kategorija:Okultisti]] 6h1qk8iowhtu8a74x56en7xhziva7v1 7469079 7469077 2026-05-26T16:54:49Z Etiktov 253954 Popravak 7469079 wikitext text/x-wiki [[Slika:Apuleius - Project Gutenberg eText 12788.png|desno|mini|Apulej (o. 125. – o. 180.)]] '''Apulej''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Apuleius'') (Madaura, [[Numidija]], o. [[125.]] – ?, o. [[180.]]) bio je [[Rimljani|rimski]] književnik, [[filozofija|filozof]] i govornik. Najistaknutiji je latinski predstavnik druge sofistike i sljedbenik [[misticizam|mističnog]] [[platon]]izma, a poznat je kao autor djela ''Metamorfoze'' ili ''Zlatni magarac'', fantastično-satiričnog romana, u kojem se mladić pretvara u [[magarac|magarca]] i spoznaje velike ljudske grijehe sve dok mu božica [[Izida]] ne vrati ljudsko obličje.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, str. 276.</ref> Najpoznatiji dio knjige je priča o [[Amor]]u i [[Psiha (mitologija)|Psihi]] koja je obrađivana i u kasnijoj [[književnost]]i. Druga važnija djela su ''Apologija'', obrana na sudu zbog optužbe za [[magija|magiju]], te ''Florida'', zbirka govora i predavanja. == Ime == Pouzdano mu se zna samo glavni dio imena, ''[[Rimska imena|nomen]]'', ''Apuleius''. U renesansi mu se nekad kao ''praenomen'' uzimalo ime ''Lucius'' po glavnome liku ''Zlatnog magarca''. == Životopis == [[File:Apuleius, Opera omnia, 1621 - BEIC 9468424.tiff|thumb|''Opera omnia'', 1621.]] Rodio se o. 124. godine u rimskoj provinciji [[Numidija|Numidiji]]. Otac mu je bio provincijalni dužnosnik, koji je nakon smrti njemu i bratu ostavio dva milijuna sestercija. Školovanje je započeo u Madauri, a nastavio u [[Kartaga|Kartagi]], gdje je učio gramatiku, književnost, filozofiju i govorništvo. U Ateni je nastavio s izobrazbom filozofije, ali slušao je i predavanja iz geometrije, prirodnih znanosti, dijalektike, poezije i glazbe. u Grčkoj je došao u dodir sa svetim i tajnim obredima i kultovima. Boravio je u Rimu neko vrijeme baveći se odvjetništvom.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Bratičević|title=Apulej: Florida ili Cvjetni izbor|last2=Salopek|first2=Željka|publisher=Latina et Graeca|year=2021.|first=Irena}}</ref> Mnogo je putovao, između ostalog i diljem Grčke i, po vlastitu svjedočenju, bio upućen u tajne obrede i kultove.<ref name=":0" /> Nakon podučavanja u Rimu, krenuo je u [[Aleksandrija|Aleksandriju]], ali je zastao u gradu Oea, blizu današnjeg [[Tripoli]]ja, gdje ga je stari poznanik Sicinije Poncijan zamolio da se oženi njegovom majkom udovicom, Aemilijom Pudentilom. Nakon Poncijanove smrti, njegova se rodbina okrenula protiv Apuleja i optužila ga da je služeći se magijom nagovorio Pudentilu na brak. Apulej je na sudu, u [[Sabrata|Sabrati]] pred prokonzulom Klaudijem Maksimom 158. ili početkom 159. godine, iznio svoju obranu koja je postala poznata kao ''Apologia'' ili ''De magia''.<ref name=":1">{{Citiranje weba|title=Apulej, Lucije|url=https://enciklopedija.hr/clanak/3462|access-date=2023-07-18|website=enciklopedija.hr}}</ref> S obzirom na to da je govor kasnije objavljen, vjerojatno je pobijedio. Primljen je u svećenički stalež (''sacerdotium Africae''), bio je [[Asklepije|Asklepijev]] svećenik. Njegov život nakon 163./164. godine malo je poznat. Smatra se da se tada posvetio svojim djelima. Ponekad je održavao cijenjene govore, a u njegovu su čast dizani kipovi.<ref>Apulej; ''Florida'' 16.</ref> Bio je vrsni poznavalac latinskoga i [[Starogrčki jezik|grčkoga jezika]] te je pisao obama.<ref name=":1" /> == Djela == Apuleju se sa sigurnošću mogu pripisati sljedeća djela: * ''Preobrazba ili Zlatni magarac'' (''Metamorphōses'' ili ''Asinus aureus'') Podijeljeno u 11 knjiga, djelo govori o mladiću Luciju iz [[Korint|Korinta]]: u prve tri knjige pripovijeda u prvome licu kako se na putu kroz vještičji kraj [[Tesalija|Tesalije]] želio pretvoriti u pticu, ali nanijevši pogrešnu pomast postao je magarcem i pao u ruke razbojnika. Od 4. do 10. knjige u magarećem obliku sluša razne pripovijesti. S otetom djevojkom Haritom pokuša pobjeći razbojnicima, ali ne uspiju. Oslobodi ih Tlepolem, njezin zaručnik, ali sada magarac mora okretati mlinski kamen. Mijenja više gospodara koji se prema njemu odnose okrutno. U jedanaestoj knjizi na obali pred Korintom moli se Izidi. Ona mu se smiluje i da mu ružine latice koje mu povrate ljudski oblik. U djelu se ističe nekoliko samostalnih cjelina, među njima je najpoznatija bajka o Amoru i Psihi (u 5. i 6. knjizi). Djelo slijedi religijski obrazac: prve tri knjige jesu ''zabluda'' (''radoznalost'', ''curiositas''), slijede knjige (od 4. do 10.) ''kazne'' i posljednja ''iskupljenja''.<ref name=":1" /> Ovo je jedini cjelovito sačuvani rimski roman, a vjerojatno je utemeljeno na izgubljenu djelu Lucija iz Patra ''Preobrazbe''. Blizak je grčkome djelu iz istoga vremena ''Lukije ili magarac'' (''Λούϰιος ἢ Ὄνος'') i [[Erotska književnost|erotskim]] [[Novela|novelama]] Aristida iz Mileta (''Μιλησιακά''). * ''Florida ili Cvjetni izbor'' (''Florida'') [[Antologija|Antologijska]] zbirka 23 odlomka njegovih govora u četiri knjige, autor djela najvjerojatnije nije sam Apulej. Problem je činjenica da je dužina knjiga puno manja nego prosječna dužina antičke knjige, a broj tekstova u svakoj od njih varira. Ovo je navelo istraživače na zaključak da je djelo nastalo od veće zbirke iz koje su se vadili odlomci. Nastala je nakon Apulejeva vremena, možda kao antologijski izbor iz većega korpusa njegovih govora, Harrison smatra, s obzirom na to da veći broj isječaka potječe s početaka govora i da predstavlja tipične retoričke postupke poput [[Opisivanje|opisa]], gnomskih [[anegdota]] ili [[Usporedba|usporedbi]], da je djelo bilo u upotrebi u poučavanju [[Grčka retorika|retorici]] i da se rabila u školama, možda kao zbirka oglednih progimnazmi, vježbi iz govorništva gdje su đaci sastavljali govore ili njihove dijelove na određenu temu ili u određenu obliku.<ref name=":0" /> * ''O Platonu i njegovu učenju'' (''De Platone et eius dogmate'') Dvojbeno autorstvo; u dvije sačuvane knjige objašnjava [[Platon|Platonov]] život (početak prve knjige) te učenja u fizici (ostatak prve knjige) i [[Etika|etici]] (druga knjiga). Kao tema treće najavljuje se [[logika]].<ref name=":0" /> * ''O Sokratovu bogu'' (''De deo Socratis'') U kraćoj filozofskoj raspravi opisuje demonizam i [[Demon|demone]] (natprirodna bića koja utječu na ljude). Kao i Platon u djelu ''[[Obrana Sokratova]]'' koji opisuje unutarnji glas koji je [[Sokrat|Sokrata]] odvraćao od zla i Apulej rabi Sokrata kao primjer. * ''O svijetu'' (''De mundo'') Dvojbeno Apulejevo autorstvo. * ''O tumačenju'' (''Περὶ ἑρμηνείας'') Dvojbeno Apulejevo autorstvo. Napisano latinskim, ali grčkoga naslova. * ''Apologia'' (''Apologia'' ili ''Pro se de magia'' ili jednostavno ''De magia'') === Izgubljena djela === Poznata su imena i teme nekih njegovih izgubljenih djela, a od nekih su sačuvani i fragmenti:<ref name=":0" /> * ''Hermagora'' (''Hermagoras''); moguće je da je [[parodija]] ondašnjih retora * ''Izvadci iz priča'' (''Epitome historiarum''); fragmenti koji govore o rimskoj povijesti i starini * ''Šaljive zgode'' (''Ludicra''); dijaloška proza o [[Homoseksualnost|homoseksualnoj]] i [[Heteroseksualnost|heteroseksualnoj]] ljubavi * ''O poslovicama'' (''De proverbiis''); zbirka [[poslovica]] * ''Fedon'' (''Phaedo''); prijevod Platonova djela * ''O državi'' (''De re publica''); priručnik s [[Politika|političkim]] savjetima * ''O muzici'' (''De musica'') * ''Knjige iz medicine'' (''Libri medicinales''); savjeti za liječenje ljekovitim biljem * ''O zemljoradnji'' (''De re rustica'') * ''O drveću'' (''De arboribus''); možda dio djela ''O zemljoradnji'' * ''O aritmetici'' (''De arithmetica''); prijevod djela ''Uvod u aritmetiku'' Nikomaha iz Gerase * spis iz [[Astronomija|astronomije]] * spis o prirodoznanstvu * ''Rasprave za stolom'' (''Quaestiones convivales''); učeni dijalozi * ''De maiestate Aesculapii''; govor prilikom podizanja kipa u Oei nakon pobjede u parnici zahvaljujući ''Apologiji'' * ... Njegova djela na grčkome potpuno su nam izgubljena. == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. I, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-01-5}} == Vanjske poveznice == * [http://www.answers.com/topic/apuleius Answers.com] {{eng oznaka}} [[Kategorija:Rimski književnici]] [[Kategorija:Antički filozofi]] [[Kategorija:Okultisti]] sjqxcbn5g2iab4qou1nrvs135a8v5ne 0 293601 7468984 7450646 2026-05-26T12:59:49Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Slijev jezera Čada|Slijev jezera Čada]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468984 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Yobe | izvorno ime = | vrsta = | etHadejialogija = | slika =River Yobe.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta [[porječje|porječja]] rijeke | dz = NIG,NGR | naselja = [[Gashua]] | duljina = 446<ref name=dul/> | površina porječja =148.000<ref name=de/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =15 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = {{DZ|NIG}} [[Hadejia-Nguru|močvara Hadejia-Nguru]] ([[Yobe (država)|Yobe]]) | sutok =[[Hadejia|Hadejie]] i [[Jama'are]] | izvor_koordinate = {{coord|12|39|06|N|10|38|50|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =300 | ušće = {{DZ|NGR}} [[Čad (jezero)|jezero Čad]] ([[Diffa (regija)|Diffa]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|13|40|24|N|13|23|36|E}} | ušće_nadmorska_visina =280 | Slijev = [[Čad (jezero)|jezera Čad]] | Ulijeva se u = [[Čad (jezero)|jezero Čad]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Hadejia]] | desni pritoci =[[Jama'are]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Yobe''', znana i kao '''Komadugu Yobe''', je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]<ref name=brit/> duga 446 [[km]],<ref name=dul>{{cite web | url = https://www.nigerianstat.gov.ng/pdfuploads/ANNUAL%20ABSTRACT%20STATISTICS%20VOLUME-1.pdf | title =''Annual Abstract of Statistics'' | accessdate =2026-04-11 | language=engleski | publisher=NBS Nigeria}}</ref> velika [[pritoka]] [[Čad (jezero)|jezera Čad]]. == Hidrografija == Rijeka [[izvor|izvire]] iz [[Hadejia-Nguru|močvare Hadejia-Nguru]], na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Yobe (država)|Yobe]]. [[Hadejia-Nguru|Močvara]] nastaje [[sutok]]om rijeka [[Hadejia]] i [[Jama'are]]. Yobe od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u do 24 km udaljenog grada [[Gashua]]. Nakon njega uz brojne [[meandar|meandre]] nastavlja prema sjeveroistoku i [[Niger|Republici Niger]], pritom sve više [[Isparavanje|isparava]]. Kad stigne do Nigera teče duž [[Nigersko-nigerijska granica|nigersko-nigerijske granice]] u dužini od nekih 150 km. Nakon tog ulazi u Niger i uvire u zapadni kraj [[Čad (jezero)|jezera Čad]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Komadugu-Yobe-River | title =''Komadugu Yobe River'' | accessdate =2026-04-11 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> [[Slijev]] rijeke ima površinu od 148.000 [[km²]], kako se prostire po [[suša|sušnom]] [[sudan]]sko-[[sahel]]skom kraju sjeveroistočne Nigerije i jugoistočnog Nigera, od vitalnog je značaja za egzistenciju gotovo 15 [[milijun]]a [[ljudi]].<ref name=de>{{cite web | url = https://iucn.org/sites/default/files/import/downloads/komadugu_yobe__river_nigeria.pdf | title =''Komadugu-Yobe Integrated Management project'' | accessdate =2026-04-11 | language=engleski | publisher= International Union for Conservation of Naturel}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapy.com/en/zakladni?q=Yobe%20River&source=osm&id=1032690913&ds=2&x=12.1821447&y=13.2351534&z=7 ''Yobe River'' (na portalu Mapy)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeru]] [[Kategorija:Nigersko-nigerijska granica]] [[Kategorija:Granične rijeke]] [[Kategorija:Slijev jezera Čada]] 7y5pbi81t13lx3laz7eht8zj4wak3j2 7469362 7468984 2026-05-27T07:46:18Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Slijev jezera Čada|Slijev jezera Čada]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porječje Yobea|Porječje Yobea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469362 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Yobe | izvorno ime = | vrsta = | etHadejialogija = | slika =River Yobe.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta [[porječje|porječja]] rijeke | dz = NIG,NGR | naselja = [[Gashua]] | duljina = 446<ref name=dul/> | površina porječja =148.000<ref name=de/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =15 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = {{DZ|NIG}} [[Hadejia-Nguru|močvara Hadejia-Nguru]] ([[Yobe (država)|Yobe]]) | sutok =[[Hadejia|Hadejie]] i [[Jama'are]] | izvor_koordinate = {{coord|12|39|06|N|10|38|50|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =300 | ušće = {{DZ|NGR}} [[Čad (jezero)|jezero Čad]] ([[Diffa (regija)|Diffa]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|13|40|24|N|13|23|36|E}} | ušće_nadmorska_visina =280 | Slijev = [[Čad (jezero)|jezera Čad]] | Ulijeva se u = [[Čad (jezero)|jezero Čad]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Hadejia]] | desni pritoci =[[Jama'are]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Yobe''', znana i kao '''Komadugu Yobe''', je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]<ref name=brit/> duga 446 [[km]],<ref name=dul>{{cite web | url = https://www.nigerianstat.gov.ng/pdfuploads/ANNUAL%20ABSTRACT%20STATISTICS%20VOLUME-1.pdf | title =''Annual Abstract of Statistics'' | accessdate =2026-04-11 | language=engleski | publisher=NBS Nigeria}}</ref> velika [[pritoka]] [[Čad (jezero)|jezera Čad]]. == Hidrografija == Rijeka [[izvor|izvire]] iz [[Hadejia-Nguru|močvare Hadejia-Nguru]], na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Yobe (država)|Yobe]]. [[Hadejia-Nguru|Močvara]] nastaje [[sutok]]om rijeka [[Hadejia]] i [[Jama'are]]. Yobe od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u do 24 km udaljenog grada [[Gashua]]. Nakon njega uz brojne [[meandar|meandre]] nastavlja prema sjeveroistoku i [[Niger|Republici Niger]], pritom sve više [[Isparavanje|isparava]]. Kad stigne do Nigera teče duž [[Nigersko-nigerijska granica|nigersko-nigerijske granice]] u dužini od nekih 150 km. Nakon tog ulazi u Niger i uvire u zapadni kraj [[Čad (jezero)|jezera Čad]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Komadugu-Yobe-River | title =''Komadugu Yobe River'' | accessdate =2026-04-11 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> [[Slijev]] rijeke ima površinu od 148.000 [[km²]], kako se prostire po [[suša|sušnom]] [[sudan]]sko-[[sahel]]skom kraju sjeveroistočne Nigerije i jugoistočnog Nigera, od vitalnog je značaja za egzistenciju gotovo 15 [[milijun]]a [[ljudi]].<ref name=de>{{cite web | url = https://iucn.org/sites/default/files/import/downloads/komadugu_yobe__river_nigeria.pdf | title =''Komadugu-Yobe Integrated Management project'' | accessdate =2026-04-11 | language=engleski | publisher= International Union for Conservation of Naturel}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapy.com/en/zakladni?q=Yobe%20River&source=osm&id=1032690913&ds=2&x=12.1821447&y=13.2351534&z=7 ''Yobe River'' (na portalu Mapy)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeru]] [[Kategorija:Nigersko-nigerijska granica]] [[Kategorija:Granične rijeke]] [[Kategorija:Porječje Yobea]] diivv711evq51yo9jek5bn2clem6or7 0 296517 7469507 7140011 2026-05-27T10:39:39Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Aziji|Bivše države u Aziji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469507 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Minejsko kraljevstvo |hr_ime=Minejsko kraljevstvo |izvorno_ime=مملكة معين<br /><small>Mamlakat Maʿīn</small> |zastava= |zastava_i = |grb_i = |grb= |genitiv= |kontinent = [[Azija]] |regija = [[Arapski poluotok]] |država = [[Jemen]] |era = |status = |status_tekst = |carstvo = |vlada_tip = monarhija |godina_start = oko [[600. pr. Kr.]] |godina_kraj = [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeća. pr. Kr.]] |događaj_start = |datum_start = |datum_kraj = |p1 = |flag_p1 = |p2 = |flag_p2 = |s1 = |flag_s1 = |mapa = Yemen 100 BC.svg |mapa_veličina = 300x300px | |glavni_grad = [[Barakiš|Jathil]] - [[Sada|Karna]] | |jezik = |vjera = |valuta = | | |vođa1 = |godina_vođa1 = |titula_vođa = |zamjenik1 = |godina_zamjenik1 = |titula_zamjenik = [ | |<!--- Legislature ---> |legislatura = |<!--- Area and population of a given year ---> |stat_godina1 = |stat_pop1 = }} '''Minejsko kraljevstvo''' (starojužnoarapski jezik: [[Datoteka:Himjar mim.PNG|15px]][[datoteka:Himjar ajin.PNG|15px]][[datoteka:Himjar nun.PNG|15px]], [[Arapski jezik|arapski]]: '''مملكة معين''', Mamlakat Maʿīn, [[engleski]]: '''Kingdom of Ma'in'''<ref name="brit">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/358571/Main Ma'in na portalu Encyclopædia Britannica]</ref>), bilo je jedno od [[Antika|antičkih]] [[pleme]]nskih [[jemen]]skih kraljevina uz ; [[Kataban]], [[Hadramautsko Kraljevstvo|Hadramaut]] i [[Sabejsko kraljevstvo|Sabu]]. To malo kraljevstvo prostiralo se na sjeveru [[Jemen]]a. == Povijest == O ranoj povijesti tog [[Sjeverni Jemen|sjevernojemenskog]] kraljevstva ne zna se gotovo ništa, po nekim povjesničarima ono se pojavljuje već u [[13. stoljeće pr. Kr.|13. stoljeću. pr. Kr.]],<ref name="wh">[http://www.zum.de/whkmla/sp/0910/kgb/kgb3.html#ii32 WHKMLA : Arabia Felix : Yemen prior to Islam]</ref> a po nekima tek pri kraju [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća. pr. Kr.]]<ref name="wh"/> O njihovu kraljevstvu prvi je pisao [[Eratosten]] [[Antička Grčka|grčki]] [[zemljopisac]] ([[276. pr. Kr.]] - [[194. pr. Kr.]]) koji naveo da Jemenom dominiraju četiri plemena; Minejci, [[Sabejci]], [[Hadramaut|Hadrami]] i [[Kataban]]i. Područje kasnijeg Minejskog kraljevstva Sajhad, prvi put se spominje za vrijeme vladavine [[Sabejsko kraljevstvo|sabejskog]] vladara (mukariba) ''Karibil Vatara'', tad je tu egzistiralo nekoliko malih gradskih država uz ''Vadi al Džauf'', koje su bile pod jakim utjecajem [[Sabejsko kraljevstvo|Sabe]]. Iz tog razdoblja su natpisi iz grada države [[Haram (Jemen)|Haram]], koji pokazuju jasan utjecaj [[Sabejci|sabejskog]] jezika na minejski jezik. U [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća. pr. Kr.]] spominje se Minejsko kraljevstvo kao [[vazal]]na država [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskog kraljevstva]]. Oko 400. st. pr. Kr. Minejci su se u savezu s [[Hadramautsko Kraljevstvo|Hadramautskim Kraljevstvom]] uspjeli osloboditi vladavine [[Sabejsko kraljevstvo|Sabejskog kraljevstva]] i postati potpuno nezavisni. U [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću. pr. Kr.]] ista vladarska [[dinastija]] vlada u Minejskom kraljevstvu i [[Hadramautsko Kraljevstvo|Hadramautu]], to savezništvo se raspalo vjerojatno u drugoj polovici tog stoljeća. Isprva je minejska prijestolnica bila '''Jathil''' (današnji [[Barakiš]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://gigiordan.altervista.org/yemen/cit_bar.htm |title=La città di Baraqish |journal= |access-date=21. veljače 2011. |archive-date=17. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717075206/http://gigiordan.altervista.org/yemen/cit_bar.htm |url-status=dead }}</ref>), a kasnije '''Karna''' (današnja [[Sada]] u [[Al Džauf (Muhafaza)|Muhafazi Al Džauf]]. Minejski vrhunac bio je tijekom [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeća pr. Kr.]] kad su Minejci uspjeli zadobiti kontrolu na velikim dijelom [[karavan]]skog [[Put tamjana|Puta tamjana]], proširivši svoju vlast i na [[Saudijska Arabija|saudijske]] gradove u [[Nadžran]]u, [[Asir]]u i [[Hidžaz]]u. [[Datoteka:Sa'dah 01.jpg|thumb|left|260px|Panorama današnje [[Sada|Sade]], nekadašnje minejske prijestolnice Karne]] Za vladavine Vakahila Sadika I. (po Hermannu von Wissmannu on je vladao oko [[360. pr. Kr.]], a po Kennethu A. Kitchenu oko [[190. pr. Kr.|190.]] – [[175. pr. Kr.]]) Minejci su uspjeli proširiti svoju vlast duboko na sjever, sve do grada [[Dedan]]a (pored [[Meka|Meke]]). Tad su njihovi trgovci plovili i trgovali po [[Crveno more|Crvenom moru]] i [[Egejsko more|Egejskom moru]]. Pri kraju [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću. pr. Kr.]] Minejsko kraljevstvo podpalo je pod vlast [[Kataban]]a,<ref name="brit"/> svega nekoliko desetljeća kasnije propao je Kataban. U vrijeme vojne ekspedicije [[Rimsko Carstvo|rimskog]] [[prefekt]]a [[Egipat|Egipta]] [[Aelius Gallus|Aeliusa Gallusa]] na Jemen [[25. pr. Kr.|25.]] – [[24. pr. Kr.]] Minejski teritorij ponovno je bio pod vlašću [[Sabejsko kraljevstvo|Sabe]]. === Minejski vladari === Redoslijed i datiranje minejskih vladara vrlo je problematično, donja tablica jedna je moguća rekonstrukcija. Ona je rezultat proučavanja stručnjaka za jemensku povijest ''Kennetha Kitchena'', jako se razlikuje od sličnog rada ''Hermanna von Wissmanna'' (i njegov rad je jednako vjerojatan). {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="1" style="border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;" width="100%" |- bgcolor="FFCC00" ! width="20%" |Ime ! width="20%" |Vrijeme (vjerojatno) ! width="20%" |Bilješke |- |Amjitha Nabat | |Osnivač i prvi poznati vladar Minejskog kraljevstva, za kog postoji pisani zapis |- |Abjada I. | | |- |Hufn Sadik |rowspan="2"| |rowspan="2"| |- |Iljafa Jafuš |- |Abjada II. Jitha |oko 343 pr. Kr. | |- |Vakahil Rijam |rowspan="2"| |rowspan="2"| |- |Hufn |- |Abkarib II. Sadik | | |- |Jithail Rijam |rowspan="2"| |rowspan="2"|sabejski vazal |- |Tubakarib |- |Haju | | |- |Abjada III. Rijam | | |- |Iljafa Jitha |rowspan="2"| |rowspan="2"| |- |Abjada IV. |- |Čalkarib Sadik | |on je izgradio hram ''Rasf'' u Karni |- |Hufn Jitha | | |- |Iljafa Rijam |rowspan="2"| |rowspan="2"|Prvi dokaz o nadzoru Puta tamjana |- |Haufiathat |- |Iljafa Vakah | | |- |Vakahil Sadik I. | |Prvi kralj s natpisom iz Dedana |- |Abkarib III. Jitha | |u početku suvladar uz oca |- |Vakahil Sadik II. | |u početku suvladar uz oca |- |Iljafa Jašur | | |- |Vakahil Nabat |rowspan="2"| |rowspan="2"|Zadnji kralj s natpisom u Dedanu |- |Hufn Rijam |- |Jithail Sadik | | |- |Vakahil Jitha |rowspan="2"|prije [[25. pr. Kr.]] |rowspan="2"|Vazal katabanskog kralja Šahr Jigala Juhargiba II. |- |Iljafa Jašur |- |} ==Pogledajte i ove stranice== *[[Sabejsko kraljevstvo]] *[[Hadramautsko Kraljevstvo]] *[[Kataban]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *Mounir Arbach: ''Le madhabien: lexique, onomastique et grammaire d'une langue de l'Arabie méridionale préislamique. Tome 4: Réexamen de la chronologie des rois de Ma'in d'après les nouvelles donnéées''. Aix-en-Provence, 1993 *K. A. Kitchen: ''The World of Ancient Arabia Series. Documents for Ancient Arabia. Part I. Chronological Framework & Historical Sources.'' Liverpool, 1994 *Jacqueline Pirenne: ''Paléographie des Inscriptions sud-arabes, Tome I.'' (''Verhandelingen van de Koninklijke Vlaamse Academie voor Wetenschappen, Letteren en Schone Kunsten van Belgie. Klasse der Letteren. Verhandeling Nr. 26'') Brüssel, 1956 *Hermann von Wissmann: ''Die Geschichte des Sabäerreiches und der Feldzug des Aelius Gallus'', u knjizi Hildegard Temporini: ''Aufstieg und Niedergang der Römischen Welt. II. Principat. Neunter Band, Erster Halbband'', De Gruyter, Berlin, New York 1976 {{ISBN|3-11-006876-1}}, S. 308–544 == Vanjske poveznice== * [http://artfl.uchicago.edu/cgi-bin/philologic/getobject.pl?c.4:1:562.geography Minaei in ''Smith's Dictionary of Greek and Roman Geography'' (1854)] {{eng oznaka}} {{starovjekovne države i civilizacije}} [[Kategorija:Bivše države u Aziji]] [[Kategorija:Predislamska povijest Jemena]] tpfra1d8sajujxgt70szkryqps339ey 0 301802 7469540 7100913 2026-05-27T11:09:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469540 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Ivan Vekić |datum rođenja=[[18. listopada]] [[1938.]] |mjesto rođenja=Poljica kod Vrgorca |datum smrti=[[17. prosinca]] [[2014.]] |mjesto smrti=Osijek |slika=20 obljetnica osnutka SJP Alfa Zagreb Ivan Vekic 03092011 282.jpg|mini|Ivan Vekić] |veličina=200px |opis slike= |stranka=[[HDZ]], [[Hrvatska straža (stranka)|Hrvatska straža]] |supruga= |suprug= |položaj=[[Ministarstvo unutarnjih poslova|Ministar unutarnjih poslova]] |čin2=[[Hrvatski sabor|Zastupnik u 1. sazivu Hrvatskog sabora]] |zanimanje=pravnik |fusnote= |predsjednik= |nasljednik= |prethodnik=[[Josip Boljkovac]] |nasljednik2=[[Ivan Jarnjak]] |prethodnik2= |nasljednik3= |prethodnik3= |mandat_start=[[31. srpnja]] [[1991.]] |mandat_kraj=[[15. travnja]] [[1992.]] |vjera= }} '''Ivan Vekić''' ([[Poljica Kozička]] kod [[Vrgorac|Vrgorca]], [[18. listopada]] [[1938.]] – [[Osijek]], [[17. prosinca]] [[2014.]]) bio je [[hrvat]]ski [[političar]], [[Pravo|pravnik]], [[Književnost|književnik]] i jedan od osnivača [[HDZ]]-a 1989. Osim političkim djelovanjem bavio se i književnošću.<ref>http://vijesti.hrt.hr/preminuo-ivan-vekic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217222027/http://vijesti.hrt.hr/preminuo-ivan-vekic |date=17. prosinca 2014. }} (pristupljeno 17. prosinca 2014.)</ref> == Životopis == Rođen je 18. listopada 1938. u [[Poljica Kozička|Poljicama Kozičkim]] (između [[Vrgorac|Vrgorca]] i [[Imotski|Imotskog]]), zaselak Vekići. Godine 1941. došao je s obitelji u [[Podravina|Podravinu]], seoce Zrinj. Preživio je [[Križni put (1945.)|Bleiburške repatrijacije]], tijekom kojih je zbog tegoba umrla njegova najmlađa sestra, dvogodišnja Smiljana. Nakon dolaska nove vlasti s obitelji koloniziran je u selo Kravice, u kuću protjeranoga Nijemca, gdje je sa starijim bratom Nedjeljkom završio osnovnu školu, a potom i Gimnaziju „Ivo Lola Ribar” s izvrsnim uspjehom. Budući da su oba brata bili podareni stipendijama, nastavili su školovanje na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]]. Nedjeljko je Vekić završio agronomiju i nastavio svoj rad na [[Poljoprivredni institut u Osijeku|Poljoprivrednom institutu u Osijeku]] (gdje dostiže zvanje doktora znanosti), a Ivan je završio Pravni fakultet i odlučio se za odvjetništvo.<ref name=":0">Ivan Vekić, "Peta zapovijed", vlastita naklada: Osijek, 2014.</ref><ref>[http://stari.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/54895/Ivan-Vekic-Zasto-su-Mesicu-drazi-cetnici-od-hrvatskih-boraca.aspx "Ivan Vekić: Zašto su Mesiću draži četnici od hrvatskih boraca?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141218204953/http://stari.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/54895/Ivan-Vekic-Zasto-su-Mesicu-drazi-cetnici-od-hrvatskih-boraca.aspx |date=18. prosinca 2014. }}, Željko Primorac za "DalmacijaNews", 02. svibnja 2011.</ref> Jedan je od utemeljitelja [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]]. Kao kandidat s izborne liste HDZ-a, u razdoblju od 1990. do 1992. obnašao je dužnost zastupnika u Saboru. Od 31. srpnja 1991.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_08_39_1080.html</ref> do 15. travnja 1992.<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_04_23_523.html</ref> bio je drugi [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske]]; prethodnik mu je bio [[Josip Boljkovac]], a nasljednik [[Ivan Jarnjak]]. Nakon prestanka profesionalne političke karijere, nastavio je raditi kao odvjetnik.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19990925/kronika92.htm "OBRANU MATE ORAŠKIĆA MOGU MI ZAMJERITI SAMO ZLOBNICI I NEZNALICE"], Ivanka Toma za "Slobodna Dalmacija", 25. rujna 1999.</ref> Poslije [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] podigao je kaznenu prijavu [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske]] (DORH) protiv generala armije [[Veljko Kadijević|Veljka Kadijevića]] zbog ratnih zločina nad Hrvatima i [[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjacima u Hrvatskoj]], tijekom njegova mandata glavnoga zapovjednika u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskoj narodnoj armij]] (JNA). Tijekom osam godina nastupila ja zastara, a na dio kaznene prijave o genocidu nikad nije odgovoreno, niti je prijava odbačena.<ref name=":0" /> Na 23. obljetnici osnivanja HDZ-a, 18. lipnja 2012. osvrnuo se na vlast [[Kukuriku koalicija|Kukuriku koalicije]] izjavivši: „Hrvatska je zaslužila pravičnu i poštenu vlast, a ova današnja to nije.”<ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/18062012/karamarko-ova-nenarodna-vlast-radi-sve-da-rastoci-vrijednosti-stvorene-90-tih Karamarko: Ova nenarodna vlast radi sve da rastoči vrijednosti stvorene 90-tih]</ref> U kontekstu ozbiljnog neslaganja s vodstom [[HDZ]]-a kojemu je na čelu bio [[Ivo Sanader]] imao je priliku, svjedoči osobno Vekić, 2004. godine u novinama pročitati da više nije član te stranke u čijem je osnivanju sudjelovao 1989. godine: pisanu odluku o isključenju iz stranke, navodi, nije od [[HDZ|HDZ-a]] nikada dobio.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/86615/Default.aspx "Jedan od osnivača HDZ-a Ivan Vekić: Sanader je požeo ono što je godinama sijao"], Ante Podrug i Anita Belak Krile za "Slobodnu Dalmaciju", 07. siječnja 2010.</ref> Jedan je od osnivača (2010.) i predsjednika stranke [[Hrvatska straža (stranka)|Hrvatska straža]].<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/vekic-hrvatska-straza-nece-se-odreci-otetih-hrvatskih-podrucja-212503 "Vekić: Hrvatska straža neće se odreći otetih hrvatskih područja"], Miroslav Flego za "Večernji list", 6. studenog 2010.</ref> Umro je 17. prosinca 2014. u [[Osijek]]u, u [[Klinički bolnički centar Osijek|bolnici]], u svojoj 76. godini života.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/preminuo-ivan-vekic-ratni-ministar-unutarnjih-poslova-979884 Preminuo Ivan Vekić, ratni ministar unutarnjih poslova]</ref> Sprovod je održan 19. prosinca 2014. na groblju u prigradskom naselju [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevcu]]. Pogrebu su nazočili predstavnici braniteljskih udruga, [[HDZ]]-a i mnogobrojni građani.<ref name=":1">[http://www.vecernji.hr/hrvatska/nitko-iz-vlasti-nije-bio-na-sahrani-ivanu-vekicu-980301 Nitko iz vlasti nije bio na sprovodu Ivanu Vekiću]</ref> Osim najviših državnih dužnosnika, pogreb su ignorirali i mnogi hrvatski mediji.<ref>[http://www.maxportal.hr/sramota-na-pogrebu-ministra-ivana-vekica-nitko-iz-vojske-policije-i-ministarstva-branitelja-2/ SRAMOTA: Na pogrebu ministra Ivana Vekića nitko iz vojske, policije i Ministarstva branitelja], maxportal.hr, 20. prosinca 2014.</ref> U jeku [[Braniteljski prosvjedi u Savskoj|prosvjeda hrvatskih branitelja u Savskoj]] 66 u [[Zagreb]]u,<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/Hrvatski-branitelji/SISAK-Skup-potpore-hrvatskim-braniteljima-prosvjednicima-iz-Savske-66 Skup potpore hrvatskim braniteljima prosvjednicima iz Savske 66]</ref> [[Josip Klemm]] je izjavio: „Posebno sam žalostan jer se i na današnji dan pokopa Ivana Vekića pokazalo da se ne poštuju hrvatski domoljubi koji su sudjelovali u stvaranju Hrvatske jer nitko iz Vlade nije bio na sprovodu ratnog ministra unutarnjih poslova.”<ref name=":1" /> Nakon objave o Vekićevoj smrti na [[YouTube]]u objavljen je videozapis ''In Memoriam – Ivan Vekić, 1938. – 2014.'', koji sadrži Vekićev javni govor s osnivanja [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] u [[Veliki Rastovac|Velikom Rastovcu]] 2. veljače 1991. iz arhive Marinianis TV.<ref>[http://www.marinianis.tv/index.php?option=com_hwdvideoshare&task=viewvideo&Itemid=1&video_id=2397 "In memoriam Ivan Vekić"], "Marinianis TV", Felbar studio slatina Slatina, pristupljeno 24.12.2014</ref> == Književni rad == Godine 2000. otišao je u mirovinu, a od 2004. sve se ozbiljnije bavi književnošću; njegov roman ''Polje puno krizantema'' iz 2012. bio je te godine 4. najčitaniji roman u Hrvatskoj.<ref>[http://vijesti.hrt.hr/preminuo-ivan-vekic "Preminuo Ivan Vekić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141217222027/http://vijesti.hrt.hr/preminuo-ivan-vekic |date=17. prosinca 2014. }}, HRT, 17. prosinca 2014.</ref> U godini smrti, objavio je roman ''Peta zapovijed: Roman o Domovinskom ratu.''<ref>[http://narod.hr/kultura/predstavljen-roman-ivana-vekica-peta-zapovijed/ "Predstavljen roman Ivana Vekića 'Peta zapovijed'"], narod.hr, 29. rujna 2014.</ref> Roman je posvećen „zaboravljenim suborcima”, a predgovor je pisao [[Ivan Tolj]]. Roman je promoviran u [[Šibenik]]u 22. rujna 2014. u sklopu obilježavanja 23-godišnjice [[Rujanski rat|Rujanskoga rata]], a promocija se održala u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice ''Juraj Šižgorić''.<ref>{{Citiranje weba |url=http://sibenskiportal.hr/2014/09/22/promocija-knjige-peta-zapovijed-roman-o-domovinskom-ratu/ |title=Promocija knjige ‘Peta zapovijed: roman o Domovinskom ratu’ |access-date=19. prosinca 2014. |archive-date=19. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141219231442/http://sibenskiportal.hr/2014/09/22/promocija-knjige-peta-zapovijed-roman-o-domovinskom-ratu/ |url-status=dead }}</ref> Druga promocija romana ''Peta zapovijed'' održala se u [[Vrgorac|Vrgorcu]], 26. rujna 2014., a na promociji je bio velik broj ljudi jer je to bio Vekićev rodni kraj. Na promociji je izjavio: „Školovani ljudi su najveće kukavice u Hrvatskoj, osim liječnika koji su bili u postrojbama i dali doprinos u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]”, kritizirajući dio hrvatske inteligencije koja prigovara da nije uzela puške u ruke kada je trebalo braniti zemlju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://direktno.hr/en/2014/zivot/439/Ivan-Veki%C4%87-predstavio-knjigu-Peta-zapovijed-otkrio-kime-je-razo%C4%8Daran.htm |title=Ivan Vekić predstavio knjigu Peta zapovijed, otkrio kime je razočaran |journal= |access-date=22. prosinca 2014. |archive-date=23. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141223005007/http://direktno.hr/en/2014/zivot/439/Ivan-Veki%C4%87-predstavio-knjigu-Peta-zapovijed-otkrio-kime-je-razo%C4%8Daran.htm |url-status=dead }}</ref> Treća promocija romana, održana je 17. studenoga 2014. u [[Osijek]]u u Domu HV-a. Promociju knjige organiziralo je Osječka podružnica [[Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora|Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://hdlskl-obz.hr/program-sjecanje-i-knjiga-ivana-vekica-peta-zapovjed/ |title=Program “Sjećanje” i knjiga Ivana Vekića “Peta zapovijed” |archive-url=https://web.archive.org/web/20141219231402/http://hdlskl-obz.hr/program-sjecanje-i-knjiga-ivana-vekica-peta-zapovjed/ |archive-date=19. prosinca 2014. |access-date=19. prosinca 2014.}}</ref> Bilo je to posljednje obraćanje Vekića hrvatskoj javnosti. O svom književnom radu izjavio: „O čemu god da pišem i govorim, oslanjam se samo na svoju istinu, jer pišem i govorim samo o istinitim događajima i pravim ljudima. Ništa u mojim knjigama nije piščeva fikcija ili izmišljen lik.”<ref name=":0" /> == Osobni život == Ivan Vekić bio je oženjen Ružom Vekić, r. Uršanić. Imao je sina Vjekoslava Vekića (1964. – 1990.), koji je preminuo u prometnoj nezgodi. == Djela == * ''Da se ne zaboravi: zbornik radova Drugog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa'', Vukovar, 16. i 17. lipnja 2001., Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-97340-4-5}} * ''Koraci u povijest: sjećanja i događaji'', Osijek, 2004., {{ISBN|953-99645-0-4}} * ''Priče "Između četiri zida"'' (suautori Simo Đamić, Darko Janković, [[Ante Nazor]]), Posavska Hrvatska, Publicum; Slavonski Brod, 2008., {{ISBN|978-953-6357-70-3}} * ''Polje puno krizantema'', (roman, 266 stranica), vlastita naklada: Osijek, 2010., {{ISBN|978-953-99-645-3}}-3<ref>[http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=337 Intervju.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121119171553/http://intervju.org/intervju.php?id_intervjua=337 |date=19. studenoga 2012. }} IVAN VEKIĆ: Maknite nas s Markova trga ako možete</ref> (4. najčitaniji roman u Hrvatskoj 2012. prema podatcima [[Hrvatsko knjižničarsko društvo|Hrvatskog knjižničarskog društva]]) * ''Peta zapovijed: Roman o Domovinskom ratu,'' (roman, 500 stranica), vlastita naklada: Osijek, 2014., {{ISBN|978-953-99645-4-0}} * Postumno: ''Brojim do sto! (In memoriam: Ivan Vekić 1938. – 2014.)'', (priredila: Antonija Vranješ), Matica hrvatska, Ogranak Osijek; privatna naklada Damir Buljević i Antonija Vranješ, 2016., {{ISBN|978-953-242-107-1}} == Odlikovanja == * [[Red Ante Starčevića]]<ref>http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1995_07_46_929.html</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Ministri unutarnjih poslova Republike Hrvatske}} {{GLAVNIRASPORED:Vekić, Ivan}} [[Kategorija:HDZ-ovi ministri]] [[Kategorija:Ministri unutarnjih poslova Vlade Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski romanopisci]] [[Kategorija:Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj]] hldhub18mkx4x6xb2nd67eemxvf07ok 0 303473 7469136 7113788 2026-05-26T18:49:30Z Divna Jaksic 974 7469136 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Maria im Fels Beram.JPG|thumb|Sveta Marija na Škriljinah na groblju Berma]] '''Sveta Marija na Škriljinah''' je [[Brod (arhitektura)|jednobrodna]] grobljanska [[crkva]] kraj [[Beram|Berma]] u [[Istra|Istri]]. Podignuta je u 15. stoljeću. Graditelji crkve su nepoznati. Na nekoliko mjesta ostavili su uklesana dva klesarska znaka. Godine 1912. temeljito je obnovljena i dograđena joj je [[sakristija]]. Crkva je poznata po zidnim slikama [[ples mrtvaca]] živih boja, motiva i kompozicije, a koje je 1474. izradila radionica majstora [[Vincent iz Kastva|Vincenta iz Kastva]]. Njegov se potpis nalazi na južnom zidu iznad bočnih vrata. Osim tih freski, zidovi crkve oslikani su ciklusom fresaka sa scenama iz Marijinog i Isusovog života te prikazima Plesa mrtvaca i Kola sreće u 46 okvira. == Zaštita == Pod oznakom Z-858 zavedena je kao [[Nepokretna kulturna baština|zaštićeno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravna statusa [[Zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]] (kulturno dobro od nacionalnog značenja), klasificirano je kao "sakralna građevina". {{Commonscat|Sveta Marija na Škriljinah (Beram)}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Hrvatskoj]] e5bf2cw951ka43sez85snvv31hq9q34 0 306543 7469489 7457802 2026-05-27T10:35:43Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u talijanskoj povijesti|Bivše države u talijanskoj povijesti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469489 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Republika Firenca |hr_ime = Republika Firenca |izvorno_ime = ''Repubblica Fiorentina ({{Small|[[Talijanski jezik|tal.]]}})'' |zastava = Flag of Florence.svg |grb_veličina = 70px |zastava_i = Zastava |grb_i = Grb |grb = FlorenceCoA.svg |genitiv = |kontinent = [[Europa]] |regija = [[Apeninski poluotok]], [[Toskana]] |država = Italija |era = [[Srednji vijek|srednji]] i [[novi vijek]] |status = [[Republika]] |carstvo = Sveto Rimsko Carstvo |vlada_tip = republika |p4 = Markgrofovija Toskana |flag_p4 = Coat of arms of the house of Canossa.svg |godina_start = [[1115.]] |godina_kraj = [[1533.]] |događaj_start = Uspostavljena |datum_start = [[1115.]] |datum_kraj = [[1569.]] |događaj_kraj = Ukinuta |p1 = Sveto Rimsko Carstvo |flag_p1 = Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg |p2 = Republika Pisa |flag_p2 = Flag of the Republic of Pisa.svg |p3 = Pistoia |flag_p3 = Flag of Pistoia.svg |s1 = Veliko Vojvodstvo Toskana |flag_s1 = Medici Flag of Tuscany.png |mapa = RepublicofFlorence1494.png |mapa_veličina = 340px |mapa_opis = Republika Firenca oko 1494. godine |glavni_grad = [[Firenca]]<br>{{Nowrap|{{Coord|43|46|10|N|11|15|22|E}}}} |jezik = [[talijanski]] i [[latinski]] |vjera = [[katoličanstvo]] |valuta = [[firentinski florin|florin]] {{Small|(od [[1252.]])}} |danas = {{DZ+X|ITA}} }} '''Republika Firenca''' ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Repubblica Fiorentina''), ili '''Firentinska Republika''', bila je [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[grad-država]], oko grada [[Firenca|Firence]], u današnjoj [[Toskana|Toskani]], [[Italija]]. Republika je osnovana [[1115.]], kada su se [[Firenca|firentinski]] građani pobunili protiv [[Toskanska Marka|Toskanske Marke]] nakon smrti vladarice [[Matilda Toskanska|Matilde Toskanske]]. Firentinci su osnovali [[komuna|komunu]] umjesto feudalnog vladara kao što je bila Matilda.<ref name="hist">{{Citiranje weba|title=About Florence, history of Florence|trans-title=O Firenci, povijest Firence|url=http://www.aboutflorence.com/history-of-Florence.html|url-status=live|access-date=2023-10-31|website=www.aboutflorence.com|language=en}}</ref> Njihovom republikom vladalo je vijeće, znano kao ''[[signoria]]''. Na čelu ''signorije'' bio je izabrani [[gonfalonijer]] (''gonfaloniere'')<ref>[http://www.fpzg.unizg.hr/politicka-misao/DataStorage/Articles/1198.pdf Politička misao god. 47, br. 1, 2010.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Damir Grubiša: Politički poredak renesansne Firence: između demokracije i oligarhije, pristupljeno 10. srpnja 2011.</ref> (naslovni vladar grada), kojeg su na lutriji birali svaka dva mjeseca od članova firentinskih cehova. Republika Firenca imala je burnu povijest od udara do protuudara različitih frakcija, koje su željele vladati. Obiteljski klan [[Medici]] stekao je nadzor nad republikom [[1434.]], kad je [[Cosimo de' Medici]], izveo protuudar protiv obiteljskih klanova koji su ga godinu dana prije istjerali iz grada. Mediciji su zadržali nadzor nad republikom do [[1494.]] godine [[Lav X.|Giovanni de 'Medici]] (kasniji [[papa]] [[Lav X.]]) ponovno je vratio Medicije na vlast [[1512.]] godine. Medici su drugi put svrgnuti s vlasti [[1527.]] godine. Medici su ponovno preuzeli nadzor nad republikom [[1531.]] godine, nakon 11-mjesečne opsade grada. ''Republika Firenca'' prestala je postojati [[1532.]] godine, kada je papa [[Klement VII.]] dodijelio naslov ''[[Vojvoda|Vojvode]] Republike Firence'' [[Alessandro de 'Medici|Alessandru de 'Mediciju]], nakon čega je ''Republika Firenca'' postala nasljedna monarhija pod imenom Toskansko Vojvodstvo.<ref>Strathern, Paul : Medici: “Godfathers of the Renaissance” (Vintage Publishers) {{ISBN|978-0-099-52297-3}} str. 321</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2020-08-06|title=Poredbena analiza hrvatskih i slovenskih egzonima (2014-2015)|url=https://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=164|access-date=2023-11-10|website=web.archive.org|archive-date=6. kolovoza 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200806162247/https://www.lzmk.hr/izdanjeZavodNatuknica.aspx?id=164|url-status=bot: unknown}}</ref> ==Povijest== [[datoteka:Italy and Illyria 1084 v2.svg|thumb|left|Apeninski poluotok 1084, s Toskanskom Markom]] Grad [[Firenca|Firencu]] osnovao je [[59. pr. Kr.]] [[Julije Cezar]], za ranog srednjeg vijeka Firenca je bila dio [[Toskanska Marka|Toskanske Marke]]. Prvi službeni spomen republike bio je [[1138.]], kada je nekoliko gradova Toskane formiralo savez protiv [[Henrik X. Bavarski|Henrika X. Bavarskog]]. Republika Firenca je nominalno bila dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].<ref name="hist"/> Firenca se počela uzdizati u 12. stoljeću, zahvaljujući trgovini s inozemstvom. Mali prekid imala je [[1185.]] za vrijeme napada [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika Barbarosse]] na [[Apeninski poluotok]]. === Firenca u 13. stoljeću === Rast stanovništva Firence nastavljen je i u 13. stoljeću, tad je Firenca dosegnula {{Broj|30000}} stanovnika. Tad je podignuto nekoliko novih mostova i crkava, među njima i [[Firentinska katedrala|katedrala Santa Maria del Fiore]] – [[1294.]] Istovremeno grad je bio jedva u stanju održati krhak mir između frakcija. Neizvjestan mir koji je postojao na početku stoljeća prestao je postojati [[1216.]], kada su nastale dvije frakcije poznate kao [[gvelfi i gibelini]] koje su se uskoro sukobile. Načelno su gibelini pripadali aristokraciji, a gvelfi građanstvu. ''Gibelini'' su vladali ''Republikom Firencom'' od [[1244.]], do [[1250.]] kad su ih svrgnuli gvelfi. Provodili su vrlo slobodnu politiku za ono vrijeme, koja je postala poznata kao ''Primo Popolo'' (Prva narodna vlast). Pod njima je republika i nadalje prosperirala. Prva veća stvar koju su postigli je bila ta što su uveli novu [[valuta|valutu]], kovanicu [[firentinski florin|florin]] [[1252.]] godine. Florin je Firenci jako pomogao širiti trgovačke poslove, jer su ga zbog stabilnosti koristili kao sredstvo plaćanja širom [[Europa|Europe]] i po [[Bliski Istok|Bliskom istoku]]. Iste te godine izgrađen je [[Palazzo Comunale (San Gimignano)|Palazzo del Popolo]] u [[San Gimignano|San Gimignanu]]. Gvelfi su izgubili vlast nakon katastrofalnog poraza u [[Bitka kod Montapertija|bitci kod Montapertija]] od [[Siena|sienskih]] gibelina. Srećom po Firencu, papa [[Klement IV.]] otvoreno je favorizirao Guelfe, tako da su se vratili na vlast. Firentinsko gospodarstvo je doseglo svoj vrhunac u drugoj polovici 13. stoljeća. Tad su Firentinci sagradili glasoviti [[Palazzo Vecchio]] u Firenci po projektu [[Arnolfo di Cambio|Arnolfa di Cambija]]. Republika je podijeljena u upravne okruge [[1292.]] godine, a u gradu su podignute brojne raskošne palače prosperirajuće trgovačke klase.<ref name="hist"/> Jedna od vodećih bankarskih obitelji ondašnje [[Europa|Europe]] - [[Bonsignori]] iz [[Siena|Siene]], [[bankrot]]irala je [[1298.]] godine. Od onda se bankarstvo preselilo u Firencu koja je postala europskim bankarskim središtem. == Firentinsko bankarstvo, kuga i uspon Medicija == [[datoteka:Fiorino 1347.jpg|left|thumb|Avers i revers firentinskog florina]] Nakon što je obitelj Bonsignori bankrotirala, uzdiglo se nekoliko novih bankarskih obitelji u Firenci; [[Bardi]], [[Peruzzi]] i [[Acciaioli]] koje su bankrotirale [[1340.]], kad je [[Engleska|engleski]] [[kralj]] [[Eduard III.]] odbio platiti svoje dugove. Trzavice između gvelfa i gibelina još su trajale, ali je upravo tad procvjetala književnost na narodnom jeziku; [[Dante Alighieri|Dante]], [[Francesco Petrarca|Petrarca]] i [[Boccaccio]]. Firencu je kao i ostalu Europu teško pogodila "[[Doba kuge|crna smrt]]", koja je s [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], stigla preko [[Messina|Messine]] [[1347.]] godine. Tad je pomrlo oko trećine europskog stanovništva. Nezadovoljni radnici firentinskih [[predionica]] vune su se pobunili [[1378.]] godine. Buna je poznata kao [[pobuna Ciompa]]. Pobunjenici su osnovali revolucionarnu komunu. No, bogate firentinske obitelji su ih uspjele slomiti [[1382.]] Tad je [[Giovanni di Bicci de' Medici]] osnovao poznatu [[Banka Medici|Banku Medici]] u listopadu [[1397.]] godine, koja je postojala sve do 17. stoljeća, unatoč tome što je prvotno bila vrlo mala i slaba. Petnaesto stoljeće nije dobro počelo za Firencu. Potpisala je [[ugovor Firence i Milana o nemiješanju u rat s Genovom|ugovor]] s [[Milansko Vojvodstvo|Milanskim Vojvodstvom]] [[1422.]] godine, da se neće miješati u sukob između Milana i [[Republika Genova|Republike Genove]]. ''Republika Firenca'' se držala ugovora, no Milano nije, nego je zauzeo firentinske pogranične gradove. Nakon što je [[Mletačka Republika]] zaratila zajedno s Firencom protiv Milana, Milansko je Vojvodstvo moralo pristati na vrlo nepovoljan mir. Ali, rat je republiku došao više od 4,200.000 florina. Zbog toga je Firenca promijenila [[porezni sustav]]. Dotadašnji sustav [[estimo]] je zamijenila sustavom [[castato]], po kojem se porez plaćao na cjelokupnu imovinu. == Firenca pod Medicima == === Osnivanje dinastije === Sin [[Giovanni di Bicci de' Medici|Giovannija di Biccija]], [[Cosimo de' Medici]], naslijedio je svog oca kao glava obitelji Medici i njihove banke. Bio je iznimno bitnim u firentinskoj vlasti sve do [[1433.]] godine, kad je pod pritiskom obitelji [[Albizzi]] morao pobjeći iz grada u [[Mletačka Republika|Mletke]]. Cosimo se iz izgona vratio za manje od godinu dana, kad ga je narod izabrao u [[Signoria|signoriu]]. Kad se vratio, odmah je protjerao članove obitelji Albizzi iz Firence. === Razdoblje Cosima Medicija (1434. – 1464.) === {{Glavni|Cosimo de' Medici}} [[datoteka:Cosimodemedicitheolder.jpg|thumb|Cosimo de Medici, osnivač dinastije [[Medici]]]] Renesansa je počela za vrijeme dok je Republikom Firencom posredno vladao Cosimo de' Medici preko svojih ljudi u firentinskoj [[Signoria|signoriji]]. Firenca je bila domaćinom [[Firentinski koncil|Velikog ekumenskog koncila]] [[1439.]] godine, koji je organiziran da se pokuša pomiriti [[pravoslavlje]] s [[katoličanstvo]]m. Susret je organizirao [[papa]] [[Eugen IV.]] na molbu [[bizant]]skog [[car]]a [[Ivan VIII. Paleolog|Ivana VIII. Paleologa]] zbog [[Osmansko carstvo|osmanske]] [[osmanska invazija na Bizant|invazije]]. Taj koncil donio je Firenci međunarodni ugled, jer je postignut kompromis, da će papa vojno pomoći bizantskog cara. Nakon povratka Ivana VIII. u [[Carigrad]], izbili su neredi i prosvjedi, zbog čega je Ivan VIII. bio prisiljen odbaciti sporazum s rimskom Crkvom. Time je sudbina [[Bizant|Bizantskog carstva]] bila zapečaćena, jer je četrnaest godina potom, [[1453.]] godine, Carigrad pao u ruke Osmanskom Carstvu. Cosimo je bio veliki pokrovitelj umjetnosti. Za njega su radili najveći [[Renesansa|renesansni]] umjetnici onoga doba; [[Donatello]], [[Filippo Brunelleschi|Brunelleschi]], [[Michelozzo]] i brojni drugi. Pretpostavlja se da je za njihova djela dao više od 600.000 florina. Na političkoj pozornici, [[Milano|milanski]] [[knez]] [[Filippo Maria Visconti]] napao je Republiku Firencu dvaput; prvi put [[1430.]] godine te nakon tog [[1440.]] godine, ali je uspješno odbijen. Te invazije poticali su uglavnom članovi protjerane porodice Albizzi. Stanje se popravilo [[1450.]] godine kad je Cosimov saveznik [[kondotjer]] [[Francesco Sforza]] zavladao Milanom, proglasivši se knezom. Cosimo je za svog života uspio učvrstiti Medicijevske pozicije u Firenci. Umro je [[1464.]] godine. [[datoteka:Italy 1494 AD.png|thumb|Povijesni zemljovid Republike Firence i okolnih država oko [[1494.]] godine]] Cosima je na vlasti naslijedio njegov najstariji sin, boležljivi [[Piero di Cosimo de' Medici|Petar Naduti]] (''Piero il Gottoso'', koji je zbog [[giht]]a imao otekle noge. Njegovu vladavinu obilježili su problemi s obiteljskom bankom, koja je nakupila velike dugove za Cosima i trvenja s najvećim vjerovnikom Lucom Pittijem, koji je htio nasilno srušiti Petra s vlasti uz pomoć vojvode iz [[Ferrara|Ferrare]]. U kolovozu [[1466.]], urotnicima se pridružila voska iz [[Vojvodstvo Ferrare, Modene i Reggia|Ferrare]] koja je ušla na teritorij Republike Firence, ali kako ih mjesno stanovništvo nije poduprlo, povukla se, ostavivši urotnike na cjedilu. Petar je doživotno protjerao sve urotnike. Iduće godine, [[1467.]] [[Mletačka Republika]] je pokušala iskoristiti Petrove nevolje i oteti pogranične gradove, ali ih je Petar uspio odbaciti uz pomoć plaćeničke vojske vojvode iz [[Urbinsko Vojvodstvo|Urbina]]. === Razdoblje Lorenza Veličanstvenog (1469. – 1492.) === [[datoteka:Lorenzo de' Medici-ritratto.jpg|thumb|left|Lorenzo de Medici]]{{Strojni prijevod}} [[Piero di Cosimo de' Medici|Piera]] je naslijedio njegov najstariji sin [[Lorenzo de' Medici|Lorenzo Veličanstveni]] nakon njegove smrti [[1469.]], i on je poput djeda i oca bio veliki pokrovitelj umjetnosti. Za njegove ere u Firenci su djelovali; [[Leonardo da Vinci]], [[Michelangelo]] i [[Sandro Botticelli|Botticelli]] među brojnim umjetnicima. Tijekom Lorenzove vladavine, renesanse uistinu sišao na Firenci. Lorenzo je naručio mnoštvo prekrasnih komada umjetnosti i uživali u redu prikupljanje dragulja. Lorenzo se oženio [[1469.]] za [[Aristokracija|plemkinju]] Clarice Orsini, s kojom je imao devetoro djece, jedan od njegovih sinova bio je budući papa [[Lav X.]] i njegov nasljednik u Firenci – ''[[Piero di Lorenzo de' Medici|Piero Nesretni]]''. Vladavinu [[Lorenzo de' Medici|Lorena Veličanstvenog]] obilježio je - mir, što je bio presedan u tadašnjem Apeninskom poluotoku., koji je prekinut, gotovo odmah nakon njegove smrti 1492. I on je vladao posredno, preko svojih ljudi (formalno je bio obični građanin) i to gotovo tiranski (Firentinci su imali malo sloboda), ali je Firenca doslovno procvjetala pod njegovom vladavinom.<ref name="ref2">{{Citiranje weba|title=USA University College Directory – U.S. University Directory – State Universities and College Rankings|url=https://www.stateuniversity.com/|url-status=live|access-date=2023-11-10|website=www.stateuniversity.com|language=en}}</ref> Njegov brat Giuliano je ubijen pred njegovim očima u Zavjeri Pazzi na [[Uskrs]] [[26. travnja]] [[1478.]], a Lorenzo se izboden uspio spasiti bijegom. Iza te urote stajali su članovi takmačke obitelji [[Pazzi]] i [[Salviati]] i sam [[papa]] [[Siksto IV.]]<ref name="tre">{{Citiranje weba|title=Mèdici|url=https://www.treccani.it/enciclopedia/medici/,%20https://www.treccani.it/enciclopedia/medici/|access-date=2023-11-10|website=Treccani|language=it}}</ref> Nakon tog je Lorenzo pohvatao i pobio sve članove zavjere (između ostalog i [[biskup|nadbiskupa]] [[Pisa|Pise]] Francesca Salviatija) i velik dio porodice Pazzi. Likvidacija Salviatija razbijesnila je papu [[Siksto IV.|Siksta IV.]] koji je zbog tog [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] Lorenza i cijelu firentinsku vladu, da bi na kraju je zabranio bilo kakve odnose s Republikom Firencom. Čak je organizirao i vojni savez s [[napulj]]skim [[kralj]]em [[Ferdinand I, Napuljski|Ferdinandom I.]], koji je trebao silom svrgnuti Lorenza s vlasti. Nakon dvije godine borbi, Lorenzo uspio diplomacijom stišati strasti, osobno je otputovao u Napulj i riješio krizu. Lorenzo je umro [[1492.]], te ga je naslijedio njegov sin [[Piero di Lorenzo de' Medici|Piero Nesretni]]. Piero se uspio održati na vlasti samo dvije godine. Rujna [[1494.]] [[Francuska|francuski]] kralj [[Karlo VIII, kralj Francuske|Karlo VIII.]] ušao je u Italiju sa svojom velikom vojskom, željevši preuzeti [[Napuljsko Kraljevstvo]]. Zbog tog je od Piera tražio prolaz kroz Republiku Firencu prema jugu. Piero je pod prijetnjom velike francuske vojske pristao na sve Karlove zahtjeve, ali je ubrzo nakon tog u studenome optužen za izdaju i protjeran s obitelji iz Republike. == Vladavina Savonarole == [[datoteka:Girolamo Savonarola by Fra Bartolommeo (1497).jpg|thumb|Girolamo Savonarola]] Nakon pada [[Medici]]ja, Republikom Firencom vlada [[Girolamo Savonarola]] od [[dominikanci|dominikanac]] iz [[Ferrara|Ferrarre]], koji je došao u Firencu [[1480.]] On je uspio zavesti firentince svojim vatrenim govorima i obećanjima da će od Firence napraviti ''Božji grad'', međutim njegova vlast trajala je samo četiri godine (od [[1494.]] do [[1498.]]). Firentinci su za njegove kratkotrajne vlasti prestali nositi raskošna odijela žarkih boja, a mnoge žene su otišle u časne sestre. Po gradu su česte bile lomače, na kojima su se palili predmeti taštine i luksuza; perike, parfemi, slike i drevni rukopisi. Savonarolin pad počeo je krajem [[1497.]] godine kad ga je [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]] papa [[Aleksandar VI.]] Te iste godine, Savonarola je krenuo u neuspjeli pohod na [[Pisa|Pisu]], skupi ratni pohod, doveo je do nestašice hrane u Republici. Opće siromaštvo i nekoliko izoliranih slučajeva [[Kuga|kuge]], naveli su narod (koji ga je dotad bezgranično podržavao) da ga optuži za sve nevolje, vlast je preuzela revolucionarna vlada, a Savonarola spaljen na lomači od strane svibnja 1498. godine. == 1498. – 1512. == Revolucionarna građanska vlada izabrala je [[Petar Soderini|Petra Soderinija]] za doživotnog [[Gonfaloniere|gonfaloniera]], njegova era je bila obilježena velikom demokratičnošću i malom korupcijom. On je uspio ondje gdje Savonarola nije: pokorio je [[Pisa|Pisu]], ali s jednim velikim novumom nove vlasti – narodnom vojskom, koja je osnovana na inicijativu [[Niccolò Machiavelli|Machiavellija]], tajnika obrane u firentinskoj Signoriji, kao bolje rješenje od dotadašnjih plaćeničkih vojska. Soderinija je svrgnuo s vlasti tadašnji [[kardinal]] [[Lav X.|Giovanni de Medici]] u rujnu [[1512.]], koji je ušao u Firencu na čelu velike papinske vojske, i tako vratio [[Medici]]je na vlast. == 1512. – 1533. == [[datoteka:Emperor charles v.png|thumb|left|[[Car]] Svetog Rimskog Carstva [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]]]] Ubrzo nakon povratka u Firencu, [[kardinal]] [[Lav X.|Giovanni de Medici]] pozvan je hitno u [[Rim]], na konklavu za izbor novog pape, jer je umro papa [[Julije II.]] Na konklavi je Giovanni izabran za papu, na taj način spojili su se Vatikan i Firenca u personalnu uniju. [[Lav X.]] vladao je Firencom preko svog brata [[Giuliano de' Medici (1479–1516)|Giuliana de Medicija]]. Giuliano je vladao Firencom do svoje smrti [[1516.]], naslijedio ga je [[Lorenzo II. de' Medici|Lorenzo II.]]<ref>{{Citiranje weba|title=Moscow Florentine Society :: The Sacred Feminine and the Triads of Michelangelo and Botticelli|url=http://www.florentine-society.ru/Medici_Chapel_Mysteries.htm|access-date=2023-11-10|website=www.florentine-society.ru}}</ref> Njemu je stric [[Lav X.]] dodijelio i vlast nad [[Vojvodstvo Urbino|Vojvodstvom Urbino]], željevši da Mediciji vladaju cijelom srednjom Italijom. Lorenzo II. je umro od sifilisa [[1519.]], odmah nakon rođenja jedinog djeteta kćeri [[Katarina Medici|Katarine Medici]]. Nakon pape [[Lav X.|Lava X.]] Medici ponovno imaju papu u liku kardinala [[Klement VII.|Giulija de' Medicija]], u to vrijeme Republikom Firencom vladaju zajednički Ippolito i Alessandro Medici pod paskom kardinala Passerinija. Medici su ponovno protjerani iz Republike [[1527.]], na vlast ih je vratio car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] Karlo V. uz podršku pape [[Klement VII.|Klementa VII.]] === Kraj Republike Firence === Pape [[Klement VII.]] proglasio je [[1533.]] - [[Alessandro de 'Medici|Alessandra Medicija]] [[Vojvodstvo Toskana|vojvodom Firence]], tim aktom prestao je život Republike Firence, unatoč nekih buna - Medici su vladali tim vojvodsvom sve do svog izumiranja [[1737.]] == Uprava == ''Republikom Firencom'' vladalo je vijeće pod imenom ''[[signoria]]'', koje se sastojalo od devet muškaraca. Na čelu signorije bio je ''[[gonfaloniere]]'', kog su birali svaka dva mjeseca na lutriji. Kandidat za [[gonfaloniere|gonfaloniera]], morao je biti financijski sposoban, bez repova dugova ili [[bankrot]]a i stariji od trideset godina i član jednog od 7 firentinskih glavnih cehova. Rezultat izvlačenja većinom je bio unaprijed određen, uglavnom po volji moćnih porodica. Popis imena na lutriji mijenjan je svakih pet godina. == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.pbs.org/empires/medici/renaissance/republic.html Medici: Godfathers of the Renaissance] {{eng oznaka}} {{commonscat|Republic of Florence}} [[Kategorija:Bivše države u talijanskoj povijesti]] [[Kategorija:Povijest Italije do 1815.‎]] [[Kategorija:Republika Firenca| ]] spvc1jjfwgtcigaqoy1z7efqrrlqmnf 0 310771 7469451 7224871 2026-05-27T09:56:29Z Croxyz 205325 7469451 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski nogometni kup 2009./10.''' bio je devetnaesti Hrvatski nogometni kup. Naslov je branio [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]], a kup je osvojio [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]. ==Pretkolo, 25. – 26. kolovoza== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1. |[[NK Grafičar Vodovod|Grafičar Vodovod Osijek]] |0:6 |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |- |2. |'''[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia Slavonski Brod]]''' |5:1 |[[NK Bistra|Bistra]] |- |3. |[[HNK Krka Lozovac|Krka Lozovac]] |0:1 |'''[[NK Plitvica Gojanec|Plitvica Gojanec]]''' |- |4. |'''[[NK Orijent|Orijent Rijeka]]''' |2:1 |[[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]] |- |5. |[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]] |0:5 |'''[[NK Slavonac CO Stari Perkovci|Slavonac CO Stari Perkovci]]''' |- |6. |[[NK Vuteks Sloga Vukovar|Vuteks Sloga Vukovar]] |2:4 |'''[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]''' |- |7. |[[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] |2:5 |'''[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]''' |- |8. |[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]] |0:0 (2:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) |'''[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]]''' |- |9. |'''[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]]''' |2:0 |[[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] |- |10. |[[NK Rovinj|Rovinj]] |0:1 |'''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]''' |- |11. |'''[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]]''' |3:2 |[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |- |12. |'''[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]]''' |2:0 |[[NK Podravac Virje|Podravac Virje]] |- |13. |[[NK Mladost Prelog|Mladost Prelog]] |2:4 |'''[[NK Lipik|Lipik]]''' |- |14. |[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |0:1 |'''[[RNK Split|RNK Split]]''' |- |15. |'''[[NK Konavljanin|Konavljanin Čilipi]]''' |3:1 |[[NK Dugo Selo|Dugo Selo]] |- |16. |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' |7:0 |[[NK BSK Budaševo|BSK Budaševo]] |} ==Šesnaestina završnice, 22. – 23. rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1. |[[NK Plitvica Gojanec|Plitvica Gojanec]] |0:4 |'''[[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2. |[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia Slavonski Brod]] |0:2 |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' |- |3. |[[NK Lipik|Lipik]] |3:5 |'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |- |4. |[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] |0:2 |'''[[NK Varteks|Varteks Varaždin]]''' |- |5. |[[RNK Split]] |0:2 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' |- |6. |[[NK Orijent|Orijent Rijeka]] |1:2 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7. |'''[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]''' |5:2 |[[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]] |- |8. |[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] |1:3 |'''[[NK Osijek|Osijek]]''' |- |9. |[[HNK Suhopolje|Suhopolje]] |2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]), (8:9 [[Jedanaesterac|pen.]]) |'''[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]''' |- |10. |[[NK Slavonac CO Stari Perkovci|Slavonac CO Stari Perkovci]] |1:5 |'''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]''' |- |11. |[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]] |0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[HNK Segesta|Segesta Sisak]]''' |- |12. |[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] |0:1 |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' |- |13. |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |3:0 |[[NK Naftaš HAŠK Zagreb|HAŠK Zagreb]] |- |14. |'''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]''' |2:0 |[[NK Konavljanin|Konavljanin Čilipi]] |- |15. |[[NK Belišće|Belišće]] |0:3 |'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''' |- |16. |'''[[NK Vinogradar|Vinogradar Mladina]]''' |4:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]] |} ==Osmina završnice, 27. – 28. listopada== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1. |'''[[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |4:1 |[[NK Vinogradar|Vinogradar Mladina]] |- |2. |'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''' |4:0 |[[NK Rijeka|Rijeka]] |- |3. |'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |5:1 |[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] |- |4. |'''[[NK Varteks|Varteks Varaždin]]''' |2:1 |[[NK Karlovac|Karlovac]] |- |5. |[[NK Istra 1961|Istra 1961]] |0:1 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' |- |6. |'''[[NK Zagreb]]''' |3:1 |[[HNK Segesta|Segesta Sisak]] |- |7. |'''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]''' |9:0 |[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] |- |8. |'''[[NK Osijek|Osijek]]''' |1:0 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |} <div id="round 2"></div>* Iako je Dinamo određen kao domaćin, utakmica je odigrana na Vinogradarevom igralištu u Mladini kraj [[Jastrebarsko]]g. ==Četvrtzavršnica, 25. studenog (9. prosinca)== {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| [[NK Zagreb]] || 1:4 | '''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' || 0:0 | 1:4 }} {{TwoLegResult| [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] || 1:6 | '''[[NK Varteks|Varteks Varaždin]]''' || 1:4 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Osijek|Osijek]] || 1:5 | '''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''' || 1:1 | 0:4 }} {{TwoLegResult| [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] || 2:5 | '''[[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' || 0:2 | 2:3 }} |} ==Poluzavršnica== ===Prve utakmice=== {{ footballbox |datum = 24. ožujka 2010. |vrijeme = 16:00 CET |momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |rezultat = 0:0 |izvještaj = [http://www.sportnet.hr/vijesti/394099/nogomet-kup/sibenik-i-varteks-s-nulom-u-varazdin Izvještaj] |momčad2 = [[NK Varteks|Varteks Varaždin]] |strijelci1 = |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Šubićevac|Šubićevac]], [[Šibenik]] |gledatelji = 3000 |sudac = [[Igor Pristovnik]] ([[Zagreb]]) }} {{ footballbox |datum = 24. ožujka 2010. |vrijeme = 17:30 CET |momčad1 = [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 0:0 |izvještaj = [http://www.sportnet.hr/vijesti/394097/nogomet-kup/kakav-nogomet-takav-i-rezultat Izvještaj] |momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Jurica Buljat|J. Buljat]] {{crveni|75|80}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 13.000 |sudac = Igor Križarić ([[Čakovec]]) }} ---- ===Druge utakmice=== {{ footballbox |datum = 7. travnja 2010. |vrijeme = 16:00 CET |momčad1 = [[NK Varteks|Varteks Varaždin]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [http://www.sportnet.hr/vijesti/394919/nogomet-kup/gostujuca-euforija Izvještaj] |momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Velimir Vidić|Vidić]] {{crveni|31|32}}<br />[[Ermin Zec|Zec]] {{gol|75}}<br />[[Ivan Fuštar|Fuštar]] {{gol|90+7}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 3000 |sudac = Igor Pristovnik ([[Zagreb]]) }} ''Šibenik je pobijedio s ukupnih 2:0.'' {{ footballbox |datum = 7. travnja 2010. |vrijeme = 17:30 CET |momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [http://www.sportnet.hr/vijesti/394915/nogomet-kup/hajduk-dinamo Izvještaj] |momčad2 = [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Senijad Ibričić|Ibričić]] {{gol|51}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion Poljud|Poljud]], [[Split|Split]] |gledatelji = 30.000 |sudac = [[Andrej Burilo]] ([[Osijek]]) }} ''Hajduk Split pobijedio je s ukupno 1:0.'' ==Završnica== ===Prva utakmica=== {{footballbox |datum = 21. travnja 2010. |vrijeme = 17:30 CET |momčad1 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |rezultat = 2:1 |izvještaj = [http://www.sportnet.hr/vijesti/395785/nogomet-kup/video-hajduku-minimalna-prednost Izvještaj] |momčad2 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |strijelci1 = [[Mario Tičinović|Tičinović]] {{gol|62}}<br>[[Senijad Ibričić|Ibričić]] {{gol|88}} |strijelci2 = [[Ermin Zec|Zec]] {{gol|65|pen.}} |stadion = [[Stadion Poljud|Poljud]], [[Split|Split]] |gledatelji = 15.000 |sudac = [[Draženko Kovačić]] ([[Križevci|Križevci]])}} ===Druga utakmica=== {{footballbox |datum = 5. svibnja 2010 |vrijeme = 17:30 CET |momčad1 = [[HNK Šibenik|Šibenik]] |rezultat = 0:2 |izvještaj = [http://www.sportnet.hr/vijesti/396607/nogomet-kup/rabuzin-se-vraca-u-split Izvještaj] |momčad2 = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Ante Vukušić|Vukušić]] {{gol|16}}<br>[[Senijad Ibričić|Ibričić]] {{gol|90+3|pen.}} |stadion = [[Stadion Šubićevac|Šubićevac]], [[Šibenik]] |gledatelji = 5500 |sudac = Domagoj Vučkov ([[Rijeka]])}} ''Hajduk Split pobijedio je s ukupnih 4:1.'' == Poveznice == * [[1. HNL 2009./10.|T-Com 1. HNL 2009./10.]] * [[2. HNL 2009./10.]] * [[3. HNL 2009./10.]] * [[4. HNL 2009./10.]] * [[5. rang HNL-a 2009./10.]] * [[6. rang HNL-a 2009./10.]] * [[7. rang HNL-a 2009./10.]] ==Izvori== *https://web.archive.org/web/20131016044250/http://prva-hnl.hr/blog/hr-nogometni-kup/arhiva-rezultata/?sid=19 {{Kupovi HNL}} [[Kategorija:Sezone Hrvatskog nogometnog kupa|2009.-10.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2009./10.| kup]] behqxln5or7nthu8ivl835jfsytbfvy 0 311473 7469151 6906734 2026-05-26T18:58:27Z Divna Jaksic 974 {{mrva-vojska}} 7469151 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv =Izraelsko ratno zrakoplovstvo |slika =[[Datoteka:Coat of arms of the Israeli Air Force.png]] |opis slike = |osnovana datum =1948. |sjedište = |obljetnica = |trenutačni zapovjednik = |istaknuti zapovjednici = |simbol raspoznavanja =[[Datoteka:Flag of the Israeli Air Force.svg|75px]] |simbol raspoznavanja oznaka=Zastava |simbol raspoznavanja 2 =[[Datoteka:Roundel of Israel.svg|75px]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka= Rondel |zrakoplov lovac= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= |zrakoplov helikopter = }} '''Izraelsko ratno zrakoplovstvo''' ([[Hebrejski|heb.]] זרוע האוויר והחלל, ''Zroa HaAvir VeHahalal''), dio [[Izraelske obrambene snage|Izraelskih obrambenih snaga]] zadužen za obranu [[Zračni prostor|zračnog prostora]] države [[Izrael]]. {{mrva-vojska}} [[Kategorija:Izraelske vojne postrojbe]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama]] hdrwbxuovfs9swdkydjqrpfh1v6oajr 0 312378 7469169 7384106 2026-05-26T19:32:10Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469169 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir TV serija | bg_color = #CCFF99 | ime_serije = Igra prijestolja | slika = Game of Thrones 2011 logo.svg | natpis_pod_slikom = Službeni logo serije | orig_naslov = Game of Thrones | format_serije = fantazija | autor = David Benioff<br>D. B. Weiss<br>'''Roman'''<br>[[George R. R. Martin]] | razvoj = | redatelj = | scenarist = | glazba = Ramin Djawadi | uvodna_glazba = ''Main Title Theme'' | glumci = [[Sean Bean]]<br>[[Mark Addy]]<br>[[Michelle Fairley]]<br>[[Nikolaj Coster-Waldau]]<br> [[Lena Headey]]<br>[[Emilia Clarke]]<br>[[Iain Glen]]<br>[[Aidan Gillen]]<br>[[Harry Lloyd]]<br>[[Kit Harington]]<br>[[Richard Madden]]<br>[[Sophie Turner]]<br>[[Maisie Williams]]<br>[[Alfie Allen]]<br> [[Isaac Hempstead Wright]]<br>[[Jack Gleeson]]<br>[[Rory McCann]]<br>[[Peter Dinklage]]<br> [[Jason Momoa]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|SAD}} | jezik = [[engleski]] | broj_epizoda = 73 | broj_sezona = 8 | producent = Mark Huffam<br>Joanna Burn<br>Frank Doelger<br>Chris Newman<br>Greg Spence<br>Lisa McAtackney<br>Bryan Cogman<br>Duncan Muggoch | izvršni_producent = David Benioff<br>D. B. Weiss<br>George R. R. Martin<br>Carolyn Strauss<br>Frank Doelger<br>Bernadette Caulfield<br>Bryan Cogman<br>Miguel Sapochnik<br>David Nutter | urednik = | lokacija = [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br>[[Hrvatska]]<br>[[Island]]<br>[[Španjolska]]<br>[[Malta]]<br>[[Maroko]]<br>[[Kanada]] | trajanje_epizode = 50-82 min. | tv_kuća = [[HBO]] | u_hrv = [[HBO]] / [[HBO 2]] / [[HBO 3]]<br>[[HTV 1]] / [[HTV 2]] | ostale_kuće = | početak_serije = [[17. travnja]] [[2011.]] | kraj_serije = [[19. svibnja]] [[2019.]] | povezano = [[Zmajeva kuća (televizijska serija)|Zmajeva kuća]]<br>[[Vitez sedam kraljevstava (televizijska serija)|Vitez sedam kraljevstava]] | web_stranica = https://www.hbo.com/game-of-thrones | imdb_id = 0944947 }}'''''Igra prijestolja''''' ([[engleski jezik|eng.]] '''''Game of Thrones''''') [[SAD|američka]] je fantastična [[drama|dramska]] [[televizijska serija]] autora [[David Benioff|Davida Benioffa]] i [[D. B. Weiss]]a. Radi se o adaptaciji književnog serijala [[Pjesma leda i vatre]] (objavljeno je pet romana) autora [[George R. R. Martin|Georgea R. R. Martina]] čiji se prvi dio zove [[Igra prijestolja]]. Serija se snima u [[Belfast]]u te u drugim gradovima [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Kanada|Kanade]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Island]]a, [[Malta|Malte]], [[Maroko|Maroka]], [[Španjolska|Španjolske]] i SAD-a. Prva epizoda serije emitirana je [[17. travnja]] [[2011.]] godine na televizijskoj mreži [[HBO]]. Sedma sezona premijerno se počela prikazivati [[16. srpnja]] [[2017.]] godine na američkom HBO-u<ref name="s7premiere">{{cite web |url=http://tvline.com/2017/03/09/game-of-thrones-season-7-premiere-date-hbo/ |title=Game of Thrones Season 7 Premiere Date (Finally) Set at HBO |publisher=TVLine |first=Kimberly |last=Roots |date=2017-03-09 |accessdate=2017-03-09}}</ref> odnosno [[17. srpnja]] iste godine na hrvatskoj inačici kanala. Osma i posljednja sezona počela se prikazivati 2019. godine.<ref name="finalseason">{{cite web |url=http://ew.com/tv/2017/06/02/game-of-thrones-prequel-final-season-interview/ |title=Game of Thrones: HBO clarifies prequels, final seasons plan |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=2017-06-02 |accessdate=2017-06-02}}</ref> Radnjom smještena na izmišljene kontinente Westerosa i Essosa, ''Igra prijestolja'' uz pozamašnu glumačku postavu prati nekoliko zapleta od kojih se tri priče smatraju glavnima. Prva se fokusira na željezno prijestolje sedam kraljevina Westerosa i prati isprepletenu mrežu savezništava i suparništava [[plemić|plemenitih]] obitelji (''kuća'') koje se bore kako bi zasjele na prijestolje ili kako bi osigurale vlastitu nezavisnost od istoga. Središte druge priče fokusirano je na posljednjeg potomka velike [[dinastija|dinastije]], prognanog (izbjeglog pred ubojicama) u djetinjstvu koji se sada skriva i nastoji svojoj dinastiji vratiti prijestolje. Dugogodišnje bratstvo kojem je povjerena obrana prijestolja protiv drevnog neprijatelja i legendarnih stvorenja koja žive daleko na sjeveru te nadolazeća [[zima]] koja prijeti svim stanovnicima oba kontinenta glavna su okosnica treće priče serije. Kroz "moralno otuđene" likove, serija se bavi pitanjima hijerarhije, [[religija|religije]], odanosti, [[korupcija|korupcije]], [[građanski rat|građanskog rata]], zločina i [[kazna|kazne]]. ''Igra prijestolja'' postala je najgledaniji televizijski program HBO-a u povijesti mreže, a privukla je široku i iznimno aktivnu bazu obožavatelja diljem svijeta. Također je pobrala hvalospjeve televizijskih kritičara, poglavito zbog odličnih glumačkih izvedbi, kompleksnih likova, priče, grandioznosti i produkcije premda je učestala upotreba golotinje i nasilja (pogotovo seksualnog nasilja) bila kritizirana. Do danas je ''Igra prijestolja'' osvojila rekordnih 38 prestižnih nagrada [[Emmy]], uključujući i nagradu za najbolju seriju dvije godine za redom - [[2015.]] i [[2016.]] godine. Ostala priznanja uključuju tri nagrade Hugo za najbolju dramu ([[2012.]] – [[2014.]] godine), nagradu Peabody [[2011.]] godine te četiri nominacije za nagradu [[Zlatni globus]] u kategoriji najbolje dramske serije (2012., 2015., 2016. i [[2017.]]). Od članova glumačke postave, [[Peter Dinklage]] je za ulogu Tyriona Lannistera osvojio dvije televizijske nagrade Emmy u kategoriji najboljeg sporednog glumca (2011. i 2015. godine) te nagradu Zlatni globus u istoj kategoriji 2012. godine. Nominacije u različitim glumačkim kategorijama za nagradu Emmy do danas su dobili [[Lena Headey]], [[Emilia Clarke]], [[Kit Harington]], [[Maisie Williams]], [[Diana Rigg]] i [[Max von Sydow]]. == Pozadina == === Mjesto radnje === Serija ''Igra prijestolja'' uglavnom je temeljena na radnji književnog serijala [[Pjesma leda i vatre]]<ref name="var">{{cite news |last=Fleming |first=Michael |title=HBO turns 'Fire' into fantasy series |work=Variety |date=2007-01-16 |accessdate=2010-03-02 |url=http://variety.com/2007/scene/markets-festivals/hbo-turns-fire-into-fantasy-series-1117957532/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120516224747/http://www.variety.com/article/VR1117957532?refCatId=14 |archivedate=2012-05-16 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite book |last=Cogman |first=Bryan |title=Inside HBO's Game of Thrones |url=https://books.google.co.in/books?id=gzYfBQAAQBAJ |accessdate=2016-11-06 |date=2014-11-06 |publisher=Orion |isbn=978-1-4732-1040-0 |page=4}}</ref> smještenog u izmišljeni svijet Sedam kraljevina Westerosa na kontinentu Essos. Kronologija serije prati nasilne borbe raznih [[dinastija]] [[plemić|plemenitih kuća]] za željezno prijestolje, dok se ostale obitelji bore za vlastitu nezavisnost od istoga. Dodatne prijetnje stižu s ledenog [[sjever]]a te Essosa s [[istok]]a. Jedan od kreatora serije [[David Benioff]] se humoristično našalio da će [[Filmska adaptacija|adaptacija]] serije ličiti na "[[Obitelj Soprano|Sopranose]] u [[Međuzemlje|Međuzemlju]]", referirajući se na njezin intrigantan zaplet i mračan prizvuk u svijetu fantazije i zmajeva. Analiza iz [[2012.]] godine koja se bavila brojem [[smrt]]i po jednoj epizodi [[televizijska serija|televizijske serije]] postavila je ''Igru prijestolja'' na drugo od sveukupno 40 modernih američkih televizijskih serija (prosječni broj smrti po epizodi je bio 14).<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629182833/http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-spartacus-vengeance-deadliest-shows-327911 |archivedate=2016-06-29 |title='Game of Thrones' Topped by 'Spartacus: Vengeance' as TV's Deadliest Series |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-spartacus-vengeance-deadliest-shows-327911 |accessdate=2012-05-23 |work=The Hollywood Reporter |date=2012-05-22 |first=Michael |last=O'Connell |deadurl=no}}</ref> === Teme === Seriju ''Igra prijestolja'' uglavnom se hvali zbog njezinog portreta tzv. "srednjovjekovnog realizma".<ref name="The Guardian March 22, 2014">{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160920154652/https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2014/mar/22/game-of-thrones-whats-not-to-love |archivedate=2016-09-20 |last=Hughes |first=Sarah |title='Sopranos meets Middle-earth': how Game of Thrones took over our world |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2014/mar/22/game-of-thrones-whats-not-to-love |accessdate=2014-03-22 |newspaper=The Guardian |date=2014-03-22 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last=Orr |first=David |url=https://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all |title=Dragons Ascendant: George R. R. Martin and the Rise of Fantasy |work=New York Times |date=2011-08-12 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6FSBH1FPF?url=https://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all&_r=1& |archivedate=2013-03-28 |accessdate=2016-08-22 |deadurl=no}}</ref> Autor [[George R. R. Martin]] želio je napisati priču koja više liči na povijesnu fikciju nego na modernu fantaziju, uz manji naglasak na [[magija|magiju]] i čarobnjaštvo, a puno veći na bitke, političke intrige te likove vjerujući da bi magija u žanru epske fantazije trebala igrati tek sporednu ulogu.<ref>{{cite web |last=Richards |first=Linda |url=http://januarymagazine.com/profiles/grrmartin.html |title=January interview: George R.R. Martin |work=January Magazine |date=Siječanj 2001. |archiveurl=https://www.webcitation.org/66ff9Skfe?url=http://januarymagazine.com/profiles/grrmartin.html |archivedate=2012-04-04 |accessdate=2016-08-22 |deadurl=no |df=mdy}}</ref><ref>{{cite web |last=Itzkoff |first=Dave |url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2011/04/01/his-beautiful-dark-twisted-fantasy-george-r-r-martin-talks-game-of-thrones/ |title=His Beautiful Dark Twisted Fantasy: George R. R. Martin Talks ''Game of Thrones'' |work=New York Times |date=2011-04-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110402184647/http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2011/04/01/his-beautiful-dark-twisted-fantasy-george-r-r-martin-talks-game-of-thrones/ |archivedate=2011-04-02 |accessdate=2016-08-22 |deadurl=no |df=mdy-all}}</ref><ref name="themes">{{cite book |last=Cogman |first=Bryan |title=Inside HBO's Game of Thrones |url=https://books.google.co.in/books?id=gzYfBQAAQBAJ |accessdate=2016-11-06 |date=2014-11-06 |publisher=Orion |isbn=978-1-4732-1040-0 |page=7}}</ref> Također je naglasio da "pravi horori ljudske povijesti ne proizlaze iz orka i mračnih lordova, već iz nas samih."<ref name="New York Times May 2, 2014">{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.nytimes.com/2014/05/03/arts/television/for-game-of-thrones-rising-unease-over-rapes-recurring-role.html |archivedate=2016-08-21 |last=Itzkoff |first=Dave |title=For 'Game of Thrones,' Rising Unease Over Rape's Recurring Role |url=https://www.nytimes.com/2014/05/03/arts/television/for-game-of-thrones-rising-unease-over-rapes-recurring-role.html |accessdate=2014-05-04 |newspaper=The New York Times |date=2014-05-02 |url-status=live}}</ref> Učestala tema u žanru fantazije je bitka između dobra i zla za koju Martin smatra da ne prikazuje stvarni svijet.<ref>{{cite web |last=Gevers |first=Nick |url=http://www.infinityplus.co.uk/nonfiction/intgrrm.htm |title=Sunsets of High Renown – An Interview with George R. R. Martin |publisher=Infinity Plus |date=Prosinac 2000. |archiveurl=https://www.webcitation.org/66ffA94Sr?url=http://www.infinityplus.co.uk/nonfiction/intgrrm.htm |archivedate=2012-04-04 |accessdate=2016-08-22 |deadurl=no |df=mdy}}</ref> Baš kao što su ljudi sposobni biti i dobri i zli u stvarnom životu, Martin u svojem serijalu istražuje pitanja iskupljenja i promjene karaktera.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160402202912/http://www.guardian.co.tt/entertainment/2011/06/10/martin-talks-about-new-series-game-thrones |archivedate=2016-04-02 |url=http://www.guardian.co.tt/entertainment/2011/06/10/martin-talks-about-new-series-game-thrones |title=The battle between good and evil reigns – Martin talks about new series ''Game of Thrones'' |work=The Guardian |date=2011-06-11 |accessdate=2016-08-22 |deadurl=no}}</ref> Za razliku od ostalih djela fantazije, serija ''Igra prijestolja'' svojoj publici dopušta da razne likove gleda iz nekoliko različitih perspektiva kako bi na taj način i oni za koje se smatra da su negativci mogli ispričati svoju verziju priče.<ref name="themes"/><ref>{{cite web |last=Baum |first=Michele Dula |url=http://edition.cnn.com/2001/SHOWBIZ/books/04/11/george.rr.martin/index.html |title=''A Song of Ice and Fire'' – Author George R.R. Martin's fantastic kingdoms |publisher=CNN |date=2001-04-11 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66fwaYo3j?url=http://edition.cnn.com/2001/SHOWBIZ/books/04/11/george.rr.martin/index.html |archivedate=2012-04-04 |accessdate=2016-08-22 |deadurl=no |df=mdy}}</ref> Kreator Benioff je izjavio: "George je žanru fantazije donio znatnu dozu krute realnosti. On je u crno-bijeli svijet praktički uveo sivu zonu."<ref name="themes"/> Glavni likovi serije učestalo pogibaju što kod publike izaziva iznimne tenzije.<ref name="themes"/><ref>{{cite web |url=http://www.galaxysedge.com/mint.htm |title=Galaxy's Edge Magazine |date=2016-05-26 |deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160526050205/http://www.galaxysedge.com/mint.htm |archivedate=2016-05-26}}</ref><ref>{{cite web |last=Flood |first=Alison |url=https://www.theguardian.com/books/2016/may/17/george-rr-martin-game-of-thrones-characters-die-it-has-to-be-done-song-of-ice-and-fire |title=George RR Martin: Game of Thrones characters die because 'it has to be done' |work=The Guardian |date=2016-05-17 |accessdate=2017-05-31}}</ref><ref>{{cite web |last=Andrew |first=Prokop |url=https://www.vox.com/2016/6/26/12027556/game-of-thrones-finale-recap-winds-of-winter-deaths-wildfire-frey-pies |title=Game of Thrones season 6 finale recap: the many deaths in "The Winds of Winter" |publisher=Vox |date=2016-06-28 |accessdate=2017-06-02}}</ref><ref>{{cite web |last=Shepherd |first=Jack |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/game-of-thrones-dead-characters-season-6-hodor-tommen-rasay-waif-mace-rickon-olly-a7108641.html#gallery |title=Game of Thrones: Every character who died in season 6 from Hodor to Hotah |work=The Independent |date=2016-06-29 |accessdate=2017-06-02}}</ref> Serija također učestalo spominje velike gubitke u ljudstvu tijekom ratovanja.<ref>{{cite web |last=Kirschling |first=Gregory |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html |title=George R.R. Martin answers your questions |work=Entertainment Weekly |date=2007-11-27 |archiveurl=https://www.webcitation.org/66ffAO5ka?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html |archivedate=2012-04-04 |accessdate=2016-08-22 |deadurl=no |df=mdy}}</ref><ref>{{cite web |last=Boulaziz |first=Louisa |url=http://universitas.no/nyheter/61703/game-of-thrones-is-realistic |title=Game of Thrones is realistic |work=Universitas |date=2016-09-13 |accessdate=2017-05-30}}</ref> === Inspiracije za seriju (i knjige) === Premda je prva sezona serije vjerna adaptacija [[Igra prijestolja|prve knjige]], kasnije sezone se razlikuju u odnosu na svoje knjižvene predloške. Autor David Benioff je izjavio da je serija "adaptacija kompletnog književnog serijala te da slijedi mapu koju je pred nas stavio George, ali da nije nužno prikazati apsolutno svaki detalj knjige na malom ekranu."<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160430065802/http://www.ew.com/article/2015/03/17/game-thrones-showrunners |archivedate=2016-04-30 |url=http://www.ew.com/article/2015/03/17/game-thrones-showrunners |title=Game of Thrones showrunners answer burning season 5 questions |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=2015-03-17 |accessdate=2015-03-18 |deadurl=no}}</ref> Tom Holland iz magazina [[The Guardian]] vjeruje da knjige sa svojim mjestima radnje, likovima i pričom odražavaju događaje iz [[Europa|europske]] povijesti.<ref name="The Guardian March 24, 2013">{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130629202416/http://www.guardian.co.uk/tv-and-radio/2013/mar/24/game-of-thrones-realistic-history |archivedate=2013-03-29 |last=Holland |first=Tom |title=Game of Thrones is more brutally realistic than most historical novels |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2013/mar/24/game-of-thrones-realistic-history |accessdate=2013-03-24 |newspaper=The Guardian |date=2013-03-24 |location=London |deadurl=no}}</ref> Većina Westerosa podsjeća na [[Srednjovjekovna Europa|srednjovjekovnu Europu]], od zemalja do kulture,<ref>{{cite news |date=2013-03-27 |last=Mund |first=Lucas |title=Are the Lands of Westeros Inspired by Real-Life Countries? |url=http://www.slate.com/blogs/quora/2013/03/27/game_of_thornes_are_the_kingdoms_of_westeros_inspired_by_real_life_countries.html |work=Slate |accessdate=2017-02-09}}</ref> preko intriga, [[Feudalni sustav|feudalnog sustava]], dvoraca i viteških turnira. Glavna inspiracija za knjige bio je engleski [[Ratovi dviju ruža|Rat ruža]]<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160722135616/http://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all |archivedate=2016-07-22 |last=Orr |first=David |title=Dragons Ascendant: George R. R. Martin and the Rise of Fantasy |url=https://www.nytimes.com/2011/08/14/books/review/george-r-r-martin-and-the-rise-of-fantasy.html?pagewanted=all |accessdate=2013-03-24 |work=New York Times |date=2011-08-12 |quote=Martin's books are essentially the War of the Roses with magic |deadurl=no}}</ref> ([[1455.]] – [[1485.]]) koji se vodio između kuća Lancaster i York, a koje u Martinovoj inačici predstavljaju kuće Lannisterovih i Starkovih. Spletkarošica Cersei podsjeća na [[Izabela Francuska|Izabelu Francusku]], tzv. "ženu-vuk" ([[1295.]] – [[1385.]]);<ref name="The Guardian March 24, 2013" /> Izabela i njezina obitelj (pogotovo način na koji je opisana u seriji povijesnih romana ''The Accursed Kings'' autora Mauricea Druona) također su bili Martinova glavna inspiracija.<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160721223613/http://www.bbc.com/news/magazine-26824993 |archivedate=2016-07-21 |last=Milne |first=Ben |title=Game of Thrones: The cult French novel that inspired George RR Martin |url=http://www.bbc.com/news/magazine-26824993 |work=BBC News Magazine |accessdate=2014-04-06 |date=2014-04-04 |deadurl=no}}</ref> Holland nadalje ističe da su i ostali povijesni događaji ukorporirani u seriju poput [[Hadrijanov zid|Hadrijanovog zida]] (koji postaje Martinov zid), [[Atlantida|legende o Atlantidi]] (drevna Valyria), [[Grčka vatra|Grčke vatre]] (''wildfire''), islandskih saga o [[Vikinško doba|vikinškom dobu]] (Željeznorođeni), Mongolskih osvajanja (Dothrakiji), [[Stogodišnji rat|Stogodišnjeg rata]] ([[1337.]] – [[1453.]]) te [[talijanska umjetnost|talijanskog renesansnog doba]] (cca. [[1400.]] – [[1500.]]).<ref name="The Guardian March 24, 2013"/> Smatra se da je serija postala popularna djelomično i zbog Martinove vještine spajanja svih navedenih elemenata u neprimjetnu i vrlo uvjerljivu verziju alternativne povijesti.<ref name="The Guardian March 24, 2013" /> Martin priznaje: "Uzmem povijesne događaje, obrišem im serijski broj i malo 'nabrijem'".<ref>{{cite news |last=Lipscomb |first=Suzannah |title=Game of Thrones has hacked our history |url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2016/apr/23/game-of-thrones-hacked-history-britains-bloody-past |work=The Guardian |date=2016-04-23 |deadurl=no}}</ref> == Glumačka postava i likovi == [[File:Peter Dinklage by Gage Skidmore.jpg|250px|thumb|alt=Peter Dinklage|upright=0.7|[[Peter Dinklage]] - glumac koji u seriji ''Igra prijestolja'' tumači ulogu Tyriona Lannistera. Dinklage je za portret iznimno inteligentne osobe patuljastog rasta pobrao hvalospjeve kritike i publike diljem svijeta te u kategoriji najboljeg sporednog glumca osvojio dvije prestižne televizijske nagrade [[Emmy]] [[2011.]] i [[2015.]] godine.]] Serija ''Igra prijestolja'' ima pozamašnu glumačku postavu procijenjenu najvećom u povijesti [[televizijska serija|televizijskih serija]];<ref name="hibberd1">{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150105005619/http://insidetv.ew.com/2012/05/29/game-of-throne-season-3-cast/ |archivedate=2015-01-05 |last=Hibberd |first=James |title='Game of Thrones' scoop: Season 3 character list revealed – EXCLUSIVE |work=Entertainment Weekly |url=http://insidetv.ew.com/2012/05/29/game-of-throne-season-3-cast/ |accessdate=2013-03-05 |date=2012-05-29 |deadurl=no}}</ref> tijekom treće sezone sadržavala je 257 glumaca.<ref name="Making">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130306120407/http://www.makinggameofthrones.com/production-diary/2012/11/2/season-3-by-the-numbers.html |archivedate=2013-03-06 |title=Season 3: by the Numbers |url=http://www.makinggameofthrones.com/production-diary/2012/11/2/season-3-by-the-numbers.htm |publisher=Making Game of Thrones |accessdate=2012-11-03 |date=2012-11-02}}</ref> Godine [[2014.]] nekoliko glumaca iz serije sklopilo je nove ugovore s uključenom sedmom sezonom uz povećanje plaće što ih je navodno učinilo najplaćenijim glumcima na [[kabelska televizija|kabelskoj televiziji]].<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160813105026/http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-cast-signs-season-744314 |archivedate=2016-08-13 |last1=Belloni |first1=Matthew |last2=Goldberg |first2=Lesley |title='Game of Thrones' Cast Signs for Season 7 with Big Raises |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-cast-signs-season-744314 |accessdate=2014-10-31 |work=The Hollywood Reporter |date=2014-10-30 |deadurl=no}}</ref> Dvije godine kasnije, [[2016.]], određeni glumci ponovno su potpisali nove ugovore, a petero članova glavne glumačke postave dobilo je plaću u iznosu od dva milijuna [[Funta|funti]] po epizodi za posljednje dvije sezone što ih je učinilo najplaćenijim glumcima na televiziji.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170425052433/http://www.express.co.uk/showbiz/tv-radio/795123/Game-of-Thrones-stars-to-be-paid-millions |archivedate=2017-04-25 |url=http://www.express.co.uk/showbiz/tv-radio/795123/Game-of-Thrones-stars-to-be-paid-millions |title=Game Of Thrones season 7: Stars set to earn £2 Million per episode |work=Daily Express |last=Parker |first=Mike |date=2017-04-25 |accessdate=2017-04-25 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/game-of-thrones-season-7-actors-salary-net-worth-pay-million-hbo-per-episode-a7700506.html |title=Game of Thrones season 7: Actors 'set to earn £2million per episode', making them highest-paid ever |work=The Independent |last=Hooton |first=Christopher |date=2017-04-25 |accessdate=2017-04-25}}</ref> Lord Eddard "Ned" Stark ([[Sean Bean]]) na čelu je kuće Stark čiji su članovi uključeni u glavne radnje kroz cijelu seriju. On i njegova supruga Catelyn Tully ([[Michelle Fairley]]) imaju petero djece: najstarijeg sina Robba ([[Richard Madden]]), zatim kćerke Sansu ([[Sophie Turner]]) i Aryju ([[Maisie Williams]]) te sinove Brana ([[Isaac Hempstead-Wright]]) i najmlađeg Rickona (Art Parkinson). Nedov nezakoniti sin Jon Snow ([[Kit Harington]]) i njegov najbolji prijatelj Samwell Tarly ([[John Bradley]]) služe u Noćnoj straži pod zapovjednikom Jeorom Mormontom ([[James Cosmo]]). Divljaci žive sjeverno od Zida, a među njima se posebno ističu mlada Gilly ([[Hannah Murray]]) te ratnici Tormund Giantsbane ([[Kristofer Hivju]]) i Ygritte ([[Rose Leslie]]).<ref name="hbo cast">{{cite web |url=http://www.hbo.com/game-of-thrones/cast-and-crew#/ |title=Game of Thrones: Cast |publisher=HBO |accessdate=2015-05-18}}</ref> Ostali likovi koji su povezani s kućom Stark uključuju Nedovog štićenika Theona Greyjoya ([[Alfie Allen]]), njegovog podanika Roosea Boltona ([[Michael McElhatton]]) te Boltonovog nezakonitog sina Ramsaya Snowa ([[Iwan Rheon]]). Robb se zaljubljuje u iscjeliteljicu Talisu Maegyr ([[Oona Chaplin]]), a Aryja se sprijateljuje s kovačevim učenikom Gendryjem ([[Joe Dempsie]]) te s ubojicom Jaqenom H'gharom ([[Tom Wlaschiha]]). Visoka ratnica Brienne od Tartha ([[Gwendoline Christie]]) štićenica je Catelyn, a kasnije i Sanse.<ref name="hbo cast"/> U glavnom gradu Westerosa, Kraljevom grudobranu, Nedov prijatelj kralj Robert Baratheon ([[Mark Addy]]) nalazi se u braku bez ljubavi s Cersei Lannister ([[Lena Headey]]) koja se pak nalazi u (tajnoj) ljubavnoj vezi sa svojim bratom blizancem i kraljosjekom Jamiejem Lannisterom ([[Nikolaj Coster-Waldau]]). Cersei ujedno prezire svog mlađeg brata, patuljka Tyriona Lannistera ([[Peter Dinklage]]) čija je ljubavnica Shae ([[Sibel Kekilli]]), a prijatelj i štićenik Bronn ([[Jerome Flynn]]). Cersein otac je lord Tywin Lannister ([[Charles Dance]]). Cersei također ima i dva sina: Joffreyja ([[Jack Gleeson]]) i Tommena ([[Dean-Charles Chapman]]). Joffreyjev čuvar je ratnik Sandor "Pas" Clegane ([[Rory McCann]]).<ref name="hbo cast"/> Kraljevo malo vijeće savjetnika uključuje glavnog rizničara lorda Petyra "Brzoprstog" Baelisha ([[Aidan Gillen]]) te [[eunuh]]a lorda Varysa ([[Conleth Hill]]). Robertovog brata Stannisa Baratheona ([[Stephen Dillane]]) savjetuju strana svećenica Melisandre ([[Carice van Houten]]) i bivši krijumčar Davos Seaworth ([[Liam Cunningham]]). Bogatu obitelj Tyrell u seriji uglavnom predstavlja Margaery Tyrell ([[Natalie Dormer]]). Visoki vrabac ([[Jonathan Pryce]]) je vjerski vođa u glavnom gradu. U južnoj prijestolnici, gradu Dorne, Ellaria Sand ([[Indira Varma]]) željna je osvetiti se obitelji Lannister.<ref name="hbo cast"/> S druge strane Uskog mora, blizanci Viserys ([[Harry Lloyd]]) i Daenerys Targaryen ([[Emilia Clarke]]) - prognana djeca posljednjeg kralja originalne dinastije koja je vladala, a koju je s trona zbacio Robert Baratheon - zajedničkim snagama pokušavaju se domoći prijestolja. Daenerys se nalazila u braku s Khalom Drogom ([[Jason Momoa]]), vođom nomadskih Dothrakija. Njezinu pratnju sačinjavaju prognani vitez Jorah Mormont ([[Iain Glen]]), pomoćnica Missandei ([[Nathalie Emmanuel]]) te ratnik Daario Naharis ([[Michiel Huisman]]).<ref name="hbo cast"/> == Produkcija == === Koncepcija i razvoj === [[File:D. B. Weiss and David Benioff.jpg|250px|thumb|alt=D. B. Weiss and David Benioff|Kreatori serije ''Igra prijestolja'' [[D. B. Weiss]] i [[David Benioff]]. Osim što su je kreirali, njih su dvojica napisali većinu epizoda te neke od njih i režirali.]] U [[siječanj|siječnju]] [[2006.]] godine [[David Benioff]], dugogodišnji obožavatelj fantastične fikcije još od malih nogu, preko telefona je razgovarao s agentom književnika [[George R. R. Martin|Georgea R. R. Martina]] u vezi serijala [[Pjesma leda i vatre]] premda do tada još uvijek nije pročitao niti jednu [[knjiga|knjigu]]. Agent mu je nakon razgovora poslao prve četiri knjige.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=gzYfBQAAQBAJ&pg=PT15&lpg=PT15#v=onepage&q&f=false |title=Inside HBO's Game of Thrones |first=Bryan |last=Cogman |publisher=Gollancz |date=2014-11-06 |asin=B00P187U0Y |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161219212618/https://books.google.com/books?id=gzYfBQAAQBAJ&pg=PT15&lpg=PT15#v=onepage&q&f=false |archivedate=2016-12-19 |df=mdy-all}}</ref> Nakon što je pročitao prvih stotinu stranica prve knjige, [[Igra prijestolja]], svoj je entuzijazam podijelio s [[D. B. Weiss]]om te mu predložio da adaptiraju Martinove knjige u [[televizijska serija|televizijsku seriju]]; Weiss je prvu knjigu završio čitati u roku od "možda 36 sati".<ref>{{cite news |last=Mitchell |first=Elvis |title=UpClose: Game of Thrones with David Benioff and D. B. Weiss (Full Length) |url=https://soundcloud.com/kcrw/upclose-game-of-thrones-with |accessdate=2013-05-15 |publisher=KCRW |date=2013-05-08 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019093107/https://soundcloud.com/kcrw/upclose-game-of-thrones-with |archivedate=2013-10-19 |df=mdy-all}} At about 2:50.</ref> Predložili su produkciju serije televizijskoj mreži [[HBO]] nakon petosatnog sastanka s Martinom (veteranskim scenaristom) u restoranu na [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monica]] Boulevardu. Prema izjavama Benioffa, on i Weiss su osvojili Martina odgovorom na pitanje "tko je majka Jona Snowa?".<ref name="variety 2"/> {{quote box |width=30em |bgcolor=White |align=left |quote=Radio sam u [[Hollywood|Hollywodu]] desetak godina - negdje od kraja [[1980-ih|osamdesetih]] pa do kraja [[1990-ih|devedesetih]]. Bio sam u scenarističkoj ekipi serija [[Zona sumraka]] i [[Ljepotica i zvijer (televizijska serija)|Ljepotica i zvijer]]. Sve moje prve verzije bilo kojeg scenarija bile su predugačke ili preopširne. Uvijek sam mrzio proces skraćivanja. I zbog toga sam jednog dana rekao: "Dosadilo mi je ovo, napisati ću nešto što će biti dugačko onoliko koliko ja želim da bude i imat će mnoštvo likova, velike dvorce, bitke i zmajeve."|source=George R. R. Martin, autor književnog serijala<ref name="entertainment_weekly2011"/>}} Prije nego što su mu Benioff i Weiss pristupili, Martin je održavao sastanke s drugim scenaristima od kojih je većina željela njegove knjige pretvoriti u [[film|dugometražni film]]. Međutim, Martin je smatrao da njegove knjige nisu "filmične" odnosno da bi ih bilo nemoguće prenijeti na veliko platno budući je samo jedna njegova knjiga dugačka kao [[Gospodar prstenova]] čije su knjige adaptirane u tri filma.<ref name="entertainment_weekly2011"/> Sličnog mišljenja bio je i Benioff koji je izjavio da bi bilo nemoguće pretvoriti knjige u dugometražni film zbog kompleksnosti i veličine same priče te mnogobrojnih likova koji bi za potrebe filma morali biti izbačeni. Benioff je također nadodao: "Fantastični film ovakvog ranga kojeg bi financirao neki [[Hollywood|holivudski]] studio gotovo sigurno bi morao dobiti neko dobno ograničenje. To znači da u njemu ne bi bilo [[seks]]a, krvi i prostačenja. Jebeš to."<ref name="themes"/> Martin je bio zadovoljan s prijedlogom da knjige adaptiraju u seriju koja će se emitirati na HBO-u uz izjavu da "nikada nisam niti pomišljao na išta drugo".<ref name="long_story_short">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160725153103/http://www.hbo.com/game-of-thrones/about/video/long-story-short |archivedate=2016-07-25 |url=http://www.hbo.com/game-of-thrones/about/video/long-story-short |title=HBO's 'Game of Thrones': Long Story Short |publisher=HBO |accessdate=2017-04-12 |deadurl=no}}</ref> Također je nadodao: "Znao sam da knjige ne mogu biti adaptirane od strane neke nacionalne mreže. Previše su proste, za stariju populaciju su. Količina seksa i nasilja nikad ne bi prošla na nekoj nacionalnoj televiziji."<ref name="entertainment_weekly2011">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170412142746/http://ew.com/article/2011/04/04/game-of-thrones-hbo-george-r-r-martin/ |archivedate=2017-04-12 |url=http://ew.com/article/2011/04/04/game-of-thrones-hbo-george-r-r-martin/ |title='Game of Thrones': George R. R. Martin talks HBO show |date=2011-04-04 |first=Jennifer |last=Armstrong |work=Entertainment Weekly |accessdate=2017-04-12 |deadurl=no}}</ref> Razvoj serije započeo je u [[siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine.<ref name="variety2007-01">{{cite news |last=Fleming |first=Michael |title=HBO turns ''Fire'' into fantasy series |work=Variety |date=2007-01-16 |accessdate=2010-03-02 |url=http://www.variety.com/article/VR1117957532.html?categoryid=14&cs=1}}</ref> HBO je otkupio televizijska prava, dok su Benioff i Weiss postali izvršni producenti serije, a Martin ko-producent. Prvotno je planirano da sve epizode osim jedne pišu njih dvojica, a tu jednu bi napisao sam autor romana, Martin.<ref name="d&dlocationages">{{cite web |last1=Benioff |first1=David |last2=Weiss |first2=D. |title=Hello from Benioff and Weiss |publisher=Westeros: The A Song of Ice and Fire Domain |date=2008-11-19 |url=http://asoiaf.westeros.org/index.php?showtopic=32275&st=40&p=1593863&#entry1593863}}</ref> Međutim, [[Jane Espenson]] i [[Bryan Cogman]] su kasnije unajmljeni da napišu po jednu epizodu prve sezone.<ref name="gotfactsheet">{{cite web |title=From HBO |last=Martin |first=George R. R. |date=2010-07-16 |work=Not a Blog |publisher=LiveJournal |url=http://grrm.livejournal.com/164794.html |accessdate=2011-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160307150640/http://grrm.livejournal.com/164794.html |archivedate=2016-03-07}}</ref> Prva i druga scenaristička verzija pilot epizode autora Benioffa i Weissa bila je završena u [[kolovoz]]u [[2007.]]<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304030137/http://www.publishersweekly.com/article/CA6468840.html%20Publishers%20Weekly%20interview |archivedate=2016-03-04 |last=Hudson |first=Laura |title=Talking with George R. R. Martin Part 2 |work=Publishers Weekly |date=2007-08-14 |url=http://www.publishersweekly.com/article/CA6468840.html%20Publishers%20Weekly%20interview |accessdate=2013-03-13 |deadurl=no}}</ref> odnosno u [[lipanj|lipnju]] [[2008.]] godine.<ref name="NOB">{{cite web |title=Ice & Fire on HBO |last=Martin |first=George R. R. |date=2008-06-13 |publisher=Not a Blog |url=http://grrm.livejournal.com/2008/06/13/ |deadurl=yes |archiveurl=https://archive.is/20120701004154/http://grrm.livejournal.com/2008/06/13/ |archivedate=2012-07-01 |df=mdy-all}}</ref> Premda su se HBO-u svidjele obje verzije,<ref name="NOB"/><ref name="ewq&a">{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141017021658/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20161804%2C00.html |archivedate=2014-10-17 |last=Kirschling |first=Gregory |title=George R.R. Martin answers your questions |work=Entertainment Weekly |date=2007-11-27 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html |accessdate=2013-03-13 |deadurl=no |df=mdy-all}}</ref> snimanje pilot epizode naručeno je tek u [[studeni|studenom]] 2008. godine;<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141016023128/http://www.thrfeed.com/blogs/live-feed/hbo-orders-fantasy-pilot-thrones-50937 |archivedate=2014-10-16 |title=HBO orders fantasy pilot ''Thrones'' |work=The Hollywood Reporter |first=Jame |last=Hibberd |date=2008-11-11 |url=http://www.thrfeed.com/blogs/live-feed/hbo-orders-fantasy-pilot-thrones-50937 |accessdate=2012-06-05 |deadurl=no}}</ref> pretpostavlja se da je uzrok odugovlačenju procesa odluke bio štrajk scenarista 2007./2008.<ref name="ewq&a"/> Pilot epizoda naziva "Winter is Coming" (u slobodnom prijevodu ''Dolazi zima'') snimljena je [[2009.]] godine, ali nakon što je naišla na iznimno loše kritike tijekom prve privatne projekcije HBO je inzistirao na ponovnom dosnimavanju (oko 90 posto epizode trebalo je biti nanovo snimljeno, s drugim glumcima i nekim redateljskim izmjenama).<ref name="variety 2">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160825210144/http://variety.com/2015/tv/news/game-of-thrones-ending-season-5-producers-interview-1201469516/ |archivedate=2016-08-25 |url=http://variety.com/2015/tv/news/game-of-thrones-ending-season-5-producers-interview-1201469516/ |title='Game of Thrones' Creators: We Know How It's Going to End |first=Debra |last=Birnbaum |date=2015-04-15 |work=Variety |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |archiveurl=https://archive.is/20160615202502/http://www.vanityfair.com/hollywood/2016/02/game-of-thrones-original-pilot-bad |archivedate=2016-06-15 |url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2016/02/game-of-thrones-original-pilot-bad |title=Game of Thrones Show-Runners Get Extremely Candid About Their Original "Piece of Sh—t" Pilot |date=2016-02-03 |first=Joanna |last=Robinson |work=Vanity Fair |deadurl=no}}</ref> Produkcija pilot epizode navodno je HBO koštala od 5 do 10 milijuna [[američki dolar|dolara]]<ref>{{cite news |last=Hibberd |first=James |work=The Hollywood Reporter |title=HBO: 'Game of Thrones' dailies 'look fantastic' |url=http://www.hollywoodreporter.com/blogs/live-feed/hbo-game-thrones-dailies-fantastic-52924 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120602120504/http://www.hollywoodreporter.com/blogs/live-feed/hbo-game-thrones-dailies-fantastic-52924 |archivedate=2012-06-02 |date=2010-01-14 |accessdate=2010-07-24}}</ref> dok je budžet za kompletnu prvu sezonu iznosio negdje između 50 i 60 milijuna dolara.<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.hollywoodreporter.com/news/game-thrones-by-numbers-178659 |archivedate=2016-08-21 |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/game-thrones-by-numbers-178659 |title='Game of Thrones' by The Numbers |last=Goldberg |first=Lesley |date=2011-04-14 |work=The Hollywood Reporter |accessdate=2011-04-14 |deadurl=no}}</ref> Za drugu sezonu serija je dobila povećanje budžeta od 15 posto, pogotovo zbog velike bitke prikazane u epizodi "Blackwater" (samo ta epizoda koštala je 8 milijuna dolara).<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.slate.com/blogs/business_insider/2014/04/07/game_of_thrones_hbo_season_2_s_blackwater_cost_8_million.html |archivedate=2016-08-21 |url=http://www.slate.com/blogs/business_insider/2014/04/07/game_of_thrones_hbo_season_2_s_blackwater_cost_8_million.html |title=How HBO Let Game of Thrones Make an $8 Million Episode |work=Slate |first=Frank |last=Pallotta |date=2012-04-07 |accessdate=2015-03-14 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150101132101/http://popwatch.ew.com/2012/03/14/game-of-thrones-ew-cover-2/ |archivedate=2015-01-01 |title=This Week's Cover: 'Game of Thrones,' the battle to make season 2 epic |url=http://popwatch.ew.com/2012/03/14/game-of-thrones-ew-cover-2/ |accessdate=2012-03-18 |work=Entertainment Weekly |date=2012-03-14 |deadurl=no}}</ref> Između [[2012.]] i [[2015.]] godine prosječni budžet po epizodi iznosio je od 6<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.eonline.com/news/318306/holy-flaming-warships-how-expensive-is-game-of-thrones-anyway |archivedate=2016-08-21 |url=http://www.eonline.com/news/318306/holy-flaming-warships-how-expensive-is-game-of-thrones-anyway |title=Holy Flaming Warships! How Expensive Is Game of Thrones, Anyway? |publisher=E! |first=Leslie |last=Gornstein |date=2012-05-28 |accessdate=2015-03-14 |deadurl=no}}</ref> do "najmanje" 8 milijuna dolara.<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160602111711/http://www.ew.com/microsites/longform/got/ |archivedate=2016-06-02 |last1=Hibberd |first1=James |title='Game of Thrones': EW spends 240 hours in Westeros |url=http://www.ew.com/microsites/longform/got/ |accessdate=2015-04-01 |work=Entertainment Weekly |date=Ožujak 2015. |deadurl=no}}</ref> Budžet šeste sezone iznosio je preko 10 milijuna dolara po epizodi, dok je cijela sezona na kraju koštala preko 100 milijuna dolara što je dosadašnji rekord za seriju.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160402013700/http://www.digitalspy.com/tv/game-of-thrones/news/a788677/game-of-thrones-season-6-costs-a-lot-per-episode-budget-revealed/ |archivedate=2016-04-02 |url=http://www.digitalspy.com/tv/game-of-thrones/news/a788677/game-of-thrones-season-6-costs-a-lot-per-episode-budget-revealed/ |title=Game of Thrones season 6 costs A LOT per episode: The HBO fantasy epic's massive budget is revealed |first=Ben |last=Lee |date=2016-03-30 |publisher=Digital Spy |accessdate=2016-04-01 |deadurl=no}}</ref> === Dodjeljivanje uloga === Nina Gold i Robert Sterne voditelji su odjela za dodjeljivanje uloga u seriji.<ref>{{cite news |url=http://variety.com/2016/tv/awards/game-of-thrones-casting-director-nina-gold-bafta-award-1201733675/ |title='Game of Thrones' Casting Director Nina Gold to Receive BAFTA Award |last=Barraclough |first=Leo |date=2016-04-15 |work=Variety |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160808020522/http://variety.com/2016/tv/awards/game-of-thrones-casting-director-nina-gold-bafta-award-1201733675/ |archivedate=2016-08-08 |accessdate=2016-03-18 |deadurl=no}}</ref> Glavna glumačka postava kreirana je kroz procese audicija i iščitavanja scenarija. Jedine iznimke bili su [[Peter Dinklage]] i [[Sean Bean]] koje su scenaristi željeli vidjeti u seriji od početka; upravo su njih dvojica bili prvi službeno objavljeni glumci za pilot epizodu 2009. godine.<ref>{{cite news |title=Two will play HBO's 'Game' |work=The Hollywood Reporter |date=2009-05-09 |last=Andreeva |first=Nellie |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090509074111/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62 |archivedate=2009-05-09 |accessdate=2009-05-12}}</ref><ref name="reuters5cast">{{cite news |author1=Kit, Borys |author2=Andreeva, Nellie |title=Sean Bean ascends to "Game of Thrones" |agency=Reuters |date=2009-07-19 |url=https://www.reuters.com/article/2009/07/20/us-seanbean-idUSTRE56J09D20090720 |deadurl=no |access-date=30. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151106205031/https://www.reuters.com/article/2009/07/20/us-seanbean-idUSTRE56J09D20090720 |archive-date=6. studenoga 2015.}}</ref> Ostali glumci koji su potpisali nastup u pilot epizodi bili su [[Kit Harington]] kao Jon Snow, [[Jack Gleeson]] kao Joffrey Baratheon, [[Harry Lloyd]] kao Viserys Targaryen i [[Mark Addy]] kao Robert Baratheon.<ref name="reuters5cast"/><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://grrm.livejournal.com/ |archivedate=2016-08-21 |last=Martin |first=George R. R. |title=A Casting We Will Go |work=Not A Blog |publisher=LiveJournal |date=2009-07-19 |accessdate=2009-07-20 |url=http://grrm.livejournal.com/95840.html |deadurl=yes |df=mdy-all}}</ref> Prema izjavama Benioffa i Weissa, glumac Addy najlakše i najbrže je dobio svoju ulogu, jer je njegova audicija bila stopostotno zadovoljavajuća.<ref>{{cite web |url=http://nerdist.com/what-we-learned-from-game-of-thrones-sxsw-panel-and-what-it-might-mean/ |title=What We Learned From Game Of Thrones' SXSW Panel, and What It Might Mean |publisher=Nerdist Industries |first=Michael |last=Walsh |date=2017-03-12 |accessdate=2017-04-12 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170402080955/http://nerdist.com/what-we-learned-from-game-of-thrones-sxsw-panel-and-what-it-might-mean/ |archivedate=2017-04-02 |df=mdy-all}}</ref> Lik Catelyn Stark trebala je glumiti [[Jennifer Ehle]], ali je uloga na kraju pripala [[Michelle Fairley]].<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.hitfix.com/articles/game-of-thrones-recasting-ehle-out-fairley-in-2 |archivedate=2016-08-21 |last=Sepinwall |first=Alan |title='Game of Thrones' recasting: Ehle out, Fairley in |publisher=HitFix |date=2010-03-19 |url=http://www.hitfix.com/articles/game-of-thrones-recasting-ehle-out-fairley-in-2 |accessdate=2013-02-24 |deadurl=no}}</ref> Lik Daenerys Targaryen dodijeljen je [[Emilia Clarke|Emiliji Clarke]] koja je zamijenila [[Tamzin Merchant]].<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160803070636/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html |archivedate=2016-08-03 |last=Ryan |first=Maureen |title=Exclusive: 'Game of Thrones' recasts noble role |work=Chicago Tribune |date=2010-05-21 |accessdate=2013-02-24 |url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://grrm.livejournal.com/153995.html |archivedate=2016-08-21 |title=A New Daenerys |last=Martin |first=George R. R. |date=2010-05-21 |work=Not A Blog |publisher=LiveJournal |url=http://grrm.livejournal.com/153995.html |accessdate=2013-02-24 |deadurl=yes |df=mdy-all}}</ref> Ostatak glumačke postave prve sezone objavljen je u drugoj polovici 2009. godine.<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160817123724/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/10/game-of-thrones-hbo.html |archivedate=2016-08-17 |last=Ryan |first=Maureen |title=The 'Games' afoot: HBO's 'Game of Thrones' gears up |url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/10/game-of-thrones-hbo.html |date=2009-10-13 |accessdate=2016-08-29 |work=Chicago Tribune |deadurl=no}}</ref> Premda su se mnogi glumci iz prve sezone pojavljivali i u kasnijim sezonama, producenti su svejedno morali uvesti veliki broj novih likova u drugu sezonu. Zbog toga su Benioff i Weiss odgađali uvođenje nekoliko ključnih likova, a nekoliko su likova spojili u jedan ili su nekima od njih dali zaplete koje u knjigama pripadaju potpuno novim likovima.<ref name="hibberd1"/> === Scenaristi === [[File:George R.R. Martin at Archipelacon.jpg|250px|thumb|upright|alt=George R. R. Martin|[[George R. R. Martin]] - autor književnog serijala [[Pjesma leda i vatre]] po kojem je snimljena serija ''Igra prijestolja'', ujedno i njezin ko-producent te scenarist četiri epizode iz prve četiri sezone.]] U seriji ''Igra prijestolja'' tek je nekolicina scenarista u prvih šest sezona. Kreatori serije David Benioff i D. B. Weiss scenaristi su većine epizoda u svakoj sezoni.<ref name="observer">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160903222758/http://observer.com/2015/04/blood-caffeine-sex-magic-how-game-of-thrones-gets-written/ |archivedate=2016-09-03 |url=http://observer.com/2015/04/blood-caffeine-sex-magic-how-game-of-thrones-gets-written/ |title=Blood Caffeine Sex Magic: How 'Game of Thrones' Gets Written |work=New York Observer |first=Sean T. |last=Collins |date=2015-04-02 |accessdate=2015-04-15 |deadurl=no}}</ref> Autor serijala "Pjesma leda i vatre" George R. R. Martin napisao je po jednu epizodu u prve četiri sezone serije. Nakon toga nije više pisao niti jednu, jer se želio posvetiti pisanju šeste knjige ("Vjetrovi zime").<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ign.com/articles/2015/03/30/george-rr-martin-not-writing-game-of-thrones-season-6-episode |archivedate=2016-08-21 |url=http://www.ign.com/articles/2015/03/30/george-rr-martin-not-writing-game-of-thrones-season-6-episode |title=George R. R. Martin Not Writing Game of Thrones Season 6 Episode |publisher=IGN |first=Luke |last=Karmali |date=2015-03-30 |accessdate=2015-04-15 |deadurl=no}}</ref> Kao vanjska suradnica Jane Espenson je napisala jednu epizodu iz prve sezone.<ref name="espenson">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo.html |archivedate=2016-08-21 |url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo.html |title=HBO's 'Game of Thrones': The 'Buffy' and 'Battlestar' connection |work=Chicago Tribune |first=Maureen |last=Ryan |date=2015-03-16 |accessdate=2015-04-15 |deadurl=no}}</ref> Bryan Cogman koji je u početku bio koordinator za scenarije od pete sezone promoviran je u jednog od producenata.<ref name="espenson"/> Cogman, koji je u prvih pet sezona napisao minimalno jednu epizodu po sezoni, bio je jedini scenarist u scenarističkoj sobi skupa s Benioffom i Weissom. Prije njegove promocije, [[Vanessa Taylor]] (scenaristica u drugoj i trećoj sezoni serije) blisko je surađivala s Benioffom i Weissom. [[Dave Hill]] pridružio se scenaristima u petoj sezoni nakon što je do tada radio kao asistent Benioffu i Weissu.<ref name="vanity fair">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150101102954/http://www.vanityfair.com/vf-hollywood/game-of-thrones-benioff-weiss-interview |archivedate=2015-01-01 |url=http://www.vanityfair.com/vf-hollywood/game-of-thrones-benioff-weiss-interview |title=The Surprising Connection Between ''Game of Thrones'' and ''Monty Python'' |work=Vanity Fair |date=2014-03-24 |accessdate=2014-09-07 |deadurl=no}}</ref> Premda se Martin nikad ne nalazi u scenarističkoj sobi, on čita sadržaj scenarija svake epizode i piše komentare.<ref name="observer"/> Ponekad Benioff i Weiss određene likove dodjeljuju određenim scenaristima; na primjer, Cogman je tijekom cijele četvrte sezone pisao lik Aryje Stark. Scenaristi provode nekoliko tjedana pišući sadržaje likova za cijelu sezonu unaprijed, uključujući i materijal iz knjiga koje će upotrijebiti. Nakon što su sadržaji likova gotovi, scenaristi provode dodatna dva do tri tjedna diskutirajući o individualnim pričama svakog od glavnih likova te razmještaju njihove priče po epizodama.<ref name="observer"/> Kada je gotov glavni scenaristički kostur sezone, pisci kreću u kreiranje scenarija za svaku pojedinu epizodu. Cogmanu je za pisanje dvaju epizoda pete sezone trebalo mjesec i pol dana. Nakon što su scenariji gotovi, Benioff i Weiss ih čitaju i rade bilješke nakon čega se scenariji prepravljaju. Svih deset epizoda svake sezone napisano je prije početka snimanja same serije, budući se serija snima na odvojenim lokacijama u različitim državama.<ref name="observer"/> Benioff i Weiss svoje epizode pišu zajedno s tim da jedan od njih dvojice piše prvi dio scenarija, a drugi ga završava. Nakon što napišu prve verzije, obojica razmjene draftove, rade bilješke jedan drugome i kreću u prepravljanje.<ref name="long_story_short"/> === Raspored adaptacija === Benioff i Weiss imali su namjeru za [[televizija|televiziju]] adaptirati kompletni, premda još uvijek nezavršeni knjižveni serijal [[Pjesma leda i vatre]]. Nakon što je ''Igra prijestolja'' u svojoj šestoj sezoni radnjom prešla onu koja se odvija u knjigama, daljnji tijek serije temeljen je na sadržaju budućih knjiga koje je napisao autor Martin,<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160621094105/http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/03/game-of-thrones-tv-show-will-spoil-books |archivedate=2016-06-21 |last=Robinson |first=Joanna |title=Game of Thrones Creators Confirm the Show Will Spoil the Books |url=http://www.vanityfair.com/hollywood/2015/03/game-of-thrones-tv-show-will-spoil-books |accessdate=2015-03-23 |work=Vanity Fair |date=2015-03-22 |deadurl=no}}</ref> te na određenim originalnim konceptima kreatora serije. U [[travanj|travnju]] [[2016.]] godine objavljeno je da će se nakon šeste sezone snimiti još 13 epizoda: sedam epizoda u sedmoj sezoni te šest epizoda u osmoj.<ref name="seasons 7 and 8">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://variety.com/2016/tv/news/game-of-thrones-end-date-season-8-1201752746/ |archivedate=2016-08-21 |url=http://variety.com/2016/tv/news/game-of-thrones-end-date-season-8-1201752746/ |title='Game of Thrones' Creators Mull Shorter Final Seasons (EXCLUSIVE) |work=Variety |first=Debra |last=Birnbaum |date=2016-04-14 |accessdate=2016-04-28 |deadurl=no}}</ref> Kasnije istog mjeseca [[HBO]] je obnovio seriju za sedmu sezonu koja se sastoji od sedam epizoda.<ref name="HBO confirms">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2016/07/18/game-thrones-season-7 |archivedate=2016-08-21 |url=http://www.ew.com/article/2016/07/18/game-thrones-season-7 |title=Game of Thrones: HBO announces summer return, 7 episodes |work=Entertainment Weekly |last=Hibberd |first=James |date=2016-07-18 |accessdate=2016-07-18 |deadurl=no}}</ref><ref name="s7 renewed">{{cite web |url=http://deadline.com/2016/04/game-of-thrones-renewed-season-6-veep-silicon-valley-hbo-1201741600/ |title='Game of Thrones' Picked Up For Season 7, 'Veep' & 'Silicon Valley' Also Renewed By HBO |last=Andreeva |first=Nellie |date=2016-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160826043921/http://deadline.com/2016/04/game-of-thrones-renewed-season-6-veep-silicon-valley-hbo-1201741600/ |archivedate=2016-08-26 |work=Deadline |accessdate=2016-04-21 |deadurl=no}}</ref> Do [[2017.]] godine snimljeno je sedam sezona serije, koje su adaptirale knjigu otprilike 48 sekundi po stranici (navedeno vrijedi samo za prve tri sezone).<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160610070743/http://www.theguardian.com/news/datablog/2014/apr/06/game-of-thrones-how-does-the-tv-series-compare-to-the-books |archivedate=2016-03-10 |last=Scott |first=Patrick |title=Game of Thrones: how does the TV series compare to the books? |url=https://www.theguardian.com/news/datablog/2014/apr/06/game-of-thrones-how-does-the-tv-series-compare-to-the-books |accessdate=2014-04-06 |newspaper=The Guardian |date=2014-04-06 |deadurl=no}}</ref> {| class="wikitable" |- ! style="width:8%" | Sezona ! style="width:10%" | Datum naručivanja sezone ! style="width:15%" | Razdoblje snimanja sezone ! style="width:11%" | Emitiranje prve epizode ! style="width:11%" | Emitiranje posljednje epizode ! Adaptirane knjige ! Reference |- | Prva sezona | [[2. ožujka]] [[2010.]] | druga polovica 2010. | [[17. travnja]] [[2011.]] | [[19. lipnja]] 2011. | ''[[Igra prijestolja]]'' | align="center"|<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo-george-rr-martin-.html |archivedate=2016-08-21 |last=Ryan |first=Maureen |title=HBO picks up 'Game of Thrones'; first picture, cast list |url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/03/game-of-thrones-hbo-george-rr-martin-.html |accessdate=2012-05-15 |work=Chicago Tribune |date=2010-03-02 |deadurl=no}}</ref> |- | Druga sezona | [[19. travnja]] 2011. | druga polovica 2011. | [[1. travnja]] [[2012.]] | [[3. lipnja]] 2012. | ''[[Sraz kraljeva]]'' i početna poglavlja knjige ''[[Oluja mačeva]]'' | align="center"|<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2011/04/19/game-of-thrones-renewed |archivedate=2016-08-21 |last=Hibberd |first=James |title=HBO renews 'Game of Thrones' for second season! |url=http://www.ew.com/article/2011/04/19/game-of-thrones-renewed |work=Entertainment Weekly |accessdate=2015-07-19 |date=2011-04-19 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://io9.gizmodo.com/5915744/10-best-changes-game-of-thrones-made-to-a-clash-of-kings |archivedate=2016-08-21 |url=http://io9.gizmodo.com/5915744/10-best-changes-game-of-thrones-made-to-a-clash-of-kings |title=10 Best Changes ''Game of Thrones'' Made to ''A Clash of Kings'' |publisher=Gizmodo |first=Charlie Jane |last=Anders |date=2012-06-05 |accessdate=2016-01-03 |deadurl=no}}</ref> |- | Treća sezona | [[10. travnja]] 2012. | [[srpanj]] do [[studeni]] 2012. | [[31. ožujka]] [[2013.]] | [[9. lipnja]] 2013. | Oko prve dvije trećine knjige ''Oluja mačeva'' | align="center"|<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-of-thrones-renewed-season-3-306981 |archivedate=2016-08-21 |last=O'Connell |first=Michael |title='Game of Thrones' Renewed for Season 3 |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-of-thrones-renewed-season-3-306981 |work=The Hollywood Reporter |accessdate=2015-07-19 |date=2012-04-10 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2 |archivedate=2016-08-21 |last=Hibberd |first=James |title='Game of Thrones' showrunners on season 2, splitting Book 3 and their hope for a 70-hour epic |page=3 |url=http://www.ew.com/article/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2 |accessdate=2012-04-10 |work=Entertainment Weekly |date=2012-03-30 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150630212435/http://www.zap2it.com/blogs/game_of_thrones_season_4_writer_bryan_cogman_on_tyrions_trial_book_deviations_and_that_white_walker-2014-05 |archivedate=2015-06-30 |url=http://www.zap2it.com/blogs/game_of_thrones_season_4_writer_bryan_cogman_on_tyrions_trial_book_deviations_and_that_white_walker-2014-05 |title='Game of Thrones' Season 4: Writer Bryan Cogman breaks down Tyrion's trial, book deviations and that White Walker scene |work=Zap2it |first=Terri |last=Schwartz |date=2014-05-12 |accessdate=2015-05-17 |deadurl=no}}</ref> |- | Četvrta sezona | [[2. travnja]] 2013. | srpanj – studeni 2013. | [[6. travnja]] [[2014.]] | [[15. lipnja]] 2014. | Posljednja jedna trećina knjige ''Oluja mačeva'' te neki elementi iz knjiga ''[[Gozba vrana]]'' i ''[[Ples zmajeva]]'' | align="center"|<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141009040900/http://insidetv.ew.com/2013/04/02/game-of-thrones-renewed-4-season/ |archivedate=2014-10-09 |url=http://insidetv.ew.com/2013/04/02/game-of-thrones-renewed-4-season/ |work=Entertainment Weekly |title='Game of Thrones' renewed for season 4 |last=Hibberd |first=James |date=2013-04-02 |accessdate=2013-04-02 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.vulture.com/2013/06/what-will-happen-season-4-of-game-of-thrones.html |archivedate=2016-08-21 |last=Vineyard |first=Jennifer |title=What Will Happen in Season 4 of ''Game of Thrones''? |url=http://www.vulture.com/2013/06/what-will-happen-season-4-of-game-of-thrones.html |accessdate=2014-02-07 |work=Vulture |date=2013-06-11 |deadurl=no}}</ref> |- | Peta sezona |rowspan="2"|[[8. travnja]] 2014. | srpanj – [[prosinac]] 2014. | [[12. travnja]] [[2015.]] | [[14. lipnja]] 2015. | ''Gozba vrana'', ''Ples zmajeva'' i originalni materijal uz dodatak posljednjih poglavlja knjige ''Oluja mačeva'' te elemenata iz knjige ''[[Vjetrovi zime]]'' | align="center"|<ref name="Season 5 & 6">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://ign.com/articles/2014/04/08/game-of-thrones-renewed-for-season-5-and-season-6 |archivedate=2016-08-21 |url=http://ign.com/articles/2014/04/08/game-of-thrones-renewed-for-season-5-and-season-6 |title=Game of Thrones Renewed for Season 5 and Season 6 |last=Goldman |first=Eric |publisher=IGN |date=2014-04-08 |accessdate=2014-04-08 |deadurl=no}}</ref><ref>{{Cite web |title=Game of Thrones Season 5: Inside the Episode #9 (HBO) |url=https://www.youtube.com/watch?v=NfLScJVXBHQ |access-date=2015-06-09 |publisher=YouTube |date=2015-06-07 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150608054353/https://www.youtube.com/watch?v=NfLScJVXBHQ |archivedate=2015-06-08 |df=mdy-all}}</ref><br><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150112065324/http://insidetv.ew.com/2014/06/18/game-of-thrones-season-5/ |archivedate=2013-01-12 |last=Hibberd |first=James |title='Game of Thrones' showrunners talk season 5: 'There will be Dorne' |url=http://insidetv.ew.com/2014/06/18/game-of-thrones-season-5/ |work=Entertainment Weekly |date=2014-06-18 |accessdate=2014-06-18 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150415115215/https://www.forbes.com/sites/erikkain/2015/04/12/why-season-5-of-game-of-thrones-is-the-most-important-yet-for-hbo/ |archivedate=2015-04-15 |last=Kain |first=Erik |title=Why Season 5 Of 'Game Of Thrones' Is The Most Important Yet For HBO |url=https://www.forbes.com/sites/erikkain/2015/04/12/why-season-5-of-game-of-thrones-is-the-most-important-yet-for-hbo/ |work=Forbes |date=2015-04-12 |accessdate=2015-04-13 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |title=Game of Thrones Episodes: EP510: Mother's Mercy |url=http://www.westeros.org/GoT/Episodes/Entry/Mothers_Mercy |publisher=Westeros.org |accessdate=2015-06-18 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150617184145/http://www.westeros.org/GoT/Episodes/Entry/Mothers_Mercy |archivedate=2015-06-17 |df=mdy-all}}</ref> |- | Šesta sezona | srpanj – prosinac 2015. | [[24. travnja]] [[2016.]] | [[26. lipnja]] 2016. | Originalni materijal i pisani sadržaj knjige ''Vjetrovi zime'' uz dodane elemente iz knjiga ''Gozba vrana'' i ''Ples zmajeva'' | align="center"|<ref name="Season 5 & 6"/><ref name="writing">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160403094457/http://www.goldderby.com/news/10007/game-of-thrones-jon-snow-season-six-tease-emmys-entertainment-13579086-story.html |archivedate=2016-04-03 |url=http://www.goldderby.com/news/10007/game-of-thrones-jon-snow-season-six-tease-emmys-entertainment-13579086-story.html |title='Game of Thrones' director Jeremy Podeswa dishes Jon Snow death, teases season six (Exclusive Video) |publisher=GoldDerby |last=Noble |first=Matt |date=2015-08-18 |accessdate=2015-08-21 |deadurl=no}}</ref><br><ref name="EW516">{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.ew.com/article/2016/05/24/george-rr-martin-3-twists-game-thrones |archivedate=2016-08-21 |url=http://www.ew.com/article/2016/05/24/george-rr-martin-3-twists-game-thrones |title=George R. R. Martin revealed 3 huge shocks to Game of Thrones producers |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=2016-05-24 |accessdate=2016-05-24 |deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.vulture.com/2016/05/game-of-thrones-has-not-gone-off-book.html |archivedate=2016-08-21 |url=http://www.vulture.com/2016/05/game-of-thrones-has-not-gone-off-book.html |title=Why It's a Misconception That Game of Thrones Has Gone 'Off-Book' |publisher=Vulture |first=Jennifer |last=Vineyard |date=2016-05-05 |accessdate=2016-05-24 |deadurl=no}}</ref> |- | Sedma sezona | [[21. travnja]] 2015. | kolovoz 2016. – [[veljača]] [[2017.]] | [[16. srpnja]] 2017. | [[27. kolovoza]] 2017. | Originalni materijal te sadržaj knjiga ''Vjetrovi zime'' i ''[[San o proljeću]] | align="center"|<ref name="seasons 7 and 8" /><ref name="HBO confirms" /><br><ref name="s7 renewed" /><ref name="EW516"/><ref name="FutonCritic">{{cite web |url=http://www.thefutoncritic.com/showatch/game-of-thrones/listings/ |title=Shows A-Z - game of thrones on hbo |work=The Futon Critic |accessdate=2017-04-04 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170816112050/http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/tv/news/game-of-thrones-season-7-episode-6-leaks-online-full-hbo-spain-torrents-download-reddit-watch-jon-a7895636.html |archivedate=2017-08-16 |df=mdy-all}}</ref> |} Prve dvije knjige u kompletu su adaptirane u prve dvije sezone serije. U kasnijim sezonama kreatori su na seriju ''Igra prijestolja'' počeli gledati kao na adaptaciju kompletnog serijala "Pjesma leda i vatre", a ne kao na adaptaciju pojedinih knjiga;<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/http://www.rollingstone.com/movies/news/q-a-game-of-thrones-insider-bryan-cogman-on-the-biggest-season-yet-20130320?print=true |archivedate=2016-08-21 |last=Collins |first=Sean T. |title=Q&A: 'Game of Thrones' Insider Bryan Cogman on the Biggest Season Yet |url=https://www.rollingstone.com/movies/news/q-a-game-of-thrones-insider-bryan-cogman-on-the-biggest-season-yet-20130320?print=true |accessdate=2013-03-24 |newspaper=Rolling Stone |date=2013-03-20 |deadurl=no}}</ref> to im je omogućilo da ispremiješaju redoslijed određenih događaja u seriji u odnosu na knjige.<ref>{{cite news |archiveurl=http://arquivo.pt/wayback/20160516052225/http://insidetv.ew.com/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2/2/ |archivedate=2016-05-16 |last=Hibberd |first=James |title='Game of Thrones' showrunners on season 2, splitting Book 3 and their hope for a 70-hour epic |page=2 |url=http://insidetv.ew.com/2012/03/30/game-of-thrones-showrunners-season-2/2/ |accessdate=2012-04-10 |work=Entertainment Weekly |date=2012-03-30 |deadurl=no}}</ref> === Snimanje === [[File:Malta191.jpg|250px|thumbnail|alt=The Azure Window at Ras-id-Dwerja|Azurno okno na otoku [[Gozo]] gdje se snimala scena vjenčanja Dothrakija iz prve sezone.]] Snimanje prve sezone započelo je [[26. srpnja]] [[2010.]] godine<ref name="gotfactsheet"/> u Paint Hall studiju u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].<ref>{{cite press release |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160430032117/http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm |archivedate=2016-04-30 |title=HBO to film TV pilot in Belfast, Northern Ireland |publisher=Northern Ireland Executive |date=2009-04-21 |url=http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm |accessdate=2013-03-13}} {{Citiranje weba |url=http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=8. kolovoza 2011. |archive-date=30. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160430032117/http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm |url-status=dead }}</ref> Scene eksterijera u Sjevernoj Irskoj snimljene su u planinama Mourne (za scene Vaes Dothraka), dvorcu Ward (Winterfell), na imanju Saintfield (šume koje okružuju Winterfell), u šumi Trollymore (scene eksterijera), u Cairncastleu (mjesto pogubljenja), u Magheramorneu (Crni zamak) i dvorcu Shane (scene turnira).<ref name="USA Today March 30, 2012">{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120401123724/http://travel.usatoday.com/destinations/story/2012-04-01/Where-the-HBO-hit-Game-of-Thrones-was-filmed/53876876/1 |archivedate=2012-04-01 |url=http://travel.usatoday.com/destinations/story/2012-04-01/Where-the-HBO-hit-Game-of-Thrones-was-filmed/53876876/1 |title=Where HBO's hit 'Game of Thrones' was filmed |work=USA Today |first=Josh |last=Roberts |date=2012-04-01 |accessdate=2013-03-08}}</ref> Određene scene u Winterfellu iz originalne pilot epizode također su se snimale i u dvorcu Doune u Stirlingu ([[Škotska]]).<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160811101337/http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/tayside_and_central/8322843.stm |archivedate=2016-08-11 |title=Medieval keep becomes film set |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/tayside_and_central/8322843.stm |accessdate=2012-04-11 |publisher=BBC News |date=2009-10-23 |deadurl=no}}</ref> Producenti su u početku razmišljali o tome da cijelu seriju snime u Škotskoj, ali su se na kraju ipak odlučili za Sjevernu Irsku zbog veće dostupnosti studija.<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150529084634/http://www.heraldscotland.com/news/home-news/scotland-mourning-the-loss-of-epic-160m-tv-opportunity.21352049 |archivedate=2015-05-29 |last=Miller |first=Phil |title=Beaten in Game of Thrones: why Scotland lost £160m chance to host TV series |url=http://www.heraldscotland.com/news/home-news/scotland-mourning-the-loss-of-epic-160m-tv-opportunity.21352049 |accessdate=2013-06-17 |newspaper=The Herald |date=2013-06-17 |deadurl=no}}</ref> Scene radnjom smještene na jug tijekom prve sezone snimljene su u [[Malta|Malti]] i samo je pilot epizoda snimljena u [[Maroko|Maroku]].<ref name="gotfactsheet"/> Grad [[Mdina]] "glumio" je Kraljev grudobran. Snimanje se također odvijalo u utvrdi Manoel (koja je "glumila" kriptu Baelor), na Azurnom oknu na otoku [[Gozo]] (scena vjenčanja Dothrakija) te u palači San Anton, utvrdi Ricasoli, utvrdi St. Angelo te samostanu St. Dominic (korišteni za scene koje se odvijaju u Crvenoj utvrdi).<ref name="USA Today March 30, 2012" /> [[File:Dubrovnik crop.jpg|250px|thumb|left|alt=The walled city of Dubrovnik|[[Dubrovnik]] je od druge sezone serije "glumio" Kraljev grudobran, glavni grad Westerosa s oko milijun stanovnika.]] Snimanje radnje koja se odvija na jugu tijekom druge sezone premješteno je iz Malte u [[Hrvatska|Hrvatsku]], točnije u grad [[Dubrovnik]] i njegovu okolicu koji su poslužili za scene eksterijera. Stari grad u Dubrovniku i [[Lovrijenac|tvrđava Lovrijenac]] korišteni su za scene u Kraljevom grudobranu i Crvenoj utvrdi. Otok [[Lokrum]], samostan svetog Dominika u priobalnom gradiću [[Trogir]]u te [[Knežev dvor]] u Dubrovniku kao i kamenolom Dubac (koji se nalazi nekoliko kilometara istočno) služili su za scene čija se radnja odvija u Qarthu. Scene radnjom smještene sjeverno od Zida snimljene su tijekom mjeseca [[studeni|studenog]] [[2011.]] godine na [[Island]]u: na ledenjaku [[Vatnajökull]] blizu Smyrlabjörga, na ledenjaku Svínafellsjökull blizu Skaftafella te na ledenjaku Mýrdalsjökull blizu Vika na Höfðabrekkuheiðiju.<ref name="USA Today March 30, 2012" /><ref name="location iceland">{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160826083416/http://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/iceland/articles/game-of-thrones-iceland-tour-filming-locations/ |archivedate=2016-08-26 |url=http://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/europe/iceland/articles/game-of-thrones-iceland-tour-filming-locations/ |title=Iceland's most spectacular Game of Thrones filming locations |work=The Daily Telegraph |first=Oliver |last=Smith |date=2016-06-07 |deadurl=no}}</ref> Treća sezona nastavila se snimati u Dubrovniku čije su stare zidine, tvrđava Lovrijenac i još neke lokacije u blizini grada ponovno "glumile" Kraljev grudobran i Crvenu utvrdu. Nova lokacija, [[Arboretum Trsteno]] poslužila je kao vrt obitelji Tyrell u Kraljevom grudobranu. Treća se sezona također vratila u Maroko (uključujući i grad [[Essaouira|Essaouiru]]) gdje su se snimale scene s Daenerys u Essosu.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160617031757/http://www.salon.com/2014/04/29/the_7_kingdoms_in_game_of_thrones_are_actually_these_5_real_world_places_partner/ |archivedate=2016-06-17 |url=http://www.salon.com/2014/04/29/the_7_kingdoms_in_game_of_thrones_are_actually_these_5_real_world_places_partner/ |title=The 7 kingdoms in 'Game of Thrones' are actually these 5 real-world places |work=Salon |first=Jessica |last=Phelan |date=2014-04-29 |accessdate=2014-08-23 |deadurl=no}}</ref> Snimalo se i u Dimmuborgiru te špilji Grjótagjá na Islandu. Jedna scena sa živim medvjedom snimljena je u [[Los Angeles]]u.<ref name="location iceland"/><ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131016062544/http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2013/01/game-of-thrones-casts-a-bear-and-shoots-in-los-angeles-for-major-season-3-scene.html |archivedate=2013-10-16 |title='Game of Thrones' casts a bear and shoots in Los Angeles for major Season 3 scene |last=Schwartz |first=Terri |date=2013-01-28 |publisher=Zap2it |url=http://blog.zap2it.com/frominsidethebox/2013/01/game-of-thrones-casts-a-bear-and-shoots-in-los-angeles-for-major-season-3-scene.html |accessdate=2013-03-08 |deadurl=yes}}</ref> U produkciji su za istovremeno snimanje sudjelovale tri različite ekipe na tri različite lokacije (naziva Zmaj, Vuk i Vrana), šest redateljskih timova, 257 članova glumačke postave i 703 člana snimateljske ekipe.<ref name="Making" /> [[File:Ballintoy Harbour - geograph.org.uk - 19750.jpg|250px|thumb|alt=Ballintoy Harbour|Luka Ballintoy poslužila je kao mjesto radnje koja se odvija na Željeznom otočju.]] Četvrta se sezona također snimala u Dubrovniku, ali je uključivala i neke nove lokacije poput [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]] u [[Split]]u, [[Kliška tvrđava|tvrđave Klis]] sjeverno od Splita, [[Perun (brdo)|brdo Perun]] istočno od Splita, planinu [[Mosor]] te [[Baška Voda|Bašku Vodu]] malo dalje prema jugu.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131224065003/http://winteriscoming.net/2013/09/new-set-photos-from-klis-and-dubrovnik/ |archivedate=2013-12-24 |url=http://winteriscoming.net/2013/09/new-set-photos-from-klis-and-dubrovnik/ |title=New set photos from Klis and Dubrovnik |publisher=WinterIsComing.net |date=2013-09-18 |accessdate=2013-09-19 |deadurl=no}}</ref> [[Þingvellir|Nacionalni park Þingvellir]] na Islandu korišten je za scenu bitke između Brienne i Psa.<ref name="location iceland"/> Snimanje četvrte sezone trajalo je 136 dana, a završilo [[21. studenog]] [[2013.]] godine.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222200023/http://winteriscoming.net/2013/11/thats-a-wrap-season-4-filming-is-complete/ |archivedate=2014-02-22 |url=http://winteriscoming.net/2013/11/thats-a-wrap-season-4-filming-is-complete/ |title=That's a wrap! Season 4 filming is complete |publisher=WinterIsComing.net |date=2013-11-21 |accessdate=2013-11-26 |deadurl=no}}</ref> U petoj sezoni kao nova lokacija korišten je grad [[Sevilla]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] koji je "glumio" Dorne.<ref>{{cite news |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304103546/http://www.theguardian.com/tv-and-radio/2014/jul/06/game-of-thrones-fifth-series-10000-spaniards-extras-spain |archivedate=2016-03-04 |last=Burgen |first=Stephen |title=Game of Thrones fifth series: more than 10,000 Spaniards apply to be extras |url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2014/jul/06/game-of-thrones-fifth-series-10000-spaniards-extras-spain |date=2014-07-06 |accessdate=2014-07-26 |work=The Guardian |deadurl=no}}</ref> Također je snimano u [[Kaštel Gomilica|Kaštel Gomilici]] kada Arya Stark u drugoj epizodi dolazi u Braavos, kako bi postala Nitko.<ref>{{Citiranje weba|date=2014-08-30|title=Game of Thrones season five filming begins in Kastel Gomilica {{!}} Watchers on the Wall {{!}} A Game of Thrones Community 2014 - 2023|url=https://watchersonthewall.com/game-of-thrones-season-five-filming-begins-in-kastel-gomilica/|access-date=2024-08-14|website=Watchers on the Wall|language=en-US|archive-date=21. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240821064143/https://watchersonthewall.com/game-of-thrones-season-five-filming-begins-in-kastel-gomilica/|url-status=dead}}</ref> Šesta sezona započela se snimati u [[srpanj|srpnju]] [[2015.]] godine, a vratila se u Španjolsku, točnije u Giornu i Peniscolu.<ref>{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160530024956/http://www.ew.com/article/2015/06/02/game-thrones-spain |archivedate=2016-05-30 |url=http://www.ew.com/article/2015/06/02/game-thrones-spain |title=''Game of Thrones'' returning to Spain for season 6 |work=Entertainment Weekly |first=James |last=Hibberd |date=2015-06-03 |accessdate=2015-06-03 |deadurl=no}}</ref> I ova sezona snimala se u Dubrovniku.<ref>{{cite web |url=http://www.express.co.uk/showbiz/tv-radio/611134/Game-of-Thrones-season-6-Lena-Headey-HBO-Cersei-Lannister-Croatia-Dubrovnik |title=Game of Thrones season 6: Lena Headey spotted filming in Croatia |work=The Daily Express |first=Neela |last=Debnath |date=2015-10-09 |accessdate=2017-07-17 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170716061155/http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-prequels-are-we-getting-all-four-1020065 |archivedate=2017-07-16 |df=mdy-all}}</ref> Snimanje sedme sezone započelo je [[31. kolovoza]] [[2016.]] godine u studijima Titanic u [[Belfast]]u te na lokacijama na Islandu, u Sjevernoj Irskoj i Španjolskoj.<ref>{{cite news |last=Smith |first=Oliver |date=2016-09-23 |title=The incredible locations that will star in Game of Thrones season 7 |url=http://www.telegraph.co.uk/travel/arts-and-culture/filming-locations-game-of-thrones-season-seven/ |newspaper=The Daily Telegraph |location=London |access-date=2017-01-01 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170102082411/http://www.telegraph.co.uk/travel/arts-and-culture/filming-locations-game-of-thrones-season-seven/ |archivedate=2017-01-02 |df=mdy-all}}</ref> U Španjolskoj se snimalo u Sevilli, [[Cáceres (Španjolska)|Cáceresu]], Almodovar del Riju, Santiponceu, [[Zumaia]]ji i Bermeou.<ref>{{cite press release |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160821120407/https://medium.com/hbo-cinemax-pr/game-of-thrones-s7-production-9c12d317565d#.92n7dmdmz |archivedate=2016-08-21 |url=https://medium.com/hbo-cinemax-pr/game-of-thrones-s7-production-9c12d317565d#.92n7dmdmz |title=EMMY®- AND GOLDEN GLOBE-WINNING HBO SERIES GAME OF THRONES TO BEGIN PRODUCTION ON SEASON SEVEN THIS SUMMER |publisher=HBO |date=2016-07-18 |accessdate=2016-08-31 |deadurl=no}}</ref> I ova se sezona snimala u Dubrovniku koji je "glumio" Kraljev grudobran.<ref>{{cite web |url=http://www.thedubrovniktimes.com/news/dubrovnik/item/1631-photo-video-exclusive-game-of-thrones-is-back-in-dubrovnik |title=EXCLUSIVE – Game of Thrones is back in Dubrovnik |work=The Dubrovnik Times |date=2016-12-14 |accessdate=2017-07-17 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170702082729/http://thedubrovniktimes.com/news/dubrovnik/item/1631-photo-video-exclusive-game-of-thrones-is-back-in-dubrovnik |archivedate=2017-07-02 |df=mdy-all}}</ref> Sedma se sezona snimala sve do [[veljača|veljače]] [[2017.]] godine kako bi se uhvatilo vjerodostojno zimsko vrijeme na nekim europskim lokacijama.<ref>{{cite web |url=http://tvline.com/2016/07/06/game-of-thrones-season-7-premiere-date-delayed-new-interview/ |title=''Game of Thrones'' Season 7 Production Delayed |publisher=TVLine |first=Andy |last=Swift |accessdate=2016-07-06 |date=2016-07-06 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160707215822/http://tvline.com/2016/07/06/game-of-thrones-season-7-premiere-date-delayed-new-interview/ |archivedate=2016-07-07 |df=mdy-all}}</ref> == Kritike i nagrade == Razni mediji opisivali su da je iščekivanje početka prikazivanja serije vrlo veliko, uz mnoštvo obožavatelja koji pozorno prate svaku novu vijest vezanu za razvoj iste.<ref name="guardian">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/tv-and-radio/tvandradioblog/2010/jul/22/game-of-thrones-most-anticipated |title=Is A Game of Thrones the most eagerly anticipated TV show ever? |date=2010-07-23 |work=The Guardian |location=UK |first=Mathilda |last=Gregory}}</ref><ref name="LATimes">{{Cite news |last=Colins |first=Scott |title=With 'Game of Thrones,' HBO is playing for another 'True Blood' |date=2010-08-08 |work=Los Angeles Times |url=http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2010/08/with-game-of-thrones-hbo-is-plotting-for-another-true-blood.html}}</ref> Do [[travanj|travnja]] 2011. godine, mnogi zabavni mediji stavili su seriju na vrhu svojih lista "najiščekivanijih serija godine".<ref name="ewtop10shows">{{Cite journal |last=Tucker |first=Ken |title=10 TV Events to Look Forward to in 2011 |journal=Entertainment |work=Entertainment Weekly |date=2011-01-01 |issue=1084 |url=http://watching-tv.ew.com/2011/01/01/2011-tv-fringe-oscars-kennedy-franco-game-of-thrones/ |access-date=8. kolovoza 2011. |archive-date=11. siječnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111060147/http://watching-tv.ew.com/2011/01/01/2011-tv-fringe-oscars-kennedy-franco-game-of-thrones/ |url-status=dead }}</ref><ref name="timetop2011">{{cite news |last=Poniewozik |first=James |title=Vacation Robo-Post: TV to Look Forward to in 2011 |work=TIME |date=2010-12-30 |accessdate=2011-01-06 |url=http://tunedin.blogs.time.com/2010/12/30/vacation-robo-post-tv-to-look-forward-to-in-2011/ |archive-date=16. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110816184556/http://tunedin.blogs.time.com/2010/12/30/vacation-robo-post-tv-to-look-forward-to-in-2011/ |url-status=dead }}</ref> Većina kritika za seriju su bile vrlo pozitivne od čega su posebno hvaljene visoka produkcija, scenografija, neodoljivi likovi, a poseban je naglasak stavljen na djecu koja glume svoje uloge.<ref name="TV Guide review">{{cite web |url=http://www.tvguide.com/News/Roush-Review-Thrones-1031879.aspx |title=Roush Review: Grim Thrones Is a Crowning Achievement |first=Matt |last=Roush |publisher=Tvguide.com |date=2011-04-15 |accessdate=2011-05-11}}</ref><ref name="Entertainment Weekly Review">{{cite web |author=Tucker, Ken |title=Game of Thrones (2011) |publisher=EW.com |date=2011-04-14 |accessdate=2011-05-11 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20481542,00.html |archive-date=17. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141017221329/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20481542%2C00.html |url-status=dead }}</ref> Tim Gooman je u svojoj kritici za Hollywood Reporter napisao: "Već nakon nekoliko prvih minuta pilot epizode serije ''Igra prijestolja'' jasno je da se isplatilo toliko dugo čekati".<ref name="HR 2011-04">{{cite news |title=Game of Thrones review |newspaper=The Hollywood Reporter |date=2011-04-15 |first=Tim |last=Goodman |accessdate=2011-05-11 |url=http://www.hollywoodreporter.com/review/game-thrones-tv-review-174120}}</ref> Mary McNamara iz Los Angeles Timesa prozvao ju je "...odličnom serijom političkih i psiholoških intriga prepunom sjajnih likova, isprepletenu mračnim zapletima i uz dodir prave fantazije".<ref name="Los Angeles Times Review">{{cite web |last=McNamara |first=Mary |title=Swords, sex and struggles |work=Los Angeles Times |date=2011-04-15 |accessdate=2011-05-11 |url=http://www.latimes.com/entertainment/news/tv/la-et-game-of-thrones-review-20110415,0,5959180.story}}</ref> Linda Stasi iz New York Posta dala je seriji tri i pol od četiri zvjezdice: "Scenografija, gluma i nevjerojatni setovi naprosto oduzimaju dah".<ref name="New York Post Review">{{cite news |title=Fantasy land -'Game of Thrones': battles, sex & incest |first=Linda |last=Stasi |newspaper=New York Post |date=2011-04-15 |accessdate=2011-05-11 |url=http://www.nypost.com/p/entertainment/tv/fantasy_land_mq7KI0k8naC8JhUQWPvGXM}}</ref> Mnogi kritičari hvalili su glumca [[Peter Dinklage|Petera Dinklagea]] koji u seriji glumi lika Tyriona Lannistera. Ken Tucker za Entertainment Weekly je napisao: "...ako Dinklage na dobije nominaciju za Emmy za njegovu pametnu i odrješitu ulogu Tyriona Lannistera, bit će to prava katastrofa", dok je Mary McNamara iz Los Angeles Timesa napisala: "Ako taj čovjek ne osvoji nagradu, netko bi morao ostati bez glave".<ref name="Los Angeles Times Review"/> Do [[3. kolovoza]] [[2011.]] godine serija ''Igra prijestolja'' na popularnoj web stranici Metacritic ima ocjenu 79 od 100 temeljenu na 28 zaprimljenih kritika.<ref name="Metacritic review average">{{cite web |title=Game of Thrones – Season 1 Reviews, Ratings, Credits, and More at Metacritic |publisher=Metacritic.com |date=2011-04-17 |accessdate=2011-05-11 |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-1}}</ref> Pilot epizoda emitirana [[17. travnja]] u [[SAD|SAD-u]] privukla je 2.2 milijuna gledatelja,<ref name="tvbythenumber">[http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/hbo-renews-game-of-thrones-for-second-season-premiere-grossed-4-2-million-on-hbo-sunday-night/89922/ Updated: HBO Renews "Game of Thrones" For Second Season; Premiere Grossed 4.2 Million on HBO Sunday Night] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817090553/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/hbo-renews-game-of-thrones-for-second-season-premiere-grossed-4-2-million-on-hbo-sunday-night/89922/ |date=17. kolovoza 2016. }}. ''TV by the Numbers''. Zap2it.com. April 19, 2011.</ref> a sveukupno ju je pogledalo 5.4 milijuna gledatelja kroz razna emitiranja u [[nedjelja|nedjelju]] i [[ponedjeljak]] navečer.<ref>{{cite web |url=http://winter-is-coming.net/2011/04/game-of-thrones-premiere-ratings-released/ |title=Game of Thrones premiere ratings released |publisher=Winter is Coming blog |date=Travanj 2011.}}</ref> U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]] pilot epizodu u ponedjeljak, [[18. travnja]] pogledalo je 743 tisuće ljudi.<ref>{{cite web |title='Game of Thrones' A Hit Abroad, Sets Ratings Highs for U.K.'s Sky Atlantic |date=2011-04-19 |work=TV By The Numbers |publisher=Zap2It.com |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/game-of-thrones-a-hit-abroad-sets-ratings-highs-for-u-k-s-sky-atlantic/89993/ |access-date=8. kolovoza 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160817123724/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/game-of-thrones-a-hit-abroad-sets-ratings-highs-for-u-k-s-sky-atlantic/89993/ |archivedate=17. kolovoza 2016.}}</ref><ref name="IFTN-Game of Thrones">{{cite web |title=HBO Re-commissions 'Game of Thrones' |publisher=IFTN |location=Ireland |accessdate=2011-04-22 |url=http://iftn.ie/?act1=record&aid=73&rid=4283819&sr=1&tpl=archnews}}</ref> HBO je službeno objavio da su snimanje druge sezone odobrili na temelju rezultata gledanosti pilot epizode. Do emitiranja posljednje epizode prve sezone [[20. lipnja]], gledanost u SAD-u podigla se na 3 milijuna gledatelja.<ref name="tvbythenumber2">{{cite web |title=Updated: Ned Who? 'Game of Thrones' Soars To Ratings Highs in Season Finale |first=Robert |last=Seidman |date=2011-06-21 |work=TV by the Numbers |publisher=Zap2It.com |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/21/ned-who-game-of-thrones-soars-to-ratings-highs-in-season-finale/96133/ |access-date=8. kolovoza 2011. |archiveurl=https://www.webcitation.org/69vJh1jAC?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/21/ned-who-game-of-thrones-soars-to-ratings-highs-in-season-finale/96133/ |archivedate=15. kolovoza 2012.}}</ref> [[14. srpnja]] 2011. godine serija ''Igra prijestolja'' nominirana je u čak 13 kategorija za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]], uključujući i nominacije u kategorijama najbolje serije (drama), najbolje glumačke ekipe i najboljeg sporednog glumca ([[Peter Dinklage]] kao Tyrion).<ref name="Game of Thrones 2011 Emmys">{{cite web |date=2011-07-14 |title=Emmy nominations 2011: 'Boardwalk Empire,' 'Game of Thrones' score drama series nods |first=James |last=Hibberd |work=Inside TV |publisher=EW.com |url=http://insidetv.ew.com/2011/07/14/emmy-nominations-2011/ |access-date=8. kolovoza 2011. |archive-date=12. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012061956/http://insidetv.ew.com/2011/07/14/emmy-nominations-2011/ |url-status=dead }}</ref> == Spin-off == U svibnju 2017. godine HBO je angažirao pet pisaca, [[Max Borenstein|Maxa Borensteina]], [[Jane Goldman]], [[Brian Helgeland|Briana Helgelanda]], [[Carly Wray]] i [[Bryan Cogman|Bryana Cogmana]], da razviju pet različitih televizijskih serija, sve smještene u isti svemir Igre prijestolja, radeći pojedinačno s autorom romana Georgeom R. R. Martinom. === Otkazani serije === ==== ''Empire of Ash'' ==== U srpnju 2018. otkriveno je da se prequel serija koju je razvio ''Max Borenstein'' vrti oko katastrofe ''Valyrije'', a naslov serije je ''Empire of Ash''. Sam Martin je u prošlosti ovu seriju nazivao prequelom koji nije smješten u ''Westerosu''. Ideja o takvoj seriji već je vidjela prvi razvoj događaja 2016. godine, tijekom emitiranja Igre prijestolja. Serija je trebala prepričati događaje prije katastrofe u ''Valyriji'', predstavljajući i četrdeset obitelji gospodara zmajeva, uključujući kuću ''Targaryen''.<ref>{{Citiranje weba|date=13. srpnja 2018.|title=HBO might be working on a second Game Of Thrones prequel titled “Empire of Ash” based on the Valyrian Empire|url=https://www.popcultnews.com/hbo-might-be-working-on-a-second-game-of-thrones-prequel-titled-empire-of-ash-based-on-the-valyrian-empire/37/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210518083306/https://www.popcultnews.com/hbo-might-be-working-on-a-second-game-of-thrones-prequel-titled-empire-of-ash-based-on-the-valyrian-empire/37/|archive-date=18. svibnja 2021.|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Popcultnews}}</ref> HBO nije naručio produkciju pilot epizode za ovu seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=4. listopada 2019.|title=Keeping track of HBO’s Game of Thrones prequels|url=https://www.vox.com/2019/11/4/20940933/game-of-thrones-prequels-spinoffs-hbo-updates-what-we-know|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Vox}}</ref> ==== ''Bloodmoon'' ==== HBO je [[8. lipnja]] 2018. naručio pilot epizodu serije koju je uredio Goldman, a u kojoj je sam Martin bio sukreator.<ref>{{Citiranje weba|date=8. lipnja 2018.|title=Game of Thrones prequel pilot ordered by HBO: All the details ...|url=https://ew.com/tv/2018/06/08/game-thrones-prequel-jane-goldman/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=EW}}</ref> Ova serija je trebala biti prequel smješten oko deset tisuća godina prije događaja u seriji Igri prijestolja.<ref>{{Citiranje weba|date=16. lipnja 2018.|title=Game of Thrones Spinoff: What is The Age of Heroes?|url=https://www.ign.com/articles/2018/06/16/game-of-thrones-the-age-of-heroes-of-the-spinoff-series-explained|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=IGN}}</ref> Martin je u početku predložio ''The Long Night'' kao naslov serije, ali kasnije je izabran još jedan naslov za seriju, ''Bloodmoon''.<ref>{{Citiranje weba|date=29. listopada 2019.|title=HBO cancels Game of Thrones prequel starring Naomi Watts|url=https://ew.com/tv/2019/10/29/game-of-thrones-prequel-2/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=EW}}</ref> Čini se da je S. J. Clarkson bio redatelj i izvršni producent za snimanje pilot epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=8. veljače 2019.|title=“Crazy” Not To Consider More ‘Game Of Thrones’ Spinoffs, HBO Chief Says – TCA|url=https://deadline.com/2019/02/game-of-thrones-spinoffs-more-considered-hbo-naomi-watts-george-rr-martin-1202553210/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Glumačka postava je bila [[Naomi Watts]], Josh Whitehouse, Toby Regb, Ivanno Jeremiah, Georgie Henley, Naomi Ackie, Denise Gough, Jamie Campbell Bower, Sheila Atim, Alex Sharp, Miranda Richardson, Marquis Rodriguez, John Simm, Richard McCabe, John Heffernan i Dixie Egerickx.<ref>{{Citiranje weba|date=27. ožujka 2019.|title=‘Game Of Thrones’ Prequel HBO Pilot Adds Five Series Regulars To Cast|url=https://deadline.com/2019/03/game-of-thrones-prequel-hbo-series-regulars-cast-marquis-rodriguez-john-simm-richard-mccabe-john-heffernan-dixie-egerickx-1202583636/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> U rujnu 2019. godine Martin je potvrdio početak postprodukcije epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=16. rujna 2019.|title=I Could Tell You…|url=https://georgerrmartin.com/notablog/2019/09/16/i-could-tell-you/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=georgemartin.com}}</ref> Mjesec kasnije HBO je objavio da nije voljna nastaviti snimati seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=29. listopada 2019.|title='Game of Thrones': Naomi Watts-Led Prequel Dead at HBO {{!}} Hollywood Reporter|url=https://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-naomi-watts-led-prequel-dead-at-hbo-1250795|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.}}</ref> ==== ''The Targaryen Conquest'' ==== Serija Briana Helgelanda trebala se usredotočiti na ''Targaryena'', međutim u intervjuu za Indian Express kreator je izrazio ozbiljne sumnje u realizaciju projekta, koji nikada nije dobio službenu narudžbu od HBO-a.<ref>{{Citiranje weba|date=2. svibnja 2018.|title=Brian Helgeland on Game of Thrones spin-off: Chances of failing are greater than succeeding|url=https://indianexpress.com/article/entertainment/television/game-of-thrones-spin-off-brian-helgelan-5159754/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Indianexpress}}</ref> ==== ''The Dance of the Dragons'' ==== Serija koju je uredila Carly Wray trebala se usredotočiti na građanski rat koji se dogodio nekoliko godina prije događaja u seriji Igri prijestolja a temeljio bi se na nekim spisima samog Martina, međutim projekt je kasnije napušten.<ref>{{Citiranje weba|date=30. listopada 2019.|title=Here's Exactly What's Going On With HBO's Game of Thrones Prequel The House of the Dragon|url=https://www.esquire.com/entertainment/tv/a29636537/game-of-thrones-hbo-prequels-canceled-house-dragons-explained/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191101193458/https://www.esquire.com/entertainment/tv/a29636537/game-of-thrones-hbo-prequels-canceled-house-dragons-explained/|archive-date=1. studenoga 2019.|access-date=4. kolovoza 2019.|website=Esquire}}</ref> ==== ''Flea Bottom'' ==== Spin-off ''Flea Bottom'' vrtio bi se oko najsiromašnije četvrti King's Landing<ref>{{Citiranje weba|date=19. ožujka 2020.|title=Three More Game Of Thrones Spinoffs In Development At HBO|url=https://screenrant.com/game-thrones-more-spinoffs-prequels-development-hbo/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Screenrant}}</ref>, ali 2021. godine projekt je napušten.<ref>{{Citiranje weba|date=16. srpnja 2021.|title=Game Of Thrones Flea Bottom Spinoff Not Moving Forward|url=https://screenrant.com/game-thrones-flea-bottom-spinoff-cancelled-hbo/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Screenrant}}</ref> Flea Bottom smatran je labirintom uskih ulica i tamnih uličica, gdje je opstanak na ulicama težak, okruženje s jeftinim bordelima, niskim gostionicama i pivovarama. === Serije u razvoju === ==== ''Zmajeva Kuća'' ==== {{glavni|Zmajeva kuća (televizijska serija)}} Između 2017. i 2019. godine Bryan Cogman radio je na spin-offu, da bi otkazivanje projekta najavio u travnju 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=24. travnja 2019.|title=Game of Thrones Producer Bryan Cogman's Spinoff Series Dead at HBO: 'I Am Done With Westeros'|url=https://tvline.com/2019/04/24/game-of-thrones-spinoff-bryan-cogman-prequel-idea-dead-not-moving-forward/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=TVLine}}</ref> U rujnu 2019. objavljeno je da je HBO zainteresiran za snimanje prequel serije čiji su kreatori Martin i Ryan Condal usredotočujući se na dinastiju ''Targaryen'', nastavljajući projekt koji je Cogman već osmislio 2017. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=12. studenoga 2019.|title=‘Game Of Thrones’ House Targaryen Prequel From George R.R. Martin & Ryan Condal Nears HBO Order|url=https://deadline.com/2019/09/house-targaryen-prequel-game-of-thrones-series-ryan-condal-george-rr-martin-hbo-1202732221/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> Ovaj prequel, pod nazivom ''House of the Dragon'', potvrđen je [[29. listopada]] 2019. Serija će se sastojati od 10 epizoda i izvršni producenti su Martin, Vince Gerardis, Condal i Miguel Sapochnik.<ref>{{Citiranje weba|date=29. listopada 2019.|title=‘Game Of Thrones’ Prequel ‘House Of The Dragon’ Gets Straight To Series Order From HBO|url=https://deadline.com/2019/10/game-of-thrones-new-series-house-of-the-dragons-targaryen-hbo-max-greenlight-1202771886/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadlkine}}</ref> U siječnju 2020. HBO je potvrdio svoju namjeru da objavi seriju 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba|date=15. siječnja 2020.|title=‘Game Of Thrones’ Prequel ‘House Of The Dragon’ To Launch In 2022; HBO Boss On More ‘GOT’ & Pilot That Didn’t Go – TCA|url=https://deadline.com/2020/01/game-of-thrones-prequel-house-of-the-dragon-premiere-date-2022-hbo-boss-more-got-pilot-naomi-watts-1202831792/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> U srpnju 2020. započeo je casting za seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=20. srpnja 2020.|title=Game of Thrones prequel House of the Dragon begins its cast search|url=https://www.radiotimes.com/tv/fantasy/got-prequel-house-of-dragon-casting/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=RadioTimes}}</ref> U listopadu 2020. glumačkoj postavi pridružio se Paddy Considin kao ''Viserys Targaryen''.<ref>{{Citiranje weba|date=5. listopada 2020.|title=‘House Of the Dragon’: Paddy Considine To Star As King Viserys Targaryen In HBO’s ‘Game Of Thrones’ Prequel|url=https://deadline.com/2020/10/house-of-the-dragon-paddy-considine-cast-star-hbo-game-of-thrones-prequel-series-1234591696/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=Deadline}}</ref> U prosincu 2020. glumačkoj postavi pridružila se Olivia Cooke kao ''Alicent Hightower'', Emma D'Arcy kao ''Rhaenyra Targaryen'' i Matt Smith kao ''Daemon Targaryen''.<ref>{{Citiranje weba|date=11. prosinca 2020.|title=‘Game of Thrones’ Prequel ‘House of the Dragon’ Adds Matt Smith, Olivia Cooke, Emma D’Arcy|url=https://variety.com/2020/tv/news/house-dragon-game-thrones-prequel-cast-oliva-cooke-emma-darcy-matt-smith-1234851907/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> ==== ''The Hedge Knight'' ==== HBO je 2021. rekao da je zainteresiran za snimanje serije temeljene na Martinovoj zbirci kratkih priča pod nazivom ''Tales of Dunk and Egg'', smještenoj 90 godina prije događaja u seriji Igri prijestolja.<ref>{{Citiranje weba|date=21. siječnja 2021.|title=‘Game of Thrones’ Prequel ‘Tales of Dunk and Egg’ in Early Development at HBO (EXCLUSIVE)|url=https://variety.com/2021/tv/news/game-of-thrones-tales-of-dunk-and-egg-series-hbo-1234889520/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> Martin je 2022. potvrdio promjenu naslova u ''The Hedge Knigh''t i potvrdio da će prva sezona prilagoditi prvu od tri kratke priče uključene u zbirku.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=9. ožujka 2022.|title=Random Updates and Bits o’ News|url=https://georgerrmartin.com/notablog/2022/03/09/random-updates-and-bits-o-news/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=georgemartin.com}}</ref> ==== ''The Sea Snake'' ==== U ožujku 2022., Martin je potvrdio da je ''Bruno Heller'', tvorac serije ''Rome'', nadgledao scenarij za pilot epizodu za seriju o ''Corlysu Velaryonu'': serija, u početku nazvana ''Nine Voyages'', kasnije je preimenovana u The Sea Snake.<ref name=":0" /> ==== ''Ten Thousand Ships'' ==== Martin je 2022. najavio seriju ''Ten Thousand Ships'', koja se usredotočuje na ''Nymeriju''. Prve nacrte serije uredila je Amanda Segel.<ref name=":0" /> ==== Sequel o ''Jon Snowu'' ==== ''[[Variety]]'' je [[17. lipnja]] 2022. potvrdio da je HBO započeo predprodukciju spin-off serije Igre prijestolja s ''Jon Snowom'' u glavnoj ulozi, potvrđujući povratak ''Kita Haringtona'' kao istog lika. Serija je nastavak smješten nekoliko godina nakon događaja finala Igre prijestolja.<ref>{{Citiranje weba|date=16. lipnja 2022.|title=Kit Harington Attached to Jon Snow ‘Game of Thrones’ Spinoff Series in Development at HBO|url=https://variety.com/2022/tv/news/game-of-thrones-jon-snow-series-kit-harington-hbo-1235297033/|url-status=live|access-date=4. kolovoza 2022.|website=[[Variety]]}}</ref> === Animirana serija === U ožujku 2022. godine Martin je potvrdio da će HBO i HBO Max distribuirati neke animirane serije smještene u svemiru Igre prijestolja.<ref name=":0" /> ==== ''The Golden Empire'' ==== U ožujku 2022., Martin je potvrdio snimanje animirane serije pod nazivom ''The Golden Empire'', smještene u ''Yi Ti''.<ref name=":0" /> == Izvori == <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {{izvori|30em}} </div> == Vanjske poveznice == *[http://www.hbo.com/game-of-thrones Službena stranica serije] {{HBO|kategorija=da}} [[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]] [[Kategorija:Američke fantastične televizijske serije]] 8u7kfukurehsdqlfwah009ks7nyu7pn 0 312575 7468937 7407334 2026-05-26T12:33:01Z Croxyz 205325 /* Šport */ 7468937 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Talijanska općina |ime = Monza |izvorno ime = Comune di Monza |regija= Lombardija |pokrajina = Monza i Brianza |slika grba =Map of comune of Monza (province of Monza and Brianza, region Lombardy, Italy).svg |karta = |kratica regije = LOM |kratica pokrajine = MB |širina-stupnjevi = 45 |širina-minute = 35 |širina-sekunde = 0 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 9 |dužina-minute = 16 |dužina-sekunde = 0 |dužina-oznaka = E |mappaX = 116 |mappaY = 111 |poštanski broj = 20900 |pozivni broj = |istat = |zaštitnik = [[Ivan Krstitelj]] |stranica = http://www.comune.monza.it/ }} '''Monza''' je [[grad]] i [[Talijanske općine|općina]] na rijeci [[Lambro]] u [[Sjeverna Italija|sjevernoj]] [[Italija|Italiji]]. Nalazi se u regiji [[Lombardija|Lombardiji]] odnosno u pokrajini Monza i Brianza čiji je Monza glavni grad. Najpoznatija je po talijanskoj [[Velika nagrada Italije|velikoj nagradi Formule 1]] na stazi [[Autodrom Nazionale di Monza|Autodromo Nazionale di Monza]]. Monza je treći najveći grad u Lombardiji i najvažniji gospodarski i administrativni centar [[Bianza|Bianze]]. [[Datoteka:Monza aerial photo.jpg|mini|lijevo|<center>Monza iza piste ''Autodromo Nazionale di Monza'']] == Klima == [[Datoteka:Duomo Monza.jpg|mini|lijevo|<center>Katedrala Ivana krstitelja u Monzi (''Basilica di San Giovanni Battista'')]] Monza ima tipičnu [[submediteranska klima|submediteransku klimu]] za dolinu rijeke [[Pad|Po]] s hladnim i kratkim zimama te toplim ljetima. Temperature su jako slične kao i u [[Milano|Milanu]], a kreću se od oko 2 °C u najhladnijem mjesecu [[siječanj|siječnju]], do 23 °C u najtoplijem [[srpanj|srpnju]].<ref>{{It}} http://www.ilmeteo.it/portale/medie-climatiche/Monza</ref> Najviše [[kiša|kiše]] padne na jesen, dok zimi i ljeti bude najmanje kiša. == Povijest == [[Datoteka:MonzaArengario.jpg|mini|lijevo|<center>Gradska vijećnica (''Arengario'')]] Krajem devetnaestog stoljeća nalazi pogrebne urne pokazuju da ljudska prisutnost na ovom području seže barem do brončanog doba kada su ljudi živjeli u naseljima [[sojenica]] koja su podigli iznad rijeka i močvara. Tijekom trećeg stoljeća prije Krista Rimljani su porazili Insubrijce, [[Gali|Gale]] koji su prešli [[Alpe]] i naselili oko [[Mediolanum]]a (sada [[Milano]]). Kao drevni glavni grad Lombardije, Monza duguje puno na svojoj važnosti langobardskoj kraljici [[Teodelinda|Teodelindi]]. [[595.]] godine ona je osnovala katedralu u kojoj se nalazi željezna kruna Lombardije. U srednjem vijekun Monza je ponekad neovisna, a ponekad je uz Milano i [[Visconti]]. == Stanovništvo == {{IT|popstruct}} {{Populacija |title=Popis stanovništva |align=none |source=<ref>{{cite web |date=1994 |title=Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 |url=https://ebiblio.istat.it/digibib/Censimenti%20popolazione/Censimentipopolazioneresidentedal1861/RML0050288Pop_res_cens_1861_1991.pdf |website= ebiblio.istat.it |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku |language=it}}</ref><ref>{{cite web |title=Popolazione residente per territorio – serie storica, |url=https://esploradati.censimentopopolazione.istat.it/databrowser/#/it/censtest/dashboards |website=esploradati.censimentopopolazione.istat.it |location= |publisher=Talijanski nacionalni institut za statistiku|language=en,it}}</ref> |1861|24499 |1871|25266 |1881|26807 |1901|41218 |1911|51655 |1921|54617 |1931|61516 |1936|65052 |1951|73114 |1961|84445 |1971|114327 |1981|123145 |1991|120651 |2001|120204 |2011|119856 |2021|122369 }} === Etničke skupine === {{IT|etno}} == Znamenitosti == [[Datoteka:VillaReale2.JPG|mini|<center>Kraljevska palača Ferdinanda I. Habsburgškog]] Tijekom svoje povijesti Monza je izdržala trideset dvije [[opsada|opsade]], ali Porta d'Agrate je sve što je ostalo od izvornih zidina i [[utvrda]]. U blizini se nalazi samostan. Monza je poznata po svojoj [[romanika|romaničko]]-[[gotika|gotičkoj]] [[Duomo di Monza|katedrali svetog Ivana]] (''Duomo di Monza''). [[Datoteka:ParcoMonza.JPG|mini|200px|<center>''Parco Monza'']] [[Datoteka:02 Monza Cappella espiatoria.JPG|mini|200px|<center>''Cappella Espiatoria'', spomenik [[Umberto I.|Umbertu I.]]]] Povijesni centar također uključuju: * Crkva ''Santa Maria in Strada'', s bogatim [[terakota]] pročeljem iz 1393. godine * ''Broletto'' ili ''Arengario'', palača iz 14. stoljeća * Crkva ''San Pietro Martire'' * Spomenik ''Cappella Espiatoria'', izgrađen 1900. godine u spomen na ubijenog kralja [[Umberto I.|Umberta I.]] * Crkva ''Santa Maria delle Grazie'', iz 15. stoljeća * ''Oratorij svetog Grgura'', iz 17. stoljeća * Crkva ''Santa Maria al Carrobiolo'', iz 16. stoljeća U blizini, kraljevske vile (''Vila Reale'') koju je prvobitno izgradio [[Giuseppe Piermarini]] [[1777.]] za nadvojvodu Ferdinanda Austrijskog nalazi se, na obalama Lambroa, okružen [[park]]om Monza, jednim od najvećih parkova Europe. == Šport == Monza je najpoznatija po već spomenutoj utrci [[F1]]. Profesionalni nogometni klub je [[A.C. Monza]] koji se trenutačno natječe u [[Serie B]], na stadionu [[Stadio Brianteo|Brianteo]]. Dok se profesionalni odbojkaški klub Acqua Paradiso Gabeca Monza Brianza natječe u odbojkaškoj Serie A. Monza je 2006. bila domaćin [[World Cyber Games]] natjecanja. == Poznate osobe == * [[Teodelinda]], lombardska kraljica * [[Carlo Amati]] (1776. – 1852.), arhitekt * [[Emilio Borsa]] (1857. – 1931.), slikar * [[Gerolamo Gaslini]] (1877. – 1964.), industrijalist * [[Vittorio Brambilla]] (1937. – 2001.), F1 vozač * [[Daniele Massaro]] (1961.), bivši nogometaš * [[Marco Monti]] (1964.), nogometni trener i bivši nogometaš * [[Pierluigi Casiraghi]] (1969.), bivši nogometaš == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = Monza |commonshr = Monza |commonscat = |commonscathr = }} * [http://www.comune.monza.it/ Općina Monza] * [http://www.duomomonza.it/ Monza Duomo] * [http://www.acmonzabrianza.it/ AC Monza Brianza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928043401/http://www.acmonzabrianza.it/ |date=28. rujna 2007. }} {{Pokrajina Milano}} [[Kategorija:Gradovi u Lombardiji]] pnppzhwcpoef8l6w11gzoty6ygtrplj 0 312729 7469132 7443762 2026-05-26T18:47:12Z Divna Jaksic 974 7469132 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Ashley Benson |slika = Ashley Benson at the 38th People's Choice Award.jpg |veličina = |opis slike = |rodno ime = Ashley Victoria Benson |pseudonim = |rođenje = [[18. prosinca]] [[1989.]] |mjesto rođenja = Anaheim Hills, [[Kalifornija]], [[SAD]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = [[2002.]] − danas |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = Hanna Marin (Slatke male lažljivice) Mia Torcoletti (Vještice iz Eastwicka) Caitlin Quinn (Duh Božića) |važniji filmovi =Punom snagom, cure: Do pobjede Spring Breakers: Proljetno ludilo<br> Duh Božića |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Ashley Victoria Benson''' (Anaheim Hills, [[Kalifornija]], [[SAD]], [[18. prosinca]] [[1989.]]) [[Amerika|američka]] je filmska i televizijska [[Glumac|glumica]] i [[Maneken|model]]. Najpoznatija je po ulozi Hanne Marin u seriji ''[[Slatke male lažljivice (TV serija)|Slatke male lažljivice]]''. <br /> == Životopis == Benson je rođena i odrasla u Anaheim Hills, [[Kalifornija]], [[SAD]], 18. prosinca 1989. Njezini roditelji su Shannon i Jeffu Benson. Ima stariju sestru Shaylene Benson (1988). == Karijera == Ashley Benson se počela natjecati u plesnu u dobi od 3 godine, proučavajući balet, jazz, tap i hip hop. Počela je pjevati u zborovima i mjuziklima u mladoj dobi, izvodeći solo u svojoj crkvi u dobi od 4 godine. Kada je imala osam godina, potpisala je s Fordom Modelima i pojavila se u brojnim tiskanim oglasima. Benson je tri godine glumija u sapunici Days of Our Lifes . Podsjetila je na rad na filmskom setu umjesto na sapunici koja je "definitivno čudna" jer će provesti dane na jednoj ili dvije scene, a na Days of Our Lives postavila je dvije ili tri epizode dnevno. Da bi to donijelo: U njemu je trebalo stjecati, morala je pohađati vježbu cheerleadinga, što je bilo "teško za nju, jer se boji visina". Ipak, bilo je "drago" učiniti svoje vlastite zapreke, iako "nije očekivala da bude tako teško". Godine 2008. nastupila je u životnom filmu Fab Five: The Texas Cheerleader Scandal, gdje je odsvirala glavnu navijačicu Brooke Tippit, lik koji je labavo inspiriran Karrisom Theretom Fab Five. Film se temelji na istinskoj priči koja se održala u McKinney North High School u Teksasu. Ona je postala dobri prijatelji s majkom majmuna Tatum O'Neal, od koje je naučila glumiti. [6] Nadalje, bila je uzbuđena što je osvojila prateću ulogu u Bartu Got a Room, koja je emitirana uglavnom na filmskim festivalima 2008. godine prije nego što je 2009. bila ograničena, jer joj je dopuštala suradnju s Williamom H. Macyem. Također je igrala vješticu prerušenu u navijačicu u epizodi serije CW serije Supernatural . U 2009, Benson je glumila u ABC 's kratkotrajan nadnaravni komedija televizijske serije Eastwick. Priredba se temeljila na romanu John Updike, The Witches of Eastwick, i 1987. filmske adaptacije istog imena. Serija je trajala samo 13 epizoda prije nego što je ABC otkazao seriju zbog niskih ocjena, no od tada je stekao kultnu praksu . U prosincu 2009. godine, Benson je ulogu Hanne Marin u ABC Family misterij-triler teen seriji Pretty Little Liars, na temelju nove serije po Sara Shepard. Hanna je "diva" i " ona djevojka " grupe, nakon što je Alison DiLaurentis mjesto kao najpopularnija djevojka na Rosewood High u Alisonu odsutnosti. Serija je premijerno predstavljena na 2,47 milijuna gledatelja, pri čemu su kritičari pohvalili Bensonovu izvedbu. Također je dobila brojne nagrade i priznanja. Benson je ponovio ulogu u spin-off seriji Ravenswood i napravio redateljski debi nadolazeće epizode u seriji nastavkaPrilično mali lažljivci: perfekcionisti . U 2010, Benson glumio u televizijskom filmu Božić Cupid uz Christina Milian i Chad Michael Murray, koji je emitiran na ABC Family. U siječnju 2012. Benson je bacio u film Spring Breakers, nakon što je Emma Roberts napustila zbog kreativnih razloga. Film središta na četiri studentice koje su uhićene i jamčevinu od strane diler i naoružanja, koji ih šalje napraviti neki prljavi posao na proljetne praznike. Film je zajedno glumio Selenu Gomez, Vanessa Hudgens i James Franco, Snimanje se održalo u ožujku i travnju 2012., a film je objavljen u ožujku 2013. Nastupala je u glazbenim spotovima za NLT 'That Girl', One Call 's' Black Light 'i Hot Chelle Rae ' ' Honestly ' '. U 21. siječnja 2013., epizoda CBS-ovog sitcoma Kako sam upoznala tvoju majku, Benson se pojavila kao Carly Whittaker, polusestra Barneyja Stinsona koja je datirala Ted Mosby. Istog mjeseca, Benson je postao lice dizajnerice večere Faviana. Glumila je u neovisnom trileru trileru Ratteru iz 2015. godine, svirajući Emmu Taylor, djevojku koja je prolazila kroz njezine tehnološke uređaje. Iste godine, također se pojavila u Pikselima kao Lady Lisa, likovnog lika koji je oživio. Godine 2016. Benson se pojavio u biografskoj komediji-drama Elvis & Nixon kao Margaret. <br /> == Filmografija == === Film === {| class="wikitable sortable" !Year !Title !Role !Notes |- |2004. |''Od klinke do komada'' |Popularna cura |Sporedna uloga |- |2005. |''Neighbors'' |Mindy |Kratki film |- |2007. |''Punom snagom, cure: Do pobjede'' |Carson |Glavna uloga |- |2008. |''Bart Got a Room'' |Alice | |- |2012. |''Spring Breakers: Proljetno ludilo'' |Brit |Glavna uloga |- | rowspan="2" |2015. |''Ratter'' |Emma Taylor | |- |''Pikseli'' |Lady Lisa | |- |2016. |''Elvis & Nixon'' |Margaret | |- |2016. |''Chronically Metropolitan'' |Jessie | |- |2018. |''Her Smell'' |Roxie Rotten | |} === Televizija === {| class="wikitable sortable" !Year !Title !Role !Notes |- |2002. |''The District'' |Melissa Howell |Epzoda: "Explicit Activities" |- |2002. |''[[Zapadno krilo]]'' |Djevojka |Epizoda: "Game On" |- |2002. |''Nikki'' |Plesačica |Epizoda "Working Girl" (unaired) |- |2004. |''Strong Medicine'' |April |Epizoda: "Cape Cancer" |- |2004. – 2007. |''Naši najbolji dani'' |Abigail Deveraux |Vrijeme uloge: Studeni 12, 2004. – Svibanj 2, 2007. |- |2005. |''U sedmom nebu'' |Margot |2 epizode |- |2005. |''Zoey 101'' |Candice |Epizoda: "Quinn's Date" |- |2006. | ''O.C.'' |Riley |Epizoda: "The Summer Bummer" |- |2008. |''Petorka iz snova'' |Brooke Tippit |Televizijski film |- |2008. |''[[CSI: Miami]]'' |Amy Beck |Epizoda "Bombshell" |- |2008. |''Lovci na natprirodno'' |Tracy Davis |Epizoda: "It's the Great Pumpkin, Sam Winchester" |- |2009. – 2010. |''Vještice iz Eastwicka'' |Mia Torcoletti |Glavna uloga |- |2010. – 2017. |[[Slatke male lažljivice (televizijska serija)|''Slatke male lažljivice'']] |Hanna Marin |Glavna uloga |- |2010. |''Duh Božića'' |Caitlin Quinn |Televizijski film |- |2012. |''Punk'd'' |Ona |Epizoda: "Heather Morris" |- |2013. |''[[Kako sam upoznao vašu majku]]'' |Carly Whittaker |Epizoda: "Ring Up!" |- |2013. – 2014. |''Ravenswood'' |Hanna Marin |2 epizode |- |2014. |''Family Guy'' |Dakota (voice) |Epizoda: "Brian's a Bad Father" |- |2015. |''Barely Famous'' |Herself |Epizoda: "Bananas Foster" |} {{GLAVNIRASPORED:Benson, Ashley}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] 9jh2u8m31kh6trlrtq1cwde6hkxq60c 10 314251 7469336 7100406 2026-05-27T04:30:26Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469336 wikitext text/x-wiki {{#if: {{{1|}}} | | <div style="display: none;">}}{{#switch: {{{1|}}} | left = <div class="thumb floatleft"> | right = <div class="thumb floatright"> | center|centre = <div class="center"><div class="thumb tnone"> | #default = <div class="thumb floatright"> }} <div class="thumbinner" style="width:{{#expr: {{{3|0}}} + {{{5|0}}} + {{{7|0}}} + 10}}px;"> {| style="background: transparent; border: 0; padding: 0; margin: 0;" cellspacing="0" | style="padding: 0; margin: 0;" class="thumbimage" | [[Image:{{{2}}}|{{{3}}}px|{{{8|}}}]] | style="padding: 0; margin: 0; border: 0; width: 2px" | | style="padding: 0; margin: 0;" class="thumbimage" | [[Image:{{{4}}}|{{{5}}}px|{{#if: {{{9|}}} |{{{9}}}|{{{8|}}}}}]] | style="padding: 0; margin: 0; border: 0; width: 2px" | | style="padding: 0; margin: 0;" class="thumbimage" | [[Image:{{{6}}}|{{{7}}}px|{{#if: {{{10|}}} |{{{10}}}|{{{8|}}}}}]] |- {{#if: {{{9|}}} | {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption">{{{8|}}}</div> {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption">{{{9|}}}</div> {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" {{!}} <div class="thumbcaption">{{{10|}}}</div> | {{!}} style="padding: 0; margin: 0; border: 0;" colspan="5" {{!}} <div class="thumbcaption">{{{8|}}}</div> }} |} </div> {{#switch: {{{1|}}} | center|centre = </div></div> | </div> }}{{#if: {{{1|}}} | | </div> <code><nowiki>{{trostruka slika|lijevo/desno/središte|Slika 1|Širina 1|Slika 2|Širina 2|Slika 3|Širina 3|Lijevi opis|[Središnji opis]|[Desni opis]|Lijevi alt tekst|Središnji alt tekst|Desni alt tekst}}</nowiki></code> }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za slike]]</noinclude> 0kjvozbctu6b372m2qbco91xxrtdmf3 0 315186 7469140 6259637 2026-05-26T18:51:59Z Divna Jaksic 974 7469140 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sigmaringen Schloss 2015-04-29 15-52-34.jpg|mini|250px|Dvorac sa sjeverozapada]] '''Dvorac Sigmaringen''' ([[njemački]]: ''Schloss Sigmaringen'') poznat i kao '''dvorac Hohenzollern''' ([[njemački]]:''Hohenzollernschloss'' ), bio je kneževski dvorac i sjedište vlade za knezove iz vladarske kuće [[Hohenzollern|Hohenzollern-Sigmaringen]]. Nalazi se u [[Švapska Jura|Švapskoj Juri]] (njemački: ''Schwäbische Alb''), regiji [[Baden-Württemberg]]a, Njemačka. Svojim položajem prevladava vodoravnom crtom grada Sigmaringena. Dio je dvorca 1893. godine izgorio u požaru. Poslije je obnovljen, pri čemu su samo kule iz ranije srednjovjekovne utvrde i dalje ostale. Dvorac Sigmaringen je obiteljsko imanje obitelji švapske grane Hohenzollerna, kadetske grane dinastije [[Hohenzollern]], iz koje potječu njemački carevi i kraljevi [[Pruska|Pruske]]. Tijekom zadnjih mjeseci Drugog svjetskog rata, kratko je vrijeme bio sjedištem vlade [[Višijska Francuska|Višijske Francuske]] nakon što su Francusku bili oslobodili Saveznici. Dvorac i muzeji se mogu posjetiti tijekom cijele godine, ali samo uz nazočnost vodiča. {{commons|Category:Sigmaringen Castle}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Dvorci u Baden-Württembergu|Sigmaringen]] 3z7omqc5z5uzplldae9iuwpnl315u9a 0 319206 7469291 6527748 2026-05-27T03:50:11Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469291 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Samuel Loyd.jpg|mini|desno|200px|Samuel Loyd]] '''Samuel Loyd''' (poznatiji kao '''Sam Loyd''') ([[31. siječnja]] [[1841.]], [[Philadelphia]], [[SAD]] - [[10. travnja]] [[1911.]], [[New York]], [[SAD]]) bio je američki [[šahist]], [[Problemski šah|problemist]] i sastavljač [[matematička zagonetka|matematičkih zagonetaka]]. Legenda je svjetske [[enigmatika|enigmatike]].<ref name="loyd">Sam Loyd, "Male priče za bistre glave", ''NN RO "Sportska tribina"'', Zagreb 1982.</ref> ==Šah== Loyd se od malena počeo baviti šahom. S 9 godina (1850.) osvojio je prvenstvo svog kluba, a prvi problem mu je objavljen kad je imao 14 godina.<ref name="chess">[http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=31799&kpage=14 Sam Loyd u bazi ''Chesgames'']</ref> Loyd je bio dobar šahist. Sudjelovao je na internacionalnim turnirima, između ostalih i na turniru povodom [[Svjetska izložba|Svjetske izložbe u Parizu 1867]]. Njegov najbolji povijesni rejting je bio 2445, srpnja 1870. godine, s kojim je zauzeo 16. mjesto svjetske ljestvice.<ref name="rank">[http://chessmetrics.com/cm/CM2/SingleMonth.asp?Params=199510SSSSS3S077849187007121000000000018110100 Svjetska ljestvica iz srpnja 1870, ''Chessmetrics.com'']</ref> ==Šahovski i matematički problemi i igre== Kad se mogao uzdržavati zaradom od sastavljanja zagonetaka, posvetio se isključivo problemskom šahu i sastavljanju matematičkih i logičkih problema s paradoksalnim rješenjima, te izmišljanju mehaničkih igračaka, od kojih su neke i danas popularne u cijelome svijetu. Smatra se klasikom enigmatike, nenadmašivim u prezentiranju zagonetaka na zabavan način.<ref name="loyd" /> Bio je vrlo plodan suradnik u dnevnim listovima i časopisima. Izdavao je časopis ''Loyd's Puzzle Magazine'', koji je sadržavao isključivo njegove zagonetke. Za života izdao je samo jednu knjigu (''Chess Strategy'', 1978.), i to s područja šahovske teorije. Tek nakon njegove smrti objavljeno je nekoliko zbiraka zagonetaka, od kojih je najopsežnija "Ciklopedija zagonetaka" (1914.) s preko 5000 zagonetaka.<ref name="cp">[http://www.mathpuzzle.com/loyd/ Skenirana ''"The Cyclopedia of Puzzles"'' iz 1914.]</ref> === Problem Excelsior=== {{Chess diagram|= |floatright | '''''Excelsior'''''<br>'''Sam Loyd''', ''London Era'', 1861 |= |nd| |rd|bd| | | | |= | |pd| | | |pd| |pd|= | |pd| | | | | | |= | |rl| | | | | |kl|= | | | | | | | | |= |pd| | | |pd| |pl|nl|= | |pl|pl| |rl| | | |= |nl| | | | | | |kd|= | Mat u 5 poteza. }} {| style="border:0" |"Excelsior" jedan je od najpoznatijih Loydovih [[Problemski šah|šahovskih problema]]. Komponirao ga je 1858., a objavljen je 1861. u časopisu ''London Era''. Problem je nastao kao šala za okladu: Loyd je od svog prijatelja problemiste ''Dennisa Juliena'' tražio da pokaže figuru koja ima najmanje vjerojatnosti za matiranje crnog kralja. Prijatelj je pokazao upravo na pješaka '''b2'''! |- |{{Navigacija | naziv = Excelsior | naslov = Rješenje | popis1 = Bijeli bi rado htio preko Td5 matirati na Td1. Crni bi to odmah spriječio potezom Tc5, vezujući bijelog topa (ne smije se pomaknut zbog otkrivanje šaha). Zato bijeli vuče *'''1.b2-b4!''' zbog preuzimanja kontrole nad poljem c5. Crni je prisiljen žrtvovati svoga topa *'''1... Tc8-c5''' *'''2.b4xc5''' Sada prijeti mat preko Tb1. Zato crni mora igrati *'''2... a3-a2''' *3.'''c5-c6''' Ako bi crni nosio pješaka, slijedio bi Tf5, s neobranjivim matom na f1. Jedina mogućnost odgode je *'''3... Ld8-c7''' da bi ga kasnije podmetnuo na f4 (ili nakon Td5 Lxg3 Td1+ na e1). Slijedi *'''4.c6xb7''' i na bilo koji potez crnog bijeli promovira pješaka i daje mat *'''5.b7xa8D#''' ili '''b7xa8L#'''. | stanje = collapsed | style = font-size:100%; text-align:left; | navbar = nema }} |} {{-}} ===14-15=== [[datoteka:Sam Loyd - The 14-15 Puzzle in Puzzleland.jpg|mini|desno|250px|Originalno objavljena zagonetka 14-15]] Loydova najpoznatija zagonetka je "14-15" (poznata i kao "[[Igra 15]]"), kvadratna ploča sa 16 polja, od kojih je 15 popunjeno pomičnim pločicama. Pločice treba presložiti u ispravan niz od 1 do 15. Objavio ju je 1870. i stekla je veliku popularnost, zahvaljujući ponuđenoj nagradi od 1000 dolara za njeno rješenje. Matematičari su dokazali da originalna igra nema rješenje. Prema novijim istraživanjima igru nije izmislio Loyd, već američki poštar Noyes Palmer Chapman.<ref>''The 15 Puzzle'', Jerry Slocum & Dic Sonneveld. {{ISBN|1-890980-15-3}}</ref> {| style="font-size:90%; text-align:center; border:0" | [[Slika:15-puzzle-loyd.svg|120px]] || [[Slika:15-puzzle.svg|120px]] |- | Početni položaj <br>nerješive zagonetke || Riješena zagonetka |- |} ===Problemi iz geometrije=== Problemi iz [[geometrija|geometrije]] su vrlo česti kod Loyda. Sljedeći primjeri su pojednostavljeni - kod Loyda su to uvijek uvodne duhovite priče: {| style="font-size:90%; text-align:center; border:0; width:80%" ! Pytagoras' Classical Problem || &nbsp; || The Battle of the Four Oaks |- | [[Datoteka:2 kvadrata - 1.jpg|200px]] || &nbsp; || [[Datoteka:4 hrasta - 1.jpg|200px]] |- | Uzmite komad papira s dimenzijama dva kvadrata, kao što je prikazano na slici, presijecite ga na tri dijela i dijelove složite u kvadrat. | &nbsp; | [[Kvadrat]]no polje treba podijeliti na četiri dijela, jednaka po površini i obliku, a da se u svakom dijelu nalazi po jedan hrast. |- | {{Navigacija | naziv = r1 | naslov = Rješenje | popis1 = [[Datoteka:2 kvadrata - 2.jpg|200px]] | stanje = collapsed | style = font-size:100%; | navbar = nema }} | &nbsp; | {{Navigacija | naziv = r2 | naslov = Rješenje | popis1 = [[Datoteka:4 hrasta - 2.jpg|200px]] | stanje = collapsed | style = font-size:100%; | navbar = nema }} |} == Vidite još i: == [[Datoteka:Donkeys Animation.gif|230px|mini|desno|Trik s magarcima Sama Loyda iz 1858.]] * [[Nenad Petrović]] * [[Henry Dudeney]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{ WProjekti |commons = Sam Loyd |commonshr = Sam Loyd |commonscat = Sam Loyd |commonscathr = Sam Loyd |wikiknjige = |wikicitat = }} * [http://www.samloyd.com/ Sam Loyd - Službena web stranica] * [http://sah.hr/forum/ Šah.hr - prvi hrvatski šahovski forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111028072009/http://sah.hr/forum/ |date=28. listopada 2011. }} {{GLAVNIRASPORED:Loyd, Sam}} [[Kategorija:Američki šahisti]] [[Kategorija:Rekreacijska matematika]] gjfqdtw73lm19fx1v92dsmw9fzp0a34 0 322179 7469150 6477989 2026-05-26T18:57:28Z Divna Jaksic 974 7469150 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schoepfkelle.jpg|thumb|Grabilica]] '''Grabilica''' ([[Kontaktni sinonimi]]: ''zaimača, kutlača, šeflja, kacijola, kačica, paljak, paj'') je [[pribor]] za jelo. Služi za napuniti tekuće i polutekuće hrane tople i hladne. Grabilica se izrađuju od [[metal]]a, drva i [[plastika|plastike]]. == Vanjske poveznice == * [http://www.teskalingvistika.com/karta-hrvatskih-naziva-za-seflja-paljak-kaciol-grabljaca-kutlaca-zaimaca/ Karta hrvatskih naziva za šeflju, paljak, kaciol, grabljaču, kutlaču, odnosno zaimaču.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130604044606/http://www.teskalingvistika.com/karta-hrvatskih-naziva-za-seflja-paljak-kaciol-grabljaca-kutlaca-zaimaca/ |date=4. lipnja 2013. }} {{Commonscat|Spoons}} [[Kategorija:Pribor za jelo i piće]] mn0y8z2vnqwjvx4crdysq4u0af4qaf0 0 322399 7469112 7031681 2026-05-26T18:09:25Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469112 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Iggy Azalea | Img = Iggy Azalea - ACL Music Festival (5) (cropped).jpg | Img_capt = Iggy Azalea nastupa na ACL Music Festivalu <br> 11. listopada 2014. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Amethyst Amelia Kelly | Pseudonim = | Rođenje = [[7. lipnja]] [[1990.]] | Mjesto rođenja = [[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]] | Smrt = | Prebivalište = [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | Instrument = | Žanr = [[hip hop]], [[dance]] | Zanimanje = [[reper]]ica, [[tekstopisac|spisateljica tekstova]], [[Model (osoba)|model]], [[Glazbeni producent|glazbena producentica]] | Djelatno_razdoblje = [[2011.]] − danas | Diskografska_kuća = [[Grand Hustle Records|Grand Hustle]] | Angažman = [[T.I.]], [[B.o.B]], [[Pusha T]], [[YG (reper)|YG]], [[Mike Posner]], [[Tyga]], [[Nipsey Hussle]], [[Juicy J]] | URL = [http://iggyazalea.com/ Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Amethyst Amelia Kelly''' ([[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]], [[7. lipnja]] [[1990.]]), bolje poznata po svom umjetničkom imenu '''Iggy Azalea''' je australsko-američka [[reper]]ica, [[tekstopisac|spisateljica tekstova]] i [[Model (osoba)|model]].<ref>[http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea#2 Tko je Iggy Azalea #2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007121652/http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea/#2 |date=7. listopada 2014. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Azalea je počela repati s 14 godina, te se 2006. godine preselila u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]].<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive Iggy Azalea - intervju s australskom repericom] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Svoju karijeru je započela 2011. godine kada je objavila prvi miksani album ''[[Ignorant Art]]''. Godine 2012. je objavila EP ''[[Glory (EP)|Glory]]''. Odmah nakon toga objavila je drugi miksani album ''[[TrapGold]]''. Svoj debitantski studijski album ''[[The New Classic]]'' je objavila krajem 2012. godine.<ref>[http://www.billboard.com/column/the-juice/exclusive-iggy-azalea-talks-interscope-deal-1006021352.story#/column/the-juice/exclusive-iggy-azalea-talks-interscope-deal-1006021352.story Intervju s Iggy Azaleaom] ''Billboard''. Preuzeto 28. siječnja 2012.</ref> == Život i karijera == === Raniji život i selidba u Sjedinjene Države (1990. – 2010.) === Iggy Azalea je rođena 7. lipnja 1990. godine kao Amethyst Amelia Kelly u [[Sydney]]u, [[Novi Južni Wales|Novom Južnom Walesu]], [[Australija|Australiji]].<ref>[http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea#2 Tko je Iggy Azalea?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007121652/http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea/#2 |date=7. listopada 2014. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Odmah kada se Iggy rodila, njeni roditelji su se preselili u [[Mullumbimby, New South Wales|Mullumbimby]], Novi Južni Wales u kuću od 12 hektara koju je sagradio njen otac. Njen otac je bio pisac i slikar, a majka joj je na praznike čistila kuće i hotele. Azalea je izjavila da ju je otac naučio da cijeni umjetnost, te da joj je on uzor kroz cijeli život. Iggy također ima mlađu sestru koja se zove Emerald.<ref>[http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea#2 Tko je Iggy Azalea (2)?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141007121652/http://www.complex.com/music/2011/10/who-is-iggy-azalea/#2 |date=7. listopada 2014. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Kad je napunila 16 godina preselila se u [[Miami, Florida|Miami]], [[Florida|Floridu]].<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive Intervju s australskom repericom Iggy] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Svojim roditeljima je rekla da ide na odmor s prijateljicom, ali je odlučila ostati i ne vratiti se natrag u Australiju.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=4 Iggy Azalea, ekskluzivni intervju] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Kada je otišla u Sjedinjene Američke Države uzela je pseudonim Iggy Azalea, što je bilo ime njenog psa dok je živjela u Australiji.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=2 Iggy Azalea - Biografija kroz intervju] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U Miamiju je živjela zajedno sa svojim dečkom, te se nakon prekida preselila u [[Houston, Teksas|Houston]], [[Teksas]] na poziv hip hop producenta Mr. Leeja.<ref>[http://blogs.laweekly.com/westcoastsound/2011/10/iggy_azalea.php Iggy Azalea - rođenje] LA Weekly. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Godine 2009. preselila se u [[Atlanta, Georgia|Atlantu]], [[Georgia|Georgiju]] jer je tada Houston pogodio veliki uragan.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=4 Iggy - intervju (4)] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Čim je stigla u Atlantu upoznala je najbolju prijateljicu Peezy, te je upisala akademiju Marvelous Enterprises Artist Development Center. Prije nego što je započela svoju samostalnu karijeru osnovala je grupu s dvije djevojke iz susjedstva, ali se grupa ubrzo raspala jer one to nisu shvaćale ozbiljno.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/04/21/iggy-azalea-shares-girl-group-beginnings-love-for-tupac/ Iggy Azalea govori o svojoj bivšoj grupi] Rap-Up. Preuzeto 20. svibnja 2012.</ref> Početkom 2010. godine zajedno s Peezy se preselila u [[Los Angeles]], [[Kalifornija|Kaliforniju]] gdje je započela svoju glazbenu karijeru.<ref>[http://www.dazeddigital.com/music/article/13124/1/iggy-goes-pop Iggy goes pop: intervju s Iggy Azaleom] Dazed Digital. Preuzeto 7. travnja 2012.</ref> === ''Ignorant Art'' i ''The New Classic'' (2011. - danas) === Godine 2011., Iggy Azalea je počela objavljivati svoje freestyle pjesme na [[YouTube]]. U ranom rujnu iste godine otkrio ju je [[Perez Hilton]], te je objavio njenu pjesmu "Pu$$y". Spot za pjesmu Iggy je snimila u Los Angelesu u teritoriju ulične bande [[Rollin 60's Neighborhood Crips]]. U rujnu 2011. godine, Iggy Azalea je objavila svoj prvi miksani album pod imenom ''[[Ignorant Art]]''. Izjavila je da objavila miksani album s namjerom da ljudi redefiniraju stare ideale.<ref>[http://www.rap-up.com/2011/10/13/iggy-azalea-paints-a-new-face-on-hip-hop-with-ignorant-art/ Iggy Azalea novo lice u hip hopu] Rap-Up. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U listopadu iste godine u [[New York City]]ju nastupala je zajedno s [[Mary J. Blige]] i grupom [[Boyz II Men]].<ref>[http://www.complex.com/city-guide/2011/10/iggy-azaleas-first-nyc-show-is-this-thursday-1020 Azalein prvi nastup u New Yorku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111218084807/http://www.complex.com/city-guide/2011/10/iggy-azaleas-first-nyc-show-is-this-thursday-1020 |date=18. prosinca 2011. }} Complex. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref><ref>[http://perezhilton.com/2011-10-17-one-night-in-new-york-city-8 Show u New Yorku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111220040319/http://perezhilton.com/2011-10-17-one-night-in-new-york-city-8 |date=20. prosinca 2011. }} Perez Hilton. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U studenom 2011. godine objavila je spot za promotivnu pjesmu "My World" koji je podigao njenu popularnost na internetu.<ref>[http://www.rap-up.com/2011/11/08/video-iggy-azalea-my-world/ My World - Iggy Azalea] Rap-Up. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> U spotu se pojavljuje hrvač i glumac [[Tom Lister, Jr.|Tiny Lister]]. Azalea je u prosincu 2011. godine objavljena kao jedan od pedeset kandidata za naslovnicu časopisa [[XXL (časopis)|''XXL'']], povodom godišnje liste ''Top 10 Freshman''.<ref>[http://hiphopwired.com/2011/12/21/xxl-freshmen-candidates-speak-on-nomination-with-hip-hop-wired/ Kandidati govore o nominacijama za časopis XXL] HipHopWired. Preuzeto 2. siječnja 2012.</ref> U siječnju 2012. godine Azalea je bila gost na večeri zajedno sa svim izvođačima iz diskografske kuće [[Def Jam Recordings|Def Jam]]. Azalea je na toj večeri dobila ponudu za potpisivanje ugovora za diskografsku kuću od dopredsjednika Bua Thiama.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/01/13/is-iggy-azalea-signing-to-def-jam/ Iggy Azalea i potpisivanje ugovora s Def Jamom?] Rap-Up. Preuzeto 13. siječnja 2012.</ref> Krajem siječnja objavila je da će reper [[T.I.]] biti izvršni producent njenog debitantskog albuma ''[[The New Classic]]''.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/02/02/t-i-to-executive-produce-iggy-azaleas-debut-album/#more-112158 Iggy govori o T.I.-u i svom albumu] Rap-Up. Preuzeto 29. veljače 2012.</ref> Azalea je 28. veljače završila na naslovnici magazina ''XXL'' kao jedna od deset najboljih novih izvođača i izvođačica, te se upisala u povijest kao prva žena koja je to uspjela.<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18837/title.french-montana-iggy-azalea-future-more-cover-xxl-magazines-freshman-2012-issue French Montana, Iggy Azalea, Kid Ink i ostali na ''XXL'' naslovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301184035/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18837/title.french-montana-iggy-azalea-future-more-cover-xxl-magazines-freshman-2012-issue |date=1. ožujka 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 29. veljače 2012.</ref> Prvi dan ožujka, Azalea je potpisala ugovor s diskografskom kućom [[Grand Hustle Records]] čiji je vlasnik T.I., a tog dana ugovor je potpisao i [[Trae]].<ref>[http://www.mtv.com/news/articles/1680221/t-i-iggy-azalea-grand-hustle.jhtml T.I. najavio Azaleu kao novog izvođača u Grand Hustleu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120302102950/http://www.mtv.com/news/articles/1680221/t-i-iggy-azalea-grand-hustle.jhtml |date=2. ožujka 2012. }} MTV. Preuzeto 3. ožujka 2012.</ref> Azalea je u ožujku objavila pjesmu "[[Murda Bizness]]" na kojoj gostuje T.I., a pjesma je ujedno i njen debitantski singl.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/03/26/new-music-iggy-azalea-f-ti-murda-bizness/ Iggy Azalea objavila debitantski singl na kojem gosutje T.I.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120701075937/http://www.rap-up.com/2012/03/26/new-music-iggy-azalea-f-ti-murda-bizness/ |date=1. srpnja 2012. }} Rap-Up. Preuzeto 27. ožujka 2012.</ref> Početkom travnja je gostovala na spotu za pjesmu "I Think She Ready" grupe FKi. To je prvi interaktivni kupovni spot na svijetu.<ref>[http://www.ssense.com/video//iggy-azalea-diplo-fki-i-think-she-ready/ FKi - "I Think She Ready", prvi kupovni videospot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120414214238/http://www.ssense.com/video/iggy-azalea-diplo-fki-i-think-she-ready/ |date=14. travnja 2012. }} Ssense. Preuzeto 17. travnja 2012.</ref> Azalea je 11. travnja za časopis ''Acclaim'' izjavila da joj je [[Kanye West]] ponudio ugovor za njegovu diskografsku kuću [[GOOD Music]], ali ga je odbila.<ref>[http://www.complex.com/music/2012/04/quote-of-the-day-iggy-azalea-says-that-kanye-west-wanted-to-sign-her Iggy Azalea govori o Kanye Westu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120413180114/http://www.complex.com/music/2012/04/quote-of-the-day-iggy-azalea-says-that-kanye-west-wanted-to-sign-her |date=13. travnja 2012. }} Complex. Preuzeto 12. travnja 2012.</ref> U svibnju je izjavila da još nema potpisan ugovor s diskografskom kućom [[Interscope Records]].<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.19808/title.iggy-azalea-says-she-wasnt-dropped-from-interscope-records Iggy Azalea nije izbačena iz Interscopea] HipHopDX. Preuzeto 20. svibnja 2012.</ref> Sredinom lipnja potpisala je ugovor s modnom agencijom [[Wilhelmina Models]].<ref>[http://www.rap-up.com/2012/06/14/iggy-azalea-signs-with-wilhelmina-models/ Iggy Azalea potpisala ugovor s modnom agencijom Wilhelmina International, Inc.] Rap-Up. Preuzeto 15. lipnja 2012.</ref> Krajem srpnja Iggy je najavila da će nastupati na sljedećem [[New York Fashion Week]]u kao model.<ref>[http://style.mtv.com/2012/07/26/iggy-azalea-will-walk-in-new-york-fashion-week/ Iggy Azalea kao model na sljedećem New York Fashion Weeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727225342/http://style.mtv.com/2012/07/26/iggy-azalea-will-walk-in-new-york-fashion-week/ |date=27. srpnja 2012. }} Style. MTV. Preuzeto 27. srpnja 2012.</ref> Nadnevka, 30. srpnja objavila je svoj prvi EP ''[[Glory (EP)|Glory]]''.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/07/30/new-music-iggy-azalea-glory-ep/ Nova glazba: Iggy Azalea - ''Glory''] Rap-Up. Preuzeto 31. srpnja 2012.</ref> U rujnu je započela turneju zajedno s [[Tyga|Tygom]], [[Kirko Bangz|Kirkom Bangzom]] i [[Sterling Simms|Sterlingom Simmsom]].<ref>[http://www.rapmusic.com/rapmusic/2012/07/25/tyga-hitting-the-road-with-iggy-azalea-rumored-to-be-expecting-child-with-blac-chyna/ Tyga ide na turneju s Iggy Azaleom, te očekuje dijete s Blac Chynom]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Rap Music. Preuzeto 25. srpnja 2012.</ref> Iggy je sredinom rujna postala model za tvrtku [[Levi Strauss & Co.]], te sudjeluje u njihovoj "Go Forth" kampanji.<ref>[http://idolator.com/6803761/iggy-azalea-interview Nova kampanja Iggy Azalee za Levi's] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219101243/https://www.idolator.com/6803761/iggy-azalea-interview |date=19. veljače 2021. }} Idolator. Preuzeto 18. rujna 2012.</ref> Svoj drugi miksani album ''[[TrapGold]]'' objavila je 11. listopada.<ref>[http://www.rap-up.com/2012/10/11/new-music-iggy-azalea-trapgold-mixtape/ Nova glazba Iggy Azalee, miksani album ''TrapGold''] Rap-Up. Preuzeto 12. listopada 2012.</ref> == Utjecaji == Azalea je počela repati s 14 godina jer je bila opsjednuta rapom od svoje 11. godine kad je čula pjesmu "Baby Don’t Cry". Azalea je izjavila da je bila opsjednuta [[Tupac Shakur|Tupacom Shakurom]]: "Bila sam bolesno opsjednuta. Imala sam sve njegove slike na zidu."<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive Intervju s Iggy o utjecajima na nju] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref> Azalein hobi je crtanje i slikanje. Također je spomenula [[André 3000|Andréa 3000]], [[Kanye West]]a i [[Gwen Stefani]] kao njene glazbene inspiracije.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-interview-australian-rapper-exclusive?page=3 Iggy - intervju (3)] Global Grind. Preuzeto 20. prosinca 2011.</ref><ref>[http://www.vmagazine.com/2011/12/welcome-to-iggys-world/ Welcome To Iggy's World]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} V Magazine. Preuzeto 3. veljače 2012.</ref> Azalea je u travnju 2012. godine izjavila da joj je najveća ženska inspiracija u hip hopu [[Missy Elliott]], izjavivši "Missy je moj broj jedan. Ona piše pjesme, pjeva, režira videospotove, radi svoju stvar. Za mene je jedna od najboljih ženskih izvođača".<ref>[http://www.rap-up.com/2012/04/17/iggy-azalea-teams-with-trey-songz-for-unexpected-collaboration/ Iggy Azalea govori o pjesmi s Trey Songzom i o Missy Elliott] Rap-Up. Preuzeto 17. travnja 2012.</ref> == Privatni život == Iggy Azalea je 13. siječnja 2012. godine potvrdila da je u vezi s reperom [[ASAP Rocky]]jem. Upoznala ga je na festivalu CMJ u [[New York City, New York|New York Cityju]] preko zajedničkog prijatelja [[Chase N. Cashe]]a.<ref>[http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-dating-asap-rocky-new-couple-alert-tattoo-photos-details Iggy Azalea u vezi s ASAP Rockyjem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120115222825/http://globalgrind.com/music/iggy-azalea-dating-asap-rocky-new-couple-alert-tattoo-photos-details |date=15. siječnja 2012. }} Global Grind. Preuzeto 13. siječnja 2012.</ref> Na prste svoje lijeve ruke istetovirala je "Live Love A$AP" da ju podsjeća na njega.<ref>[http://www.complex.com/music/2012/01/iggy-azalea-gets-an-aap-rocky-tattoo-on-her-fingers Iggy Azalea istetovirala ASAP Rockyjevo ime na prste] Complex. Preuzeto 7. travnja 2012.</ref> U srpnju je ASAP Rocky izjavio da nije u vezi s Iggy Azaleom, te da nikad nisu ni bili u vezi.<ref>[http://www.yoraps.com/news1.php?subaction=showfull&id=1341922928&archive=&start_from=&ucat=1& ASAP Rocky izjavio da nije u vezi s Iggy Azaleom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120715002258/http://www.yoraps.com/news1.php?subaction=showfull&id=1341922928&archive=&start_from=&ucat=1& |date=15. srpnja 2012. }} Yo Raps. Preuzeto 11. srpnja 2012.</ref> == Kontroverze == === Azealia Banks === Nakon što se Iggy Azalea pojavila na naslovnici časopisa [[XXL (časopis)|''XXL'']] kao prvi ženski izvođač, [[Azealia Banks]] je na to odgovorila da je sve krivo postavljeno; "Kako možete postaviti bijelu ženu na naslovnicu koja sebe naziva "runaway slave master"?". Nakon toga nastavila je: "Oprostite ljudi. Ja nisam protiv bjelkinja, samo ne želim da netko trivijalizira ovu kulturu".<ref>[http://www.rap-up.com/2012/02/28/azealia-banks-denounces-iggy-azaleas-placement-on-xxl-freshmen-list/ Azealia Banks osuđuje Azalein plasman na ''XXL''-u] Rap-Up. Preuzeto 11. ožujka 2012.</ref> Nakon toga na Azaleinu stranu stao je reper [[T.I.]] koji je Azealiji Banks rekao da je ljuta samo zbog toga što nije uspjela doći na naslovnicu časopisa ''XXL''. Također je izjavio: "Toliko je jadna da i sljedeće godine neće doći na naslovnicu časopisa". Nastavio je: "Ako jednu polovicu dana zarađuješ novac, a drugu brojiš novac, onda se nemaš vremena brinuti ni za koga".<ref>[http://www.thisis50.com/profiles/blogs/t-i-iggy-azalea-address-azealia-banks-calling-iggy-out-for-making?xg_source=activity Svađa između Iggy i Banks se nastavlja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} This Is 50. Preuzeto 11. ožujka 2012.</ref> Banks je na to uzvratila samo: "Kako tako stari čovjek može stati između svađe dvije mlade djevojke".<ref>[http://www.rap-up.com/2012/03/10/azealia-banks-calls-ti-corny-for-defending-iggy-azalea/ Azealia proziva T.I.-ja] Rap-Up. Preuzeto 11. ožujka 2012.</ref> Dva dana kasnije Azalea je napisala pismo u kojem se ispričava svima koje je povrijedila s "runaway slave". U daljnjem tvrdi da nije rasist i da ne mrzi ni jednu rasu. Tvrdi da nikada nije izgovorila da je vlasnik robova, te da se to dogodilo slučajno tijekom slaganja rime: "when the relay starts I'm a runaway slave...Master, shitting on the past gotta spit it like a pastor".<ref>[http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18983/title.iggy-azalea-apologizes-for-controversial-runaway-slave-master-line Azaleino pismo isprike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314222844/http://www.hiphopdx.com/index/news/id.18983/title.iggy-azalea-apologizes-for-controversial-runaway-slave-master-line |date=14. ožujka 2012. }} HipHopDX. Preuzeto 14. ožujka 2012.</ref> Krajem ožujka u svađu se uključio i [[ASAP Rocky]] koji je izjavio: "Iggy nije rasist, vjerujte mi. Nemojte svi napadati Iggy samo zato što je bjelkinja".<ref>[http://www.missinfo.tv/index.php/aap-rocky-says-azealia-banks-is-wrong-for-beefing-with-iggy-azalea-thats-a-low-blow/ ASAP Rocky osuđuje Azealiju Banks zbog napada na Iggy Azaleu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120404011633/http://www.missinfo.tv/index.php/aap-rocky-says-azealia-banks-is-wrong-for-beefing-with-iggy-azalea-thats-a-low-blow/ |date=4. travnja 2012. }} Miss Info. Preuzeto 4. travnja 2012.</ref> == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Iggy Azalee}} === Studijski albumi === * ''[[The New Classic]]'' (2012.) === EP-ovi === * ''[[Glory (EP)|Glory]]'' (2012.) === Miksani albumi === * ''[[Ignorant Art]]'' (2011.) * ''[[TrapGold]]'' (2012.) == Nagrade i nominacije == ;mtvU Woodie Awards {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" |2012. |[[Iggy Azalea]] |Woodie novak godine (''Breaking Woodie'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} ;O Music Awards {|class="wikitable" |- !Godina !Nominirano djelo !Nagrada !Rezultat |- |align="center" |2012. |[[Iggy Azalea]] |Najbolji izvođač rođen na Webu (''Best Web-Born Artist'') |align="center" style="background: #ffbbbb"|nominacija |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://iggyazalea.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220311173833/https://iggyazalea.com/ |date=11. ožujka 2022. }} *[http://twitter.com/iggyazalea Iggy Azalea] na [[Twitter]]u *[http://www.discogs.com/artist/Iggy+Azalea Iggy Azalea] na [[Discogs]]u {{Iggy Azalea}} {{GLAVNIRASPORED:Azalea, Iggy}} [[Kategorija:Američki hip hop glazbenici]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] [[Kategorija:Američki ženski modeli]] [[Kategorija:Američki glazbeni producenti]] [[Kategorija:Australski pjevači]] [[Kategorija:Australski tekstopisci]] 8eydknfq463dpfzfnmtwgmcav2blxez 0 323620 7469222 7155139 2026-05-26T22:02:43Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469222 wikitext text/x-wiki {{Infookvir jezero | ime = Inari | izvorno ime = {{fin.|Inarijärvi / Inarinjärvi}}, {{šve.|Enare Trask}}, {{nor.|Enaresjøen}} | drugo ime = | vrsta = [[ledenjačko jezero]] | etimologija = | slika = View on Inari Lake.jpg | slika_opis = Jezero Inari | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{Coord|69.061489|28.057767|format=dms|display=inline,title}} | lokacija = Sjever Finske | dz = FIN | obalni_gradovi = | duljina = 80 | najmanja širina = | prosječna širina = | najveća širina = 50 | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = 92 | obalna crta = | obalna_crta_ref = | površina = 1040 | zapremina = | zapremina_ref = | površina porječja = | površina_porječja_ref= | visina = 118 | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura= | smrznuto = | vrijeme retencije = | pritok = | ulijeva = [[Paatsjoki]] | slijev = | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Finska | mark = Red circle (thin).svg | marksize = 42 | pushpin_label = | pushpin_label_position = }} '''Inari''' ({{fin.|Inarijärvi / Inarinjärvi}}, {{šve.|Enare Trask}}, {{nor.|Enaresjøen}}) je jezero u [[Finska|Finskoj]]. Inari je treće jezero po veličini u Finskoj i prvo po veličini u [[Laponija|Laponiji.]] Nalazi se na sjeveru Laponije u [[Arktički krug|Arktičkom krugu.]] Površina jezera prošarana je s 3000 šumovitih otoka. Istočno i sjevernood jezera pruža se divljina koju prekrivaju [[bor (biljni rod)|borove]] i [[breza|brezove]] močvare u kojima žive [[los]]ovi, [[ris]]ovi i gorske kune. Jezero su izdubili ledenjaci prije oko 10 000 godina, a dugo je oko 80 kilometara. Čini se dubljim jer mu jer mu strme obale padaju ravno prema dnu. == Jezero u kulturi == [[Datoteka:Ukonkivi2.jpg|lijevo|mini|250x250px|Otok [[Ukonkivi]].]] Lokalne pjesme ga opisuju kao "dubokog koliko je i široko" što je netočno. Budući da topla [[Sjevernoatlantska struja]] (produžetak [[Golfska struja|Golfske struje]]) u ovome podneblju čini arktičku klimu umjerenom, ljeto na jezeru sliči ljetima na mjestima 1000 km južnije. Jezero je iznimno bogato ribom, a to privlači arktičke [[čigre]], [[patka|patke]], ronce, rodarice i [[čiope]]. Drevni [[Saami|Laponci]] ostavljali su svoje darove bogovima na otoku [[Ukonkivi]], a svoje mrtve na otoku [[Hautuumaasaari]]ju. == Izvori == * Knjiga: ''Sva čuda svijeta'', 2004. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|Lake Inari}} * [http://yle.fi/alueet/lappi/2010/09/inarijarvi_dokumenttisarjan_helmena_1971118.html Inarijärvi dokumenttisarjan helmenä (Yle, Lappi)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [http://www.jarviwiki.fi/wiki/Inarij%C3%A4rvi_%2871.111.1.001%29 Inarijärvi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416110413/https://www.jarviwiki.fi/wiki/Inarij%C3%A4rvi_%2871.111.1.001%29 |date=16. travnja 2021. }}. [[Kategorija:Jezera u Finskoj]] [[Kategorija:Ledenjačka jezera u Europi]] [[Kategorija:Slijev Barentsovog mora]] cj6wrc6olo8hvhrfw1nlv68cn2glm7h 0 327547 7469226 6990274 2026-05-26T22:18:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469226 wikitext text/x-wiki '''Indeksiranje''' dokumenata na [[računalo|računalu]] predstavlja postupak u kojem [[informacijski sustav]] pregledava dokumente na [[Tvrdi disk|disku]] i [[katalog]]izira ih kako bi se omogućilo njihovo pretraživanje. == Uvod == Računalni programi koji su zamišljeni da bez čovjekove pomoći uspješno odrede predmet o kojem se u dokumentu govori, razvijaju se već četrdeset godina. Manje ili više uspješni, najčešće su plijenili pažnju informatičara zainteresiranih za razvoj automatske obradbe teksta i [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Korištenje računala u području označivanja i pretraživanja dokumenata ravnopravno koriste sustavi u kojima posao stvarnog označivanja dokumenata radi isključivo čovjek, potom oni u kojima se računala koriste za kontrolu rječnika, a stvarnu obradbu obavljaju ljudi ili se računala koriste za korekciju ljudskih pogrešaka. Na kraju tu su i manje ili više uspješni sustavi u kojima se nastojalo potpuno isključiti čovjeka u postupku označivanja sadržaja. Da bi se učinio značajan i kvalitetan pomak na području označivanja i pretraživanja, potrebno je zbližiti znalce na području informacijske tehnologije s tradicionalnom knjižničarskom naobrazbom. == Indeksiranje == Pojavom računalne industrije dolazi do stvaranja [[Baza podataka|baze podataka]]. Baza podataka je zbirka zapisa pohranjenih u računalu na sustavni način. Najranija poznata upotreba termina baza podataka potječe iz lipnja 1963. Tehnološkim napretkom dolazi do unapređivanja baza podataka koje su povećale svoju brzinu putem indeksiranja. Indeksiranje se definira kao proces stvaranja reprezentacije dokumenta. Pojam indeksiranje dokumenata predstavlja postupak u kojem informacijski sustav pregledava dokumente na disku i katalogizira ih kako bi se omogućilo njihovo pretraživanje. U postupku indeksiranja, računalo pregledava dokument, utvrđuje što se u njemu nalazi, kojeg je formata, te određuje druge podatke kako bi korisnik kasnije mogao napraviti pretraživanjem sustava za tim dokumentom, emailom, slikom ili nekim drugim dokumentom, pa tako čitajući tekst ne koncentriramo se samo na to što piše, nego i o čemu piše u tekstu. Velika većina metoda za obradu tekstualnih podataka osmišljena je i optimirana ne temelju svojstava engleskog, a tek ponekad i ostalih svjetskih jezika. === Vrste indeksiranja === Postoji ručno indeksiranje, poluautomatsko indeksiranje i automatsko indeksiranje. Ručno indeksiranje su grupe dokumenta lista koje čitaju novopristigle dokumente i na temelju njihovog sadržaja određuju prikladne ključne riječi ili ih svrstavaju u ranije definirane klase. Ovaj se pristup može pokazati kao vremenski vrlo zahtjevan, kompliciran i skup, ali ima i određene prednosti. Kod ručnog indeksiranja nikakvu ulogu ne igra jezik dokumenata, specifičnost terminologije ili rječnika. Indeksiranje nije ovisno ni o kakvoj tehnologiji, a može se i lakše prilagoditi potrebama određenih korisnika. Porast broja baza punog teksta i mogućnosti pretraživanja slobodnog teksta (free text searching) dala je poticaj razvoju [[Računalni program|računalnih programa]] koji su zamišljeni ne samo kako bi obrađivali dokumente jednako dobro kao čovjek, već u cilju da ga u tome nadmaše. Ono što uistinu otvara prostor računalima u području sadržajne obradbe, koja se oduvijek smatrala elitnom, neprikosnoveno intelektualnom domenom informacijskih stručnjaka, jest činjenica da čovjek sam više ne može sadržajno analizirati i označiti nezaustavljivu masu elektroničkih dokumenata koja se velikom brzinom pojavljuje i nestaje u globalnom mrežnom okruženju. Poluautomatsko indeksiranje uključuje primjenu različitih automatskih metoda predlaganja ključnih riječi ili pojmova iz tezaurusa. Na taj način indeksatori dobivaju znatno smanjen popis pojmova među kojima odabiru one bitne za dokument. Konačnu odluku donosi ponovno čovjek, ali se vrijeme i cijena indeksiranja znatno smanjuju. Automatsko indeksiranje obavlja se bez ili uz vrlo neznačajnu intervenciju čovjeka. Rezultati koji se dobivaju su podjednako uspješni kao i kod ručnog indeksiranja, ali ipak pogreške su neizbježne, iako automatsko indeksiranje znatno štedi vrijeme, te mnogi skupovi dokumenata bez ovakvih metoda ne bi uopće nikada niti bili obrađeni. Nakon što je sustav za automatsko indeksiranje uspostavljen moguće ga je prilagoditi za rad s različitim zbirkama dokumenata. Mnogi problemi kao što su specifičnost terminologije, višejezičnost ili višeznačnost, koji kod ručnog indeksiranja nisu prisutni, također se mogu riješiti primjenom odgovarajućih metoda. Najbolji se rezultati ostvaruju kombiniranjem ranije spomenutih metoda. === Vrste automatskog indeksiranja === Vrste automatskog indeksiranja su: metoda ekstrakcije i metoda dodjeljivanja ključnih riječi te lingvističke i statističke metode. Metoda ekstrakcije koristi pojmove koji se već nalaze u tekstu dokumenta koji se indeksira. Ti pojmovi se odnose na samostalne riječi, ali i složenije fraze. Osnovni problem je u određivanju pojmova koji su dovoljno bitni za sadržaj dokumenta i definiranje njihove važnosti, odnosno težine. J. D. Anderson ih naziva predmetnim osobinama (entity attributs). Metoda indeksiranja dodjeljivanjem ključnih riječi koje oni preuzimaju iz nekog izvora koji nije sam dokument. Njih može odrediti sam indeksator na temelju vlastitog iskustva ili mogu biti preuzete iz nekog kontroliranog rječnika kao što je tezaurus. No okupljanje na bazi tezaurusa ili klasifikacije podrazumijeva izuzetan ljudski intelektualni napor, pa je mogućnost da se to obavlja strojno oduvijek bila izazov za informacijske stručnjake. Riječ je o konceptualnom ili tematskom tezaurusu koji služi za svrhu indeksiranja, a izdvaja se kao posebna vrsta leksikografskog priručnika. On ima tematsko ustrojstvo, za razliku od abecednog koje se inače koristi. Dodjeljivanje ključnih riječi na temelju kontroliranog rječnika usko je povezano s pojmom kategorizacije. Kategorizacija se odnosi na svrstavanje dokumenata u dvije ili više klasa ili kategorija. To je nadzirani proces koji zahtijeva učenje na skupu primjera za svaku kategoriju. U slučaju indeksiranja svakom tekstu može biti pridijeljen jedan ili više klasifikacija deskriptora. Oni se ponašaju na isti način kao kategorije kod procesa kategorizacije. Kao prilog već navedenim razlozima treba spomenuti i sljedeće riječi G. Saltona: "... čini se daje retoričko pitanje g. Kerena "Što ste u posljednje vrijeme vi istraživači učinili za nas praktičare?" promašilo svrhu. Ne postoje nigdje prečaci između istraživanja i primjene. To važi jednako za naše kao i za druga područja intelektualnih napora. Potrebno je proučavati literaturu, potrebno je imati dovoljno "know-how" sposobnosti da bi se problem mogao razlučiti i smjestiti u kontekst. S vremenom, djelići će se spojiti u cjelinu, a promatrač će moći uočiti pojedinačne detalje umjesto da se oslanja na površne utiske i uopćavanja. U našem, kao i u svakom drugom području, potrebno je poznavati polje djelovanja kako bi se moglo doprinijeti njegovom razvoju." Lingvističke metode određuju pojmove koji su bitniji za formiranje indeksa pridjeljujući im veće težine. Takvi pojmovi najčešće su imenice ili grupe imenica, a cilj lingvističkih metoda je da ih prepoznaju u tekstu. Dodatna prednost je prepoznavanje fraza, što znatno poboljšava kvalitetu indeksiranja, lingvističke metode se kombiniraju sa statističkima prilikom određivanja težine, odnosno važnosti pojedinih pojmova. Za uspješniju obradu teksta potrebno je obaviti predprocesiranje koje se najčešće sastoji od morfološke normalizacije i eliminacije stop riječi. Kad je u pitanju [[Morfologija|morfološka]] normalizacija radi se o svođenju riječi na osnovni oblik, dok kod eliminacije stop riječi radi se o riječima koje ne nose nikakvo značenje za sadržaj teksta i one tvore stop listu. Najjednostavniji način za odabir adekvatnih pojmova je računanje [[frekvencija]] pojavljivanja tog pojma u pojedinom tekstu i u preostalim dokumentima. Pojam se smatra važnim ako se pojavljuje određeni broj puta. == "Windows" u službi indeksiranja == [[Microsoft Windows]] koristi indeks za vrlo brza pretraživanja na računalu. Većina se standardnih [[datoteka]] na računalu indeksira prema zadanim postavkama. Indeksirana mjesta obuhvaćaju sve mape koje se nalaze u bibliotekama (primjerice, sve što vidite u biblioteci dokumenta), e-pošti i izvanmrežnim datotekama. Primjeri datoteka koje se ne indeksiraju programske su i sistemske datoteke - datoteke koje većina korisnika vrlo rijetko traži. Najjednostavniji način dodavanja u indeks jest obuhvaćanje mape u biblioteci. Kad to učinite, sadržaj te mape automatski se indeksira. Cijelo računalo se ne bi smjelo indeksirati jer bi se tim napravio suprotan učinak, umjesto ubrzanja rada računala došlo bi do njegove sporosti jer bi bile uključene programske datoteke pa bi indeks bio prevelik. == [[Predmetno indeksiranje]] == Tvrtke s [[internet]]om kojima bi bili sati izgubljeni u pretraživanju lokacije traženih [[informacija]] predstavljaju gubitak novaca, te one plaćaju za stručne analize. Pa tu opet moramo spomeniti predmetno indeksiranje, a to je metoda opisivanja dokumenta indeksnim terminima kako bi se označilo o čemu se radi u dokumentu ili da se skrati njegov sadržaj. Razlog zbog kojeg se dokumenti tako označuju je zato što pronalazak informacija ne predstavlja veći problem, nego pronalazak pravih informacija među velikom količinom dostupnih informacija, tako i na Internetu. Problem je što [[Tražilica|tražilice]], čak i one novije („inteligentne“) ne zadovoljavaju uvijek. Generalno, način funkcioniranja tražilica je da traže pojavljivanje riječi koja se upisuje u pretraživačko sučelje, na što se izlistavaju svakakvi dokumenti u kojima se pojavljuje riječ iz upita, znači čak i one gdje se riječ samo spominje, a nema relevantnu vrijednost. Jedan od načina povećavanja relevantnosti rezultata pretrage je traženje ključnih riječi koje mogu biti umetnute kao metapodaci (podaci o podacima) unutar stranica interneta. Svrha predmetnog indeksiranja je da se označivanjem jedinica teksta određeni dokument može lakše pronaći pri traženju. Kontrolirani rječnik se koristi u informacijskim znanostima, i za razliku od rječnika prirodnih jezika, koriste se samo prethodno određeni ovlašteni termini. Ključne riječi dokumentu dodaje autor, a indeksni termine dokumentima dodjeljuju posebni stručnjaci, indekseri i knjižničari. Oni su profesionalci u analiziranju sadržaja i izučeni su da precizno odrede potrebe korisnika. Što se interneta tiče, postoji drugačija, jeftinija verzija označavanja dokumenata. Nove mrežne aplikacije omogućuju svakom korisniku da obilježava dokumente, tako da socijalno označavanje (metoda suradničkog stvaranja i uređivanja oznaka koja služi da bi se sadržaj označio i kategorizirao) postaje sve popularnije na Web-u. Svakodnevni primjer: video sadržaji na YouTubeu (korisnici svoje postavljene video materijale također indeksiraju tako da upisuju oznake (tags), i ako dobro naprave taj zadatak, sadržaj videa odgovarat će indeksnim terminima, i korisnik će lako preko upita pronaći traženi video materijal). == Zaključak == Zbog tehnoloških promjena koje su omogućile rad s velikim bazama podataka, stručnjacima u organizaciji i posredovanju informacija i znanja pridružili su se i znalci s područja [[Računarstvo|računarstva]]. Istraživački rad koji se odnosio na pretraživanje informacija istom je usmjeren na pretraživanja slobodnog teksta, odnosno pretraživanje na prirodnom jeziku. Pristup računalnih stručnjaka problemu pretraživanja i označivanja usredotočen je od početka na lociranje i pronalaženje informacija u nekoj bazi podataka. Danas, govoreći o sustavima za pretraživanje i označivanje, a napose o automatskom predmetnom označivanju, možemo zaključiti da su sva nastojanja u tom pravcu bila opravdana. Brojna literatura iz tog područja govori u prilog silnom znanstvenom-istraživačkom i praktičnom naporu koji je uložen u njihov razvoj i usavršavanje. Napretkom komunikacijske tehnologije i razvojem globalne informacijske infrastrukture, napose pojavom Interneta, omogućen je pristup velikom broju različitih informacija u digitalnoj formi. Među njima iz dana u dan raste broj baza podataka s punim tekstom. Potreba označivanja i pretraživanja stalno rastuće mase dokumenata već sada nadilazi ljudske mogućnosti. == Literatura == # Nikolić-Hoyt A., Konceptualna leksikografija, Prema tezaurusu hrvatskog jezika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004. # Salton, G. Brief communication a note about information science research. // From classification to "knowledge organization" : Dorking revisited or "past is prelude" / edited by Alan Gilchrist.- The Hague : International Federation for Information and Documentation, 1997. # TUĐMAN, Miroslav, BORAS, Damir, DOVEDAN Zdravko: Uvod u informacijske znanosti, Školska knjiga, Zagreb, 1992. # Automatic vs. manual indexing, European Library Automation Group, 2001, <{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}> (25/6/2005) # K. Kells, What is Indexing?, Index West, Olympia, <http://www.indexw.com/whatido.htm> (25/6/2005) [[Kategorija:Operacijski sustavi]] 11q1xt553j7i4szv4g4ecghlk3ayudk 0 328175 7469341 6980531 2026-05-27T04:44:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469341 wikitext text/x-wiki [[Image:Route1(iceland).png|thumb|250px|Islandska kružna cesta s nekim naseljima koje povezuje: (1) [[Reykjavík]]; (2) [[Borgarnes]]; (3) [[Blönduós]]; (4) [[Akureyri]]; (5) [[Egilsstaðir]]; (6) [[Höfn]]; (7) [[Selfoss]]]] [[Image:South back down the ringroad. Holtavörðuheiði, November 21 10-45.jpg|thumb|250px|Cesta između Bifrösta i Brúa]] [[Image:Hringvegur in Borgarfjörður.jpg|thumb|250px|Cesta kod Borgarfjörðura]] '''Islandska kružna cesta''' ili '''Pravac 1''' ([[islandski]]: '''Hringvegur''' ili '''Þjóðvegur 1''') je glavna [[cesta]] na [[Island]]u koji vodi oko otoka i povezuje najnaseljenije dijelove zemlje. Ukupna dužina ceste je 1,339 kilometara. Gotovo za cijele dužine, cesta je širine dvije trake s jednom trakom u svakom smjeru. Gdje prolazi kroz veće gradove ima i proširenja na više staza, kao i u tunelu [[Hvalfjörður]]. Većina manjih mostova su s jednom trakom i izrađeni su od [[Drvo|drva]] i/ili [[čelik]]a. Cesta je asfaltirana s [[asfalt]]om na većini svoje duljine, ali još uvijek postoje u istočnom dijelu zemlje [[makadam]]ske dionice. Islandska uprava za ceste [[Vegagerðin]] nadgleda održavanje i građenje malih prilaznih cesta. Promet na cesti puno varira ovisno o lokaciji, u neposrednoj blizini [[Reykjavík]]a je oko 5,000-10,000 vozila dnevno, ali u najudaljenijim naseljima od većih gradova može se vidjeti u prosjeku manje od 100 vozila dnevno. Cesta je završena [[1974.]] kako bi se proslavilio 1.100 godina naseljavanja otoka.<ref>{{cite web |url=http://iceland.vefur.is/Iceland_history/history.htm |title=Iceland: Milestones in Icelandic History |publisher=Iceland.vefur.is |accessdate=2010-04-17 |archive-date=29. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130929074613/http://iceland.vefur.is/iceland_history/history.htm |url-status=dead }}</ref> Tada je bio otvoren i najduži most na Islandu preko rijeke u [[Skeiðará|Skeiðare]].<ref>http://wayback.vefsafn.is/wayback/20090814133322/www.vegagerdin.is/vefur2.nsf/Files/Vegakerfid_english/$file/ATTRJY5V.pdf</ref> == Gradovi i naselja kroz koja prolazi kružna cesta == *[[Reykjavik]] *[[Mosfellsbær]] *[[Grundarhverfi]] *[[Borgarnes]] *[[Bifröst (grad)|Bifröst]] *[[Brú]] *[[Blönduós]] *[[Akureyri]] *[[Reykjahlíð]] *[[Egilsstaðir]] *[[Breiðdalsvík]] *[[Djúpivogur]] *[[Höfn]] *[[Kirkjubæjarklaustur]] *[[Vík í Mýrdal]] (''Vík'') *[[Skógar]] *[[Hvolsvöllur]] *[[Hella, Island|Hella]] *[[Selfoss]] *[[Hveragerði]] ==Vanjske poveznice== * [http://www.vegagerdin.is/english/ Islandske ceste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110612222038/http://www.vegagerdin.is/english |date=12. lipnja 2011. }} * [http://lostinstockholm.com/2009/09/30/iceland-a-trip-around-the-ring-road/ Fotografije Islandske kružne ceste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120304082948/http://lostinstockholm.com/2009/09/30/iceland-a-trip-around-the-ring-road/ |date=4. ožujka 2012. }} ==Izvor== {{izvori}} [[Kategorija:Ceste]] [[Kategorija:Građevine na Islandu]] [[Kategorija:Promet Islanda]] j74yk90ezg5tkb38mep9oalo93ecllo 0 330162 7469280 7441957 2026-05-27T02:59:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469280 wikitext text/x-wiki {{Infookvir planina | ime = Irazú | izvorno ime = {{Špa.|Volcán Irazú}} | vrsta = [[Složeni vulkan|složeni]] [[Stratovulkan]] | etimologija = | slika = Irazu Volcano.JPG | opis slike = Krater vulkana i [[vulkansko kratersko jezero|jezero]] | slika2 = | opis slike2 = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|9|58|45|N|83|51|09|W|type:mountain_region:CR_scale:100000|format=dms|display=inline,title}} | koordinate_ref = <ref name=gvp/> | smještaj = | dz = KOS | najbliži gradovi = [[Cartago (grad u Kostarici)|Cartago]], [[San José (Kostarika)|San José]] | dio gorja = [[Cordillera Central (Kostarika)|Cordillera Central]] | vrh = 3432<ref name=gvp>{{cite gvp|vn=345060|name=Irazú|access-date=2010-03-11}}</ref> | ostali vrhovi = | starost = [[Kvartar]] | zadnja erupcija = [[8. prosinca]] [[1994.]]<ref name=gvp/> | vulkanski luk = [[Srednjoamerički vulkanski luk]] | prvi uspon = | najlakša staza = | planinarski domovi = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = Kostarika | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Vulkan Irazú''' ({{Špa.|Volcán Irazú}}) je aktivni [[vulkan]] u [[Kostarika|Kostariki]], smješten u [[Cordillera Central (Kostarika)|Središnjim Cordillerama]] blizu grada [[Cartago (grad u Kostarici)|Cartaga]]. Naziv je možda nastao kombinacijom riječi "ara" (vrh) i "tzu" (grom) ili iskvarena riječ ''Iztarú'', što je bilo ime autohtonog sela na obroncima vulkana. U Kostariki je poznat pod imenom "El Coloso" (Kolos) zbog katastrofa koje je izazvao u prošlosti. Vrh vulkana ima nekoliko kratera, od kojih se u jednom nalazi Diego de la Haya, zeleno [[Vulkansko kratersko jezero|kratersko jezero]] promjenjive dubine. S visinom od 3432 m, vulkan Irazú najviši je aktivni vulkan u Kostariki.<ref>{{Citiranje weba|last=Stater|first=Adam|title=Elevation of Irazu Volcano|url=http://www.anywherecostarica.com/attractions/national-park/irazu-volcano|website=Anywherecostarica.com|access-date=23 September 2017}}</ref> Stoga je popularno [[Turizam|turističko]] mjesto. Lako ga je posjetiti iz [[San José (Kostarika)|San Joséa]], glavnog grada Kostarike, s cestom koja vodi sve do kratera na vrhu i tjednom autobusnom linijom do vrha. Na vrhu vulkana nalazi se i nekoliko televizijskih odašiljača za televizijske postaje u San Joséu. S vrha je za vedrog dana moguće vidjeti i Atlantski i Tihi ocean.<ref name="GSA">{{Citiranje weba|url=http://www.rci.rutgers.edu/~carr/Alv%20Irazu.pdf|author=Guillermo E. Alvarado, el. al.|date=2006|title=''Recent volcanic history of Irazú volcano, Costa Rica: Alternation and mixing of two magma batches, and pervasive mixing''|publisher=[[Američko geološko društvo]]|quotation=Special Paper 412|website=Rci.rutgers.edu|access-date=23 September 2017|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101206132105/http://www.rci.rutgers.edu/~carr/Alv%20Irazu.pdf|archive-date=6 December 2010}}</ref> Međutim, takvi vedri dani su rijetki, a vrh vulkana obično je prekriven oblacima. Vulkan se nalazi unutar [[Nacionalni park vulkana Irazú|Nacionalnog parka vulkana Irazú]], koji se prostire na 2300 [[hektar|ha]]. Nacionalni park sadrži primarne i sekundarne planinske šume te je dom pasancima, sovama, zečevima, lisicama, djetlićima i kolibrićima.<ref>{{Citiranje weba|last=Stater|first=Adam|title=Irazu Volcano National Park|url=http://www.anywherecostarica.com/attractions/national-park/irazu-volcano|website=Anywherecostarica.com|access-date=23 September 2017}}</ref> == Geologija == Vulkan Irazú je [[Složeni vulkan|složeni]] štitasti vulkan. To je najviši aktivni vulkan u Kostariki, a ima površinu od {{Km2|500}}. Ima nepravilan subkonični oblik, a temperature na njegovom vrhu variraju između 3 i 17[[°C]], s rekordno niskom temperaturom od -3°C<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.garcimunoz.com/irazu.html|title=403 Forbidden|access-date=18 January 2020|archive-date=11 August 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811085725/http://www.garcimunoz.com/irazu.html|url-status=dead}}</ref> i rekordno visoka temperatura od 23,2°C.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.imn.ac.cr/documents/10179/14631/FEBRERO|title=Información climática|website=imn.ac.cr |language=es|page=10|access-date=7 July 2023}}</ref> Vulkan Irazu je [[stratovulkan]] s vrhom visokim 3432 m . Njegovih pet kratera lako se razlikuju.<ref name="gvp"/> Najvažniji su, zbog svoje aktivnosti, Glavni krater i krater Diego de la Haya. Glavni krater je gotovo kružnog oblika, ima vrlo nagnute stijenke i mjeri 1050 m u promjeru, a dubok je 300 m. Krater Diego de la Haya je promjera 600 metara, a dubok 100 m. Ostali krateri su Playa Hermosa, La Laguna i El Piroclastico.<ref>{{Citiranje weba |last=McArthur |first=Sarah |date=2023-11-02 |title=Irazú Volcano National Park in Costa Rica: Guide to Visiting |url=https://www.costaricavibes.com/guide-to-irazu-volcano/ |access-date=2023-11-02 |language=en-US |archive-date=2. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231102155959/https://www.costaricavibes.com/guide-to-irazu-volcano/ |url-status=dead }}</ref> Irazú je najjužniji od deset [[kvartar]]nih vulkana koji tvore liniju sjeverozapadnog trenda kroz središnju i sjevernu Kostariku.<ref name="GSA" /> [[Radioizotopno datiranje|Radioaktivno datiranje]] pokazalo je starost od najmanje 854 000 godina s vrhuncima erupcija na 570 000 godina i najnovijom aktivnom fazom od 136 000 godina do danas. Najnovija aktivnost uključuje tokove lave zajedno sa [[Strombolijska eksplozija|strombolijskim]] i [[Freatomagmatska erupcija|freatomagmatskim]] eksplozijama.<ref name="GSA" /> Vrste lave uključuju [[bazalt]] i [[andezit]] koji su eruptirali tijekom različitih događaja, što sugerira da vulkan hrane dvije različite [[Magmatska komora|magmatske komore]].<ref name="GSA" /> Znanstvenici su vjerovali da su se impulsi magme miješali u komori prije nego što su se popeli prema gore - proces za koji se procjenjuje da traje nekoliko tisuća godina. No, vulkanolozi Sveučilišta Columbia otkrili su da je erupciju vulkana Irazú u Kostariki 1963. vjerojatno izazvala magma koja je neprestano putovala iz plašta tijekom samo nekoliko mjeseci. Autori studije nazvali su to autocestom iz pakla.<ref>Ruprecht P, Plank T. Feeding andesitic eruptions with a high-speed connection from the mantle.</ref> == Eruptivna povijest == {{Glavni|Erupcija vulkana Irazú 1963.}} Irazú je često eruptirao u povijesti - najmanje 23&nbsp;puta od prve povijesno zabilježene<ref name="gvp-eruptions">{{cite gvp|vn=345060|vtab=Eruptions|title=Irazú: Eruptive History}}</ref> erupcije 1723. godine. Njegova najpoznatija erupcija započela je sredinom ožujka 1963., nekoliko dana prije nego što je američki predsjednik [[John F. Kennedy]] započeo [[državni posjet]] Kostariki.<ref>{{Citiranje novina|title=Central America Talks Ready to Open Monday|last=Natanson|first=George|date=15 May 1963|work=Los Angeles Times|page=22}}</ref> Zasula je [[Vulkanski pepeo|pepelom]] glavni grad [[San José (Kostarika)|San José]] i veći dio središnjeg gorja Kostarike.<ref>{{Citiranje novina|url=https://news.google.com/newspapers?nid=1946&dat=19780318&id=8FsxAAAAIBAJ&pg=872,562775|title=Mountainous Costa Rica is a Caribbean Switzerland|last=Scholes|first=Frank|date=18 Mar 1978|work=Montreal Gazette|access-date=10 Jul 2018|page=17}}</ref> Erupcije su se nastavile iduće dvije godine.<ref>{{Citiranje novina|url=http://www.ticotimes.net/travel/irazu-volcano|title=Among Costa Rican volcanoes, Irazú is king of the hill|work=The Tico Times Costa Rica|access-date=2018-07-10|language=en-US}}</ref> Njegove povijesne erupcije uglavnom imaju [[Indeks vulkanske eksplozivnosti|VEI]] od 1 do 3. Sve povijesne erupcije bile su [[Eksplozivna erupcija|eksplozivne]], a bilo je i mnogo [[Freatična erupcija|freatičnih erupcija]], a neke su proizvele [[Piroklastični tok|piroklastične tokove]]. Posljednja erupcija trajala je samo 1 dan i dogodila se 8. prosinca 1994. Dogodila se na bočnom otvoru i bila je freatična erupcija, koja je proizvela [[lahar]]e.<ref name="gvp-eruptions"/> <gallery mode="packed" heights="150px"> Irazu4-10MGLeonard1963.jpg|Pogled iz daleka na erupciju iz 1963. Irazu3-9MGLeonard1963.jpg|Erupcija iz San Joséa 1963. Irazu3-16MGLeonard1963.jpg|Erupcija 1963. </gallery> == Klima == {{Infobox vrijeme |mjesto = Vulkan Irazú, Kostarika (2005.–2018.) |mjesto akuzativ = vulkana Irazú |Sij_sr_maks = 12.6 |Velj_sr_maks= 14.2 |Ožu_sr_maks = 15.8 |Tra_sr_maks = 16.4 |Svi_sr_maks = 15.4 |Lip_sr_maks = 14.2 |Srp_sr_maks = 12.3 |Kol_sr_maks = 13.2 |Ruj_sr_maks = 14.4 |Lis_sr_maks = 14.3 |Stu_sr_maks = 12.8 |Pro_sr_maks = 12.1 |God_sr_maks = 14.0 |Sij_sr = 8.3 |Velj_sr = 9.3 |Ožu_sr = 10.4 |Tra_sr = 11.1 |Svi_sr = 10.8 |Lip_sr = 10.2 |Srp_sr = 8.9 |Kol_sr = 9.4 |Ruj_sr = 10.1 |Lis_sr = 10.1 |Stu_sr = 9.1 |Pro_sr = 8.3 |God_sr = 9.7 |Sij_sr_min = 4.0 |Velj_sr_min = 4.3 |Ožu_sr_min = 4.9 |Tra_sr_min = 5.7 |Svi_sr_min = 6.2 |Lip_sr_min = 6.2 |Srp_sr_min = 5.5 |Kol_sr_min = 5.6 |Ruj_sr_min = 5.8 |Lis_sr_min = 5.8 |Stu_sr_min = 5.4 |Pro_sr_min = 4.4 |God_sr_min = 5.3 |Sij_obo = 110.4 |Velj_obo = 57.4 |Ožu_obo = 35.2 |Tra_obo = 54.1 |Svi_obo = 181.2 |Lip_obo = 166.4 |Srp_obo = 177.3 |Kol_obo = 139.9 |Ruj_obo = 201.7 |Lis_obo = 268.0 |Stu_obo = 300.1 |Pro_obo = 173.0 |God_obo = 1864.7 |Sij_obo_d = 17 |Velj_obo_d = 12 |Ožu_obo_d = 12 |Tra_obo_d = 15 |Svi_obo_d = 23 |Lip_obo_d = 23 |Srp_obo_d = 24 |Kol_obo_d = 23 |Ruj_obo_d = 25 |Lis_obo_d = 28 |Stu_obo_d = 24 |Pro_obo_d = 22 |God_obo_d = 248 |Izvor = Instituto Meteorológico Nacional<ref>{{cite web | url = https://www.imn.ac.cr/mapa | title = Volcán Irazú - Promedios mensuales | publisher = Instituto Meteorológico Nacional | access-date = February 18, 2023 }}</ref> }} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Top_View_of_Diego_de_la_Haya,_Irazu_Volcano,_Costa_Rica_-_Daniel_Vargas.jpg|Pogled odozgo na Diega de la Hayu Datoteka:Sunset_at_Diego_de_la_Haya_Crater,_Irazu_Volcano,_Costa_Rica_-_Daniel_Vargas.jpg|Zalazak sunca u krateru Diego de la Haya Datoteka:Crater_Irazu_volcano_CRI_01_2020_1512.jpg|Glavna laguna kratera Datoteka:Inside_Irazu_Volcano,_Costa_Rica_(Diego_de_la_Haya_Crater)_-_Daniel_Vargas.jpg|Unutar Diega de la Haye Datoteka:Extinct_Crater,_Irazu_Volcano,_Costa_Rica_-_Daniel_Vargas.jpg|Ugašeni krater Playa Hermosa Datoteka:Cráter_Playa_Hermosa_01.jpg|Ugašeni krater Playa Hermosa Datoteka:Crater_Diego_de_la_Haya_Irazu_volcano_CRI_01_2020_3679.jpg|Krater Diego de la Haya Datoteka:Diego_de_la_Haya_Lagoon,_Irazu_Volcano,_Costa_Rica_-_Daniel_Vargas.jpg|Laguna Diego de la Haya Datoteka:Great_Walls_of_the_Main_Crater,_Irazu_Volcano,_Costa_Rica_-_Daniel_Vargas.jpg|Zid velikog kratera Datoteka:DirkvdM_irazu_1.jpg|Pogled iz daleka na vulkan Irazu Datoteka:The_1918_Irazú_Volcano_eruption_in_Costa_Rica_close_to_the_city_of_Cartago.png|Erupcija 1918. </gallery> {{Široka slika|Irazu-pano.jpg|1200px|[[panorama|Panoramski]] pogled na vulkan Irazú}} {{Široka slika|DirkvdM irazu 2.jpg|1200px|[Panorama vulkana Irazú}} {{Široka slika|Irazú Volcano 01.jpg|1200px|Pogled na krater sa presušenim jezerom}} == Povezani članci == * [[Dodatak:Popis vulkana u Kostariki]] * [[Nacionalni park vulkana Irazú]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://www.ovsicori.una.ac.cr/index.php?option=com_content&view=article&id=27&Itemid=25 Costa Rican Vulcanologic and Seismologic Observatory: Irazú] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304191443/http://www.ovsicori.una.ac.cr/index.php?option=com_content&view=article&id=27&Itemid=25|date=2016-03-04}} * [https://web.archive.org/web/20050104224543/http://geoimages.berkeley.edu/wwp304/html/RyanGalt.html Virtual Reality Panorama of Volcán Irazú] * [http://vulcan.wr.usgs.gov/Volcanoes/CostaRica/description_costa_rica_volcanoes.html Costa Rica Volcanoes and Volcanics, USGS] * [http://www.guiascostarica.com/area55.htm Parque Nacional Volcán Irazú (in Spanish)] [[Kategorija:Vulkanska kraterska jezera]] [[Kategorija:Planine u Kostarici]] [[Kategorija:Vulkani u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Subdukcijski vulkani]] [[Kategorija:Pleistocenski stratovulkani]] [[Kategorija:Holocenski stratovulkani]] [[Kategorija:Aktivni vulkani]] 59prqa93q2s66cq2p00fczsgszo9cwu 0 335140 7469429 7129218 2026-05-27T09:38:33Z Croxyz 205325 7469429 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski nogometni kup 2010./11.''' bio je dvadeseti Hrvatski nogometni kup. Naslov je branio [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]], a kup je osvojio [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. ==Pretkolo, 25.kolovoza i 1.rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |'''[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]''' |3–0 |[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac]] |- |2 |'''[[NK Opatija|Opatija]]''' |2–1 |[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]] |- |3 |[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |1–1 (1–2 [[Jedanaesterac|p]]) |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |- |4 |[[NK Pazinka|Pazinka]] |1–2 |'''[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar]]''' |- |'''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]''' |4–2 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |[[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] |- |6 |[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] |1–2 |'''[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]]''' |- |7 |'''[[NK Međimurje|Međimurje]]''' |2–0 |[[NK Hrvace|Hrvace]] |- |8 |'''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]''' |3–0 |[[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] |- |9 |'''[[NK Nosteria|Nosteria]]''' |3–2 |[[NK Novalja|Novalja]] |- |10 |'''[[NK Graničar Županja|Graničar]]''' |2–1 |[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |- |11[[#1 pretkolo|^*]] |'''[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia]]''' |2–0 |[[NK Sloboda Slakovec|Sloboda Slakovec]] |- |12 |[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |4–4 (3–4 [[Jedanaesterac|p]]) |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' |- |13 |[[NK Podravac Virje|Podravac]] |0–1 |'''[[NK Rudar 47 Donje Ladanje|Rudar 47]]''' |- |14 |[[NK Vinogradar|Vinogradar]] |1–2 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]]''' |- |15 |'''[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]''' |7–0 |[[NK Bilogorac Veliko Trojstvo|Bilogorac]] |- |16 |'''[[NK Rudeš|Rudeš]]''' |4–1 |[[NK Borac Imbriovec|Borac Imbriovec]] |} Legenda *<div id="1 pretkolo"></div>1: Utakmica odigranа [[1. rujna]]. ==Šesnaestina završnice, 21. – 22. rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar Hrastovsko]] | 0–6 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2[[#1 runda|^*]] |[[NK Rudar 47|Rudar 47]] |2–10 |'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |- |3 |[[NK Nosteria|Nosteria]] | 2–4 |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' |- |4 |[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]] | 0–2 |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' |- |5 |[[NK Opatija|Opatija]] | 0–1 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' |- |6 |[[NK Vrbovec|Vrbovec]] | 0–2 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7 |[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] | 3–4 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''' |- |8 |[[NK Rudeš|Rudeš]] | 0–3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia]]''' |- |9 |[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] | 1–2 |'''[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]''' |- |10[[#1 runda|^*]] |[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia]] |1–2 |'''[[NK Osijek|Osijek]]''' |- |11 |[[NK Graničar Županja|Graničar]] | 0–2 |'''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]''' |- |12 |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' | 3–1 |[[HNK Segesta|Segesta]] |- |13 |[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] | 2–4 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[NK HAŠK|HAŠK]]''' |- |14 |'''[[NK Međimurje|Međimurje]]''' | 3–1 |[[NK Konavljanin|Konavljanin]] |- |15 |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' | 3–1 |[[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] |- |16[[#1 runda|^*]] |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |5–0 |[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] |} Legenda <div id="1 runda"></div>* Utakmica igrana [[21. rujna]]. ==Osmina završnice, 26. – 27. listopada== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |[[NK Karlovac|Karlovac]] | 0–2 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2 |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | 0–1 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' |- |3[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' | 3–1 |[[NK Međimurje|Međimurje]] |- |4[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' | 1–0 |[[NK HAŠK|HAŠK]] |- |5 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' | 2–0 |[[HNK Suhopolje|Suhopolje]] |- |6[[#2 runda|^*]] |[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]] | 0–1 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7 |'''[[NK Osijek|Osijek]] | 2–1 |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |8 |[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | 0–3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia]]''' |} <div id="2 runda"></div>* Utakmica igrana [[26. listopada]]. ==Četvrtzavršnica, 10. studenog i 25. studenog== {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' || 6–3 | [[HNK Rijeka|Rijeka]] || 2–1 | 4–2 }} {{TwoLegResult| [[NK Zagreb]] || 2–6 | '''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' || 1–1 | 1–5 }} {{TwoLegResult| [[NK Istra 1961|Istra 1961]] || 2–5 | '''[[HNK Cibalia|Cibalia]]''' || 2–3 | 0–2 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' || 5–1 | [[NK Osijek|Osijek]] || 2–0 | 3–1 }} |} ==Poluzavršnica== ===Prve utakmice=== {{ footballbox |datum = 5. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Cibalia|Cibalia]] |rezultat = 1 – 0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415445/nogomet-kup/vinkovcanima-minimalna-prednost (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Dino Kresinger|Kresinger]] {{gol|31}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|HNK Cibalia]], [[Vinkovci]] |gledatelji = 2000 |sudac = Igor Pristovnik (Zagreb) }} {{ footballbox |datum = 6. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 4 – 1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415496/nogomet-kup/dinamo-jednom-nogom-u-finalu-kupa (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|7|pen.}}<br />[[Jakub Sylvestr|Sylvestr]] {{gol|9}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|23|pen.}}<br />[[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|88}} |strijelci2 = [[Leon Benko|Benko]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 1000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ---- ===Druge utakmice=== {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 3:0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416290/nogomet-kup/fantasticni-varazdinci-svladali-cibaliju Report]<br> |(izvještaj)= [[HNK Cibalia|Cibalia]] |strijelci1 = [[Davor Vugrinec|Vugrinec]] {{gol|47||84|pen.}}<br />[[Filip Škvorc|F. Škvorc]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Ninoslav Parmaković|Parmaković]] {{crveni|0|83}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 4000 |sudac = Fran Jović (Zagreb) }} ''Varaždin je pobijedio s ukupnih 3:1.'' {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416292/nogomet-kup/tomecak-donio-pobjedu-za-potvrdu-finala (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|85}} |stadion = [[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]], [[Koprivnica]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 5:1.'' ==Završnica== ===Prva utakmica=== {{ footballbox |datum = 11. srpnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 5:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/417493/nogomet-kup/dinamo-obavio-vise-od-pola-posla (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|10}}<br />[[Tonel]] {{gol|45+1}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|72||79}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Dino Škvorc|D. Škvorc]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 5000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ===Druga utakmica=== {{ footballbox |datum = 25. svibnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 1:3 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/418307/nogomet-kup/dinamu-u-varazdinu-dvostruka-kruna (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Nikola Šafarić|Šafarić]] {{gol|6}} |strijelci2 = [[Luis Ibáñez|Ibáñez]] {{gol|10}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|70}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 8:2.'' == Poveznice == * [[1. HNL 2010./11.|T-Com 1. HNL 2010./11.]] * [[2. HNL 2010./11.]] * [[3. HNL 2010./11.]] * [[4. HNL 2010./11.]] * [[5. rang HNL-a 2010./11.]] * [[6. rang HNL-a 2010./11.]] * [[7. rang HNL-a 2010./11.]] ==Izvori== *https://web.archive.org/web/20131016044250/http://prva-hnl.hr/blog/hr-nogometni-kup/arhiva-rezultata/?sid=19 {{Kupovi HNL}} [[Kategorija:Sezone Hrvatskog nogometnog kupa|2010.-11.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.| kup]] 0q7v4o17deq0kmwcyulouz2mvodvgc5 7469430 7469429 2026-05-27T09:40:03Z Croxyz 205325 7469430 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski nogometni kup 2010./11.''' bio je dvadeseti Hrvatski nogometni kup. Naslov je branio [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]], a kup je osvojio [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. ==Pretkolo, 25.kolovoza i 1.rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |'''[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]''' |3–0 |[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac]] |- |2 |'''[[NK Opatija|Opatija]]''' |2–1 |[[HNK Velebit Benkovac|Velebit]] |- |3 |[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |1–1 (1–2 [[Jedanaesterac|p]]) |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |- |4 |[[NK Pazinka|Pazinka]] |1–2 |'''[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar]]''' |- |'''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]''' |4–2 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |[[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] |- |6 |[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] |1–2 |'''[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]]''' |- |7 |'''[[NK Međimurje|Međimurje]]''' |2–0 |[[NK Hrvace|Hrvace]] |- |8 |'''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]''' |3–0 |[[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] |- |9 |'''[[NK Nosteria|Nosteria]]''' |3–2 |[[NK Novalja|Novalja]] |- |10 |'''[[NK Graničar Županja|Graničar]]''' |2–1 |[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |- |11[[#1 pretkolo|^*]] |'''[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia]]''' |2–0 |[[NK Sloboda Slakovec|Sloboda Slakovec]] |- |12 |[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |4–4 (3–4 [[Jedanaesterac|p]]) |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' |- |13 |[[NK Podravac Virje|Podravac]] |0–1 |'''[[NK Rudar 47 Donje Ladanje|Rudar 47]]''' |- |14 |[[NK Vinogradar|Vinogradar]] |1–2 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]]''' |- |15 |'''[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]''' |7–0 |[[NK Bilogorac Veliko Trojstvo|Bilogorac]] |- |16 |'''[[NK Rudeš|Rudeš]]''' |4–1 |[[NK Borac Imbriovec|Borac Imbriovec]] |} Legenda *<div id="1 pretkolo"></div>1: Utakmica odigranа [[1. rujna]]. ==Šesnaestina završnice, 21. – 22. rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar Hrastovsko]] | 0–6 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2[[#1 runda|^*]] |[[NK Rudar 47|Rudar 47]] |2–10 |'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |- |3 |[[NK Nosteria|Nosteria]] | 2–4 |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' |- |4 |[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]] | 0–2 |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' |- |5 |[[NK Opatija|Opatija]] | 0–1 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' |- |6 |[[NK Vrbovec|Vrbovec]] | 0–2 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7 |[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] | 3–4 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''' |- |8 |[[NK Rudeš|Rudeš]] | 0–3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia]]''' |- |9 |[[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] | 1–2 |'''[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]''' |- |10[[#1 runda|^*]] |[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia]] |1–2 |'''[[NK Osijek|Osijek]]''' |- |11 |[[NK Graničar Županja|Graničar]] | 0–2 |'''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]''' |- |12 |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' | 3–1 |[[HNK Segesta|Segesta]] |- |13 |[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] | 2–4 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[NK HAŠK|HAŠK]]''' |- |14 |'''[[NK Međimurje|Međimurje]]''' | 3–1 |[[NK Konavljanin|Konavljanin]] |- |15 |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' | 3–1 |[[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] |- |16[[#1 runda|^*]] |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |5–0 |[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] |} Legenda <div id="1 runda"></div>* Utakmica igrana [[21. rujna]]. ==Osmina završnice, 26. – 27. listopada== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |[[NK Karlovac|Karlovac]] | 0–2 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2 |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | 0–1 ([[Produžetci (nogomet)|pr]]) |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' |- |3[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' | 3–1 |[[NK Međimurje|Međimurje]] |- |4[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' | 1–0 |[[NK HAŠK|HAŠK]] |- |5 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' | 2–0 |[[HNK Suhopolje|Suhopolje]] |- |6[[#2 runda|^*]] |[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]] | 0–1 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7 |'''[[NK Osijek|Osijek]] | 2–1 |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |8 |[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | 0–3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia]]''' |} <div id="2 runda"></div>* Utakmica igrana [[26. listopada]]. ==Četvrtzavršnica, 10. studenog i 25. studenog== {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' || 6–3 | [[HNK Rijeka|Rijeka]] || 2–1 | 4–2 }} {{TwoLegResult| [[NK Zagreb]] || 2–6 | '''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' || 1–1 | 1–5 }} {{TwoLegResult| [[NK Istra 1961|Istra 1961]] || 2–5 | '''[[HNK Cibalia|Cibalia]]''' || 2–3 | 0–2 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' || 5–1 | [[NK Osijek|Osijek]] || 2–0 | 3–1 }} |} ==Poluzavršnica== ===Prve utakmice=== {{ footballbox |datum = 5. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Cibalia|Cibalia]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415445/nogomet-kup/vinkovcanima-minimalna-prednost (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Dino Kresinger|Kresinger]] {{gol|31}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|HNK Cibalia]], [[Vinkovci]] |gledatelji = 2000 |sudac = Igor Pristovnik (Zagreb) }} {{ footballbox |datum = 6. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 4:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415496/nogomet-kup/dinamo-jednom-nogom-u-finalu-kupa (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|7|pen.}}<br />[[Jakub Sylvestr|Sylvestr]] {{gol|9}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|23|pen.}}<br />[[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|88}} |strijelci2 = [[Leon Benko|Benko]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 1000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ---- ===Druge utakmice=== {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 3:0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416290/nogomet-kup/fantasticni-varazdinci-svladali-cibaliju Report]<br> |(izvještaj)= [[HNK Cibalia|Cibalia]] |strijelci1 = [[Davor Vugrinec|Vugrinec]] {{gol|47||84|pen.}}<br />[[Filip Škvorc|F. Škvorc]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Ninoslav Parmaković|Parmaković]] {{crveni|0|83}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 4000 |sudac = Fran Jović (Zagreb) }} ''Varaždin je pobijedio s ukupnih 3:1.'' {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416292/nogomet-kup/tomecak-donio-pobjedu-za-potvrdu-finala (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|85}} |stadion = [[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]], [[Koprivnica]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 5:1.'' ==Završnica== ===Prva utakmica=== {{ footballbox |datum = 11. srpnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 5:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/417493/nogomet-kup/dinamo-obavio-vise-od-pola-posla (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|10}}<br />[[Tonel]] {{gol|45+1}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|72||79}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Dino Škvorc|D. Škvorc]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 5000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ===Druga utakmica=== {{ footballbox |datum = 25. svibnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 1:3 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/418307/nogomet-kup/dinamu-u-varazdinu-dvostruka-kruna (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Nikola Šafarić|Šafarić]] {{gol|6}} |strijelci2 = [[Luis Ibáñez|Ibáñez]] {{gol|10}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|70}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 8:2.'' == Poveznice == * [[1. HNL 2010./11.|T-Com 1. HNL 2010./11.]] * [[2. HNL 2010./11.]] * [[3. HNL 2010./11.]] * [[4. HNL 2010./11.]] * [[5. rang HNL-a 2010./11.]] * [[6. rang HNL-a 2010./11.]] * [[7. rang HNL-a 2010./11.]] ==Izvori== *https://web.archive.org/web/20131016044250/http://prva-hnl.hr/blog/hr-nogometni-kup/arhiva-rezultata/?sid=19 {{Kupovi HNL}} [[Kategorija:Sezone Hrvatskog nogometnog kupa|2010.-11.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.| kup]] ffxy7ys39eakuz478gpg19j7oto96sn 7469440 7469430 2026-05-27T09:49:33Z Croxyz 205325 7469440 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski nogometni kup 2010./11.''' bio je dvadeseti Hrvatski nogometni kup. Naslov je branio [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]], a kup je osvojio [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. ==Pretkolo, 25. kolovoza i 1. rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1. |'''[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]''' |3:0 |[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac Nedešćina]] |- |2. |'''[[NK Opatija|Opatija]]''' |2:1 |[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] |- |3. |[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |1:1 (1:2 [[Jedanaesterac|pen.]]) |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |- |4. |[[NK Pazinka|Pazinka Pazin]] |1:2 |'''[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar Hrastovsko]]''' |- |5. |'''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]''' |4:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |[[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] |- |6. |[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] |1:2 |'''[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]]''' |- |7. |'''[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]]''' |2:0 |[[NK Hrvace|Hrvace]] |- |8. |'''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]''' |3:0 |[[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] |- |9. |'''[[NK Nosteria|Nosteria Nuštar]]''' |3:2 |[[NK Novalja|Novalja]] |- |10. |'''[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]]''' |2:1 |[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |- |11.[[#1 pretkolo|^*]] |'''[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia Slavonski Brod]]''' |2:0 |[[NK Sloboda Slakovec|Sloboda Slakovec]] |- |12. |[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |4:4 (3:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' |- |13. |[[NK Podravac Virje|Podravac Virje]] |0:1 |'''[[NK Rudar 47 Donje Ladanje|Rudar 47 Donje Ladanje]]''' |- |14. |[[NK Vinogradar|Vinogradar Mladina]] |1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[NK Lokomotiva|Lokomotiva Zagreb]]''' |- |15. |'''[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]''' |7:0 |[[NK Bilogorac Veliko Trojstvo|Bilogorac Veliko Trojstvo]] |- |16. |'''[[NK Rudeš|Rudeš]]''' |4:1 |[[NK Borac Imbriovec|Borac Imbriovec]] |} Legenda *<div id="1 pretkolo"></div>1: Utakmica odigranа [[1. rujna]]. ==Šesnaestina završnice, 21. : 22. rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1. |[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar Hrastovsko]] | 0:6 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2.[[#1 runda|^*]] |[[NK Rudar 47 Donje Ladanje|Rudar 47 Donje Ladanje]] |2:10 |'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |- |3. |[[NK Nosteria|Nosteria Nuštar]] | 2:4 |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' |- |4. |[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]] | 0:2 |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' |- |5. |[[NK Opatija|Opatija]] | 0:1 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' |- |6. |[[NK Vrbovec|Vrbovec]] | 0:2 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7. |[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] | 3:4 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''' |- |8. |[[NK Rudeš|Rudeš]] | 0:3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]]''' |- |9. |[[NK Lokomotiva|Lokomotiva Zagreb]] | 1:2 |'''[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]''' |- |10.[[#1 runda|^*]] |[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia Slavonski Brod]] |1:2 |'''[[NK Osijek|Osijek]]''' |- |11. |[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] | 0:2 |'''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]''' |- |12. |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' | 3:1 |[[HNK Segesta|Segesta Sisak]] |- |13. |[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] | 2:4 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[NK HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' |- |14. |'''[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]]''' | 3:1 |[[NK Konavljanin|Konavljanin Čilipi]] |- |15. |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' | 3:1 |[[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] |- |16.[[#1 runda|^*]] |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |5:0 |[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] |} Legenda <div id="1 runda"></div>* Utakmica igrana [[21. rujna]]. ==Osmina završnice, 26. – 27. listopada== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |[[NK Karlovac|Karlovac]] | 0:2 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2 |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' |- |3[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' | 3:1 |[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]] |- |4[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' | 1:0 |[[NK HAŠK|HAŠK Zagreb]] |- |5 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' | 2:0 |[[HNK Suhopolje|Suhopolje]] |- |6[[#2 runda|^*]] |[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] | 0:1 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7 |'''[[NK Osijek|Osijek]] | 2:1 |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |8 |[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | 0:3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]]''' |} <div id="2 runda"></div>* Utakmica igrana [[26. listopada]]. ==Četvrtzavršnica, 10. studenog i 25. studenog== {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' || 6:3 | [[HNK Rijeka|Rijeka]] || 2:1 | 4:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Zagreb]] || 2:6 | '''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' || 1:1 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[NK Istra 1961|Istra 1961]] || 2:5 | '''[[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]]''' || 2:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' || 5:1 | [[NK Osijek|Osijek]] || 2:0 | 3:1 }} |} ==Poluzavršnica== ===Prve utakmice=== {{ footballbox |datum = 5. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415445/nogomet-kup/vinkovcanima-minimalna-prednost (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Dino Kresinger|Kresinger]] {{gol|31}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|HNK Cibalia]], [[Vinkovci]] |gledatelji = 2000 |sudac = Igor Pristovnik (Zagreb) }} {{ footballbox |datum = 6. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 4:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415496/nogomet-kup/dinamo-jednom-nogom-u-finalu-kupa (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|7|pen.}}<br />[[Jakub Sylvestr|Sylvestr]] {{gol|9}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|23|pen.}}<br />[[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|88}} |strijelci2 = [[Leon Benko|Benko]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 1000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ---- ===Druge utakmice=== {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 3:0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416290/nogomet-kup/fantasticni-varazdinci-svladali-cibaliju (izvještaj)]<br> |momčad2= [[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]] |strijelci1 = [[Davor Vugrinec|Vugrinec]] {{gol|47||84|pen.}}<br />[[Filip Škvorc|F. Škvorc]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Ninoslav Parmaković|Parmaković]] {{crveni|0|83}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 4000 |sudac = Fran Jović (Zagreb) }} ''Varaždin je pobijedio s ukupnih 3:1.'' {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416292/nogomet-kup/tomecak-donio-pobjedu-za-potvrdu-finala (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|85}} |stadion = [[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]], [[Koprivnica]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 5:1.'' ==Završnica== ===Prva utakmica=== {{ footballbox |datum = 11. srpnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 5:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/417493/nogomet-kup/dinamo-obavio-vise-od-pola-posla (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|10}}<br />[[Tonel]] {{gol|45+1}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|72||79}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Dino Škvorc|D. Škvorc]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 5000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ===Druga utakmica=== {{ footballbox |datum = 25. svibnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 1:3 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/418307/nogomet-kup/dinamu-u-varazdinu-dvostruka-kruna (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Nikola Šafarić|Šafarić]] {{gol|6}} |strijelci2 = [[Luis Ibáñez|Ibáñez]] {{gol|10}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|70}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 8:2.'' == Poveznice == * [[1. HNL 2010./11.|T-Com 1. HNL 2010./11.]] * [[2. HNL 2010./11.]] * [[3. HNL 2010./11.]] * [[4. HNL 2010./11.]] * [[5. rang HNL-a 2010./11.]] * [[6. rang HNL-a 2010./11.]] * [[7. rang HNL-a 2010./11.]] ==Izvori== *https://web.archive.org/web/20131016044250/http://prva-hnl.hr/blog/hr-nogometni-kup/arhiva-rezultata/?sid=19 {{Kupovi HNL}} [[Kategorija:Sezone Hrvatskog nogometnog kupa|2010.-11.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.| kup]] rl89cvay9q19benwoivij0xl9axckk3 7469443 7469440 2026-05-27T09:49:46Z Croxyz 205325 /* Šesnaestina završnice, 21. : 22. rujna */ 7469443 wikitext text/x-wiki '''Hrvatski nogometni kup 2010./11.''' bio je dvadeseti Hrvatski nogometni kup. Naslov je branio [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]], a kup je osvojio [[NK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. ==Pretkolo, 25. kolovoza i 1. rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1. |'''[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]''' |3:0 |[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Omladinac Nedešćina]] |- |2. |'''[[NK Opatija|Opatija]]''' |2:1 |[[HNK Velebit Benkovac|Velebit Benkovac]] |- |3. |[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |1:1 (1:2 [[Jedanaesterac|pen.]]) |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |- |4. |[[NK Pazinka|Pazinka Pazin]] |1:2 |'''[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar Hrastovsko]]''' |- |5. |'''[[NK Vrbovec|Vrbovec]]''' |4:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |[[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]] |- |6. |[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] |1:2 |'''[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]]''' |- |7. |'''[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]]''' |2:0 |[[NK Hrvace|Hrvace]] |- |8. |'''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]''' |3:0 |[[NK Gaj Mače|Gaj Mače]] |- |9. |'''[[NK Nosteria|Nosteria Nuštar]]''' |3:2 |[[NK Novalja|Novalja]] |- |10. |'''[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]]''' |2:1 |[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]] |- |11.[[#1 pretkolo|^*]] |'''[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia Slavonski Brod]]''' |2:0 |[[NK Sloboda Slakovec|Sloboda Slakovec]] |- |12. |[[NK Bjelovar|Bjelovar]] |4:4 (3:4 [[Jedanaesterac|pen.]]) |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' |- |13. |[[NK Podravac Virje|Podravac Virje]] |0:1 |'''[[NK Rudar 47 Donje Ladanje|Rudar 47 Donje Ladanje]]''' |- |14. |[[NK Vinogradar|Vinogradar Mladina]] |1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[NK Lokomotiva|Lokomotiva Zagreb]]''' |- |15. |'''[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]''' |7:0 |[[NK Bilogorac Veliko Trojstvo|Bilogorac Veliko Trojstvo]] |- |16. |'''[[NK Rudeš|Rudeš]]''' |4:1 |[[NK Borac Imbriovec|Borac Imbriovec]] |} Legenda *<div id="1 pretkolo"></div>1: Utakmica odigranа [[1. rujna]]. ==Šesnaestina završnice, 21. – 22. rujna== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1. |[[NK Zadrugar Hrastovsko|Zadrugar Hrastovsko]] | 0:6 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2.[[#1 runda|^*]] |[[NK Rudar 47 Donje Ladanje|Rudar 47 Donje Ladanje]] |2:10 |'''[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]''' |- |3. |[[NK Nosteria|Nosteria Nuštar]] | 2:4 |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' |- |4. |[[NK BSK Bijelo Brdo|BSK Bijelo Brdo]] | 0:2 |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' |- |5. |[[NK Opatija|Opatija]] | 0:1 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' |- |6. |[[NK Vrbovec|Vrbovec]] | 0:2 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7. |[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]] | 3:4 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]''' |- |8. |[[NK Rudeš|Rudeš]] | 0:3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]]''' |- |9. |[[NK Lokomotiva|Lokomotiva Zagreb]] | 1:2 |'''[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]''' |- |10.[[#1 runda|^*]] |[[NK MV Croatia Slavonski Brod|MV Croatia Slavonski Brod]] |1:2 |'''[[NK Osijek|Osijek]]''' |- |11. |[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]] | 0:2 |'''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]''' |- |12. |'''[[HNK Suhopolje|Suhopolje]]''' | 3:1 |[[HNK Segesta|Segesta Sisak]] |- |13. |[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] | 2:4 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[NK HAŠK|HAŠK Zagreb]]''' |- |14. |'''[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]]''' | 3:1 |[[NK Konavljanin|Konavljanin Čilipi]] |- |15. |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' | 3:1 |[[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatski dragovoljac]] |- |16.[[#1 runda|^*]] |'''[[NK Karlovac|Karlovac]]''' |5:0 |[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]] |} Legenda <div id="1 runda"></div>* Utakmica igrana [[21. rujna]]. ==Osmina završnice, 26. – 27. listopada== {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Br. !Domaći sastav !Rezultat !Gostujući sastav |- |1 |[[NK Karlovac|Karlovac]] | 0:2 |'''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' |- |2 |[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) |'''[[NK Istra 1961|Istra 1961]]''' |- |3[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Rijeka|Rijeka]]''' | 3:1 |[[NK Međimurje|Međimurje Čakovec]] |- |4[[#2 runda|^*]] |'''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' | 1:0 |[[NK HAŠK|HAŠK Zagreb]] |- |5 |'''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' | 2:0 |[[HNK Suhopolje|Suhopolje]] |- |6[[#2 runda|^*]] |[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] | 0:1 |'''[[NK Zagreb]]''' |- |7 |'''[[NK Osijek|Osijek]] | 2:1 |[[HNK Šibenik|Šibenik]] |- |8 |[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | 0:3 |'''[[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]]''' |} <div id="2 runda"></div>* Utakmica igrana [[26. listopada]]. ==Četvrtzavršnica, 10. studenog i 25. studenog== {{TwoLeg start}} {{TwoLegResult| '''[[NK Varaždin|Varaždin]]''' || 6:3 | [[HNK Rijeka|Rijeka]] || 2:1 | 4:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Zagreb]] || 2:6 | '''[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]''' || 1:1 | 1:5 }} {{TwoLegResult| [[NK Istra 1961|Istra 1961]] || 2:5 | '''[[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]]''' || 2:3 | 0:2 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' || 5:1 | [[NK Osijek|Osijek]] || 2:0 | 3:1 }} |} ==Poluzavršnica== ===Prve utakmice=== {{ footballbox |datum = 5. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]] |rezultat = 1:0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415445/nogomet-kup/vinkovcanima-minimalna-prednost (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Dino Kresinger|Kresinger]] {{gol|31}} |strijelci2 = |stadion = [[Stadion HNK Cibalia Vinkovci|HNK Cibalia]], [[Vinkovci]] |gledatelji = 2000 |sudac = Igor Pristovnik (Zagreb) }} {{ footballbox |datum = 6. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 4:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/415496/nogomet-kup/dinamo-jednom-nogom-u-finalu-kupa (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|7|pen.}}<br />[[Jakub Sylvestr|Sylvestr]] {{gol|9}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|23|pen.}}<br />[[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|88}} |strijelci2 = [[Leon Benko|Benko]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 1000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ---- ===Druge utakmice=== {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 3:0 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416290/nogomet-kup/fantasticni-varazdinci-svladali-cibaliju (izvještaj)]<br> |momčad2= [[HNK Cibalia|Cibalia Vinkovci]] |strijelci1 = [[Davor Vugrinec|Vugrinec]] {{gol|47||84|pen.}}<br />[[Filip Škvorc|F. Škvorc]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Ninoslav Parmaković|Parmaković]] {{crveni|0|83}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 4000 |sudac = Fran Jović (Zagreb) }} ''Varaždin je pobijedio s ukupnih 3:1.'' {{ footballbox |datum = 20. travnja 2011. |vrijeme = |momčad1 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] |rezultat = 0:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/416292/nogomet-kup/tomecak-donio-pobjedu-za-potvrdu-finala (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = |strijelci2 = [[Ivan Tomečak|Tomečak]] {{gol|85}} |stadion = [[Gradski stadion u Koprivnici|Gradski stadion]], [[Koprivnica]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 5:1.'' ==Završnica== ===Prva utakmica=== {{ footballbox |datum = 11. srpnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |rezultat = 5:1 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/417493/nogomet-kup/dinamo-obavio-vise-od-pola-posla (izvještaj)] |momčad2 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |strijelci1 = [[Sammir]] {{gol|10}}<br />[[Tonel]] {{gol|45+1}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|72||79}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|80}} |strijelci2 = [[Dino Škvorc|D. Škvorc]] {{gol|35}} |stadion = [[Stadion Maksimir|Maksimir]], [[Zagreb]] |gledatelji = 5000 |sudac = Ivan Bebek (Rijeka) }} ===Druga utakmica=== {{ footballbox |datum = 25. svibnja 2011. |vrijeme = 20:10 |momčad1 = [[NK Varaždin|Varaždin]] |rezultat = 1:3 |izvještaj = [http://www.hrsport.net/vijesti/418307/nogomet-kup/dinamu-u-varazdinu-dvostruka-kruna (izvještaj)] |momčad2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |strijelci1 = [[Nikola Šafarić|Šafarić]] {{gol|6}} |strijelci2 = [[Luis Ibáñez|Ibáñez]] {{gol|10}}<br />[[Milan Badelj|Badelj]] {{gol|70}}<br />[[Fatos Bećiraj|Bećiraj]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Varteks]], [[Varaždin]] |gledatelji = 3500 |sudac = Domagoj Vučkov (Rijeka) }} ''Dinamo Zagreb je pobijedio s ukupnih 8:2.'' == Poveznice == * [[1. HNL 2010./11.|T-Com 1. HNL 2010./11.]] * [[2. HNL 2010./11.]] * [[3. HNL 2010./11.]] * [[4. HNL 2010./11.]] * [[5. rang HNL-a 2010./11.]] * [[6. rang HNL-a 2010./11.]] * [[7. rang HNL-a 2010./11.]] ==Izvori== *https://web.archive.org/web/20131016044250/http://prva-hnl.hr/blog/hr-nogometni-kup/arhiva-rezultata/?sid=19 {{Kupovi HNL}} [[Kategorija:Sezone Hrvatskog nogometnog kupa|2010.-11.]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2010./11.| kup]] otgyer5rikkef1l37ud68lqqm9icszx 0 337117 7469388 6713078 2026-05-27T09:01:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469388 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ivan Krajač.jpg|minijatura|Ivan Krajač]] '''Ivan Krajač''' ([[Senj]], [[1877.]] – [[Maribor]]?, [[1945.]]) je bio hrvatski [[odvjetnik]], ekonomsko financijski pisac, [[pravnik]], [[političar]] i [[planinar]] iz [[Senj]]a. Rodom je iz prastaroj hrvatskoj [[plemstvo|plemićkoj]] obitelji [[Krajač]], koja se u nekim dokumentima spominje pod imenom Sartor-Sartorius, lat. krojač.<ref name="Marica">[http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=782.0 Cro-eu.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116192609/http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=782.0 |date=16. siječnja 2014. }} Marica Draženović: Lička prezimena</ref> Potomak je [[Ladislav Krajač|Ladislava Krajača]] saborskog zastupnika 1883. godine, senjskog gradonačelnika i počasnog grčkog konzula u Primorju, osnivača [[Prvo hrvatsko parobrodarsko društvo|Prvoga hrvatskoga parobrodarskog društva]] u Senju i predsjednika [[Jadranska plovidba|Jadranske plovidbe]].<ref name="Marica"/> Sin je uglednog senjskog trgovca Franje Krajača. Ivanova mati je bila iz hrvatske plemenitaške obitelji [[Vranyczani-Dobrinović]].<ref name="Marica"/><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.cro-eu.com/ |title=Hrvatska Lika Europa Hrvati Porijeklo Naši korijeni Povijest Prezimena Dijaspora Grb Cro Eu Croatia Kroatien Hrvatski Velebit Kulturna baština rezimenik CRO-eu_com |access-date=2. lipnja 2012. |archive-date=13. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120613202652/http://cro-eu.com/ |url-status=dead }}</ref> == Životopis == Pohađao je u [[Zagreb]]u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] koju je završio 1896. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}, str. 920.</ref> Radio je u [[Jastrebarsko]]m i [[Zagreb]]u kao odvjetnik. Bio je član [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a. Od 1908. bio je članom [[Hrvatsko planinarsko društvo|Hrvatskog planinarskog društva]]. U [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]] bio je šestim preddsjednikom Hrvatskog planinarskog saveza. Mandat mu je tekao od 1921. do 1925. godine. Nakon toga postao je ministrom trgovine i industrije u vladinu sastavu iz 1925. godine. Za njegova mandata najviše je pridonio akciji kojom u [[1928.]] [[Plitvice]] i [[Posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača|Štirovača]] proglašene prvim nacionalnim parkovima u Hrvatskoj.<ref name="Poljak4">[http://www.hoo.hr/downloads/OLIMP-51-2014-CIJELI.pdf HOO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181130132538/https://www.hoo.hr//downloads/OLIMP-51-2014-CIJELI.pdf |date=30. studenoga 2018. }} Olimp 51, 2014. Godina 45, broj 169 lipanj 2014. - Povijest hrvatskog športa. {{ISSN|1330-948X}}. Željko Poljak: 140 godina Hrvatskoga planinarskog društva, str. 4</ref> Mnogo je pridonio reformiranju i osuvremenjenju hrvatskog planinarstva. Planinarstvu je pridavao kulturnu crtu. Hrvatske planinare usmjeravao je prema Dinarskom gorju i druge južne hrvatske planine, osobito Velebit, a broj članova HPD-a omasovio se s 800 na gotovo 8000 članova.<ref name="Poljak3">[http://www.hoo.hr/downloads/OLIMP-51-2014-CIJELI.pdf HOO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181130132538/https://www.hoo.hr//downloads/OLIMP-51-2014-CIJELI.pdf |date=30. studenoga 2018. }} Olimp 51, 2014. Godina 45, broj 169 lipanj 2014. - Povijest hrvatskog športa. {{ISSN|1330-948X}}. Željko Poljak: 140 godina Hrvatskoga planinarskog društva, str. 3</ref> Zasluga je Ivana Krajača što je njegov veliki prijatelj ing. [[Ante Premužić]] na [[Velebit]]u uspio trasirati [[Premužićeva staza|turistički put]]. Oboje su bili veliki ljubitelji Velebita kojeg su zajedno godinama istraživali. Sam Krajač je pionirom istraživanja velebitskih pećina, pa je tako zaslužnikom hrvatske [[speleologija|speleologije]]. Krajačeva je zasluga što je istražena južnovelebitska jama Vrtlina.<ref>[http://www.hps.hr/planinarstvo/iz-proslosti/ Hrvatski planinarski savez] Iz prošlosti. Rezultate je objavio u Hrvatskom planinaru 1932. godine.</ref> S prijateljem Premužićem ispitao je pećinu Varnjaču u Rožanskim kukovima.<ref>[http://www.hps.hr/planinarstvo/iz-proslosti/ Hrvatski planinarski savez] Iz prošlosti. Rezultate je objavio u Hrvatskom planinaru 1930. godine.</ref> Pored Premužićeve staze, njihovi zajednički projekti koje su ostvarili su [[Rossijevo sklonište]], tiskanje vodiča za po Velebitu te kuća na Zavižanu.<ref>[http://www.hps.hr/planinarstvo/iz-proslosti/ Hrvatski planinarski savez] Iz prošlosti.</ref> Na sjevernom Velebitu Krajaču u čast zove se skupina [[kuk]]ova. '''Krajačev kuk''' jedan je od najistaknutijih [[Rožanski kukovi|Rožanskih kukova]] (1690 m).<ref>[http://www.hr/hrvatska/geografija/rezervati www.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140325104259/http://www.hr/hrvatska/geografija/rezervati |date=25. ožujka 2014. }} Strogi rezervati</ref> 1927. godine Krajač je dao sagraditi planinarsku kuću na Zavižanu.<ref name="Poljak3"/> Na [[Zavižan]]u, na južnom obronku vrha Vučjaka nalazi se [[planinarski dom]] Zavižan koji je sagrađen na temeljima planinarske kuće koja je nosila Krajačevo ime. Otvorena je 1927. godine. Krajačevim ju je imenom nazvao čelnik Hrvatskog planinarskog društva [[Josip Pasarić]].<ref name="Hrvatski planinarski savez">[http://www.hps.hr/planinarstvo/iz-proslosti/ Hrvatski planinarski savez] Iz prošlosti. Kako su Hapedaši »razgrabili« Rožanske kukove.</ref> Uništena je za vrijeme rata. 1953. je sagrađen današnji dom. Kuća je stalno otvorena, jer u njoj boravi planinar-meteorolog.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://planine.mojblog.hr/permalink.aspx?id=27720 |title=Planine |archive-url=https://web.archive.org/web/20120215181707/http://planine.mojblog.hr/permalink.aspx?id=27720 |archive-date=15. veljače 2012. |access-date=2. lipnja 2012.}}</ref> Krajač je Josipu Pasariću zauzvrat nazvao jedan kuk u Rožanskim kukovima, Pasarićev kuk, a druga dva je nazvao po Anti Premužiću (Premužićev toranj) i [[Josip Poljak|Poljaku]]. 1930. je sam po sebi nazvao jedan kuk.<ref name="Hrvatski planinarski savez"/> Pisao je za list [[Hrvatski planinar]] u kojem je objavio mnoštvo članaka (''Baračeve špilje kod Rakovice; Vrtlina, nova ogromna spilja na Velebitu, Spilje na Plitvičkim Jezerima'').<ref>[http://www.sumari.hr/biblio/hp/htm/S111842.htm Hrvatski planinar]</ref> Od 1942. do 1945. pisao je za kulturno-politički tjednik [[Spremnost (Zagreb)|Spremnost]] iz Zagreba. Pisao je geopolitičke članke. Naslovi članaka bili su: ''Kulturna sposobnost Hrvata; Balkan, Hrvati i susjedi; Kulturna specifičnost Hrvata; Istra s Goričkom krajinom; Jadran, Sredozemlje i Europa; Kulturni individualizam Hrvata; Boka Kotorska. Suvremena geopolitička razmatranja; Naše kulturno stvaranje i suradnja; Asimilatorska snaga Hrvatske; Bit i opravdavanje hrvatskog planinarstva; Pitanje Sandžaka. ''Tvrdio je da je granica Balkana na Dunavu, a ne na Kupi. Zadnjih su dana rata mnogi ljudi [[Bleiburška tragedija|bježali]] iz Zagreba zbog straha od partizanskih pokolja o kojima se već bio pronio glas. Želili su se skloniti negdje na zapadu. Taj je izbjeglički val u Sloveniji bio na vrhuncu 7. i 8. svibnja 1945. godine. Krajač je nestao na tom putu između Zagreba i Bleiburga. Ostalo je pitanje kada je i kako Krajač napustio Zagreb, kamo se zaputio te gdje je, kad i kako njegov život završio. Završio je na [[Križni put|Križnom putu]] i skončao kao nepoćudan HSS-ovac.<ref name="Poljak3"/> == Izvori == * Vladimir Jagarić. Podlistak: Ivan Krajač - život i djelo političara, ekonomista, pravnika i planinara. [[Hrvatsko slovo]], str. 26., petak, 2. studenoga 2007. *[http://www.pp-velebit.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=107%3Aivan-kraja&catid=61&Itemid=75 Park prirode Velebit] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131219173629/http://www.pp-velebit.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=107:ivan-kraja&catid=61&Itemid=75 |date=19. prosinca 2013. }} Ivan Krajač {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Krajač, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Hrvatski ekonomisti]] [[Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji]] [[Kategorija:Hrvatski planinari]] [[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]] [[Kategorija:Životopisi, Senj]] g78aqy8cq3wlo123kk97xudaes7tgwb 0 340851 7469164 7008260 2026-05-26T19:08:39Z Divna Jaksic 974 {{mrva-vojska}} 7469164 wikitext text/x-wiki '''Al-Fahd '''je [[borbeno oklopno vozilo]] napravljeno prema zahtjevima [[Saudijska kopnena vojska|vojske Saudijske Arabije]]. Prvo je borbeno oklopno vozilo koje je dizajnirano i proizvedeno u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Proizvodi se u verziji s 8 kotača i može postići maksimalnu brzinu do 90 km/h. Vozilo je proizvedeno u tri inačice: AF-40-8-1 izveden kao [[oklopni transporter]] ili [[borbeno vozilo pješaštva]] i AF-80-8-2 borbeno oklopno vozilo (ujedno i vozilo za potporu). {{mrva-vojska}} {{Moderna oklopna vozila na kotačima}} [[Kategorija:Borbena vozila pješaštva]] [[Kategorija:Oklopni transporteri]] [[Kategorija:Oružane snage Saudijske Arabije]] [[Kategorija:Gospodarstvo Saudijske Arabije]] 9cfg7mk4qvrakr4iujx2i5p9snn7cfx 0 342224 7469056 7293897 2026-05-26T15:51:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469056 wikitext text/x-wiki {{Infokvir zrakoplov |ime=IAI Searcher |tip=[[Bespilotna letjelica]] |proizvođač=[[Israel Aircraft Industries]] |slika=Datoteka:Republic of Singapore Air Force IAI Searcher II Unmanned Aerial Vehicle at Henry Post Army Airfield, Fort Sill, Lawton, Oklahoma - 20091114.jpg |opis slike= IAI Searcher singapurskih zračnih snaga u am. zračnoj bazi u Oklahomi. |dizajn= |probni let= |uveden u uporabu= |proizveden= |povučen= |status=U uporabi |prvotni korisnik=''[[Izraelsko ratno zrakoplovstvo|IAF]] |više korisnika=Vidi ''[[IAI Searcher#Korisnici|korisnici]]'' |broj primjeraka= |pojedinačna cijena= }} '''IAI Searcher''' ({{hebr.|חוגלה|hugla}})<ref>[http://www.janes.com/extracts/extract/juav/juav1299.html Janes.com]</ref> [[Bespilotna letjelica|bespilotna je izviđačka letjelica]] koju je tijekom [[1980-ih]] razvila [[izrael]]ska avio industrija [[Israel Aircraft Industries]] (IAI). Searcher je kroz [[1990-ih|1990-e]] zamijenio bespilotne letjelice [[IMI Mastiff]] i [[IAI Scout]] u [[IDF|izraelskoj vojsci]]. Razvijene su tri inačice i to: ''Searcher I'', ''Searcher II'' i ''Searcher III''. == Dizajn == Letjelica Searcher izgleda identično kao modeli [[IAI Scout|Scout]] i [[IAI Pioneer|Pioneer]] ali je vizualno dva puta veća od Scouta. Searchera pokreće klipni motor snage 35 kW (47 KS). Tehnički, avion ima poboljšanu avioniku i senzorski sustav te veću letnu izdržljivost. Izrađen je od kompozitnih materijala kako bi smanjio radarski odraz. Uz [[Izrael]] kao primarnog korisnika, IAI Seracher se izvozio te je trenutno u službi brojnih oružanih snaga diljem svijeta. == Inačice == *'''Searcher I''': primarna inačica dužine 5,10 m. Predstavljena je [[1992.]] te je iste godine stavljena u izraelsku uporabu. *'''Searcher II''': nešto duži avion u odnosu na svojeg prethodnika (5,85 m). Ima ugrađen novi motor i navigacijski sustav dok je komunikacijski sustav unaprijeđen. Zbog toga Searcher II ima dolet od 250 do 350 km (ovisno o inačici) te izdržljivost od 15 sati leta. Može letjeti na visini od 6.096 m, težak je 426 kg te ima nosivost od 45 kg. Letjelica može uzletjeti s piste ili pomoću rakete a njezino podvozje je fiksno. Koristi četverotaktni klipni motor snage 54 kW (73 KS). Može držati kontakt s podzemnom upravljačkom stanicom do 200 km udaljenosti te raditi u nepovoljnim vremenskim utjecajima. U slučaju gubitka kontakta uključuje se autopilot koji samostalno vodi letjelicu do točke polijetanja. Ta inačica ušla je u izraelsku službu [[1998.]] godine. *'''Searcher III''': nastao je kao poboljšana inačica Searchera II zbog ugovornih specifikacija sa španjolskom vojskom. Tako ovaj model ima veći domet te u kontaktu s kontrolnom stanicom može biti i na udaljenosti od 300 km. Maksimalno provedeno vrijeme u zraku iznosi 20 sati uz max. visinu leta od 7.010 m. Ovaj Searcher je od svojeg prethodnika teži svega deset kilograma ali ima gotovo trostruko veću nosivost od 120 kg. Poboljšanja su uvedena i na području razine buke prilikom leta kako bi se smanjila [[Akustika|akustična]] detekcija. == Korisnici == [[Datoteka:IAI-Searcher1.jpg|mini|desno|200px|Searcher I u izraelskoj zračnoj bazi Tel Nof.]] [[Datoteka:Форпост_02.jpg|mini|desno|200px|Searcher II ruskog ratnog zrakoplovstva.]] *{{Z+X|IZR}}: [[Izraelsko ratno zrakoplovstvo|izraelske zračne snage]] (primarni korisnik). U službi je 200 Searchera I i II. Korišteni su u borbama protiv [[Hezbollah]]a u [[Libanon]]u te u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]]. *{{Z+X|AZE}}: azerbajdžansko ratno zrakoplovstvo.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://news.az/articles/politics/57003 |title=News.az |journal= |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=30. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330062654/http://www.news.az/articles/politics/57003 |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|CIP}}: [[ciparske zračne snage]] prema izvještajima koriste dva Searchera 2 koji su dostavljeni [[2002.]] *{{Z+X|EKV}}: ekvadorska ratna mornarica je kupila četiri Searchera 2 za 22 milijuna Američki dolar|USD.<ref>[http://www.fap-club.com/2010/12/ecuador-reactiva-la-produccion-de-aviones-uav/ Ecuador reactiva la produccion de aviones UAV]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Jedna letjelica je stacionirana u mornaričkoj bazi u [[Manta|Manti]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.infodefensa.com/lamerica/noticias/noticias.asp?cod=1642&n=Los |title=Los UAV Searcher y Heron empiezan a operar en Ecuador |journal= |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219084702/https://www.infodefensa.com/es/ |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|IND}}: više od 100 Searchera 2 je u uporabi indijskih zračnih snaga i ratne mornarice. Letjelice su kupljene za ukupno 750 milijuna [[Američki dolar|USD]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.israeli-weapons.com/weapons/aircraft/uav/searcher2/Searcher2.html |title=Israeli-weapons.com |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=9. travnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090409165336/http://www.israeli-weapons.com/weapons/aircraft/uav/searcher2/Searcher2.html |url-status=dead }}</ref> [[7. lipnja]] [[2002.]] je pakistanski [[F-16 Fighting Falcon|F-16]] oborio jednu letjelicu kod Kasura nakon što je prešla indijsku granicu. Searcher je tada pogođen raketom [[AIM-9 Sidewinder|AIM-9L]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://vayu-sena-aux.tripod.com/other-Parakram-IAF-UAV-Wreckage.html |title=Parakram IAF UAV Wreckage |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=23. siječnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090123123614/http://vayu-sena-aux.tripod.com/other-Parakram-IAF-UAV-Wreckage.html |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|INDN}} *{{Z+X|IST T}} *{{Z+X|JKO}}: južnokorejska vojska. *{{Z+X|RUS}} *{{Z+X|SIN}}: singapurske zračne snage.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.israeli-weapons.com/weapons/aircraft/uav/hermes_450/Hermes_450.html |title=Israeli-weapons.com/weapons/aircraft/UAV |access-date=27. srpnja 2012. |archive-date=6. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110606180717/http://www.israeli-weapons.com/weapons/aircraft/uav/hermes_450/Hermes_450.html |url-status=dead }}</ref> *{{Z+X|ŠPA}}: španjolska vojska koristi tri Searchera II i jedan Searcher III. Sva četiri zrakoplova su plaćena s 14,37 milijuna [[Euro|eura]]. U rujnu 2009. kupljena je još jedna letjelica za 5,3 milijuna [[Euro|eura]] kako bi se njome zamijenila letjelica koja je oštećena u [[Afganistan]]u. *{{Z+X|TAJ}} *{{Z+X|TUR}}: turske zračne snage su od Izraela kupile jedan Searcher II nakon što su izgubile vlastiti [[IAI Heron]] tijekom misije u [[Kurdistan]]u.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=157438&bolum=100 |title=Israel to deliver two UAVs to Turkey in late November |archive-url=https://web.archive.org/web/20090608184550/http://www.todayszaman.com/tz-web/detaylar.do?load=detay&link=157438&bolum=100 |archive-date=8. lipnja 2009. |access-date=27. srpnja 2012.}}</ref> {{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova |izvori = |inačica =Searcher II |posada =0 |kapacitet =45 kg |dužina =5,85 m |raspon krila = |promjer rotora = |površina krila = |strijela krila = |visina = |širina trupa = |aeroprofil = |težina zrakoplova =426 kg |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova = |maksimalna težina uzlijetanja = |korisni teret = |najveća brzina =198 km/h (123 mph) |ekonomska brzina = |dolet =250 - 350 km |borbeni dolet = |brzina penjanja = |maksimalna visina leta =6.096 m |omjer potisak/težina= |specifično opterećenje krila = |motor =1× četverotaktni klipni motor |snaga motora =<br/>54 kW (73 KS) - za španjolsko tržište |propeler = |naoružanje = |defanzivne mjere = }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.iai.co.il/18894-15742-en/BusinessAreas_UnmannedAirSystems_SearcherIII.aspx Searcher III] * [https://web.archive.org/web/20061017094624/http://www.defense-update.com/products/e/elm2055.htm Defense-update.com] * [http://www.vectorsite.net/twuav_10.html#m2 Vectorsite.net] [[Kategorija:Izraelske bespilotne izvidničke letjelice]] [[Kategorija:Vojne bespilotne letjelice Israel Aerospace Industries|Searchers]] 33x7j1bc2h27m4amw15zjfdr1t489kb 0 344609 7469508 6051590 2026-05-27T10:40:20Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Bivše države]]; ±[[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]]→[[Kategorija:Bivše države u talijanskoj povijesti]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469508 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Stemma.Appiani.Piombino.jpg|mini|desno|250px|[[Grb kneževine Piombino]].]]{{Dodaj infookvir|bivša država}} '''Kneževina Piombino''' bila je srednjovjekovna država na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]]. Postojala je prvotno kao neovisna državica kojoj je na čelu bila [[signoria]] od [[1399.]] do [[1805.]] godine. Glavni je grad bio [[Piombino]]. Na razinu kneževine izdigla se [[1594.]] godine. Kad su ju zahvatili [[Napoleonski ratovi]], kneza su dvaput svrgnule francuske postrojbe: [[1799.]] i [[1801.]] godine. [[23. lipnja]] [[1805.]] pripojila ju je [[Republika Lucca]] kojom su vladali Francuzi. Napoleon je od Kneževine Piombino, Republike Lucce te [[Vojvodstvo Massa i Carrara|Vojvodstva Masse i Carrare]] napravio je svoju [[klijentska država|klijentsku]] [[Kneževina Lucca i Piombino|kneževinu Lucca i Piombino]]. Ova je Napoleonova tvorevina poslije razdvojena te je [[1815.]] godine pripala [[Veliko Vojvodstvo Toskana|Velikom Vojvodstvu Toskani]]. ==Vanjske poveznice == *[http://www.hostkingdom.net/noritaly.html#Piombino Vladari Piombina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040727025426/http://www.hostkingdom.net/noritaly.html#Piombino |date=27. srpnja 2004. }} *[http://genealogy.euweb.cz/italy/boncomp1.html Rodoslov obitelji Boncompagni] {{GLAVNIRASPORED:Piombino, Kneževina}} [[Kategorija:Bivše države u talijanskoj povijesti]] 3jr3bpo5c6w1q5f6q2c10a88143yfcr 0 457341 7469157 6635550 2026-05-26T19:02:29Z Divna Jaksic 974 7469157 wikitext text/x-wiki [[Povijest]] '''Crnogorske vojske''' seže u [[11. stoljeće]] kada su [[Dukljansko kraljevstvo|dukljanske]] [[postrojba|postrojbe]] potukle [[Bizant]]ice i njihove [[vazal]]a u sukobu kod [[Bar (grad)|Bara]], što se danas slavi kao [[Vojska Crne Gore|Dan suvremene Vojske Crne Gore]]. ==[[11. stoljeće]]== {{glavni|Bitka kod Bara}} ==[[18. stoljeće]]== {{glavni|Bitka na Krusima}} ==[[19. stoljeće]]== {{glavni|Crnogorska vojska 1852. – 1876.}} {{glavni|Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912.}} {{glavni|Popis crnogorskih ministara obrane 1879. – 1921.}} ==[[20. stoljeće]]== ===[[Prvi svjetski rat]]=== {{glavni|Mojkovačka bitka}} ===[[Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore]]=== {{glavni|Božićna pobuna}} {{glavni|Crnogorski komiti}} {{glavni|Crnogorska vojska 1919. – 1921.}} ==[[21. stoljeće]]== {{glavni|Vojska Crne Gore}} ==Vidi još== * [[Crnogorska narodna vojska 1942. – 1944.]] * [[Crnogorska narodna vojska (1945.)]] [[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]] {{mrva-vojska}} n6zlcshbesih74dcukld55irv52gx6c 0 458713 7469133 7330509 2026-05-26T18:48:52Z Divna Jaksic 974 {{mrva-građ}} 7469133 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Paris Sacre Coeur BW 1.jpg|mini|Bazilika Sacré-Cœur]] '''Bazilika Sv. Srca''' (franc. ''Sacré-Cœur de Montmartre'') je rimokatolička [[crkva]] i manja bazilika smještena na brdu [[Montmartre]]u u [[Pariz]]u. Projektirao ju je [[Paul Abadie]]. Posvećena je [[Srce Isusovo|Srcu Isusovom]]. Izgradnja je započela [[1875.]] godine, a dovršena je [[1914.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Le Clere|first=J.|title=Souvenir du Concours de l’Église du Sacré-Cœur|year=1874|location=Paris}}</ref> Projektirana je u [[neobizantska arhitektura|neobizantskom stilu]]. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{Commons|Basilique du Sacré-Cœur de Montmartre|Sacré-Cœur}} {{Srce Isusovo}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Arhitektura historicizma u Francuskoj]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Parizu]] [[Kategorija:Bazilike u Francuskoj]] [[Kategorija:Crkve Presvetog Srca Isusova]] egm152pbq3p3mc5bipvajhk1jnn8nnw 6 460400 7469038 3708034 2026-05-26T15:09:50Z Z1KA 150182 Ova je datoteka sada na projektu Wikimedia Commons kao https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Referendum_1._ožujka_1992.jpg (premješteno datotečnim uvoznikom). 7469038 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis= [[Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine]] |Izvor= http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/1/1d/Referendum_1._mart_92-listic.jpg |Datum= 1992. |Autor= Skupština SR BiH |Objašnjenje= referendumski listić }} == Licencija == {{JD-predao}} {{NowCommons|Referendum 1. ožujka 1992.jpg}} 7blecghbdnr3feoasda1x4lz72n2dp7 0 470395 7469550 7126810 2026-05-27T11:14:35Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru|Ljudski boravak u svemiru]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Međunarodna svemirska postaja|Međunarodna svemirska postaja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469550 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Columbus module - cropped.jpg|250px|minijatura|desno|Columbus]] '''''Columbus''''', laboratorij na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnoj svemirskoj postaji]], doprinos [[Europska svemirska agencija|Europske svemirske agencije]]. U svemir je lansiran [[7. veljače]] [[2008.]] na [[Space Shuttle]]u [[Space Shuttle Atlantis|''Atlantis'']] u sklopu misije [[STS-122]]. Cijena izgradnje modula, eksperimenata koji će se u njemu izvoditi i prateće zemaljske infrastrukture iznosi 1,4 milijarde [[Euro|eura]]. {{Mrva}} [[Kategorija:Međunarodna svemirska postaja]] [[Kategorija:Europska svemirska agencija]] 74xd2jxi4e8jqj4y0fcp3enbefqymd3 0 470480 7469305 7357245 2026-05-27T04:17:42Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469305 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Josef Plachutta.jpg|thumb|Josip Plahuta, oko 1860. godine.]] '''Josip Plahuta''' (''Josef Plachutta'') ([[Zadar]], [[13. svibnja]] [[1827.]] – [[ Przemysl]], [[22. srpnja]] [[1883.]]) bio je poznati [[Austrija|austrijski]] [[šah]]ist i [[Problemski šah|problemist]] [[Slovenci|slovenskog]] porijekla, najpoznatiji po taktičkoj temi ''plahuta''. Živio je neko vrijeme u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u, a potom u [[Venecija|Veneciji]]. Godine [[1862.]] osvojio je drugu nagradu na [[london]]skom turniru u rješavanju šahovskih problema.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=112858 Josef Plachutta] Chessgames. Pristupljeno 18. prosinca 2025.</ref> {{GLAVNIRASPORED:Plachutta, Josef}} [[Kategorija:Šah]] [[Kategorija:Austrijski šahisti]] == Problemski šah == {{Chess diagram|= | floatright | '''Josip Plahuta'''<br />''Leipziger Illustrirte Zeitung, 1858.'' |= 8 | | | |bl| | |rd| |= 7 | | | | | | | |rd|= 6 |nd| | | |pd|bd| | |= 5 | | |pl| |kd| | | |= 4 | | |kl| |pl| | | |= 3 | | |pd|pl| | | | |= 2 | | | | | | | | |= 1 | | | |ql| | |rl| |= a b c d e f g h | <center>Bijeli na potezu, mat u četiri poteza.</center> }} Bavio se [[problemski šah|problemskim šahom]]. Poznat je po svom šahovskom problemu čiji je dijagram prikazan na gornjoj slici. Rješenje problema glasi: '''1.Df3!''' (prijeti mat s 2.d4 ) '''1...Sxc5 2.Tg7!''' (ovdje nastupa tema ''plahuta''. Prijeti 3.Dg3 i 3.Lc7) '''2...Tgxg7 3.Lc7+ Txc7 4.Dg3#''', a ako '''2...Thxg7''', slijedi '''3.Dg3+ Txg3 4.Lc7#'''. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.softdecc.com/pdb/search.pdb?expression=A='Plachutta' Plachuttini problemi]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928063702/http://www.softdecc.com/pdb/search.pdb?expression=A%3D%27Plachutta%27 |date=28. rujna 2007. }} na [[PDB Server|PDB Serveru za rješavanje šahovskih problema]] * [http://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=112858 Partije Josipa Plahute] na [[Chessgames.com]] {{GLAVNIRASPORED:Plahuta, Josip}} [[Kategorija:Hrvatski šahisti]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Slovenci]] [[Kategorija:Problemski šah]] 5immkgpm28q5shrk29fnbt9caj7kxrh 0 475902 7469357 7319342 2026-05-27T07:11:19Z ~2026-31473-80 362205 Proširivanje 7469357 wikitext text/x-wiki '''Aluminotermija''' je redukcija metalnih [[Oksidi|oksida]] u smjesi s [[aluminij]]skim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. [[krom]], [[mangan]]) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili [[magnezij]]eva) praha i [[Kalijev klorat|kalijeva klorata]]), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000&nbsp;°C.<br /> Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao [[Termitno zavarivanje|zavarivački postupak]] (npr. za spajanje željezničkih tračnica).Postupak je krajem 1890-ih otkrio njemački kemičar Hans Goldschmidt. Njegov je izvorni cilj bio proizvodnja visokočistih metala bez prisutnosti ugljika, koji se uobičajeno koristio kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji (visoke peći), ali je znatno narušavao kvalitetu dobivenih legura. Goldschmidt je ubrzo uočio potencijal velike količine oslobođene topline te je 1899. godine patentirao postupak zavarivanja smjesom koja je postala komercijalno poznata kao termit. Prva komercijalna primjena zavarivanja tračnica zabilježena je u Essenu 1899. godine. {{mrva-tehno}} ==Izvor== * ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 22. [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Kemijske reakcije]] ee4efbkvyxs5yrrbb9n23u8f1mr9cxb 7469407 7469357 2026-05-27T09:14:50Z Tulkas Astaldo 38717 par sitnica 7469407 wikitext text/x-wiki '''Aluminotermija''' je redukcija metalnih [[Oksidi|oksida]] u smjesi s [[aluminij]]skim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. [[krom]], [[mangan]]) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili [[magnezij]]eva) praha i [[Kalijev klorat|kalijeva klorata]]), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000&nbsp;°C.<br /> Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao [[Termitno zavarivanje|zavarivački postupak]] (npr. za spajanje željezničkih tračnica). Postupak je krajem 1890-ih otkrio njemački kemičar Hans Goldschmidt. Njegov je izvorni cilj bio proizvodnja visokočistih metala bez prisutnosti [[ugljik]]a, koji se uobičajeno koristio kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji (visoke peći), ali je znatno narušavao kvalitetu dobivenih [[legura]]. Goldschmidt je ubrzo uočio potencijal velike količine oslobođene topline te je 1899. godine patentirao postupak zavarivanja smjesom koja je postala komercijalno poznata kao termit. Prva komercijalna primjena zavarivanja tračnica zabilježena je u Essenu 1899. godine. {{mrva-tehno}} ==Izvor== * ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 22. [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Kemijske reakcije]] eebslexqpyhtejmcv7krcbhigaljhtw 7469542 7469407 2026-05-27T11:10:25Z Ponor 38361 /* */ [[WP:OPH]] 7469542 wikitext text/x-wiki '''Aluminotermija''' je redukcija metalnih [[Oksidi|oksida]] u smjesi s [[aluminij]]skim prahom. Završni je korak u dobivanju teškoreducirajućih metala s visokim talištem (npr. [[krom]], [[mangan]]) iz ruda. Reakcija se potiče inicijatorima (npr. smjesa aluminijeva (ili [[magnezij]]eva) praha i [[Kalijev klorat|kalijeva klorata]]), a tijekom redukcije postižu se temperature više od 2000&nbsp;°C. [[Slika:Th. Goldschmidt thermite patent.pdf|thumb|Njemački patent za termitni postupak odobren Goldschmidtu 1898. godine]] Zbog tako visoke temperature, aluminotermija je primjenljiva i kao [[Termitno zavarivanje|zavarivački postupak]] (npr. za spajanje željezničkih tračnica). Postupak je krajem 1890-ih otkrio njemački kemičar Hans Goldschmidt. Njegov je izvorni cilj bio proizvodnja visokočistih metala bez prisutnosti [[ugljik]]a, koji se uobičajeno koristio kao redukcijsko sredstvo u metalurgiji (visoke peći), ali je znatno narušavao kvalitetu dobivenih [[legura]]. Goldschmidt je ubrzo uočio potencijal velike količine oslobođene topline te je 1898. godine patentirao postupak zavarivanja smjesom koja je postala komercijalno poznata kao termit. Prva komercijalna primjena zavarivanja tračnica zabilježena je u Essenu 1899. godine. {{mrva-tehno}} ==Izvor== * ''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 22. [[Kategorija:Tehnologija]] [[Kategorija:Kemijske reakcije]] 6xhg9i9csgggzj8stnw3g13n9fo08yp 10 486377 7468940 6338966 2026-05-26T12:34:11Z Croxyz 205325 7468940 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = AC Milan | naslov = [[A.C. Milan|<span style="color:red;">A.C. Milan</span>]] | naslov-style = background:#000000; border:1px solid #AA0000; color:#FF0000; width:100%; | grupa-style = background:#000000;color:#FF0000; |grupa1 = Povijest |popis1 = [[Povijest kluba A.C. Milan|Povijest]] • [[Popis sezona kluba A.C. Milan|Popis sezona]] • [[A.C. Milan u europskom nogometu|Europa]] |grupa2 = Domaći stadion |popis2 = [[San Siro]] <small>(1926. – danas) |grupa3 = Trening kamp |popis3 = [[Milanello]] |grupa4 = Rivalstva |popis4 = [[Milanski derbi]] |grupa5 = Navijači |popis5 = [[Fossa dei Leoni]] | grupa6 = Mediji | popis6 = [[Milan Channel]] * [[Forza Milan|Forza Milan!]] |grupa7 = Povezani članci |popis7 = [[A.C. Milan i nogometna reprezentacija Italije]] * [[A.C. Milan|Milanello (maskota)]] * [[A.C. Milan|Tim u Formula Superleague]] }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni nogometni predlošci]] </noinclude> r5n3qyen7214fau6xu8d0uotxrxbrw8 7468942 7468940 2026-05-26T12:34:41Z Croxyz 205325 7468942 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = AC Milan | naslov = [[A.C. Milan|<span style="color:red;">A.C. Milan</span>]] | naslov-style = background:#000000; border:1px solid #AA0000; color:#FF0000; width:100%; | grupa-style = background:#000000;color:#FF0000; |grupa1 = Povijest |popis1 = [[Povijest kluba A.C. Milan|Povijest]] • [[Popis sezona kluba A.C. Milan|Popis sezona]] • [[A.C. Milan u europskom nogometu|Europa]] |grupa2 = Domaći stadion |popis2 = [[San Siro]] <small>(1926. – danas) |grupa3 = Trening kamp |popis3 = [[Milanello]] |grupa4 = Rivalstva |popis4 = [[Milanski derbi]] |grupa5 = Navijači |popis5 = [[Fossa dei Leoni]] | grupa6 = Mediji | popis6 = [[Milan Channel]] • [[Forza Milan|Forza Milan!]] |grupa7 = Povezani članci |popis7 = [[A.C. Milan i nogometna reprezentacija Italije]] • [[A.C. Milan|Milanello (maskota)]] • [[A.C. Milan|Tim u Formula Superleague]] }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni nogometni predlošci]] </noinclude> ecki1q572fo00a64endbbp9jft29o5f 0 493024 7469128 7337655 2026-05-26T18:43:56Z Purplinko 115849 7469128 wikitext text/x-wiki [[File:XiongnuMap.png|mini|<center>Područje rasprostiranja naroda Xiongnu (zeleno) oko 250. pr. Kr. koje uključuje područja kao što su: [[Mongolija]], Zapadna [[Mandžurija]], [[Tarimska zavala]], istočni [[Kazahstan]], istočni [[Kirgistan]], te kineske pokrajine [[Unutarnja Mongolija]] i [[Gansu]]]] '''Xiongnu''' (kineski: 匈奴, pinyin: Xiōngnú; transliteracija: ''Hsiung-nu'') je naziv za konfederaciju [[nomad]]skih plemena [[Srednja Azija|Središnje Azije]] na čijem je čelu bila vladajuća klasa nepoznatog podrijetla. Većina informacija o Xiongnuima dolazi iz kineskih izvora, pa su imena i titule poznata isključivo po kineskim transliteracijama. Identitet i podrijetlo vladajuće klase Xiongnua je zbog malog broja sačuvanih imena, titula i riječi, predmet brojnih i različitih hipoteza među povjesničarima. Kao mogući predci, odnosno srodnici Xiongnua se spominju razni [[Iranski jezici|iranski]], [[Mongolski jezici|mongolski]], [[Turkijski jezici|turkijski]] i [[Jenisejski jezici|jenisejski]] narodi<ref>Adas 2001: 88</ref><ref name="beckwith">Beckwith 2009: 404-405, nn. 51-52.</ref> Prilično je popularna hipoteza po kojoj su ''Xiongnu'' zapravo [[Huni]], iako za to nema čvrstih dokaza.<ref name="beckwith" /><ref name="vaissiere2006">Vaissière 2006</ref> Kineski izvori iz 3. stoljeća pr. Kr. navode kako su Xiongnu stvorili carstvo pod [[Modu Chanyu]]om (koji je postao njihov vrhovni vođa 209. pr. Kr.)<ref>di Cosmo 2004: 186</ref> a koje se prostiralo preko granica današnje [[Mongolija|Mongolije]]. U 2. stoljeću pr. Kr. porazili su i u progonstvo natjerali dotada dominantni narod [[Yuezhi]], te postali gospodarima [[stepa]] na sjeveru današnje Kine. Također su bili aktivni u južnom [[Sibir]]u, zapadnoj [[Mandžurija|Mandžuriji]] i suvremenim [[narodna Republika Kina|kineskim]] [[Pokrajine Kine|pokrajinama]] [[Unutarnja Mongolija]], [[Gansu]] i [[Xinjiang]]. Ta nomadska plemena su se smatrala toliko opasnima da je [[dinastija Qin]] otpočela izgradnju [[Kineski zid|Velikog zida]] kako bi zaštitila Kinu od njihovih napadaja. Odnosi Xiongnua i ranih kineskih dinastija su bili složeni, od čestih [[vojska|vojnih]] sukoba i intriga, preko složenih sustava plaćanja [[danak|danka]], trgovine i bračnih saveza. == Izvori == {{Commonscat}} {{izvori}} * Л. П. Потапов, Этнионим ''Теле'' и Алтайцы (Etnonim „Tele” i Altajci), [http://www.orientalstudies.ru/rus/index.php?option=com_publications&Itemid=75&pub=564 ''Тюркологический сборник'' (''Turcologica''), 1966.], str. 233. – 240. Nauka, Moskva, 1966. {{ru}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Povijest Mongolije]] [[Kategorija:Šesnaest kraljevstava]] [[Kategorija:Antička povijest]] [[Kategorija:Neklasificirani narodi]] [[Kategorija:Povijesne etničke grupe Azije]] [[Kategorija:Stari narodi i civilizacije]] a7guvt2ce6xln308ys7vbd2goom90yu 0 493376 7468957 7266171 2026-05-26T12:38:35Z Croxyz 205325 7468957 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Hellas Verona | slika = Hellas_Verona_FC_logo_(2020).svg | puno ime = Hellas Verona Football Club | nadimak = ''I Gialloblu'' (Žuto-plavi) | godina osnivanja = [[1903.]] | igralište = [[Stadion Marc'Antonio Bentegodi]],<br />[[Verona]], [[Italija]] | kapacitet stadiona = 39.211 | direktor = {{Z|ITA}} Maurizio Setti | trener = ''Nitko'' | liga = [[Serie A]] | sezona = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]] | plasman = 19. | pattern_b1 = _verona2526h | body1 = | pattern_la1 = _verona2526h | leftarm1 = | pattern_ra1 = _verona2526h | rightarm1 = | pattern_sh1 = _verona2526h | shorts1 = | pattern_so1 = _verona2526hl | socks1 = | pattern_la2 = _verona2526a | leftarm2 = | pattern_b2 = _verona2526a | body2 = | pattern_ra2 = _verona2526a | rightarm2 = | pattern_sh2 = _verona2526a | shorts2 = | pattern_so2 = _verona2526al | socks2 = | pattern_la3 = _verona2526t | leftarm3 = | pattern_b3 = _verona2526t | body3 = | pattern_ra3 = _verona2526t | rightarm3 = | pattern_sh3 = _verona2526t | shorts3 = | pattern_so3 = _verona2526tl | socks3 = }} '''Hellas Verona Football Club''' (jednostavnije poznatiji kao ''Hellas Verona'' ili samo ''Verona'') talijanski je [[nogomet]]ni klub iz grada [[Verona|Verone]], u istoimenoj regiji Verona. Trenutačno nastupa u [[Serie A]], prvom razredu talijanskog nogometa. Hellas Verona je osnovan [[1903.]] godine, a u [[Serie A]] se po prvi put natječe u sezoni [[Serie A 1910./11|1910./11]]. Najbolji plasman su zabilježili u sezoni 1984./85. kada su bili prvaci [[Italija|Italije]]. Klupske boje su žuta i crna. == Trofeji == *'''[[Serie A]]''' **'''Prvak (1):''' [[Serie A 1984./85.|1984./85.]] == Stadion == Domaći stadion Hellas Verone je [[Stadio Marc'Antonio Bentegodi]], koji prima skoro 40.000 gledatelja. == Vanjske poveznice == * [http://www.hellasverona.it/ Službene stranice] {{it icon}} {{Serie A}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]] [[Kategorija:Verona]] rp02g0pj9j6bowa12l4vs4lvr4jxmkz 0 494130 7469212 7444341 2026-05-26T21:11:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469212 wikitext text/x-wiki {{Infookvir knjiga | naziv = Iluzija o Bogu | naziv_izvornika = The God Delusion | prijevod = | slika =[[Datoteka:Iluzija o Bogu (hrv.).jpg]] | opis_slike =Naslovnica hrvatskog izdanja iz 2007. | autor = [[Richard Dawkins]] | ilustrator = | dizajn korica = | država =[[UK]] | jezik =[[engleski]] | serijal = | žanr = | vrsta_djela = | izdavač =''Bantam Books'' | datum_izdanja =[[2. rujna]] [[2006.]] | vrijeme_i_mjesto_nastanka = | vrsta_korica =tvrdi i meki uvez, audio knjiga, E-knjiga | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | teme = [[religija]], [[etika]] | isbn =0-618-68000-4 | prethodna =The Ancestor's Tale | sljedeća =The Greatest Show on Earth: The Evidence for Evolution }} [[File:3.14.08DawkinsSigningByLuigiNovi27.JPG|thumb|[[Richard Dawkins]]]] '''''Iluzija o Bogu''''' ([[engleski|eng.]]: ''The God Delusion'')<ref>Napomena: Naslov djela preveden je na hrvatski jezik kao ''Iluzija o Bogu'', što nije istovjetno engleskoj riječi "delusion". Iluzija označava tek "pogrešnu percepciju stvarnog izvanjskog podražaja, varku u opažanju", "pričin, privid", dok "delusion" ([[hrvatski|hrv.]]:"deluzija") označava "bolesno umišljanje odn. vjerovanje koje se opire svim protuargumentima", "sumanutost".</ref> najprodavanija<ref>{{cite journal |last=Orr |first=H. Allen |date=2007-01-11 |title=A Mission to Convert |journal=[[New York Review of Books]] |location=New York |volume=54 |issue=1 |url=http://www.nybooks.com/articles/19775}}</ref> je nefikcijska knjiga iz [[2006.]] godine engleskog biologa [[Richard Dawkins|Richarda Dawkinsa]], redovitog profesora na [[Sveučilište Oxford|Novom kolegiju u Oxfordu]]<ref>{{cite web |url=http://www.edge.org/3rd_culture/bios/dawkins.html |title=The Third Culture: Richard Dawkins |accessdate=2008-03-08 |publisher=Edge.org}}</ref><ref>{{cite book |title=Who's Who |publisher=A & C Black |location=London |year=2008 |chapter=Clinton Richard Dawkins}}</ref> i bivšeg pročelnika Katedre [[Charles Simonyi|Charlesa Simonyija]] za javno razumijevanje znanosti na [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilištu u Oxfordu]]. U ''Iluziji o Bogu'' Dawkins tvrdi da [[Bog|nadnaravni tvorac]] gotovo sigurno ne postoji i vjerovanje u osobnog Boga definira kao perzistentno lažno uvjerenje koje se drži unatoč predočenju snažnih [[dokaz|protudokaza]].<ref name="preface">{{cite book |last=Dawkins |first=Richard |title=The God Delusion |publisher=Houghton Mifflin |location=Boston |year=2006 |isbn=0-618-68000-4 |authorlink=Richard Dawkins |page=406}}; [http://www.randomhouse.com.au/Downloads/News/GodDelusion_extract_revised.pdf on-line] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228072308/http://www.randomhouse.com.au/Downloads/News/GodDelusion_extract_revised.pdf |date=28. veljače 2008. }}</ref> Do siječnja [[2010.]] godine engleska je inačica ''Iluzije o Bogu'' prodana u preko 2 milijuna primjeraka.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/5000#455619 |publisher=Richard Dawkins at RichardDawkins.net |title=The God Delusion – back on the Times extended list at No.24 |accessdate=2010-02-06 |date=2010-01-27 |archive-date=17. kolovoza 2012. |archive-url=https://www.webcitation.org/69zV64twP?url=http://richarddawkins.net/articles/5000#455619 |url-status=dead}}</ref> Dosegla je 2. mjesto na popisu najprodavanijih knjiga na [[Amazon.com]]u u studenome [[2006.]] godine.<ref>"Amazon.com book page – search for sales rank for current position". [[Amazon Standard Identification Number|ASIN]] [https://www.amazon.com/dp/0618680004 0618680004]</ref><ref>{{Cite news |title=Atheists top book charts by deconstructing God |author=Jamie Doward |work=The Observer |url=http://books.guardian.co.uk/news/articles/0,,1934353,00.html |date=2006-10-29 |accessdate=2006-11-25 |location=London}}</ref> Početkom prosinca [[2006.]] godine dosegla je 4. mjesto na popisu najprodavanijih nefikcijskih tvrdouvezanih knjiga [[New York Times|''New York Timesa'']] nakon devet tjedana provedenih na popisu.<ref>{{cite news |title=Hardcover Nonfiction – New York Times |url=http://www.nytimes.com/2006/12/03/books/bestseller/1203besthardnonfiction.html?_r=1&oref=slogin |work=The New York Times |date=2006-12-03 |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130512223744/http://www.nytimes.com/2006/12/03/books/bestseller/1203besthardnonfiction.html?_r=1&oref=slogin |archive-date=12. svibnja 2013.}}</ref> Na popisu je ostala sveukupno 51 tjedan sve do [[30. rujna]] [[2007.]]<ref name=VOR>{{cite web |title=''The God Delusion'' - The Voice Of Reason |url=http://thevoiceofreason.de/en/book.html?id=167 |work=TheVoiceOfReason.de |accessdate=2014-08-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150426221927/http://thevoiceofreason.de/en/book.html?id=167 |archivedate=26. travnja 2015.}}</ref> Njemačka inačica naslovljena ''Der Gotteswahn'' prodana je u preko 260 000 primjeraka do [[28. siječnja]] [[2010.]] godine.<ref name=VOR/> Ovo je djelo potaknulo komentare i reakcije sa svih strana, a mnogo je knjiga napisano kao odgovor na nju. ==Pozadina== Dawkins je u svojim prethodnim djelima o [[evolucija|evoluciji]] raspravljao protiv [[kreacionizam|kreacionističkih]] objašnjenja života. Tema ''[[Slijepi urar|Slijepog urara]]'', objavljenog [[1986.]] godine, govori o tome da evolucija može objasniti prividan dizajn u prirodi. U ''Iluziji o Bogu'' on se fokusira izravno na širok raspon argumenata rabljenih za i protiv vjerovanja u egzistenciju Boga (ili bogova). Dawkins opetovano identificira sebe kao [[ateizam|ateista]], dok također ističe da je, u jednom smislu, on i [[agnosticizam|agnostik]], iako "samo do one razine do koje sam agnostik u pogledu vila pri dnu vrta". Dawkins je dugo želio napisati knjigu u kojoj otvoreno [[kritika religije|kritizira religiju]], no njegov ga je izdavač odgovarao od toga. Do [[2006.]] godine njegov se izdavač zagrijao za ideju. Dawkins ovu promjenu uma pripisuje "četirima [[George W. Bush|Bush]]evim godinama".<ref>{{cite web |first=Richard |last=Dawkins |authorlink=Richard Dawkins |title=Richard Dawkins explains his latest book |work=RichardDawkins.net |url=http://richarddawkins.net/mainPage.php?bodyPage=article_body.php&id=170 |accessdate=2007-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071013220047/http://richarddawkins.net/mainPage.php?bodyPage=article_body.php&id=170 |archivedate=2007-10-13}}</ref> Do tog je trenutka jedan broj pisaca uključujući [[Sam Harris|Sama Harrisa]] i [[Christopher Hitchens|Christophera Hitchensa]], koje je zajedno s Dawkinsom Robert Weitzel označio "Nesvetim Trojstvom", već bio napisao knjige koje otvoreno napadaju religiju.<ref>{{cite news |first=Robert |last=Weitzel |title=Hitchens, Dawkins, Harris: The Unholy Trinity... Thank God |work=Atlantic Free Press |url=http://www.atlanticfreepress.com/content/view/2112/1/ |accessdate=2007-09-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070915142352/http://www.atlanticfreepress.com/content/view/2112/1/ |archivedate=2007-09-15}}</ref> Prema mrežnom mjestu [[Amazon.com|Amazon.co.uk]] knjiga je dovela do rasta od 50 % u njihovoj prodaji knjiga o religiji i duhovnosti (uključujući antireligijske knjige poput Hitchensova ''[[Bog nije velik]]'') i pada od 120 % u prodaji Biblije.<ref>{{cite news |first=David |last=Smith |title=Believe it or not: the sceptics beat God in bestseller battle |work=The Observer |url=http://books.guardian.co.uk/news/articles/0,,2147152,00.html |accessdate=2007-10-05 |location=London |date=2007-08-12}}</ref> ==Sadržaj== Dawkins posvećuje knjigu [[Douglas Adams|Douglasu Adamsu]] i citira ovog romanopisca: "Zar nije dovoljno smatrati da je vrt lijep bez potrebe da se vjeruje da se pri njegovu dnu također nalaze vile?" Knjiga sadrži deset poglavlja. Prvih nekoliko poglavlja govori o tome da [[Bog]] gotovo sigurno ne postoji dok se u ostatku raspravlja o religiji i moralu. Dawkins piše da ''Iluzija o Bogu'' sadrži četiri "osvješćujuće" poruke: # [[ateizam|Ateisti]] mogu biti sretni, uravnoteženi, moralni i intelektualno ispunjeni. # [[Prirodni odabir]] i slične znanstvene teorije superiorne su "hipotezi o Bogu", iluziji [[inteligentni dizajn|inteligentnog dizajna]] u objašnjenju živog svijeta i [[svemir]]a. # Djeca ne bi trebala biti obilježena religijom svojih roditelja. Pojmovi poput "katoličkog djeteta" ili "muslimanskog djeteta" trebali bi ljude činiti udvornima. # Ateisti bi trebali biti ponosni, ne apologetički, jer [[ateizam]] je dokaz zdrava, neovisna uma.<ref name="preface"/> ===Hipoteza o Bogu=== Na početku knjige Dawkins razlikuje ono što naziva "ajnštajnskom religijom" od nadnaravne religije, tvrdeći da potonju ne bi trebalo brkati s prethodnom. [[Albert Einstein|Einstein]] je napisao da je bio religiozan u tom smislu da je bio svjestan stvari izvan dohvata uma, "čija nas ljepota i sublimnost doseže tek neizravno i poput slaba odraza". No, Dawkins tvrdi, ovaj bog "je svjetlosnim godinama udaljen od intervencionističkog biblijskog Boga koji čudima slama, misli čita, grijehe kažnjava i na molitve odgovara".<ref>''The God Delusion'', str. 13, 19.</ref> Predložena egzistencija ovog intervencionističkog Boga, koju Dawkins naziva "hipotezom o Bogu", postaje važna tema u knjizi.<ref>''The God Delusion'', str. 31.</ref> On drži da bi egzistencija takva Boga imala učinke na fizički svemir i, poput svake druge hipoteze, može se [[pokus|testirati]] i falsificirati.<ref>''The God Delusion'', str. 50.</ref> Dawkins ukratko elaborira glavne filozofske argumente u korist [[Postojanje Boga|Božje egzistencije]]. Od raznih filozofskih dokaza o kojima raspravlja, izdvaja [[teleološki argument|argument iz dizajna]] radi podužeg razmatranja. Dawkins zaključuje da [[prirodni odabir|evolucija prirodnom selekcijom]] može objasniti prividan dizajn u prirodi.<ref name=preface /> On piše da je jedan od najvećih izazova ljudskom umu bio objasniti "kako nastaje složeni, nevjerojatan dizajn svemira", i predlaže da postoje dva nadmetajuća objašnjenja: * hipoteza koja uključuje dizajnera, to jest, složeno Biće odgovorno za složenost koju vidimo. * hipoteza, s podupirućim teorijama, koja objašnjava kako od jednostavnih početaka i principa može nastati nešto složenije. Ovo je osnovni postav njegova argumenta protiv postojanja Boga, [[gambit ultimativnog Boeinga 747]],<ref>''The God Delusion'', str. 114.</ref> u kojem raspravlja da je prvi pokušaj samoodbacivački, dok je drugi pristup korak unaprijed.<ref>Ova interpretacija argumenta zasnovana je na recenzijama [[Daniel Dennett|Daniela Dennetta]] i [[P.Z. Myers]]a.</ref> Pri kraju četvrtog poglavlja ''Zašto gotovo sigurno nema Boga'' Dawkins sumira svoje argumente i izjavljuje, "iskušenje (da se pripiše izgled dizajna samom stvarnom dizajnu) jest lažno zato što hipoteza o dizajneru odmah postavlja još veći problem o tome tko je dizajnirao dizajnera. Čitav problem s kojim smo započeli bio je problem objašnjavanja statističke nevjerojatnosti. Očito je da rješenje nije postulirati nešto još nevjerojatnije".<ref>''The God Delusion'', str. 158.</ref> Štoviše, u četvrtom se poglavlju iznosi da alternativa hipotezi o dizajneru nije ''[[vjerojatnost|izgled]]'' nego ''[[prirodna selekcija]]''. Dawkins ne tvrdi da je dokazima pobio Boga apsolutnom sigurnošću. Umjesto toga predlaže da kao opći princip prednost imaju jednostavnija objašnjenja (vidi [[Occamova oštrica]]) i da bi sveznajući i svemogući Bog morao biti krajnje složen. Upravo stoga on tvrdi da teorija svemira bez Boga ima prednost pred teorijom svemira s Bogom.<ref>''The God Delusion'', str. 147-150.</ref> ===Religija i moral=== Druga polovica knjige počinje istraživanjem korijenâ religije i traženja objašnjenja njezine sveprisutnosti diljem ljudskih kultura. Dawkins zagovara "teoriju religije kao slučajna nusproizvoda – zatajivanja nečeg korisnog"<ref>"The general theory of religion as an accidental by-product – a misfiring of something useful – is the one I wish to advocate" ''The God Delusion'', p. 188</ref> kao na primjer umnog angažmana [[intencijski stav|intencijskog stava]]. Dawkins predlaže da teorija [[mem]]a, a naročito ljudska osjetljivost na religijske meme, može objasniti kako su se religije mogle širiti poput "umnih virusa" diljem društava.<ref>"the purpose of this section is to ''ask'' whether meme theory might work for the special case of religion" (ukošeno u izvorniku, referirajući na jedan od pet odsječaka u petom poglavlju), ''The God Delusion'', str. 191.</ref> Zatim prelazi na temu [[moral]]a držeći da nam religija ne treba da budemo dobri. Naprotiv, naš moral ima [[darvinizam|darvinističko]] objašnjenje: [[altruizam|altruistični]] geni, selekcionirani u procesu [[evolucija|evolucije]], daju ljudima prirodnu [[empatija|empatiju]]. Pita se, "biste li počinili [[ubojstvo]], [[silovanje]] ili pljačku ako biste znali da ne postoji Bog?" On tvrdi da bi vrlo malo ljudi odgovorilo s "da" potkopavajući tvrdnju da je religija potrebna da se ponašamo moralno. U prilog ovome pogledu on elaborira povijest morala tvrdeći da postoji moralni [[Zeitgeist]] koji kontinuirano evoluira u društvu, općenito napredujući prema [[liberalizam|liberalizmu]]. Kako on napreduje, ovaj moralni konsenzus utječe na to kako religijski vođe interpretiraju svoja sveta pisma. Stoga, Dawkins tvrdi, moral nema korijene u [[Biblija|Bibliji]], već nas napredak vlastitog morala informira o dijelu Biblije koji kršćani prihvaćaju i onaj koji danas odbacuju.<ref>Davši nekoliko primjera onoga što smatra brutalnim moralom [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], Dawkins piše, "Of course, irritated theologians will protest that we don't take the book of Genesis literally any more. But that is my whole point! We pick and choose which bits of scripture to believe, which bits to write off as symbols and allegories." ''The God Delusion'', str. 238.</ref> ''Iluzija o Bogu'' nije tek obrana ateizma, već također prelazi u napad protiv religije. Dawkins gleda na religiju kao na subverzivnu znanost koja potiče [[fanatizam]], hrabri bigotnost protiv [[homoseksualnost|homoseksualaca]] i utječe na društvo na ostale negativne načine.<ref>On daje primjere slučajeva gdje su se [[bogohuljenje|zakoni o blasfemiji]] rabili za osuđivanje ljudi na smrt kada su se pogrebi gejeva i njihovih simpatizera piketirali. Dawkins tvrdi da su se propovjednici u južnim dijelovima [[SAD|Sjedinjenih Država]] koristili Biblijom radi opravdanja ropstva tvrdeći da su [[Afrika]]nci bili potomci [[Noa|Noina]] grešnog sina [[Ham (Noin sin)|Hama]]. Tijekom [[križarski ratovi|križarskih ratova]] [[poganstvo|pogani]] i [[hereza|heretici]] koji se ne bi preobratili na kršćanstvo bivali su ubijani. U ekstremnu primjeru iz modernih vremena on citira slučaj velečasnog [[Paul Jennings Hill|Paula Hilla]], koji se radovao u sebi svojstvenom [[mučeništvo|mučeništvu]]: "Očekujem veliku nagradu na nebesima... gledam unaprijed radi slave," objavio je pri suočavanju sa [[smrtna kazna|smrtnom kaznom]] zbog ubojstva liječnika koji je izvodio pobačaje na [[Florida|Floridi]] u SAD-u.</ref> Najviše ga razbješnuje poučavanje religije u školama što smatra indoktrinacijskim procesom. On izjednačava religijsko poučavanje djece koje provode roditelji i učitelji u [[vjerska škola|vjerskim školama]] s oblikom mentalnog zlostavljanja. Dawkins smatra oznake "muslimansko dijete" ili "katoličko dijete" jednako pogrešno primjenjivim poput opisa "[[marksizam|marksističko]] dijete" ili "[[torijevci|torijevsko]] dijete" jer se čudi kako se mlado dijete može smatrati dovoljno razvijenim da ima takve neovisne poglede na svemir i mjesto čovječanstva u njemu. Knjiga završava pitanjem da li religija, unatoč svojim navedenim problemima, ispunjava "toliko potreban jaz", pružajući utjehu i nadahnuće ljudima koji je trebaju. Prema Dawkinsu, ove su potrebe puno bolje ispunjene nereligijskim sredstvima poput [[filozofija|filozofije]] i [[znanost]]i. On predlaže da je ateistički svjetonazor životno afirmativan na način na koji religija, sa svojim nezadovoljavajućim "odgovorima" na životne misterije, nikad neće biti. U dodatku se navode adrese za one "kojima je potrebna podrška u bijegu od religije". ==Kritike== Knjiga je izazvala žestoke reakcije, kako pozitivne tako i negativne, te je bila izdana s odobrenjem znanstvenika poput nobelovca i supronalazača strukture [[DNK]] [[James D. Watson|Jamesa D. Watsona]], harvardskog psihologa [[Steven Pinker|Stevena Pinkera]], ali i popularnih pisaca fikcije i [[iluzionizam|iluzionista]] Penna i Tellera.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/godDelusionReviews |title=''The God Delusion'' – Reviews |accessdate=2008-04-08 |publisher=RichardDawkins.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080401045656/http://richarddawkins.net/godDelusionReviews |archivedate=2008-04-01}}</ref> Unatoč svemu, knjiga je dobila podijeljene ocjene kritičara: [[Metacritic]] je izvijestio da je knjiga stekla prosječnu ocjenu 59 od 100<ref>{{cite web |url=http://www.metacritic.com/books/authors/dawkinsrichard/goddelusion |title=''The God Delusion'' by Richard Dawkins: Reviews |accessdate=2008-03-13 |publisher=Metacritic |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080218061427/http://www.metacritic.com/books/authors/dawkinsrichard/goddelusion |archivedate=2008-02-18}}</ref> dok je ''[[London Review of Books]]'' kritizirao Richarda Dawkinsa zbog neprovođenja pravog istraživanja o ovoj temi svojega djela, religiji, i postavljanja [[slamnati|slamnatog čovjeka]] da bi svoje argumente protiv teizma učinio valjanima.<ref>{{cite web |title=Lunging, Flailing, Mispunching: The God Delusion by Richard Dawkins |url=http://www.lrb.co.uk/v28/n20/terry-eagleton/lunging-flailing-mispunching}}</ref> Knjiga je nominirana za najbolju knjigu na [[Britanske knjižne nagrade|Britanskim knjižnim nagradama]] na kojima je Richard Dawkins imenovan piscem godine.<ref>{{cite web |title=Winners & Shortlists 2007 |url=http://www.britishbookawards.co.uk/pnbb_winners2007.asp |work=Galaxy British Book Awards |accessdate=2007-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424105746/http://www.britishbookawards.co.uk/pnbb_winners2007.asp |archivedate=2008-04-24}}</ref> ''Iluzija o Bogu'' potaknula je odgovore kako religijskih tako i ateističkih komentatora.<ref>također (Wilson 2007 http://www.skeptic.com/eskeptic/07-07-04#feature). Dawkins je nazvao ovu potonju vrstu kritike, "Ja sam ateistička ostava za piće"{{cite web |first=Richard |last=Dawkins |title=I'm an atheist, BUT.. |url=http://old.richarddawkins.net/articles/318-i-39-m-an-atheist-but |work=RichardDawkins.net |accessdate=2007-09-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130212162245/http://old.richarddawkins.net/articles/318-i-39-m-an-atheist-but |archivedate=2013-02-12}}</ref><ref>{{cite web |url=http://yalepress.yale.edu/yupbooks/book.asp?isbn=9780300111903 |title=Atheist Delusions: The Christian Revolution and Its Fashionable Enemies |first=David Bentley |last=Hart |accessdate=2009-07-24 |publisher=New Haven, CT: Yale University Press 2009}}</ref> Oksfordski teolog [[Alister McGrath]] (pisac ''[[Dawkinsova iluzija?|Dawkinsove iluzije?]]'' i ''[[Dawkinsov Bog: Geni, memi i smisao života|Dawkinsovog Boga]]'') tvrdi da je Dawkins ignorant o [[kršćanska teologija|kršćanskoj teologiji]] i stoga nesposoban inteligentno se angažirati o religiji i vjeri.<ref>{{cite book |last=McGrath |first=Alister |title=Dawkins' God: Genes, Memes, and the Meaning of Life |year=2004 |publisher=Blackwell Publishing |location=Oxford, England |isbn=1-4051-2538-1 |page=str. 81.}}</ref> Dawkins odgovara na ovo pitanjem "morate li čitati o leprekologiji prije nego što se razuvjerite u [[irski vilenjak|leprekone]]?",<ref>{{cite web |url=http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |title=Do you have to read up on leprechology before disbelieving in them? |accessdate=2007-11-14 |author=Dawkins, Richard |date=2007-09-17 |publisher=RichardDawkins.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140106194926/http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |archivedate=2014-01-06}}</ref> a u mekouveznom izdanju ''Iluzije o Bogu'' referira se na američkog biologa [[PZ Myers]]a koji je satirizirao ovaj redak argumenta kao "[[dvoraninov odgovor]]".<ref name='Pharyngula 2006-12-24'>{{cite web |url=http://scienceblogs.com/pharyngula/2006/12/the_courtiers_reply.php |title=The Courtier's Reply |accessdate=2007-11-14 |author=Myers, PZ |date=2006-12-24 |work=Pharyngula |archiveurl=https://www.webcitation.org/65XmaOfwg?url=http://scienceblogs.com/pharyngula/2006/12/the_courtiers_reply.php |archivedate=2012-02-18}}</ref> Dawkins je imao proširenu debatu s McGrathom na Književnom festivalu ''[[Sunday Times]]a'' 2007. godine.<ref>{{cite news |url=http://old.richarddawkins.net/audio/802-richard-dawkins-at-the-sunday-times-oxford-literary-festival |title=Richard Dawkins at The Sunday Times Oxford Literary Festival |author=Cole, Judith |date=2007-03-26 |work=The Times |location=London |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140121195208/http://old.richarddawkins.net/audio/802-richard-dawkins-at-the-sunday-times-oxford-literary-festival |archive-date=21. siječnja 2014.}}</ref> Kršćanski filozof [[Keith Ward]], u svojoj knjizi ''[[Je li religija opasna?]]'' iz [[2006.]] godine, raspravlja protiv stavova Dawkinsa i ostalih da je religija društveno opasna. [[Etičarka]] [[Margaret Somerville]]<ref>{{cite news |url=http://www.smh.com.au/news/national/aiming-for-knockout-blow-in-god-wars/2007/05/24/1179601500045.html |title=Aiming for knockout blow in god wars |accessdate=2007-05-27 |author=Huxley, John |date=2007-05-24 |publisher=The Sydney Morning Herald}}</ref> sugerira da Dawkins "precjenjuje slučaj protiv religije",<ref>{{cite web |url=http://www.beliefnet.com/story/202/story_20279_1.html |title=Does God Believe in Richard Dawkins? |author=Easterbrook, Gregg |publisher=Beliefnet |accessdate=2007-05-26}}</ref> pogotovo njezinu ulogu u ljudskom sukobu. Mnogi Dawkinsovi branitelji tvrde da su kritičari općenito pogrešno razumjeli njegovu stvarnu misao. Tijekom debate na hongkonškom Radiju 3 David Nicholls, pisac i predsjednik [[Australska ateistička zaklada|Australske ateističke zaklade]], ponovio je Dawkinsove osjećaje da je religija "nepotreban" aspekt globalnih problema.<ref>{{cite web |title=Is God a Delusion? |publisher=Radio 3, Hong Kong |date=2007-04-04 |url=http://www.rthk.org.hk/rthk/radio3/backchat/20070404.html |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430003341/http://www.rthk.org.hk/rthk/radio3/backchat/20070404.html |url-status=dead }}</ref> Dawkins tvrdi da je "egzistencija Boga znanstvena hipoteza poput svake druge".<ref>{{cite book |title=The God Delusion |last=Dawkins |first=Richard |year=2006 |isbn=0-618-68000-4 |page=50 |publisher=Houghton Mifflin Co. |location=Boston}}</ref> On se ne slaže s [[Stephen Jay Gould|Gouldovim]] principom [[nepreklapajući magisteriji|nepreklapajućih magisterija]] (NOMA, engl. ''non-overlapping magisteria''). U intervjuu u časopisu ''TIME'' Dawkins je izjavio: <blockquote> Mislim da su Gouldovi zasebni odjeljci bili čisto politički posao u pridobivanju srednjoputaških religioznih ljudi za znanstveni tabor. No radi se o prilično ispraznoj ideji. Postoji mnoštvo područja gdje religija ne mari zbog hodanja po znanstvenim travnjacima. Svako vjerovanje u čuda izravno proturiječi ne samo znanstvenim činjenicama nego i znanstvenom duhu.<ref>{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132-3,00.html |title=God vs. Science (3) |date=2006-11-05 |author=Van Biema, David |publisher=Time |access-date=28. kolovoza 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/65XmbJal2?url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132-3,00.html |archive-date=18. veljače 2012.}}</ref></blockquote> Astrofizičar [[Martin Rees]] sugerirao je da Dawkinsov napad na matičnu religiju nije koristan.<ref>{{cite news |url=http://books.guardian.co.uk/hay2007/story/0,,2089947,00.html |title=Scientists divided over alliance with religion |accessdate=2008-03-17 |author=Jha, Alok |date=2007-05-29 |work=The Guardian |location=UK}}</ref> S obzirom na Reesove tvrdnje u njegovoj knjizi ''Naše kozmičko stanište'' da "takva pitanja leže izvan znanosti; no ona su područje filozofa i teologa", Dawkins kaže "koje ekspertize teolozi mogu izreći o dubokim kozmološkim pitanjima, a znanstvenici ne mogu?"<ref>{{cite web |url=http://www.secularhumanism.org/library/fi/dawkins_18_2.html |title=When Religion Steps on Science's Turf |accessdate=2008-04-03 |author=Dawkins, Richard |year=2006 |publisher=Free Inquiry magazine |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080419125549/http://www.secularhumanism.org/library/fi/dawkins_18_2.html |archivedate=2008-04-19}}</ref><ref>{{cite book |title=The God Delusion |last=Dawkins |first=Richard |year=2006 |isbn=0-618-68000-4 |pages=55–56 |publisher=Houghton Mifflin Co. |location=Boston}}</ref> Drugdje je Dawkins napisao da "postoji potpuna razlika u svijetu između vjerovanja koje je netko spreman braniti navodeći dokaze i logiku, te vjerovanja koje je poduprto ničim više od tradicije, autoriteta ili objave."<ref name="Is Science a Religion?">{{cite web |author=Dawkins, Richard |month=January-February |year=1997 |url=http://www.thehumanist.org/humanist/articles/dawkins.html |title=Is Science a Religion? |accessdate=2008-03-15 |publisher=American Humanist Association |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121030144700/http://www.thehumanist.org/humanist/articles/dawkins.html |archivedate=2012-10-30}}</ref> ===Debata o ''Iluziji o Bogu''=== Dana [[3. listopada]] [[2007.]] [[John Lennox]], profesor matematike na [[Sveučilište Oxford|oksfordskom sveučilištu]], javno je debatirao s [[Richard Dawkins|Richardom Dawkinsom]] na Alabamskom sveučilištu u Birminghamu o Dawkinsovim nazorima izraženima u ''Iluziji o Bogu'', te njihovoj valjanosti nad kršćanskom vjerom i protiv nje.<ref name="Fixed Point Foundation">{{cite web |url=http://fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |title=The God Delusion Debate (Dawkins-Lennox) |publisher=Fixed Point Foundation |accessdate=2009-11-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817002138/http://www.fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |archivedate=2009-08-17}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article2588509.ece |title=Richard Dawkins Debates in the Bible Belt |author=Joanna Sugden |work=The Times |location=UK |date=2007-10-04 |accessdate=2009-11-10 |archive-date=29. travnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110429093533/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article2588509.ece |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://blog.al.com/spotnews/2007/10/scholars_match_wits_over_gods.html |title=Scholars match wits over God's existence |author=Kristen Record |publisher=The Birmingham News |date=2007-10-04 |accessdate=2009-11-10}}</ref> "Debata o iluziji o Bogu" označila je Dawkinsov prvi posjet Starom jugu i prvu značajnu raspravu o ovoj temi u "Biblijskom pojasu".<ref>{{cite web |url=http://www.secularnewsdaily.com/2013/03/richard-dawkins-goes-to-the-bible-belt/ |title=Richard Dawkins goes to the Bible Belt |publisher=Secular News Daily.com |accessdate=2014-08-07 |archive-date=11. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811024226/http://www.secularnewsdaily.com/2013/03/richard-dawkins-goes-to-the-bible-belt/ |url-status=dead }}</ref> Događaj je bio rasprodan, a ''[[Wall Street Journal]]'' nazvao ga je "objava: u Alabami, građanska debata o Božjoj egzistenciji."<ref>{{cite web |url=http://www.opinionjournal.com/forms/printThis.html?id=110010724 |title=A Revelation: In Alabama, A Civil Debate Over God's Existence |author=Naomi Schaefer Riley |publisher=The Wall Street Journal |date=2007-10-12 |accessdate=2009-11-10 |archive-date=11. ožujka 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090311134704/http://www.opinionjournal.com/forms/printThis.html?id=110010724 |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |title=Video of The God Delusion Debate (Dawkins – Lennox). |archive-url=https://web.archive.org/web/20090817002138/http://www.fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate |archive-date=17. kolovoza 2009. |access-date=28. kolovoza 2013.}}</ref> Dawkins je debatirao s Lennoxom po drugi put u Prirodoslovnom muzeju Sveučilišta u Oxfordu u listopadu [[2008.]] godine. Debata je bila naslovljena "Je li znanost pokopala Boga?" u kojoj je Dawkins rekao da, iako ga ne želi prihvatiti, može se postaviti razumno respektabilan slučaj za "deističkog boga, nekakva boga fizičara, boga nekoga poput [[Paul Davies|Paula Daviesa]], koji je smislio zakone fizike, boga matematičara, boga koji je sastavio svemir na prvom mjestu, a zatim se posjeo i gledao sve kako se zbiva", no ne za teističkog boga.<ref>{{cite web |url=http://fixed-point.org/index.php/events/1-latest/5-has-science-buried-god |title=Has Science Buried God? |publisher=Fixed Point Foundation |accessdate=2010-02-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091230135546/http://www.fixed-point.org/index.php/events/1-latest/5-has-science-buried-god |archivedate=2009-12-30}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.spectator.co.uk/melaniephillips/2543431/is-richard-dawkins-still-evolving.thtml |title=Is Richard Dawkins Still Evolving? |author=Melanie Phillips |work=The Spectator |location=UK |date=2008-10-23 |accessdate=2010-02-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100404034633/http://www.spectator.co.uk/melaniephillips/2543431/is-richard-dawkins-still-evolving.thtml |archivedate=2010-04-04}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.bbc.co.uk/oxford/content/articles/2008/10/15/lennox_dawkins.shtml |title='Has Science Buried God?' |publisher=BBC Oxford |date=2008-10-15 |accessdate=2010-02-01}}</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=DxD-HPMpTto video of 11 minutes of the "Has Science Buried God?" debate]</ref> ===Recenzije i odgovori=== * [[Alvin Plantinga]] Dawkinsova konfuzija<ref name='Plantinga'>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/676-the-dawkins-confusion-naturalism-ad-absurdum |title=The Dawkins Confusion – Naturalism ad absurdum |author=Alvin Plantinga |year=2007 |accessdate=2011-11-21 |archive-date=28. listopada 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111028173347/http://richarddawkins.net/articles/676-the-dawkins-confusion-naturalism-ad-absurdum |url-status=dead}}</ref> * [[Anthony Kenny]] Znanje, vjerovanje i vjera<ref>{{cite journal |first=Anthony |last=Kenny |title=Knowledge, Belief, and Faith |journal=Philosophy |volume=82 |issue=3 |pages=381–397 |month=srpanj |year=2007 |doi=10.1017/S0031819107000010}}</ref> * [[Thomas Nagel]] Strah od religije<ref>{{cite news |first=Thomas |last=Nagel |authorlink=Thomas Nagel |title=The Fear of Religion |work=The New Republic |url=http://www.tnr.com/article/the-fear-religion |date=2006-10-23 |accessdate=2007-09-12}}</ref> * [[Michael Ruse]] Chicago Journals Review<ref>{{cite web |url=http://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/529280 |title=Richard Dawkins: ''The God Delusion'' |work=Chicago Journals |author=Michael Ruse |month=prosinac |year=2007 |accessdate=2008-05-31}}</ref> * [[Richard Swinburne]] Odgovor Richardu Dawkinsu<ref>{{cite web |url=http://users.ox.ac.uk/~orie0087/pdf_files/Responses%20to%20Controversies/Response%20to%20Dawkins%27%20The%20God%20Delusion%20(revised)_copy(1).pdf |title=Response to Richard Dawkins' comments on my writings in his book ''The God Delusion'' |accessdate=2010-03-10 |last=Swinburne |first=Richard |format=PDF}}</ref> * [[John Cornwell]] Pitanje poštovanja<ref>{{cite news |url=http://www.timesonline.co.uk/article/0,,2102-2375182.html |title=A question of respect |work=The Times |location=UK |author=John Cornwell |accessdate=2006-11-06 |date=2006-10-01 |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219113832/https://www.thetimes.co.uk/ |url-status=dead }}</ref> * [[Alister McGrath]] i Joanna Collicutt McGrath ''[[Dawkinsova iluzija?]]''<ref>{{cite book |first=Alister |last=McGrath |title=The Dawkins Delusion? |publisher=SPCK |year=2007 |page=20}} Također izraženo u njegovoj recenziji [http://www.theosthinktank.co.uk/The_Dawkins_Delusion.aspx?ArticleID=50&PageID=47&RefPageID=11 "The Dawkins Delusion"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070223201549/http://www.theosthinktank.co.uk/The_Dawkins_Delusion.aspx?ArticleID=50&PageID=47&RefPageID=11 |date=23. veljače 2007. }}.</ref> * [[H. Allen Orr]] Misija za preobraćenje<ref>{{Cite journal |title=A Mission to Convert |author=H. Allen Orr |issue=54.1 |month=siječanj |year=2007 |journal=New York Review of Books |url=http://www.nybooks.com/articles/19775 |accessdate=2007-03-03}}</ref> * [[Terry Eagleton]] ''[[London Review of Books]]'' Zamahivanje, mlaćenje, udaranje u prazno:<ref name=eagleton>{{Cite journal |title=Lunging, Flailing, Mispunching |author=Terry Eagleton |journal=London Review of Books |url=http://www.lrb.co.uk/v28/n20/eagl01_.html |volume=28 |issue=20 |date=2006-10-19 |accessdate=2006-11-26}}</ref> * [[Antony Flew]] Recenzija Iluzije o Bogu<ref>{{cite web |url=http://www.bethinking.org/science-christianity/intermediate/flew-speaks-out-professor-antony-flew-reviews-the-god-delusion.htm |title=Flew Speaks Out: Professor Antony Flew reviews ''The God Delusion'' |work=bethinking.org |author=Anthony Flew |accessdate=2008-12-25}}</ref> – Dawkinsov odgovor<ref>{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/earth/main.jhtml?xml=/earth/2008/08/01/scidawkin101.xml |title=Richard Dawkins branded 'secularist bigot' by veteran philosopher |work=The Daily Telegraph |location=UK |author=Martin Beckford |date=2008-08-02 |access-date=19. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081028175434/http://www.telegraph.co.uk/earth/main.jhtml?xml=%2Fearth%2F2008%2F08%2F01%2Fscidawkin101.xml |archive-date=28. listopada 2008.}}</ref> * Murrough O'Brien iz ''[[The Independent]]a'' Čajniče naš koji jesi na nebesima<ref>Murrough O'Brien, [http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/books/reviews/the-god-delusion-by-richard-dawkins-425934.html "Our Teapot, which art in heaven,"] [[The Independent]], 26. studenoga 2006.</ref> Dawkins odgovara:<ref name='Dawkins 2007-09-17'>{{cite web |url=http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |title=Do you have to read up on leprechology before disbelieving in them? |accessdate=2007-11-14 |last=Dawkins |first=Richard |date=2007-09-17 |work=RichardDawkins.net |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140106194926/http://old.richarddawkins.net/articles/1647 |archivedate=2014-01-06}}</ref> * [[Marilynne Robinson]] Recenzija Iluzije o Bogu, Harper's Magazine 2006.<ref>{{cite web |url=http://solutions.synearth.net/2006/10/20/ |title=The God Delusion |work=solutions.synearth.net |author=Marilynne Robinson |accessdate=2010-04-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100312033819/http://solutions.synearth.net/2006/10/20/ |archivedate=12. ožujka 2010.}}</ref> * Simon Watson, Dawkinsova Iluzija o Bogu i ateistički fundamentalizam, antropoetika: The Journal of Generative Anthropology (proljeće 2010.)<ref>{{cite web |url=http://www.anthropoetics.ucla.edu/ap1502/1502Watson.htm |title=Richard Dawkins' The God Delusion and Atheist Fundamentalism |work=Anthropoetics: The Journal of Generative Anthropology 15, br. 2 |author=Simon Watson |year=2010 |accessdate=2010-08-14}}</ref> * [[The Pod Delusion]], tjedni [[podcast]] urednika Jamesa O'Malleyja u kojoj se iznose monolozi amaterskih doprinositelja koji dijele Dawkinsov svjetonazor. ===Knjižni odgovori=== Kritičari su reagirali snažno na Dawkinsove argumente, a mnoge su knjige napisane kao odgovor na ''Iluziju o Bogu''.<ref name="RDF-responding books">{{cite web |title=Two new fleas are discovered! |url=http://old.richarddawkins.net/articles/3216-two-new-fleas-are-discovered |date=2008-10-05 |publisher=The Richard Dawkins Foundation for Reason and Science |accessdate=2012-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150512050010/http://old.richarddawkins.net/articles/3216-two-new-fleas-are-discovered |archivedate=2015-05-12}}</ref> Na primjer: * ''Vražja iluzija'' [[David Berlinski|Davida Berlinskog]] * ''[[Darwinov anđeo]]'' [[John Cornwell|Johna Cornwella]] * ''Božji poduzetnik: Je li znanost pokopala Boga?'' [[John Lennox|Johna Lennoxa]] (Oxford: Lion, 2009.) * ''[[Dawkinsova iluzija?]]'' [[Alister McGrath|Alistera McGratha]] i Joanne Collicutt McGrath ==Pravne reperkusije u Turskoj== U [[Turska|Turskoj]], gdje je knjiga bila prodana u najmanje 6000 kopija,<ref name='Turkish Daily'>{{cite news |first=Sylvia |last=Tiryaki |title=''The God Delusion'' in Turkey |date=2007-12-03 |publisher=Turkish Daily News |url=http://www.hurriyetdailynews.com/h.php?news=the-god-delusion-in-turkey-2007-12-03 |accessdate=2008-02-18 |archive-date=21. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201121060452/https://www.hurriyetdailynews.com/ |url-status=dead}}</ref> jedan je tužitelj pokrenuo spor o tome je li ''Iluzija o Bogu'' bila "napad na svete vrijednosti" nakon koje je slijedila žalba u studenome [[2007.]] godine. Da je osuđen, turski izdavač i prevoditelj Erol Karaaslan suočio bi se sa zatvorskom kaznom zbog poticanja religijske mržnje i vrijeđanja religijskih vrijednosti.<ref name='CNN 2007-11-28'>{{cite news |title=Turkey probes atheist's 'God' book |date=2007-11-28 |publisher=AP, CNN |url=http://edition.cnn.com/2007/WORLD/europe/11/28/dawkins.turkey.ap/index.html |accessdate=2007-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071129222236/http://edition.cnn.com/2007/WORLD/europe/11/28/dawkins.turkey.ap/index.html |archivedate=2007-11-29}}</ref> U travnju [[2008.]] godine sud je oslobodio branjenika. U odbacivanju potrebe za konfiskacijom kopija knjige predsjedavajući sudac izjavio je da bi njezina zabrana "iz temelja ograničila slobodu mišljenja".<ref name='NTVMSNBC 2008-04-02'>{{cite news |title='Tanrı Yanılgısı' kitabı beraat etti |date=2008-04-02 |publisher=AA |url=http://www.ntvmsnbc.com/news/441428.asp |accessdate=2008-04-02 |language=turski}}</ref> Dawkinsovo mrežno mjesto richarddawkins.net bilo je zabranjeno u Turskoj nešto kasnije iste godine, nakon pritužaba kreacionista [[Adnan Oktar|Adnana Oktara]] (Haruna Yahye) zbog navodne difamacije.<ref>{{cite web |url=http://www.monstersandcritics.com/science/news/article_1431422.php/Turkey_bans_biologist_Richard_Dawkins_website |title=Turkey bans biologist Richard Dawkins' website – Monsters and Critics |accessdate=2009-10-27 |archive-date=18. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090918003024/http://www.monstersandcritics.com/science/news/article_1431422.php/Turkey_bans_biologist_Richard_Dawkins_website |url-status=dead}}</ref> Do srpnja 2011. godine zabrana je bila ukinuta.<ref>{{cite web |url=http://richarddawkins.net/articles/642074-rd-net-no-longer-banned-in-turkey |title=RD.net no longer banned in Turkey! |work=RichardDawkins.net |month=srpanj |year=2011 |accessdate=2011-08-06 |archive-date=5. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111105060322/http://richarddawkins.net/articles/642074-rd-net-no-longer-banned-in-turkey |url-status=dead }}</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Intervjui== * [http://www.salon.com/books/int/2006/10/13/dawkins/index.html "The flying spaghetti monster"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821014021/http://www.salon.com/books/int/2006/10/13/dawkins/index.html |date=21. kolovoza 2011. }}, intervju sa Steveom Paulsonom, ''Salon.com'', 13. listopada 2006. * [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132,00.html "God vs. Science"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823131007/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1555132,00.html |date=23. kolovoza 2013. }}, rasprava s [[Francis Collins|Francisom Collinsom]], ''TIME'', 13. studenoga 2006. * [http://www.cbc.ca/thehour/video.php?id=1563 "''The God Delusion''"], intervju s ''[[George Stroumboulopoulos|Georgeom Stroumboulopoulosom]]'', ''[[The Hour (kanadska TV serija)|The Hour]]'', 5. svibnja 2007. * [http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article1767506.ece "God&nbsp;.&nbsp;.&nbsp;. in other words"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100530131446/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/faith/article1767506.ece |date=30. svibnja 2010. }}, intervju s [[Ruth Gledhill]], ''[[The Times]]'', 10. svibnja 2007. * [http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=87949769 "Richard Dawkins: An Argument for Atheism"], intervju s [[Terry Gross|Terryjem Grossom]], Fresh Air, 7. ožujka 2008. ==Preporučena literatura== kronološki red izdavanja (najstariji na početku) * [[Stephen D. Unwin]]: [http://www.guardian.co.uk/commentisfree/story/0,,1883586,00.html ''Dawkins needs to show some doubt''], The Guardian, 29. rujna 2006. * [[Crispin Tickell]]: [http://www.ft.com/cms/s/824a87e6-501f-11db-9d85-0000779e2340.html ''Heaven can wait''], [[The Financial Times]], 30. rujna 2006. * Paul Riddell: [http://living.scotsman.com/books.cfm?id=1483032006 ''Did Man really create God?''], [[The Scotsman]], 6. listopada 2006. * [[Mary Midgley]]: [http://www.newscientist.com/channel/opinion/mg19225721.600-review-ithe-god-delusioni-by-richard-dawkins.html review], [[New Scientist]] (zahtijeva predbilježbu). 7. listopada 2006. * Troy Jollimore: [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/10/15/RVGH2LN2021.DTL ''Better Living Without God?''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120516080752/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2006/10/15/RVGH2LN2021.DTL |date=16. svibnja 2012. }}, [[San Francisco Chronicle]]. 15. listopada 2006. * [[PZ Myers]]: [http://www.seedmagazine.com/news/2006/10/bad_religion.php ''Bad Religion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012091452/http://www.seedmagazine.com/news/2006/10/bad_religion.php |date=12. listopada 2008. }}, [[Seed magazine]]. 22. listopada 2006. * Jim Holt: [http://www.nytimes.com/2006/10/22/books/review/Holt.t.html?_r=1&oref=slogin ''Beyond belief''], [[The New York Times]], 22. listopada 2006. * [[Terry Eagleton]], [http://www.lrb.co.uk/v28/n20/eagl01_.html "Lunging, Flailing, Mispunching"], [[London Review of Books]], sv. 28, br. 20, 19. listopada 2006. * [[Marilynne Robinson]], [http://solutions.synearth.net/2006/10/20 ''The God Delusion''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160413231110/http://solutions.synearth.net/2006/10/20 |date=13. travnja 2016. }}, [[Harper's Magazine]], studeni 2006. * Eric W. Lin: [http://www.thecrimson.com/article.aspx?ref=515434 ''Dawkins Says God Is Not Dead, But He Should Be''], [[The Harvard Crimson]], 1. studenoga 2006. * [[James Wood (kritičar)|James Wood]], [http://www.samharris.org/site/full_text/the-celestial-teapot/ "The Celestial Teapot"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160712112305/http://www.samharris.org/site/full_text/the-celestial-teapot/ |date=12. srpnja 2016. }} [[The New Republic]], prosinac 2006. * Michael Fitzpatrick [http://www.spiked-online.com/index.php?/site/article/2503/ "The Dawkins delusion"], [[Spiked (magazin)|Spiked]] 18. prosinca 2006. * Bill Muehlenberg, ''A Review of The God Delusion'' [http://www.billmuehlenberg.com/2006/12/29/a-review-of-the-god-delusion-by-richard-dawkins-part-1/ Part 1], [http://www.billmuehlenberg.com/2006/12/29/a-review-of-the-god-delusion-by-richard-dawkins-part-2/ Part 2], na blogu australskog komentatora CultureWatcha * Robert Stewart: [https://web.archive.org/web/20070331101137/http://www.evolutionary-philosophy.net/review_god_delusion.html ''A detailed summary and review of The God Delusion''], The Journal of Evolutionary Philosophy. 2006. * H. Allen Orr. [http://www.nybooks.com/articles/19775 "A Mission to Convert"], u [[The New York Review of Books]], 11. siječnja 2007. * [[Steven Weinberg]]: [http://tls.timesonline.co.uk/article/0,,25349-2552017,00.html "A deadly certitude"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090916014725/http://tls.timesonline.co.uk/article/0,,25349-2552017,00.html |date=16. rujna 2009. }} (zahtijeva predbilježbu), [[The Times Literary Supplement]], 17. siječnja 2007. * [[Alister McGrath]]: ''[[The Dawkins Delusion]]'', 15. veljače 2007. * [[Scott Hahn]]: ''Answering the New Atheism: Dismantling Dawkins' Case Against God'', Emmaus Road Publishing, 2008. {{ISBN|978-1-931018-48-7}} ==Vanjske poveznice== * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/programmes/newsnight/5372458.stm Newsnight Book Club] – izvadci iz ''Iluzije o Bogu'' * [http://newhumanist.org.uk/1521 Richard Dawkins interviewed by Laurie Taylor in New Humanist magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111001135634/http://newhumanist.org.uk/1521 |date=1. listopada 2011. }} * [http://www.wnyc.org/shows/bl/episodes/2007/04/23 Audio] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090109082131/http://www.wnyc.org/shows/bl/episodes/2007/04/23 |date=9. siječnja 2009. }}: Richard Dawkins u intervjuu s [[Brian Lehrer|Brianom Lehrerom]] * [https://web.archive.org/web/20110625134059/http://www.fixed-point.org/index.php/video/35-full-length/164-the-dawkins-lennox-debate Video] Debata o Iluziji o Bogu [[Kategorija:Knjige o ateizmu]] sad91qpdhqj3j41pqyd1sseqpuovhg3 0 494178 7469566 7368799 2026-05-27T11:48:02Z Mychele Trempetich 47215 /* Vanjske poveznice */ neutralnost! 7469566 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Karolina Vidović Krišto | slika = Karolina-Vidovic-Kristo1.JPG | veličina = 220px | opis_slike = Karolina Vidović Krišto, 2013. | pseudonim = | rođenje = [[29. prosinca]] [[1975.]] | mjesto_rođenja = {{Z|HRV}} [[Vukovar]], [[Hrvatska]] | smrt = | nacionalnost = [[Hrvati|Hrvatica]] | poznat_po = | zanimanje = [[Političar|političarka]] | nagrade = | stranka = [[Odlučnost i pravednost]] | visina = 178 cm }} '''Karolina Vidović Krišto''' ([[Vukovar]], [[29. prosinca]] [[1975.]]), [[hrvatska]] je [[novinar]]ka, političarka i bivša [[Hrvatski sabor|saborska zastupnica]].<ref>[https://sabor.hr/hr/zastupnici/vidovic-kristo-karolina-10-saziv-hrvatskoga-sabora Karolina Vidović Krišto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221206190129/https://sabor.hr/hr/zastupnici/vidovic-kristo-karolina-10-saziv-hrvatskoga-sabora |date=6. prosinca 2022. }} na stranicama [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]]. Pristupljeno 22. srpnja 2020.</ref> Osnivačica je i predsjednica političke stranke [[Odlučnost i pravednost]]. == Životopis == ===Rođenje, djetinjstvo i školovanje=== Rođena je [[29. prosinca]] [[1975.]] u [[Vukovar]]u, odrasla je i školovala se u [[Njemačka|Njemačkoj]], u [[München]]u, da bi se 1996. godine vratila u Hrvatsku. Nakon osnovne škole Tumblingerschule<ref name="A1">{{cite web |url=https://tumblinger.musin.de/ |title=Tumblingerschule |work=tumblinger.musin.de |accessdate=19. prosinca 2021. |language=njemački |trans-title=Tumblingerschule}}</ref> upisala je matematičku gimnaziju Klenze Gymnasium,<ref name="A2">{{cite web |url=https://klenzegymnasium.de/ |title=Klenze-Gymnasium Munich |work=klenzegymnasium.de |accessdate=19. prosinca 2021. |language=engleski |trans-title=Klenze-Gymnasium Munich}}</ref> potom jezičnu gimnaziju Dante Gymnasium.<ref name="A3">{{cite web |url=https://dante-gymnasium.de/ |title=Dante-Gymnasium |work=dante-gymnasium.de/ |accessdate=19. prosinca 2021. |language=njemački |trans-title=Dante-Gymnasium}}</ref> Studirala je godinu dana [[pravo]] na Ludwig-Maximilians-Universität München.<ref name="A4">{{cite web |url=https://www.lmu.de/en// |title=Ludwig-Maximilians-Universität München |work=www.lmu.de/ |accessdate=19. prosinca 2021. |language=engleski |trans-title=Ludwig-Maximilians-Universität München}}</ref> Nakon povratka u Hrvatsku upisala je i završila [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu]].<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.fpzg.unizg.hr/o_nama |title=Fakultet političkih znanosti u Zagrebu: O nama |work=fpzg.unizg.hr/ |accessdate=19. prosinca 2021. |language=hrvatski |trans-title= |archive-date=19. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211219134036/https://www.fpzg.unizg.hr/o_nama |url-status=dead }}</ref> [[Doktorand]]ica je [[povijest]]i. ===Novinarska, urednička i autorska karijera=== Novinarsku karijeru započinje na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-u]] [[1996.]] godine. Godine [[1998.]] bila je najmlađa urednica [[vijesti]] u povijesti Hrvatske radiotelevizije, kao i druga urednica središnjeg [[Dnevnik HTV-a|Dnevnika]]. Autorica je [[dokumentarni film|dokumentarnog filma]] ''Vaši vas ne žele''<ref>Karolina Vidović Krišto: Vaši vas ne žele, dokumentarni film, 2001. https://www.youtube.com/watch?v=zsu9CSUaNko</ref> koji je prvi put prikazan na HRT-u [[2001.]] godine te govori o „nametnutoj pomirbi” koja ne stvara uvjete za trajan mir i u Hrvatskoj. Godine [[2002.]] oformila je i pokrenula međunarodni program Hrvatske radiotelevizije radi promidžbe Hrvatske u svijetu kao i integraciju Hrvata diljem svijeta pod nazivom ''HRT [[Slika Hrvatske]]''. Urednica programa HRT-a ''Slika Hrvatske'' postaje [[2007.]] godine te pokreće autorsku emisiju o [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvatima BiH]] ''Hrvatska kronika BiH'', kao i autorske emisije ''Slika Hrvatske'' i ''Moje rodno mjesto'', a od [[2012.]] godine bila je urednica i voditeljica emisije ''[[Slika Hrvatske]]''. ====Emisija 29. prosinca 2012.==== Šira javnost za Karolinu Vidović Krišto saznala je najviše [[29. prosinca]] [[2012.]] godine, kada je u svojoj autorskoj emisiji ''Slika Hrvatske'' skrenula pozornost na ono što je ona nazvala "stvarnom pozadinom" predloženog [[Spolni odgoj u Hrvatskoj|spolnog odgoja]] u školama i vrtićima. U kontroverznoj epizodi naslovljenoj „''Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?''”<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=TlaCwh2Xtc0 HRT Slika Hrvatske – Pedofilija kao temelj spolnog odgoja?], youtube.com, pristupljeno 29. kolovoza 2013.</ref> prikazala je, među ostalim, isječak iz filma Tima Tatea o američkom seksologu [[Alfred Kinsey|Alfredu Kinseyu]], gdje ga se prikazuje kako plaća i potiče pedofile da seksualno zlostavljaju dojenčad i djecu. Neki kritičari tvrde kako je spolni odgoj u Hrvatskoj temeljen na pedofiliji i učenju Alfreda Kinseya, a glavnog autora, Aleksandra Štulhofera, bivšeg stipendista i suradnika Instituta Kinsey optužuju za suradnju s deklariranim pedofilima. Na kraju emisije Karolina Vidović Krišto najavila je za sljedeće emisije istraživanje inih kontroverzi i navodnih problema hrvatskog društva i politike: protuustavnu aboliciju [[ratni zločin|ratnih zločina]], lažnu pomirbu, privatizaciju te potrebu za [[lustracija|lustracijom]]. ====Odjeci==== Zbog informacija iznesenih u emisiji HRT-a ''Slika Hrvatske – pedofilija kao temelj spolnog odgoja'', Vidović Krišto suspendirana je sa svojeg radnog mjesta u roku od nekoliko sati, a emisija koju je uređivala je ukinuta.<ref>[http://www.jutarnji.hr/karolina-vidovic-kristo--dobila-sam-uznemirujuca-pisma/1083216/ 'Ja se nikog ne bojim osim Boga' Urednica Karolina Vidović – Krišto otkrila da je dobila uznemirujuća pisma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130207040008/http://www.jutarnji.hr/karolina-vidovic-kristo--dobila-sam-uznemirujuca-pisma/1083216 |date=7. veljače 2013. }}, [[HINA]], jutarnji.hr, 4. veljače 2013., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref> Čitav slučaj izazvao je raspravu u javnosti. Uz kritike nekih hrvatskih medija na njezin rad.<ref>Ivana Živko, [http://www.24sata.hr/politika/ukinuli-smo-sliku-hrvatske-jer-je-odraena-neprofesionalno-296620 'Ukinuli smo Sliku Hrvatske jer je odrađena neprofesionalno'], 24sata.hr, 8. siječnja 2013., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref><ref>Siniša Pavić, [http://www.novilist.hr/Scena/TV/Trnovit-put-HRT-a-od-socijalizma-do-korporacije Trnovit put HRT-a od socijalizma do korporacije], novilist.hr, 9. veljače 2013., (u pismohrani [https://archive.today/20130830180309/http://www.hnd.hr/hr/homepage/vijest/66573 archive.is] 30. kolovoza 2013.), pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref> nakon ukinute emisije primila je podršku dijela hrvatske i svjetske javnosti. Među ostalim i od [[Judith Reisman]] koja tvrdi da je "razotkrila pedofiliju kao temelj tzv. spolnog odgoja". U Hrvatsku su kao potpora Vidović Krišto došli [[Judith A. Reisman]], britanski novinar i autor dokumentarnih filmova [[Timothy Tate|Tima Tatea]], koji je u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] također trebao dobiti otkaz zbog navodnog razotkrivanja pedofilije kao temelja spolnog odgoja [[Alfred Kinsey|Alfreda Kinseya]].<ref name="Pismo podrške Judith Reisman urednici 'Slike Hrvatske'">[http://www.vecernji.hr/vijesti/procitajte-pismo-podrske-judith-reisman-urednici-slike-hrvatske-clanak-496419 Pročitajte pismo podrške Judith Reisman urednici 'Slike Hrvatske'], vecernji.hr, 10. siječnja 2013., pristupljeno 29. kolovoza 2013.</ref> Podršku je dobila i od drugih pojedinaca i organizacija pismima potpore,<ref>[http://www.hkz-kkv.ch/orvoreno_pismo_hrvatskom_novinarskom_drustvu.php Otvoreno pismo hrvatskom novinarskom društvu], Piše: Walter William Safar, hkz-kkv.ch, 22. siječnja 2013., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref><ref>M.M., [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=27023%3Ailija-vuemilovi-i-josip-klemm-zahtjev-za-slobodu-novinarstva-na-javnoj-hrvatskoj-radioteleviziji&catid=30%3Aostalo&Itemid=24 Ilija Vučemilović i Josip Klemm: Zahtjev za slobodu novinarstva na javnoj Hrvatskoj radioteleviziji], hrsvijet.net, 9. travnja 2013., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20130127005901/http://www.hic.hr/hid-v-26.htm Hrvati izvan domovine 8. siječnja 2013. Hrvatski svjetski kongres HRT udara na slobodu govora i na slobodu javnog djelovanja novinara], hic.hr, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. siječnja 2013., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref> organiziranjem peticija<ref>[https://archive.today/20130830180347/http://www.likaplus.hr/ls_zupanija/politika/zaustavimo_progon_karoline_vidovic_kristo/default.aspx Zaustavimo progon Karoline Vidović Krišto], likaplus.hr, 15. srpnja 2013., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref> i otvaranjem stranica potpore na [[Facebook]]u.<ref>Đurđica Sarjanović, [http://www.24sata.hr/news/na-facebooku-osnovali-grupu-podrske-karolini-v-kristo-295624 Na Facebooku osnovali grupu podrške Karolini V. Krišto], 24sata.hr, 31. prosinca 2012., pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref><ref>[http://cro.time.mk/cluster/733f6995d2/na-facebooku-osnovali-grupu-podrske-karolini-v-kristo.html Na Facebooku osnovali grupu podrške Karolini V. Krišto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213235856/http://cro.time.mk/cluster/733f6995d2/na-facebooku-osnovali-grupu-podrske-karolini-v-kristo.html |date=13. prosinca 2013. }}, cro.time.mk, pristupljeno 30. kolovoza 2013.</ref> Dana [[5. siječnja]] [[2015.]] godine dobila je otkaz na Hrvatskoj radioteleviziji.<ref>[https://www.scribd.com/doc/254484961/otkaz-Karolini-Vidovic-Kristo-5-1-15 Goran Radman, Odluka od 5. siječnja 2015. o izvanrednom otkazu Ugovora o radu Karolini Vidović Krišto na Hrvatskoj radioteleviziji], scribd.com, pristupljeno 4. veljače 2015.</ref> Sadržajno je dobila otkaz zbog traženja da se izmijeni ''Etički kodeks HRT-a'' za koji je tvrdila da novinarima i kreativnom osoblju javne radiotelevizije krši temeljna ljudska prava, primjerice prava na slobodu mišljenja, vjeroispovijesti, itd. Nakon što tadašnji glavni ravnatelja HRT-a, [[Goran Radman|Goran Radman]], staje u obranu Etičkog kodeksa, Vidović Krišto je navodno u internoj raspravi na HRT-u rekla kako je problematično da glavni ravnatelj HRT-a ne razumije ljudska prava te kako je to povezivo s njegovom komunističkom prošlosti s obzirom na to da jugokomunizam nije priznavao, nego sustavno kršio ljudska prava te potom dobila otkaz zbog vrijeđanja ravnatelja. U njezinu su obranu stali Sindikat slike i tona, Ogranak Hrvatskoga novinarskoga društva na HTV-u,<ref>[https://archive.today/20150204221216/http://www.hnd.hr/hr/priopcenja/show/67947/ Priopćenja HND-a. Reakcija na raskid ugovornog odnosa HRT-a i Karoline Vidović Krišto], hnd.hr, 8. siječnja 2015., pristupljeno 4. veljače 2015.</ref> Hrvatski helsinški odbor i mnogi drugi.<ref>Bojan Arežina, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/sef-hss-a-zeli-da-sabor-odlucuje-o-smjeni-gorana-radmana-985136 Šef HSS-a želi da Sabor odlučuje o smjeni Gorana Radmana], vecernji.hr, 20. siječnja 2015., pristupljeno 4. veljače 2015.</ref><ref>Ladislav Tomičić, [http://archive.is/yo9JF Ladislav Tomičić, ''Nisam Karolina Vidović Krišto, ali...''], ''Novi list'', hnd.hr, 10. siječnja 2015., pristupljeno 4. veljače 2015.</ref><ref>[http://www.vjeraidjela.com/josipovic-vise-ne-stoji-iza-najboljih-misli-svojega-mandata/ Petar Marija Radelj, ''Josipović više ne stoji iza najboljih misli svojega mandata''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204121136/http://www.vjeraidjela.com/josipovic-vise-ne-stoji-iza-najboljih-misli-svojega-mandata/ |date=4. veljače 2015. }}, vjeraidjela.com, 21. siječnja 2015., pristupljeno 4. veljače 2015.</ref><ref> V.B., [http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/366959/Radman-je-pogrijesio-Vidovic-Kristo-treba-vratiti-na-posao.html 'Radman je pogriješio, Vidović Krišto treba vratiti na posao'], tportal.hr, 23. siječnja 2015., pristupljeno 4. veljače 2015.</ref> Sedam mjeseci kasnije sudskim je nalogom vraćena na posao, a prvostupanjska i drugostupanjska presuda potvrdile su kako je bila riječ o protuzakonitom otkazu. Etički kodeks naknadno je izmijenjen, a Goran Radman napustio je mjesto glavnog ravnatelja HRT-a.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrt-izgubio-na-sudu-mora-vratiti-karolinu-vidovic-kristo-na-posao-dali-joj-izvanredni-otkaz-zbog-uvreda-na-racun-gorana-radmana/192763/ ''HRT izgubio na sudu, mora vratiti Karolinu Vidović Krišto na posao. Dali joj izvanredni otkaz zbog 'uvreda na račun Gorana Radmana'''], [[HINA]], jutarnji.hr, 2. prosinca 2015., pristupljeno 12. travnja 2018.</ref> Karolina Vidović Krišto sudskom je presudom vraćena na staro radno mjesto, Urednica programa HRT-a "Slika Hrvatske", međutim emisiju su ukinuli pa je svoju karijeru nastavila kao urednica pojedinih emisija, politička komentatorica te politička i medijska analitičarka. Njezina najpoznatija rubrika "Skener" svakog petka u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" na HRT 1 u kojoj je analizirala strani tisak i aktualna društvena i politička zbivanja u Hrvatskoj i svijetu. ===Politička karijera=== Dana [[27. svibnja]] 2020. godine Karolina Vidović Krišto objavila je kako je na prijedlog i uz potporu pukovnika HV-a Ivice Arbanasa Lipog, pukovnika HV-a [[Ivan Anđelić Doktor|Ivana Anđelića Doktora]] te Josipa Deura postavljena kao nezavisna kandidatkinja u IX. izbornoj jedinici na listi [[Domovinski pokret|Domovinskog pokreta]], stranci koju je utemeljio [[Miroslav Škoro]]. S osvojenih 5598 [[preferencijsko glasovanje|preferencijskih glasova]], najviše na listi Domovinskog pokreta u IX. izbornoj jedinici, osvaja zastupnički mandat u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].<ref>[https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2020/Izbori_za_zastupnike_u_HS/Kona%C4%8Dni%20rezultati.pdf Konačni rezultati Izbora zastupnika u Hrvatski sabor 2020.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924020127/https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2020/Izbori_za_zastupnike_u_HS/Kona%C4%8Dni%20rezultati.pdf |date=24. rujna 2020. }} [[Državno izborno povjerenstvo]], Zagreb, srpanj 2020., str. 72 i 78. Pristupljeno 25. srpnja 2020.</ref> Bila je predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport. Početkom 2021. godine izlazi iz Kluba zastupnika Domovinskoga pokreta jer smatra kako su pritisci na nju unutar Domovinskoga pokreta postali preteški. Otada je sve do osnivanja vlastite stranke djelovala kao nezavisna zastupnica u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].<ref>P. N., [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/raspada-se-domovinski-pokret/?meta_refresh=true ''Karolina Vidović Krišto i Milan Vrkljan objavili da odlaze iz stranke Miroslava Škore: “Valjda neće postati prvi žetončići HDZ-a”''], novilist.hr, 5. siječnja 2021., pristupljeno 20. siječnja 2021.</ref> Godine 2022. osniva stranku [[Odlučnost i pravednost]].<ref name="VLI">[https://www.vecernji.hr/vijesti/karolina-vidovic-kristo-osnovala-stranku-pozornost-privukli-uvjeti-pod-kojima-se-moze-uclaniti-u-nju-1634204 Karolina Vidović Krišto osnovala stranku, pozornost privukli uvjeti pod kojima se može učlaniti u nju], [[Večernji list]], vecernji.hr, 17. studenoga 2022., pristupljeno 5. ožujka 2024.</ref> == Nagrade == * [[2012.]]: dobitnica nagrade Žena godine, [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori]], zbog svog zalaganja za civilizacijske vrednote, i hrabrost u promicanju istih.<ref name="Hrvatska akademska zajednica u Domovini i dijaspori">[http://www.hazud.ch/2013/03/ivan-raos-svecana-sjednica-hazud-a-u-zagrebu/ Ivan Raos: svečana sjednica HAZUD-a u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180319151418/http://www.hazud.ch/2013/03/ivan-raos-svecana-sjednica-hazud-a-u-zagrebu/ |date=19. ožujka 2018. }}, hazud.ch, 13. ožujka 2013., pristupljeno 29. kolovoza 2013.</ref> * [[2012.]]: dobitnica nagrade Osoba godine, Udruge hrvatskih branitelja i Zajednica povratnika i useljenika Karlovačke županije * [[2013.]]: dobitnica strukovne nagrade [[Global Leadership (nagrada)|Global Leadership]].<ref name="Vidović Krišto dobitnica Global Leadership Award">Z.S., [https://archive.today/20130829142243/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/83185-vidovic-kristo-dobitnica-global-leadership-award-hrvatska-treba-biti-ponosna.html Vidović Krišto dobitnica Global Leadership Award: 'Hrvatska treba biti ponosna'], dnevno.hr, 3. travnja, 2013., pristupljeno 29. kolovoza 2013.</ref><ref>i.kri/VLM, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/karolina-vidovic-kristo-dobitnica-je-nagrade-global-leadership-533030 Karolina Vidović Krišto dobitnica je nagrade Global Leadership], vecernji.hr, 2. travnja 2013., pristupljeno 14. prosinca 2013.</ref> * [[2015.]]: dobitnica plakete Sv. Stošije za obranu ugroženih, osobito djece.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/karolina-vidovic-kristo-dobitnica-priznanja-sv-stosije-za-obranu-ugrozenih-osobito-djece/ Karolina Vidović Krišto dobitnica priznanja sv. Stošije za obranu ugroženih, osobito djece], objavljeno 15. siječnja 2015., pristupljeno 19. srpnja 2020.</ref><ref>[https://www.zadarskilist.hr/clanci/17012015/jedina-izvan-zadarske-nadbiskupije-karolina-vidovic-kristo-dobitnica-priznanja-sv-stosije Jedina izvan Zadarske nadbiskupije. Karolina Vidović Krišto dobitnica priznanja sv. Stošije], objavljeno 17. siječnja 2015., pristupljeno 19. srpnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=TlaCwh2Xtc0 Zabranjena emisija ''Slika Hrvatske – Pedofilija kao temelj spolnog odgoja''] *{{cite web|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nakon-11-godina-donesena-odluka-zagreb-pride-je-imao-pravo-nominirati-vidovic-kristo-za-homofoba-godine-15465570 |title=Nakon 11 godina donesena odluka: Zagreb Pride je imao pravo nominirati Vidović Krišto za homofoba godine|publisher=[[Jutarnji list]]|language=hr}} {{GLAVNIRASPORED:Vidović Krišto, Karolina}} [[Kategorija:Životopisi, Vukovar]] [[Kategorija:Urednici na HTV-u]] [[Kategorija:Voditelji na HTV-u]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Zastupnici u 10. sazivu Hrvatskog sabora]] 9cjnnwe9062mlb7qvcmgpfo6ut9w5py 0 494402 7469434 7466995 2026-05-27T09:42:59Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/҆|҆]] ([[User talk:҆|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ivi104|Ivi104]] 7079123 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{stilska dorada}} '''Google Drive''' servis je za pohranu i dijeljenje datoteka ''[[Računarstvo u oblaku|u oblaku]]'' koji je pokrenuo [[Google]]. [[File:Google Drive icon (2020).svg|thumb|173x173px]] Google Drive zamjenjuje [[Google Dokumenti|Google Dokumente]] kad ga jednom aktiviramo. Dokumenti koji već postoje na Google Dokumentima automatski se prebacuju na Google Drive. Služi za sinkronizaciju, dijeljenje i izmjenu ili izradu podataka između više računala ili korisnika. Osim na računalu, Google Drive koristi se na tabletima i pametnim mobitelima. == Odlike == === Klijent === Kako bi Google Drive uvijek obavljao [[sinkronizacija datoteka|sinkronizaciju datoteka]] između korisnikovog [[računalo|računala]] i Google Drive [[server]]a za pohranu podataka, Google Drive [[klijent]]/[[softver]] mora biti instaliran (i pokrenut) na korisnikovom računalu. Klijent koji komunicira s Google Drive serverima djeluje na način da se ažuriranja s jedne (korisničke) strane propagiraju na drugu stranu (Google-ov prostor za pohranu "u oblaku"), tako obje "strane" obično sadrže iste podatke. Google Drive klijent softver je dostupan za sljedeće uređaje: [[osobno računalo]] (s [[operativni sustav|operativnim sustavima]] [[Windows XP]], [[Windows Vista]], [[Windows 7]] i [[Windows 8]] s [[NTFS]] particijama) ili [[Mac OS X Lion]] (10,7) i [[Mac OS X Snow Leopard]] (10,6), [[Android (operacijski sustav)|Android]] operativni sustav na [[tablet]]ima i [[pametni telefon|pametnim telefonima]], s Eclair i novijim OS-ovima (Android 2.1+); te za [[iPhone]] i [[iPad]] s [[iOS]]-om 5,0 i novijim. Iako nema službenog klijent softvera za Linux, Google Drive-u uvijek se može pristupiti i s Linux uređaja putem open source projekata, kao što je Gdrive, a dodatno je moguće "ugraditi" prostor za podatke koji pruža Google Drive račun izravno u Linux datotečni sustav, pomoću google-drive-ocamlfuse, na FUSE-u zasnovan datotečni sustav napisan u OCaml-u i potpomognut od strane Google Drivea. [[Sundar Pichai]] iz Googlea je rekao da će Google Drive online servis za pohranu biti čvrsto integriran s [[Chrome OS]]-om verzijom 20. Postoje od "treće strane" pisane Google Drive "aplikacije" koje se može instalirati na [[Chrome Web Store]]. Ovi programi, rade u [[Google Chrome]]-u, djeluju na online datoteke, a može ih se koristiti za uređivanje slika i videa, faksiranje i potpisivanje dokumenata, upravljanje projektima, stvaranje baza podataka itd. === Vlasništvo i licenciranje === Google ima jedinstveni set uvjeta pružanja usluge i pravila o privatnosti za sve svoje proizvode. Prema [[CNET]]-u, za razliku od konkurentskih usluga, kao što su [[Dropbox]] i [[Microsoft]]ov [[SkyDrive]], Google ima poprilično sveobuhvatna prava reproducirati, koristiti i stvarati izvedene radove na osnovu sadržaja pohranjenog na Google Drive-u, preko licence koju daje korisnicima na prihvaćanje pri otvaranju google računa. Ova licenca je TRAJNA, čak i '''nakon što korisnik ukloni materijal'''. Iako korisnik zadržava pravo intelektualnog vlasništva, korisnik licence je Google, koji izdvaja i analizira upload sadržaja '''za prilagodbu oglašavanja i druge usluge koje Google nudi korisniku''', te u svrhu promidžbe. Google je proširio svoju licencu za upload datoteka tako da ista također omogućuje promjene u sadržaju kako bi se "poboljšala upotrebljivost" podataka, ovo npr. uključuje stvaranje modificirane verzije prenesenog sadržaja kako bi bio "pogodniji" za razne namjene. Na primjer, Google može transcendirati pohranjeni video u formate pogodnije za gledanje na prijenosnom računalu i tabletima ili prilagoditi ga da bude kompatibilniji za određene preglednike od izvornika. === Pristup podacima === Pristup podacima pohranjenim na prostor Google Drive se može obaviti bilo online, putem [[Google]]ove web stranice, ili putem terminala za sinkronizaciju. Za sinkronizaciju mape Google Drive na uređaju ([[računalo]], [[tablet]] ili [[smartphone]]) potreban je [[softver]] za sinkronizaciju koji stvara mapu Google Drive iz i u koju je jednostavno moguće izrezati i zalijepiti datoteke i dokumente za sinkronizaciju. === Prostor za pohranu === Izvorno, [[Google Dokumenti]] je ponudio 1 [[GB]] pohrane u besplatnoj inačici. S dolaskom Google Drivea 25. travnja 2012., kvota je povećana na 5 [[GB]], te na 15 GB od 14. svibnja 2013. Također je moguće kupiti i do 16 [[TB]] dodatnog prostora - 25 GB košta 2,49 dolara mjesečno, 100 GB 4,99 dolara mjesečno, i do 16 TB za 799,99 dolara mjesečno. Nakon kupnje, ovaj prostor se također koristi i za Messaging [[Gmail]]. Neka ograničenja također se primjenjuju na datoteke pohranjene "u oblaku". Nijedna datoteka ne smije premašiti ograničenje veličine od 10 GB, što se odnosi samo na one koji su kupili dodatnu kvotu, slika na Google Dokumentima ne može prelaziti 2 [[MB]], a tablice su ograničene na 256 stupaca, 400 000 stanica i 200 stranica/listova. Google također nameće ograničenja na uvoz datoteka na Google Dokumente. Tekstualni dokumenti ne mogu prelaziti 2MB, a uvezena tablica nužno mora biti manja od 20 MB, kao i prezentacija manja od 50 MB. === Podržane vrste datoteka === U pregledniku datoteka Google Drive se može vidjeti online sljedeće formate: * Slikovni formati (.JPEG, .PNG, .GIF, .TIFF, .BMP) * Video formati (WebM, .MPEG4, .3GPP, .MOV, .AVI, .MPEGPS, .WMV, .FLV) * Datoteke teksta (.TXT) * Oznake/kod (.CSS, .HTML, .PHP, .C, .CPP, .H, .HPP, .JS) * Microsoft Word (.DOC i .DOCX) * Microsoft Excel (.XLS i .XLSX) * Microsoft PowerPoint (.PPT i .PPTX) * Adobe Portable Document Format (.PDF) * Apple Pages (.PAGES) * Adobe Illustrator (.AI) * Adobe Photoshop (.PSD) * Tagged Image File Format (.TIFF) * Autodesk AutoCad (.DXF) * Scalable Vector Graphics (.SVG) * PostScript (.EPS, .PS) * TrueType (.TTF) * XML Paper Specification (.XPS) * Vrste datoteka za arhivu/pohranu podataka (.ZIP i .RAR) [[Kategorija:Google]] [[Kategorija:Sigurnosna kopija]] {{Tehnologija}} d1u9xvm07ihvpbzlc96en4y35gbx2r5 4 495466 7469012 6711464 2026-05-26T13:14:09Z Artniješkart 362139 /* Zašto Crvena akcija ima članak na Wikipediji kada je malobrojna organizacija bez utjecaja na društvo? */ novi odlomak 7469012 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Wikiprojekt neutralnost}} {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" | width="90%" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" valign="top" | <span style="font-size:16pt">Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku</span> Ova je stranica stvorena za dokumentiranje svih članaka s kojim [[Wikipedija:Suradnici|suradnici]] [[Wikipedija:Kontaktirajte s nama|Wikipedije]] na hrvatskome jeziku imaju zamjerku. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{prečac|[[WP:PN]]}} <small>{{Nepravilnosti}}</small> |- | width="100%" colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:1em 1em 1em 1em;" valign="top"| '''Ovo [[wikipedija: što ne spada u Wikipediju|nije]] forum prozivanja, ruganja, ili upiranja prsta u nekoga, [[wikipedija: bez osobnih napada|neku osobu]], suradnika, subkulture, manjinske skupine, ideologije, itd. [[wikipedija: wikibonton|Budimo pristojni]], komunicirajmo [[wikipedija: bez pravnih prijetnji|bez pravnih prijetnji]].''' |- | width="100%" colspan="2" style="text-align: center; border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;"|<span class="plainlinks">'''{{Gumb|Prijavite novu zamjerku|url={{fullurl:Wikipedija:Kafić/Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku|action=edit&section=new}}|class=mw-ui-progressive}}'''</span> |} == Članci s problemima / problem s načinom kako su članci napisani == {{Održavanje | slika = Icon attention.svg | opis = Sljedeći članci imaju '''problem s tonom i načinom''' kako su napisani. Popis je nepotpun. Za više informacija vidi [[Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost|početnu stranicu Wikiprojekta]]. | uputa = Pomagala: [[Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice|Ikonice]] • [[Wikipedija:Wikiprojekt_neutralnost#Oruđa|Oruđa]] | kategorija = | boja = #ab0600 }} === Objašnjenje: Značenje ikonica === {{glavni|Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice}} * {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}}: predložak za članke, koje nismo mogli spasiti * {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/predložen za brisanje}}: članak koji je predložen za brisanje * {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}}: za članke u procesu dorade/obnove u skladu s pravilima Wikipedije ([[Wikipedija:Nepristrano gledište]]) === Povijest === * [[Srednjovjekovna Srbija]] * [[Srpska okupacija Crne Gore 1918.]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Povijest Srba prije Nemanjića]] ==== Drugi svjetski rat ==== * [[Četnici-komunisti]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Maks Luburić]] * [[Ustaše]] * [[Za dom]] * [[Sabirni logor Jasenovac]] — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}}, suradnici trenutno rade na članku: <small>[[Koncentracijski logor Jasenovac/dorada]], [[Koncentracijski logor Jasenovac/čišćenje]]</small> * [[Crna legija]] * [[Stratište kod Crngroba]] * [[Pokolj u Bleiburgu]] — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Pokolj u Travniku listopada 1944.]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Hrvatski hercegovački Bleiburg]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/predložen za brisanje}} * [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]] * [[Travnik#Nezavisna Država Hrvatska]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Jakovlje u NOB]] * [[Janka-puszta]] ==== Jugoslavija ==== ;Kraljevina Jugoslavija * [[ORJUNA]] ;SFR Jugoslavija * [[Josip Broz Tito]] — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Jugoslavenska tajna armija]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[UDBA]] * [[Jugonostalgija]] ==== Domovinski rat/Raspad Jugoslavije ==== * [[Specijalni rat protiv Hrvatske]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Operacije "Labrador" i "Opera"]] * [[Operacija Medački džep#Politički prijepori]] * [[Pokolj na Vlašiću 1992.]] * [[Bitka na Putnikovom brdu]] * [[Borbe za Dubravsku visoravan]] * [[Operacija Neretva '93]] * [[Bitka za Žepče 24. lipnja 1993.]] * [[Bitka na Vrdima]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Bitka za Zavrtaljku]] * [[Operacija Jesen '94.]] * [[Kronologija raspada SFRJ]] * [[Stradavanje djece u Slavonskom Brodu]] * [[Antihrvatska propaganda i Domovinski rat]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Operacija Strijela]] === LGBT === :''Vidi: [[Wikipedija:Wikiprojekt_LGBT/Članci#Zahtijevaju sređivanje]]'' * [[rodna ideologija]] - članak je katastrofalno napisan koristeći tzv. i italic za sve oko rodnih i queer studija (etablirane grane humanistike), a podrazumjevajući da je recentni klerikalni konstrukt 'rodna ideologija' usvojen i legitiman. Ovakav članak je lakše obrisati nego ispravljati. Čak i tehnički nije ispravno konstruiran. Medijski je problematičan jer su grafike i fotografije koje se koriste u članku su ili ilegalne (bez adekvatnih licenci i privola) ili krivo postpisane i interpretirane. Sve su maknute. Sretno svima koji pokušaju ispravljati više i bolje d aovaj članak privedu nečemu enciklopedijskom. Svi korsinici koji su sudjelovali u nastanku ovakvog članka bi trebali biti pod prismotrom za objektivnost, a osobito oni koji imaju više ovlasti - speedy je valjda već pod prismotrom WMFa, ostale tek treba popisati i proslaviti na META RfC-ima. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.1.12.110|78.1.12.110]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.1.12.110|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.1.12.110|doprinosi]]) 08:15, 21. prosinca 2020.</small> — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Istospolna seksualnost]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} Evidencija brisanja 20:21 Dean72 razgovor doprinosi obrisao je stranicu Istospolna seksualnost ‎(članak postoji pod točnim nazivom: Brisanje po principu: Qui tacet, consentire videtur) Iz rasprave na stranici WP:POV FORK Predlažem brisanje ovog članka, jer je izuzetno pristrano napisan i već postoji članak pod točnim nazivom. Stekao sam dojam da je svrha članka stvaranje posebnog članka na istu temu koja već postoji, ali koji služi da bi se tema prikazala iz drugog pristranijeg gledišta. Članak vrvi pristranošću, od povezivanja homoseksualnosti s pedofilijom odmah u drugom pasusu, do zastarjelih psihoanalitičkih pogleda na homoseksualnost, starih DSM dijagnoza koje desetljećima nemaju nikakvu vrijednost, povezivanja homoseksualnosti s psihijatrijskim bolestima (iako je dokazano da su iste posljedica, diskriminacije, stigmatizacije i nasilja), detaljno opisivanje reparativne terapije koja je danas konsenzusom odbačena i smatra se torturom, povezivanja homoseksualnosti s kriminalnim miljeom droge i prostitucije, prikazivanje LGBT advocacy kao nekog nasilnog i agresivnog pokreta i mnogo drugog. Ovaj članak kao da je izašao iz nekih drugih vremena, čak i za naše podneblje. Iako ne postoji na ovom projektu kao pravilo, ovo je tipičan primjer POV forks. Želio bi čuti mišljenje zajednice, ako se ogromna većina slaže sa mnom, ja ću obrisati ovaj članak.--Dean72 (razgovor) 22:49, 12. ožujka 2021. (CET) @Dean72 odlična analiza i potpuno se slažem. Odličan primjer POV forks. Ako se odlučimo na brisanje iz glavnog imenskog prostora - ipak bi rado isti pomakao u svoje podstranice jer me zanima fenomenološki i htio bi sačuvati ne samo kopiju teksta već sve verzije tamo. Nadam se da je to moguće :-) Zblace (razgovor) 08:43, 13. ožujka 2021. (CET) Meni je ova stranica na popisu pracenja od zadnjee rasprave koja je bila kako vidite, u 3 pokusaja brisanja a zadnja rasprava je bila pred 5 godina. Uloga administratora je ocuvanje integriteta wikipedije. Ovo je primjer brisanja povijesti. Naravno da je stranica nastala u vrijeme kad je postojalo razlicito misljenje o temi, i prikaz je povijesnog razvoja pristupa fenomenu, te su navedene brojne reference, koje su nesporne. Pogledajte stranicu razdvojbe. I obrisana je po kratkom postupku, bez glasanja na glavnom imenskom prostoru. --Davor Moravek (razgovor) 23:34, 20. ožujka 2021. (CET) Brisanje clanka Istospolna Seksualnost Mozete li mi reci po kojoj osnovi i pravilima ste obrisali stranicu nakon 5 godina od zadnje rasprave, i nakon 3 prethodna pokusaja brisanja.ž--Davor Moravek (razgovor) 23:27, 20. ožujka 2021. (CET) da podsjetim malo, imali smo razgovor o istoj temi 2013 godine. P.S. Kad ti pošaljem poruku, molim te odgovori mi na mojoj stranici za razgovor. Trebalo mi je brdo vremena da skužim da se odgovor nalazi ovdje :). Pozdrav i hvala još jednom na linkovima.--Dean72 (razgovor) 02:24, 3. siječnja 2013. (CET) dakle lijepo je to sa se netko nakon 8 godina konstruktivne rasprave o temi odluci na brisanje clanka, kao da nema nikakvu vrijednost iz razloga koji nisu bili u to vrijeme na wiki. Ali eto, sad su neka nova vremena pa se po pravilu tko suti, taj se slaze izbrise clanak. --Davor Moravek (razgovor) 23:43, 20. ožujka 2021. (CET) Ono sto bi samo htio reci, da netko, tko sudjeluje u uredjenju clanka pred 8 godina, zna da postoji razdvojba, obrise clanak po pravilu sutnja je odobravanje, a ne nadje niti jedan novi argumenat oko teme koja je raspravljana u vise nacina i gdje postoji razdvojbena stranica, a svjestan je znacenja teksta fenomenoloski i povijesno, treba se upitati da li je mozda dovoljno na stranicu staviti oznaku da se radi o necemu povijesnom, povijesno vaznim ali neaktuelnom. Jer eto, sve reference na novinama vise nisu online. Poanta je da na clanku nitko nista nije ni pokusao izmijeniti nakon duze vremena, nije niti navedeno zasto se brise, osim po pravilu sutnja je slaganje. A nije ni navedeno gdje se stranica eventualno uklapa u neki drugi sadrzaj. recimo povijesni pregled razvoja dijagnoze, ili da je neki nesporni dio clanka ukljucen u neki drugi. --[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])</small> 00:01, 21. ožujka 2021. (CET) * [[Zajednica LGBT osoba]] === Ostalo === * [[Antifašizam]] - zanimljiv slučaj - neutralnost je narušena lošom strukturom članka, manjkom povijesnog konteksta i kronologije razvoja ideje te neproporcionalnošću zastupljenosti gledišta. Npr. u uređivanju koje je ovdje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Antifa%C5%A1izam&diff=5693340&oldid=5585883&diffmode=source] uklonjeno nema previše toga spornog. Sve je uredno popraćeno vjerodostojnim izvorima, ali na krivom mjestu i bez jasnog povijesnog konteksta. U trenutačnoj inačici [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Antifa%C5%A1izam&oldid=5693340] u članku se ne spominju negativne pojave vezane za moderni Antifa pokret i zato članak nije neutralan. [[Suradnik:Imbehind|<b style="display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;">Imbe</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|<b style="display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;">hind</b>]] 14:59, 13. prosinca 2020. (CET) * [[Autonomna Republika Krim#Krimska autonomija (1992.)]] * [[Brak u Finskoj]] * [[Feral Tribune]] * [[Hrvati u Argentini]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}}: izvornik je izbrisan, napisan je novi članak * [[Istrijanstvo]] * [[Lijevi ekstremizam u Hrvatskoj]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Lov na Gotovinu]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Policentrični standardni jezik]] * [[Republika Srpska]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Sekularni fundamentalizam]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Svećenikova djeca]] * [[Vojarna Sjeverni logor u Mostaru]] * [[Vrankamen]] ---- * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=50&offset=0&profile=default&search=jugokomunisti%C4%8Dki&advancedSearch-current=%7B%7D&ns0=1&searchToken=crzqi7coamybpeddec3ljkeyo "'''jugokomunistički'''"] (velik broj članaka s pristranim i neenciklopedijskim pristupom temi; većinom napisani od strane istog suradnika, samo pod različitim pseudonimima) – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} ** [[Jugokomunizam]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} ** [[Jugokomunistička propaganda]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} ** [[Jugoslavenska komunistička historiografija]] ** [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata]] * [[Udbina]] * [[Pokolj u Buhinim Kućama]] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=endehaški&title=Posebno:Traži&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 '''endeha(ški/ška)'''], neenciklopedijski izraz, sl. gornjem primjeru === Kategorija === * [[:Kategorija:Jednostrani prikaz teme]] * [[:Kategorija:Nepristranost osporena]] [[kategorija:nepravilnosti]] [[Kategorija:Wikiprojekt neutralnost]] == Zašto Crvena akcija ima članak na Wikipediji kada je malobrojna organizacija bez utjecaja na društvo? == Organizacija Crvena akcija ne ispunjava uvjete za imati stranicu. [[Suradnik:Artniješkart|Artniješkart]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artniješkart|razgovor]])</small> 15:14, 26. svibnja 2026. (CEST) g3nqfeitwfqb10n8jp97kkt3xchxubz 7469022 7469012 2026-05-26T13:45:33Z Neptune, the Mystic 95253 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Artniješkart|Artniješkart]] ([[User talk:Artniješkart|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Koreanovsky|Koreanovsky]] 6711464 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Wikiprojekt neutralnost}} {| style="clear:both; background:none; margin-top:-10px;" | width="90%" style="border: 1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" valign="top" | <span style="font-size:16pt">Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku</span> Ova je stranica stvorena za dokumentiranje svih članaka s kojim [[Wikipedija:Suradnici|suradnici]] [[Wikipedija:Kontaktirajte s nama|Wikipedije]] na hrvatskome jeziku imaju zamjerku. | width="30%" valign="top" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;" | {{prečac|[[WP:PN]]}} <small>{{Nepravilnosti}}</small> |- | width="100%" colspan="2" style="border:1px solid #A9A9A9; background:#FFF; padding:1em 1em 1em 1em;" valign="top"| '''Ovo [[wikipedija: što ne spada u Wikipediju|nije]] forum prozivanja, ruganja, ili upiranja prsta u nekoga, [[wikipedija: bez osobnih napada|neku osobu]], suradnika, subkulture, manjinske skupine, ideologije, itd. [[wikipedija: wikibonton|Budimo pristojni]], komunicirajmo [[wikipedija: bez pravnih prijetnji|bez pravnih prijetnji]].''' |- | width="100%" colspan="2" style="text-align: center; border:1px solid #A9A9A9; background:#F5F5F5; padding:1em 1em 1em 1em;"|<span class="plainlinks">'''{{Gumb|Prijavite novu zamjerku|url={{fullurl:Wikipedija:Kafić/Popis članaka na koje suradnici imaju zamjerku|action=edit&section=new}}|class=mw-ui-progressive}}'''</span> |} == Članci s problemima / problem s načinom kako su članci napisani == {{Održavanje | slika = Icon attention.svg | opis = Sljedeći članci imaju '''problem s tonom i načinom''' kako su napisani. Popis je nepotpun. Za više informacija vidi [[Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost|početnu stranicu Wikiprojekta]]. | uputa = Pomagala: [[Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice|Ikonice]] • [[Wikipedija:Wikiprojekt_neutralnost#Oruđa|Oruđa]] | kategorija = | boja = #ab0600 }} === Objašnjenje: Značenje ikonica === {{glavni|Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice}} * {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}}: predložak za članke, koje nismo mogli spasiti * {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/predložen za brisanje}}: članak koji je predložen za brisanje * {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}}: za članke u procesu dorade/obnove u skladu s pravilima Wikipedije ([[Wikipedija:Nepristrano gledište]]) === Povijest === * [[Srednjovjekovna Srbija]] * [[Srpska okupacija Crne Gore 1918.]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Povijest Srba prije Nemanjića]] ==== Drugi svjetski rat ==== * [[Četnici-komunisti]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Maks Luburić]] * [[Ustaše]] * [[Za dom]] * [[Sabirni logor Jasenovac]] — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}}, suradnici trenutno rade na članku: <small>[[Koncentracijski logor Jasenovac/dorada]], [[Koncentracijski logor Jasenovac/čišćenje]]</small> * [[Crna legija]] * [[Stratište kod Crngroba]] * [[Pokolj u Bleiburgu]] — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Pokolj u Travniku listopada 1944.]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Hrvatski hercegovački Bleiburg]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/predložen za brisanje}} * [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]] * [[Travnik#Nezavisna Država Hrvatska]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Jakovlje u NOB]] * [[Janka-puszta]] ==== Jugoslavija ==== ;Kraljevina Jugoslavija * [[ORJUNA]] ;SFR Jugoslavija * [[Josip Broz Tito]] — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Jugoslavenska tajna armija]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[UDBA]] * [[Jugonostalgija]] ==== Domovinski rat/Raspad Jugoslavije ==== * [[Specijalni rat protiv Hrvatske]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] * [[Operacije "Labrador" i "Opera"]] * [[Operacija Medački džep#Politički prijepori]] * [[Pokolj na Vlašiću 1992.]] * [[Bitka na Putnikovom brdu]] * [[Borbe za Dubravsku visoravan]] * [[Operacija Neretva '93]] * [[Bitka za Žepče 24. lipnja 1993.]] * [[Bitka na Vrdima]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Bitka za Zavrtaljku]] * [[Operacija Jesen '94.]] * [[Kronologija raspada SFRJ]] * [[Stradavanje djece u Slavonskom Brodu]] * [[Antihrvatska propaganda i Domovinski rat]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Operacija Strijela]] === LGBT === :''Vidi: [[Wikipedija:Wikiprojekt_LGBT/Članci#Zahtijevaju sređivanje]]'' * [[rodna ideologija]] - članak je katastrofalno napisan koristeći tzv. i italic za sve oko rodnih i queer studija (etablirane grane humanistike), a podrazumjevajući da je recentni klerikalni konstrukt 'rodna ideologija' usvojen i legitiman. Ovakav članak je lakše obrisati nego ispravljati. Čak i tehnički nije ispravno konstruiran. Medijski je problematičan jer su grafike i fotografije koje se koriste u članku su ili ilegalne (bez adekvatnih licenci i privola) ili krivo postpisane i interpretirane. Sve su maknute. Sretno svima koji pokušaju ispravljati više i bolje d aovaj članak privedu nečemu enciklopedijskom. Svi korsinici koji su sudjelovali u nastanku ovakvog članka bi trebali biti pod prismotrom za objektivnost, a osobito oni koji imaju više ovlasti - speedy je valjda već pod prismotrom WMFa, ostale tek treba popisati i proslaviti na META RfC-ima. <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.1.12.110|78.1.12.110]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.1.12.110|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.1.12.110|doprinosi]]) 08:15, 21. prosinca 2020.</small> — {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Istospolna seksualnost]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} Evidencija brisanja 20:21 Dean72 razgovor doprinosi obrisao je stranicu Istospolna seksualnost ‎(članak postoji pod točnim nazivom: Brisanje po principu: Qui tacet, consentire videtur) Iz rasprave na stranici WP:POV FORK Predlažem brisanje ovog članka, jer je izuzetno pristrano napisan i već postoji članak pod točnim nazivom. Stekao sam dojam da je svrha članka stvaranje posebnog članka na istu temu koja već postoji, ali koji služi da bi se tema prikazala iz drugog pristranijeg gledišta. Članak vrvi pristranošću, od povezivanja homoseksualnosti s pedofilijom odmah u drugom pasusu, do zastarjelih psihoanalitičkih pogleda na homoseksualnost, starih DSM dijagnoza koje desetljećima nemaju nikakvu vrijednost, povezivanja homoseksualnosti s psihijatrijskim bolestima (iako je dokazano da su iste posljedica, diskriminacije, stigmatizacije i nasilja), detaljno opisivanje reparativne terapije koja je danas konsenzusom odbačena i smatra se torturom, povezivanja homoseksualnosti s kriminalnim miljeom droge i prostitucije, prikazivanje LGBT advocacy kao nekog nasilnog i agresivnog pokreta i mnogo drugog. Ovaj članak kao da je izašao iz nekih drugih vremena, čak i za naše podneblje. Iako ne postoji na ovom projektu kao pravilo, ovo je tipičan primjer POV forks. Želio bi čuti mišljenje zajednice, ako se ogromna većina slaže sa mnom, ja ću obrisati ovaj članak.--Dean72 (razgovor) 22:49, 12. ožujka 2021. (CET) @Dean72 odlična analiza i potpuno se slažem. Odličan primjer POV forks. Ako se odlučimo na brisanje iz glavnog imenskog prostora - ipak bi rado isti pomakao u svoje podstranice jer me zanima fenomenološki i htio bi sačuvati ne samo kopiju teksta već sve verzije tamo. Nadam se da je to moguće :-) Zblace (razgovor) 08:43, 13. ožujka 2021. (CET) Meni je ova stranica na popisu pracenja od zadnjee rasprave koja je bila kako vidite, u 3 pokusaja brisanja a zadnja rasprava je bila pred 5 godina. Uloga administratora je ocuvanje integriteta wikipedije. Ovo je primjer brisanja povijesti. Naravno da je stranica nastala u vrijeme kad je postojalo razlicito misljenje o temi, i prikaz je povijesnog razvoja pristupa fenomenu, te su navedene brojne reference, koje su nesporne. Pogledajte stranicu razdvojbe. I obrisana je po kratkom postupku, bez glasanja na glavnom imenskom prostoru. --Davor Moravek (razgovor) 23:34, 20. ožujka 2021. (CET) Brisanje clanka Istospolna Seksualnost Mozete li mi reci po kojoj osnovi i pravilima ste obrisali stranicu nakon 5 godina od zadnje rasprave, i nakon 3 prethodna pokusaja brisanja.ž--Davor Moravek (razgovor) 23:27, 20. ožujka 2021. (CET) da podsjetim malo, imali smo razgovor o istoj temi 2013 godine. P.S. Kad ti pošaljem poruku, molim te odgovori mi na mojoj stranici za razgovor. Trebalo mi je brdo vremena da skužim da se odgovor nalazi ovdje :). Pozdrav i hvala još jednom na linkovima.--Dean72 (razgovor) 02:24, 3. siječnja 2013. (CET) dakle lijepo je to sa se netko nakon 8 godina konstruktivne rasprave o temi odluci na brisanje clanka, kao da nema nikakvu vrijednost iz razloga koji nisu bili u to vrijeme na wiki. Ali eto, sad su neka nova vremena pa se po pravilu tko suti, taj se slaze izbrise clanak. --Davor Moravek (razgovor) 23:43, 20. ožujka 2021. (CET) Ono sto bi samo htio reci, da netko, tko sudjeluje u uredjenju clanka pred 8 godina, zna da postoji razdvojba, obrise clanak po pravilu sutnja je odobravanje, a ne nadje niti jedan novi argumenat oko teme koja je raspravljana u vise nacina i gdje postoji razdvojbena stranica, a svjestan je znacenja teksta fenomenoloski i povijesno, treba se upitati da li je mozda dovoljno na stranicu staviti oznaku da se radi o necemu povijesnom, povijesno vaznim ali neaktuelnom. Jer eto, sve reference na novinama vise nisu online. Poanta je da na clanku nitko nista nije ni pokusao izmijeniti nakon duze vremena, nije niti navedeno zasto se brise, osim po pravilu sutnja je slaganje. A nije ni navedeno gdje se stranica eventualno uklapa u neki drugi sadrzaj. recimo povijesni pregled razvoja dijagnoze, ili da je neki nesporni dio clanka ukljucen u neki drugi. --[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])</small> 00:01, 21. ožujka 2021. (CET) * [[Zajednica LGBT osoba]] === Ostalo === * [[Antifašizam]] - zanimljiv slučaj - neutralnost je narušena lošom strukturom članka, manjkom povijesnog konteksta i kronologije razvoja ideje te neproporcionalnošću zastupljenosti gledišta. Npr. u uređivanju koje je ovdje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Antifa%C5%A1izam&diff=5693340&oldid=5585883&diffmode=source] uklonjeno nema previše toga spornog. Sve je uredno popraćeno vjerodostojnim izvorima, ali na krivom mjestu i bez jasnog povijesnog konteksta. U trenutačnoj inačici [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Antifa%C5%A1izam&oldid=5693340] u članku se ne spominju negativne pojave vezane za moderni Antifa pokret i zato članak nije neutralan. [[Suradnik:Imbehind|<b style="display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;">Imbe</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|<b style="display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;">hind</b>]] 14:59, 13. prosinca 2020. (CET) * [[Autonomna Republika Krim#Krimska autonomija (1992.)]] * [[Brak u Finskoj]] * [[Feral Tribune]] * [[Hrvati u Argentini]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}}: izvornik je izbrisan, napisan je novi članak * [[Istrijanstvo]] * [[Lijevi ekstremizam u Hrvatskoj]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Lov na Gotovinu]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Policentrični standardni jezik]] * [[Republika Srpska]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} * [[Sekularni fundamentalizam]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} * [[Svećenikova djeca]] * [[Vojarna Sjeverni logor u Mostaru]] * [[Vrankamen]] ---- * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=50&offset=0&profile=default&search=jugokomunisti%C4%8Dki&advancedSearch-current=%7B%7D&ns0=1&searchToken=crzqi7coamybpeddec3ljkeyo "'''jugokomunistički'''"] (velik broj članaka s pristranim i neenciklopedijskim pristupom temi; većinom napisani od strane istog suradnika, samo pod različitim pseudonimima) – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/popravak u tijeku}} ** [[Jugokomunizam]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} ** [[Jugokomunistička propaganda]] – {{Wikipedija:Wikiprojekt neutralnost/Ikonice/izbrisan}} ** [[Jugoslavenska komunistička historiografija]] ** [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata]] * [[Udbina]] * [[Pokolj u Buhinim Kućama]] * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=endehaški&title=Posebno:Traži&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 '''endeha(ški/ška)'''], neenciklopedijski izraz, sl. gornjem primjeru === Kategorija === * [[:Kategorija:Jednostrani prikaz teme]] * [[:Kategorija:Nepristranost osporena]] [[kategorija:nepravilnosti]] [[Kategorija:Wikiprojekt neutralnost]] 4tz2ep2603klkpqsat1b57099ep3wdv 0 495873 7469244 6219600 2026-05-26T23:39:27Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ 7469244 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mór Jókai.jpg|minijatura|Mór Jókai]] '''Mór Jókai''' ([[Komoran]], [[18. veljače]] [[1825.]] – [[Erzsébetváros]], [[5. svibnja]] [[1904.]]) bio je mađarski [[romanopisac]] i [[dramatičar]]. Rodio se kao Móric Jókay, ali ime je igrom slučaja preraslo u nadimak Mór, a u prezimenu je pretvorio “y“ u “i“ da ne bi zvučalo plemićki. ==Život== Živio je 80 godina i do smrti je ostao aktivan pisac. Bio je diplomirani [[pravnik]], ali se strukom nikada nije bavio. Za vrijeme [[Revolucija u Mađarskoj 1848.|revolucije 1848-49.]] surađivao je s [[Lajos Kossuth|Lajosom Kossuthom]] i nakon poraza kratko vrijeme se morao kriti. Bio je prijatelj slavnog [[Sándor Petőfi|Sándora Petőfija]]. Prvi puta se s 23 godine oženio 8 godina starijom glumicom [[Róza Laborfalvi|Rózom Laborfalvi]], a drugi puta u svojoj 74. godini glumicom kojoj je tada bilo 20 godina. ==Djelo== Bio je izrazito plodan i popularan autor. Njegove knjige su prevođene na brojne jezike, od kojih je najviše prevedeno na njemački, engleski i francuski jezik. Popularnost je zaslužio velikim pripovijedalačkim talentom. Većinu njegovog opusa karakterizira romantičarski pogled na svijet, ispunjen ne samo empirijom nego i transcendencijom, velikim ljudskim strastima, groteskom i zanosom. Njegovo stvaralaštvo se može podijeliti u 4 faze s obzirom na poetiku njegovih djela i politički kontekst u kojem su nastajala. Do 1849. njegova djela karakterizira utjecaj [[francuski realizam|francuskog realizma]] i domaćeg anegdotičnog realizma. U centru pažnje su priroda, [[kult divljine]], [[pesimizam]], sumornost, tragika i egzotične zemlje. U jeziku i načinu prikazivanja osjeća se narodski ukus: unosi bezbroj narodnih riječi i fraza. U doba [[apsolutizam|apsolutizma]] postaje idejno određeniji: poslije velikog poraza ojačava vjeru u naciju, život. U to doba na njega utječu prethodni događaji vezani za revoluciju kao i aktualno rađanje kapitalizma u Mađarskoj. U prozi postaje više nacionalno orijentiran i piše romane s tematikom iz perioda reforme, potom piše pustolovne romane. U pozadini (ponekad i središtu) radnje gotovo svakog romana nalazi se društvena akcija. To je lako uočiti u djelima s temom iz doba reforme i pokreta za stvaranje nacionalne kulture i jezika. Suvremena kritika ga je prozivala u vezi njegovih nedovoljno realističnih likova. Njegovom svijetu pristaju likovi druge vrste, likovi epskih razmjera. Osebujni, iznimni karakteri, gotovo karikature. U velikoj mjeri je koristio književne izvore niže vrijednosti i iz prikupljene građe je uveličavao ono što je bilo izuzetno, jedinstveno ili bizarno. ===Najznačajnija djela=== *''Otok Nepean'' (1845.) *''Radni dani'' (1846.) *''Jedan mađarski nabob'' (1854.) *''Zoltan Karpaty'' (1855.) *''Stari dobri asesori'' (1856.) *''Siromašni bogataši'' (1860.) *''Sinovi čovjeka kamena srca'' (1869.) *''Crni dijamanti'' (1870.) *''Zlatni čovjek'' (1873.) *''Roman budućeg stoljeća'' (1874.) *''Žuta ruža'' (1893.) ==Izvor== * Bán, Imre; Barta, János; Czine, Mihály, ''Istorija mađarske književnosti'', str. 145-154., Matica srpska, Forum, Novi Sad 1976., OCLC 456227118 (srpski) == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B55174%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Jokai, Mor}} [[Kategorija:Mađarski književnici]] jpycqymzs7mq3kgidb8v8q2ezrq9snk 0 496197 7469295 6847734 2026-05-27T03:56:21Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469295 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Cayo | ime_genitiv = | slika = Belize-Cayo.png | slika_opis = Položaj provincije u Belizeu | nalazi_se_u_sastavu = {{Z|BLZ}} [[Belize]] | upravni_oblik = | službeni_jezik = | glavni_grad = [[San Ignacio]] | vladar = | titula_vladara = | površina = 5.338 | stanovnika = 73.202 | pozivni_broj = | web = | komentar = |}} '''Cayo''' je jedan od šest [[Okruzi Belizea|okruga]] u [[Belize]]u. == Zemljopis == Okrug se nalazi na zapadu zemlje na granici s [[Gvatemala|Gvatemalom]], prostire se na 5.338&nbsp;km², te je najveći belizejski okrug. Glavni grad države, [[Belmopan]], nalazi se u sjeveroistočnome dijelu okruga, dok je središte okruga u gradu [[San Ignacio, Belize|San Ignaciju]]. Najvažnije rijeke u okrugu su [[Macal]] i [[Mopán (rijeka)|Mopán]]. Postoje dvije glavne ceste u jedna koja ide od [[Belize City]]ja do gvatemalske granice, te druga koja počinje u Belmopanu i završava na spoju s cestom u južnom dijelu okruga [[Stann Creek (okrug)|Stann Creek]]. == Demografija == <div style="float:left; clear:left; margin:0.2em 0.5em; border:1px solid silver; font-size:88%; padding:0.4em; width:auto;"> {| style="border-collapse:collapse;" ! colspan="5" style="background:#ddd;"|Religija u okrugu Cayo (2010. godine)<ref name="2010-census"/> |- | [[rimokatolici]] | style="width:5em;"|24.229 | 34,9% |- | [[Nereligioznost|nereligiozni]] | 13.660 | 19,7% |- | [[Pentekostalna Crkva|pentekostalci]] | 10.838 | 15,6% |- | [[Adventisti sedmog dana|adventisti]]&nbsp; | 3.011 | 4.3% |- | [[menoníti]] | 2.812 | 4,1% |- | [[nazareni]] | 2.605 | 3,8% |- | [[baptisti]] | 1.843 | 2,7% |- | [[anglikanci]] | 1.498 | 2,2% |- | ostali | 8.747 | 12,6% |} </div> Prema popisu stanovništva iz [[2010.]] godine u okrugu živi 73.202 stanovnika, od toga su 36.803 muškarci i 36.399 žena. Ukupan broj kućanstava je 15.497, a prosječna veličina domaćinstva je 4,7 osoba po domaćinstvu. Prema popisu stanovništva iz 2000. godine okrug je imao 53.715 stanovnika.<ref name="2010-census">{{Citiranje časopisa |url=http://www.statisticsbelize.org.bz/dms20uc/dynamicdata/docs/20110505004542_2.pdf |accessdate=2. listopada 2013. |title=Rezultati popisa stanovništva i kućanstava 2010. godine |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110812062733/http://www.statisticsbelize.org.bz/dms20uc/dynamicdata/docs/20110505004542_2.pdf |archivedate=12. kolovoza 2011.}}</ref> Stanovnici okruga prvenstveno se bave poljoprivredom i to proizvodnjom [[agrumi|agruma]], (naranče, grejp, mandarine), kao i banana. {{-}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.belize.net/html/maps/cayomap.shtml Karta okruga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200201151440/http://www.belize.net/html/maps/cayomap.shtml |date=1. veljače 2020. }} * [http://www.gotocayobelize.com/ GoToCayoBelize.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190907202339/http://www.gotocayobelize.com/ |date=7. rujna 2019. }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Belizejski okruzi‎]] nz368xdajzorgdq2o5chx9cvwx8fwcc 0 499157 7469241 7150133 2026-05-26T23:36:23Z GoranLinden 359851 Precizirano nazivlje i dodana pravna napomena o Daytonskom ustroju BiH. Bošnjaci nisu bili vjerska “Muslimanska” delegacija, nego jedan od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Ustav Bosne i Hercegovine u preambuli izričito navodi Bošnjake, Hrvate i Srbe kao konstitutivne narode, zajedno s ostalima i građanima BiH. Daytonski sporazum potpisala je Republika Bosna i Hercegovina kao država, a Ustav BiH u Aneksu 4 odobrili su predstavnici Republike BiH, Federacije BiH i Republike Srpske. 7469241 wikitext text/x-wiki {{Mirovni planovi za BiH}} '''Owen-Stoltenbergov plan''' ili službeno '''''Ustavni sporazum o Savezu Republika Bosne i Hercegovine''''' bio je posljednji neuspješni mirovni plan za okončanje [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Autori plana bili su kopredsjednik [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji]] (MKBJ) [[David Owen]] i dopredsjednik Nadzornog odbora MKBJ-a [[Thorvald Stoltenberg]]. Plan je bio predstavljen 30. srpnja 1993., no propao je odmah idući dan povlačenjem potpisa [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]. == Sporazum == Sporazum je prvotno imao četiri dijela:<ref name="Miljko42"/> # Ustavni sporazum Saveza Republika Bosne i Hercegovine, # okončanje sukoba, # suradnja u pogledu humanitarne djelatnosti, # preliminarni sporazum s [[Hrvatska|Republikom Hrvatskom]] o primjeni Konvencije iz 1965. o tranzicijskoj trgovini zemalja bez izlaza na otvoreno more. === Podjela vlasti === Prema ovom mirovnom planu, Savez Republika Bosne i Hercegovine činile bi tri konstitutivne republike, a svaka bi obuhvaćala po jedan konstitutivni narod. Savez Republika BiH trebao je biti subjekt međunarodnog prava i biti članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Na čelu izvršne vlasti bilo bi tročlano Predsjedništvo, a predsjedavajući bi predstavljao SR BiH, s tim da bi se na tom položaju izmjenjivali članovi Predsjedništva svaka četiri mjeseca. Odluke Predsjedništva donosile bi se konsenzusom.<ref name="Miljko42"/> Uz Predsjedništvo, nositelj izvršne vlasti bilo bi i Vijeće ministara, koje bi se sastojalo od "premijera, ministra vanjskih poslova i drugih ministara", a postavljalo bi ih Predsjedništvo.<ref name="Miljko42"/> Zakonodavno tijelo je prema mirovnom sporazumu trebao biti Sabor Saveza Republika Bosne i Hercegovine koji bi se sastojao od 120 zastupnik, s tim da bi se iz svake republike birala po trećina zastupnika.<ref name="Miljko42"/> Sudbenu vlast bi imali Vrhovni sud, Ustavni sud i Sud za ljudska prava.<ref name="Miljko43">Miljko (2006.), str. 43.</ref> === Konstitutivne republike === [[Slika:Oven stoltenberg.png|mini|Zemljovid plana]] Prema mirovnom planu, svaka konstitutivna republika trebala je usvojiti vlastiti ustav, a pretpostavka nadležnosti bila je u korist republika.<ref name="Miljko43"/> Svaka je republika trebala organizirati i upravljati svojim uniformiranim snagama, s tim da bi one trebale imati proporcionalno uravnotežen nacionalni sastav. Niti Savez Republika BiH, niti bilo koja od njezinih republika, nisu mogle zadržati svoje vojne snage prema ovom planu. Sve vojne snage trebale su se progresivno razoružati pod nadzorom UN-a i [[Europska unija|Europske zajednica]] od dana stupanja ovog mirovnog plana na snagu. Tim planom trebala se postići demilitarizacija Bosne i Hercegovine.<ref name="Miljko43"/> Dodatkom je regulirano i izdvajanje iz Saveza Republika BiH tako da je određeno da se niti jedna republika ne može izdvojiti bez suglasnosti svih republika. Svaka republika imala bi pravo uložiti žalbu [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti]] na jednu od takvih odluka, a odluka Vijeća sigurnosti trebala je biti konačna. Zanimljivost u dodatku je ta što je njime određeno da će u slučaju izdvajanja republika, [[Neum]], dijelovi općine [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Brčko]]g ostati dio SR BiH. Ovim dodatkom posebno je reguliran status okruga [[Sarajevo]] i općina grada [[Mostar]]a u čijoj je upravi trebala sudjelovati Europska zajednica. Za Mostar je bilo određeno da bude glavni grad konstitutivne republike s hrvatskom većinom.<ref name="Miljko43"/> S ustavnopravnog gledišta, ovaj mirovni plan imao je karakteristike [[Konfederacija|konfederalnog]] uređenja, a stavljao je i pod pitanje opstanak Bosne i Hercegovine. Zbog tih razloga, prilike za njegovo ostvarenje bile su minimalne, a posljedica na terenu je bila slična prethodnim mirovnim sporazumima - ratnim sredstvima ovladati što većim nacionalnim područjem.<ref name="Miljko43"/> == Povijest == Nakon propasti [[Vance-Owenov plan|Vacne - Owenovog plana]], tzv. "petorka" - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Rusija]] i [[Španjolska]] pokrenule su ''Program zajedničke akcije'', kojim je pokrenuta nova diplomatska akcija za pronalaženje mirovnog rješenja za rat u BiH. U sklopu tog ''Programa'' nastao je i Owen - Stoltenbergov plan.<ref>Mulaosmanović, 2012., str. 204. - 205.</ref> [[Thorvald Stoltenberg]] zamijenio je [[Cyrus Vance|Cyrusa Vancea]] na mjestu kopredsjednika Nadzornog odbora [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji]]. Novi prijedlog bio je nazvan ''Ustavni sporazum o Savezu Republika Bosne i Hercegovine''. Nakon višemjesečnih pregovora, prema ovome planu, Savez Republika Bosne i Hercegovine su trebale činiti tri konstitutivne republike.<ref name="Miljko42">Miljko (2006.), str. 42.</ref> [[Alija Izetbegović]] tražio je [[Neum]] i dio područja u sjeverozapadnoj [[Bosna (regija)|Bosni]], smatrajući da predložena bošnjačka republika bez takvog teritorijalnog rješenja ne bi bila održiva. Prema Thorvaldu Stoltenbergu, predstavnici Bošnjaka odbili su prijedlog nakon savjeta američkih vlasti, uz obrazloženje da bi predviđena bošnjačka jedinica imala premalo teritorija. Stoltenberg je kasnije ocijenio da je plan iz 1993. bio povoljniji za Bošnjake od Daytonskog sporazuma.<ref name=":0">[http://www.slobodnaevropa.org/content/thorvald_stoltenberg_imali_smo_bolji_sporazum_od_dejtonskog/24552608.html Thorvald Stoltenberg: Imali smo bolji sporazum od Dejtonskog]. Radio Slobodna Evropa, 19. travnja 2012. Preuzeto 14. studenog 2013. (na srpskom)</ref> Takva usporedba ostaje sporna, jer Daytonski sporazum nije uspostavio zaseban bošnjački entitet, nego dva entiteta: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Federacija BiH nije definirana kao bošnjački teritorij, a [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni Federacije]] nisu formalno definirani kao bošnjački ili hrvatski teritoriji.<ref /> == Izvori == ;Bilješke {{izvori}} ;Literatura * {{cite book |last=Miljko |first=Zvonko |title=Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine |location=Zagreb |publisher=Hrvatska sveučilišna naklada |year=2006 |isbn=9531691320}} * {{cite book |last=Mulaosmanović |first=Admir |chapter=Plan Kontakt-grupe i politika Alije Izetbegovića 1994. godine |title=Prilozi |volume=41 |location=Sarajevo |publisher=Institut za istoriju |year=2012}} [[Kategorija:Mirovni proces u Ratu u Bosni i Hercegovini]] rk6dmm49iir2cugi3drenyi3ijcs7p6 7469243 7469241 2026-05-26T23:38:05Z GoranLinden 359851 Ref Ustav Federacije Bosne i Hercegovine 7469243 wikitext text/x-wiki {{Mirovni planovi za BiH}} '''Owen-Stoltenbergov plan''' ili službeno '''''Ustavni sporazum o Savezu Republika Bosne i Hercegovine''''' bio je posljednji neuspješni mirovni plan za okončanje [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Autori plana bili su kopredsjednik [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji]] (MKBJ) [[David Owen]] i dopredsjednik Nadzornog odbora MKBJ-a [[Thorvald Stoltenberg]]. Plan je bio predstavljen 30. srpnja 1993., no propao je odmah idući dan povlačenjem potpisa [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]]. == Sporazum == Sporazum je prvotno imao četiri dijela:<ref name="Miljko42"/> # Ustavni sporazum Saveza Republika Bosne i Hercegovine, # okončanje sukoba, # suradnja u pogledu humanitarne djelatnosti, # preliminarni sporazum s [[Hrvatska|Republikom Hrvatskom]] o primjeni Konvencije iz 1965. o tranzicijskoj trgovini zemalja bez izlaza na otvoreno more. === Podjela vlasti === Prema ovom mirovnom planu, Savez Republika Bosne i Hercegovine činile bi tri konstitutivne republike, a svaka bi obuhvaćala po jedan konstitutivni narod. Savez Republika BiH trebao je biti subjekt međunarodnog prava i biti članica [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]. Na čelu izvršne vlasti bilo bi tročlano Predsjedništvo, a predsjedavajući bi predstavljao SR BiH, s tim da bi se na tom položaju izmjenjivali članovi Predsjedništva svaka četiri mjeseca. Odluke Predsjedništva donosile bi se konsenzusom.<ref name="Miljko42"/> Uz Predsjedništvo, nositelj izvršne vlasti bilo bi i Vijeće ministara, koje bi se sastojalo od "premijera, ministra vanjskih poslova i drugih ministara", a postavljalo bi ih Predsjedništvo.<ref name="Miljko42"/> Zakonodavno tijelo je prema mirovnom sporazumu trebao biti Sabor Saveza Republika Bosne i Hercegovine koji bi se sastojao od 120 zastupnik, s tim da bi se iz svake republike birala po trećina zastupnika.<ref name="Miljko42"/> Sudbenu vlast bi imali Vrhovni sud, Ustavni sud i Sud za ljudska prava.<ref name="Miljko43">Miljko (2006.), str. 43.</ref> === Konstitutivne republike === [[Slika:Oven stoltenberg.png|mini|Zemljovid plana]] Prema mirovnom planu, svaka konstitutivna republika trebala je usvojiti vlastiti ustav, a pretpostavka nadležnosti bila je u korist republika.<ref name="Miljko43"/> Svaka je republika trebala organizirati i upravljati svojim uniformiranim snagama, s tim da bi one trebale imati proporcionalno uravnotežen nacionalni sastav. Niti Savez Republika BiH, niti bilo koja od njezinih republika, nisu mogle zadržati svoje vojne snage prema ovom planu. Sve vojne snage trebale su se progresivno razoružati pod nadzorom UN-a i [[Europska unija|Europske zajednica]] od dana stupanja ovog mirovnog plana na snagu. Tim planom trebala se postići demilitarizacija Bosne i Hercegovine.<ref name="Miljko43"/> Dodatkom je regulirano i izdvajanje iz Saveza Republika BiH tako da je određeno da se niti jedna republika ne može izdvojiti bez suglasnosti svih republika. Svaka republika imala bi pravo uložiti žalbu [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti]] na jednu od takvih odluka, a odluka Vijeća sigurnosti trebala je biti konačna. Zanimljivost u dodatku je ta što je njime određeno da će u slučaju izdvajanja republika, [[Neum]], dijelovi općine [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Brčko]]g ostati dio SR BiH. Ovim dodatkom posebno je reguliran status okruga [[Sarajevo]] i općina grada [[Mostar]]a u čijoj je upravi trebala sudjelovati Europska zajednica. Za Mostar je bilo određeno da bude glavni grad konstitutivne republike s hrvatskom većinom.<ref name="Miljko43"/> S ustavnopravnog gledišta, ovaj mirovni plan imao je karakteristike [[Konfederacija|konfederalnog]] uređenja, a stavljao je i pod pitanje opstanak Bosne i Hercegovine. Zbog tih razloga, prilike za njegovo ostvarenje bile su minimalne, a posljedica na terenu je bila slična prethodnim mirovnim sporazumima - ratnim sredstvima ovladati što većim nacionalnim područjem.<ref name="Miljko43"/> == Povijest == Nakon propasti [[Vance-Owenov plan|Vacne - Owenovog plana]], tzv. "petorka" - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Rusija]] i [[Španjolska]] pokrenule su ''Program zajedničke akcije'', kojim je pokrenuta nova diplomatska akcija za pronalaženje mirovnog rješenja za rat u BiH. U sklopu tog ''Programa'' nastao je i Owen - Stoltenbergov plan.<ref>Mulaosmanović, 2012., str. 204. - 205.</ref> [[Thorvald Stoltenberg]] zamijenio je [[Cyrus Vance|Cyrusa Vancea]] na mjestu kopredsjednika Nadzornog odbora [[Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji|Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji]]. Novi prijedlog bio je nazvan ''Ustavni sporazum o Savezu Republika Bosne i Hercegovine''. Nakon višemjesečnih pregovora, prema ovome planu, Savez Republika Bosne i Hercegovine su trebale činiti tri konstitutivne republike.<ref name="Miljko42">Miljko (2006.), str. 42.</ref> [[Alija Izetbegović]] tražio je [[Neum]] i dio područja u sjeverozapadnoj [[Bosna (regija)|Bosni]], smatrajući da predložena bošnjačka republika bez takvog teritorijalnog rješenja ne bi bila održiva. Prema Thorvaldu Stoltenbergu, predstavnici Bošnjaka odbili su prijedlog nakon savjeta američkih vlasti, uz obrazloženje da bi predviđena bošnjačka jedinica imala premalo teritorija. Stoltenberg je kasnije ocijenio da je plan iz 1993. bio povoljniji za Bošnjake od Daytonskog sporazuma.<ref name=":0">[http://www.slobodnaevropa.org/content/thorvald_stoltenberg_imali_smo_bolji_sporazum_od_dejtonskog/24552608.html Thorvald Stoltenberg: Imali smo bolji sporazum od Dejtonskog]. Radio Slobodna Evropa, 19. travnja 2012. Preuzeto 14. studenog 2013. (na srpskom)</ref> Takva usporedba ostaje sporna, jer Daytonski sporazum nije uspostavio zaseban bošnjački entitet, nego dva entiteta: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]. Federacija BiH nije definirana kao bošnjački teritorij, a [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni Federacije]] nisu formalno definirani kao bošnjački ili hrvatski teritoriji.<ref>{{Citiranje weba|title=Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|url=https://parlamentfbih.gov.ba/v2/bs/stranica.php?idstranica=71|url-status=live|access-date=2026-05-26|website=parlamentfbih.gov.ba}}</ref> == Izvori == ;Bilješke {{izvori}} ;Literatura * {{cite book |last=Miljko |first=Zvonko |title=Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine |location=Zagreb |publisher=Hrvatska sveučilišna naklada |year=2006 |isbn=9531691320}} * {{cite book |last=Mulaosmanović |first=Admir |chapter=Plan Kontakt-grupe i politika Alije Izetbegovića 1994. godine |title=Prilozi |volume=41 |location=Sarajevo |publisher=Institut za istoriju |year=2012}} [[Kategorija:Mirovni proces u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 3l6fr1wo4pmxk8hpp90bmzltqvgjta8 0 499303 7469468 7370519 2026-05-27T10:16:22Z Minorax 221440 ([[c:GR|GR]]) [[File:Order suvorov2 rib.png]] → [[File:SU Order of Suvorov 2nd class ribbon.svg]] vva 7469468 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna osoba |ime = Koča Popović |slika = Koča-Popovic.png |opis = |veličina = 200px |datum rođenja = [[14. ožujka]] [[1908.]] |mjesto rođenja = [[Beograd]], [[Kraljevina Srbija]] |datum smrti = [[20. listopada]] [[1992.]] |mjesto smrti = [[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] |nacionalnost = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]<ref name="byr">{{srp oznaka}} {{Citiranje www |naslov=Besmislena YU-ratovanja 1991-1995 |url=https://www.znaci.org/00001/23_10_1.htm |autor=Ilija T. Radaković |izdavač=www.vreme.com |preuzeto=20. studenoga 2013.}}</ref> |puno ime = Konstantin Popović |nadimak = ''Koča'' |supruga = [[Vjera Bakotić]]<br>Lepa Perović |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1937. - 1953. |čin = [[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[general pukovnik|general-pukovnik]] |ratovi = [[Španjolski građanski rat]]<br>[[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = [[Datoteka:Lesser Coat of Arms of the Kingdom of Yugoslavia.png|25px]] [[Kraljevska jugoslavenska vojska]]<br>[[Datoteka:Flag of the International Brigades.svg|25px]] [[Međunarodne brigade]]<br>[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|25px]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]]<br>[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |rod = [[Datoteka:KoV JNA.JPG|25px]] [[Kopnena vojska JNA|Kopnena vojska]] |jedinice = Kosmajski partizanski odred<br>Posavski partizanski odred<br>[[Prva proleterska brigada]]<br>Prva proleterska divizija NOVJ-a<br>Prvi proleterski korpus NOVJ-a |zapovijedao = [[Načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije|2. načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije]] |odlikovanja = SFR Jugoslavija<br>[[Datoteka:Orden slobode.png|40px|Orden slobode|link=Orden slobode]] [[Datoteka:Order_of_the_National_Hero_BAR.png|40px|Orden narodnog heroja|link=Orden narodnog heroja]] [[Datoteka:Order of the National liberation Rib.png|40px|Orden narodnog oslobođenja|link=Orden narodnog oslobođenja]]<br>[[Datoteka:Order of the Battle flag Rib.png|40px|Orden ratne zastave|link=Orden ratne zastave]] [[Datoteka:Order of the partisan star with golden wreath Rib.png|40px|Orden partizanske zvijezde|link=Orden partizanske zvijezde]] [[Datoteka:Order of the partisan star with golden wreath Rib.png|40px|Orden partizanske zvijezde|link=Orden partizanske zvijezde]]<br>[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with golden wreath Rib.png|40px|Orden bratstva i jedinstva|link=Orden bratstva i jedinstva]] [[Datoteka:Order for courageousness Rib.png|40px|Orden za hrabrost|link=Orden za hrabrost]] [[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|40px|Partizanska spomenica 1941.|link=Partizanska spomenica 1941.]]<br>Sovjetski Savez<br>[[Datoteka:SU Order of Suvorov 2nd class ribbon.svg|40px|Orden Suvorova]] [[Datoteka:SU Order of Suvorov 3rd class ribbon.svg|40px|Orden Suvorova]] }} '''Konstantin-Koča Popović''' ([[Beograd]], [[14. ožujka]] [[1908.]] – Beograd, [[20. listopada]] [[1992.]]), bio je general pukovnik [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]], drugi po redu [[načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije]], [[Orden narodnog heroja|narodni heroj Jugoslavije]], diplomat i političar. == Podrijetlo i mladost == [[General pukovnik]] Konstantin-Koča Popović je rođen 14. ožujka 1908. godine u Beogradu, u bogatoj trgovačkoj obitelji. U svojoj četvrtoj godini, [[1912.]] godine, s roditeljima se preselio u [[Švicarska|Švicarsku]] gdje se školovao u katoličkom samostanu. U Švicarskoj je Popović učio svirati klavir, a bio je i solo pjevač u zboru. Naučio je čitati i pisati na francuskom, a tek po dolasku u Beograd [[1921.]] godine je počeo učiti [[srpski jezik]].<ref name="znaci">{{srp oznaka}} {{Citiranje www |naslov=Koča Popović: Beleške uz ratovanje |url=https://www.znaci.org/00001/29_8.htm |autor=Miloš Vuksanović |izdavač=www.znaci.org |preuzeto=20. studenoga 2013.}}</ref> Gimnaziju je završio u Beogradu [[1926.]] godine, te je nakon mature otišao na odsluženje vojnog roka. Od rane mladosti usvojio je [[Marksizam|marksistički]] pogled na svijet, zbog čega je u [[Kraljevska jugoslavenska vojska|vojsci]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] bio proganjan. U [[Sarajevo|Sarajevu]] je [[1927.]] godine Popović završio školu pričuvnih topničkih časnika vojske kraljevine Jugoslavije. Iste godine je unaprijeđen u čin potporučnika topništva.<ref name="znaci"/> == Školovanje, književnost i publicistika == Popović je poslije odsluženja vojnog roka preselio u [[Francuska|Francusku]] gdje je studirao filozofiju na [[Sorbonne]]i. Za vrijeme studija u [[Pariz]]u priključio se [[Nadrealizam|nadrealističkom]] pokretu. Poznavao je umjetnike iz [[André Breton|Bretonovog]] kruga, te održavao komunikaciju između beogradske i francuske skupine nadrealista. Godine 1929. Popović, u pariškom časopisu ''[[Revue Du Cinéma]]'', s francuskim umjetnicima potpisuju prosvjed ''Čovjek od ukusa''. Pisao je filmske kritike za list ''[[Paris-Soir]]''. Godine 1930. u Beogradu izlazi almanah ''[[Le Impossible]]'', a u kojem je objavljen manifest nadrealizma koji su potpisali beogradski nadrealisti, uključujući i Popovića. Godine 1931. s [[Marko Ristić|Markom Ristićem]] objavio je knjigu ''[[Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog]]''. Od 1931. do 1932. godine surađivao je u časopisu ''[[Nadrealizam danas i ovdje]]''. Popović je 1932. godine u Parizu na Sorbonnei diplomirao filozofiju.<ref name="he">{{Citiranje weba |title=Popović, Koča |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49489 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=9. listopada 2021.}}</ref> U [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističku partiju Jugoslavije]] (KPJ) primljen je [[1933.]] godine, nakon čega je još snažnije nastavio svoju revolucionarnu djelatnost, a zbog čega je stalno bio izložen progonima policije, te je više puta bio uhićivan. Srpski nadrealisti su dolazili pod udar zakona, jer su im aktivnosti bile usmjerene prema društvenoj revoluciji. Godine 1932. Popović je uhićen u Beogradu, te je 1933. godine zbog revolucionarnih i nadrealističkih aktivnosti osuđen na zatvorsku kaznu, koju je izdržavao u kaznionici u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]]. Zajedno s njime osuđeni su [[Oskar Davičo]] i [[Đorđe Jovanović]].<ref name="znaci"/> Godine 1934. u Beogradu je izašao časopis ''[[Danas (časopis)|Danas]]'', koji je uređivao [[Miroslav Krleža]], a među suradnicima se nalazio i Popović. Do izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] aktivno se bavio publicistikom i književnošću. == Španjolski građanski rat == Od srpnja [[1937.]] godine Popović se borio u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]], prvo kao borac, zatim kao načelnik stožera i kasnije kao zapovjednik topničke divizije, za što je promoviran u čin poručnika [[Španjolska narodna republikanska armija|španjolske narodne republikanske vojske]]. Popović je skoro dvije godine sudjelovao u svim borbama artiljerijskih jedinica [[Međunarodne brigade|međunarodnih brigada]], na svim bojištima [[Druga španjolska republika|Druge španjolske republike]], sve do posljednje bitke za [[Madrid]]. Poslije poraza španjolske narodne republikanske vojske, Popović je zajedno s ostalim borcima međunarodnih brigada prešao u [[Francuska|Francusku]]. Godine [[1939.]], zbog sudjelovanja u španjolskom građanskom ratu, zatvoren je u logor [[Saint-Cyprien]]. Poslije puštanja iz logora, određeno vrijeme je radio u [[Komitet za španjolske borce|Komitetu za španjolske borce]] u [[Pariz]]u. U rujnu 1939. godine Popović se preko partijskih veza vratio u Jugoslaviju, gdje je nastavio svoju revolucionarnu aktivnost izvršavajući zadatke koje je pred njega postavljao KPJ. == Sukob na književnoj ljevici == Po povratku u Jugoslaviju, Popović napušta čisto nadrealističku poziciju i priklanja se konceptu "novog realizma", po kojem je književnost sredstvo u borbi za socijalnu pravdu.<ref name="slj">{{Citiranje www |naslov=Sukob na ljevici |url=http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1773 |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |godina=2012 |preuzeto=20. studenoga 2013. |archive-date=10. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610195924/http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1773 |url-status=dead }}</ref> U vrijeme sukoba na književnoj ljevici, Popović će se naći među Krležinim protivnicima u ''Književnim svescima''. Inicijatori ''Književnih svezaka'' bili su [[Milovan Đilas]] i [[Edvard Kardelj]]. U ožujku [[1940.]] godine [[Josip Broz Tito]] je po povratku iz [[Moskva|Moskve]] oštro istupio protiv sukoba na ljevici izjavivši: ''"Najvažnije što treba u ovoj situaciji vidjeti i razumjeti jest da nam je pred vratima, pred nosom rat. Sada treba misliti o zbijanju partijskih redova i jačanju antifašističke fronte borbe, o spremanju za borbu"''.<ref name="slj"/> U ljeto 1940. godine u Zagrebu izlazi zbornik ''Književni svesci'' kojim se SKJ obračunava s [[Pečat (časopis)|pečatovskom]] skupinom intelektualaca. U zbornik je uvršten i Popovićev tekst "Ratni ciljevi Dijalektičkog Antibarbarusa", kojim se kritizira Krležin "Dijalektički antibarbarus". Popović svoj esej započinje posve različitom intonacijom od ostalih. Iako zastupa Partijsku liniju, Popovićev tekst se razlikuje po tome što ne pokušava obezvrijediti Krležino književno djelo. Za razliku od dominantnog ideološkog diskursa koji samouvjereno presuđuje, Popović ironizira svoje protivnike, ali i vlastitu poziciju. On ocjenjuje da se Krležina metoda u "Dijalektičkom antibarbarusu" zasniva na ''kreteniziranju tuđih izlaganja'': ''"uzme se jedan pasus, rastvori na rečenice, one u riječi, riječi u slova, pa se sve to prevrće i miješa dok pisac ne ispadne glupan"''.<ref name="slj"/> Potom osporava Krležinu tezu da je posrijedi čisto literarni sukob. Popović ne misli da su posrijedi pitanja literature jer glavni suradnici ''Pečata'' nisu književnici, već teoretičari i ideolozi. Prema Popovićevoj ocjeni, svojevremeno je časopis ''Danas'' mogao biti jednim od sektora lijeve knjige, ''Pečat'' to više nije: ''"pečatovština se suprotstavlja tom razvoju samo prividno iznutra; ustvari ona se suprotstavlja lijevoj knjizi spolja, i kao tuđa njoj, i kao tuđe oruđe"''. Popović zaključuje kako više nije dovoljno da se lijevo opredjeljenje ''"manifestira kroz pisanje i samo i jedino njime"'', upozoravajući "Pečatove suradnike" da su ''"tuđe oruđe"'' i da napuštaju ''"veliku zajedničku borbu"''.<ref>{{Citiranje www |naslov=Popović, Koča |url=http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014 |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |preuzeto=20. studenoga 2013. |archive-date=10. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610211124/http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2014 |url-status=dead }}</ref> Krajem 1940. godine Popović je ponovno uhićen. U zatvoru na [[Ada Ciganlija|Adi Ciganliji]] proveo je šest mjeseci, a na slobodu je pušten početkom veljače 1941. godine. Popović je u zatvoru bio mučen. U zatvoru se, navodno, nedostojno držao pred "klasnim" neprijateljem, zbog čega je bio isključen iz KPJ u veljači ili ožujku 1941. godine. Prema Đilasu, Popović je ''"poslije kraćeg batinanja odao [[Aleksandar Ranković|Rankovićevo]] ime"''. Popović je izjavio da se ''"Đilas slabije držao na robiji. Nepošteno je mene oklevetao iako je znao da nisam odao autora nacrta proglasa"'' (Đilas je autor) ''"i nitko zbog mene nije uhićen.''<ref>{{srp oznaka}} {{Citiranje www |naslov=Tajna Koče Popovića |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1055287 |autor=Zora Drčelić |izdavač=www.vreme.com |datum=31. svibnja 2012. |preuzeto=20. studenoga 2013. |archive-date=10. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610202509/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1055287 |url-status=dead }}</ref> == Drugi svjetski rat == Popović je nastavio oružanu borbu protiv [[Fašizam|fašizma]], započetu u Španjolskoj, u redovima Kraljevske jugoslavenske vojske kao zapovjednik jedinica pukovske komore. Zarobljen je kod [[Ivanjica|Ivanjice]] u travnju [[1941.]] godine nakon [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], no ubrzo je pobjegao iz zarobljeništva. Od srpnja 1941. godine bio je sudionik [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugoga svjetskog rat u Jugoslaviji]] tj. pripadnik [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije]]. U ratu je Popović bio zapovjednik [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog partizanskog odreda]], te potom zapovjednik [[Posavski partizanski odred|Posavskog partizanskog odreda]]. Pod njegovim zapovjedništvom oba dva odreda su vodili brojne bitke, te izvojevali uspjehe u ljeto i jesen 1941. godine. S dužnosti zapovjednika Posavskog odreda promoviran je u zapovjednika skupine odreda u [[Šumadija|Šumadiji]] i zapadnoj [[Srbija|Srbiji]]. U studenome 1941. godine Popović je zapovjedao jedinicom koja je osiguravala povlačenje [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOVJ-a]] i glavnine partizanskih snaga iz Srbije u [[Sandžak]], u vrijeme [[Prva neprijateljska ofanziva|Prve neprijateljske ofenzive]]. Prigodom formiranja [[Prva proleterska brigada|Prve proleterske udarne brigade]] u [[Rudo]]m, [[21. prosinca]] 1941. godine, Popović je imenovan prvim zapovjednikom brigade. Tijekom čitavog rata brižljivo je vodio svoj dnevnik, a koji je nakon rata objavljen pod imenom ''Dnevnik o ratnom putu Prve proleterske brigade''. Pod njegovim zapovjedništvom brigada je vodila borbe u istočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], izvršila [[Pohod partizana u Bosansku Krajinu|pohod u Bosansku krajinu]], te izvršila [[Operacija Jugoistočna Hrvatska|Igmanski marš]] kako bi izbjegla uništenje. Pod njegovom zapovjedništvom, brigada je izborila sljedeće pobjede: * [[Borbe za Livno 1942.|Livno]] kolovoz 1942. * [[Borbe za Jajce 1942.|Jajce]] rujan 1942. * [[Napad NOVJ-a na Teslić 1943.|Teslić]], siječanj 1943. * [[Napad NOVJ-a na Gornji Vakuf 1943.|Gornji Vakuf]], ožujak 1943. * [[Napad NOVJ-a na Nevesinje 1943.|Nevesinje]], ožujak 1943. * [[Napad NOVJ-a na Kalinovik 1943.|Kalinovik]], ožujak 1943. * [[Napad NOVJ-a na Foču 1943.|Foča]], ožujak 1943. * [[Bitka na Sutjesci|Sutjeska]], lipanj 1943. * [[Napad NOVJ-a na Vlasenicu 1943.|Vlasenica]], lipanj 1943. * [[Napad NOVJ-a na Zvornik 1943.|Zvornik]], srpanj 1943. Dana [[1. studenoga]] [[1942.]] godine Popović je postavljen za zapovjednika [[Prva proleterska divizija NOVJ-a|Prve proleterske divizije NOVJ-a]], te je na toj dužnosti ostao do [[5. listopada]] [[1943.]] godine. Prva proleterska divizija NOVJ-a se naročito istakla u [[Bitka na Neretvi|Četvrtoj neprijateljskoj ofenzivi]], borbama koje je vodila na [[Ivan planina|Ivanplanini]], protudarom operativne skupine kod [[Gornji Vakuf|Gornjeg Vakufa]] i u zaštiti [[Centralna bolnica NOVJ-a|Centralne bolnice NOVJ-a]] zatvarajući pravce [[Bugojno]]-[[Rama-Prozor|Prozor]] i [[Kupres]]-[[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|Šujica]]-Prozor. U ovoj ofenzivi Popović je bio jedan od partizanskih pregovarača s Nijemcima, o prijekidu neprijateljstva i razmjeni zarobljenika. Ovi pregovori su ostali zabilježeni po tome što je Popović pregovarao pod punim imenom i prezimenom, dok su Milovan Đilas i [[Vladimir Velebit]] koristili lažna imena. U [[Bitka na Sutjesci|Petoj neprijateljskoj ofenzivi]], 9. i 10. lipnja 1943. godine, Prva proleterska divizija probila je obruč [[369. hrvatska "Vražja" divizija|369. hrvatske "Vražje" divizije]] kod [[Bilalovac|Bilalovca]], 12. lipnja na liniji [[Foča]]-[[Kalinovik]] i 17. lipnja na liniji [[Prača]]-[[Renovica]]. Time se je otvorio put operativnoj skupini divizija NOVJ-a na [[Sutjeska|Sutjesci]]. U toj bitci partizani su izgubili veliki broj boraca. Popović je nakon proboja zamalo bio suđen na vojnom sudu, jer je proboj izvršio samoinicijativno, izgubivši komunikaciju s Vrhovnim stožerom. Kada su [[1. svibnja]] 1943. godine uvedeni prvi časnički činovi u NOVJ-u, Popović je zajedno s [[Kosta Nađ|Kostom Nađom]] i [[Peko Dapčević|Pekom Dapčevićem]] unaprijeđen u [[pukovnik]]a, a [[1. studenoga]] 1943. godine u [[General poručnik|general-poručnika]]. Dana [[5. listopada]] 1943. godine, Popović je postavljen za zapovjednika [[Prvi proleterski korpus NOVJ-a|Prvoga proleterskog korpusa]], te je na toj dužnosti ostao je do kraja srpnja [[1944.]] godine. U tom razdoblju Prvi proleterski korpus NOVJ-a se naročito iskazao protiv njemačkog [[15. brdski korpus (Njemačka)|15. brdskog korpusa]] u središnjoj Bosni u [[Prva banjalučka operacija|prvoj banjalučkoj operaciji]], [[Desant na Drvar|desantu na Drvar]] i ostalim bitkama. U srpnju 1944. godine Popović je imenovan zapovjednikom [[Glavni štab NOV i PO Srbije|Glavnog stožera NOV-a i PO-a za Srbiju]]. To je bilo u vrijeme kada se težište borbenih djelovanja NOVJ-a, i svih drugih zaraćenih strana, prenosilo na Srbiju pred odlučujućim bitkama za njezino oslobođenje. Jedno vrijeme Popović je bio zapovjednik južne skupine divizija, a u siječnju [[1945.]] godine postavljen je za zapovjednika [[Druga jugoslovenska armija|Druge vojske]]. U štabu Druge vojske još bili su: [[General bojnik|general-major]] [[Radovan Vukanović]] kao Popovićev pomoćnik, pukovnik [[Blažo Lompar]] kao politički komesar vojske i [[General bojnik|general-major]] [[Ljubo Vučković]] kao načelnik stožera vojske. Druga vojska se istakla u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije, tj. borbama na liniji [[Užice]]-Sarajevo-[[Banjaluka]]-[[Karlovac]]-[[Zagreb]]. U vrijeme Narodnooslobdoilačkog rata, Popović je bio član najviših političkih predstavništava [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|nove Jugoslavije]]. Bio je član [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ) od [[Prvo zasjedanje AVNOJ-a|prvog zasjedanja]] 1942. godine i član [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Predsjedništva AVNOJ-a]] od [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|drugog zasjedanja]] u studenome 1943. godine. == Politička karijera == Nakon završetka Drugoga svjetskog rata, Popović je ostao u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Od [[15. rujna]] [[1948.]] do [[27. siječnja]] [[1953.]] godine obavljao je dužnost načelnika Generalštaba JNA. U čin [[General pukovnik|general-pukovnika]] promoviran je [[2. kolovoza]] [[1947.]] Popović je [[27. travnja]] [[1953.]] godine demobiliziran i stavljen u pričuvni sastav JNA. Položaj načelnika Generalštaba JNA je prepustio generalu Peki Dapčeviću. Nakon toga se posvetio političkoj karijeri. Bio je zastupnik [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustavotvorne skupštine FNR Jugoslavije]] i zastupnik [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Privremene narodne skupštine Jugoslavije]]. Od [[1945.]] godine neprekidno je biran za narodnog zastupnika [[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] i [[Srbijanski parlament|Narodne skupštine NR Srbije]]. Od [[15. siječnja]] [[1953.]] do [[23. travnja]] [[1965.]] godine bio je član [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]] i [[Popis ministara inozemnih poslova Jugoslavije|državni ministar vanjskih poslova]]. Kao državni ministar vanjskih poslova sudjelovao je u svim pregovorima Jugoslavije s ostalim zemljama svijeta. Popović je sudjelovao, kao šef jugoslavenskih delegacija, na zasjedanjima Generalne skupštine [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] (UN). Svojom zapaženom aktivnošću u UN-u, te zalaganjem za principe aktivne i miroljubive koegzistencije, Popović je puno doprinio povećanju ugleda i afirmaciji Jugoslavije u svijetu. Tijekom [[1966.]] i [[1967.]] godine obavljao je funkciju potpredsjednika SFRJ.<ref name="he"/> Za člana [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije]] biran je na [[Šesti kongres SKJ|Šestom]], [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom]] i [[Osmi kongres SKJ|Osmom]] kongresu SKJ, a članom Predsjedništva [[Centralni komitet|CK]] SKJ postao je u listopadu [[1966.]] godine. Bio je član prvog CK [[Savez komunista Srbije|Saveza komunista Srbije]], a na [[Deseti kongres SKJ|Desetom]] kongresu CK SKJ je izabran za člana stalnog dijela konferencije SKJ. Bio je član saveznog odbora [[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije]] (SUBNOR), od 1966. do [[1982.]] godine član Izvršnog odbora [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije]] (SSRN), [[Savjet federacije|Savjeta federacije]] i [[Savjet narodne obrane SFRJ|Savjeta narodne obrane]]. Popović se definitivno povukao iz političkog života [[1972.]] godine, poslije [[Hrvatsko proljeće|događaja u Hrvatskoj]] i Srbiji. == Tijekom raspada Jugoslavije == Popović je, u dubokoj starosti, izašao u javnost uoči [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] kako bi djelovao na ublaženje i mirno rješenje jugoslavenske krize. Nakon [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] neuspjelog "mitinga istine" u [[Slovenija|Sloveniji]], Popović je kritizirao protuslovensko pisanje beogradske Politike. Popović je dopuštao mogućnost da hrvatski i srpski vođe dođu do kompromisa, ali ne na račun trećih, tj. Bosne i Hercegovine.<ref name="byr"/> Citati: {{citat|Ja sam protiv svakog nacionalizma, jer je nacionalizam najniži oblik društvene svjesti. Bosnu pokušavaju da raščereče, raščupaju. Bosna je veoma važna točka za budućnost Jugoslavije.<ref>Koča Popović u intervjuu “Nedelji” (23. lipnja 1991.)</ref>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|Nečija jednonacionalna “istina”, samim tim što je takva, ne može biti istina. Ona suzbija razboritost slobodnih građana.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|Politika koja nas je bacila u nacionalistička razračunavanja nije uvezeno zlo, već je ona naše ogledalo i naša najrazornija žica.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|U ovom trenutku ne vidim ni jedan uverljiv razlog da vjerujem u miran rasplet jugoslavenske krize.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|Glavni centri moći sve više zavise od rastućih i uveliko naoružanih proustaških i pročetničkih, na sve spremnih agresivaca, čije je usmerenje u biti fašističko.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|Paralele između Miloševića i Tuđmana se prepoznaju po tome što veruju u silu i propagandu, a neistomišljenike teško podnose.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|[[Dobrica Ćosić|Ćosić]] je Srbenda. A ja nisam Srbenda. Ja sam Srbin po rođenju, inače sam Jugosloven.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|Nacionalne stranke nisu moj izbor. Ne mislim da se neće, na nesreću, održati na vlasti, ali za sebe pouzdano znam da svoju ideologiju neću graditi ni na opanku ni na šajkači.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|HDZ je pobjedio dobrim djelom zahvaljujući Miloševiću. On je glavni zaslužnik ili krivac za tu pobjedu, jer je tako bezvezno vodio srpsku politiku da je morao da potakne i natjera ove da utočište traže u nacionalizmu.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} {{citat|Srpsko-hrvatski spor je tako dubok da će mu trebati 20 do 50 godina da se zaborave jame... i njihovo obnavljanje.<ref name="byr"/>|Koča Popović 1991. godine.}} == Obitelj i smrt == [[Datoteka:Grob Koče Popovića.jpg|mini|desno|200px|Grob Koče Popovića u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.]] Popović je bio oženjen dva puta, prije rata supruga mu je bila [[Vjera Bakotić]] iz Zagreba, a poslije rata Lepa Perović iz Banjaluke. Djece nije imao. Do kraja života živio je u Beogradu gdje je i umro [[20. listopada]] [[1992.]] godine. Pokopan je u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u Beogradu. Svoju imovinu, koja se sastojala od spisa, bilježaka, dokumenata, fotografija, radne sobe, velike knjižnice i kolekcije gramofonskih ploča, ostavio je kao legat [[Povijesni arhiv Beograda|Arhivu Beograda]]. Od [[2005.]] godine, Popovićev legat dostupan je istraživačima.<ref name="byr">{{srp oznaka}} {{Citiranje www |naslov=Legat Konstantina-Koče Popovića i Leposave-Lepe Perović |url=http://www.arhiv-beograda.org/latinica/koca_lat.html |autor=Ilija T. Radaković |izdavač=Istorijski arhiv Beograda |preuzeto=20. studenoga 2013.}}</ref> == Izbor iz djela i članaka == * ''Odlomci ulice'' (1930.) * ''Prodana sudbina'' (1930.) * ''Pohvala osrednjosti'' (1930.) * ''Nacrt za jednu fenomenologiju iracionalnog'' (1931.) * ''Ratni ciljevi dijalektičkog antibarbarusa'' (1940.) * ''Dnevnik o ratnom putu Prve proleterske brigade'' (1946.) * ''Revision du Marxisme-Leninisme au sujet de la guerre de liberation en Yougoslavie'' (1949.) * ''Za pravilnu ocenu oslobodilačkog rata naroda Jugoslavije'' (1949.) * ''Beleške uz ratovanje'' (1988.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == * {{Citiranje knjige |last=Gažević |first=Nikola |title=Vojna enciklopedija: (svezak 7. 7.Podvodno-Ratna mornarica) |year=1972 |publisher=Redakcija Vojne enciklopedije |location=Beograd}} * {{Citiranje knjige |title=Narodni heroji Jugoslavije |year=1975 |location=Beograd}} {{NGS JNA}} {{GLAVNIRASPORED:Popović, Koča}} [[Kategorija:Političari iz Beograda]] [[Kategorija:Sudionici NOB-a]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici u JNA]] aaii80qz7zjm6vvrxf5sanvrwkxl0uv 0 501274 7469281 6789283 2026-05-27T03:07:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469281 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="margin:auto; width:247px; font-size:88%; text-align:left;" cellspacing="3" |- |+ colspan="2" style="font-size:125%; text-align:center; font-weight:bold;" | ireligiozni u Hrvatskoj |- | colspan=2 style="text-align:center; font-weight:bold; background-color:#b0c4de; color:#000000;" | ukupna populacija |- | colspan="2" style="text-align:center;" | '''301.371 (2011.)''' <br> '''7 % hrvatskog stanovništva (2011.)'''<ref name="Popis 2011">{{cite web |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/xls/Grad_03_HR.xls |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: STANOVNIŠTVO PREMA VJERI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA |publisher=[[Državni zavod za statistiku]] |accessdate=2013-12-14}}</ref><br> ([[Državni zavod za statistiku]]) |- | colspan=2 style="text-align:center; font-weight:bold; background-color:#b0c4de; color:#000000;" | područja sa značajnim populacijama |- | colspan="2" style="text-align:center;" | [[Istra]], [[Hrvatsko primorje|Primorje]], [[Gorski kotar]], [[Zagreb]] |- | colspan=2 style="text-align:center; font-weight:bold; background-color:#b0c4de; color:#000000;" | religija |- | colspan="2" style="text-align:center;" | [[ireligija]] (nepripadnici)<br/>(<small>obuhvaća [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[deizam]], [[religijski skepticizam|skepticizam]], [[slobodoumlje]], [[sekularni humanizam]], [[ignosticizam]], [[nevjernik]]e, [[nonteizam]], [[racionalizam]]</small>) |} '''Ireligija u Hrvatskoj''' obuhvaća u najužem smislu [[agnosticizam]], [[ateizam]], [[sekularni humanizam]] i opći [[sekularizam]] koji izražavaju [[ireligija|nereligiozni]] stanovnici Hrvatske kojih po različitim anketama i popisima ima najmanje tristo tisuća ili 7 % ukupnog stanovništva (2011.).<ref name="Popis 2011"/> Povećanje broja ireligioznih ljudi obično se tumači [[modernizacija|modernizacijom]] obilježenom tendencijama [[sekularizacija|sekularizacije]] i [[laicizacija|laicizacije]] te napretkom [[znanost]]i i [[tehnologija|tehnologije]] koji neposredno utječu na [[ljudsko društvo]]. Iako je popisom stanovništva u Hrvatskoj utvrđeno samo 7 % ireligioznih osoba, [[Gallupov institut|Gallupovom anketom]] provedenom 2007. i 2008. utvrđeno je da 30,5 % ispitanika u Hrvatskoj religiju ne smatra važnom u svome životu, odgovorivši niječno na postavljeno pitanje "Zauzima li [[religija]] važno mjesto u tvome životu?".<ref>[https://worldview.gallup.com/signin/login.aspx?ReturnUrl=%2fdefault.aspx GALLUP WorldView] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131223094809/https://worldview.gallup.com/signin/login.aspx?ReturnUrl=%2fdefault.aspx |date=23. prosinca 2013. }} – podacima pristupljeno 17. siječnja 2009.</ref> [[Eurobarometar]]ska anketa provedena 2010. godine propitivala je religioznost u europskim zemljama na osnovi osobna uvjerenja da "[[Bog]] postoji", da "postoji neka vrsta [[duh]]a ili [[životna sila|životne sile]]" odnosno da "ne postoji nikakva vrsta duha, Boga ili životne sile". Da Bog postoji izjasnilo se 69 % hrvatskih ispitanika, 22 % vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile, dok 7 % smatra da ne postoji ništa od navedenog.<ref name="eurobarometer 2010">{{cite web |url=http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf |title=Special Eurobarometer, biotechnology, page 381 |date=Fieldwork: Jan-Feb 2010 |format=PDF}}</ref> Japanski istraživački centar [[Dentsu]] prikupio je 2006. godine podatke kojim je doznato da se 13,2 % hrvatskog stanovništva izjašnjava ireligioznim.<ref>[http://www2.ttcn.ne.jp/~honkawa/9460.html Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006)] {{jpn oznaka}}</ref> Neki dokazi upućuju na to da je [[porast religije|najbrže rastući religijski status]] u Hrvatskoj upravo onaj ireligiozni,<ref name="Nevjernici">{{cite web |url=http://www.protagora.hr/Iz-medija-clanak/Nevjernici-u-Hrvatskoj-u-porastu/277/ |title=Nevjernici u Hrvatskoj u porastu |year=2012 |publisher=protagora.hr |accessdate=2013-12-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131215183209/http://www.protagora.hr/Iz-medija-clanak/Nevjernici-u-Hrvatskoj-u-porastu/277/ |archivedate=15. prosinca 2013.}}</ref> pri čemu se u posljednjih deset godina broj agnostika i skeptika više nego udvadeseterostručio, a broj ateista gotovo udvostručio.<ref name="Popis 2011"/> Ogromno povećanje broja agnostika u Hrvatskoj obično se tumači time da se mnoge javne osobe sve češće javno izjašnjavaju agnosticima poput primjerice bivšeg [[predsjednik RH|hrvatskog predsjednika]] [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]].<ref>{{cite web |url=http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/obrazovanje-je-glavni-neprijatelj-crkve/ |title=Obrazovanje je glavni neprijatelj Crkve |year=2013 |publisher=h-alter.hr |accessdate=2013-12-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131215183211/http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/obrazovanje-je-glavni-neprijatelj-crkve/ |archivedate=15. prosinca 2013.}}</ref> [[file:Bez boga, bez gospodara v1.svg|thumb|right|237px|slogan ateističke kampanje iz 2009.]] Nekoliko društava koji promiču ireligiozno vjerovanje ili se protive religijskom vjerovanju &ndash; [[Protagora (udruga)|Protagora]], [[udruga David|David]], [[Glas razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku]], [[Nisam vjernik]] &ndash; osnovano je u posljednjih deset godina s ciljem promicanja ireligije i podizanja svjesnosti o njoj, a neka su od njih imala zapažene javne akcije poput [[Skup razuma 2013.|Skupa razuma]] i kampanje ''Bez boga, bez gospodara''.<ref>{{cite web |url=http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/bez-boga-bez-gospodara |title=Bez boga, bez gospodara |year=2009 |publisher=h-alter.hr |accessdate=2013-12-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131215184211/http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/bez-boga-bez-gospodara |archivedate=15. prosinca 2013.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/skup-razuma-necemo-sutke-promatrati-kako-crkva-pruza-pipke-i-odvlaci-drustvo-u-srednji-vijek/657462.aspx |title=Skup razuma: "Nećemo šutke promatrati kako Crkva pruža pipke i odvlači društvo u srednji vijek" |year=2013 |publisher=index.hr |accessdate=2013-12-14}}</ref> == Demografija == [[Datoteka:Religious belief in Croatia, 2011.svg|thumb|right|300px|Udio stanovništva po županijama koje se identificira s religijom nasuprot onomu koje se smatra ireligioznim (popis 2011.).]] Popis stanovništva 2011. otkrio je da u Hrvatskoj živi 32.518 agnostika i skeptika te 163.375 ateista i onih koji nisu vjernici. Nešto više od 93.000 nije se izjasnilo, dok je za 12.460 anketiranih [[vjera]] nepoznata.<ref name="Popis 2011"/> Najviše ireligioznih u Hrvatskoj živi u Gradu Zagrebu gdje je njihov udio u ukupnom stanovništvu 11,56 %.<ref name="Popis 2011"/> Županije Primorsko-goranska, Istarska i Splitsko-Dalmatinska jedine su županije u kojima broj ireligioznih prelazi 30.000.<ref name="Popis 2011"/> Gledajući relativne udjele u stanovništvu po [[županija]]ma, najviše ireligioznih živi na sjeverozapadu Hrvatske u Istarskoj (15,88 %) i Primorsko-goranskoj županiji (12,11 %) te Gradu Zagrebu (11,56 %). Ove su tri županije jedine u kojima je udio ireligioznih u ukupnom stanovništvu veći od 10 %.<ref name="Popis 2011"/> Iz istog popisa može se doznati da na lokalnoj razini najveći udio ireligioznih u Hrvatskoj ima [[Medulin|Općina Medulin]] (23,51 %), a od gradova [[Pula]] (23,01 %).<ref name="Popis 2011"/> Više od 20 % ireligioznih imaju još samo [[Rovinj|Grad Rovinj]] te dvije [[zagrebačke gradske četvrti]] [[Donji grad|Donji Grad]] i [[Gornji grad – Medveščak|Gornji Grad-Medveščak]]. U prvih dvadeset hrvatskih općina i gradova s najvećim udjelima ireligioznog stanovništva nalaze se većinom istarske općine i gradovi Istarske i Primorsko-goranske županije, zatim središnje gradske četvrti Grada Zagreba te gradovi [[Rijeka]] i [[Vis (grad)|Vis]].<ref name="Popis 2011"/> Razmatrajući pojedinačno svaku županiju može se uočiti da najveći udio ireligioznog stanovništva imaju u pravilu gradovi u pojedinim županijama, a često je riječ o gradovima sjedištima županija.<ref name="Popis 2011"/> S druge strane, u dalmatinskim općinama [[Kijevo|Kijevu]] i [[Lokvičići]]ma nema nijednog ireligioznog stanovnika. U dvadeset lokalnih jedinica s najmanjim udjelom ireligioznog stanovništva (manje od 0,33 %) nalaze se pretežito općine jugozapadnih i istočnih hrvatskih županija, a jedini grad među njima je [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] u Vukovarskoj-srijemskoj županiji s 0,28 % ireligioznih.<ref name="Popis 2011"/> == Tablice == Na osnovi službenih podataka popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine mogu se doznati sljedeći podaci o rasprostranjenosti religioznog i ireligioznog stanovništva u Hrvatskoj.<ref name="Popis 2011"/><ref name="Popis 2001">{{cite web |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_04/H01_02_04.html |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine: STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, PO GRADOVIMA/OPĆINAMA |publisher=[[Državni zavod za statistiku]] |accessdate=2013-12-14}}</ref> {|class="sort wikitable sortable" style="width: 100%; text-align: center;" border="1" cellspacing="0" cellpadding="1" |- ! style="border-bottom:none; background-color:#cfcfcf;" | ! style="border-bottom:none;" | ! colspan=4 | popis 2001. ! colspan=4 | popis 2011. ! colspan=2 style="border-bottom:none;" | promjena |- ! style="border-top:none; border-bottom:none; background-color:#cfcfcf;" | ! style="border-top:none; border-bottom:none;" | ime županije ! colspan=2 | <small>religiozni</small> ! colspan=2 | <small>ireligiozni</small> ! colspan=2 | <small>religiozni</small> ! colspan=2 | <small>ireligiozni</small> ! colspan=2 style="border-top:none;" | 2011. / 2001. |- ! style="border-top:none; background-color:#cfcfcf;" | ! style="border-top:none;" | ! <small>broj</small> ! <small>%</small> ! <small>broj</small> ! <small>%</small> ! <small>broj</small> ! <small>%</small> ! <small>broj</small> ! <small>%</small> ! <small>religiozni, %</small> ! <small>ireligiozni, %</small> |- | 01 ||[[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]||299.123||96,59||10.573||3,41||302.871||95,36||14.735||4,64||<span style="display: none;">u</span>{{porast}} 1,25||<span style="display: none;">t</span>{{porast}} 39,36 |- | 02 ||[[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]||139.449||97,91||2.983||2,09||129.297||97,29||3.595||2,71||<span style="display: none;">i</span>{{pad}} 7,28||<span style="display: none;">s</span>{{porast}} 20,52 |- | 03 ||[[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]||174.856||94,32||10.531||5,68||162.831||94,43||9.608||5,57||<span style="display: none;">j</span>{{pad}} 6,88||<span style="display: none;">f</span>{{pad}} 8,76 |- | 04 ||[[Karlovačka županija|Karlovačka]]||134.223||94,67||7.564||5,33||121.914||94,58||6.985||5,42||<span style="display: none;">d</span>{{pad}} 9,17||<span style="display: none;">g</span>{{pad}} 7,65 |- | 05 ||[[Varaždinska županija|Varaždinska]]||179.444||97,12||5.325||2,88||167.591||95,25||8.360||4,75||<span style="display: none;">k</span>{{pad}} 6,61||<span style="display: none;">v</span>{{porast}} 57,00 |- | 06 ||[[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]||120.728||97,00||3.739||3,00||111.157||96,17||4.427||3,83||<span style="display: none;">g</span>{{pad}} 7,93||<span style="display: none;">r</span>{{porast}} 18,40 |- | 07 ||[[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]||126.219||94,84||6.865||5,16||113.595||94,85||6.169||5,15||<span style="display: none;">c</span>{{pad}} 10,00||<span style="display: none;">e</span>{{pad}} 10,14 |- | 08 ||[[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]||273.410||89,49||32.095||10,51||260.326||87,89||35.869||12,11||<span style="display: none;">m</span>{{pad}} 4,79||<span style="display: none;">l</span>{{porast}} 11,76 |- | 09 ||[[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]||52.136||97,13||1.541||2,87||49.503||97,20||1.424||2,80||<span style="display: none;">l</span>{{pad}} 5,05||<span style="display: none;">h</span>{{pad}} 7,59 |- | 10 ||[[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]||89.748||96,10||3.641||3,90||81.683||96,28||3.153||3,72||<span style="display: none;">e</span>{{pad}} 8,99||<span style="display: none;">c</span>{{pad}} 13,40 |- | 11 ||[[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]||82.959||96,65||2.872||3,35||75.678||96,98||2.356||3,02||<span style="display: none;">f</span>{{pad}} 8,78||<span style="display: none;">b</span>{{pad}} 17,97 |- | 12 ||[[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]||171.494||97,02||5.271||2,98||153.910||97,06||4.665||2,94||<span style="display: none;">b</span>{{pad}} 10,25||<span style="display: none;">d</span>{{pad}} 11,50 |- | 13 ||[[Zadarska županija|Zadarska]]||155.010||95,66||7.035||4,34||162.045||95,31||7.972||4,69||<span style="display: none;">v</span>{{porast}} 4,54||<span style="display: none;">o</span>{{porast}} 13,32 |- | 14 ||[[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]||316.599||95,79||13.907||4,21||291.534||95,57||13.498||4,43||<span style="display: none;">h</span>{{pad}} 7,92||<span style="display: none;">i</span>{{pad}} 2,94 |- | 15 ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]||108.088||95,75||4.803||4,25||103.789||94,89||5.586||5,11||<span style="display: none;">p</span>{{pad}} 3,98||<span style="display: none;">p</span>{{porast}} 16,30 |- | 16 ||[[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]||199.023||97,19||5.745||2,81||175.091||97,53||4.430||2,47||<span style="display: none;">a</span>{{pad}} 12,02||<span style="display: none;">a</span>{{pad}} 22,89 |- | 17 ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]||434.740||93,76||28.936||6,24||422.328||92,86||32.470||7,14||<span style="display: none;">q</span>{{pad}} 2,86||<span style="display: none;">n</span>{{porast}} 12,21 |- | 18 ||[[Istarska županija|Istarska]]||176.886||85,72||29.458||14,28||175.014||84,12||33.041||15,88||<span style="display: none;">s</span>{{pad}} 1,06||<span style="display: none;">m</span>{{porast}} 12,16 |- | 19 ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]||116.886||95,13||5.984||4,87||116.148||94,76||6.420||5,24||<span style="display: none;">t</span>{{pad}} 0,63||<span style="display: none;">j</span>{{porast}} 7,29 |- | 20 ||[[Međimurska županija|Međimurska]]||113.685||96,00||4.741||4,00||108.549||95,38||5.255||4,62||<span style="display: none;">o</span>{{pad}} 4,52||<span style="display: none;">k</span>{{porast}} 10,84 |- | 21 ||<span style="display: none;">Zagreb</span>[[Grad Zagreb]]||715.972||91,89||63.173||8,11||698.664||88,44||91.353||11,56||<span style="display: none;">r</span>{{pad}} 2,42||<span style="display: none;">u</span>{{porast}} 44,61 |- ! – ||[[Hrvatska]]||4.180.678||94,21||256.782||5,79||3.983.518||92,97||301.371||7,03||<span style="display: none;">n</span>{{pad}} 4,72||<span style="display: none;">q</span>{{porast}} 17,36 |} == Istraživanja ireligije == Znanstvena istraživanja ireligije u Hrvatskoj uglavnom su oskudna,<ref name="Ančić Puhovski">{{cite web |url=http://www.academia.edu/2416816/Vjera_u_obrazovanje_i_obrazovanje_u_vjeri._Stavovi_i_iskustva_nereligioznih_roditelja_prema_religiji_i_vjeronauku_u_javnim_skolama_u_Republici_Hrvatskoj |title=Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri. Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj |publisher=[[Forum za slobodu odgoja]] |year=2011 |accessdate=2013-12-14}}</ref> pa nije moguće doznati koje su i kakve razlike između religioznog i ireligioznog stanovništva npr. u radu na javnim projektima važnima za zajednicu, pripadnosti [[volonterstvo|volonterskim]] udrugama, odlaženju na [[javni skup|javne skupove]], glasanju na [[lokalni izbori|lokalnim izborima]], prisustvovanju [[prosvjed]]nim demonstracijama i [[politički skup|političkim skupovima]], doniranju vremena i novca u pojedine svrhe uključujući i one sekularne itd. Osim toga nije istraženo ni to kako društvo percipira ireligiozne osobe kao jedan od svojih sastavnih dijelova, kakav je njihov položaj u društvu i sl. Međunarodno longitudinalno straživanje Aufbruch provedeno 1997. godine u deset zemalja srednje i istočne Europe otkrilo je da se u Hrvatskoj 31,5 % ispitanika smatra vrlo religioznima, 42,6 % donekle religioznima dok je preostalih 26 % ispitanika izjavilo ili da nisu niti religiozni niti nereligiozni, ili da su donekle nereligiozni ili da su potpuno nereligiozni.<ref name="Ančić Puhovski"/> Na pitanje kojim se ispitivala slika o Bogu 25,6 % ispitanika izjavilo je da ponekad ne vjeruje u Boga ili da uopće ne vjeruje u njega.<ref name="Ančić Puhovski"/> Na osnovi međunarodnog istraživanja ISSP iz 2008. istražena su sociodemografska i religijska obilježja religioznih i ireligioznih osoba pri čemu su dobiveni rezultati da je stupanj obrazovanja negativno koreliran sa stupnjem religioznosti, ali i da ireligiozne osobe u većoj mjeri žive u gradu nego na selu, dok je kod religioznih osoba ta razlika manje izražena.<ref name="Ančić Puhovski"/> U ispitivanju stavova ireligioznih osoba prema religiji i vjeri otkriveno je da svi ispitanici razlikuju religiju i vjeru, a neki i religiju i [[crkva|crkvu]]. Stavovi prema religiji variraju od nimalo pozitivnih do pozitivnih. Među kritikom se obično navode kontrola i zavaravanje masa, financijsko interesno djelovanje, [[religijski fundamentalizam|fundamentalizam]] koji proizlazi iz religije, agresivno nametanje u društvenoj sferi, [[diskriminacija|razdvajanje ljudi]] i nametanje [[vrijednosni sustav|vrijednosnog sustava]] kao jedinog ispravnog, dok pozitivan stav ističe da religija ima važnu ulogu u društvu i povijesti.<ref name="Ančić Puhovski"/> == Ireligija u politici == Premda nije ispitivana povezanost religijskog izjašnjavanja s političkim preferencijama, na posljednjim četirima [[predsjednički izbori u Hrvatskoj|predsjedničkim izborima]] hrvatski su birači izabrali dvojicu predsjednika koji se izjašnjavaju ireligioznima, odnosno agnosticima.<ref name="Blog evolutionis">[http://blog.evolutio.hr/?page_id=907 Blog evolutionis: Poznati hrvatski ateisti i agnostici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215183256/http://blog.evolutio.hr/?page_id=907 |date=15. prosinca 2013. }} Pristupljeno 14. prosinca 2013.</ref> Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima 2011. godine]] predsjednik Vlade RH postao je također deklarirani agnostik.<ref name="Blog evolutionis"/> [[Šime Lučin]], bivši ministar unutarnjih poslova, izjašnjava se ateistom, a trenutačna potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih [[Milanka Opačić]] potvrđuje da je ateistica.<ref name="Blog evolutionis"/> Ireligioznima su se izjasnili i neki saborski zastupnici te bivši članovi hrvatske vlade.<ref name="Blog evolutionis"/> Ovim se može zaključiti da hrvatski građani ne smatraju religioznost političara kao preduslov da bi izabrao neki političar na neku funkciju u državi, iako je Hrvatska prema već navedenim statistikama od 92,97% smatra kao religiozna nacija. == Više informacija == * [[agnosticizam]] * [[ateizam]] * [[deizam]] * [[etički pokret]] * [[ireligija]] * [[religija u Hrvatskoj]] * [[religijski skepticizam]] * [[sekularni humanizam]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == === Udruge i inicijative === *[http://www.protagora.hr Protagora, udruga za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta] *[http://www.nisam-vjernik.org/ Nisam vjernik, neformalna skupina građana nevjernika u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131121154254/http://www.nisam-vjernik.org/ |date=21. studenoga 2013. }} *[http://www.sekularizam.org/ Koalicija za sekularizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140103165601/http://sekularizam.org/ |date=3. siječnja 2014. }} *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[http://www.vjeronauk.org Vjeronauk.org ''…jer vjeronauku je mjesto u crkvi.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119070557/http://www.vjeronauk.org/ |date=19. siječnja 2019. }} === Blogovi === *[http://blog.evolutio.hr/ Blog evolutionis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131215182717/http://blog.evolutio.hr/ |date=15. prosinca 2013. }} *[http://impious.wordpress.com/ Irreverent Impiety] *[http://www.adacta.org/zona/index.html Kome zvone zvona] {{ireligija}} [[kategorija: demografija Hrvatske‎]] [[kategorija: religija u Hrvatskoj]] 1pzzg9bk8adpstq40na258vrwo48xvq 0 505993 7469165 7459928 2026-05-26T19:10:09Z Divna Jaksic 974 {{mrva-mat}} 7469165 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tangent to a curve.svg|mini|desno|Graf funkcije, označen crnom bojom, i tangenta funkcije, označena crvenom bojom. Nagib tangente linije jednak je derivaciji funkcije na označenom mjestu.]] '''Diferencijalni račun''' je područje unutar [[Matematička analiza|matematičke analize]] koja se bavi [[derivacija]]ma i diferencijalima. ==Povijest== Diferencijalni račun je razvijen prvenstveno u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], čak iako je bio poznat i prije. Djelo [[René Descartes|Descartesa]] ''[[La Géométrie]]'' objavljeno [[znanost u 1637.|1637.]] imalo je veliki utjecaj na matematičare i vodilo je vremenom do toga da su [[Isaac Newton|Newton]] i [[Gottfried Wilhelm Leibniz|Leibniz]] neovisno jedan od drugog otkrili vezu između [[tangenta|tangente]] i [[površina|površine]] što je položilo osnove modernom [[integralni račun|integralnom]] i diferencijalnom računu. ==Vidi još== *[[Integral]] {{mrva-mat}} [[Kategorija:Matematička analiza]] nag6ds4ewo96dlsiauai9l7nwfkevhy 10 508151 7469331 5677248 2026-05-27T04:22:12Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469331 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{slika1|}}}{{{slika2|}}}{{{slika3|}}}{{{slika4|}}}{{{slika5|}}}{{{slika6|}}}{{{slika7|}}}{{{slika8|}}}{{{slika9|}}}{{{slika10|}}}|<div class="thumb {{#switch: {{{položaj|}}} | left = floatleft|none | center|centre = tnone | right|#default = floatright}}" style="width: {{#switch:{{{smjer|}}} | okomiti = {{#expr: {{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{Max/12 | {{{širina1|200}}} | {{{širina2|}}} | {{{širina3|}}} | {{{širina4|}}} | {{{širina5|}}} | {{{širina6|}}} | {{{širina7|}}} | {{{širina8|}}} | {{{širina9|}}} | {{{širina10|}}} | 0 }} }} + 12 }} | vodoravni | #default = {{#if:{{{širina|}}} |{{#expr: ({{{širina}}}+4) * {{Predložak:Višestruka slika/brojslika | {{{slika1|}}} | {{{slika2|}}} | {{{slika3|}}} | {{{slika4|}}} | {{{slika5|}}} | {{{slika6|}}} | {{{slika7|}}} | {{{slika8|}}} | {{{slika9|}}} | {{{slika10|}}} }} + 9 }} |{{#expr: {{#if:{{{slika1|}}} |{{{širina1|200}}}}}+ {{#if:{{{slika2|}}} |{{{širina2|200}}}}}+ {{#if:{{{slika3|}}} |{{{širina3|200}}}}}+ {{#if:{{{slika4|}}} |{{{širina4|200}}}}}+ {{#if:{{{slika5|}}} |{{{širina5|200}}}}}+ {{#if:{{{slika6|}}} |{{{širina6|200}}}}}+ {{#if:{{{slika7|}}} |{{{širina7|200}}}}}+ {{#if:{{{slika8|}}} |{{{širina8|200}}}}}+ {{#if:{{{slika9|}}} |{{{širina9|200}}}}}+ {{#if:{{{slika10|}}} |{{{širina10|200}}}}} + 4 * ({{Predložak:Višestruka slika/brojslika | {{{slika1|}}} | {{{slika2|}}} | {{{slika3|}}} | {{{slika4|}}} | {{{slika5|}}} | {{{slika6|}}} | {{{slika7|}}} | {{{slika8|}}} | {{{slika9|}}} | {{{slika10|}}} }} - 2) + 17 }} }} }}px; {{#switch: {{{položaj|}}} | center | centre = margin: 0 auto;}}{{#if:{{{boja pozadine|}}}|background-color: {{{boja pozadine}}} }}"> <div class="thumbinner" {{#if:{{{boja pozadine|}}}|style="background-color: {{{boja pozadine}}}"}}> {{#if:{{{zaglavlje|}}}| <div style="clear: both; font-weight: bold; text-align: {{{položaj zaglavlja|center}}}; background-color: {{{pozadina zaglavlja|transparentno}}}"> {{{zaglavlje}}} </div> }}{{#if:{{{slika1|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina1|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika1}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina1|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica1|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica1}}}}}|alt={{{alt1|}}}]] </div> {{#if:{{{opis1|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis1}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika2|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina2|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika2}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina2|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica2|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica2}}}}}|alt={{{alt2|}}}]] </div>{{#if:{{{opis2|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis2}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika3|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina3|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika3}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina3|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica3|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica3}}}}}|alt={{{alt3|}}}]] </div>{{#if:{{{opis3|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis3}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika4|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina4|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika4}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina4|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica4|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica4}}}}}|alt={{{alt4|}}}]] </div>{{#if:{{{opis4|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis4}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika5|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina5|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika5}}}|{{#if:{{{width|}}} | {{{širina}}} | {{{širina5|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica5|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica5}}}}}|alt={{{alt5|}}}]] </div>{{#if:{{{opis5|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis5}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika6|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina6|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika6}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina6|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica6|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica6}}}}}|alt={{{alt6|}}}]] </div>{{#if:{{{opis6|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis6}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika7|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina7|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika7}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina7|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica7|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica7}}}}}|alt={{{alt7|}}}]] </div>{{#if:{{{opis7|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis7}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika8|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina8|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika8}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina8|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica8|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica8}}}}}|alt={{{alt8|}}}]] </div>{{#if:{{{opis8|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis8}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika9|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina9|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika9}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina9|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica9|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica9}}}}}|alt={{{alt9|}}}]] </div>{{#if:{{{opis9|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis9}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{slika10|}}}| <div style="{{#ifeq: {{{smjer|vodoravni}}}|vodoravni|float: left;}} margin: 1px; width: {{#expr: 2 + {{#if:{{{širina|}}}|{{{širina}}}|{{{širina10|200}}}}}}}px"> <div class="thumbimage">[[datoteka:{{{slika10}}}|{{#if:{{{širina|}}} | {{{širina}}} | {{{širina10|200}}} }}px{{#ifeq:{{{poveznica10|:}}}|:||{{!}}link={{{poveznica10}}}}}|alt={{{alt10|}}}]] </div>{{#if:{{{opis10|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear:left">{{{opis10}}} </div> }} </div> }}{{#if:{{{podnožje|}}}| <div class="thumbcaption" style="clear: left; text-align: {{{položaj podnožja|left}}}; background: {{{pozadina podnožja|transparentno}}}">{{{podnožje}}} </div> }} </div> </div> }}<noinclude>{{dokumentacija}}</noinclude> 5s0ztj61p943gsar902gls56hhs6yqn 0 508529 7469139 6259622 2026-05-26T18:51:47Z Divna Jaksic 974 7469139 wikitext text/x-wiki '''Dvorac u Tuteri/Tudeli''' (baskijski:'''Tuterako gaztelua''', španjolski: ''Castillo de Tudela'' ) je maurska tvrđava u Tuteri/Tudeli na jugu [[Navara|Navare]]. Bila je jedna od najvećih u [[Kraljevina Navara|Kraljevini Navari]].<ref>Marín-Royo, L.M. (2002). La Tudela desconocida: Aspectos recónditos en la historia de la ciudad. Tomo II: El castillo; Las murallas. I.S.B.N. 84-609-7813-3</ref> Nažalost, do danas je ostalo vrlo malo njegovih ostataka arheološke prirode. Izgrađen je u devetom stoljeću, a obnovljan je nekoliko puta nakon [[Rekonkvista|rekonkviste]] početkom dvanaestog stoljeća. Nalazio se u brdima Santa Barbare, gdje je danas spomenik Presvetog Srca Isusova, u vrlo važnom strateškom položaju, smješten u položaju dominacije nad Ebrom i bio je dugo vremena granica između dvije civilizacije:muslimanske i kršćanske. Tijekom arapske dominacije pripadao je baskijskom muslimanskom klanu [[Banu Qasi]], koji su grad Tuteru/Tudelu načinili glavnim gradom svoje države. U vremenima Taifa, pripadao je Tujibidima (Taifa od Zaragoze), a kasnije je bio neovisna taifa (Taifa od Tutere), sve do početka kršćanskog osvajanja godine 1119., s [[Alfonso I. Aragonski i Navarski|Alfonsom I. Bojovnikom]], kada postaje dio krune Navarsko-Aragonske. S [[García V. Ramírez|Garcíjom V. Ramírezom]] restauratorom, Tudela i dvorac su napokon su uključene u [[Kraljevina Navara|Kraljevinu Navaru]]. == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Dvorci u Baskiji|Tutera]] [[Kategorija:Povijest Baskije]] [[Kategorija:Dvorci u Španjolskoj|Tutera]] 057spd6m3hnlardaiz2879e8r6b78uu 0 511665 7469481 7315583 2026-05-27T10:32:32Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Bivše države]]; ±[[Kategorija:Države u Europi]]→[[Kategorija:Bivše države u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469481 wikitext text/x-wiki '''Baranjsko-Bajska Srpsko-Mađarska Republika''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Baranya–bajai Szerb–Magyar Köztársaság'') bila je privremena politička tvorevina (14. do 21. kolovoza 1921.) koju su proglasili pobunjenici.<ref name="Hrvatska">{{Citiranje weba |title=Baranjsko-Bajska Srpsko-Madžarska Republika |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5824 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> [[Datoteka:Baranya-Baja Republic-EN.svg|mini|300px|Teritorij republike prikazan narančastom]] Okupacija [[Pečuh]]a i [[baranja|Baranje]] što ju je [[novosadska skupština|izvela srbijanska vojska 1918.]] izazvala je otpor radnika koji su bili odsječeni od revolucionarnih zbivanja u Mađarskoj. Nakon sloma pobune u Mađarskoj ([[Sovjetska Republika Mađarska|kolovoz 1919.]]) veći broj emigranata sklonio se u Pečuh. Ojačani tim priljevom, radnici su, zajedno s građanskim snagama, preuzeli upravu grada. U smislu odredaba [[trianonski ugovor|Trianonskog ugovora o miru]], vojska Kraljevine SHS morala se 1921. povući iz dijela Baranje što je predan [[Kraljevina Mađarska|Horthyjevoj Mađarskoj]]. Na cijelome području proglašena je Baranjsko-Bajska Srpsko-Mađarska Republika, a za predsjednika je izabran slikar [[Petar Dobrović]].<ref name="Hrvatska" /> Prema [[Miroslav Krleža|Krležinoj]] ocjeni Baranjska republika bila je naivni, kratkotrajni ali »očajnički pokušaj jednog dijela mađarskog proletarijata da spasi jedno, ma i najneznatnije ostrvce od horthyjevskog bijelog terora«. Od samog početka, međutim, nije imala izgleda na uspjeh jer, osim mađarskih emigranata, »odioznih« kako Beogradu tako i ostalim međunarodnim faktorima, nije postojala snaga koja bi je poduprla.<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1276 Krležijana - Baranjska republika]</ref> »Republika« je potrajala do dolaska [[Miklos Horthy|Horthyjevih]] trupa, koje su slomile neorganizirani oružani otpor.<ref name="Hrvatska" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Mađarska između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Baranja]] [[Kategorija:Bačka]] sabservyx5xyyyb6340eexzhj009bzg 7469486 7469481 2026-05-27T10:34:08Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Mađarsko-srbijanski odnosi|Mađarsko-srbijanski odnosi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469486 wikitext text/x-wiki '''Baranjsko-Bajska Srpsko-Mađarska Republika''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: ''Baranya–bajai Szerb–Magyar Köztársaság'') bila je privremena politička tvorevina (14. do 21. kolovoza 1921.) koju su proglasili pobunjenici.<ref name="Hrvatska">{{Citiranje weba |title=Baranjsko-Bajska Srpsko-Madžarska Republika |url=https://enciklopedija.hr/clanak/5824 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> [[Datoteka:Baranya-Baja Republic-EN.svg|mini|300px|Teritorij republike prikazan narančastom]] Okupacija [[Pečuh]]a i [[baranja|Baranje]] što ju je [[novosadska skupština|izvela srbijanska vojska 1918.]] izazvala je otpor radnika koji su bili odsječeni od revolucionarnih zbivanja u Mađarskoj. Nakon sloma pobune u Mađarskoj ([[Sovjetska Republika Mađarska|kolovoz 1919.]]) veći broj emigranata sklonio se u Pečuh. Ojačani tim priljevom, radnici su, zajedno s građanskim snagama, preuzeli upravu grada. U smislu odredaba [[trianonski ugovor|Trianonskog ugovora o miru]], vojska Kraljevine SHS morala se 1921. povući iz dijela Baranje što je predan [[Kraljevina Mađarska|Horthyjevoj Mađarskoj]]. Na cijelome području proglašena je Baranjsko-Bajska Srpsko-Mađarska Republika, a za predsjednika je izabran slikar [[Petar Dobrović]].<ref name="Hrvatska" /> Prema [[Miroslav Krleža|Krležinoj]] ocjeni Baranjska republika bila je naivni, kratkotrajni ali »očajnički pokušaj jednog dijela mađarskog proletarijata da spasi jedno, ma i najneznatnije ostrvce od horthyjevskog bijelog terora«. Od samog početka, međutim, nije imala izgleda na uspjeh jer, osim mađarskih emigranata, »odioznih« kako Beogradu tako i ostalim međunarodnim faktorima, nije postojala snaga koja bi je poduprla.<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1276 Krležijana - Baranjska republika]</ref> »Republika« je potrajala do dolaska [[Miklos Horthy|Horthyjevih]] trupa, koje su slomile neorganizirani oružani otpor.<ref name="Hrvatska" /> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Bivše države u Europi]] [[Kategorija:Nepriznate države]] [[Kategorija:Mađarska između dva svjetska rata]] [[Kategorija:Baranja]] [[Kategorija:Bačka]] [[Kategorija:Mađarsko-srbijanski odnosi]] 8is1ughla8bmvtsma9hdzpoz44z4e4d 0 518843 7468976 6632792 2026-05-26T12:53:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7468976 wikitext text/x-wiki '''Hugo VIII. Lizinjanski''' ('''Hugo Stariji''') bio je sin [[Hugo VII. Lusinjanski|Huga VII.]]<ref>Sidney Painter, ''The houses of Lusignan and Châtellerault, 1150-1250''</ref> i njegove prve žene te lord Lusignana. Postao je gospodar Couhéa i Château-Larchera te grof La Marchea nakon očeve smrti 1151. Prije 1147. Hugo je oženio Burgunnu de Rancon.<ref>{{Citiranje weba |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#BourgogneRanconMHuguesLusignan |title=Obitelj Aimeryja II. |access-date=15. rujna 2014. |archive-date=5. travnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405023356/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/ANGOULEME.htm#BourgogneRanconMHuguesLusignan |url-status=dead }}</ref> Ona je umrla 1169. Bila je kći Gotfrida III. de Rancona te dama Fontenaya. Ovo su djeca Huga i njegove žene: *Hugo IX. Lusinjanski – umro je 1169., ali je prije toga oženio Orengardu, koja je rodila [[Rudolf I. Lusinjanski|Rudolfa I. Lusinjanskoga]] *Robert *Gotfrid (? – 1216.) – on je oženio Humbergu de Limoges i Eustahiju, damu Vouventa i Merventa *Petar – možda je bio svećenik *[[Amalrik II. Jeruzalemski]] *[[Gvido Lizinjanski]] *Vilim (? – 1208.) - muž [[Beatrica Courtenayska|Beatrice]] == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lizinjanski, Hugo VIII.}} [[Kategorija:Francusko plemstvo]] [[Kategorija:Križari]] [[Kategorija:Lizinjan]] f8z3jptxf0ucbxkdhtmqwuzn5wmz3yq 0 519067 7468974 6627857 2026-05-26T12:50:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7468974 wikitext text/x-wiki '''Hugo I. od Châtillona''' (? - 9. travnja 1248.) bio je [[grof]] Saint-Pola<ref>Du Chesne (1621) ''Châtillon'', Preuves, str. 37</ref> i Bloisa te lord [[Troissy]]ja i [[Crècy]]ja. Njegovi su roditelji bili [[Gaucher III. od Châtillona]] i [[Elizabeta od Saint-Pola|grofica Elizabeta od Saint-Pola]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORTHERN%20FRANCE.htm#ElisabethSaintPoldiedbefore1240 |title=Elizabetina obitelj |access-date=18. rujna 2014. |archive-date=30. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190530101749/http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORTHERN%20FRANCE.htm#ElisabethSaintPoldiedbefore1240 |url-status=dead }}</ref> Oženio je najprije, 1216., Agnezu od Bara, čiji su roditelji bili [[Teobald I. od Bara]] i njegova žena Ermesinda. Čini se da nisu imali djece. Hugova je druga supruga bila [[Marija od Avesnesa]].<ref>''Balduinus de Avennis Genealogia''</ref> Marija mu je rodila [[Ivan I. Blojiški|Ivana]], [[Guy III. od Saint-Pola|Guyja]], Gauchera IV. i Huga (? - 1255.). Hugo I. je imao još jednu suprugu; to je bila Matilda od [[Guînes]]a.<ref>''Historia Comitum Ghisnensium''</ref> Nisu imali djece. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Grofovi Bloisa]] [[Kategorija:Križari]] jnpuo5aggy8elgy9753x4hz0irv6ila 0 525732 7469120 7438873 2026-05-26T18:40:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469120 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Igor Jovićević | slika = [[Datoteka:Igor Jovićević (2015) (1).jpg|250px]] | opis slike = Jovićević 2015. godine | država = [[Hrvatska]] | puno ime = Igor Jovićević | nadimak = | datum rođenja = [[30. studenoga]] [[1973.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 178 cm | težina = | trenutačni klub = [[Widzew Łódź]] | broj u klubu = | pozicija = trener (kao igrač [[Napadač (nogomet)|napadač]]) | mlade godine = 1988. – 1991. | juniorski klubovi = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | godina = 1991. – 1995.<br />1996. – 1999.<br />1999.<br />2000.<br />2000. – 2001.<br />2001. – 2002.<br />2002.<br />2003.<br />2003.<br />2004. | profesionalni klubovi = [[Real Madrid Castilla|Real Madrid B]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[Yokohama F. Marinos]]<br />[[Guarani FC|Guarani]]<br />[[NK Zagreb]]<br />[[FC Metz|Metz]]<br />[[Guangzhou R&F F.C.|Shenyang Ginde]]<br />[[FK Karpati Lavov|Karpati Lavov]]<br />[[FK Karpati-2 Lavov|Karpati-2 Lavov]]<br />[[Shanghai United F.C.|Zhuhai]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}79 {{0}}{{0}}(15)<br />{{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?)<br />{{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?)<br />{{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?)<br />{{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}26 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}? {{0}}{{0}}{{0}}(?) | godine u reprezentaciji = 1994. – 1995. | reprezentacija = {{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = 2014. – 2015.<br />2015. – 2016.<br />2016. – 2017.<br />2017. – 2020.<br />2018. – 2020.<br />2020.<br />2020. – 2022.<br />2022. – 2023. <br> 2023. – 2024.<br> 2024. – 2025.<br> 2025. – ''danas'' | klubovi = [[FK Karpati Lavov|Karpati Lavov]] (privremeni trener)<br />[[FK Karpati Lavov|Karpati Lavov]]<br />[[NK Celje|Celje]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb do 19]]<br />[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]<br />[[SK Dnjipro-1 Dnjipro|Dnjipro-1]]<br />[[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <br> [[Al Raed FC|Al Raed]] <br> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <br> [[Widzew Łódź]] | medalje = | napomena = | ažurirano = 16. listopada 2025. }} '''Igor Jovićević''' ([[Zagreb]], [[30. studenoga]] [[1973.]]) bivši je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogometaš]] i sadašnji trener. Trenutačno je trener [[Poljska|poljskog]] kluba [[ Widzew Łódź]]. == Igračka karijera == === Klupska karijera === Igor Jovićević počeo je igrati nogomet u mladoj momčadi [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]]. Već sa 17 godina potpisao je, u ljeto [[1991.]] godine, ugovor s [[Real Madrid]]om. [[1990-ih]] bio je oslovljavan nasljednikom [[Zvonimir Boban|Zvonimira Bobana]],<ref name="JL">[[Tomislav Židak]], [http://www.jutarnji.hr/arhiva/tri-tamne-price/3290711/ ''Tri tamne priče''], ''[[Jutarnji list]]'', 2. veljače 2008., pristupljeno 18. siječnja 2017.</ref> no kasnije je zaigrao samo u B momčadi{{fusg|1}} [[madrid]]skoga kluba, a u kojoj je tada nastupao s mladim igračima [[Raúl González (nogometaš)|Raúlom]], [[Guti]]jem, Juanom Esnáiderom, Urzaizom, Danijem i inima. Njegovu karijeru poremetila je teška ozljeda koju je zadobio igravši s [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatskom reprezentacijom]] protiv [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajine]].<ref name="JL"/> Nakon stanke od godine dana, vratio se u Hrvatsku i zaigrao u drugome zagrebačkome klubu, [[NK Zagreb]]u. No nakon ozljede Jovićević nije bio više isti igrač. Igrao je još u [[Japan]]u, [[Brazil]]u, [[Francuska|Francuskoj]], [[Kina|Kini]], [[Ukrajina|Ukrajini]] te završio igračku karijeru ponovno u Kini, s novom ozljedom koljena, u dobi od 32 godine. === Reprezentativna karijera === U mlađim selekcijama [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] ima 8 nastupa zabilježenih s [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|reprezentacijom do 21 godine]].<ref>[https://hns.team/igraci/111196/igor-jovicevic/ HNS: Igor Jovičević], pristupljeno 10. siječnja 2015.</ref> == Trenerska karijera == Nakon umirovljenja, Jovićević se počinje baviti trenerskim poslom. Dana [[18. lipnja]] [[2014.]] godine postao je privremenim glavnim trenerom, a [[1. rujna]] [[2015.]] godine glavnim trenerom u ukrajinskome [[FK Karpati Lavov]]u.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.fckarpaty.lviv.ua/en/news/12527/page.html Igor Jovicevic is acting head coach of FC Karpaty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151118032706/http://www.fckarpaty.lviv.ua/en/news/12527/page.html |date=18. studenoga 2015. }}, fckarpaty.lviv.ua, 18. lipnja 2014., pristupljeno 17. studenoga 2015.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.fckarpaty.lviv.ua/en/news/14871/page.html Igor Jovicevic is head coach of FC Karpaty] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151118015436/http://www.fckarpaty.lviv.ua/en/news/14871/page.html |date=18. studenoga 2015. }}, fckarpaty.lviv.ua, 1. rujna 2015., pristupljeno 17. studenoga 2015.</ref> Od [[siječanj|siječnja]] [[2016.]] godine nije trenerom u Karpati Lavovu kojega je napustio zbog neslaganja s upravom, a od [[10. listopada]] iste godine trenerom je slovenskoga [[NK Celje|NK Celja]].<ref>{{eng oznaka}} [http://en.reporter-ua.ru/karpaty-lviv-has-new-coach.html Karpaty Lviv has new coach] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170118140654/http://en.reporter-ua.ru/karpaty-lviv-has-new-coach.html |date=18. siječnja 2017. }}, reporter-ua.ru, 19. siječnja 2016., pristupljeno 18. siječnja 2017.</ref><ref>[http://www.goal.com/hr/news/12352/hrvati-u-inozemstvu/2016/10/10/28332042/jovi%C4%8Devi%C4%87-preuzeo-celje-ne-poznajem-nogomet-u-sloveniji Jovičević preuzeo Celje: Ne poznajem nogomet u Sloveniji], goal.com, 10. listopada 2016., pristupljeno 18. siječnja 2017.</ref> Dana [[20. srpnja]] [[2017.]] godine imenovan je trenerom [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama II]], a [[1. srpnja]] [[2018.]] godinei trenerom do 19 sastava.<ref>{{cite news |url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/igor-jovicevic-novi-trener-dinama-iii |title=Igor Jovičević novi trener Dinama II |website=gnkdinamo.hr |date=20. srpnja 2017. |accessdate=22. travnja 2020. |archive-date=26. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250126091815/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/igor-jovicevic-novi-trener-dinama-iii |url-status=bot: unknown }}</ref> Dana [[22. travnja]] [[2020.]] godine, Jovićević je imenovan nasljednikom [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelice]] na klupi seniorskog sastava zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]].<ref>{{cite news |url=https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/igor-jovicevic-novi-trener-gnk-dinamo |title=Igor Jovićević - novi trener GNK Dinamo |website=gnkdinamo.hr |date=22. travnja 2020. |accessdate=22. travnja 2020. |archive-date=26. siječnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250126163819/https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/igor-jovicevic-novi-trener-gnk-dinamo |url-status=bot: unknown }}</ref> Dana [[6. srpnja]] [[2020.]] godine sporazumnim raskidom ugovora, napustio je [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]]. Imao je učinak od 3 pobjede, 2 remija i 2 poraza. Nakon odlaska iz Dinama vodio je [[SK Dnjipro-1 Dnjipro|Dnjipro-1]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]], [[Al Raed FC|Al Raed]], [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] i [[Widzew Łódź]]. == Priznanja == === Trener === ==== Klupska ==== '''Dinamo Zagreb do 19''' * [[Juniorsko prvenstvo Hrvatske u nogometu|1. HNL za juniore]] '''(2):''' [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2017./18.|2017./18.]], [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu za juniore 2018./19.|2018./19.]] * [[FIFA Kup mladih]] '''(1):''' 2018. * [[Kvarnerska rivijera]] '''(1):''' 2019. '''Šahtar Donjeck''' * [[Ukrajinska Premier liga|Ukrajinsko prvenstvo]] '''(1):''' 2022./23. == Osobni život == Jovićević je sin Dinamova nekadašnjeg [[Branič (nogomet)|branič]]a, [[Čedo Jovićević|Čede]] (1952. − 2020.) i Sanje Jovićević. Oženjen je i ima dva sina Filipa i Marcosa, obojicu igrača Dinamove akademije. == Bilješke == #{{fusd|1}}{{citat2|Mladog Jovićevića odveo je [[Predrag Naletilić]] u Real u Madrid za milijun dolara. U ugovoru je bila i zanimljiva klauzula: "Ako Igor odigra samo jednu minutu za prvu momčad, klub mu mora dati novi ugovor, vrijedan pet milijuna dolara." No svijet je pokvaren i pretpostavljate da Igor nikada nije odigrao tu famoznu minutu. Godinama se kalio u Realu B.}}<ref name="JL"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Igor Jovićević}} {{GLAVNIRASPORED:Jovićević, Igor}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]] [[Kategorija:Nogometaši FC Metza]] [[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]] [[Kategorija:Treneri GNK Dinama]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 26091b7qkdmcn2brncgv6q104c8alpx 0 526781 7469248 6278090 2026-05-26T23:44:57Z Croxyz 205325 7469248 wikitext text/x-wiki '''Ana (Anka) Vidović''' (? – [[1879.]]) je bila [[hrvatska književnost|hrvatska]] pjesnikinja iz [[Zadar|Zadra]].<ref name="Protrka"/> [[Stjepan Buzolić]] ju u nekrologu u [[Vijenac (časopis)|Vijencu]] naziva ''Ankom Vidović Šibenčankom''.<ref name="Protrka"/> Bila je [[hrvatski narodni preporod|hrvatska preporoditeljica]]. Na svojem je imanju okupljala društvo srčanih domoljubnih žena koje su se prije svega svojevrsnom kulturnom logistikom, pridružile domorodnim aktivnostima.<ref name="Protrka"/> Pisala je angažiranu, domoljubnu i prigodnu [[poezija|poeziju]]. Radovi su joj zabilježeni u prvim hrvatskima književnim časopisima.<ref name="Protrka">Marina Protrka: [http://archive.org/details/StvaranjeKnjievneNacije Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Strategije oblikovanja kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. st.], FFZG, 2008., str. 237., 238., 239., 240., 241.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B43971%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Vidović, Ana}} [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski narodni preporod]] [[Kategorija:Životopisi, Zadar]] [[Kategorija:Životopisi, Šibenik]] b5hp7ooeyf5i71uham3medza9a4s1pp 0 530374 7469208 7294596 2026-05-26T21:01:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469208 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Ilomska | izvorno ime = | slika = Иломска 2.jpg | slika_opis = Veliki vodopad na Ilomskoj | Duljina = oko 20 | Nadmorska visina izvora = 1.520 | Nadmorska visina ušća = | Najmanji istjek = | Najveći istjek = | Prosječni istjek = | Površina porječja = 52<ref name="voda.ba">[https://www.voda.ba/udoc/planupravljanjavodama/PD%207%20-%20BiH%20-%20Hidroloske%20analize.pdf Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji Bosne i Hercegovine (2016 – 2021)], Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo, 2016., str. 56 (preuzeto 13. siječnja 2024.)</ref> | Izvor = [[Vlašić]] (Prelivode) | Izvor koordinate = {{coord|44.344462|17.617271|format=dms|display=i}} | Ušće = Ispod [[Korićanske stijene|Korićanskih stijena]] | Ušće koordinate = {{coord|44.36541|17.49041|format=dms|display=it}} | Tip ušća = | Lijevi pritoci = | Desni pritoci = | Pritoci = Manatovac, Mala Ilomska, [[Crna rijeka (Ilomska)|Crna rijeka]] | Brane = | Države kroz koje protječe = {{DZ+X|BIH}} | Gradovi kroz koje protječe = | Slijev = [[Crnomorski slijev|Crnomorski]] | Ulijeva se u = [[Ugar (rijeka)|Ugar]] | Plovna od - do = | karta = | vkarte = 300px | karta_opis = | pushpin_map = BiH | pushpin_label_position_A = right | pushpin_label_position_B = left }} '''Ilomska''' je najveća desna pritoka [[Ugar (rijeka)|Ugra]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Vodotok == Izvire na [[Vlašić]]u, u području zvanom Prelivode. Protječe između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tijek oko [[Lisina (planina u BiH)|Lisine]] (1494 m), [[Runjavica|Runjavice]] (1316 m) i [[Petrovo polje (Bosna)|Petrova polja]]. Pri ušću Male Ilomske, ispod [[Petrovo polje (Bosna)|Petrova polja]] (selo Nikodinovići)<ref>{{Citiranje weba |url=http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic |title=Arhivirana kopija |access-date=14. ožujka 2015. |archive-date=7. lipnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140607005906/http://distancebetween.info/petrovo_polje/vlasic |url-status=dead }}</ref> ima nekoliko krivina pod jako velikim kutovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita. Najveće desne pritoke su [[Manatovac]] i [[Mala Ilomska]] te [[Crna rijeka (Ilomska)|Crna rijeka]] (lijeva). == Priroda i ekologija == Ilomska teče kroz [[četinjače|četinjačke šume]] planinske visoravni, čije su uzvisine obrasle [[smreka|smrekom]] i [[jela|jelom]]. U ovim ekosustavima obitavaju karakteristične planinske vrste [[biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]] u [[Dinaridi]]ma. Na obroncima Lisine i Tovarnice nalaze se bogati pašnjaci. Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodoopskrbu [[Skender Vakuf]]a, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosustave. Tome doprinosi i višedesetljetna prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. U kanjonu između [[Korićanske stijene|Korićanskih stijena]] nalaze se dva atraktivna vodopada (veliki i mali).<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g |title=Arhivirana kopija |access-date=14. ožujka 2015. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305131233/http://www.gosur.com/map/?satellite=1&gclid=CNWDpOfQ6r0CFUP3wgod3mYA_g |url-status=dead }}</ref> Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a potpuno je neupadljiv s okolnog područja. == Povijesni kontekst == U [[2. svjetski rat|II. svjetskom ratu]] uz Ilomsku je vodio značajan koridor za komunikaciju partizanskih jedinica srednje Bosne s ostalim područjima. Tijekom rata [[1992.]] – [[1995.]], uz duboku provaliju [[Korićanske stijene|Korićanskih stijena]] [[Masakr na Korićanskim stijenama|strijeljano je]] preko 200 [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvat]]a, [[21.]] kolovoza [[1992.]] == Izvori == {{Izvori}} {{Hidrografija Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Pritoci Ugra]] reooha9uc1rfaso6i9d1u28npmsbs8i 0 539052 7469483 7458980 2026-05-27T10:33:03Z Tulkas Astaldo 38717 -od strane 7469483 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV postaja | Ime = RTL Kockica | logo = RTL-Kockica-Logo.png | width = 150px | Vrsta emitiranja = [[televizija]] | Pokriveno područje = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] <br/> {{Z|EU}} [[Europa]] (satelit) | Zemlja = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | Sjedište = [[Zagreb]] | Jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | Vlasnik = RTL Hrvatska | Ključne osobe = | Razina = Nacionalna | Početak emitiranja = [[11. siječnja]] [[2014.]] | Prestanak emitiranja = | Raniji nazivi = | Slogan = ''RTL Kockica - baš fora!'' | Razlučivost = 1080p | Website = [https://www.rtl.hr/ rtl.hr] }} '''RTL Kockica''' je [[Hrvatska|hrvatski]] televizijski kanal za [[Djeca|djecu]], [[Mladi|mlade]] i [[obitelj]]. U vlasništvu je [[RTL Group]]a. S prikazivanjem je počela [[11. siječnja]] [[2014.]] godine u 11:01 sati.<ref name="početak">{{Citiranje weba|date= 3. siječnja 2024.|title= RTL Kockica starta 11.1. u 11.01|url= http://www.glas-slavonije.hr/221519/12/RTL-Kockica-starta-111-u-1101 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230827232639/https://www.glas-slavonije.hr/221519/12/RTL-Kockica-starta-111-u-1101|archive-date= 27. kolovoza 2023. |access-date= 14. lipnja 2024.|language= |website=[[Glas Slavonije]]}}</ref> == Program == === Domaća produkcija === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; line-height:18px; width:%;" |- ! scope="col" | Naslov ! scope="col" | Opis ! scope="col"| Premijera ! {{Abbr|Izv.|Izvori}} |- !style="font-weight:normal"|''Idemo u ZOO'' |Emisija o životinjama |11. siječnja 2014 (premijera), 2013. (proizvodnja) |<ref name="idemouzoo">{{Citiranje weba|date=6. travnja 2018. |title=Danas na Kockici: Dan životinjskog carstva |url= https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/danas-na-kockici-dan-zivotinjskog-carstva-25ed1390-b9f1-11ec-b1be-0242ac120041 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240614090223/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/danas-na-kockici-dan-zivotinjskog-carstva-25ed1390-b9f1-11ec-b1be-0242ac120041|archive-date=14. lipnja 2024.|access-date=14. lipnja 2024. |language= |website= [[RTL (Hrvatska)|RTL]] }}</ref> |- !''Etno sat'' |Emisija o hrvatskim tradicijama |2016. |<ref>{{Citiranje weba|title=Serijal 'Etno sat' bavi se tradicijskom kulturom Hrvatske {{!}} RTL|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/serijal-etno-sat-bavi-se-tradicijskom-kulturom-hrvatske-b55b788e-b9ef-11ec-b32b-0242ac12002e|access-date=2024-08-28|website=www.rtl.hr|language=hr-HR}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Baby Zoo'' |Emisija o [[životinje|životinjama]] |2018. |<ref name="babyzoo">{{Citiranje weba|date=11. prosinca 2018.|title=RTL Kockica ima još jedan super sadržaj za klince, stiže 'Baby Zoo!' |url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/rtl-kockica-ima-jos-jedan-super-sadrzaj-za-klince-stize-baby-zoo-e4cf2f82-b9f1-11ec-8ace-0242ac12005d |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240227033959/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/rtl-kockica-ima-jos-jedan-super-sadrzaj-za-klince-stize-baby-zoo-e4cf2f82-b9f1-11ec-8ace-0242ac12005d|archive-date= 2 |- !style="font-weight:normal"|''Sport za sve'' |Emisija o [[sport]]u |2018. |<ref name="sport">{{Citiranje weba|date= 24. svibnja 2018.|title=Otkrijte zašto je sport tako koristan i uzbudljiv!| url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/otkrijte-zasto-je-sport-tako-koristan-i-uzbudljiv-5e8f5be0-b9f1-11ec-b836-0242ac130012 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240614090555/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/otkrijte-zasto-je-sport-tako-koristan-i-uzbudljiv-5e8f5be0-b9f1-11ec-b836-0242ac130012|archive-date= 14. lipnja 2024. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Jezikoslovci'' |Edukativna emisija za učenje [[engleski|engleskog]] i [[njemački|njemačkog]] jezika |9. rujna 2019. |<ref name="jezikoslovci">{{Citiranje weba|date= 6. rujna 2019.|title=Vesela jesen na Kockici uz mnoštvo novih zabavnih crtića i zanimljivih edukativnih emisija za najmlađe |url= https://www.rtl.hr/kockica/novosti/stize-vesela-jesen-na-kockici-uz-mnostvo-novih-zabavnih-crtica-i-zanimljivih-edukativnih-emisija-za-najmladje-afb932ce-b9f2-11ec-9fe6-0242ac12003c |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230331161414/https://www.rtl.hr/kockica/novosti/stize-vesela-jesen-na-kockici-uz-mnostvo-novih-zabavnih-crtica-i-zanimljivih-edukativnih-emisija-za-najmladje-afb932ce-b9f2-11ec-9fe6-0242ac12003c|archive-date= 31. ožujka 2023.|access-date= 14. lipnja 2024.|language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Jeste li znali?'' |Edukativna emisija o raznim zanimljivostima |11. studenoga 2019. |<ref name="jesteliznali">{{Citiranje weba|date= 9. studenoga 2019.|title=Novi edukativni serijal 'Jeste li znali?' od ponedjeljka na Kockici |url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/novi-edukativni-serijal-jeste-li-znali-od-ponedjeljka-na-kockici-d7270f48-b9f2-11ec-a1cb-0242ac120065 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230604150730/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/novi-edukativni-serijal-jeste-li-znali-od-ponedjeljka-na-kockici-d7270f48-b9f2-11ec-a1cb-0242ac120065|archive-date= 4. lipnja 2023. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]] }}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Zoopedija'' |Emisija o životinjama |2020. |<ref name="zoppedija">{{Citiranje weba|date=10. veljače 2021. |title= Apćiha, Booba ili Zoopedija: Hrpa novih sadržaja idući tjedan stiže na Kockicu, evo što ćemo gledati!|url= https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/apciha-booba-ili-zoopedija-hrpa-novih-sadrzaja-iduci-tjedan-stize-na-kockicu-evo-sto-cemo-gledati-27c84d62-b9f4-11ec-a80d-0242ac120012 |url-status=live|archive-url=|archive-date= |access-date= |language= |website= }}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Tehnolovac'' |Emisija o [[tehnologija|tehnologiji]] |1. veljače 2020. |<ref name="tehnolovac">{{Citiranje weba|date=23. kolovoza 2021. |title=Nove edukativne emisije zanimat će i klince i roditelje, a povratak kultne serije u mnogima će izazvati nostalgiju |url= https://net.hr/hot/tv/jesen-na-rtl-kockici-donosi-nove-edukativne-emisije-crtice-i-seriju-zivot-na-sjeveru-38b24da0-0417-11ec-b47d-6a4ef8921aac |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240120020233/https://net.hr/hot/tv/jesen-na-rtl-kockici-donosi-nove-edukativne-emisije-crtice-i-seriju-zivot-na-sjeveru-38b24da0-0417-11ec-b47d-6a4ef8921aac|archive-date= 20. siječnja 2024. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website= net.hr}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Djeca kuhaju'' |[[Kulinarstvo|Kulinarska]] emisija |2016. |<ref name="tehnolovac"></ref> |- !style="font-weight:normal"|''Vesela učionica'' |Edukativna emisija; priprema za početak osnovnoškolskog obrazovanja |1. ožujka 2021. |<ref name="ucionica">{{Citiranje weba|date= 27. veljače 2021.|title= Igre, zagonetke i trikovi: Na Kockicu od ponedjeljka stiže najveselija učionica na svijetu!|url= https://www.rtl.hr/kockica/novosti/igre-zagonetke-i-trikovi-na-kockicu-od-ponedjeljka-stize-najveselija-ucionica-na-svijetu-3723cb2e-b9f4-11ec-8b10-0242ac120015 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230207153009/https://www.rtl.hr/kockica/novosti/igre-zagonetke-i-trikovi-na-kockicu-od-ponedjeljka-stize-najveselija-ucionica-na-svijetu-3723cb2e-b9f4-11ec-8b10-0242ac120015|archive-date=7. veljače 2023. |access-date= 14. lipnja 2024. |language= |website= [[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Razigrani laboratorij'' |Emisija o [[znanost]]i |17. svibnja 2021. |<ref name="lab">{{Citiranje weba|date= 17. svibnja 2021.|title=Voditelj 'Razigranog laboratorija' Nikola Vikić-Topić o ljubavi prema znanosti i uspomenama sa seta:... |url=https://www.rtl.hr/kockica/novosti/voditelj-razigranog-laboratorija-nikola-vikic-topic-o-ljubavi-prema-znanosti-i-uspomenama-sa-seta-volim-raditi-s-djecom-jer-su-ona-najiskrenija-7844c842-b9f4-11ec-a23f-0242ac12001c |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221005025633/https://www.rtl.hr/kockica/novosti/voditelj-razigranog-laboratorija-nikola-vikic-topic-o-ljubavi-prema-znanosti-i-uspomenama-sa-seta-volim-raditi-s-djecom-jer-su-ona-najiskrenija-7844c842-b9f4-11ec-a23f-0242ac12001c|archive-date=5. listopada 2022. |access-date=14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Tajne vrta'' |Emisija o [[Vrtlarstvo|vrtlarstvu]] |6. rujna 2021. |<ref name="tehnolovac"></ref> |- !style="font-weight:normal"|''Kockićeve priče'' |Čitanje priča |19. studenoga 2021. |<ref name="price">{{Citiranje weba|date= 24. listopada 2022.|title= Uplovite u svijet bajki: Evo koja vam RTL-ova lica od danas čitaju nove 'Kockićeve priče'!|url= https://www.rtl.hr/kockica/uplovite-u-svijet-bajki-evo-koja-vam-rtl-ova-lica-od-danas-citaju-nove-kockiceve-price-5f6b1148-538a-11ed-ac81-3e5be8a6bea6 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230610181531/https://www.rtl.hr/kockica/uplovite-u-svijet-bajki-evo-koja-vam-rtl-ova-lica-od-danas-citaju-nove-kockiceve-price-5f6b1148-538a-11ed-ac81-3e5be8a6bea6|archive-date=10. lipnja 2023. |access-date=14. lipnja 2024.|language= |website= [[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Ententinići'' |Animirana muzička serija |12. prosinca 2021. |- !style="font-weight:normal"|''Prijatelji planeta'' |Emisija o [[ekologija|ekologiji]] |2022. |<ref name="planet">{{Citiranje weba|date= 19. svibnja 2022.|title=Postanite 'Prijatelji planeta': Nova eko avantura čeka vas od sljedećeg ponedjeljka na Kockici |url= https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/postanite-prijatelji-planeta-c58e6d40-d774-11ec-bc52-8e74d0fe31fe |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220930162923/https://www.rtl.hr/show/tv-novosti/postanite-prijatelji-planeta-c58e6d40-d774-11ec-bc52-8e74d0fe31fe|archive-date= 30. rujna 2022.|access-date= 14. lipnja 2024. |language=|website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''Zagrepčanke i dečki'' |Emisija o istoimenom plesnom zboru |2022. | |- !style="font-weight:normal"|''Kockić i prijatelji'' |Animirana serija |16. svibnja 2022. |<ref name="KiP">{{Citiranje weba|date=16. svibnja 2022. |title= Od danas na Kockici: Nova zabavna i poučna animirana serija 'Kockić i prijatelji'!|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-zabavna-i-poucna-animirana-serija-kockic-i-prijatelji-c7b302bc-d4ee-11ec-a191-6ebb85ba8005 |url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230922182923/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-zabavna-i-poucna-animirana-serija-kockic-i-prijatelji-c7b302bc-d4ee-11ec-a191-6ebb85ba8005|archive-date= 11. rujna 2023. |access-date=14. lipnja 2024. |language= |website=[[RTL (Hrvatska)|RTL]]}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''[[Kad smo bili mali]]'' |[[talk show|Razgovorna serija]] koja ugošćuje poznate hrvatske osobe |28. studenoga 2022. |<ref name="KSBMpremijera">{{Citiranje weba|date=28. studenoga 2022.|title=Od danas na Kockici: Ova emisija 'Kad smo bili mali' otkriva o čemu su naše zvijezde nekoć maštale|url=https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-emisija-kad-smo-bili-mali-otkriva-o-cemu-su-nase-zvijezde-nekoc-mastale-9966a4a6-6f01-11ed-ac3c-f2c1c5b8eb47|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231219172145/https://www.rtl.hr/show/tv-zvijezde/od-danas-na-kockici-nova-emisija-kad-smo-bili-mali-otkriva-o-cemu-su-nase-zvijezde-nekoc-mastale-9966a4a6-6f01-11ed-ac3c-f2c1c5b8eb47|archive-date=19. prosinca 2023.|access-date=19. prosinca 2023.|language=|website=rtl.hr}}</ref> |- !style="font-weight:normal"|''SOS za životinjski svijet'' |Emisija o životinjama |2023. | |- !style="font-weight:normal"|''Meterolog(i)ja'' |Emisija o vremenu |2025. | |} === Strana produkcija === {{stupci|3 | razmak = 20|* ''Apćiha'' * ''Angry Birds'' * ''Bakugan'' * ''Bakugan Armored Alliance'' * ''Barbapapa'' * ''BFF'' * ''Bing'' * ''Booba'' * ''Cocomelon'' * ''Crybabies'' * ''Dinotrux'' * ''[[Dadilja]]'' * ''Gabby'' * ''Gdje je Jura?'' * ''Gormiti'' * ''Hotel Bubble'' * ''[[Kako sam upoznao vašu majku]]'' * ''Martin Morning'' * ''[[Maša i Medvjed]]'' * ''Mašine uspavanke'' * ''Mickey Mouse Clubhouse'' * ''[[Miraculous – Pustolovine Bubamare i Crnog Mačka]]'' * ''[[Mućke]]'' * ''[[Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija|Moj mali poni: Prijateljstvo je čarolija]]'' * ''Lavlja straža'' * ''Pčelica Maja'' * ''Pirata i Capitano'' * ''[[PJ Masks]]'' * ''Psići u ophodnji'' * ''Show Pere Djetlića'' * ''Slugterra'' * ''Slugterra: Povratak'' * ''Sonic: Super jež'' * ''[[SpužvaBob Skockani]]'' * ''[[Štrumpfovi (televizijska serija, 1981.)|Štrumpfovi (1981.)]]'' * ''[[Štrumpfovi (televizijska serija, 2021.)|Štrumpfovi (2021.)]]'' * ''[[Tomica i prijatelji]]'' * ''Unicorn Academy'' * ''Wild Manes'' * ''Yu-Gi-Oh! SEVENS'' * ''Zig&Sharko'' * ''Zmajevi: jahači iz Berka'' * ''Znatiželjni George'' * ''Živio kralj Gjuro'' }} === Bivši crtići === * ''Anđeli i prijatelji'' * ''Animirani filmovi'' * ''Bilo jednom...'' * ''[[Mali leteći medvjedi]]'' * ''Simsala Grimm: Najljepše bajke svijeta'' * ''Škola za vampire'' === Bivše serije === * ''Malcolm u sredini'' * ''Violetta'' === Bivše emisije === * ''Baka priča najljepše priče'' * ''Idemo u ZOO'' * ''Vremeplov'' === Program koje je emitirao Disney === * ''Doktorica Pliško'' * ''Jan i pirati iz Nigdjezemske'' * ''Lavlja straža'' * ''Majstor Mato'' * ''Mali Einsteini'' * ''Mickey Mouse Clubhouse'' * ''[[Miraculous – Pustolovine Bubamare i Crnog Mačka]]'' * ''Phineas i Ferb'' * ''[[PJ Masks]]'' * ''Sofija prva'' * ''Soy Luna'' * ''Svemogući Spiderman'' * ''Violetta'' Svi programi (osim [[Miraculous – Pustolovine Bubamare i Crnog Mačka|Miraculousa - Pustolovine Bubamare i Crnog Mačka]] i [[PJ Masks|PJ Maska]]) su se emitirali na bloku programa ''Disney Club''. Blok programa Disney Cluba započeo je 2015. godine, a završio je 2022. godine, iz nepoznatih razloga. == Izvori == {{izvori|30em}} {{RTL u Hrvatskoj}} {{Televizija u Hrvatskoj}} {{Mrva-mediji}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske postaje]] [[Kategorija:RTL televizija]] bcof1xobruwwq36ig09yb5qdt4qlxu5 0 546585 7469350 7468432 2026-05-27T06:23:54Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ 7469350 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Lovorovke | slika = 2010-08-01 Laurus nobilis.jpg | slika_opis = ''[[Laurus nobilis|L. nobilis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = '''''Lauraceae''''' | familia_autorstvo= [[Juss.]] | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Lovorovke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Lauraceae'' nom. cons.), porodica [[Dvosupnice|dvosupnica]] iz reda [[lovorolike]] ([[Laureales]]) kojoj pripada 9 tribusa sa 3347 vrsta<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 8. kolovoza 2022.</ref> Poglavito su zimzeleno drveće rasprostranjeno širom svijeta s toplijom [[Klima|klimom]]. Najvažniji rod [[Laurus]] (lovor) daje porodici ime, a pripada mu 4 vrste [[Laurus azorica|L. azorica]], [[Laurus chinensis|L. chinensis]], [[Laurus melissifolia|L. melissifolia]] i [[Laurus nobilis|L. nobilis]] čioji se list koristi kao [[začin]]. == Opis == ''Lauraceae'' su gotovo sve drvenasta stabla i grmovi koji se sastoje od 30 do 50 rodova i oko 2000 vrsta. Izuzetak je lozni, bezlisni, parazitski rod ''[[Cassytha]]''. [[Listovi]] su jednostavni, bez prilistaka, obično naizmjenični. [[Cvjetovi]] su aktinomorfni, obično dvospolni i imaju perijant od šest, bazalno spojenih čašičastih segmenata. Androcej se najčešće sastoji od 4 pršljena (verticil) od po 3 prašnika, iako su unutarnji pršljeni često sterilni. Niti unutarnjeg pršljena obično imaju par proširenih žljezdanih dodataka u blizini baze. Prašnici se odvajaju pomoću obično 4, prema gore otvorena zaliska. Jedan jednostavni pistil ima obično gornju jajnicu s jednim visećim ovulom u pojedinačnom mjestu. [[Plod]] je bobica ili koštunica, često bazalno okružena kratkom, postojanom čašicom perijanta. Za razliku od ostalih ''[[Magnoliidae]]'', kod Lauraceae [[embrij]] potpuno apsorbira [[endosperm]].<ref>[https://www1.biologie.uni-hamburg.de/b-online/vascular/laur.htm Flowering Plant Family] Pristupljeno 6. veljače 2024.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Gardenology.org-IMG 2409 ucla09.jpg|<small>[[Neocinnamomum delavayi]]</small> Cryptocarya vulgaris foliage.jpg|<small>[[Cryptocarya vulgaris]]</small> Lindera-queenslandica-SF23215-06.jpg|''[[Lindera queenslandica]]'' Cassythapubescens flower.jpg|''[[Cassytha pubescens]]'' Caryodaphnopsis burgery.jpg|''[[Caryodaphnopsis burgeri]]'' Litsea baviensis-Me Cung Cave (3).jpg|''[[Litsea baviensis]]'' Apollonias barbujana - Jardín Botánico de Barcelona - Barcelona, Spain - DSC09144.JPG|''[[Persea barbujana]]'' (sin. ''Apollonias barbujana'') </gallery> == Tribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Lauraceae]]''''' <small>Juss.</small> (3347 spp.) ## Tribus ''[[Hypodaphnideae]]'' <small>Kosterm. ex Reveal</small> ### ''[[Hypodaphnis]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Cryptocaryeae]]'' <small>Nees</small> ### ''[[Aspidostemon]]'' <small>Rohwer & H.G.Richt.</small> (30 spp.) ### ''[[Beilschmiedia]]'' <small>Nees</small> (277 spp.) ### ''[[Cryptocarya]]'' <small>R.Br.</small> (347 spp.) ### ''[[Dahlgrenodendron]]'' <small>van der Merwe & A.E.van Wyk</small> (1 sp.) ### ''[[Endiandra]]'' <small>R.Br.</small> (135 spp.) ### ''[[Eusideroxylon]]'' <small>Teijsm. & Binn.</small> (1 sp.) ### ''[[Hexapora]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Potameia]]'' <small>Thouars</small> (22 spp.) ### ''[[Potoxylon]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) ### ''[[Sinopora]]'' <small>J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> (1 sp.) ### ''[[Syndiclis]]'' <small>Hook.f.</small> (12 spp.) ### ''[[Yasunia]]'' <small>van der Werff</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Cassytheae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Cassytha]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ## Tribus ''[[Neocinnamomeae]]'' <small>Yu Song, W.B.Yu & Y.H.Tan</small> ### ''[[Neocinnamomum]]'' <small>H. Liou</small> (7 spp.) ## Tribus ''[[Caryodaphnopsideae]]'' <small>Yu Song, W.B.Yu & Y.H.Tan</small> ### ''[[Caryodaphnopsis]]'' <small>Airy Shaw</small> (17 spp.) ## Tribus ''[[Mezilaureae]]'' <small>Rohwer</small>, trib. nov. ### ''[[Anaueria]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) ### ''[[Chlorocardium]]'' <small>Rohwer, H. G. Richt. & van der Werff</small> (3 spp.) ### ''[[Clinostemon]]'' <small>Kuhlm. & Samp.</small> (2 spp.) ### ''[[Sextonia]]'' <small>van der Werff</small> (2 spp.) ### ''[[Mezilaurus]]'' <small>Kuntze ex Taub.</small> (26 spp.) ### ''[[Williamodendron]]'' <small>Kubitzki & Richter</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Perseeae]]'' <small>Nees</small> ### ''[[Apollonias]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) ### ''[[Nothaphoebe]]'' <small>Blume</small> (25 spp.) ### ''[[Dehaasia]]'' <small>Blume</small> (39 spp.) ### ''[[Alseodaphne]]'' <small>Nees</small> (50 spp.) ### ''[[Persea]]'' <small>Mill.</small> (109 spp.) ### ''[[Phoebe (biljni rod)|Phoebe]]'' <small>Nees</small> (70 spp.) ### ''[[Alseodaphnopsis]]'' <small>H. W. Li & J. Li</small> (11 spp.) ### ''[[Machilus]]'' <small>Nees</small> (136 spp.) ## Tribus ''[[Cinnamomeae]]'' <small>Nees</small> ### ''[[Andea]]'' <small>van der Werff</small> (26 spp.) ### ''[[Camphora]]'' <small>Fabr.</small> (21 spp.) ### ''[[Cinnamomum]]'' <small>Schaeff.</small> (267 spp.) ### ''[[Sassafras]]'' <small>J. Presl</small> (3 spp.) ### ''[[Aiouea]]'' <small>Aubl.</small> (74 spp.) ### ''[[Pleurothyrium]]'' <small>Nees ex Lindl.</small> (48 spp.) ### ''[[Nectandra]]'' <small>Rol. ex Rottb.</small> (98 spp.) ### ''[[Endlicheria]]'' <small>Nees</small> (62 spp.) ### ''[[Rhodostemonodaphne]]'' <small>Rohwer & Kubitzki</small> (40 spp.) ### ''[[Umbellularia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ### ''[[Mespilodaphne]]'' <small>Nees</small> (42 spp.) ### ''[[Ocotea]]'' <small>Aubl.</small> (514 spp.) ### ''[[Kuloa]]'' <small>Trofimov & Rohwer</small> (3 spp.) ### ''[[Damburneya]]'' <small>Raf.</small> (25 spp.) ### ''[[Dicypellium]]'' <small>Nees & Mart.</small> (2 spp.) ### ''[[Licaria]]'' <small>Aubl.</small> (82 spp.) ### ''[[Kubitzkia]]'' <small>van der Werff</small> (2 spp.) ### ''[[Aniba]]'' <small>Aubl.</small> (47 spp.) ### ''[[Phyllostemonodaphne]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) ### ''[[Urbanodendron]]'' <small>Mez</small> (3 spp.) ### ''[[Paraia]]'' <small>Rohwer, H. G. Richt. & van der Werff</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Laureae]]'' <small>Maout & Decne.</small> ### ''[[Iteadaphne]]'' <small>Blume</small> (3 sp.) ### ''[[Laurus (biljni rod)|Laurus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Litsea]]'' <small>Lam.</small> (377 spp.) ### ''[[Parasassafras]]'' <small>Long</small> (1 sp.) ### ''[[Lindera (Plantae)|Lindera]]'' <small>(Adans.) Thunb.</small> (93 spp.) ### ''[[Actinodaphne]]'' <small>Nees</small> (102 spp.) ### ''[[Dodecadenia]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) ### ''[[Cinnadenia]]'' <small>Kosterm.</small> (3 spp.) ### ''[[Neolitsea]]'' <small>(Benth.) Merr.</small> (99 spp.) ### ''[[Sinosassafras]]'' <small>H.W.Li</small> (1 sp.) {{div col end}} == Vanjske poveznice == * [https://www.iplant.cn/foc/pdf/Lauraceae.pdf Lauraceae] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lovorovke| ]] [[Kategorija:Porodice lovorolikih]] d83zljene34xh8ai9nosk341pq1luns 7469352 7469350 2026-05-27T06:37:00Z Zeljko 1196 /* Vanjske poveznice */ 7469352 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Lovorovke | slika = 2010-08-01 Laurus nobilis.jpg | slika_opis = ''[[Laurus nobilis|L. nobilis]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = '''''Lauraceae''''' | familia_autorstvo= [[Juss.]] | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Lovorovke''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Lauraceae'' nom. cons.), porodica [[Dvosupnice|dvosupnica]] iz reda [[lovorolike]] ([[Laureales]]) kojoj pripada 9 tribusa sa 3347 vrsta<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)] Pristupljeno 8. kolovoza 2022.</ref> Poglavito su zimzeleno drveće rasprostranjeno širom svijeta s toplijom [[Klima|klimom]]. Najvažniji rod [[Laurus]] (lovor) daje porodici ime, a pripada mu 4 vrste [[Laurus azorica|L. azorica]], [[Laurus chinensis|L. chinensis]], [[Laurus melissifolia|L. melissifolia]] i [[Laurus nobilis|L. nobilis]] čioji se list koristi kao [[začin]]. == Opis == ''Lauraceae'' su gotovo sve drvenasta stabla i grmovi koji se sastoje od 30 do 50 rodova i oko 2000 vrsta. Izuzetak je lozni, bezlisni, parazitski rod ''[[Cassytha]]''. [[Listovi]] su jednostavni, bez prilistaka, obično naizmjenični. [[Cvjetovi]] su aktinomorfni, obično dvospolni i imaju perijant od šest, bazalno spojenih čašičastih segmenata. Androcej se najčešće sastoji od 4 pršljena (verticil) od po 3 prašnika, iako su unutarnji pršljeni često sterilni. Niti unutarnjeg pršljena obično imaju par proširenih žljezdanih dodataka u blizini baze. Prašnici se odvajaju pomoću obično 4, prema gore otvorena zaliska. Jedan jednostavni pistil ima obično gornju jajnicu s jednim visećim ovulom u pojedinačnom mjestu. [[Plod]] je bobica ili koštunica, često bazalno okružena kratkom, postojanom čašicom perijanta. Za razliku od ostalih ''[[Magnoliidae]]'', kod Lauraceae [[embrij]] potpuno apsorbira [[endosperm]].<ref>[https://www1.biologie.uni-hamburg.de/b-online/vascular/laur.htm Flowering Plant Family] Pristupljeno 6. veljače 2024.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Gardenology.org-IMG 2409 ucla09.jpg|<small>[[Neocinnamomum delavayi]]</small> Cryptocarya vulgaris foliage.jpg|<small>[[Cryptocarya vulgaris]]</small> Lindera-queenslandica-SF23215-06.jpg|''[[Lindera queenslandica]]'' Cassythapubescens flower.jpg|''[[Cassytha pubescens]]'' Caryodaphnopsis burgery.jpg|''[[Caryodaphnopsis burgeri]]'' Litsea baviensis-Me Cung Cave (3).jpg|''[[Litsea baviensis]]'' Apollonias barbujana - Jardín Botánico de Barcelona - Barcelona, Spain - DSC09144.JPG|''[[Persea barbujana]]'' (sin. ''Apollonias barbujana'') </gallery> == Tribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Lauraceae]]''''' <small>Juss.</small> (3347 spp.) ## Tribus ''[[Hypodaphnideae]]'' <small>Kosterm. ex Reveal</small> ### ''[[Hypodaphnis]]'' <small>Stapf</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Cryptocaryeae]]'' <small>Nees</small> ### ''[[Aspidostemon]]'' <small>Rohwer & H.G.Richt.</small> (30 spp.) ### ''[[Beilschmiedia]]'' <small>Nees</small> (277 spp.) ### ''[[Cryptocarya]]'' <small>R.Br.</small> (347 spp.) ### ''[[Dahlgrenodendron]]'' <small>van der Merwe & A.E.van Wyk</small> (1 sp.) ### ''[[Endiandra]]'' <small>R.Br.</small> (135 spp.) ### ''[[Eusideroxylon]]'' <small>Teijsm. & Binn.</small> (1 sp.) ### ''[[Hexapora]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ### ''[[Potameia]]'' <small>Thouars</small> (22 spp.) ### ''[[Potoxylon]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) ### ''[[Sinopora]]'' <small>J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> (1 sp.) ### ''[[Syndiclis]]'' <small>Hook.f.</small> (12 spp.) ### ''[[Yasunia]]'' <small>van der Werff</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Cassytheae]]'' <small>Dumort.</small> ### ''[[Cassytha]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ## Tribus ''[[Neocinnamomeae]]'' <small>Yu Song, W.B.Yu & Y.H.Tan</small> ### ''[[Neocinnamomum]]'' <small>H. Liou</small> (7 spp.) ## Tribus ''[[Caryodaphnopsideae]]'' <small>Yu Song, W.B.Yu & Y.H.Tan</small> ### ''[[Caryodaphnopsis]]'' <small>Airy Shaw</small> (17 spp.) ## Tribus ''[[Mezilaureae]]'' <small>Rohwer</small>, trib. nov. ### ''[[Anaueria]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) ### ''[[Chlorocardium]]'' <small>Rohwer, H. G. Richt. & van der Werff</small> (3 spp.) ### ''[[Clinostemon]]'' <small>Kuhlm. & Samp.</small> (2 spp.) ### ''[[Sextonia]]'' <small>van der Werff</small> (2 spp.) ### ''[[Mezilaurus]]'' <small>Kuntze ex Taub.</small> (26 spp.) ### ''[[Williamodendron]]'' <small>Kubitzki & Richter</small> (5 spp.) ## Tribus ''[[Perseeae]]'' <small>Nees</small> ### ''[[Apollonias]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) ### ''[[Nothaphoebe]]'' <small>Blume</small> (25 spp.) ### ''[[Dehaasia]]'' <small>Blume</small> (39 spp.) ### ''[[Alseodaphne]]'' <small>Nees</small> (50 spp.) ### ''[[Persea]]'' <small>Mill.</small> (109 spp.) ### ''[[Phoebe (biljni rod)|Phoebe]]'' <small>Nees</small> (70 spp.) ### ''[[Alseodaphnopsis]]'' <small>H. W. Li & J. Li</small> (11 spp.) ### ''[[Machilus]]'' <small>Nees</small> (136 spp.) ## Tribus ''[[Cinnamomeae]]'' <small>Nees</small> ### ''[[Andea]]'' <small>van der Werff</small> (26 spp.) ### ''[[Camphora]]'' <small>Fabr.</small> (21 spp.) ### ''[[Cinnamomum]]'' <small>Schaeff.</small> (267 spp.) ### ''[[Sassafras]]'' <small>J. Presl</small> (3 spp.) ### ''[[Aiouea]]'' <small>Aubl.</small> (74 spp.) ### ''[[Pleurothyrium]]'' <small>Nees ex Lindl.</small> (48 spp.) ### ''[[Nectandra]]'' <small>Rol. ex Rottb.</small> (98 spp.) ### ''[[Endlicheria]]'' <small>Nees</small> (62 spp.) ### ''[[Rhodostemonodaphne]]'' <small>Rohwer & Kubitzki</small> (40 spp.) ### ''[[Umbellularia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ### ''[[Mespilodaphne]]'' <small>Nees</small> (42 spp.) ### ''[[Ocotea]]'' <small>Aubl.</small> (514 spp.) ### ''[[Kuloa]]'' <small>Trofimov & Rohwer</small> (3 spp.) ### ''[[Damburneya]]'' <small>Raf.</small> (25 spp.) ### ''[[Dicypellium]]'' <small>Nees & Mart.</small> (2 spp.) ### ''[[Licaria]]'' <small>Aubl.</small> (82 spp.) ### ''[[Kubitzkia]]'' <small>van der Werff</small> (2 spp.) ### ''[[Aniba]]'' <small>Aubl.</small> (47 spp.) ### ''[[Phyllostemonodaphne]]'' <small>Kosterm.</small> (1 sp.) ### ''[[Urbanodendron]]'' <small>Mez</small> (3 spp.) ### ''[[Paraia]]'' <small>Rohwer, H. G. Richt. & van der Werff</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Laureae]]'' <small>Maout & Decne.</small> ### ''[[Iteadaphne]]'' <small>Blume</small> (3 sp.) ### ''[[Laurus (biljni rod)|Laurus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ### ''[[Litsea]]'' <small>Lam.</small> (377 spp.) ### ''[[Parasassafras]]'' <small>Long</small> (1 sp.) ### ''[[Lindera (Plantae)|Lindera]]'' <small>(Adans.) Thunb.</small> (93 spp.) ### ''[[Actinodaphne]]'' <small>Nees</small> (102 spp.) ### ''[[Dodecadenia]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) ### ''[[Cinnadenia]]'' <small>Kosterm.</small> (3 spp.) ### ''[[Neolitsea]]'' <small>(Benth.) Merr.</small> (99 spp.) ### ''[[Sinosassafras]]'' <small>H.W.Li</small> (1 sp.) {{div col end}} == Vanjske poveznice == * [https://www.iplant.cn/foc/pdf/Lauraceae.pdf Lauraceae] * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=10479 Flora of North America, Lauraceae] * [https://www.gbif.org/species/6688 GBIF, Lauraceae] * [https://plantnet.rbgsyd.nsw.gov.au/cgi-bin/NSWfl.pl?page=nswfl&lvl=fm&name=LAURACEAE PlantNET, Lauraceae] * [https://www.botanyvn.com/cnt.asp?param=edir&v=Lauraceae&list=familia&lg=en Vietnam Plant Data Center, Lauraceae] * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=10479 Flora of China, Lauraceae] * [https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30000569-2 Kew, Lauraceae] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Lovorovke| ]] [[Kategorija:Porodice lovorolikih]] tmeicxl2kk7jed67i4b8el0gv386fuq 0 546722 7469117 6853651 2026-05-26T18:29:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469117 wikitext text/x-wiki {{Tenisač | ime =Igor Andrejev<br/>И́горь Андре́ев | slika =Igor_Andreev_Hopman_Cup_2010.jpg | slika_širina =260px | slika_opis =Andrejev tijekom meča protiv [[Andy Murray|Andyja Murrayja]] na [[Hopmanov kup|Hopman Cupu]] [[2010.]] godine. | država = {{Z|RUS}} [[Rusija]] | prebivalište = [[Folsom (Kalifornija)|Folsom]], [[Kalifornija]], [[SAD]] | datum_rođenja = [[14. srpnja]] [[1983.]] | mjesto_rođenja = [[Moskva]] | visina = 185 | težina = 80 | igra = desnom rukom<br />(dvoručni backhand) | karijera = [[2000.]] – [[2013.]] | zarađeni_novac = 4.510.376 [[američki dolar|USD]] | pobjede/porazi_pojedinačno = 237 - 231 | osvojeni_turniri_pojedinačno = 3 | najbolji_plasman_pojedinačno = 18. ([[3. listopada]] [[2008.]]) | Australian_Open = 3K ([[2006.]], [[2008.]], [[2013.]]) | Roland_Garros = ČF ([[2007.]]) | Wimbledon = 4K ([[2009.]]) | US_Open = 4K ([[2008.]]) | pobjede/porazi_parovi = 43 - 64 | osvojeni_turniri_parovi = 1 | najbolji_plasman_parovi = 59. ([[18. srpnja]] [[2005.]]) | medalje = }} '''Igor Valerievič Andrejev''' ([[Ruski jezik|rus.]] И́горь Вале́рьевич Андре́ев) ([[Moskva]], [[Rusija]], [[14. srpnja]] [[1983.]]) je umirovljeni [[Rusija|ruski]] [[tenis]]ač. U svojoj teniskoj karijeri osvojio je tri turnira u singlu i jedan u igri parova dok mu je najbolji renking bilo 18. mjesto tijekom studenog [[2008.]] Također, kao član [[Ruska Davis Cup reprezentacija|ruske Davis Cup reprezentacije]], osvojio je ovaj turnir [[2006.]] Iako nije sudjelovao na samom finalu u domovini, bio je važna karika u prvom kolu igranom u [[Amsterdam]]u protiv [[Nizozemska Davis Cup reprezentacija|Nizozemske]]. [[2008.]] proglašen je ruskim tenisačem godine. == Teniska karijera == Andrejev je profesionalnu tenisku karijeru započeo [[2002.]] godine dok je na [[ATP|ATP-u]] debitirao tijekom rujna [[2003.]] kada je na turniru u [[Romanian Open|Bukureštu]] kao kvalifikant pobijedio sunarodnjaka [[Nikolaj Davidenko|Nikolaja Davidenka]] sa 7–5, 6–7, 6–0 tijekom prvog kola. Istog mjeseca tenisač na [[Kremljin kup]]u u [[Moskva|Moskvi]] pobjeđuje prvog nositelja [[Sjeng Schalken|Sjenga Schalkena]] te stiže do četvrtfinala natjecanja. Sljedeće godine ([[2004.]]) Andrejev stiže do dva ATP finala te ulazi u Top 50 [[ATP lista|ATP liste]]. Također, te godine je debitirao na [[Davisov kup|Davis Cupu]] te [[Grand Slam]] turnirima odnosno [[Australian Open]]u, [[Roland Garros]]u, [[Wimbledon]]u i [[US Open]]u. Na [[OI 2004.|Olimpijskim igrama u Ateni]] stigao je do trećeg mjesta gdje je izgubio od kasnijeg olimpijskog pobjednika, Čileanca [[Nicolás Massú|Nicolása Massúa]]. Isto tako, Andrejev zajedno s [[Nikolaj Davidenko|Davidenkom]] osvaja moskovski [[Kremljin kup]] u igri parova. Sama [[2005.]] bila je najuspješnija u Andrejevljevoj teniskoj karijeri. Tada je osvojio tri ATP turnira ([[Valencia Open 500|Valencia]], [[Campionati Internazionali di Sicilia|Palermo]] i [[Kremljin kup|Moskva]]) te je stigao do dva finala (jedno u singlu a drugo u parovima). Kao član [[Ruska Davis Cup reprezentacija|ruske Davis Cup reprezentacije]], tenisač je sudjelovao u prvom kolu turnira koje je igrano na gostovanju u [[Nizozemska Davis Cup reprezentacija|Nizozemskoj]]. Ondje je s [[Mihail Južnjij|Mihailom Južnjim]] pobijedio u igri parova a nakon toga pobjeđuje [[Jesse Huta Galung|Galunga]]. U konačnici, Rusija je trijumfirala s glatkih 5:0 te se plasirala u četvrtfinale protiv [[Francuska Davis Cup reprezentacija|Francuske]]. Sam Andrejev nije nastupao u nastavku ovog natjecanja kojeg je u konačnici osvojila Rusija pobijedivši kod kuće [[Argentinska Davis Cup reprezentacija|Argentinu]] s 3:2. Na [[Grand Slam]] turnirima, Andrejev je najveći uspjeh ostvario [[2007.]] na [[Roland Garros]]u gdje je stigao do četvrtfinala ovog pariškog turnira. Ondje pobjeđuje bivšeg prvog reketa svijeta [[Andy Roddick|Andyja Roddicka]] te olimpijskog pobjednika [[Nicolás Massú|Massúa]]. U trećem kolu pada i francuski predstavnik [[Paul-Henri Mathieu|Mathieu]] a u četvrtom Cipranin [[Marcos Baghdatis]] koji je godinu ranije igrao finale [[Australian Open]]a. Nakon toga uslijedilo je četvrtfinale gdje se prejakim pokazao [[Novak Đoković]]. [[13. srpnja]] [[2008.]] izgubio je u finalu švicarskog [[Swiss Open|Gstaada]] protiv [[Victor Hănescu|Victora Hănescua]] kojem je to bio prvi osvojeni turnir.<ref name="SUISSE">[http://synd.dnevnik.hr/sport/tenis/hanescu-pobjednik-gstaada-robredo-bastada.html Hănescu pobjednik Gstaada, Robredo Bastada]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Također, time je postao i prvi [[Rumunji|Rumunj]] koji je osvojio Gstaad nakon [[Ilie Năstase|Nastasea]] i njegovog trijumfa [[1973.]]<ref name="SUISSE"/> U finalu je relativno lako došao do pobjede rezultatom 6–3, 6–4 a puno mu je pomoglo što je Andrejev morao igrati i svoje odgođeno polufinale koje je trajalo satima.<ref name="SUISSE"/> Nakon tjedan dana tenisač je u [[Vegeta Croatia Open Umag|Umagu]] stigao do novog finala gdje ga je čekao [[Fernando Verdasco|Verdasco]]. Ondje je Verdasco postao pobjednik 19. izdanja umaškog turnira<ref>[http://metro-portal.hr/verdasco-pobjednik-atp-a-umag/10046 Verdasco pobjednik ATP-a Umag]</ref> te četvrti [[Španjolci|Španjolac]] koji je osvojio Umag (nakon [[Alberto Berasategui|Alberta Berasateguia]], [[Carlos Moyá|Carlosa Moye]] i [[Félix Mantilla Botella|Felixa Mantille]]).<ref name="UMAG">[http://synd.dnevnik.hr/sport/tenis/atp-umag-verdasco-pobjednik.html ATP Umag: Verdasco pobjednik]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Bilo je to najneizvjesnije finale u povijesti Umaga u kome se 30. tenisač svijeta Igor Andrejev činio pobjednikom sve do 4:4 u drugom setu.<ref name="UMAG"/> Andrejevu je kao finalistu isplaćeno 28.750 [[Euro|eura]].<ref name="UMAG"/> Iste godine tenisač je stigao do 18. mjesta na [[ATP lista|ATP listi]] što mu je najbolji rang karijere. [[2010.]] obilježile su ozljede dok se Igor od tenisa povukao [[2013.]] godine. == Privatni život == Igor Andrejev je navijač moskovskih nogometnih momčadi [[FK Moskva]] i [[FK Dinamo Moskva|Dinamo Moskva]] te [[Ruska nogometna reprezentacija|ruske reprezentacije]]. Nekoliko godina bio je u vezi s tenisačicom [[Marija Kiriljenko|Marijom Kiriljenko]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://tennisconnected.com/home/2010/01/18/kirilenko-backs-boyfriend-andreev-to-beat-federer/ |accessdate=6. rujna 2015. |title=Kirilenko Backs Boyfriend Andreev to Beat Federer |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110724145837/http://tennisconnected.com/home/2010/01/18/kirilenko-backs-boyfriend-andreev-to-beat-federer/ |archivedate=24. srpnja 2011.}}</ref> prije nego što se par razdvojio [[2011.]] godine. Tijekom teniske karijere sponzorirali su ga [[Sergio Tacchini]] (odjeća) i [[Babolat]] (obuća i reketi). == ATP finala == === Pojedinačno (3:6) === {|class="sortable wikitable" style=font-size:97% !Ishod !width=100|Datum !width=200|Turnir !Podloga !width=160|Protivnik !width=160|Rezultat |- |bgcolor=FFA07A|Poraz |[[12. srpnja]] [[2004.]] |[[Swiss Open|Gstaad]], [[Švicarska]] |zemlja |{{Z|ŠVI}} [[Roger Federer]] |2–6, 3–6, 7–5, 3–6 |- |bgcolor=FFA07A|Poraz |[[19. rujna]] [[2004.]] |[[Romanian Open|Bukurešt]], [[Rumunjska]] |zemlja |{{Z|ARG}} [[José Acasuso]] |3–6, 0–6 |- |bgcolor=98FB98|Pobjeda |[[4. travnja]] [[2005.]] |[[Valencia Open 500|Valencia]], [[Španjolska]] |zemlja |{{Z|ŠPA}} [[David Ferrer]] |6–3, 5–7, 6–3 |- |bgcolor=98FB98|Pobjeda |[[26. rujna]] [[2005.]] |[[Campionati Internazionali di Sicilia|Palermo]], [[Italija]] |zemlja |{{Z|ITA}} [[Filippo Volandri]] |0–6, 6–1, 6–3 |- |bgcolor=FFA07A|Poraz |[[18. rujna]] [[2005.]] |[[Romanian Open|Bukurešt]], [[Rumunjska]] |zemlja |{{Z|FRA}} [[Florent Serra]] |4–6, 3–6 |- |bgcolor=98FB98|Pobjeda |[[10. listopada]] [[2005.]] |[[Kremljin kup|Moskva]], [[Rusija]] |tepih (dvorana) |{{Z|NJE}} [[Nicolas Kiefer]] |5–7, 7–6^(7–3), 6–2 |- |bgcolor=FFA07A|Poraz |[[16. siječnja]] [[2006.]] |[[Sydney International|Sydney]], [[Australija]] |beton |{{Z|SAD}} [[James Blake]] |2–6, 6–3, 6–7^(3–7) |- |bgcolor=FFA07A|Poraz |[[13. srpnja]] [[2008.]] |[[Swiss Open|Gstaad]], [[Švicarska]] |zemlja |{{Z|RUM}} [[Victor Hănescu]] |3–6, 4–6 |- |bgcolor=FFA07A|Poraz |[[20. srpnja]] [[2008.]] |[[Vegeta Croatia Open Umag|Umag]], [[Hrvatska]] |zemlja |{{Z|ŠPA}} [[Fernando Verdasco]] |6–3, 4–6, 6–7^(4–7) |- |} === Parovi (1:1) === {|class="sortable wikitable" style=font-size:97% !Ishod !width=100|Datum !width=200|Turnir !Podloga !width=160|Partner !width=160|ProtivniCI !width=160|Rezultat |- |bgcolor=98FB98|Pobjeda |[[18. listopada]] [[2004.]] |[[Kremljin kup|Moskva]], [[Rusija]] |tepih (dvorana) |{{Z|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] |{{Z|IND}} [[Mahesh Bhupathi]]<br>{{Z|ŠVE}} [[Jonas Björkman]] |3–6, 6–3, 6–4 |- |bgcolor=FFA07A|Poraz |[[17. listopada]] [[2005.]] |[[Kremljin kup|Moskva]], [[Rusija]] |tepih (dvorana) |{{Z|RUS}} [[Nikolaj Davidenko]] |{{Z|BJE}} [[Maksim Mirny|Max Mirnji]]<br>{{Z|RUS}} [[Mihail Južnjij|Mihail Južnji]] |1–6, 1–6 |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.atpworldtour.com/en/players/igor-andreev/a511/overview Profil tenisača na ATP World Tour.com] *{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Andrejev, Igor}} [[Kategorija:Ruski tenisači]] kfrwun5vjk8feipfls3e9w8yar3cbwx 0 561680 7469418 7355106 2026-05-27T09:26:14Z Croxyz 205325 7469418 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Kasper Schmeichel | slika = [[Datoteka:20140904 - Kasper Schmeichel.jpg|250px]] | opis slike = Schmeichel sa [[Danska nogometna reprezentacija|danskom reprezentacijom]] na treningu u [[2014.]] godini. | država = {{Z+X|DAN}} | puno ime = Kasper Peter Schmeichel | nadimak = | datum rođenja = [[5. studenog]] [[1986.]] | datum smrti = | visina = 185 cm | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[vratar (nogomet)|vratar]] | ugovor = | mlade godine = 2001. – 2002. <br /> 2002. – 2005. | juniorski klubovi = [[GD Estoril-Praia|Estoril-Praia]] <br /> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] | godina = 2005. – 2009. <br /> 2006. <br /> 2006. <br /> 2007. <br /> 2007. – 2008. <br /> 2008. <br /> 2009. – 2010. <br /> 2010. – 2011. <br /> 2011. – 2022. <br> 2022. – 2023. <br> 2023. – 2024.<br> 2024. – 2026. | profesionalni klubovi = [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br /> → [[Darlington F.C.|Darlington]] (posudba) <br /> → [[Bury F.C.|Bury]] (posudba) <br /> → [[Falkirk F.C.|Falkirk]] (posudba) <br /> {{nowrap|→ [[Cardiff City F.C.|Cardiff City]] (posudba)}} <br /> {{nowrap|→ [[Coventry City F.C.|Coventry City]] (posudba)}} <br /> [[Notts County F.C.|Notts County]] <br /> [[Leeds United AFC|Leeds United]] <br /> [[Leicester City F.C.|Leicester City]] <br> [[OGC Nice|Nice]]<br>[[RSC Anderlecht|Anderlecht]]<br>[[Celtic F.C.|Celtic]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}414 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}58 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = 2004. – 2005. <br> 2006. <br> 2007. – 2008. <br> 2013. – 2025. | reprezentacija = {{NogRep|DAN|do=19}} <br> {{NogRep|DAN|do=20}} <br> {{NogRep|DAN|do=21}} <br> {{NogRep|DAN}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}120 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = }} '''Kasper Peter Schmeichel''' ([[Kopenhagen]], [[5. studenog]] [[1986.]]) bivši je [[Danska|danski]] [[nogometni vratar]]. Sin je bivšeg danskog nogometnog vratara [[Peter Schmeichel|Petera Schmeichela]]. Profesionalnu karijeru je započeo u [[2005.]] godini u [[Manchester City F.C.|Manchester Cityju]]. Prije nego što je debitirao za Manchester City, Schmeichel je bio na posudbama u [[Darlington F.C.|Darlingtonu]], [[Bury F.C.|Buryju]] i [[Falkirk F.C.|Falkirku]]. Debitirao je tada protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]], bez primljenog pogotka.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.tribalfootball.com/articles/schmeichel-delighted-man-city-debut-142633 |naslov=Schmeichel delighted with Man City debut |rad=skysports.com |godina=2011 |preuzeto=15. travnja 2016.}} </ref> Prešao je u svibnju [[2010.]] godini u [[Leeds United AFC|Leeds United]], gdje je proveo jednu sezonu, prije nego što je potpisao za [[Leicester City F.C.|Leicester City]]. U kolovozu [[2016.]] godine je Schmeichel potpisao novi petogodišnji ugovor s [[FA Premier liga|engleskim prvakom]] iz [[Leicester]]a.<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36998659 |naslov=Kasper Schmeichel: Leicester City goalkeeper signs new five-year deal |rad=bbc.com |dan=6. kolovoza 2016. |preuzeto=6. kolovoza 2016.}} </ref> Krajem svibnja [[2012.]] godine je pozvan u dansku selekciju za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europsko prvenstvu u Ukrajini i Poljskoj]], nakon što je [[Thomas Sørensen]] otpao.<ref> {{dan oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.bold.dk/fodbold/nyheder/Thomas-Soerensen-ude-af-EM/ |naslov=Thomas Sørensen ude af EM |rad=bold.dk |dan=29. svibnja 2012. |preuzeto=15. travnja 2016.}} </ref> Za dansku nogometnu reprezentaciju je debitirao u [[2013.]] godini i skupio je (preko) 45 nastupa za ''Danski dinamit''. U veljači [[2013.]] godine je odigrao prvu utakmicu za domovinu protiv [[Makedonska nogometna reprezentacija|Makedonije]] na [[Nacionalna arena „Filip II. Makedonski”|Nacionalnoj areni „Filip II. Makedonski”]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.skysports.com/football/news/11712/8790556/leicester-goalkeeper-kasper-schmeichel-denies-reports-he-has-put-in-a-transfer-request |naslov=Leicester goalkeeper Kasper Schmeichel denies reports he has put in a transfer request |rad=skysports.com |dan=24. lipnja 2013. |preuzeto=15. travnja 2016.}} </ref> == Izvori == {{izvori}} {{commons}} {{mrva-biog-nogomet}} {{Sastav Danska 2012. EP}} {{Sastav Danska 2018 SP}} {{Sastav Danska 2020. EP}} {{Sastav Danska 2022 SP}} {{Sastav Danska 2024. EP}} {{GLAVNIRASPORED:Schmeichel, Kasper}} [[Kategorija:Danski nogometni vratari]] [[Kategorija:Nogometaši Anderlechta]] [[Kategorija:Nogometaši Cardiff Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Celtica]] [[Kategorija:Nogometaši Leeds Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Leicester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši OGC Nicea]] ab0jtxk47p510eeyetv1j6js7kithmm 0 562947 7469046 7409356 2026-05-26T15:16:03Z CyberMB vol2 172176 dodana kategorija [[:Kategorija:Whitesnake|Whitesnake]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469046 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Doug Aldrich | Img = Doug Aldrich - The Dead Daisies - Hamburg Harley Days 2017.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[19. veljače]] [[1964.]] | Mjesto rođenja = [[Raleigh]], [[Sjeverna Karolina]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[gitara]], [[pjevanje|vokali]] | Žanr = [[hard rock]], [[blues rock]], [[heavy metal]], [[glam metal]] | Zanimanje = [[glazbenik]] | Djelatno_razdoblje = [[1985.]] – danas | Producentska_kuća = [[Geffen Records|Geffen]], [[SPV GmbH|SPV]], [[Frontiers Records|Frontiers]], [[Spitfire Records|Spitfire]], [[Eagle Records|Eagle]], [[Enigma Records|Enigma]], [[Z Records|Z]] | Angažman = [[Whitesnake]] | URL = {{URL|dougaldrich.com/}} | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Doug Aldrich''' ([[Raleigh]], [[Sjeverna Karolina]], [[19. veljače]] [[1964.]]) je američki ''[[hard rock]]''-gitarist, od [[2002.]] godine član britanske ''[[hard rock]]''-skupine [[Whitesnake]].<ref name="Official Magazine">Classic Rock presents Whitesnake The Official Magazine pg.127</ref> On je osnovao sastav [[Burning Rain]] s [[Keith St. John]], [[1998.]] godine, a kasnije je svirao sa sastavima [[Ronnie James Dio|Dio]], [[Lion]], [[Hurricane]], [[House of Lords]] i [[Bad Moon Rising]].<ref>{{cite web |url=http://thedeaddaisies.com/doug-aldrich-joins-richard-fortus-dizzy-reed-depart/ |title=Doug Aldrich joins, Richard Fortus & Dizzy Reed depart |publisher=The Dead Daisies |date=2016-01-29 |accessdate=2016-03-28}}</ref> Objavio je također nekoliko samostalnih albuma.<ref name="history">[http://www.burningrain.net/band/history/1960.php Burningrain, History of Burning Rain & each member 1964-1979] pristupljeno 3. rujna 2012.</ref> == Glazbeni sastavi == Bio je član sljedećih sastava: * [[Burning Rain]] * [[Whitesnake]] * [[Dio (sastav)|Dio]] * [[Bad Moon Rising]] * [[Lion (grupa)|Lion]] * [[Hurricane]] * [[House Of Lords]] * [[Mansfeild]] == Izvori == {{izvori}} {{Whitesnake}} {{GLAVNIRASPORED:Aldrich, Doug}} [[Kategorija:Američki glazbenici]] [[Kategorija:Whitesnake]] 52xazkvmibs9frqnio9m0qcumhzf218 14 569534 7469445 5878890 2026-05-27T09:50:49Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Željeznički promet u Srbiji|Željeznički promet u Srbiji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Putnički željeznički promet u Srbiji|Putnički željeznički promet u Srbiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469445 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Tramvajski promet po državama|Srbija]] [[Kategorija:Putnički željeznički promet u Srbiji]] 9p0q9bol4j51rkzk4mq6g99d30r94du 14 576702 7469118 4830811 2026-05-26T18:35:38Z Divna Jaksic 974 7469118 wikitext text/x-wiki {{Predsjednici Hrvatskog sabora}} [[Kategorija:Hrvatski sabor]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] 34uon1t7yu6chms8u7w49jc7oxdkmwp 0 577369 7469145 7254620 2026-05-26T18:54:28Z Divna Jaksic 974 7469145 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 59 |KARTA = E59 route.svg |POČETAK-IME = [[Jihlava]] |POČETAK-REGION = CZ |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Zagreb]] |KRAJ-REGION = HR |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 644 |REGION = * [[Češka]] * [[Austrija]] * [[Slovenija]] * [[Hrvatska]] |SLIKA = A2_(Kroatien)_at_Đurmanec.jpg |SLIKA-OPIS = Kod Đurmanca }} '''Europski pravac E59''' (ukratko: E59) je [[europski pravac]] koji teče do sjevera prema jugu. E59 vodi od Jihlave u Češkoj, preko [[Beč]]a, [[Graz]]a, [[Maribor]]a i [[Krapina|Krapine]] prema [[Zagreb]]u. ==Tijek== *[[Datoteka:Flag of Czech Republic.svg|border|20px|Češka]] [[Češka]] **[[Datoteka:SilniceI38.svg|30px|link=Silnice I/38]] [[Jihlava]] ([[Datoteka:CZ traffic sign IS17 - E50.svg|x14px|link=Europski pravac E50]]) - [[Moravské Budějovice]] - [[Znojmo]] *[[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px|Austrija]] [[Austrija]] **[[Datoteka:B303-AT.svg|x20px|link=Weinviertler Straße]] [[Haugsdorf]] - [[Hollabrunn]] **[[Datoteka:S3-AT.svg|x20px|link=Weinviertler Schnellstraße]] [[Hollabrunn]] - [[Stockerau]] ([[Datoteka:E49-AT.svg|x14px|link=Europski pravac E49]]) **[[Datoteka:A22-AT.svg|x20px|link=Donauufer Autobahn]] [[Stockerau]] - [[Beč]] ([[Datoteka:E461-AT.svg|x14px|link=Europski pravac E461]]) **[[Datoteka:A23-AT.svg|x20px|link=Autobahn Südosttangente Wien]] [[Beč]] ([[Datoteka:E58-AT.svg|x14px|link=Europski pravac E58]] [[Datoteka:E60-AT.svg|x14px|link=Europski pravac E60]]) **[[Datoteka:A2-AT.svg|x20px|link=Süd Autobahn]] [[Beč]] - [[Bečko Novo Mjesto]] - [[Graz]] ([[Datoteka:E57-AT.svg|x14px|link=Europski pravac E57]] [[Datoteka:E66-AT.svg|x14px|link=Europski pravac E66]]) **[[Datoteka:A9-AT.svg|x20px|link=Pyhrn Autobahn]] [[Graz]] - [[Spielfeld]] *[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|20px|Slovenija]] [[Slovenija]] **[[Datoteka:Avtocesta A1.svg|30px|link=Avtocesta A1]] [[Šentilj]] - [[Maribor]] ([[Datoteka:E57-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E57]]) **[[Datoteka:Avtocesta A4.svg|30px|link=Avtocesta A4]] [[Maribor]] - [[Gruškovje]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]] **[[Datoteka:Motorway-A2-Hex-Green.svg|30px|link=Autocesta A2]] [[Macelj]] - [[Krapina]] - [[Zagreb]] ([[Datoteka:E65-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E65]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E70]] [[Datoteka:E71-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E71]]) == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|E59}} {{E-ceste}}{{Mrva-promet}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Ceste u Češkoj]] [[Kategorija:Autoceste u Austriji]] [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Autoceste u Sloveniji]] [[Kategorija:Ceste u Zagrebu]] 88lrrta42efsmb0i4tfl2m9kuo0a0p3 0 577372 7469146 6698293 2026-05-26T18:54:47Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-promet}} 7469146 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 61 |KARTA = E61 route.svg |POČETAK-IME = [[Villach]] |POČETAK-REGION = AT |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Rijeka]] |KRAJ-REGION = HR |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 285 |REGION = * [[Austrija]] * [[Slovenija]] * [[Italija]] * [[Hrvatska]] |SLIKA = A11_Karawankentunnel_9.JPG |SLIKA-OPIS = [[Tunel Karavanke]] }} '''Europski pravac E61''' (ukratko: E61) je [[europski pravac]] koji vodi od Villacha u Austriji, preko [[Kranj]]a, [[Ljubljana|Ljubljane]], [[Postojna|Postojne]] i [[Trst]]a prema [[Rijeka|Rijeci]]. ==Tijek== *[[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px|Austrija]] [[Austrija]] **[[Datoteka:A11-AT.svg|x20px|Karawanken Autobahn]] [[Villach]] - [[Rosenbach]] - [[Tunel Karavanke]] *[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|20px|Slovenija]] [[Slovenija]] **[[Datoteka:Avtocesta A2.svg|30px|link=Avtocesta A2]] [[Tunel Karavanke]] - [[Jesenice]] - [[Ljubljana]] **[[Datoteka:Avtocesta A1.svg|30px|link=Avtocesta A1]][[Datoteka:Avtocesta A2.svg|30px|link=Avtocesta A2]] (Obilaznica Ljubljane [[Datoteka:E57-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E57]][[Datoteka:E70-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E70]]) **[[Datoteka:Avtocesta A1.svg|30px|link=Avtocesta A1]] [[Ljubljana]] - [[Postojna]] - [[Divača]] **[[Datoteka:Avtocesta A3.svg|30px|link=Avtocesta A3]] [[Divača]] - [[Sežana]] *[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px|Italija]] [[Italija]] **[[Datoteka:Strada Statale 58 Italia.svg|x20px|Strada Statale 58]] [[Fernetti]] - [[Villa Opicina]] - [[Trst]] **[[Datoteka:Strada Statale 14 Italia.svg|x20px|Strada Statale 14]] [[Trst]] - [[Basovizza]] - [[Pesek di Grozzana]] *[[Datoteka:Flag of Slovenia.svg|border|20px|Slovenija]] [[Slovenija]] **[[Datoteka:Glavna cesta 7.svg|30px|link=Glavna cesta 7 (Slovenija)]] [[Krvavi Potok]] - [[Kozina (Hrpelje - Kozina, Slovenija)|Kozina]] - [[Starod]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]] **[[Datoteka:Državna cesta D8.svg|30px|link=Državna cesta D8]] [[Pasjak]] - [[Rupa]] **[[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|30px|link=Autocesta A7]] [[Rupa]] - [[Matulji]] - [[Rijeka]] ([[Datoteka:E65-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E65]]) {{Mrva-promet}} {{Commonscat|E61}} {{E-ceste}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Autoceste u Austriji]] [[Kategorija:Autoceste u Sloveniji]] [[Kategorija:Ceste u Italiji]] [[Kategorija:Ceste u Hrvatskoj]] kdha66ko97zgbnnxh2yc2jndb23grfp 0 577373 7469147 7254617 2026-05-26T18:55:04Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-promet}} 7469147 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 65 |KARTA = E65 route.svg |POČETAK-IME = [[Malmö]] |POČETAK-REGION = SE |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Hania]] |KRAJ-REGION = GR |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 3800 |REGION = * [[Švedska]] * [[Poljska]] * [[Češka]] * [[Slovačka]] * [[Mađarska]] * [[Hrvatska]] * [[BiH]] * [[Crna Gora]] * [[Kosovo]] * [[Makedonija]] * [[Grčka]] |SLIKA = Autocesta A4 - panoramio.jpg |SLIKA-OPIS = Kod Orehovice }} '''Europski pravac E65''' (ukratko: E65) je [[europski pravac]] koji vodi od Malmöa u Švedskoj prema gradu [[Hania]] u Grčkoj. Ukupna dužina iznosi 3.800 kilometara. Ovaj put vodi od [[Malmö]]a u [[Švedska|Švedskoj]] kroz gradove [[Ystad]] [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px]], [[Świnoujście]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Szczecin]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Gorzów Wielkopolski]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Zielona Góra]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Prag]] {{border|[[Datoteka:Flag of Czech Republic.svg|30px]]}}, [[Brno]] {{border|[[Datoteka:Flag of Czech Republic.svg|30px]]}}, [[Bratislava]] {{border|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|30px]]}}, [[Jegersek]] {{border|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px]]}}, [[Zagreb]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Rijeka]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Split]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Neum]] {{border|[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|30px]]}}, [[Dubrovnik]] {{border|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px]]}}, [[Podgorica]] {{border|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px]]}}, [[Priština]] {{border|[[Datoteka:Flag of Kosovo.svg|30px]]}}, [[Skoplje]] {{border|[[Datoteka:Flag of North Macedonia.svg|30px]]}}, [[Korint]] {{border|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|30px]]}}, [[Tripoli, Grčka|Tripoli]] {{border|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|30px]]}} prema gradu Haniji u [[Grčka|Grčkoj]]. {{Mrva-promet}} {{E-ceste}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Cestovna infrastruktura u Švedskoj]] [[Kategorija:Ceste u Poljskoj]] [[Kategorija:Ceste u Češkoj]] [[Kategorija:Ceste u Slovačkoj]] [[Kategorija:Autoceste u Mađarskoj]] [[Kategorija:Ceste u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Ceste u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Ceste u Albaniji]] [[Kategorija:Ceste u Sjevernoj Makedoniji]] [[Kategorija:Autoceste u Grčkoj]] [[Kategorija:Gorzów Wielkopolski]] [[Kategorija:Ceste u Zagrebu]] hapg4p1ank2ui8xauboxdodki39elb5 0 577375 7469148 7254619 2026-05-26T18:55:24Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-promet}} 7469148 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 71 |KARTA = E71 route.svg |POČETAK-IME = [[Košice]] |POČETAK-REGION = SK |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Split]] |KRAJ-REGION = HR |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 989 |REGION = * [[Slovačka]] * [[Mađarska]] * [[BiH]] * [[Hrvatska]] |SLIKA = Tunnel Mravince.jpg |SLIKA-OPIS = Tunel Mravnice kod Splita }} '''Europski pravac E71''' (ukratko: E71) je [[europski pravac]] koji vodi od Košica u Slovačkoj preko [[Budimpešta|Budimpešte]], [[Varaždin]]a, [[Zagreb]]a i [[Zadar|Zadra]] prema Splitu. Ukupna dužina iznosi 989 kilometara. ==Tijek== *[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|border|20px|Slovačka]] [[Slovačka]] **[[Datoteka:Cesta I. triedy číslo 68.svg|30px|link=Cesta I. triedy 68]] [[Jihlava]] ([[Datoteka:E50-SVK.svg|x14px|link=Europski pravac E50]] [[Datoteka:E58-SVK.svg|x14px|link=Europski pravac E58]] [[Datoteka:E571-SVK.svg|x14px|link=Europski pravac E571]]) - [[Haniska]] **[[Datoteka:Rýchlostná cesta R4.svg|30px|link=Rýchlostná cesta R4]] [[Haniska]] - [[Milhosť]] *[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px|Mađarska]] [[Mađarska]] **[[Datoteka:3 (Hu) Otszogletu zold tabla.svg|x20px|link=3-as főút]] [[Tornyosnémeti]] - [[Miskolc]] ([[Datoteka:E79-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E79]]) **[[Datoteka:M30 (Hu) Otszogletu kek tabla.svg|x20px|link=Autópálya M30]] [[Miskolc]] - [[Igrici]] **[[Datoteka:M3 (Hu) Otszogletu kek tabla.svg|x20px|link=Autópálya M3]] [[Igrici]] - [[Gödöllő]] **[[Datoteka:M31 (Hu) Otszogletu kek tabla.svg|x20px|link=Autópálya M31]] [[Gödöllő]] - [[Budimpešta]] **[[Datoteka:M0 (Hu) Otszogletu kek tabla.svg|x20px|link=Autópálya M0]] [[Budimpešta]] ([[Datoteka:E73-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E73]] [[Datoteka:E77-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E77]]) **[[Datoteka:M7 (Hu) Otszogletu kek tabla.svg|x20px|link=Autópálya M7]] [[Budimpešta]] ([[Datoteka:E60-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E60]] [[Datoteka:E75-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E75]]) - [[Székesfehérvár]] ([[Datoteka:E66-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E66]]) - [[Keszthely]] ([[Datoteka:E661-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E661]]) - [[Nagykanizsa]] - [[Letenye]] ([[Datoteka:E653-HUN.svg|x14px|link=Europski pravac E653]]) *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]] **[[Datoteka:Motorway-A4-Hex-Green.svg|30px|link=Autocesta A4]] [[Goričan]] - [[Zagreb]] ([[Datoteka:E70-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E70]]) **[[Datoteka:Autocesta A3.svg|30px|link=Autocesta A3]] [[Zagreb]] ([[Datoteka:E59-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E59]] [[Datoteka:E70-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E70]]) **[[Datoteka:Autocesta A1.svg|30px|link=Autocesta A1]] [[Zagreb]] - [[Karlovac]] - [[Bosiljevo]] ([[Datoteka:E65-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E65]]) - [[Josipdol]] - [[Žuta Lokva]] - [[Zadar]] - [[Split]] **[[Datoteka:Državna cesta D1.svg|30px|link=Državna cesta D1]] [[Split]] ([[Datoteka:E65-HR.svg|x14px|link=Europski pravac E65]]) == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|E71}} {{Mrva-promet}} {{E-ceste}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Ceste u Slovačkoj]] [[Kategorija:Autoceste u Mađarskoj]] [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ceste u Zagrebu]] h7yrloa6lz8e2qyfiadvbvwesdxysx5 0 577376 7469149 6714594 2026-05-26T18:55:38Z Divna Jaksic 974 7469149 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 80 |KARTA = European route E80.png |POČETAK-IME = [[Lisabon]] |POČETAK-REGION = PT |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Gürbulak]] |KRAJ-REGION = TR |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 5700 |REGION = * [[Portugal]] * [[Španjolska]] * [[Francuska]] * [[Italija]] * [[Hrvatska]] * [[Crna Gora]] * [[Kosovo]] * [[Srbija]] * [[Bugarska]] * [[Turska]] |SLIKA = Amasya - Erzincan Motorway (E80 - D100).JPG |SLIKA-OPIS = Kod [[Akçaağıl]]a u Turskoj }} '''Europski pravac E80''' (ukratko: E80) je [[europski pravac]] koji vodi od Lisabona u Portugalu preko Španjolske, Francuske, Italije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Srbije i Bugarske prema turskom gradu Gürbulak nedaleko [[iran]]ske i [[Armenija|armenijske]] [[Granica|granice]]. Ukupna dužina iznosi oko 5.700 kilometara. {{E-ceste}}{{Mrva-promet}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Portugalu]] [[Kategorija:Ceste u Španjolskoj]] [[Kategorija:Ceste u Francuskoj]] [[Kategorija:Ceste u Italiji]] [[Kategorija:Autoceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ceste u Crnoj Gori]] [[Kategorija:Cestovna infrastruktura na Kosovu]] [[Kategorija:Ceste u Srbiji]] [[Kategorija:Ceste u Bugarskoj]] [[Kategorija:Ceste u Turskoj]] 38mv098e4c85z7a84mqikm2ta3csuuh 0 577379 7469142 7460390 2026-05-26T18:53:43Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-promet}} 7469142 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 661 |KARTA = E661 mapa.png |POČETAK-IME = [[Balatonkeresztúr]] |POČETAK-REGION = HU |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Zenica]] |KRAJ-REGION = BA |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 449 |REGION = * [[Mađarska]] * [[Hrvatska]] * [[BiH]] |SLIKA = Highway banja luka gradiska2.JPG |SLIKA-OPIS = Kod Gradiške }} '''Europski pravac E661''' (ukratko: E661) je [[europski pravac]] koji vodi od Balatonkeresztúra u Mađarskoj preko [[Virovitica|Virovitice]], [[Okučani|Okučana]], [[Stara Gradiška|Stare Gradiške]] i [[Banja Luka|Banje Luke]] prema [[Zenica|Zenici]]. Ukupna dužina iznosi 449 kilometara. ==Tijek== *[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px|Mađarska]] [[Mađarska]] **[[Datoteka:68 (Hu) Otszogletu zold tabla.svg|x20px|68-es főút]] [[Balatonkeresztúr]] ([[Datoteka:E71-HUN.svg|25px|link=Europski pravac E71]]) - [[Nagyatád]] - [[Barcs]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]] **[[Datoteka:Državna cesta D5.svg|30px|link=Državna cesta D5]] [[Terezino Polje]] - [[Virovitica]] - [[Grubišno Polje]] - [[Daruvar]] - [[Pakrac]] - [[Lipik]] - [[Okučani]] ([[Datoteka:E70-HR.svg|25px|link=Europski pravac E70]]) - [[Stara Gradiška]] *[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|20px|BiH]] [[BiH]] **[[Datoteka:E661-BIH.svg|30px|link=Autocesta Bosanska Gradiška – Banja Luka]] [[Gradiška]] - [[Banja Luka]] **[[Datoteka:M16-BIH.svg|30px|link=M16 (Bosna i Hercegovina)]] [[Banja Luka]] - [[Jajce]] - [[Donji Vakuf]] **[[Datoteka:M5-BIH.svg|30px|link=M5 (Bosna i Hercegovina)]] [[Donji Vakuf]] - [[Travnik]] - [[Zenica]] ([[Datoteka:E761-BIH.svg|25px|link=Europski pravac E761]]) {{Commonscat|E661}} {{E-ceste}} {{Mrva-promet}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Autoceste u Mađarskoj]] [[Kategorija:Ceste u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Državne ceste u Hrvatskoj]] 0en3fpsheqw83rq26dgmhwsyxno9t5q 0 577381 7469143 6698251 2026-05-26T18:53:58Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-promet}} 7469143 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 662 |KARTA = |POČETAK-IME = [[Subotica]] |POČETAK-REGION = RS |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Osijek]] |KRAJ-REGION = HR |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 121 |REGION = * [[Srbija]] * [[Hrvatska]] |SLIKA = Biljski most 6 rujna 2008.jpg |SLIKA-OPIS = Biljski most u Osijeku }} '''Europski pravac E662''' (ukratko: E662) je [[europski pravac]] koji vodi od [[Srbija|srpskog]] grada Subotice preko [[Sombor]]a, [[Batina|Batine]], [[Čeminac|Čeminca]] i [[Bilje|Bilja]] prema Osijeku. Ukupna dužina iznosi 121 kilometara. ==Tijek== *[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|border|20px|Srbija]] [[Srbija]] **[[Datoteka:M12-SRB.svg|x20px|link=Magistralni put 12]] [[Subotica]] - [[Sombor]] **[[Datoteka:M15-SRB.svg|x20px|link=Magistralni put 15]] [[Sombor]] - [[Bezdan (Sombor, Srbija)|Bezdan]] **[[Datoteka:M16-SRB.svg|x20px|link=Magistralni put 16]] [[Bezdan (Sombor, Srbija)|Bezdan]] *[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|20px|Hrvatska]] [[Hrvatska]] **[[Datoteka:Državna cesta D212.svg|30px|link=Državna cesta D212]] [[Batina]] - [[Kneževi Vinogradi]] **[[Datoteka:Državna cesta D7.svg|30px|link=Državna cesta D7]] [[Čeminac]] - [[Darda]] - [[Bilje]] - [[Osijek]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|E662}} {{E-ceste}}{{Mrva-promet}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Državne ceste u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Ceste u Srbiji]] q9c535gus6ga0b8ljldpj2o8lx5ldmm 0 577741 7468968 7440337 2026-05-26T12:46:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7468968 wikitext text/x-wiki '''Hugo Francuski''' (francuski: ''Hugues de France''; [[1057.]] – Tarz, [[18. listopada]] 1102.), poznat i kao '''Hugo I.''' (''Hugues I^er'') ili '''Hugo Veliki''' (''Hugues le Grand''), bio je [[princ]] [[Francuska|Francuske]] te [[grof]] [[Grofovi Vermandoisa|Valoisa i Vermandoisa]] (''de jure uxoris''). Bio je najmlađi sin [[Henrik I., kralj Francuske|kralja Henrika I. Francuskog]].<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/CAPET.htm#HuguesIVermandoisdied1102A ''Obitelj princa Huga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823191527/http://fmg.ac/Projects/MedLands/CAPET.htm#HuguesIVermandoisdied1102A |date=23. kolovoza 2011. }}. "...''son of HENRI King of France & his second wife Anna Iaroslavna of Kiev (1057-Tarsus in Cilicia 18 Oct 1102, bur Tarsus church of St Paul). Comte de Vermandois et de Valois by right of his wife''."</ref> == Životopis == === Podrijetlo Huga === [[Datoteka:Hugh I of Vermandois.jpg|130px|mini|Prikaz Huga, <small>''Chronica regia Coloniensis''</small>]] Princ Hugo je rođen [[1057.]] godine u Francuskoj kao najmlađi sin kralja Henrika I. i njegove druge supruge, [[Ana Kijevska|kraljice Ane Kijevske]]. Hugov stariji brat bio je [[Filip I. Francuski|kralj Filip I.]]<ref>''Liber Modernorum Regum Francorum'': "''Philippum, Hugonem atque Rotbertum''." Prema ovoj kronici, Hugo je bio brat kralja Filipa i princa Roberta.</ref> === Brak === Oko 1080. god., Hugo je oženio groficu [[Adelajda od Vermandoisa|Adelajdu]], kćer [[Herbert IV. od Vermandoisa|grofa Herberta IV.]] Djeca Adelajde i Huga: *Matilda<ref>''Chronica Albrici Monachi Trium Fontium''</ref> (''Mathilde''; ? — nakon 1130.), žena Rudolfa od Baugencyja *Agneza (''Agnès''; o. 1085. — ?) *Konstanca (''Constance'')<ref>''Genealogiæ Scriptoris Fusniacensis''</ref> *[[Elizabeta de Vermandois|Izabela (Elizabeta) od Vermandoisa]] *[[Rudolf I. od Vermandoisa]], očev nasljednik *Henrik od Vermandoisa, lord Chaumont-en-Vexina *Šimun, [[biskup]] *Vilim? *Beatrica (''Béatrice'') === Ratni pohodi === {{Direct Capetians}} Kada je papa [[Urban II.]] 1095. pozvao kršćane u [[Prvi križarski rat]], Hugov brat Filip I. se njemu nije mogao priključiti zbog prethodne [[Ekskomunikacija|ekskomunikacije]] te je stoga Hugo preuzeo ulogu vođe francuskih križara, ali se ubrzo pokazalo da nema prevelike vojničke ni diplomatske sposobnosti, pa je tako svojim osornim ponašanjem značajno pokvario odnose s [[Aleksije I. Komnen|bizantskim carem Aleksijem]]. Tijekom opsade [[Antiohija|Antiohije]] 1098. križari su Huga poslali u [[Carigrad]] da traži pomoć od cara, ali ju nije dobio. Umjesto da se vrati svojim suborcima, Hugo se vratio u Francusku, gdje je bio žestoko kritiziran zbog tog postupka te je kao svojevrsnu pokoru odlučio sudjelovati u križarskom ratu 1101. U rujnu 1101. je u [[Anatolija|Anatoliji]] ranjen u okršaju sa [[Seldžuci]]ma te je od rana umro u Tarzu mjesec dana kasnije. == Literatura == *Bury, J. B., ''The Cambridge Medieval History'', ''Volume V: Contest of Empire and Papacy'', Cambridge at the University Press, Cambridge, 1926. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{S-start}} {{S-hou|[[Dinastija Capet]]||1057.|18. listopada|1101.}} {{s-reg|fr}} {{s-bef|before=[[Odo od Vermandoisa]]}} {{s-ttl|title=grof od Vermandoisa|years=1085.–1101.|with=[[Adelajda od Vermandoisa|Adelajdom od Vermandoisa]]}} {{s-aft|after=[[Rudolf I. od Vermandoisa]]}} {{S-end}} [[Kategorija:Grofovi Valoisa]] [[Kategorija:Grofovi Vermandoisa]] [[Kategorija:Kapetovići]] jq943uj1bxd1wzanzypoa09aoc7uj9u 0 577787 7469547 4842659 2026-05-27T11:13:23Z Mychele Trempetich 47215 7469547 wikitext text/x-wiki {|tableborder="2" cellpadding="4" style="float:right; margin:5px 0 1em 1em; border:1px solid black; border-collapse:collapse; border-width:1px 1px 1px 1px; background:white; color:black;" width="19%" |- valign="top" style="background:red;" ! colspan="2" | '''Hugo I.'''<br/>''Hugues'' |- valign="top" | Roditelji|| Renaud I. od Clermonta<br/>Ermentruda |- valign="top" | Djeca|| [[Renaud II. od Clermonta]] |} '''Hugo I.''' (fra. ''Hugues I^er''; 1030.? – 1101.), poznat i kao '''Hugo od Creila''' (fra. ''Hugues de Creil''), bio je francuski plemić, grof Clermont-en-Beauvaisisa. Bio je sin lorda Renauda I. od Clermonta i njegove supruge Ermentrude te jedan od [[dinastija Clermont|osnivača dinastije Clermont]]. Prije god. 1060., Hugo je oženio [[Hilduin IV. of Montdidiera|gospu Margaretu de Ramerupt]]. Ovo su njihova djeca: *[[Renaud II. od Clermonta|Renaud II., očev nasljednik]] te muž grofice [[Adelajda od Vermandoisa|Adelajde]]<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/PARIS%20REGION%20NOBILITY.htm#Renauddiedbefore1162 RENAUD de Clermont], son of HUGUES de Creil & his wife Marguerite de Ramerupt (-[1152/53]).</ref> *Guy<ref>''Genealogia regum Francorum tertiæ stirpis'': "''Guido dictus qui non dormit et Hugo pauper et comes Rainaldus''..."</ref> *Hugo *[[Hugo od Avranchesa|Ermentruda]] *Adelisa (Adela)<ref>''Genealogiæ Scriptoris Fusniacensis''</ref> *Margareta *Richilde *Beatrica (također znana kao Ema), dama Luzarchesa == Izvori i bilješke== {{Izvori}} *Prime, Temple, ''Note on the County of Clermont'', ''Notes Relative to Certain Matters Connected with French History'', De Vinne Press. New York. 1903. [[Kategorija:Grofovi Clermont-en-Beauvaisisa]] mt00xfgzeot8togbeh0mke1nl0uc9ne 0 578903 7469377 5439936 2026-05-27T08:30:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469377 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jeanne de Clermont.png|130px|mini|Pečat Ivane, supruge Ivana I.]] '''Ivan I. od Auvergnea''' (fra. ''Jean I^er d’Auvergne''; † 24. ožujka 1386.; pokopan u Le Bouchetu) bio je [[Francuska|francuski]] plemić iz dinastije Auvergne; grof Montforta, Auvergnea (1361. — 1386.) i Boulognea (1361. — 1386.).<ref>Ivan je 1380. godine postao i vojvoda Auvergnea. [http://fmg.ac/Projects/MedLands/AUVERGNE.htm#JeanIAuvergnedied1386 "JEAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211209000044/http://fmg.ac/Projects/MedLands/AUVERGNE.htm#JeanIAuvergnedied1386 |date=9. prosinca 2021. }} (-24 Mar 1387, bur Le Bouchet)... ''He was created Duke of Auvergne in 1380''."</ref> Bio je sin grofa [[Robert VII. od Auvergnea|Roberta VII. od Auvergnea]] († 1325.) i njegove druge žene, gospe Marije od Châteauduna i [[Flandrija|Flandrije]] te brat gospe Matilde<ref>Daniel Martin. ''L'identité de l'Auvergne: mythe ou réalité historique : essai sur une histoire de l'Auvergne des origines à nos jours'', Éditions Créer, 2002. {{ISBN|978-2-90979-770-0}}.</ref> i kardinala [[Guy od Boulognea|Guya od Boulognea]]. == Brak == Supruga Ivana I. bila je njegova imenjakinja, [[Grofovi Clermont-en-Beauvaisisa|Ivana od Clermonta]], kći [[Ivan od Charolaisa|baruna Ivana od Charolaisa]] te unuka [[Robert od Clermonta|princa Roberta Capeta od Francuske]]. Ivan i Ivana su bili roditelji sina, [[Ivan II. od Auvergnea|grofa Ivana II. od Auvergnea]] († 1404.)<ref>Étienne Baluze, ''Histoire de la Maison d’Auvergne''. Pariz, 1708.</ref> te kćeri Marije († 1388.) i Ivane. Marija je bila dama Saint-Just-en-Champagnea i Granges-en-Auvergnea te supruga [[Rajmond od Turennea|Rajmonda od Turennea]]. == Izvori i bilješke== {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *''[http://fmg.ac/Projects/MedLands/PARIS%20REGION%20NOBILITY.htm#JeanneClermontdied1383 JEANNE de Clermont]'' [[Kategorija:Grofovi Auvergnea]] [[Kategorija:Grofovi Boulognea]] tmu7zwt6q1mm918st48gsodp5jxf6zv 0 587372 7469144 6714024 2026-05-26T18:54:13Z Divna Jaksic 974 7469144 wikitext text/x-wiki {{Infookvir Cesta |DRŽAVA = EU |VRSTA_CESTE = E |BROJ = 28 |KARTA = Blank map of Europe cropped - E28.svg |POČETAK-IME = [[Berlin]] |POČETAK-REGION = Njemačka |POČETAK-LAT = |POČETAK-LON = |KRAJ-IME = [[Minsk]] |KRAJ-REGION = Bjelorusija |KRAJ-LAT = |KRAJ-LON = |UKUPNA_DUŽINA = 1160 |REGION = * [[Njemačka]] * [[Poljska]] * [[Rusija]] * [[Litva]] * [[Bjelorusija]] |SLIKA = IC Szczecin-Klucz scheme.svg |SLIKA-OPIS = Raskrižje ceste E28 s cestom [[Europski pravac E65|E65]] u [[Szczecin]]u, Poljska }} '''Europski pravac E28''' (ukratko: E28) je [[europski pravac]]. Cesta povezuje sljedeće gradove: [[Berlin]] {{border|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px]]}} u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Szczecin]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Koszalin]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Słupsk]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Gdynia]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, [[Gdanjsk]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}} i [[Elbląg]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}} u [[Poljska|Poljskoj]], [[Kalinjingrad]] ({{border|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px]]}}, [[Rusija]]), [[Vilnius]] {{border|[[Datoteka:Flag of Lithuania.svg|30px]]}}, [[Litva]]) i [[Minsk]] {{border|[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|30px]]}} u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]]. {{E-ceste}} {{Mrva-promet}} [[Kategorija:Europski pravci]] [[Kategorija:Ceste u Njemačkoj]] [[Kategorija:Ceste u Poljskoj]] [[Kategorija:Ceste u Rusiji]] [[Kategorija:Ceste u Litvi]] [[Kategorija:Ceste u Bjelorusiji]] ix2x2g5tspv8wz6l9xzsdqgfjvxz4kj 0 587531 7469060 7454151 2026-05-26T15:59:42Z Zeljko 1196 7469060 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acena | slika = Acaena macrostemon 2007-06-02 (flower).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Acaena magellanica (sinonim ''A. macrostemon'') | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia =[[Rosaceae]] | subfamilia =[[Rosoideae]] | tribus =[[Agrimonieae]] | subtribus =[[Sanguisorbinae]] | genus ='''''Acaena''''' | genus_autorstvo = <small>Mutis ex L.</small>, 1771 }} '''Acena''' ({{lat.|Acaena}}), rod puzavih zeljastih trajnica i grmova porodice [[Ružovke|ružovki]]. Postoji 60 vrsta<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/e101005e3c967ba81abbf5add941b159 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]</ref> raširenih poglavito po [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Australija|Australiji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], ali mnogima status nije još razjašnjen, jesu li sinonimi, ili posebne vrste. Nekoliko vrsta je naturalizirano u Europi i drugdje. Mnoge vrste imaju [[sjeme]] koje se hvata za krzno ili perje životinja, te se na taj način šire dalje. == Ime == Ime roda dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]] akaina = trn, bodlja.<ref name="Florabase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21504 Florabase], pristupljeno 10. svibnja 2026.</ref> == Opis == To su niski puzajući [[grm]]ovi ili [[trajnice]], često tepihastog rasta, s perastim [[listovi]]ma, sitnim [[cvjetovi]]ma bez [[latica]], i vrlo karakterističnim bodljastim [[plod]]ovima. Najpoznatiji su po plodovima s kukastim bodljama, koje se lijepe za krzno životinja ili odjeću, poput malih [[čičak]]a.<ref name="Florabase "/> Rod je rasprostranjen uglavnom na južnoj hemisferi: [[Južna Amerika]], [[Novi Zeland]], [[Tasmanija]], [[Australija]], Havaji, [[Meksiko]] i [[Kalifornija]]. To je tipična “gondvanska” skupina biljaka. Botanički je posebno zanimljiv jer pokazuje vrlo staro južnohemisfersko širenje [[Sanguisorbeae]]. Neke vrste rastu u andskim alpinskim područjima, druge po subantarktičkim [[Travnjak|travnjaci]]ma, a neke su popularne vrtne pokrovne biljke. Najpoznatija hortikulturna vrsta je ''[[Acaena microphylla]]'', poznata po metalno crvenim bodljastim plodovima.<ref name="Florabase "/> Isto vrijedi i za njih što je tipično za ''[[Rosaceae]]'': hibridizacija, [[Poliploidija|poliploidija]], prijelaz između zeljastih i drvenastih oblika, i stalne taksonomske svađe oko toga što je “pravi” rod.<ref name="Florabase "/> == Galerija == <gallery mode=packed> Acaena novae-zelandiae flowerhead5 NT - Flickr - Macleay Grass Man.jpg|Acaena novae-zelandiae Acaena tesca 462833460.jpg|Acaena tesca Acaena inermis kz01.jpg|Acaena inermis Acaena cylindristachya 2.jpg|Acaena cylindristachya Acaena montana2.jpg|Acaena montana Acaena macrocephala kz01.jpg|Acaena macrocephala </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Acaena agnipila]]'' <small>Gand.</small> # ''[[Acaena alpina]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Acaena anserinifolia]]'' <small>(J. R. Forst. & G. Forst.) Druce</small> # ''[[Acaena antarctica]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena argentea]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena boliviana]]'' <small>Gand.</small> # ''[[Acaena buchananii]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena caesiiglauca]]'' <small>(Bitter) Bergmans</small> # ''[[Acaena caespitosa]]'' <small>Gilli</small> # ''[[Acaena confertissima]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena cylindristachya]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena dumicola]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena echinata]]'' <small>Nees</small> # ''[[Acaena elongata]]'' <small>L.</small> # ''[[Acaena emittens]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena eupatoria]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Acaena exigua]]'' <small>A. Gray</small> # ''[[Acaena fissistipula]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena fuscescens]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena glabra]]'' <small>Buchanan</small> # ''[[Acaena inermis]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena insularis]]'' <small>Citerne</small> # ''[[Acaena integerrima]]'' <small>Gillies ex Hook.</small> # ''[[Acaena juvenca]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena latebrosa]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Acaena leptacantha]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Acaena longiscapa]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena lucida]]'' <small>(Aiton) Vahl</small> # ''[[Acaena macrocephala]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Acaena magellanica]]'' <small>(Lam.) Vahl</small> # ''[[Acaena masafuerana]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena microphylla]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena minor]]'' <small>(Hook. fil.) Allan</small> # ''[[Acaena montana]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena myriophylla]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Acaena novae-zelandiae]]'' <small>Kirk</small> # ''[[Acaena ovalifolia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena pallida]]'' <small>(Kirk) J. W. Dawson</small> # ''[[Acaena patagonica]]'' <small>A. E. Martic.</small> # ''[[Acaena pinnatifida]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena platyacantha]]'' <small>Speg.</small> # ''[[Acaena poeppigiana]]'' <small>Gay</small> # ''[[Acaena profundeincisa]]'' <small>(Bitter) B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena pumila]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Acaena rorida]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena saccaticupula]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena sarmentosa]]'' <small>(Thouars) Carmich.</small> # ''[[Acaena sericea]]'' <small>J. Jacq.</small> # ''[[Acaena splendens]]'' <small>Hook. & Arn.</small> # ''[[Acaena stangii]]'' <small>Christoph.</small> # ''[[Acaena stricta]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Acaena subincisa]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Acaena tenera]]'' <small>Albov</small> # ''[[Acaena tesca]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena torilicarpa]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena trifida]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena × anserovina]]'' <small>Orchard</small> # ''[[Acaena × ovina]]'' <small>A. Cunn.</small> }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Sanguisorbinae]] [[Kategorija:Sanguisorbinae]] 3xzbv5e0u5z9vzjy44qqu44mfkcxnic 7469074 7469060 2026-05-26T16:50:44Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7469074 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acena | slika = Acaena macrostemon 2007-06-02 (flower).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Acaena magellanica (sinonim ''A. macrostemon'') | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia =[[Rosaceae]] | subfamilia =[[Rosoideae]] | tribus =[[Agrimonieae]] | subtribus =[[Sanguisorbinae]] | genus ='''''Acaena''''' | genus_autorstvo = <small>Mutis ex L.</small>, 1771 }} '''Acena''' ({{lat.|Acaena}}), rod puzavih zeljastih trajnica i grmova porodice [[Ružovke|ružovki]]. Postoji 60 vrsta<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/e101005e3c967ba81abbf5add941b159 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]</ref> raširenih poglavito po [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Australija|Australiji]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], ali mnogima status nije još razjašnjen, jesu li sinonimi, ili posebne vrste. Nekoliko vrsta je naturalizirano u Europi i drugdje. Mnoge vrste imaju [[sjeme]] koje se hvata za krzno ili perje životinja, te se na taj način šire dalje. == Ime == Ime roda dolazi od [[Grčki jezik|grčkog]] akaina = trn, bodlja.<ref name="Florabase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21504 Florabase], pristupljeno 10. svibnja 2026.</ref> == Opis == To su niski puzajući [[grm]]ovi ili [[trajnice]], često tepihastog rasta, s perastim [[listovi]]ma, sitnim [[cvjetovi]]ma bez [[latica]], i vrlo karakterističnim bodljastim [[plod]]ovima. Najpoznatiji su po plodovima s kukastim bodljama, koje se lijepe za krzno životinja ili odjeću, poput malih [[čičak]]a.<ref name="Florabase "/> Rod je rasprostranjen uglavnom na južnoj hemisferi: [[Južna Amerika]], [[Novi Zeland]], [[Tasmanija]], [[Australija]], Havaji, [[Meksiko]] i [[Kalifornija]]. To je tipična “gondvanska” skupina biljaka. Botanički je posebno zanimljiv jer pokazuje vrlo staro južnohemisfersko širenje [[Sanguisorbeae]]. Neke vrste rastu u andskim alpinskim područjima, druge po subantarktičkim [[Travnjak|travnjaci]]ma, a neke su popularne vrtne pokrovne biljke. Najpoznatija hortikulturna vrsta je ''[[Acaena microphylla]]'', poznata po metalno crvenim bodljastim plodovima.<ref name="Florabase "/> Isto vrijedi i za njih što je tipično za ''[[Rosaceae]]'': hibridizacija, [[Poliploidija|poliploidija]], prijelaz između zeljastih i drvenastih oblika, i stalne taksonomske svađe oko toga što je “pravi” rod.<ref name="Florabase "/> == Galerija == <gallery mode=packed> Acaena novae-zelandiae flowerhead5 NT - Flickr - Macleay Grass Man.jpg|Acaena novae-zelandiae Acaena tesca 462833460.jpg|Acaena tesca Acaena inermis kz01.jpg|Acaena inermis Acaena cylindristachya 2.jpg|Acaena cylindristachya Acaena montana2.jpg|Acaena montana Acaena macrocephala kz01.jpg|Acaena macrocephala </gallery> == Vrste == {{stupci|3| # ''[[Acaena agnipila]]'' <small>Gand.</small> # ''[[Acaena alpina]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Acaena anserinifolia]]'' <small>(J. R. Forst. & G. Forst.) Druce</small> # ''[[Acaena antarctica]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena argentea]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena boliviana]]'' <small>Gand.</small> # ''[[Acaena buchananii]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena caesiiglauca]]'' <small>(Bitter) Bergmans</small> # ''[[Acaena caespitosa]]'' <small>Gilli</small> # ''[[Acaena confertissima]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena cylindristachya]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena dumicola]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena echinata]]'' <small>Nees</small> # ''[[Acaena elongata]]'' <small>L.</small> # ''[[Acaena emittens]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena eupatoria]]'' <small>Schltdl.</small> # ''[[Acaena exigua]]'' <small>A. Gray</small> # ''[[Acaena fissistipula]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena fuscescens]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena glabra]]'' <small>Buchanan</small> # ''[[Acaena inermis]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena insularis]]'' <small>Citerne</small> # ''[[Acaena integerrima]]'' <small>Gillies ex Hook.</small> # ''[[Acaena juvenca]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena latebrosa]]'' <small>Aiton</small> # ''[[Acaena leptacantha]]'' <small>Phil.</small> # ''[[Acaena longiscapa]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena lucida]]'' <small>(Aiton) Vahl</small> # ''[[Acaena macrocephala]]'' <small>Poepp.</small> # ''[[Acaena magellanica]]'' <small>(Lam.) Vahl</small> # ''[[Acaena masafuerana]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena microphylla]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena minor]]'' <small>(Hook. fil.) Allan</small> # ''[[Acaena montana]]'' <small>Hook. fil.</small> # ''[[Acaena myriophylla]]'' <small>Lindl.</small> # ''[[Acaena novae-zelandiae]]'' <small>Kirk</small> # ''[[Acaena ovalifolia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena pallida]]'' <small>(Kirk) J. W. Dawson</small> # ''[[Acaena patagonica]]'' <small>A. E. Martic.</small> # ''[[Acaena pinnatifida]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena platyacantha]]'' <small>Speg.</small> # ''[[Acaena poeppigiana]]'' <small>Gay</small> # ''[[Acaena profundeincisa]]'' <small>(Bitter) B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena pumila]]'' <small>Vahl</small> # ''[[Acaena rorida]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena saccaticupula]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena sarmentosa]]'' <small>(Thouars) Carmich.</small> # ''[[Acaena sericea]]'' <small>J. Jacq.</small> # ''[[Acaena splendens]]'' <small>Hook. & Arn.</small> # ''[[Acaena stangii]]'' <small>Christoph.</small> # ''[[Acaena stricta]]'' <small>Griseb.</small> # ''[[Acaena subincisa]]'' <small>Wedd.</small> # ''[[Acaena tenera]]'' <small>Albov</small> # ''[[Acaena tesca]]'' <small>B. H. Macmill.</small> # ''[[Acaena torilicarpa]]'' <small>Bitter</small> # ''[[Acaena trifida]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> # ''[[Acaena × anserovina]]'' <small>Orchard</small> # ''[[Acaena × ovina]]'' <small>A. Cunn.</small> }} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Ancistrum'' <small>J.R.Forst. & G.Forst.</small> in Char. Gen. Pl., ed. 2.: 29 (1775) * ''Lasiocarpus'' <small>Banks & Sol. ex Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 264 (1846), not validly publ. * ''Sphaerula'' <small>W.Anderson ex Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 268 (1846) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Sanguisorbinae]] [[Kategorija:Sanguisorbinae]] szs2hwy18kfjw6q7q1oz157nbjrld34 0 589418 7469405 7346962 2026-05-27T09:13:40Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Promet u Rijeci]] u [[Category:Kopneni promet u Rijeci]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469405 wikitext text/x-wiki {{Routemap |collapsible=0 |legend=0 |title=Zagreb GK – Rijeka |map= d\CONTg~~[[Željeznička pruga M102|prema Dugom Selu]] d\TRAM\INT\BUS~~[[Zagreb Glavni kolodvor]] d\CONTgq\ABZq2\STRr!~SPLa!~STRc3\\~~[[Željeznička pruga M101|prema Savskom Marofu]] d\STRc1\v-ABZg+4!~vABZg+4-\~~rasputnica Trešnjevka d\evHST~~''Vukovarska (buduća stanica) d\evHST~~''Savski most (buduća stanica) d\WASSERq\vWBRÜCKE1\WASSERq~~[[Sava]] \d\vSTR-STR2\STRc3 \uCONTgq\ucSTRq\mKRZo\ucSTRq!~cSTRc1\umKRZq2+4u\uCONTfq!~STRc3~~linije [[Tramvajska linija br. 7 u Zagrebu|7]] i [[Tramvajska linija br. 14 u Zagrebu|14]] \\\c\ABZg+l\STRq\cSTRq!~cSTRc1\ABZq+4\CONTfq~~[[Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska|prema Sisku]] HST~~[[Remetinec (Zagreb)|Remetinec]] WASSERq\hKRZWae\WASSERq~~Odteretni kanal [[Sava]]-[[Odra (Hrvatska)|Odra]] SKRZ-Ao~~Zagrebačka obilaznica [[Datoteka:Motorway-A3-Hex-Green.svg|25px|link=Autocesta A3]] BHF~~[[Hrvatski Leskovac]] SKRZ-Au~~[[Autocesta A1]] [[Datoteka:Motorway-A1-Hex-Green.svg|25px|link=Autocesta A1]] BHF~~[[Horvati]] HST~~[[Mavračići]] BHF~~[[Donja Zdenčina|Zdenčina]] HST~~[[Desinec]] BHF~~[[Jastrebarsko]] HST~~[[Domagović]] HST~~[[Lazina (Hrvatska)|Lazina]] WASSERq\hKRZWae\WASSERq~~[[Kupčina]] BHF~~[[Draganić]]i WASSERq\hKRZWae\WASSERq~~Kanal [[Kupa]]-[[Kupa]] \eABZg+l\exCONTfq~~[[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|''prema Sisku'']] SKRZ-Au~~[[Autocesta A1]] [[Datoteka:Motorway-A1-Hex-Green.svg|25px|link=Autocesta A1]] CONTgq\ABZg+r\~~[[Željeznička pruga Karlovac – Kamanje|prema Ozlju]] INT~~[[Karlovac]] WASSERq\hKRZWae\WASSERq~~[[Kupa]] \HST\BUS~~[[Karlovac]] Centar \eKRWgl\exKRW+r~~''stara trasa \STR\exHST~~''[[Mostanje]] \eKRWg+l\exKRWr BHF~~[[Mrzlo Polje]] BHF~~[[Duga Resa]] HST~~[[Belavići]] BHF~~[[Zvečaj]] HST~~[[Gornji Zvečaj]] BHF~~[[Generalski Stol]] HST~~[[Donje Dubrave]] WASSERq\hKRZWae\WASSERq~~[[Globornica]] BHF~~[[Gornje Dubrave]] HST~~[[Tounj]] BHF~~[[Kukača]] HST~~[[Košare]] INT~~[[Oštarije]] \ABZgl+l\CONTfq~~[[Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split|prema Splitu]] SKRZ-Au~~[[Autocesta A1]] [[Datoteka:Motorway-A1-Hex-Green.svg|25px|link=Autocesta A1]] \BHF\BUS~~[[Ogulin]] BHF~~[[Hreljin Ogulinski|Ogulinski Hreljin]] WASSERq\hKRZWae\WASSER+r~~[[Dobra]] \HST\WASSER~~[[Ljubošina]] \TUNNEL1\WASSER \BHF\WASSER~~[[Gomirje]] \TUNNEL1\WASSER WASSER+l\hKRZWae\WASSERr WASSER\TUNNEL2\ hRAoWaq\SKRZ-Ahr\~~[[Autocesta A6]] [[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|25px|link=Autocesta A6]] WASSER\TUNNEL2\ WASSER\BHF\~~[[Vrbovsko]] WASSER\TUNNEL2\ WASSERl\hKRZWae\WASSER+r WASSERq\hKRZWae\WASSERr~~[[Dobra]] BHF~~[[Moravice]] BHF~~[[Brod Moravice]] HST~~[[Žrnovac]] BHF~~[[Skrad]] HST~~[[Kupjak]] TUNNEL1 BHF~~[[Zalesina]] TUNNEL1 BUS\BHF\~~[[Delnice]] SKRZ-Ao~~[[Autocesta A6]] [[Datoteka:Motorway-A6-Hex-Green.svg|25px|link=Autocesta A6]] BHF~~[[Lokve]] TUNNEL1 HST~~[[Vrata (Fužine)|Vrata]] WASSERq\hKRZWae\WASSERq~~[[Ličanka]] BHF~~[[Fužine]] HST~~[[Lič]] TUNNEL1 BHF~~[[Drivenik]] HST~~[[Zlobin]] BHF~~[[Plase]] eHST~~''Melnice BHF~~Meja BHF~~[[Škrljevo]] nENDEaq\ABZgnr\~~industrijski kolosijek \KRWgl\KRW+r~~pruga Škrljevo – Bakar \SKRZ-Au\tRAq!~STR~~[[Autocesta A7]] [[Datoteka:Motorway-A7-Hex-Green.svg|25px|link=Autocesta A7]] \STR\DST~~Šoići \STR\KDSTe~~[[Bakar (grad)|Bakar]] BHF~~[[Sušak]]-[[Pećine]] tSTR+l\tSTRq!~STR\tSTR+re tSTRle\ABZgr\DST~~Rijeka Brajdica \WASSERq\hKRZWae\hKRZWae\WASSERq~~[[Rječina]] Kalvarija! !\\TUNNEL1\hKRZWae\WASSERq~~[[Mrtvi kanal]] \STR\YRD~~Luka Rijeka \KRWg+l\KRWr BUS\INT\~~[[Rijeka]] CONTf~~[[Primorsko-goranske pruge|prema Šapjanama]] }} '''Željeznička pruga Zagreb – Rijeka''' je 229 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje [[Zagreb]] i [[Rijeka|Rijeku]]. Dio je [[Paneuropski koridor V|paneuropskog koridora V]], kraka b. Pruga je u cijelosti elektrificirana i jednokolosiječna. Na prugu je povezano nekoliko kratkih ogranaka u Rijeci, uključujući pruge Škrljevo – Bakar, Sušak-Pećine – Brajdica i Rijeka Brajdica – Rijeka. [[Kategorija:Željezničke pruge u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Željezničke pruge u Zagrebu]] [[Kategorija:Promet u Zagrebu]] [[Kategorija:Promet u Karlovcu]] [[Kategorija:Kopneni promet u Rijeci]] 4zuk3rj8ry6bsanmgq5cgkmx6h65wx0 0 593794 7469303 7458802 2026-05-27T04:15:47Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469303 wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Sveti Cezarej đakon i mučenik | slika = Icona Caesarius Diaconus, San Cesario diacono e martire.jpg | opis_slike = Sv. Cezarij (tal. San Cesario, Cesareo) | nasal = [[Đakon]] | nadnevak rođenja = o. [[85.]] | mjesto rođenja = [[Afrika]] | nadnevak smrti = [[1. studenog]] 107. | mjesto smrti = [[Terracina]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]] | nadnevak spomendana = [[1. studenog]] (Rimokatolička Crkva) | simboli na slikama toga svetca = đakonsko crkveno ruho, dalmatika | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno = [[Rim]]a, [[Terracina|Terracine]], [[Mošćenice]] | zaštitnik zanimanja = [[Carski rez]], poplave, utapanje | glavna svetišta = }} '''Sveti Cezarej''', ili Cezarij, ([[Afrika]], oko [[85.]] – [[Terracina]], [[Italija]], [[1. studenog]] [[107.]]) bio je [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[đakon]] i [[kršćanstvo|kršćanski]] [[svetac]], a pogubljen je tijekom vladavine cara [[Trajan]]a.<ref>''Caesarius Diaconus'', testi e illustrazioni di Giovanni Guida, [s.l.: s.n.], 2015.</ref> Bio je zatvoren u vreću i bačen u more jer se bio suprotstavljao poganskim ritualima tijekom kojih su prinošene ljudske žrtve.<ref>De Smedt C. – Van Hoof G. – De Backer J., ''Acta sanctorum novembris'', tomus I, Parisiis 1887</ref> katolički crkveni povjesničar mons. [[Francesco Lanzoni|Francesco Lanzoni]] smatrao da legenda o mučeništvu sv. Cezareja ima „malo ili nimalo temelja”. („poco o niun fondamento”<ref>Lanzoni Francesco, ''A proposito della Passione di San Cesario di Terracina'', ''“Rivista di archeologia cristiana''”, 1 (1924), pp. 146–148.</ref>) Teolog i crkveni povjesničar [[Louis Ellies]] Dupin tvrdi da su djela sv. Cezareja, sv. Nereja, sv. Ahileja, sv. Domitile, sv. Hijacinta, sv. Zenona, sv. Makarija, sv. Eudoksija, svi od reda zapravo bajke kao i one o 11.000 kršćanskih vojnika i 11.000 kršćanskih djevica<ref>Louis-Ellies Dupin, ''Nouvelle bibliothèque des auteurs ecclésiastiques'', Pralard, 1698</ref><ref>Natale Addamiano, ''Voltaire'', Azione Letteraria Italiana, 1956</ref>. U župnoj crkvi sv. Andrije u Mošćenicama ([[Mošćenice]]) nalazi se slika sv. Andrije i sv. Cezareja.<ref>''Ex ossibus S. Caesarii: Ricomposizione delle reliquie di San Cesario diacono e martire di Terracina'', testi ed illustrazioni di Giovanni Guida, [s.l.: s.n.], 2017</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.kvarner.hr/kultura/likovnost.html |title=LIKOVNA BAŠTINA}}</ref> Zapisnik kanoničke vizitacije iz 1658. godine navodi da su se u malom prozoru u sklopu oltara posvećenu zaštitniku crkve u istoimenoj kapeli čuvale [[Relikvija|relikvije]] sv. Cezareja mučenika te još nekoliko kutijica s manjim moćima svetaca. Stopalo svetog Cezareja mučenika čuvalo se u sandali izrađenoj od njemačkog srebra.<ref>Robert Doričić, Ana Montan, Igor Eterović, ''Medicinski Elementi U Sakralnom Nasljeđu Mošćenišćine'', 2016.</ref> Relikvija je navodno donesena iz [[Akvileja|Akvileje]].<ref>Kasnije je relikvija čuvana u srebrnome relikvijaru, no njega je upravitelj župe Stadler 1929. prodao zlataru Lebanu iz Gorice. Usp. Perkan, V. ''Kronika mošćeniške''..., str. 35. Danas se relikvije sv. Cezarija mučenika čuvaju s preostalima u župnoj riznici.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Talijanski sveci]] [[Kategorija:Rimske religije]] [[Kategorija:Žrtve progona kršćana]] p00cx3gy5tv8bsh5rbox7b7bjq1nqjg 0 595455 7469479 7346007 2026-05-27T10:28:47Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi|Bivše države u Južnoj Americi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469479 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Velika Kolumbija |hr_ime = Velika Kolumbija<br><small>službeno Republika Kolumbija</small> |izvorno_ime = ''Gran Colombia''<br><small>službeno ''República de Colombia''</small> |genitiv = Velike Kolumbije |kontinent = Južna Amerika |regija = |država = |status = |era = |godina_start = 1819./1821. |godina_kraj = 1831. |datum_start = [[30. prosinca]] [[1821.]] |datum_kraj = [[19. studenog]] [[1831.]] |događaj_start = [[Ustav iz Cúcute]] |događaj_kraj = |događaj_prije = [[Kongres u Angosturi|Proglašena]] |datum_prije = [[17. prosinca]] [[1819.]] |događaj1 = [[Rat između Velike Kolumbije i Perua|Rat s Peruom]] |datum_događaj1 = [[1828.]] – [[1829.]] |događaj2 = {{nowrap|Sukcesija [[Venezuela|Venezuele]]}} |datum_događaj2 = [[6. svibnja]] [[1830.]] |događaj3 = Sukcesija [[Ekvador]]a |datum_događaj3 = [[13. svibnja]] [[1830.]] |događaj4 = |datum_događaj4 = |događaj5 = |datum_događaj5 = |događaj6 = |datum_događaj6 = |događaj7 = |datum_događaj7 = |događaj8 = |datum_događaj8 = |događaj9 = |datum_događaj9 = |događaj10 = |datum_događaj10 = |događaj_poslije = |datum_poslije = |p1 = Vicekraljevstvo Nova Granada |flag_p1 = Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg |p2 = Generalna kapetanija Venezuela |flag_p2 = Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg |s1 = Venezuela |flag_s1 = Flag of Venezuela (1830-1836).svg |s2 = Ekvador |flag_s2 = Flag of Ecuador (1830-1835).svg |s3 = Republika Nova Granada |flag_s3 = Flag of New Granada.svg |s4 = Panama |flag_s4 = Flag of Panama (Bunau-Varilla proposal).svg |s5 = |flag_s5 = |s6 = |flag_s6 = |s7 = |flag_s7 = |s8 = |flag_s8 = |s9 = |flag_s9 = |s10 = |flag_s10 = |s11 = |flag_s11 = |s12 = |flag_s12 = |s13 = |flag_s13 = |s14 = |flag_s14 = |s15 = |flag_s15 = |zastava = Flag_of_the_Gran_Colombia.svg |zastava_i = Zastava Kolumbije |zastava_tip = Zastava |grb = Coat of arms of Gran Colombia (1821).svg |grb_i = Grb Kolumbije |grb_tip = Grb |geslo = ''Unión'' |himna = ''[[Marcha Libertadora]]'' |mapa = Great Colombia (orthographic projection).svg |mapa_opis = |glavni_grad = [[Bogotá]] |glavni_grad_egzil = |jezik = [[španjolski jezik]] |vjera = [[katolicizam]] |vlada_tip = [[Republika]] |titula_vođa = [[Predsjednik Velike Kolumbije|Predsjednik]] |vođa1 = [[Simón Bolívar]] |godina_vođa1 = 1819. – 1830. |vođa2 = [[Joaquín Mosquera]] |godina_vođa2 = 1830. |vođa3 = [[Rafael Urdaneta]] |godina_vođa3 = 1830. – 1831. |vođa4 = |godina_vođa4 = |vođa5 = |godina_vođa5 = |vođa6 = |godina_vođa6 = |vođa7 = |godina_vođa7 = |vođa8 = |godina_vođa8 = |vođa9 = |godina_vođa9 = |vođa10 = |godina_vođa10 = |titula_zamjenik = Potpredsjednik |zamjenik1 = {{nowrap|[[Francisco Antonio Zea]] <small>(prvi)</small>}} |godina_zamjenik1 = 1819. – 1820. |zamjenik2 = [[Domingo Caycedo]] <small>(zadnji)</small> |godina_zamjenik2 = 1830. – 1831. |legislatura = [[Kongres Republike Kolumbije|Kongres]] |tip_dom1 = Gornji dom |dom1 = [[Senat (Kolumbija)|Senat]] |tip_dom2 = Donji dom |dom2 = [[Predstavnički dom (Kolumbija)|Predstavnički dom]] |stat_godina1 = 1822. |stat_površina1 = 2172609 |stat_pop1 = 2469000 |stat_godina2 = 1825. |stat_površina2 = 2519954 |stat_pop2 = 2583799 |stat_godina3 = |stat_površina3 = |stat_pop3 = |stat_godina4 = |stat_površina4 = |stat_pop4 = |stat_godina5 = |stat_površina5 = |stat_pop5 = |valuta = [[piastra]] |broj = |vremenska_zona = |internet = |danas = {{Z+X|KOL}}<br>{{Z+X|VEN}}<br>{{Z+X|EKV}}<br>{{Z+X|BRA}}<br>{{Z+X|GVA}}<br>{{Z+X|PAN}}<br>{{Z+X|PER}} |fusnote = }} [[Datoteka:Flag_of_the_Gran_Colombia_(1819-1820).svg|mini|desno|[[Zastava Kolumbije|Zastava Velike Kolumbije]] ([[1819.]] – [[1820.]])]] '''Velika Kolumbija''' ([[španjolski]]: ''Gran Colombia''), službeno '''Republika Kolumbija''' ([[španjolski]]: ''República de Colombia''), bila je država u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], koja je obuhvaćala veći dio sjevera tog kontinenta, ali i južne dijelove [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]]. Proglašena je [[1819.]] godine na [[Kongres u Angosturi|kongresu]] u [[Angostura|Angosturi]], a konsolidirana je [[1821.]] godine, dok je formalno raspuštena [[1831.]] godine. Velika Kolumbija je obuhvaćala ozemlje današnjih država [[Kolumbija|Kolumbije]], [[venezuela|Venezuele]], [[Ekvador]]a, [[Panama|Paname]], zapada [[Gvajana|Gvajane]] te sjevera [[Peru]]a i [[Brazil]]a. Ozemlje Velike Kolumbije odgovarao je, okvirno, ozemlju bivšeg [[Podkraljevstvo Nova Granada|Podkraljevstva Nove Granade]] te je, sukladno tome, ista tvrdila kako polaže pravo i na karipsku obalu [[Nikaragva|Nikaragve]] te [[Obala komaraca|Obalu komaraca]]. == Etimologija == Službeno ime zemlje, tijekom cijeloga njenog postojanja, bio je Republika Kolumbija, međutim povjesničari su u idućim razdobljima usvojili naziv Velika Kolumbija, kako bi se razvidno razlikovala od [[Kolumbija|istoimene suvremene države]], koja to ime rabi od [[1863.]] godine.<ref>Bushnell, ''The Santander Regime'', 12. Bushnell uses both "Colombia" and "Gran Colombia."</ref> Sam naziv dolazi od španjolske inačice [[Novolatinski|novolatinskog]] imena "Columbia", a koje je temeljeno na imenu [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]]. Taj je naziv preferirao [[venezuela]]nski revolucionar [[Francisco de Miranda]], koji je u njemu vidio referencu na [[Novi svijet]], posebice na [[Amerike|američke]] zemlje i kolonije pod [[Španjolsko Carstvo|španjolskom upravom]]. Miranda je, doduše, rabio improvizirani, kvazigrčki pridjevni oblik imena, "Colombeia", a koja je označavala ono "što se odnosi na Kolumbiju"; taj je naziv iskoristio kao naslov pismohrane svojih revolucionarnih aktivnosti.<ref>{{Cite book |last=Miranda |first=Francisco de |author2=Josefina Rodríguez de Alonso |author3=José Luis Salcedo-Bastardo |title=Colombeia: Primera parte: Miranda, súbdito español, 1750–1780 |place=Caracas |publisher=Ediciones de la Presidencia de la República |year=1978 |volume=1 |pages=8–9 |isbn=978-84-499-5163-3 |postscript=<!--None-->}}</ref> [[Simón Bolívar]] i ostali borci za neovisnost rabili su naziv u konkretnom, geopolitičkom kontekstu, čime je isti dobio jasnu geografsku i političku referencu. == Povijest == === Uvod i osnivanje Velike Kolumbije === [[File:Constitución política de Colombia de 1821.jpg|thumb|left|Naslovna stranica [[Ustav iz Cúcute|Ustava iz Cúcute]] iz [[1821.]] godine, prvog [[ustav]]a Velike Kolumbije, čija će implementacija izazvati brojne unutarnje raspre.]] Osnivanje Velike Kolumbije predstavlja vrhunac [[Borba za neovisnost Latinske Amerike|borbe protiv Španjolske]] na sjeveru kontinenta, gdje je ključni čimbenik te borbe bio [[Simón Bolívar]]. Nakon što je Španjolsko Carstvo tokom [[1816.]] godine ponovno uspostavilo nadzor nad [[Ujedinjene provincije Nove Granade|Novom Granadom]], što je već ranije izvedeno s [[Generalna kapetanija Venezuela|Venezuelom]], revolucionari su bili u veoma složenom položaju, nadzirući isključivo rijetko naseljeni jug Venezuele. [[Venezuelanski rat za neovisnost|Sukob]] je tada ušao u višemjesečnu pat-poziciju tijekom koje su Bolívarovi revolucionari držali položaje na jugu, a španjolske postrojbe, na čijem je čelu bio [[Pablo Morillo]], svoje na sjeveru. Bolívar je u međuvremenu proglasio [[Treća Venezuelanska Republika|Treću Venezuelansku Republiku]], čiji su delegati, zajedno s onima iz od strane Španjolaca nadzirane Nove Granade, sudjelovali u radu [[Kongres u Angosturi|Kongresa u Angosturi]] od [[1819.]] do [[1821.]] godine. Delegati u [[Angostura|Angosturi]] su nedugo nakon početka zasjedanja Kongresa proglasili Republiku Kolumbiju i donijeli [[Ustav|Temeljni zakon]], međutim konsolidacija neovisnosti trajala je još dvije godine. Bolívar je tijekom 1819. godine lansirao [[Bolívarova kampanja za oslobođenje Nove Granade|uspješnu kampanju s ciljem oslobađanja Nove Granade]], nakon koje su se vojni uspjesi revolucionara nastavili nizati. Odlučujući poraz Španjolskog Carstva uslijedio je [[Bitka kod Caraboba|kod Caraboba]] tijekom [[1821.]] godine, nakon kojega su ubrzo oslobođeni i preostali dijelovi Venezuele. Iako je Carstvo pokušalo vratiti nadzor nad ozemljem u [[Bitka na jezeru Maracaibo|pomorskoj bici]] na [[Maracaibo (jezero)|jezeru Maracaibo]], bilo je izvjesno kako je Kruna izgubila sjever Latinske Amerike, koji je sada bio neovisna država Velika Kolumbija. Novonastala zemlja je organizirana kao savezna republika koju čine tri velike upravne jedinice, departmani [[Cundinamarca (departman)|Cundinamarca]], [[Venezuela (departman)|Venezuela]] i [[Quito (departman)|Quito]]. Na čelu države bio je [[Predsjednik Kolumbije|predsjednik]] s [[potpredsjednik]]om, a prvi obnašatelj ove funkcije bio je [[Simón Bolívar]]. Po završetku Kongresa u Angosturi, sa zasjedanjem je započeo [[Kongres u Cúcuti]], koji je tijekom pet mjeseci zasjedanja donio prvi pravi [[Ustav Kolumbije (1821.)|Ustav Republike Kolumbije]], znan kao [[Ustav iz Cúcute]]. Tom je ispravom formalizirano osnivanje Velike Kolumbije, odnosno ujedinjenje Nove Granade i Venezuele, a sama država je bila uređena na [[federalizam|federalnim načelima]]. Međutim, državno uređenje urodilo je brojnim teškoćama i sukobima između federalista i centralista, zbog čega je nedugo nakon ovog Kongresa, kraj čijeg zasjedanja je doveo do otvaranja saziva redovnog [[Kongres Republike Kolumbije|Kongresa]] Republike, sazvana [[konvencija u Ocañi]], čiji je cilj bila reforma Ustava iz [[1821.]] godine. === Integracija Srednje Amerike i Kariba === Nastanak Velike Kolumbije bio je značajan događaj za cjelokupno područje [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]]. Bolívarova [[Panamerikanizam|panamerikanistička]] ideja bila je privlačna ne samo zemljama [[Južna Amerika|Južne Amerike]], koje su netom ostvarivale neovisnost od Španjolske, već i zemljama Srednje Amerike, koje su još uvijek bile u procesu osamostaljenja. Iskoristivši uspjeh južnoameričkih revolucionara, [[Panama]] je [[1821.]] godine također proglasila neovisnost. U novoj zemlji ubrzo su se počele javljati struje oko mogućeg pripajanja nekoj od već postojećih latinoameričkih zemalja, tako da su u jednom trenutku postojale tri izražene struje; jedna koja je promicala ujedinjenje s novoformiranim [[Meksičko Carstvo|Meksičkim Carstvom]] (što su učinile i druge srednjoameričke zemlje), druga koja se zalagala za ujedinjenje s [[Peru]]om i treća, koja je zagovarala pripajanje Velikoj Kolumbiji. Iako je treća struja na koncu ostvarila prevlast i Panama se, kao suverena država, pripojila Velikoj Kolumbiji, taj čin pripajanja nikada nije bio potpun i panamske težnje za autonomijom su stvarale ozbiljne nesuglasice unutar Velike Kolumbije.<ref>Figueroa Navarro, Alfredo (1982). ''Dominio y sociedad en el Panamá Colombiano (1821-1903)''. Editorial universitaria, str. 241</ref> Cijela situacija kulminirala je nekoliko godina kasnije, kada je Panama odbila bolivarski [[ustav]] i krenula u ostvarenje neovisnosti kao protektorat [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Taj je pokušaj, ipak, ugušen od strane kolumbijske vojske te je Panama sve do [[1903.]] godine ostala dio [[Kolumbija|Kolumbije]].<ref>Quintero, César. Evolución Constitucional de Panamá. editorial portobelo, 1999. Panamá</ref> Situacija na [[Hispaniola|Hispanioli]] bila je donekle drukčija. Tamo je [[José Núñez de Cáceres]] krajem studenog [[1821.]] godine proglasio [[Republika Španjolski Haiti|Republiku Španjolski Haiti]], koja je figurirala kao preteča suvremene [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]].<ref name="Integración"/><ref>{{cite web |url=http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/noviembre/interna/ame30.htm |title=30 de noviembre de 1821. Proclamación de la Independencia de la República por parte del pueblo dominicano |fechaacceso=18 de marzo de 2011 |obra=Red Escolar |urlarchive=http://web.archive.org/web/http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/noviembre/interna/ame30.htm |date=2015-11-29 |access-date=14. studenoga 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081020024403/http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/efemerides/noviembre/interna/ame30.htm |archivedate=20. listopada 2008.}}</ref> Strahujući od [[Haiti|haićanske]] invazije, Núñez de Cáceres je u konstitutivnom aktu nove republike izrazio namjeru pripajanja Velikoj Kolumbiji.<ref name="Integración">{{cite web |url=http://www.scielo.org.mx/scielo.php?pid=S0186-03482015000300004&script=sci_arttext |title=El intento de integración de Santo Domingo a la Gran Colombia (1821-1822) |accessdate=2017-11-14 |editorial=Revista Secuencia |author=Germán A. de la Reza |year=2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://jmarcano.netfirms.com/pais/historia/indepen.html |title=Aspectos Históricos: Independencia y República |accessdate=2017-11-14 |work=Rutas Dominicanas |urlarchive=http://web.archive.org/web/http://jmarcano.netfirms.com/pais/historia/indepen.html |fechaarchivo=29 de noviembre de 2015 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090603180313/http://jmarcano.netfirms.com/pais/historia/indepen.html |archivedate=3. lipnja 2009.}}</ref> Nedugo zatim, [[Antonio María Pineda]] je poslan kao delegat na kontinent kako bi se sastao s Bolívarom,<ref>{{cite web |url=http://www.educando.edu.do/index.php?cID=107491 |title=José Nuñez de Cáceres |accessdate=2017-11-14 |date=2007-03-23 |work=Educando.edu.do |urlarchive=http://web.archive.org/web/http://www.educando.edu.do/index.php?cID=107491 |fechaarchivo=29. studenog 2015. |archive-date=13. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140513020909/http://www.educando.edu.do/index.php?cID=107491 |url-status=dead }}</ref> međutim do susreta nikada nije došlo jer je potonji bio na jugu zemlje, gdje je dovršavao borbu za neovisnost.<ref>{{cite web |url=http://www.cig.gob.do/app2/article.aspx?id=12451 |title=Discurso del presidente de la República Dominicana, Doctor Leonel Fernández |accessdate=2017-11-14 |work=Centro de Información Gubernamental |url-status=dead |archive-date=2. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121102112026/http://www.cig.gob.do/app2/article.aspx?id=12451 }}</ref> Unatoč snažnoj namjeri, a koja se dalje trebala protezati na lobiranje za dominikansku nezavisnost od Haitija i Španjolske, integracija Španjolskog Haitija nikada nije provedena. Dogodilo se, zapravo, da je, samo devet tjedana nakon proglašenja neovisnosti, haićanska vojska predvođena [[Jean-Pierre Boyer|Jean-Pierreom Boyerom]] napala Španjolski Haiti te ga pripojila.<ref>{{cite web |url=http://www.elpais.com/articulo/internacional/importancia/llamarse/Republica/Dominicana/elpepuint/20100831elpepuint_12/Tes |title=La importancia de llamarse República Dominicana |accessdate=2017-11-14 |work=Periódico El País}}</ref> Posljednje dvije zemlje koje u kojima su se javili pokreti za ujedinjenje s Kolumbijom bile su [[Kuba]] i [[Portoriko]], obje španjolske kolonije u [[Karibi]]ma. Na Kubi je tokom [[1821.]] godine osnovano tajno društvo (zapravo [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonska loža]]) naziva ''Soles y Rayos de Bolívar'', čiji je primarni cilj bila neovisnost zemlje i njeno ujedinjenje bilo s Meksikom, bilo s Kolumbijom. Skupina je dobila na značaju tokom [[1823.]] godine, kada je [[José Francisco Lemus]] proglasio nikada priznatu državu [[Cubanacán]], što je bila reakcija na navodnu neuspješnu prodaju otoka [[Britanski Imperij|Britaniji]].<ref name="Integración"/> Ipak, cijeli pokret se na Kubi raspao u kolovozu [[1823.]] godine, nakon što je jedan član skupine izdao članove španjolskim vlastima, nakon čega su svi završili na sudu i bili protjerani.<ref name="Integración"/> Istovremeno, na [[Portoriko|Portoriku]] se također formirala skupina koja se zalagala za neovisnost otoka i uniju s Kolumbijom. [[Antonio Valero de Bernabé]] je bio predvodnik te struje te je [[1823.]] godine izradio plan ujedinjenja predložene države Borinquén s Kolumbijom.<ref name="Integración"/><ref name="Valero">{{cite web |url=http://www.angelfire.com/ny/conexion/valero_de_bernabe_antonio.html |title=Antonio Valero de Bernabé: El puertorriqueño Libertador de América |accessdate=2017-11-14 |work=Red Biográfica de Puerto Rico}}</ref> Iako je Valero ubrzo otišao u [[Venezuela|Venezuelu]] i čak sudjelovao u borbama,<ref name="Valero"/> plan je propao zbog snažne [[SAD|američke]] podrške tada postojećem stanju, nepostojanju organiziranih snaga na otoku i smrti Bolívara [[1830.]] godine.<ref name="Integración"/> === Santanderizam protiv bolivarizma === Nedugo nakon [[Kongres u Cúcuti|Kongresa u Cúcuti]], kolumbijska politika došla je do prekretnice oko definiranja prirode same države. S jedne strane bila je struja [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]], predsjednika republike koji je zagovarao centralističko uređenje s velikim ovlastima predsjednika (bolivarizam), dok je na drugoj strani bio potpredsjednik [[Francisco de Paula Santander]], koji je zagovarao [[federalizam]] (santanderizam). I dok je Bolívarov prioritet bio nastavak borbe za oslobođenje Južne Amerike, Santander je zagovarao donošenje opsežnog zakonodavnog i ustavnopravnog okvira za funkcioniranje nove države. U inicijalnoj fazi postojanja Velike Kolumbije, dok je Bolívar još uvijek vodio kampanje na jugu, Santander je ''[[de facto]]'' upravljao državom iz [[Bogota|Bogote]]. I dok je Bolívar svakako imao snažnu podršku njemu lojalnih časnika i političara, nezadovoljstvo predsjedničkim centralizmom u drugim dijelovima Velike Kolumbije, mahom u [[Ekvador]]u (koji nije uživao jednaku reprezentaciju kao Venezuela i nova Granada, a uz to je bio i gospodarski podređen) i [[Venezuela|Venezueli]] (koja se tijekom [[1826.]] godine gotovo odvojila od Kolumbije), dovela je do jačanja podrške Santanderu i njegovoj ideji. Prvi znak postojanja ozbiljnijih podjela bila je pobuna [[José Antonio Páez|Joséa Antonija Páeza]], koji je bio generalni zapovjednik u Venezueli, u [[Caracas]]u, a koja je ubrzo dobila određenu podršku i bila je interpretirana kao podrška Satnanderovom federalizmu protiv centralističkog bolivarizma. ''[[La Cosiata]]''<ref>Termin ''la cosiata'' do tog trenutka nije postojao u [[španjolski|španjolskom jeziku]]. Radi se o [[neologizam|neologizmu]] stvorenom kako bi se opisala upravo Páezova pobuna, a može se ugrubo prevesti kao "ona neobična pojava koja nema imena".</ref> je započela u travnju [[1826.]] godine i ubrzo je prerasla inicijalnu podršku, toliko da je pritisak za uklanjanje Páeza s pozicije postajao sve snažniji; i dok je ovaj inicijalno bio voljan otići, nakon par dana se predomislio kako bi prkosio središnjoj vlasti. Podrška pobuni se širila zemljom, a ubrzo je i [[Quito]] reagirao, podržavši Páeza u njegovoj borbi protiv središnje vlasti. Iduće razdoblje bilo je obilježeno manjim trvenjima, uz prijetnju središnje vlasti da će, ako bude potrebno, i vojno intervenirati u Venezueli. {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=|image2=Santander by Acevedo Bernal.jpg|width1=205|width2=212|footer=Raniji suradnici, [[Simón Bolívar]] (lijevo) i [[Francisco de Paula Santander]] (desno) su postali žustri suparnici u razdoblju razvoja Velike Kolumbije, mahom zbog nesuglasica oko definiranja državnog uređenja. Bolívar i njegova frakcija zalagali su se za centralističku autokraciju s Bolívarom kao središnjom figurom, dok su santanderisti propagirali ustavni federalizam. Nepomirljive razlike među frakcijama na kraju će se pokazati kobnima za Veliku Kolumbiju.}} Vrhunac revolta se, pak, zbio kada je Bolívar promulgirao konzervativni ustav [[Bolivija|Bolivije]], koji je davao enormne ovlasti doživotnom predsjedniku, a kojega je pokušao implementirati i u Kolumbiji. Bolivarski ustav izazvao je snažne reakcije federalista i pritisak na središnju vlast bio je sve snažniji. Činjenica da je bio suočen sa snažnom oporbom i očitim separatističkim težnjama pojedinih regija natjerala je Bolívara na veliki politički ustupak prema federalistima, što je na koncu dovelo do privremenog smirivanja situacije; Páez je priznao Bolívarov autoritet, a separatističke pobune su se privremeno ugasile. Reforme koje je Bolívar obećao, doduše, nikada nisu u potpunosti zaživjele, niti su zadovoljile brojne frakcije koje su zahtijevale veća prava unutar sustava vlasti.<ref>Bushnell, ''The Santander Regime,'' 325–335, 343–345.</ref> Godine [[1828.]], kao pokušaj pomirenja dvaju frakcija i konsolidiranja mira u Velikoj Kolumbiji, sazvana je [[Konvencija u Ocañi]], čiji je cilj bila reforma [[Ustav iz Cúcute|ustava iz Cúcute]]. Bolívar je na konvenciji ponovo pokušao progurati ustav po bolivijskom modelu, međutim prijedlog je ponovo naišao na snažno neodobravanje. Konvencija je izradila nacrt federalističkog ustava, međutim sve je krahiralo kada su bolivaristi odbili potpisati tekst tog ustava i napustili sjednicu, proglasivši pritom Bolívar apsolutnim [[diktator]]om. Velika Kolumbija je, tako, umjesto u razdoblje konsolidacije, ušla u razdoblje još veće krize, koja će kulminirati u rujnu [[1828.]] godine [[Rujanska urota|pokušajem atentata]] na Bolívara. Kako bi se brzo obzračunao s oponentima, Bolívar je sazvao prijeki [[vojni sud]] i po žurnom postupku, bez konkretnih dokaza, osudio osumnjičenike, među kojima je bio i Santander. Iako je velik dio Santanderovih pristaša pogubljen, a smrtna kazna dosuđena je i njemu samome, Bolívar je istu ublažio i poslao svog suparnika u [[egzil]], gdje je ovaj bio sve do [[1832.]] godine. Ono što ostaje zanimljivo u ovom slučaju jest da nikada nisu pronađeni nikakvi konkretni dokazi o Santanderovoj upletenosti u Rujansku urotu. Bolívar će u idućem razdoblju vladati zemljom kao [[diktator]], preko dekreta, međutim to je stanje samo produbilo krizu u državi koja je, evidentno, bila na raspadu. Bolívar više nije uživao podršku kakvu je imao tijekom borbe za neovisnost, a osim unutarnjih teškoća, počeli su se pojavljivati i vanjski neprijatelji. === Rat s Peruom === [[File:Flag of Peru (1825-1950).svg|thumb|left|250px|Rat s Peruom događao se u vremenu najveće političke krize koja je pogodila Veliku Kolumbiju te je, unatoč pobjedi, dodadno destabilizirao Bolívarovu vlast u zemlji.]] Po završetku [[peru]]anske borbe za nezavisnost i nestanku španjolske prijetnje koja je ranije potaknula Peru potražiti vojnu pomoć Velike Kolumbije, odnosi između dvaju zemalja su se postupno pogoršavali, mahom zbog ozemnih sporova, ali i Bolívarovih tendencija ka uplitanju u unutarnju politiku Perua. S jedne strane, Peru je želio [[aneksija|zaposjesti]] bogatu provinciju [[Guayaquil]], dok je s druge strane imao značajne primjedbe na kolumbijske pretenzije prema [[Tumbes (departman)|Tumbesu]], [[Jaén (peruanska provincija)|Jaénu]] i [[Maynas (provincija)|Maynasu]], sve redom peruanskim provincijama.<ref>Basadre 2005, tom 2, str. 23.</ref><ref>Basadre 2005, tom 1, str. 281.</ref> Uzroci ovog sukoba sežu upravo oko spora po pitanju suvereniteta nad Guayaquilom, kojega je Velika Kolumbija zaposjela u srpnju [[1822.]] godine, čin koji je napravio veliku rupu u odnosima dvaju zemalja. Tijekom [[1828.]] godine, Peru je vojno intervenirao u [[Bolivija|Boliviji]] i odbio je dopustiti Kolumbiji miješanje u unutarnje poslove te zemlje, što je bilo slično situaciji u kojoj se sam Peru nalazio pod Bolívarovom diktaturom. U jeku najveće unutrašnje krize, tijekom koje se Peru svrstao na stranu njegovih takmaca, Bolívar je [[3. lipnja]] [[1828.]] godine objavio rat Peruu. Peruanci su ostvarili značajne napretke na jugu zemlje i približili se [[Cuenca|Cuenci]], ostvarivši pritom i značajne pomorske pobjede,<ref>Basadre 2005, tom 1, str. 286.</ref> dok je ozemlje Nove Granade bilo zahvaćeno građanskim ratom uzrokovanim ustancima generala [[José María Obando|Joséa Maríje Obanda]] i [[José Hilario López|Joséa Hilarija Lópeza]]. Nakon pacifikacije i reorganizacije postrojbi, kolumbijska vojska je pod Bolívarovim vodstvom pokrenula veliki kopneni napad koji je kulminirao [[Bitka kod Tarquija|bitkom kod Tarquija]] u veljači [[1829.]] godine, u kojoj su kolumbijske postrojbe predvođene [[Antonio José de Sucre|Antoniom Joséom de Sucreom]] odnijele odlučujuću pobjedu protiv peruanske vojske.<ref>Basadre 2005, tom 1, str. 289-290.</ref> Dan kasnije došlo je do potpisivanja [[Girónska konvencija|Girónske konvencije]], a rujnu i [[Sporazum iz Guayaquila|sporazuma iz Guayaquila]], prema kojemu je stipuliran ''[[status quo ante bellum]]''.<ref>Basadre 2005, tom 2, str. 13-14.</ref> Međutim, kako se Velika Kolumbija raspala nedugo nakon rata, formalni granični sporazum nikada nije bio potpisan, što će dovesti do novih sukoba u kasnijim razdobljima. === Raspad === Početkom [[1830.]] godine, Velika Kolumbija je bila na rubu raspada. Iako je iz rata s Peruom izašao kao pobjednik, Bolívar kao [[diktator]] nije uživao široku podršku ni među narodom, ni u političkim krugovima. Sukob između federalista i centralista se nastavio još jačim intenzitetom i bilo je sve izglednije kako država nema budućnosti, pogotovo zbog sve izraženijih zahtijeva [[venezuela|Venezuele]] i [[Ekvador]]a za nezavisnošću; uz to, teškoću je predstavljala i [[Panama]], koja se također pridružila secesionističkim strujama. Vidjevši kako je njegov projekt pred raspadom, Bolívar je [[4. svibnja]] [[1830.]] godine podnio ostavku na mjesto predsjednika Velike Kolumbije, a naslijedio ga je [[Domingo Caycedo]]. Samo dva dana kasnije, [[Venezuela]] se formalno odvojila od Velike Kolumbije i postala neovisna država, čiji je prvi predsjednik postao [[José Antonio Páez]]. Nekoliko dana kasnije, isto je učinio i [[Ekvador]], čiji je prvi predsjednik postao [[Juan José Flores]]. Pokušaji Paname pokazali su se, na koncu, neuspješnima te je ta zemlja ostala dio Kolumbije sve do [[1903.]] godine. I dok je raspad Velike Kolumbije praktički bio gotov, general [[Rafael Urdaneta]] je silom preuzeo vlast u [[Bogota|Bogoti]], želeći iskoristiti svoj autoritet kako bi konsolidirao vlast i smirio napetosti u državi, iako se ispostavilo da je to bio pokušaj nagovoriti Bolívara na povratak na čelo države. Pokušaj se pokazao neuspješnim, a posljednje nade za eventualno održavanje države propale su u posljednjim mjesecima [[1830.]] godine, kada se država praktično raspala, ali i zbog Bolívarove smrti u prosincu iste godine. Bolívar je bio glavno ime latinoameričke borbe za nezavisnost i Velika Kolumbija bila je posljedica njegovih vojnih uspjeha i političkih napora. U trenutku kada je ''El Libertador'' izgubio podršku i postao [[diktator]], Velika Kolumbija krenula je prema svom raspadu. Urdaneta je početkom svibnja [[1831.]] godine ponovo predao vlast u Caycedove ruke, međutim potonji je upravljao krnjom državom, odnosno njezinim jednim departmanom Novom Granadom. Nadolzeći mjeseci trošeni su isključivo kako bi se dogovorili modaliteti ukidanja države, što je konačno formalizirano [[19. studenog]] [[1831.]] godine, kada Velika Kolumbija prestaje postojati. Na njenom mjestu nastale su tri nove države, ranije spomenute Venezuela i Ekvador te [[Republika Nova Granada]], koja će kasnije postati [[Kolumbija]]. === Sukcesijske države === {| class="wikitable" !style="background-color:#dddddd" | Država !style="background-color:#dddddd" | Lokacija !style="background-color:#dddddd" | Zastava !style="background-color:#dddddd" | Bilješke |- | [[Venezuela]] | [[Datoteka:Venezuela in its region.svg|100px|border]] | [[Datoteka:Flag_of_Venezuela_(state).svg|120px]] | Prva [[zastava Venezuele]] iz [[1806.]] godine je prvo prikazivala 7 zvjezdica, danas prikazuje 8. Na [[grb Venezuele|grbu]] se nalazi [[konj]] u galopu, a [[2006.]] njegov smjer trčanja je promijenjen. |- | [[Kolumbija]] | [[Datoteka:LocationColombia.svg|100px|border]] | [[Datoteka:Flag of Colombia.svg|120px]] | [[Francisco de Miranda]] prvi je izmislio zastavu s ove tri boje, oslanjajući se primarno na boje koje je koristio [[Kristofor Kolumbo]] na svojoj zastavi, ali i [[Goethe]]ovu teoriju o osnovnim bojama. Iste boje na svojim zastavama imaju i [[Zastava Ekvadora|Ekvador]] i [[Zastava Venezuele|Venezuela]]. |- | [[Ekvador]] | [[Datoteka:Ecuador in its region.svg|100px|border]] | [[Datoteka:Flag of Ecuador.svg|120px]] | Iako dizajner ove zastave kaže da je bio inspiriran [[Goethe]]om i njegovim simbolima boja, nacionalni simboli na zastavi su prisutni i snažni. Po njima žuta je simbol agrikulture i bogatstva, plava oceana i neba, a crvena je simbol onih koji su umrli za slobodu. Zastava nosi [[Grb Ekvadora|grb]] u sredini. |- | [[Panama]] | [[Datoteka:LocationPanama.svg|100px|border]] | [[Datoteka:Flag of Panama (Bunau-Varilla proposal).svg|120px]] | Prijedlog iz [[1903.]] jako se razlikuje od današnje [[Zastava Paname|zastave]]. |} == Geografija == Velika Kolumbija se prostirala na izrazito velikom području (preko 2,500.000&nbsp;km²) koje je obuhvaćalo većinu sjevera [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i sami jug [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]], točnije [[Panamska prevlaka|Panamsku prevlaku]]. Na relaciji istok-zapad protezala se od [[Essequibo (rijeka)|rijeke Essequibo]] i [[Atlantski ocean|Atlantika]] sve do [[Tihi ocean|Pacifika]], dok je na relaciji sjever-jug išla od [[Karipsko more|Karipskog mora]] do rijeke [[Amazona|Amazone]].<ref name="Geografía">{{cite book |author=Guhl, Ernesto |title=Las fronteras políticas y los límites naturales |chapter=Capítulo XII: División Política de la Gran Colombia |year=1991 |publisher=Fondo Fen Colombia, Bogotá}}</ref> === Reljef i vode === {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=AGHRC (1890) - Carta XVI - Corte geológico de Colombia.jpg|image2=Orografía e hidrografía de Venezuela 1840.jpg|width1=250|width2=250|footer=Ortografske i hidrografske karte [[Kolumbija|Kolumbije]] (iz [[1890.]]) i [[Venezuela|Venezuele]] (iz [[1840.]]) s prikazima najvažnijih planinskih lanaca i vodenih tokova.}} Zasigurno najistaknutija geografska odlika zemlje bio je planinski masiv [[Ande]], koji se izdizao na zapadu zemlje.<ref name="GranColombia">{{cite book |editor=Baldwing, Cradock y Joy |title=(Gran) Colombia: Relación geográfica, topográfica, agrícola, comercial y política |url=http://books.google.com.co/books?id=MTo1AAAAIAAJ |accessdate=17 de marzo 2011 |year=1822 |publisher=Banco de la República, Bogotá}}</ref> Ande su u Veliku Kolumbiju ulazile na jugu zemlje te su se unutar državnog teritorija granale na tri dijela. Najviše točke zemlje bile su koncentrirane oko [[ekvator]]a, na jugu zemlje, a rekorder na tom polju bio je [[vulkan]] [[Chimborazo]] sa svojih 6,263.47 [[metar]]a visine. Uz to, još su četiri prelazila visinu od 5,500 metara, a to su [[Cotopaxi (vulkan)|Cotopaxi]] (5,897 m), [[Cayambe]] (5,790 m), [[Sierra Nevada de Santa Marta]] (5,775 m) i [[Antisana]] (5,704 m).<ref name="GranColombia" /> Zanimljivo je zamijetiti kako su od pet najviših vrhova Velike Kolumbije čak četiri bili [[vulkan]]i (aktivni ili ugasli), dok je samo [[Sierra Nevada de Santa Marta]] bio [[planinski lanac]]. Otprilike trećinu zemlje zauzimale su [[Llanos|poljane]] oko rijeke [[Orinoco]], veliko [[savana|savansko]] područje prekriveno vegetacijom pogodnom za stočarstvo i [[poljoprivreda|poljoprivredu]], što su bile glavne gospodarske djelatnosti u zemlji. Ostatak zemlje obuhvaćale su poljane rijeke [[Amazona|Amazone]], ali radilo se o području koje nije bilo podrobno istraženo.<ref name="GranColombia" /> Rijeke su imale značajnu ulogu u geografiji Velike Kolumbije, a među brojnima su se isticale najveće - rijeka [[Magdalena (rijeka)|Magdalena]], koja se zajedno s glavnim [[pritok]]om [[Cauca (rijeka)|Caucom]] ulijevala u [[Karipsko more]]; rijeka [[Orinoco]], u koju su se ulijevale rijeke [[Meta (rijeka)|Meta]] i [[Guaviare (rijeka)|Guaviare]]; te [[Amazona]], koja je imala nekoliko značajnih pritoka. Rijeke Magdalena i Orinoco bile su izrazito važni pomorski putevi, preko kojih se odvijala trgovina.<ref name="Geografía" /> Dva jezera su se posebno isticala u hidrografskom smislu. [[Maracaibo (jezero)|Jezero Maracaibo]] bila je enormna vodena površina koja je imala put prema istoimenom zaljevu, a koja je poznata zbog [[Bitka na jezeru Maracaibo|jedne od najvažnijih borbi]] u [[Venezuelanski rat za nezavisnost|Venezuelanskom ratu za nezavisnost]]. Drugo značajno jezero bilo je [[Valencia (jezero, Venezuela)|Valencia]], koje se nalazilo u [[venezuela]]nskom priobalnom masivu.<ref name="GranColombia" /> <gallery mode="packed-hover" caption="Geografija Velike Kolumbije"> File:Chimborazo1.jpg|[[Vulkan]] [[Chimborazo]], ilustracija prema bilješkama [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] i [[Aimé Bonpland|Aiméa Bonplanda]] File:Life and nature under the tropics- or, Sketches of travels among the Andes, and on the Orinoco, Rio Negro, and Amazons (1871) (14775537844).jpg|Ilustracija ''[[llanos]]a'' iz [[1871.]] godine File:Champán en el Rio Magdalena.jpg|[[Sampan]] kojim upravljaju crni robovi prevozi bijelu obitelj preko [[Magdalena (rijeka)|rijeke Magdalene]] File:Map of Lower Orinoco pub. 1897.jpg|Mapa delte rijeke [[Orinoco]] iz [[1897.]] godine File:Acción del castillo de Maracaibo.jpg|[[Bitka na jezeru Maracaibo]] </gallery> === Klima === Klima Velike Kolumbije nije bila toliko pod utjecajem geografske lokacije u odnosu na [[ekvator]], već su dominantan utjecaj imale topografija i kišne sezone. To je za posljedicu imalo izmjenu dva izražena godišnja doba, [[ljeto|ljeta]] i [[zima|zime]]. Najtoplija i najsuša područja bila su [[Gvajana]], sjeverni dijelovi [[Kolumbija|Nove Granade]] i pacifička obala kod [[Guayaquil]]a.<ref name="GranColombia" /> Područja s više padalina bila su ona bliže [[Ande|Andama]] na jugu te istok zemlje, u blizini rijeke [[Amazona|Amazone]]. Doline između planinskih lanaca uživale su umjerenu i ujednačenu klimu tokom većeg dijela godine, dok su priobalna područja uglavnom imala više temperature. Na većim nadmosrkim visinama bilo je snijega i leda, međutim to je uglavnom bilo na intertropskim područjima blizu [[ekvator]]a, poput onih na jugu zemlje. Takva klimatološka raznolikost omogućavala je uzgoj i rast raznovrsne flore te je pogodovala razvoju poljoprivrede.<ref name="Geografía" /> == Politika == Politička struktura Velike Kolumbije defnirana je [[Ustav iz Cúcute|Ustavom iz Cúcute]] iz [[1821.]] godine, koji je, unatoč nekoliko inicijativa kako bi ga se promijenilo, ostao na snazi do raspada države. Prema tom [[ustav]]u, Velika Kolumbija bila je predsjednička savezna republika. Središte države bila je [[Bogotá]],<ref name="GranColombia"/> dok su [[Caracas]] i [[Quito]] bili sjedišta visokih sudova i sudskih područja na koja je zemlja bila podijeljena. Ustav iz [[1821.]] godine definirao je izrazito snažnu izvršnu vlast, koja je bila koncentrirana u funkciji [[Predsjednik Velike Kolumbije|predsjednika]] i regionalnih potpredsjednika, koji su upravljali državom u slučaju odsutnosti predsjednika. Obje funkcije izabirao je elektorski kolegij imenovan od strane provincijskih skupština.<ref name="Lorich"/> Iako je predsjednik i po prvom ustavu imao izrazito velike ovlasti, Bolívar je tokom narednih godina nastojao dodatno povećati te ovlasti, što je izazvalo brojne unutarnje sukobe oko prirode organizacije vlasti i izrodilo snažnu oporbu bolivarskom centralizmu, koji nikada nije u potpunosti zaživio kao projekt. Tijekom posljednjih godina republike, Bolívar je vladao kao [[diktator]], donoseći odluke preko dekreta. Vlada je bila podijeljena na četiri resora: vanjski poslovi, unutarnji poslovi, financije te rat i mornarica. Zakonodavna vlast bila je u rukama [[Kongres Republike Kolumbije|Kongresa]], koji se sasojao od dva doma: [[Senat (Kolumbija)|Senata]] i [[Predstavnički dom (Kolumbija)|Predstavničkog doma]]. Kongres se sastajao jednom godišnje, a u njegovom su radu zajednički sudjelovali senatori (s mandatom od 8 godina) i predstavnici (s mandatom od 4 godine), koji su izabirani od strane regionalnih skupština.<ref name="Lorich" /> Svaki departman je birao četiri senatora, dok je broj predstavnika po administrativnoj jedinici bio proporcionalan broju stanovnika te jedinice (pravilo je bilo jedan predstavnik na svakih 30 000 stanovnika). Upravu u departmanima vodili su intendanti, koje je birao predsjednik, a koji su dalje birali provincijske guvernere. Mandati ovih funkcija trajali su tri godine.<ref name="Lorich" /> Sudska organizacija prošla je kroz dvije značajne promjene tijekom postojanja zemlje. Prvo je zakonom iz [[1821.]] godine ozemlje države podijeljeno na tri sudska distrikta: Sjever (područje [[Venezuela|Venezuele]]), Centar (područje [[Kolumbija|Kolumbije]]) i Jug (područje [[Ekvador]]a). To je bilo u cilju lakše organizacije sudstva i uspostave efikasnijeg pravosuđa.<ref>{{cite web |url=http://catalog.hathitrust.org/Record/008596029 |title=Cuerpo de leyes de la República de Colombia, que comprende todas las leyes, decretos y resoluciones dictados por sus congresos desde el de 1821 hasta el último de 1827. |publisher=Imprenda de Valentín Espinal |year=1840 |place=Caracas |pages=111-112 |accessdate=2017-11-14}}</ref> Međutim, ta je podjela ukinuta novim zakonom iz [[1825.]] godine, kojim je naređeno osnivanje vrhovnog suda na državnoj razini te visokih sudova za svaki departman. == Stanovništvo == Stanovništvo Velike Kolumbije bilo je naglašeno multietničko; na državnom ozemlju bilo je [[Španjolci|Španjolaca]], [[Indijanci|Indijanaca]], [[mestici|mestika]], [[mulati|mulata]], [[crna rasa|crnaca]] i [[zambosi|zambosa]].<ref name="Lorich" /> Raspodjela populacije bila je izrazito heterogena; Španjolci i mestici su uglavnom živjeli na urbaniziranom sjeveru zemlje, dok su na slabije nastanjenom jugu uglavnom živjeli Indijanci. Ovakva preraspodjela bila je posljedica činjenice da su tijekom španjolske kolonizacije, koja je bila intenzivnija na sjeveru, brojni domaći Indijanci jednostavno istrijebljeni, dok su uglavnom vjerske i istraživačke misije na jugu bile bezopasne po domorodačko stanovništvo.<ref name="Geografía" /> Društvena sratifikacija također je bila dosta izražena; Španjolci i bijelci su bili na vrhu, nakon čega su slijedili Indijanci i crnci, a onda pripadnici ostalih rasa.<ref name="GranColombia" /> Velika Kolumbija imala je nešto više od 2,500,000 stanovnika, uz gustoću od oko 1 stanovnika po km², iako je isto bilo izrazito neravnomjerno raspoređeno; većina stanovnika živjela je na visoko urbaniziranom sjeverozapadu dok je površinom veći jug bio izrazito slabo naseljen. Većina stanovništva živjela je na teritoriju današnje [[Kolumbija|Kolumbije]], dok se stanovništvo [[Venezuela|Venezuele]] postupno obnavljalo nakon velikog potresa koji je [[1812.]] godine pogodio [[Caracas]]. Robova je tokom [[1823.]] godine bilo tek nešto više od 70 000,<ref name="Lorich" /> dok je Indijanaca bilo između 400 i 500 tisuća.<ref name="GranColombia" /> === Religija === [[Katoličanstvo]] je bila apsolutno dominantna religija u Velikoj Kolumbiji i jedina koja je bila službeno priznata od strane države. Kler je još uvijek uživao sve ranije povlastice, međutim od [[1821.]] godine je broj samostana drastično smanjen, a profiti vjerskih zajednica preusmjereni su na javno obrazovanje.<ref name="Lorich">{{cite web |url=http://hem.bredband.net/rivvid/historia/lorich3.htm |title=Observaciones sobre Colombia, su Gobierno, etc. Informe del diplomático sueco Severin Loric. |accessdate=2011-03-18 |date=1823-08-04}}</ref> == Gospodarstvo == === Javne financije === Javne financije Velike Kolumbije su zbog ratnog stanja, ali i loše organizacije državnog proračuna, bile u rasulu. Domaći dug procijenjen je na iznos između 12 i 14 milijuna [[piastra|piastri]], dok je vanjski dug iznosio oko 16 000 000 piastri, što je uključivalo i zajam od 10 000 000 piastri što ga je [[Francisco Antonio Zea]] dogovorio u [[London]]u. Ukupni prihodi loše definiranog državnog proračuna procijenjeni su na oko 3 000 000 piastri godišnje, a radilo se o prihodima stečenih preko državnih gospodarskih monopola, carina i poreza te, djelomično, preko prisilnih zajmova, zaplijenjene imovine, poreza na nekretnine i sl. S druge strane, ukupni rashodi procijenjeni su na oko 17 000 000 piastri, od čega je čak 14 000 000 piastri išlo na vojne troškove (deset za kopnenu vojsku, a četiri za mornaricu).<ref name="Lorich" /> ===Gospodarstvo i trgovina=== Zbog izrazito plodnog tla, pogodnog za uzgoj cijele serije poljoprivrednih kultura, glavna gospodarska djelatnost Velike Kolumbije bila je [[poljoprivreda]];<ref name="Geografía"/> glavni proizvodi bili su [[kakao]], [[kava]], [[pamuk]], [[kukuruz]], [[pšenica]], [[vanilija]], [[voće]], [[povrće]], [[kinin]] te brojne medicinske biljke. Uz to, postojala je i razvijena drvna industrija. Stočarstvo se baziralo na proizvodnji mesa i kože, a centar te djelatnosti bile su poljane oko [[Orinoco|Orinoca]]. Važnu ulogu imali su i minerali te rude, poput [[zlato|zlata]], [[srebro|srebra]] i [[platina|platine]].<ref name="Lorich" /> Fokus gospodarskih djelatnosti određivao je i smjer vanjske trgovine, tako da su glavni izvozni proizvodi bili [[kakao]], [[indigo]], [[duhan]], [[kava]] i stoka, a glavni partneri bili su [[Europa]] (mahom [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Francuska]]), [[Sjedinjene Države]] i [[Peru]]. Glavni uvozni proizvodi bili su [[vino]], tkanine i potrošna dobra, a većina te trgovine odvijala se preko susjednih zemalja i Kariba;<ref name="Geografía" /><ref name="Lorich" /> čak je i dio tih proizvoda kasnije prodavan drugim zemljama. Kako bi potpomogao trgovini, Bolívar je dekretom [[Margaritin otok|luku na Margaritinom otoku]] proglasio "lukom slobodne trgovine". ==Kultura== Velika Kolumbija bila je jedna od brojnih zemalja dekolonizirane [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] koja je proglasila emancipaciju [[ropstvo|robova]] na svom teritoriju; zakon što ga je Kongres izglasao propisivao je da su sva djeca robova rođena nakon [[20. srpnja]] [[1821.]] bili slobodni građani. Radilo se tu, zapravo, o primjerni tzv. [[sloboda utrobe|prava slobode utrobe]] ([[španjolski]]: ''libertad de vientres''), prema kojemu su djeca robova dobivala slobodu po rođenju. Uz to, pripremljen je i put za tzv. [[kompenzirana emancipacija|kompenziranu emancipaciju]], koja je uključivala izdavanje novčane naknade robovlasnicima po oslobođenju njihovih robova.<ref name="Lorich"/><ref name="aguilera">{{cite book |last=Aguilera |first=Miguel |title=La Legislacion y el derecho en Colombia |series=Historia extensa de Colombia |volume=14 |publisher=Lemer |year=1965 |location=Bogota |pages=428–442}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/equinoccial_6_comercio/capitu26.htm |title=Capítulo XXVI: Reformas Económicas a mediados del siglo XIX.» «Historia de la Cultura Material en la América Equinoccial |accessdate=2011-03-31 |autor=Víctor Manuel Patiño |editor=[[Biblioteca Luis Ángel Arango]] |archive-date=5. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170705001313/http://www.banrepcultural.org/blaavirtual/historia/equinoccial_6_comercio/capitu26.htm |url-status=dead }}</ref> Nova država također je uvelike ulagala i u obrazovanje te je od srpnja do kolovoza [[1821.]] godine donijela nekoliko zakona kojima je uređeno i osuvremenjeno osnovno i srednje školstvo. Zakoni su uređivali osnivanje škola i koledža, plaće nastavnika i profesore te osnovni kurikulum; osnovna škola bila je obvezna od šeste do dvanaeste godine života. Djeca su u osnovnoj školi učila čitanje, pisanje, aritmetiku, kršćanske dogme te prava i dužnosti građana, dok se u srednjoj školi izučavala gramatika [[španjolski|španjolskog]] i [[latinski|latinskog]] jezika, [[filozofija]], napredna [[matematika]], [[pravo]] i [[teologija]], a gdje je bilo moguće i osnove [[agrikultura|agrikulture]], [[rudarstvo|rudarstva]], [[trgovina|trgovine]] i [[vojna nauka|vojne znanosti]]. Pitanje visokog obrazovanja primarno je uređeno zakonom iz [[1826.]] godine, kojeg je promulgirao [[Francisco de Paula Santander]], a koji je propisivao koncept javnih sveučilišta. Uz to, zakon je doveo i do osnivanja Središnjeg sveučilišta Republike sa središtem u [[Bogota|Bogoti]], [[Caracas]]u i [[Quito|Quitu]], a iz kojeg će kasnije proizići Kolumbijsko državno sveučilište. == Izvori == {{Reflist|colwidth=30em}} == Literatura == * Baralt, Rafael María y Ramón Díaz (1841). ''Resumen de Historia de Venezuela''. Brujas - París: Desclée de Brower, 1939. * Brito, Figueroa, Federico (1966). ''Historia económica y social de Venezuela''. Caracas: Universidad Central de Venezuela. *{{Cite book |last=Bushnell |first=David |title=The Santander Regime in Gran Colombia |publisher=Greenwood Press |location=Westport, CT |year=1970 |isbn=0-8371-2981-8 |oclc=258393}} *{{Cite book |last=Gibson |first=William Marion |title=The Constitutions of Colombia |publisher=Duke University Press |location=Durham, NC |year=1948 |oclc=3118881}} * Liévano Aguirre, Indalecio (1966). ''Los grandes conflictos sociales y económicos de nuestra historia''. Bogotá: Intermedio Editores (2002). {{ISBN|958-709-048-9}} *{{Cite book |last=Lynch |first=John |title=Simón Bolívar: a Life |publisher=Yale University Press |year=2006 |location=New Haven and London |isbn=0-300-11062-6}} * Quintero, César. ''Evolución Constitucional de Panamá''. Editorial Portobelo, 1999. Panamá * Restrepo, José Manuel (1827). ''Historia de la Revolución de Colombia''. París: Librería Americana. Medellín: Editorial Bedout, 1969. == Vanjske poveznice == *[http://www.crwflags.com/fotw/flags/co-gran.html "Gran Colombia,"] Flags of The World [[Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Povijest Venezuele]] [[Kategorija:Povijest Kolumbije]] [[Kategorija:Ekvador]] [[Kategorija:Povijest Brazila]] [[Kategorija:Povijest Gvajane]] [[Kategorija:Povijest Paname]] [[Kategorija:Povijest Perua]] tslip2r5s78607968g7hn94qpu0hmbk 0 595783 7468981 7447079 2026-05-26T12:57:13Z Lana Bošnjak 356325 /* Osobni život */ dodana informacija 7468981 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Charles Leclerc | Slika = [[Datoteka:Charles Leclerc portrait 2020.png|250px]] | Opis slike = Charles Leclerc 2020. | Državljanstvo = {{Z|MNK}} [[Monako|monegaško]] | Broj_automobila = '''<span style="padding:3px; border-radius:3px; color:#FFFFFF; background:#E60000;">16</span>''' | Momčad = [[Scuderia Ferrari]] | Utrke = 166 (164 starta) | Prvenstva = 0 | Pobjede = [[Pobjednici utrka Formule 1|8]] | Prvo_sm = 27 | Najbrži_krugovi = 10 | Podiji = 49 | Odustajanja = 22 | Bodovi = 1622 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije 2018.]] | Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Belgije]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada SAD]], [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Abu Dhabija]], [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] }} '''Charles Leclerc''' ([[Monte Carlo]], [[Monako]], [[16. listopada]] [[1997.]]) je monegaški vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Scuderia Ferrari|Ferrari]], te prvak Grand Prix 3 serije 2016. i [[Formula 2 – sezona 2017.|Formule 2 2017.]] U Formuli 1 nastupa od [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]], a do sada je ostvario osam pobjeda. == Osobni život == Puno mu je ime Charles Marc Hervé Perceval Leclerc. Otac mu je bio Hervé Leclerc koji je poginuo 2017, a majka mu je Pascale Leclerc. Charles Leclerc ima starijeg brata, Lorenza te mlađeg, [[Arthur Leclerc|Arthura]]. Djed mu je bio Charles Manni - osnivač tvrtke Mecaplast (koja je kasnije preimenovana u [[Novares Group]]), a koju trenutno vodi Leclercov ujak, Thierry Manni. Leclercov otac, Hervé, u 80-ima i 90-ima [[20. stoljeće|20. stoljeća]] natjecao se u Formuli 3. Osim [[francuski|francuskog]] jezika, Leclerc govori i [[talijanski]] i [[engleski jezik]]. Oženio se Alexandrom Saint-Mleux 2026 godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-05-02|title=Charles Leclerc's wedding confirmed as Alexandra Saint Mleux changes name|url=https://www.motorsport.com/f1/news/charles-leclercs-wedding-confirmed-as-alexandra-saint-mleux-changes-name/10801426/|access-date=2026-05-02|website=www.motorsport.com|language=en}}</ref> == Početak utrkivanja == ===Karting=== Leclerc je započeo utrkivanje u [[karting]]u 2005., a iste godine osvaja naslov u francuskom PACA prvenstvu. U istoj kategoriji osvaja naslov još 2006. i 2008. Godine 2010. osvaja naslov u Monaco Kart Cup - KF3 kategoriji, a sljedeće 2011. čak tri naslova u tri različita prvenstva: ERDF Masters Kart - Junior, CIK-FIA Karting Academy Trophy i CIK-FIA World Cup for KF3 prvenstvu. Godine 2012. Leclerc je prvak WSK Euro Series - KF2 prvenstva, a posljednje 2013. osvaja naslov u South Garda Winter Cup - KZ2 kategoriji.<ref> [https://web.archive.org/web/20150706223024/http://www.allroadmanagement.com/charles-leclerc.htm Charles Leclerc] - ''All Road Management''. Pristupljeno 12. studenog 2020. </ref> ===Formula Renault 2.0=== Godine 2014. Leclerc debitira u [[jednosjed]]u, utrkujući se u prvenstvu Formula Renault 2.0 Alps za momčad Fortec Motorsport. Nakon što u prve dvije utrke odustaje, Leclerc osvaja prvo postolje na sprint utrci u Pauu. Još dva postolja osvaja na stazi Spa-Francorchamps, a prve dvije pobjede dolaze u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] na glavnoj utrci i sprint utrci. Do kraja sezona osvaja još dva postolja na utrci u [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugellu]] i sa 199 osvojenih bodova osvaja drugo mjesto u ukupnom poretku iza [[Nyck de Vries|Nycka de Vriesa]]. Iste godine nastupa i na nekoliko utrka u Eurocup Formula Renault 2.0 prvenstvu, ali samo kao gostujući vozač. Iako je osvojio tri druga mjesta, u sprint utrci na [[Nürburgring]]u i po dva na [[Hungaroring]]u na glavnoj utrci i sprint utrci, Leclerc nije osvojio bodove zbog pravila da gostujući vozači ne sudjeluju u raspodjeli bodova bez obzira o plasmanu na kraju utrke. ===Europska Formula 3=== Nakon drugog mjesta u Formuli Renault 2.0 Alps, Leclerc se 2015. počeo utrkivati u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] za momčad Van Amersfoort Racing. Prvo postolje osvaja u prvoj rundi na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] u drugoj utrci, a prvu pobjedu na trećoj utrci na istoj stazi. Na sljedeće tri utrke druge runde u Hockenheimringu, osvaja dva postolja i pobjedu, a u trećoj rundi na stazi Pau osvaja tri postolja. Nakon što je na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] upisao prvo odustajanje u sezoni, na stazi Spa-Francorchamp ostvaruje treću pobjedu i preuzima vodstvo u ukupnom poretku vozača. Odličnu formu zadržava i na sljedeće tri utrke šeste runde na Norisringu, kada ostvaruje pobjedu i postolje. No u nastavku sezone u sljedećih pet rundi, odnosno 15 utrka, ne uspijeva više doći do pobjede i postolja, te sezonu završava na četvrtom mjestu s 363,5 bodova. ===Grand Prix 3=== Godine 2016. Leclerc se pridružio momčadi ART Grand Prix u Grand Prix 2 seriji. Momčadski kolege su mu bili: Nirei Fukuzumi, [[Alexander Albon]] i stari znanac iz Formule Renault 2.0 Alps – Nyck de Vries. Leclerc je sezonu započeo pobjedom u glavnoj utrci u Barceloni, a nastavio pobjedom na glavnoj utrci na [[Red Bull Ring]]u. U sljedećih šest utrka na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]], [[Hungaroring]]u i Hockenheimringu ne uspijeva pobijediti, no ostvaruje četiri postolja. Nakon Hockenheimringa, Leclerc je bio vodeći vozač prvenstva sa 126 bodova, tri više od Alexa Albona i 11 više od trećeplasiranog Antonija Fuoca. Treću i posljednju pobjedu Leclerc ostvaruje na glavnoj utrci na Spa-Francorchampsu. Na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] nije uspio pobijediti s ''pole positiona'' na glavnoj utrci, već osvojio tek četvrto mjesto, dok je na sprint utrci odustao. No unatoč lošijem rezultatu, zadržao je vodstvo u ukupnom poretku. Slična situacija se dogodila i na Sepangu, kada nije uspio pobijediti s ''pole positiona'', već je osvojio treće mjesto na glavnoj utrci, dok je na sprint utrci stigao do petog mjesta. Uoči posljednje utrke na Yas Marini, Leclerc je bio vodeći vozač prvenstva s 202 boda, ispred Alexa Albona sa 177 bodova i Antonija Fuoca sa 157 bodova. Takvo bodovno stanje i poredak su ostali i nakon posljednje utrke, pošto ni jedan od tri vodeća vozača nije osvojio niti jedan bod na Yas Marini. == Formula 2 == == Formula 1 == Iste godine kada se natjecao u Grand Prix 3 prvenstvu, Leclerc je prvi put odvozio slobodni trening na vikendu [[Formula 1|Formule 1]]. Dogodilo se to na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] na [[VN Velike Britanije]] [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] kada je u [[Haas F1|Haasovom]] VF-16 bolid, vozio prvi slobodni trening u petak umjesto [[Esteban Gutiérrez|Estebana Gutiérreza]].<ref> [https://f1.pulsmedia.hr/10527/leclerc-ce-debitirati-na-silverstoneu/ Leclerc će debitirati na Silverstoneu] ''F1 Puls'' Objavljeno 25. lipnja 2016. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref> Do kraja te godine još je tri puta vozio slobodni trening; na [[VN Mađarske]], [[VN Njemačke]] i [[VN Brazila]]. Sljedeće [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] kada se natjecao u [[Formula 2 – sezona 2017.|Formuli 2]], također je odvozio četiri slobodna treninga na vikendima Formule 1, no ovoga puta u [[Sauber]]ovom C38 bolidu.<ref> [https://f1.pulsmedia.hr/21675/charles-leclerc-ce-za-sauber-voziti-4-slobodna-treninga-ove-sezone/ Charles Leclerc će za Sauber voziti 4 slobodna treninga ove sezone!] ''F1 Puls'' Objavljeno 25. rujna 2017. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref> Prvi put na [[VN Malezije]] umjesto [[Marcus Ericsson|Marcusa Ericssona]], te na još tri slobodna treninga; [[VN SAD]]-a, [[VN Meksika]] i [[VN Brazila]]. ===Sauber (2018.)=== ====[[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]==== <ref>{{cite web |title=Charles Leclerc to drive for Scuderia Ferrari in 2019 |url=http://formula1.ferrari.com/en/charles-leclerc-to-drive-for-scuderia-ferrari-in-2019/ |publisher=Scuderia Ferrari |accessdate=23. prosinca 2018. |language=engleski}}</ref> ===Ferrari (2019. – 2024.)=== ====[[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]==== ====[[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]==== == Rezultati == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" ! Sezona ! Serija ! Momčad ! Utrke ! Pobjede ! Prva startna mjesta ! Najbrži krugovi ! Podiji ! Bodovi ! Pozicija |- !rowspan=2| 2014. |align=left| [[Formula Renault 2.0 alpska serija - sezona 2014.|Formula Renault 2.0 Alps]] |align=left rowspan=2| [[Fortec Motorsports]] | 14 | 2 | 1 | 0 | 7 | 199 |style="background:#DFDFDF;"| '''2.''' |- |align=left| [[Eurocup Formula Renault 2.0 - sezona 2014.|Eurocup Formula Renault 2.0]] | 6 | 0 | 0 | 0 | 3 | 0 | N.K.† |- !rowspan=2| 2015. |align=left| [[Europska Formula 3]] |align=left rowspan=2| [[Van Amersfoort Racing]] | 33 | 4 | 3 | 5 | 13 | 363.5 | 4. |- |align=left| [[Velika nagrada Makaa 2015.|Velika nagrada Makaa]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 |style="background:#DFDFDF;"| '''2.''' |- !rowspan=3| 2016. |align=left rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2016.|Formula 1]] |align=left| [[Scuderia Ferrari]] |rowspan=2 colspan=7| Test vozač |- |align=left| [[Haas F1|Haas F1 Team]] |- |align=left| [[GP3 serija - sezona 2016.|GP3 Series]] |align=left| [[ART Grand Prix]] | 18 | 3 | 4 | 4 | 8 | 202 |style="background:#FFFFBF;"| '''1.''' |- !rowspan=3| 2017. |rowspan=2 align=left| [[Formula 1 – sezona 2017.|Formula 1]] |align=left| [[Scuderia Ferrari]] |rowspan=2 colspan=7| Test vozač |- |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] |- |align=left| [[Formula 2 – sezona 2017.|Formula 2]] |align=left| [[Prema Powerteam|Prema Racing]] | 22 | 7 | 8 | 4 | 10 | 282 |style="background:#FFFFBF;"| '''1.''' |- !2018. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2018.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] | 17 | 0 | 0 | 0 | 0 | 21* | 15.* |- |} === Nepotpuni popis rezultata u Formuli 1 === ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Konstruktor / Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! Bodovi ! Poredak |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! {{Z|ŠVI}} <br/> [[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] </small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>13</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>12</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>19</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>18</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>7</small> | | '''39''' | '''13.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Scuderia Ferrari|Scuderia Ferrari Mission Winnow]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''''[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]'''''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]''<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Rusije|RUS]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''''[[Velika nagrada Meksika|MEX]]'''''<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]''<br /><small>4</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>18</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>3</small> | | '''264''' | '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Scuderia Ferrari|Scuderia Ferrari Mission Winnow]] </small> | [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /> | [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /> | [[Velika nagrada Vijetnama|VIJ]]<br /> | [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /> | [[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]<br /> | [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /> | [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /> | [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /> | [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /> | [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /> | [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /> | [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /> | [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /> | [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /> | [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /> | [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /> | [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /> | [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /> | [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /> | [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /> | [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /> | [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /> | | |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.driverdb.com/drivers/charles-leclerc/ Charles Leclerc] ''Driverdb.com'' {{Vozači i momčadi Formule 1}} {{GLAVNIRASPORED:Leclerc, Charles}} [[Kategorija:Životopisi, Monako]] [[Kategorija:Vozači Formule 1]] [[Kategorija:Automobilizam u Monaku]] 6wnbpntnvz6rbt4rpsqnms4n53rhxoy 7469055 7468981 2026-05-26T15:50:21Z Etiktov 253954 Popravak 7469055 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vozač F1 | Ime = Charles Leclerc | Slika = [[Datoteka:Charles Leclerc portrait 2020.png|250px]] | Opis slike = Charles Leclerc 2020. | Državljanstvo = {{Z|MNK}} [[Monako|monegaško]] | Broj_automobila = '''<span style="padding:3px; border-radius:3px; color:#FFFFFF; background:#E60000;">16</span>''' | Momčad = [[Scuderia Ferrari]] | Utrke = 166 (164 starta) | Prvenstva = 0 | Pobjede = [[Pobjednici utrka Formule 1|8]] | Prvo_sm = 27 | Najbrži_krugovi = 10 | Podiji = 49 | Odustajanja = 22 | Bodovi = 1622 | Prva_utrka = [[Velika nagrada Australije 2018.]] | Prva_pobjeda = [[Velika nagrada Belgije]], [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] | Zadnja_pobjeda = [[Velika nagrada SAD]], [[Formula 1 – sezona 2024.|2024.]] | Zadnja_utrka = [[Velika nagrada Abu Dhabija]], [[Formula 1 – sezona 2025.|2025.]] }} '''Charles Leclerc''' ([[Monte Carlo]], [[Monako]], [[16. listopada]] [[1997.]]) je monegaški vozač [[Formula 1|Formule 1]] za momčad [[Scuderia Ferrari|Ferrari]], te prvak Grand Prix 3 serije 2016. i [[Formula 2 – sezona 2017.|Formule 2 2017.]] U Formuli 1 nastupa od [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]], a do sada je ostvario osam pobjeda. == Osobni život == Puno mu je ime Charles Marc Hervé Perceval Leclerc. Otac mu je bio [[Hervé Leclerc]], koji je poginuo 2017., a majka mu je Pascale. Charles Leclerc ima starijeg brata, Lorenza te mlađeg, [[Arthur Leclerc|Arthura]]. Djed mu je bio Charles Manni - osnivač tvrtke Mecaplast (koja je kasnije preimenovana u [[Novares Group]]), a koju trenutno vodi Leclercov ujak, Thierry Manni. Leclercov otac, Hervé, u 80-ima i 90-im godinama [[20. stoljeće|20. stoljeća]] natjecao se u Formuli 3. Osim [[francuski|francuskog]] jezika, Leclerc govori i [[talijanski]] i [[engleski jezik]]. Oženio se Alexandrom Saint-Mleux 2026 godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2026-05-02|title=Charles Leclerc's wedding confirmed as Alexandra Saint Mleux changes name|url=https://www.motorsport.com/f1/news/charles-leclercs-wedding-confirmed-as-alexandra-saint-mleux-changes-name/10801426/|access-date=2026-05-02|website=www.motorsport.com|language=en}}</ref> == Početak utrkivanja == ===Karting=== Leclerc je započeo utrkivanje u [[karting]]u 2005., a iste godine osvaja naslov u francuskom PACA prvenstvu. U istoj kategoriji osvaja naslov još 2006. i 2008. Godine 2010. osvaja naslov u Monaco Kart Cup - KF3 kategoriji, a sljedeće 2011. čak tri naslova u tri različita prvenstva: ERDF Masters Kart - Junior, CIK-FIA Karting Academy Trophy i CIK-FIA World Cup for KF3 prvenstvu. Godine 2012. Leclerc je prvak WSK Euro Series - KF2 prvenstva, a posljednje 2013. osvaja naslov u South Garda Winter Cup - KZ2 kategoriji.<ref> [https://web.archive.org/web/20150706223024/http://www.allroadmanagement.com/charles-leclerc.htm Charles Leclerc] - ''All Road Management''. Pristupljeno 12. studenog 2020. </ref> ===Formula Renault 2.0=== Godine 2014. Leclerc debitira u [[jednosjed]]u, utrkujući se u prvenstvu Formula Renault 2.0 Alps za momčad Fortec Motorsport. Nakon što u prve dvije utrke odustaje, Leclerc osvaja prvo postolje na sprint utrci u Pauu. Još dva postolja osvaja na stazi Spa-Francorchamps, a prve dvije pobjede dolaze u [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] na glavnoj utrci i sprint utrci. Do kraja sezona osvaja još dva postolja na utrci u [[Autodrom Internazionale del Mugello|Mugellu]] i sa 199 osvojenih bodova osvaja drugo mjesto u ukupnom poretku iza [[Nyck de Vries|Nycka de Vriesa]]. Iste godine nastupa i na nekoliko utrka u Eurocup Formula Renault 2.0 prvenstvu, ali samo kao gostujući vozač. Iako je osvojio tri druga mjesta, u sprint utrci na [[Nürburgring]]u i po dva na [[Hungaroring]]u na glavnoj utrci i sprint utrci, Leclerc nije osvojio bodove zbog pravila da gostujući vozači ne sudjeluju u raspodjeli bodova bez obzira o plasmanu na kraju utrke. ===Europska Formula 3=== Nakon drugog mjesta u Formuli Renault 2.0 Alps, Leclerc se 2015. počeo utrkivati u [[Europska Formula 3|Europskoj Formuli 3]] za momčad Van Amersfoort Racing. Prvo postolje osvaja u prvoj rundi na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] u drugoj utrci, a prvu pobjedu na trećoj utrci na istoj stazi. Na sljedeće tri utrke druge runde u Hockenheimringu, osvaja dva postolja i pobjedu, a u trećoj rundi na stazi Pau osvaja tri postolja. Nakon što je na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] upisao prvo odustajanje u sezoni, na stazi Spa-Francorchamp ostvaruje treću pobjedu i preuzima vodstvo u ukupnom poretku vozača. Odličnu formu zadržava i na sljedeće tri utrke šeste runde na Norisringu, kada ostvaruje pobjedu i postolje. No u nastavku sezone u sljedećih pet rundi, odnosno 15 utrka, ne uspijeva više doći do pobjede i postolja, te sezonu završava na četvrtom mjestu s 363,5 bodova. ===Grand Prix 3=== Godine 2016. Leclerc se pridružio momčadi ART Grand Prix u Grand Prix 2 seriji. Momčadski kolege su mu bili: Nirei Fukuzumi, [[Alexander Albon]] i stari znanac iz Formule Renault 2.0 Alps – Nyck de Vries. Leclerc je sezonu započeo pobjedom u glavnoj utrci u Barceloni, a nastavio pobjedom na glavnoj utrci na [[Red Bull Ring]]u. U sljedećih šest utrka na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]], [[Hungaroring]]u i Hockenheimringu ne uspijeva pobijediti, no ostvaruje četiri postolja. Nakon Hockenheimringa, Leclerc je bio vodeći vozač prvenstva sa 126 bodova, tri više od Alexa Albona i 11 više od trećeplasiranog Antonija Fuoca. Treću i posljednju pobjedu Leclerc ostvaruje na glavnoj utrci na Spa-Francorchampsu. Na [[Autodrom Nazionale di Monza|Monzi]] nije uspio pobijediti s ''pole positiona'' na glavnoj utrci, već osvojio tek četvrto mjesto, dok je na sprint utrci odustao. No unatoč lošijem rezultatu, zadržao je vodstvo u ukupnom poretku. Slična situacija se dogodila i na Sepangu, kada nije uspio pobijediti s ''pole positiona'', već je osvojio treće mjesto na glavnoj utrci, dok je na sprint utrci stigao do petog mjesta. Uoči posljednje utrke na Yas Marini, Leclerc je bio vodeći vozač prvenstva s 202 boda, ispred Alexa Albona sa 177 bodova i Antonija Fuoca sa 157 bodova. Takvo bodovno stanje i poredak su ostali i nakon posljednje utrke, pošto ni jedan od tri vodeća vozača nije osvojio niti jedan bod na Yas Marini. == Formula 2 == == Formula 1 == Iste godine kada se natjecao u Grand Prix 3 prvenstvu, Leclerc je prvi put odvozio slobodni trening na vikendu [[Formula 1|Formule 1]]. Dogodilo se to na [[Staza Silverstone|Silverstoneu]] na [[VN Velike Britanije]] [[Formula 1 – sezona 2016.|2016.]] kada je u [[Haas F1|Haasovom]] VF-16 bolid, vozio prvi slobodni trening u petak umjesto [[Esteban Gutiérrez|Estebana Gutiérreza]].<ref> [https://f1.pulsmedia.hr/10527/leclerc-ce-debitirati-na-silverstoneu/ Leclerc će debitirati na Silverstoneu] ''F1 Puls'' Objavljeno 25. lipnja 2016. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref> Do kraja te godine još je tri puta vozio slobodni trening; na [[VN Mađarske]], [[VN Njemačke]] i [[VN Brazila]]. Sljedeće [[Formula 1 – sezona 2017.|2017.]] kada se natjecao u [[Formula 2 – sezona 2017.|Formuli 2]], također je odvozio četiri slobodna treninga na vikendima Formule 1, no ovoga puta u [[Sauber]]ovom C38 bolidu.<ref> [https://f1.pulsmedia.hr/21675/charles-leclerc-ce-za-sauber-voziti-4-slobodna-treninga-ove-sezone/ Charles Leclerc će za Sauber voziti 4 slobodna treninga ove sezone!] ''F1 Puls'' Objavljeno 25. rujna 2017. Pristupljeno 18. listopada 2020.</ref> Prvi put na [[VN Malezije]] umjesto [[Marcus Ericsson|Marcusa Ericssona]], te na još tri slobodna treninga; [[VN SAD]]-a, [[VN Meksika]] i [[VN Brazila]]. ===Sauber (2018.)=== ====[[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]]==== <ref>{{cite web |title=Charles Leclerc to drive for Scuderia Ferrari in 2019 |url=http://formula1.ferrari.com/en/charles-leclerc-to-drive-for-scuderia-ferrari-in-2019/ |publisher=Scuderia Ferrari |accessdate=23. prosinca 2018. |language=engleski}}</ref> ===Ferrari (2019. – 2024.)=== ====[[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]]==== ====[[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]]==== == Rezultati == {| class="wikitable" style="font-size: 90%; text-align:center" ! Sezona ! Serija ! Momčad ! Utrke ! Pobjede ! Prva startna mjesta ! Najbrži krugovi ! Podiji ! Bodovi ! Pozicija |- !rowspan=2| 2014. |align=left| [[Formula Renault 2.0 alpska serija - sezona 2014.|Formula Renault 2.0 Alps]] |align=left rowspan=2| [[Fortec Motorsports]] | 14 | 2 | 1 | 0 | 7 | 199 |style="background:#DFDFDF;"| '''2.''' |- |align=left| [[Eurocup Formula Renault 2.0 - sezona 2014.|Eurocup Formula Renault 2.0]] | 6 | 0 | 0 | 0 | 3 | 0 | N.K.† |- !rowspan=2| 2015. |align=left| [[Europska Formula 3]] |align=left rowspan=2| [[Van Amersfoort Racing]] | 33 | 4 | 3 | 5 | 13 | 363.5 | 4. |- |align=left| [[Velika nagrada Makaa 2015.|Velika nagrada Makaa]] | 1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 |style="background:#DFDFDF;"| '''2.''' |- !rowspan=3| 2016. |align=left rowspan=2| [[Formula 1 – sezona 2016.|Formula 1]] |align=left| [[Scuderia Ferrari]] |rowspan=2 colspan=7| Test vozač |- |align=left| [[Haas F1|Haas F1 Team]] |- |align=left| [[GP3 serija - sezona 2016.|GP3 Series]] |align=left| [[ART Grand Prix]] | 18 | 3 | 4 | 4 | 8 | 202 |style="background:#FFFFBF;"| '''1.''' |- !rowspan=3| 2017. |rowspan=2 align=left| [[Formula 1 – sezona 2017.|Formula 1]] |align=left| [[Scuderia Ferrari]] |rowspan=2 colspan=7| Test vozač |- |align=left| [[Sauber|Sauber F1 Team]] |- |align=left| [[Formula 2 – sezona 2017.|Formula 2]] |align=left| [[Prema Powerteam|Prema Racing]] | 22 | 7 | 8 | 4 | 10 | 282 |style="background:#FFFFBF;"| '''1.''' |- !2018. |align=left| [[Formula 1 – sezona 2018.|Formula 1]] |align=left| [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] | 17 | 0 | 0 | 0 | 0 | 21* | 15.* |- |} === Nepotpuni popis rezultata u Formuli 1 === ([[Predložak:Legenda rezultata vozača F1|legenda]]) (Utrke označene '''debelim slovima''' označuju najbolju startnu poziciju) (Utrke označene ''kosim slovima'' označuju najbrži krug utrke) {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%" ! Godina ! Konstruktor / Momčad ! 1. ! 2. ! 3. ! 4. ! 5. ! 6. ! 7. ! 8. ! 9. ! 10. ! 11. ! 12. ! 13. ! 14. ! 15. ! 16. ! 17. ! 18. ! 19. ! 20. ! 21. ! 22. ! Bodovi ! Poredak |- ! [[Formula 1 – sezona 2018.|2018.]] ! {{Z|ŠVI}} <br/> [[Sauber]]-[[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Sauber|Alfa Romeo Sauber F1 Team]] </small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>13</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /><small>12</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>19</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>18</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>10</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>15</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /><small>11</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /><small>9</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>7</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>7</small> | | '''39''' | '''13.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2019.|2019.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Scuderia Ferrari|Scuderia Ferrari Mission Winnow]] </small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''''[[Velika nagrada Bahreina|BHR]]'''''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]''<br /><small>5</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /><small>5</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Austrije|AUT]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /><small>3</small> |bgcolor="#EFCFFF"| [[Velika nagrada Njemačke|NJE]]<br /><small>Ret</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /><small>4</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Belgije|BEL]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#FBFFBF"| '''[[Velika nagrada Italije|ITA]]'''<br /><small>1</small> |bgcolor="#DFDFDF"| '''[[Velika nagrada Singapura|SIN]]'''<br /><small>2</small> |bgcolor="#FFDF9F"| '''[[Velika nagrada Rusije|RUS]]'''<br /><small>3</small> |bgcolor="#DFFFDF"| [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /><small>6</small> |bgcolor="#DFFFDF"| '''''[[Velika nagrada Meksika|MEX]]'''''<br /><small>4</small> |bgcolor="#DFFFDF"| ''[[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]''<br /><small>4</small> |bgcolor="#CFCFFF"| [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /><small>18</small> |bgcolor="#FFDF9F"| [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /><small>3</small> | | '''264''' | '''4.''' |- ! [[Formula 1 – sezona 2020.|2020.]] ! {{Z|ITA}} <br/> [[Scuderia Ferrari|Ferrari]] <br/> <small> [[Scuderia Ferrari|Scuderia Ferrari Mission Winnow]] </small> | [[Velika nagrada Australije|AUS]]<br /> | [[Velika nagrada Bahreina|BHR]]<br /> | [[Velika nagrada Vijetnama|VIJ]]<br /> | [[Velika nagrada Kine|KIN]]<br /> | [[Velika nagrada Nizozemske|NIZ]]<br /> | [[Velika nagrada Španjolske|ŠPA]]<br /> | [[Velika nagrada Monaka|MON]]<br /> | [[Velika nagrada Azerbajdžana|AZE]]<br /> | [[Velika nagrada Kanade|KAN]]<br /> | [[Velika nagrada Francuske|FRA]]<br /> | [[Velika nagrada Austrije|AUT]]<br /> | [[Velika nagrada Velike Britanije|VBR]]<br /> | [[Velika nagrada Mađarske|MAĐ]]<br /> | [[Velika nagrada Belgije|BEL]]<br /> | [[Velika nagrada Italije|ITA]]<br /> | [[Velika nagrada Singapura|SIN]]<br /> | [[Velika nagrada Rusije|RUS]]<br /> | [[Velika nagrada Japana|JAP]]<br /> | [[Velika nagrada Sjedinjenih Američkih Država|SAD]]<br /> | [[Velika nagrada Meksika|MEX]]<br /> | [[Velika nagrada Brazila|BRA]]<br /> | [[Velika nagrada Abu Dhabija|ABU]]<br /> | | |} ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[https://www.driverdb.com/drivers/charles-leclerc/ Charles Leclerc] ''Driverdb.com'' {{Vozači i momčadi Formule 1}} {{GLAVNIRASPORED:Leclerc, Charles}} [[Kategorija:Životopisi, Monako]] [[Kategorija:Vozači Formule 1]] [[Kategorija:Automobilizam u Monaku]] 2dw644sy5iemfqj9iceghqqjjv2fh1x 0 596399 7469421 7468466 2026-05-27T09:30:37Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-31249-54|~2026-31249-54]] ([[User talk:~2026-31249-54|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:Divna Jaksic|Divna Jaksic]] 7420277 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime =Knez | Img =20150513 ESC 2015 Knez 5199.jpg | Img_capt =Knez na [[Pjesma Eurovizije 2015.|pjesmi Eurovizije 2015.]] u [[Beč]]u | Img_size = | Landscape = | Background =solo_izvođač | Rodno_ime =Nenad Knežević | Pseudonim = | Rođenje = [[5. prosinca]] [[1967.]] | Mjesto rođenja = [[Cetinje]], [[Crna Gora]] | Smrt = | Mjesto smrti = | Instrument = | Žanr =[[pop]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje =[[1992.]] – danas | Producentska_kuća =[[PGP RTB]] <small>(1994. – 1996.)</small><br>[[Grand Production|ZaM]] <small>(1996.)</small><br>[[City Records]] <small>(2000. –)</small> | Angažman =Visoka frekvencija<br>The Moon Band<br>Montenegro Band | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Nenad Knežević''', poznat kao '''Knez''', ([[Cetinje]], [[5. prosinca]] [[1967.]] ), [[Crna Gora|crnogorski]] [[pop]] pjevač i [[kantautor]]. == Životopis == Nenad Knezević Knez, rođen je [[5. prosinca]] [[1967.]] godine u [[Cetinje|Cetinju]] u glazbenoj obitelji.<ref name="magija">[http://www.balkanmedia.com/magazin/1489/nenad_knezevic_-_knez_kao_magija.html Kao magija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302223621/http://www.balkanmedia.com/magazin/1489/nenad_knezevic_-_knez_kao_magija.html |date=2. ožujka 2009. }}, Balkanmedia.com</ref> Prvi javni nastup imao je u dobi od šest godina kada je na dječjem festivalu ''[[Naša radost]]'' u [[Podgorica|Titogradu]], nakon čega postaje solista dječjeg [[zbor]]a ''Suncokrili''.<ref name="svastara">[http://www.svastara.com/muzika/?biografija=259 Knez - Biografija'''], Svaštara.com</ref> U srednjoj školi s gitaristom Leom Đokajem osniva svoj prvi bend — ''Visoka frekvencija''. U to vrijeme nastaju pjesme ''Da l' si ikada mene voljela'' i ''Kao magija'', koje će mu kasnije donijeti veliku popularnost.<ref name="magija"/> Zatim osniva ''The Moon Band'' s kojim nastupa po crnogorskom primorju. Posle toga s ocem, Milijem Kneževićom, i drugim crnogorskim glazbenicima nastupa u grupi ''Montenegro Band'', u kome stiče veliko koncertno iskustvo.<ref name="svastara"/> === Solo karijera === Godine 1992., Knez je započeo svoju solo karijeru nastupom na festivalu "[[МЕСАМ]]" s pjesmom ''Da l' si ikada mene voljela''.<ref name="svastara"/> Svoj prvi album [[Kao magija]] koji je doživio veliki uspjeh, a Knezu donio nagrade ''album godine'' ([[PGP RTB]]), ''Oskar popularnosti'', ''Zlatni hit'', ''Zlatna kaseta'', ''Zlatna palma'', ''Melko'' i dr.<ref name="svastara"/> Dvije godine kasnije izlazi mu drugi album, ''Iz dana u dan'', a treći album, ''Automatic'' ([[1996.]]), obara sve rekorde prodaje. Dotadašnji uspjeh proslavio je velikim koncertom u [[beograd]]skom [[Sava centar|Sava centru]]. Od [[2013.]] godine učestvuje u emisiji [[Tvoje lice zvuči poznato]] koja se prikazuje na [[Prva Srpska Televizija|Prvoj srpskoj televiziji]]. === Pjesma Eurovizije 2015. === Dana [[31. listopada]] [[2014.]] objavljeno je kako će Knez predstavljati [[Crna Gora|Crnu Goru]] na [[Pjesma Eurovizije 2015.|Pjesmi Eurovizije 2015.]] u [[Beč]]u.<ref>{{cite web |last1=Jiandani |first1=Sanjay |title=Montenegro: Knez to Vienna! |url=http://esctoday.com/89160/montenegro-vienna/ |website=esctoday.com |publisher=ESCToday |accessdate=25. studenoga 2017. |date=31. listopada 2014.}}</ref> Nastupio je s pjesmom "[[Adio (pjesma)|Adio]]", čiju glazbu potpisuje [[Željko Joksimović]], te je osvojio 13. mjesto u finalu, što je u tom trenutku bio najbolji plasman [[Crna Gora na Pjesmi Eurovizije|Crne Gore na tom natjecanju]]. == Diskografija == === Albumi === * [[1992.]]: ''Kao magija'' * [[1994.]]: ''Iz dana u dan'' * [[1996.]]: ''Automatic'' * [[1999.]]: ''The Best of Knez'' * [[2001.]]: ''Daleko, visoko'' * [[2003.]]: ''Ti me znaš'' * [[2005.]]: ''Vanilla'' * [[2008.]]: ''Otrov i med''<ref>[http://www.discogs.com/artist/1593560-Nenad-Kne%C5%BEevi%C4%87-Knez Discography of Knez] (engl.)</ref> === Singlovi === * [[1990.]]: ''Tragovi na cesti'' * [[1992.]]: ''Da l' si ikada mene voljela'' * [[2000.]]: ''Vjeruj'' * [[2014.]]: ''Donna'' == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Crnogorski pjevači]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] hb8yse6dv28f9ymctw0dfef4y0fjmkf 102 600648 7469030 7453916 2026-05-26T14:37:47Z CyberMB vol2 172176 /* Nogometni klubovi – muškarci */ RNK Split 1912 7469030 wikitext text/x-wiki {{glavni|Dodatak:Popis hrvatskih nogometnih klubova}} Popis [[nogomet]]nih klubova na području [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]. <br> [[Nogometni savez Županije splitsko-dalmatinske]] glavna je nogometna organizacija u županiji, čiji su članovi klubovi s područja županije te organizira natjecanja na području županije. == Nogometni klubovi – muškarci == {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !članak !!puni naziv !!ime !!sjedište !!grad <br> općina !!stanje !!{{abbr|osn.|godina osnutka}} !!{{abbr|ug.|godina prestanka djelovanja}} !!{{abbr|sez.|natjecateljska sezona}} !!liga !!razred !!napomene <br> prijašnji nazivi !!{{abbr|pov.|vanjske poveznice}} !!{{abbr|izv.|izvori}} |- |[[NK Adriatic Split]] ||<small> ''Nogometni klub Adriatic Split'' ||'''Adriatic''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2010. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"> [http://nszsd.hr/nogometni-klubovi/ Nogometni klubovi], nszsd.hr, pristupljeno 4. siječnja 2018. </ref> |- |[[NK Akademac Split]]||<small> ''Nogometni klub Akademac Split'' ||'''Akademac ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||2005. ||2008. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<ref> [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nka-nogometni-klub-akademac/Detaljno/600754 fininfo.hr, NKA (NOGOMETNI KLUB AKADEMAC)] </ref> |- |[[AŠK Split]] ||<small> ''Akademski športski klub Split'' ||'''AŠK''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen || || ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref> Naprid bili, rujan 2013.</ref> |- |[[NK Biokovo Zagvozd]] ||<small> ''Nogometni klub Biokovo Zagvozd ||'''Biokovo''' ||[[Zagvozd]] ||[[Zagvozd]] ||ugašen ||1983. ||1989. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Brnaze]] ||<small> ''Nogometni klub Brnaze'' ||'''Brnaze''' ||[[Brnaze]] ||[[Sinj]] ||aktivan ||2008. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Brusje]] ||<small> ''Nogometni klub Brusje'' ||'''Brusje''' ||[[Brusje]] ||[[Hvar (grad)|Hvar]] ||ugašen ||1924. || <!--god. ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1924. ''Hajduk'' <br> 1945. ''Fortunal'' <br> 1970. ''Brusje'' ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"> ''Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'', Split, 2010., {{ISBN|978-953-98451-2-2}} </ref> |- |[[NK Bura Zastražišće]] ||<small> ''Nogometni klub Bura Zastražišće'' ||'''Bura''' ||[[Zastražišće]] ||[[Jelsa]] ||ugašen ||1935. ||<!-- ugašen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[Calcio Spalato]]||<small> <!-- ''puno ime'' --> || '''Calcio'''|| [[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1910. ||1915. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Edera'' <br> klub [[Autonomaši|talijanaša]] ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Croatia Trogir]] ||<small> ''Nogometni klub Croatia Trogir'' ||'''Croatia''' ||[[Trogir]] ||[[Trogir]] || || ||<!--ugasen--> || || || || ||<!--ws--> || |- |[[NK Croatia Zmijavci]] ||<small> ''Nogometni klub Croatia Zmijavci'' ||'''Croatia''' ||[[Zmijavci]] ||[[Zmijavci]] ||aktivan ||1974. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||''Kujundžuša'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Čaporice]] ||<small> ''Nogometni klub Čaporice'' ||'''Čaporice''' ||[[Čaporice]] ||[[Trilj]] ||aktivan ||1997. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Dalmatinac Jelsa]] ||<small> ''Nogometni klub Dalmatinac Jelsa'' ||'''Dalmatinac''' ||[[Jelsa]] ||[[Jelsa]] ||ugašen ||2003. ||2009. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> || ||<!--ws--> || |- |[[NK Dalmatinac Split]] ||<small> ''Nogometni klub Dalmatinac Split'' ||'''Dalmatinac''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||1929. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1933. spaja se s ''Aurorom'' u ''Vuk''<br>1952. obnovljen kao ''Lavčević''<br>1953. ponovno ''Dalmatinac''<br>1971. ponovno ''Lavčević''<br>1995. ponovno ''Dalmatinac'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Domagoj Konjsko]] ||<small> ''Nogometni klub Domagoj Konjsko'' ||'''Domagoj''' ||[[Konjsko (Klis)|Konjsko]] ||[[Klis]] ||ugašen ||1969. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK DOŠK Dol]] ||<small> ''Dolski omladinski športski klub'' || '''DOŠK''' || [[Dol (Stari Grad)|Dol]] ||[[Stari Grad]] ||ugašen ||1928. ||1936. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1936. se spojio sa ''[[NK Zrinski Dol|Zrinskim]]'' u [[NK Sloga Dol|Slogu]] ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Dugopolje]] ||<small> ''Nogometni klub Dugopolje'' ||'''Dugopolje''' ||[[Dugopolje]] ||[[Dugopolje]] ||aktivan ||1952. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Proleter'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[SD Elektra Split]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''Elektra''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1950. ||1953. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Elektroprijenos Split]] ||<small> ''Nogometni klub Elektroprijenos Split ||'''Elektroprijenos ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2005. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||škola nogometa ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Galeb Split]] ||<small> ''Nogometni klub Galeb Split'' ||'''Galeb''' ||[[Split]] ||[[Split]] || ||2007. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> || ||<!--ws--> || |- |[[NK Garnizon Vis]] ||<small> ''Nogometni klub Garnizon Vis'' || '''Garnizon''' || [[Vis (grad)|Vis]] ||[[Vis (grad)|Vis]] ||ugašen ||1948. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Glavice]] ||<small> ''Nogometni klub Glavice'' ||'''Glavice''' ||[[Glavice]] ||[[Sinj]] ||ugašen ||1946. ||2018. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Borac'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Glavice 1991]] ||<small> ''Nogometni klub Glavice 1991'' || '''Glavice 1991''' ||[[Glavice]] ||[[Sinj]] || aktivan ||2018. ||<!-- god. ugasen --> ||2019./20. ||[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] ||V. ||sljednik ''[[NK Glavice|"Glavica"]]'' ||<!--v.pov.--> ||<ref> [https://search.bisnode.hr/hr/1270579/nk-glavice-1991/?l=en-US bisnode.hr, NK "Glavice-1991"], pristupljeno 27. rujna 2019. </ref> |- |[[NK GOŠK Kaštel Gomilica]] ||<small> ''Nogometni klub GOŠK Kaštel Gomilica'' ||'''GOŠK''' ||[[Kaštel Gomilica]] ||[[Kaštela]] ||aktivan ||1924. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1951. ''Jugovinil''<br>1991. ''Adriachem''<br>1995. ''GOŠK Adriachem'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[HNK Hajduk Split]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Hajduk Split'' ||'''Hajduk''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||1911. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[Prva hrvatska nogometna liga|Prva HNL]] ||I. ||Nakon prekida rada obnovljen 1944. ||[http://hajduk.hr/naslovnica] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Hrvace]] ||<small> ''Nogometni klub Hrvace'' ||'''Hrvace''' ||[[Hrvace]] ||[[Hrvace]] ||aktivan ||1997. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Hvar]] ||<small> ''Nogometni klub Hvar'' ||'''Hvar''' ||[[Hvar (grad)|Hvar]] ||[[Hvar (grad)|Hvar]] ||aktivan ||1939. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Rapid'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Imotski]] ||<small> ''Nogometni klub Imotski'' ||'''Imotski''' ||[[Imotski]] ||[[Imotski]] ||aktivan ||1991. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||''Imotski Termin'' ||[http://nk-imotski.hr/] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Imotski 1991]] ||<small> ''Nogometni klub Imotski ||'''Imotski 1991 ||[[Imotski]] ||[[Imotski]] ||aktivan ||2017. ||<!-- god. ugasen --> ||2021./22. ||[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] ||V. ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<ref> [https://search.bisnode.hr/hr/1227000/nk-imotski-91/ bisnode.hr, NOGOMETNI KLUB IMOTSKI 1991] </ref> |- |[[NK Iskra Kaštel Kambelovac]] ||<small> ''Nogometni klub Iskra Kaštel Kambelovac'' ||'''Iskra''' ||[[Kaštel Kambelovac]] ||[[Kaštela]] ||ugašen ||1933. ||1952. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1952. ušao u sastav ''SD Jugovinil'' ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Istok Podšpilje]] ||<small> ''Nogometni klub Istok Podšpilje'' ||'''Istok''' ||[[Podšpilje]] ||[[Komiža]] ||ugašen ||1919. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1949. obnovljen ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[HNK Jadran Kaštel Sućurac]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Jadran Kaštel Sućurac'' ||'''Jadran''' ||[[Kaštel Sućurac]] ||[[Kaštela]] ||aktivan ||1922. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Jadran Komiža]] ||<small> ''Nogometni klub Jadran Komiža'' ||'''Jadran''' ||[[Komiža]] ||[[Komiža]] ||ugašen ||1945. ||1969. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[HNK Jadran Stari Grad]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Jadran Stari Grad'' ||'''Jadran''' ||[[Stari Grad]] ||[[Stari Grad]] ||aktivan ||1936. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Jadran Supetar]] ||<small> ''Nogometni klub Jadran Supetar'' ||'''Jadran''' ||[[Supetar]] ||[[Supetar]] ||aktivan ||1925. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1925. ''SUND''<br>1947. ''Radnik''<br>1981. ''Jadran'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[HNK Jadran Tučepi]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Jadran Tučepi'' ||'''Jadran''' ||[[Tučepi]] ||[[Tučepi]] ||aktivan ||1967. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||[http://www.hnk-jadran.hr/] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Jadran Vis]] ||<small> ''Nogometni klub Jadran Vis'' ||'''Jadran''' ||[[Vis (grad)|Vis]] ||[[Vis (grad)|Vis]] ||ugašen ||1932. ||1941. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- /26. |[[NK Jelsa]] ||<small> ''Nogometni klub Jelsa'' ||'''Jelsa''' ||[[Jelsa]] ||[[Jelsa]] ||aktivan ||1921. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1921. ''Radnik''<br>1929. ''Hajduk''<br>1932. ''Jelsa'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Junak Sinj]] ||<small> ''Nogometni klub Junak Sinj'' ||'''Junak''' ||[[Sinj]] ||[[Sinj]] ||aktivan ||1916. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||1922. ''Velebit''<br>1924. ponovno ''Junak'' ||[http://nkjunak.hr/] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[HNK Južnjak Sveta Nedjelja]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Južnjak ||'''Južnjak ||[[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sveta Nedjelja]] ||[[Hvar (grad)|Hvar]] ||aktivan ||2025. ||<!-- god. ugasen --> ||2025./26 ||[[Hvarska nogometna liga|3. ŽNL – Hvar]] ||VII. ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> |<ref> [https://semafor.hns.family/klubovi/179577/hnk-juznjak/ semafor.hns.family, ''Hrvatski nogometni klub Južnjak, Sveta Nedjelja''], pristupljeno 14. travnja 2026. </ref> |- |[[NK Južnjak Sveta Nedjelja]] ||<small> ''Nogometni klub Južnjak Sveta Nedjelja'' ||'''Južnjak''' ||[[Sveta Nedjelja (Hvar)|Sveta Nedjelja]] ||[[Hvar (grad)|Hvar]] ||ugašen ||1996. ||2013. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> || ||<!--ws--> || |- |[[NK Kamen Ivanbegovina]] ||<small> ''Nogometni klub Kamen Ivanbegovina'' ||'''Kamen''' ||[[Ivanbegovina]] ||[[Podbablje]] ||aktivan ||1977. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||''[[NK Kamen Krivodol]]'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[HNK Krilnik Split]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Krilnik Split'' ||'''Krilnik''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||1992. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Nada'' ||<!--ws--> || |- |[[HNK Levanda]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Levanda'' ||'''Levanda''' ||[[Velo Grablje]] ||[[Hvar (grad)|Hvar]] ||aktivan ||1971. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Majstor s mora Split]] ||<small> ''Nogometni klub Majstor s mora Split'' ||'''Majstor s mora''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1932. ||1940. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1940. spojen sa Splitom. ||<!--ws--> || |- |[[NK Malo Selo]] ||<small> ''Nogometni klub Malo Selo ||'''Malo Selo''' ||[[Stari Grad]] – [[Molo Selo]] ||[[Stari Grad]] ||ugašen ||1927. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||[[Molo Selo]] danas dio [[Stari Grad|Starog Grada]] ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Mladost Donji Proložac]] ||<small> ''Nogometni klub Mladost Donji Proložac'' ||'''Mladost''' ||[[Donji Proložac]] ||[[Proložac]] ||aktivan ||1948. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Imotska krajina'' <br> ''Mladost Imotska Krajina'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[SD Mladost Kaštel Lukšić]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''Mladost''' ||[[Kaštel Lukšić]] ||[[Kaštela]] ||ugašen ||1946. ||1954. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Mladost Koprivno]] ||<small> ''''Nogometni klub Mladost Koprivno ||'''Mladost''' ||[[Koprivno]] ||[[Dugopolje]] ||ugašen ||1973. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Mladost Sućuraj]] ||<small> ''Nogometni klub Mladost Sućuraj'' ||'''Mladost''' ||[[Sućuraj]] ||[[Sućuraj]] ||aktivan ||1948. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Mornar Split]] ||<small> ''Nogometni klub Mornar Split'' ||'''Mornar''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1946. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> || |- |[[HNK Mosor Žrnovnica]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Mosor Žrnovnica'' ||'''Mosor''' ||[[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]] ||[[Split]] ||aktivan ||1929. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Mosor Žrnovnica (2018.)]] ||<small> ''Nogometni klub Mosor Žrnovnica'' ||'''Mosor ||[[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]] ||[[Split]] ||aktivan ||2018. ||<!-- god. ugasen --> ||2019./20. ||[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] ||V. ||nastao zbog neslaganja s upravom ''[[HNK Mosor Žrnovnica|HNK "Mosor"]]'' ||<!--v.pov.--> ||<ref> [https://search.bisnode.hr/hr/1262455/nk-mosor-zrnovnica/ bisnode.hr, NK Mosor Žrnovnica], pristupljeno 27. rujna 2019. </ref> |- |[[NK Mračaj Runović]] ||<small> ''Nogometni klub Mračaj Runović'' ||'''Mračaj''' ||[[Runović]] ||[[Runovići]] ||aktivan ||1964. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Nada Split]] ||<small> ''Nogometni klub Nada Split'' ||'''Nada''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1933. ||1969. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Naprijed Vis]] ||<small> ''Nogometni klub Naprijed Vis'' ||'''Naprijed''' ||[[Vis (grad)|Vis]] ||[[Vis (grad)|Vis]] ||ugašen ||1944. ||1979. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Omiš]] ||<small> ''Nogometni klub Omiš'' ||'''Omiš''' ||[[Omiš]] ||[[Omiš]] ||aktivan ||1919. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1919. ''Komita''<br>1952. ''Iskra''<br>1955. ''Omiš'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Omladinac Plisko Polje]] ||<small> ''Nogometni klub Omladinac Plisko Polje'' ||'''Omladonac''' ||[[Plisko Polje]] ||[[Vis (grad)|Vis]] ||ugašen ||1948. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Omladinac Vranjic]] ||<small> ''Nogometni klub Omladinac Vranjic'' ||'''Omladinac''' ||[[Vranjic]] ||[[Solin]] ||aktivan ||1914. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1914. ''Uskok''<br>1927. ''Jugoslavija''<br>1937. ''Omladinac'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Orkan Dugi Rat]] ||<small> ''Nogometni klub Orkan Dugi Rat'' ||'''Orkan''' ||[[Dugi Rat]] ||[[Dugi Rat]] ||aktivan ||1918. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK OSK Otok]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''OSK''' ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] ||aktivan ||1969. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Podstrana]] ||<small> ''Nogometni klub Podstrana'' ||'''Podstrana''' ||[[Podstrana]] ||[[Podstrana]] ||ugašen ||1995. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1995. ''Bili 9'' <br> 2000. ''Podstrana'' ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Poljičanin Srinjine]] ||<small> ''Nogometni klub Poljičanin Srinjine'' ||'''Poljičanin''' ||[[Srinjine]] ||[[Split]] ||aktivan ||1921. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1926. ''Tomislav''<br>1930. ponovno ''Poljičanin''<br>1961. ''Jedinstvo''<br>1990. ponovno ''Poljičanin'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Poljičanin Tugare]] ||<small> ''Nogometni klub Poljičanin Tugare'' ||Poljičanin ||[[Tugare]] ||[[Omiš]] ||ugašen ||1932. ||1980. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||više puta obnavljan i prestajao s radom ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Pomorac Split]] ||<small> ''Nogometni klub Pomorac Split ||'''Pomorac''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1946. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Poskok Pitve]] ||<small> ''Nogometni klub Poskok Pitve'' ||'''Poskok''' ||[[Pitve]] ||[[Jelsa]] ||ugašen ||1928. ||2009. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> || |- |[[NK Postira]] ||<small> ''Nogometni klub Postira'' ||'''Postira''' ||[[Postira]] ||[[Postira]] ||aktivan ||1948. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1948. ''Kolektivac''<br>1990. ''Postira'' <br> [[NK Postira-Sardi|''Postira-Sardi'']] ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK POŠK Veliki Prolog]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''POŠK ||[[Veliki Prolog]] ||[[Vrgorac]] ||ugašen ||1979. ||1989. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Primorac Vrboska]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''Primorac ||[[Vrboska]] ||[[Jelsa]] || ugašen ||1938. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Ribar ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Primorac 1929 Stobreč]] ||<small> ''Nogometni klub Primorac Stobreč'' ||'''Primorac''' ||[[Stobreč]] ||[[Split]] ||aktivan ||1929. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||''Primorac SEM-TEM'' <br> ''Primorac AS Mario'' <br> ''Primorac 1929'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Prugovo]] ||<small> ''Nogometni klub Prugovo'' ||'''Prugovo''' ||[[Prugovo]] ||[[Klis]] ||ugašen ||1980. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!-- ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Rašeljka Gornji Vinjani]] ||<small> ''Nogometni klub Rašeljka Gornji Vinjani'' ||'''Rašeljka''' ||[[Gornji Vinjani]] ||[[Imotski]] ||ugašen ||1983. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Rudina]] ||<small> ''Nogometni klub Rudina'' ||'''Rudina''' ||[[Rudina]] ||[[Stari Grad]] ||ugašen ||1939. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Seljak Labin]] ||<small> ''Nogometni klub Seljak Labin'' ||'''Seljak''' ||[[Labin (Prgomet)|Labin]] ||[[Prgomet]] ||ugašen ||1963. ||1975. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Sjever Split]] ||<small> ''Nogometni klub Sjever Split'' ||'''Sjever''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1952. ||1968. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> || |- |[[NK Sloga Dol]] ||<small> ''Nogometni klub Sloga Dol'' ||'''Sloga''' ||[[Dol (Stari Grad)|Dol]] ||[[Stari Grad]] ||aktivan ||1936. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[HNK Sloga Mravince]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Sloga Mravince'' ||'''Sloga''' ||[[Mravince]] ||[[Solin]] ||aktivan ||1925. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||[http://www.hnksloga.hr/] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Sloga Zastražišće]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''Sloga ||[[Zastražišće]] ||[[Jelsa]] || ugašen ||<!-- osnovan --> ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Solin]] ||<small> ''Nogometni klub Solin'' ||'''Solin''' ||[[Solin]] ||[[Solin]] ||aktivan ||1919. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1919. ''Dioklecijan''<br>1924. ''Jadro''<br>1931. ''Solin''<br>1945. ''Naprijed''<br>1946. ''Cement''<br>1951. ponovno ''Solin'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK SOŠK Svirče]] ||<small> ''Nogometni klub SOŠK Svirče'' ||'''SOŠK''' ||[[Svirče]] ||[[Jelsa]] ||aktivan ||1937. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[RNK Split]] ||<small> ''Radnički nogometni klub Split'' ||'''Split''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||1912. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||1912. ''Anarh''<br>1919. ''Jug''<br>1921. ''Slavija''<br>1924. ''Borac''<br>1928. ''Dalmacija''<br>1929. ''HAŠK''<br>1930. ''Split''<br>1947. ''Hajduk''<br>1949. ''Vicko Krstulović''<br>poč. 1952. ''Arsenal''<br>kraj 1952. ''Split'' ||[http://rnksplit.hr/] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[RNK Split 1912]] ||<small> ''Radnički nogometni klub Split 1912 ||'''Split 1912 ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2024. ||<!-- god. ugasen --> ||2025./26. ||[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] ||VI. ||<!--nap--> ||[https://rnksplit1912.hr/ ] ||<!-- izvori --> |- |[[NK Tekstilac Sinj]] ||<small> ''Nogometni klub Tekstilac Sinj'' ||'''Tekstilac''' ||[[Sinj]] ||[[Sinj]] ||aktivan ||1954. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Titov mornar Podgora]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''Titov mornar''' ||[[Podgora]] ||[[Podgora]] ||ugašen ||1977. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Trilj]] ||<small> ''Nogometni klub Trilj'' ||'''Trilj''' ||[[Trilj]] ||[[Trilj]] ||aktivan ||2001. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Trilj 2001'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[HNK Trogir]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Trogir'' ||'''Trogir''' ||[[Trogir]] ||[[Trogir]] ||aktivan ||1912. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1919. ''Slaven''<br>1990. ponovno ''Trogir'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Trogir 1912]] ||<small> ''Nogometni klub Trogir 1912 ||'''Trogir ||[[Trogir]] ||[[Trogir]] || aktivan ||2009. ||<!-- god. ugasen --> ||2018./19. ||[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] ||V. ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref> [http://search.bisnode.hr/hr/1047521/nk-trogir-1912/ bisnode.hr, Nogometni klub "TROGIR 1912"] </ref> |- |[[NK Union Podstrana]] ||<small> ''Nogometni klub Union Podstrana ||'''Union ||[[Podstrana]] ||[[Podstrana]] || aktivan ||2014. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||mlađe kategorije – škola nogometa <br> igralište na TTTS na istočnom dijelu [[Split|Grada Splita]]||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Urania Baška Voda]] ||<small> ''Nogometni klub Urania Baška Voda'' ||'''Urania''' ||[[Baška Voda]] ||[[Baška Voda]] ||aktivan ||1922. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Uskok Klis]] ||<small> ''Nogometni klub Uskok Klis'' ||'''Uskok''' ||[[Klis]] ||[[Klis]] ||aktivan ||1930. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Uskok Vis]] ||<small> ''Nogometni klub Uskok Vis'' ||'''Uskok''' ||[[Vis (grad)|Vis]] ||[[Vis (grad)|Vis]] ||ugašen ||1924. ||1930. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[HNK Val Kaštel Stari]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Val Kaštel Stari'' ||'''Val''' ||[[Kaštel Stari]] ||[[Kaštela]] ||aktivan ||1912. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[3. HNL – Jug|Treća HNL – Jug]] ||III. ||''KFŠK'', ''Vuk'', ''Hrvat'', ''Slaven'', ''Primorje'', ''Avia'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Varbonj]] ||<small> ''Nogometni klub Varbonj'' ||'''Varbonj''' ||[[Vrbanj]] ||[[Stari Grad]] ||aktivan ||1933. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Vatra Poljica]] ||<small> ''Nogometni klub Vatra Poljica'' ||'''Vatra''' ||[[Poljica (Jelsa)|Poljica]] ||[[Jelsa]] ||aktivan ||1937. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||[http://hnk-vatra.hr/] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Vinjani]] ||<small> ''Nogometni klub Vinjani'' ||'''Vinjani''' ||[[Vinjani Donji]] ||[[Imotski]] ||aktivan ||1986. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1986. ''Bratstvo''<br>1990. ''Vinjani'' ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Vis]] ||<small> ''Nogometni klub Vis'' ||'''Vis''' ||[[Vis (grad)|Vis]]||[[Vis (grad)|Vis]] ||<!-- aktivan / ugašen --> ||1935. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1999. i 2006. obnavljan ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Vrgorac]] ||<small> ''Nogometni klub Vrgorac ||'''Vrgorac''' ||[[Vrgorac]] ||[[Vrgorac]] ||ugašen ||1984. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Vrisnik]] ||<small> ''Nogometni klub Vrisnik'' ||'''Vrisnik''' ||[[Vrisnik]] ||[[Jelsa]] ||aktivan ||1937. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[HNK Vrlika]] ||<small> ''Hrvatski nogometni klub Vrlika'' ||'''Vrlika''' ||[[Vrlika]] ||[[Vrlika]] ||aktivan ||2006. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||[http://hnkvrlika.com/] ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Zagora Primorski Dolac]] ||<small> ''Nogometni klub Zagora Primorski Dolac'' ||'''Zagora'''||[[Primorski Dolac]] ||[[Primorski Dolac]] ||<!-- aktivan / ugašen --> ||1964. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[SD Zagorac Imotski]] ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''Zagorac''' ||[[Imotski]] ||[[Imotski]] ||ugašen ||1927. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1946. se obnavlja ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |[[NK Zmaj Komiža]] ||<small> ''Nogometni klub Zmaj Komiža'' ||'''Zmaj''' ||[[Komiža]] ||[[Komiža]] ||ugašen ||1921. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[RNK Zmaj Makarska]] ||<small> ''Radnički nogometni klub Zmaj Makarska'' ||'''Zmaj''' ||[[Makarska]] ||[[Makarska]] ||aktivan ||1921. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd"/> |- |[[NK Zrinski Dol]] ||<small> ''Nogometni klub Zrinski Dol'' ||'''Zrinski''' ||[[Dol (Stari Grad)|Dol]] ||[[Stari Grad]] ||ugašen ||1928. ||1936. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||1936. se spojio sa ''[[NK DOŠK Dol|DOŠK-om]]'' u ''[[NK Sloga Dol|Slogu]]'' ||<!--ws--> ||<!-- izvori --> |- |[[NK Zrinski Stari Grad]] ||<small> ''Nogometni klub Zrinski Stari Grad'' ||'''Zrinski''' ||[[Stari Grad]] ||[[Stari Grad]] ||ugašen ||1918. ||1919. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||Ugašen po završetku Prvog svjetskog rata. ||<!--ws--> || |- |[[SD Željezničar Split]]||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||'''Željezničar''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1951. ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="90god_sdnz"/> |- |<!-- wiki-poveznica --> ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||<!-- '''naziv''' --> ||<!-- mjesto --> ||<!-- grad/općina --> ||<!-- aktivan / ugašen --> ||<!-- osnovan --> ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |<!-- wiki-poveznica --> ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||<!-- '''naziv''' --> ||<!-- mjesto --> ||<!-- grad/općina --> ||<!-- aktivan / ugašen --> ||<!-- osnovan --> ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |<!-- wiki-poveznica --> ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||<!-- '''naziv''' --> ||<!-- mjesto --> ||<!-- grad/općina --> ||<!-- aktivan / ugašen --> ||<!-- osnovan --> ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |<!-- wiki-poveznica --> ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||<!-- '''naziv''' --> ||<!-- mjesto --> ||<!-- grad/općina --> ||<!-- aktivan / ugašen --> ||<!-- osnovan --> ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |<!-- wiki-poveznica --> ||<small> <!-- ''puno ime'' --> ||<!-- '''naziv''' --> ||<!-- mjesto --> ||<!-- grad/općina --> ||<!-- aktivan / ugašen --> ||<!-- osnovan --> ||<!-- god. ugasen --> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--v.pov.--> ||<!-- izvori --> |- |} == Nogometni klubovi – žene == {{glavni|Dodatak:Popis hrvatskih ženskih nogometnih klubova}} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !članak !!puni naziv !!ime !!sjedište !!grad <br> općina !!stanje !!{{abbr|osn.|godina osnutka}} !!{{abbr|ug.|godina prestanka djelovanja}} !!{{abbr|sez.|natjecateljska sezona}} !!liga !!razred !!napomene <br> prijašnji nazivi !!{{abbr|pov.|vanjske poveznice}} !!{{abbr|izv.|izvori}} |- |[[ŽNK Dalmacija Kaštel Stari]] ||<small> ''Ženski nogometni klub Dalmacija Kaštel Stari'' </small> ||'''Dalmacija''' ||[[Kaštel Stari]] ||[[Kaštela]] ||aktivan ||2001. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd_zenski"> [http://nszsd.hr/zenski-klubovi/ Ženski klubovi], nszsd.hr, pristupljeno 4. siječnja 2018. </ref> |- |[[ŽNK Glavice Sinj]] ||<small> ''Ženski nogometni klub Glavice'' </small> ||'''Glavice''' ||[[Glavice]] ||[[Sinj]] ||aktivan ||2011. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd_zenski"/> |- |[[ŽNK Marjan Split]] ||<small> ''Ženski nogometni klub Marjan Split'' </small> ||'''Marjan''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2003. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd_zenski"/> |- |[[ŽNK Split]] ||<small> ''Ženski nogometni klub Split'' </small> ||'''Split''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2009. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref name="nszsd_zenski"/> |- |[[ŽNK Vinjani]] ||<small> ''Ženski nogometni klub Vinjani'' </small> ||'''Vinjani''' || || || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> || |- |} == Malonogometni klubovi == {{glavni|Dodatak:Popis hrvatskih malonogometnih klubova}} {| class="wikitable sortable" style="font-size: 80%" !članak !!puni naziv !!ime !!sjedište !!grad <br> općina !!stanje !!{{abbr|osn.|godina osnutka}} !!{{abbr|ug.|godina prestanka djelovanja}} !!{{abbr|sez.|natjecateljska sezona}} !!liga !!razred !!napomene <br> prijašnji nazivi !!{{abbr|pov.|vanjske poveznice}} !!{{abbr|izv.|izvori}} |- |[[MNK Admiral Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Admiral Split'' </small> ||'''Admiral''' ||[[Split]] ||[[Split]] || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Adriacink Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Adriacink Split'' </small> ||'''Adriacink''' ||[[Split]] ||[[Split]] || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK AŠD Zlatko Celent Split]] ||<small> ''Malonogometni klub AŠD Zlatko Celent Split'' </small> ||'''AŠD Zlatko Celent''' ||[[Split]] ||[[Split]] || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Bačvice Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Bačvice ||'''Bačvice ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2014. / 2018. ||<!--ugasen--> ||2019./20. ||[[Druga hrvatska malonogometna liga|2. HMNL – Jug]] ||II. ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<ref> [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/mnk-bacvice/Detaljno/736218 fininfo.hr, ''MNK "BAČVICE"''] </ref> |- |[[MNK Dalmacija Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Dalmacija ||'''Dalmacija ||[[Split]] ||[[Split]] ||<!--status--> ||2023. ||<!--ugasen--> ||2024./25. ||[[Druga hrvatska malonogometna liga|2. HMNL – Jug]] ||III. ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Foto Ante Stojan Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Foto Ante Stojan ||'''Foto Ante Stojan''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||spojili se sa ''[[MNK Trogir|Trogirom]]'' ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Genius Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Genius ||'''Genius''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Hajduk Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Hajduk ||'''Hajduk ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Hrvatski dragovoljac Dugopolje]] ||<small> ''Malonogometni klub UHBDDR Dugopolje'' </small> ||'''UHBDDR''' ||[[Dugopolje]] ||[[Dugopolje]] ||aktivan ||2006. ||<!--ugasen--> ||2024./25. ||[[Druga hrvatska malonogometna liga|2. HMNL – Jug]] ||III. ||<small> ''UHBDDR'' <br> ''Hrvatski dragovoljac AVTP'' ||<!--ws--> ||<ref> [https://semafor.hns.family/klubovi/3554/mnk-hrvatski-dragovoljac-dugopolje/?cid=1357 semafor.hns.family, ''Malonogometni klub Hrvatski dragovoljac Dugopolje, Dugopolje''] </ref> |- |[[MNK I ovo i ono Kaštel Lukšić]] ||<small> ''Malonogometni klub I ovo i ono </small> ||'''I ovo i ono''' ||[[Kaštel Lukšić]] ||[[Kaštela]] ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> || <!--izvor--> |- |[[MNK Inero Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Inero Split'' </small> ||'''Inero''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen || ||2010. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> || [http://sportnet.rtl.hr/vijesti/404841/nogomet-futsal/mnk-inero-otisao-u-povijest/] |- |[[MNK Iskustvo Mravince]] ||<small> ''Malonogometni klub Iskustvo Mravince'' </small> ||'''Iskustvo''' ||[[Mravince]] ||[[Solin]] ||aktivan ||2003. || ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Klinika Sućidar Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Klinika Sućidar'' </small> ||'''Klinika Sućidar''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||2007. ||2011. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Konoba Tomić Gornji Humac]] ||<small> ''Malonogometni klub Konoba Tomić'' </small> ||'''Konoba Tomić''' ||[[Gornji Humac]] ||[[Pučišća]] ||aktivan ||2003. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Makarska]] ||<small> ''Malonogometni klub Makarska'' </small> ||'''Makarska''' ||[[Makarska]] ||[[Makarska]] ||aktivan ||2005. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Mejaši]] ||<small> ''Malonogometni klub Mejaši'' </small> ||'''Mejaši''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||1998. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Muć Bitumina]] ||<small> ''Malonogometni klub Muć Bitumina'' </small> ||'''Muć Bitumina''' ||[[Donji Muć]] ||[[Muć]] ||aktivan ||2006. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Novo Vrijeme Makarska]] ||<small> ''Malonogometni klub Novo Vrijeme'' </small> ||'''Novo Vrijeme''' ||[[Makarska]] ||[[Makarska]] ||aktivan ||1979. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Okruk (Okrug Gornji)]] ||<small> ''Malonogometni klub Okruk'' </small> ||'''Okruk''' ||[[Okrug Gornji]] ||[[Okrug (Splitsko-dalmatinska županija)|Okrug]] ||aktivan ||1997. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Olmissum Omiš]] ||<small> ''Malonogometni klub Olmissum ||'''Olmissum''' ||[[Omiš]] ||[[Omiš]] ||aktivan ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Satrić]] ||<small> ''Malonogometni klub Satrić'' ||'''Satrić ||[[Satrić]] ||[[Hrvace]] ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Skalice Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Skalice'' </small> ||'''Skalice''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2007. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Solin 1980]] ||<small> ''Malonogometni klub Solin'' </small> ||'''Solin''' ||[[Solin]] ||[[Solin]] || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''"Solin"'', od 2017. ''"Solin 1980"'' ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Brodosplit Tommy'' </small> ||'''Split''' ||[[Split]] ||[[Split]] || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||[[Prva hrvatska malonogometna liga|1. HMNL]] ||I. ||''Optimisti'', <br> ''Optimisti Foto Olga'', <br> ''Truman'', <br> ''Truman – Elektroprijenos'', <br> ''Truman Picasso'', <br> ''Split 1700'', <br> ''Plehan'', <br> ''Split Gašperov'', <br> 'Brodosplit Inženjering'', <br> ''Split Brodosplit Inženjering'', <br> ''Split Tommy'' ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK FC Split Tommy (žene)]] ||<!-- <small> ''puno ime --> ||'''Split Tommy ||[[Split]] ||[[Split]] ||neaktivni ||2014. ||<!--ugasen--> ||2017./18. ||[[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1. HMNL žene]] ||I. ||ženski klub <br> nastali u suradnji ''[[MNK Split]]'' i ''[[ŽNK Split]]'' ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Sveti Josip Dugi Rat]] ||<small> ''Malonogometni klub Sveti Josip ||'''Sveti Josip''' ||[[Dugi Rat]] ||[[Dugi Rat]] ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Sveti Lovre-Žnjan Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Sveti Lovre-Žnjan'' </small> ||'''Sveti Lovre-Žnjan''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||2007. ||2014. ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Škver Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Škver Split'' </small> ||'''Škver''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||ugašen ||1999. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Tin Vrgorac]] ||<small> ''Malonogometni klub Tin Vrgorac'' </small> ||'''Tin''' ||[[Vrgorac]] ||[[Vrgorac]] ||aktivan ||2007. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Torcida Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Torcida Split'' </small> ||'''Torcida''' ||[[Split]] ||[[Split]] || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Trogir]] ||<small> ''Malonogometni klub Trogir'' </small> ||'''Trogir''' ||[[Trogir]] ||[[Trogir]] || || ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[Akademski futsal klub Universitas]] ||<small> ''Akademski futsal klub Universitas ||'''Universitas ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||''Diplomus'' ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[MNK Ustanik Split]] ||<small> ''Malonogometni klub Ustanik Split'' </small> ||'''Ustanik''' ||[[Split]] ||[[Split]] ||aktivan ||2007. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |[[HMNK Vrgorac]] ||<small> ''Hrvatski malonogometni klub Vrgorac'' </small> ||'''Vrgorac''' ||[[Vrgorac]] ||[[Vrgorac]] || ||1999. ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |<!--wiki-poveznica--> ||<!-- <small> ''puno ime --> ||<!--'''naziv'''--> ||<!--mjesto--> ||<!--grad/općina--> ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |<!--wiki-poveznica--> ||<!-- <small> ''puno ime --> ||<!--'''naziv'''--> ||<!--mjesto--> ||<!--grad/općina--> ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |<!--wiki-poveznica--> ||<!-- <small> ''puno ime --> ||<!--'''naziv'''--> ||<!--mjesto--> ||<!--grad/općina--> ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |<!--wiki-poveznica--> ||<!-- <small> ''puno ime --> ||<!--'''naziv'''--> ||<!--mjesto--> ||<!--grad/općina--> ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |<!--wiki-poveznica--> ||<!-- <small> ''puno ime --> ||<!--'''naziv'''--> ||<!--mjesto--> ||<!--grad/općina--> ||<!--status--> ||<!--osnovan--> ||<!--ugasen--> ||<!--sezona--> ||<!--liga--> ||<!--razred--> ||<!--nap--> ||<!--ws--> ||<!--izvor--> |- |} == Poveznice == * [[Nogometni savez Županije splitsko-dalmatinske]] * [http://nszsd.hr/ Nogometni savez Županije splitsko-dalmatinske, službene stranice] == Izvori == <small> {{izvori|49em}} </small> {{Popisi hrvatskih nogometnih klubova}} {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji| ]] 22zo7xyurmswjjeq6bwduilx97rufzs 0 604661 7469005 6864309 2026-05-26T13:10:47Z Croxyz 205325 7469005 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = SC Cambuur | slika = | puno ime = Sportclub Cambuur | nadimak = ''SCC'' | godina osnivanja = [[19. lipnja]] [[1964.]] | igralište = [[Cambuur Stadion]], [[Leeuwarden]] | kapacitet stadiona = 10.500 | direktor = {{Z|NIZ}} [[Ype Smid]] | trener = {{Z|NIZ}} [[Henk de Jong]] | liga = [[Eerste divisie]] | sezona = 2025./26. | plasman = 2. | trenutačna sezona = | pattern_la1= | pattern_la1 = _cambuur2526h | pattern_b1 = _cambuur2526h | pattern_ra1 = _cambuur2526h | pattern_sh1 = _cambuur2526h | pattern_so1 = _3_stripes_blue | leftarm1 = FFEE00 | body1 = FFEE00 | rightarm1 = FFEE00 | shorts1 = 0000FF | socks1 = FFEE00 | pattern_la2 = _cambuur2526a | pattern_b2 = _cambuur2526a | pattern_ra2 = _cambuur2526a | pattern_sh2 = _cambuur2526a | pattern_so2 = | leftarm2 = 000066 | body2 = 0000FF | rightarm2 = 000066 | shorts2 = 000066 | socks2 = 000066 }} '''SC Cambuur''' je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Leeuwarden]]a. Trenutačno se natječe u [[Eerste divisie]], drugom rangu nizozemskog nogometa. Klub je osnovan [[19. lipnja]] [[1964.]] godine, a nastupaju u žuto-plavoj boji, dok je grb preuzet od [[van Cammingha]], [[Frizija|frizijske]] plemićke obitelji. Domaće utakmice igraju na [[Cambuur Stadion]]u koji može primiti 10.500 gledatelja. == Treneri kroz povijest == * {{Z|NIZ}} [[Jan Bens]] (1964. – 1966.) * {{Z|NIZ}} [[Piet de Wolf]] (1966. – 1968.) * {{Z|NIZ}} [[Jan Bens]] (1968. – 1970.) * {{Z|NIZ}} [[Leo Beenhakker]] (1972. – 1976.) * {{Z|NIZ}} [[Nol de Ruiter]] (1976. – 1980.) * {{Z|NIZ}} [[Henk de Jonge]] (1980. – 1983.) * {{Z|NIZ}} [[Theo Verlangen]] (1983. – 1986.) * {{Z|NJE}} [[Fritz Korbach]] (1986. – 1988.) * {{Z|MAĐ}} [[Sandor Popovics]] (1988. – 1990.) * {{Z|NIZ}} [[Rob Baan]] (1990. – 1992.) * {{Z|NIZ}} [[Theo de Jong]] (1992. – 1993.) * {{Z|NJE}} [[Fritz Korbach]] (1993. – 1995.) * {{Z|NIZ}} [[Han Berger]] (1995. – 1998.) * {{Z|NIZ}} [[Gert Kruys]] (1998. – 2002.) * {{Z|NIZ}} [[Henny Lee]] (v.d.) (2002.) * {{Z|ENG}} [[Rob McDonald]] (2002. – 2003.) * {{Z|NIZ}} [[Dick de Boer]] (2003. – 2004.) * {{Z|NIZ}} [[Jan Schulting]] (2004. – 2005.) * {{Z|NIZ}} [[Roy Wesseling]] (2005. – 2007.) * {{Z|NIZ}} [[Gerrie Schouwenaar]] (2007.) * {{Z|NIZ}} [[Jurrie Koolhof]] (2007. – 2008.) * {{Z|NIZ}} [[Stanley Menzo]] (2008. – 2010.) * {{Z|NIZ}} [[Alfons Arts]] (2010. – 2013.) * {{Z|NIZ}} [[Henk de Jong]] (v.d.) (2013.) * {{Z|NIZ}} [[Dwight Lodeweges]] (2013. – 2014.) * {{Z|NIZ}} [[Henk de Jong]] (2014. – 2016.) * {{Z|NIZ}} [[Marcel Keizer]] (2016.) * {{Z|NIZ}} [[Rob Maas]] (2016.) * {{Z|NIZ}} [[Sipke Hulshoff]] (2016. – 2017.) * {{Z|NIZ}} [[Marinus Dijkhuizen]] (2017.) * {{Z|NIZ}} [[Sipke Hulshoff]] (2017.) * {{Z|NIZ}} [[René Hake]] (2018. -) == Vanjske poveznice == *[http://cambuur.nl/ Službene stranice] {{Eerste divisie}} [[Kategorija:Nizozemski nogometni klubovi|Cambuur]] iz1zwkebphhpbf2v105g1373mp23e1g 0 607252 7469001 7446497 2026-05-26T13:08:46Z Croxyz 205325 7469001 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = Helmond Sport | slika = | puno ime = Helmond Sport | nadimak = | godina osnivanja = [[27. srpnja]] [[Šport u 1967.|1967.]] | igralište = [[Stadion De Braak]], [[Helmond]] | kapacitet stadiona = 4.200 | direktor = {{Z|NIZ}} [[Philippe van Esch]] | trener = {{Z|NIZ}} [[Rob Alflen]] | liga = [[Eerste divisie]] | sezona = 2025./26. | plasman = 18. | trenutačna sezona = | kit_alt1 = | pattern_la1 = _blackborder | pattern_b1 = | pattern_ra1 = | pattern_sh1 = _jr1819t | pattern_so1 = | leftarm1 = FF0000 | body1 = FF0000 | rightarm1 = FF0000 | shorts1 = 000000 | socks1 = FF0000 | kit_alt2 = | pattern_la2 = _sandecja1819a | pattern_b2 = _sandecja1819a | pattern_ra2 = | pattern_sh2 = _sandecja1819a | pattern_so2 = _sandecja1819a | leftarm2 = 000066 | body2 = 000066 | rightarm2 = 000066 | shorts2 = 000066 | socks2 = 000066 }} '''Helmond Sport''' je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Helmond]]a. Osnovan je [[27. srpnja]] [[Šport u 1967.|1967.]] godine kada je njegov prethodnik, ''Helmondia '55'', proglasio bankrot. Najveći rivali su mu [[VVV-Venlo]] i [[FC Eindhoven]]. Boje dresova su u bojama grba, crvene i crne. Trenutačno se natječe u [[Eerste divisie]], drugom rangu nizozemskog nogometa. Iz [[Eredivisie]] je ispao [[Eredivisie 1983./84.|1984.]] godine i otada se nije uspio vratiti. == Vanjske poveznice == *[http://www.helmondsport.nl/ Službene stranice] {{Eerste divisie}} [[Kategorija:Nizozemski nogometni klubovi]] jsu1m02cn22lt311daphv1pfqyufrh8 0 611928 7469370 7468439 2026-05-27T08:27:05Z ~2026-31596-02 362210 promjenjen točan datum smrti 20. svibnja 2026. - osmrtnica https://slobodnadalmacija.hr/osmrtnice/umrli?date=26.05.2026 7469370 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Ivna Bućan | slika = Ivna Bućan MMXVI.jpeg | rodno_ime = Ivna Peračić | rođenje = 14. rujna 1933. | mjesto_rođenja = Split | smrt = 20. svibnja 2026. | posljednje_počivalište = groblje Boruće u Kaštel Lukšiću | poznat_po = ekološkom aktivizmu }} '''Ivna Bućan''' rod. Peračić ([[Split]], [[14. rujna]] [[1933.]] – [[20. svibnja]] [[2026.]]), hrvatska biologinja, profesorica biologije i kemije i ekološka aktivistica.<ref>{{Citiranje novina|last=Slavica Vuković|date=2023-03-16|title='Prije 47 godina utemeljila sam jedini botanički školski vrt u Hrvatskoj, a sada mu prijeti uništenje'|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prije-47-godina-utemeljila-sam-jedini-botanicki-skolski-vrt-u-hrvatskoj-a-sada-mu-prijeti-unistenje-1664174|access-date=2026-05-25}}</ref> U Splitu je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na [[PMF Zagreb|PMF]]-u u Zagrebu i stekla zvanje profesora biologije. U prosvjeti je radila 45 godina, od čega u Osnovnoj školi Oštrog u [[Kaštel Lukšić]]u do umirovljenja 2000. godine, pune 42 godine. Radila je u razredu kao predmetni nastavnik biologije i kemije. Preseljenjem u novu školsku zgradu 1976. godine, na preuređenje prostranog, ali potpuno zapuštenog okoliša škole pokrenula je u njoj u djetinjstvu rođena ljubav i sklonost ka zemlji i prirodi u vinogradu djeda Bartula na splitskom Marjanu. Uz pomoć kolega i učenika počela je podizati školski [[botanički vrt]] oko škole. Njegova je utemeljiteljica, voditeljica do umirovljenja i savjetnica. Bio je to prvi školski botanički vrt u Hrvatskoj, zaštićeni [[spomenik hortikulture]], jedinstven u Europi i s preko tisuću biljnih vrsta jedan od najbogatijih mediteranskih vrtova na hrvatskoj obali.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=|date=2026-05-21|title=Tuga u Splitu: preminula legendarna Ivna Bućan|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/tuga-u-splitu-preminula-legendarna-ivna-bucan-1557450|access-date=2026-05-25}}</ref> Godine 1998. je pred novim izazovom, želi okupiti sve biljke o kojima govori Biblija na jednom mjestu. Kod [[Crkva Gospe od Stomorije|crkvice Gospe od Stomorije]] podno [[Kozjak|Kozjaka]] utemeljuje i vodi prvi [[biblijski vrt]] u Hrvatskoj kao i udrugu koja o vrtu brine te Vrt autohtone flore Kozjaka.<ref name=":0" /> Pokrenula je i vodila brojne akcije na unapređenju životnog okoliša i kulture življenja, okupivši brojne stručne suradnike i ljubitelje prirode. Tako je od 1991. utemeljiteljica i dugogodišnja predsjednica prve [[ekologija|ekološke]] udruge u Kaštelima [[Lijepa naša Kaštela]]. Autorica je knjige ''Školski botanički vrt'' i više drugih sličnih publikacija. Aktivno je djelovala na stručnim ekološkim skupovima, nastupala u brojnim edukativnim emisijama na radiju, televiziji i raznim tiskovinama. Djela: ''Biblijski vrt Svetišta Gospe Stomorije'' i dr. Dobitnica je nagrada za životno djelo Ministarstva odgoja i obrazovanja, Ministrastva kulture, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Kaštela.<ref>{{Citiranje novina|last=Slavica Vuković|date=2016-08-23|title=Ja sam zelene boje, a zbog vrta su me slali u komitet, a zbog Jugovinila na sud|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ja-sam-zelene-boje-a-zbog-vrta-su-me-slali-u-komitet-a-zbog-jugovinila-na-sud-1108167|access-date=2026-05-25}}</ref> Godine 2005. dobila je [[Nagrada Ivo Horvat|Nagradu Ivo Horvat]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bućan, Ivna}} [[Kategorija:Životopisi, Kaštela]] [[Kategorija:Hrvatski biolozi]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] spiebxep6r6smv2jy3hxda6utpabrt2 7469396 7469370 2026-05-27T09:11:46Z Tulkas Astaldo 38717 nekoliko sitnica 7469396 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Ivna Bućan | slika = Ivna Bućan MMXVI.jpeg | rodno_ime = Ivna Peračić | rođenje = 14. rujna 1933. | mjesto_rođenja = Split | smrt = 20. svibnja 2026.<ref name=":0">{{Citiranje novina|last=|date=2026-05-21|title=Tuga u Splitu: preminula legendarna Ivna Bućan|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/tuga-u-splitu-preminula-legendarna-ivna-bucan-1557450|access-date=2026-05-25}}</ref> | posljednje_počivalište = groblje Boruće u Kaštel Lukšiću | poznat_po = ekološkom aktivizmu }} '''Ivna Bućan''' rod. Peračić ([[Split]], [[14. rujna]] [[1933.]] – [[20. svibnja]] [[2026.]]), hrvatska biologinja, profesorica biologije i kemije i ekološka aktivistica.<ref>{{Citiranje novina|last=Slavica Vuković|date=2023-03-16|title='Prije 47 godina utemeljila sam jedini botanički školski vrt u Hrvatskoj, a sada mu prijeti uništenje'|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/prije-47-godina-utemeljila-sam-jedini-botanicki-skolski-vrt-u-hrvatskoj-a-sada-mu-prijeti-unistenje-1664174|access-date=2026-05-25}}</ref> U Splitu je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na [[PMF Zagreb|PMF]]-u u Zagrebu i stekla zvanje profesora biologije. U prosvjeti je radila 45 godina, od čega u Osnovnoj školi Oštrog u [[Kaštel Lukšić]]u do umirovljenja 2000. godine, pune 42 godine. Radila je u razredu kao predmetni nastavnik biologije i kemije. Preseljenjem u novu školsku zgradu 1976. godine, na preuređenje prostranog, ali potpuno zapuštenog okoliša škole pokrenula je u njoj u djetinjstvu rođena ljubav i sklonost ka zemlji i prirodi u vinogradu djeda Bartula na splitskom [[Marjan]]u. Uz pomoć kolega i učenika počela je podizati školski [[botanički vrt]] oko škole. Njegova je utemeljiteljica, voditeljica do umirovljenja i savjetnica. Bio je to prvi školski botanički vrt u Hrvatskoj, zaštićeni [[spomenik hortikulture]], jedinstven u Europi i s preko tisuću biljnih vrsta jedan od najbogatijih mediteranskih vrtova na hrvatskoj obali.<ref name=":0"/> Godine 1998. je pred novim izazovom, želi okupiti sve biljke o kojima govori Biblija na jednom mjestu. Kod [[Crkva Gospe od Stomorije|crkvice Gospe od Stomorije]] podno [[Kozjak]]a utemeljuje i vodi prvi [[biblijski vrt]] u Hrvatskoj kao i udrugu koja o vrtu brine te Vrt autohtone flore Kozjaka.<ref name=":0" /> Pokrenula je i vodila brojne akcije na unapređenju životnog okoliša i kulture življenja, okupivši brojne stručne suradnike i ljubitelje prirode. Tako je od 1991. utemeljiteljica i dugogodišnja predsjednica prve [[ekologija|ekološke]] udruge u Kaštelima [[Lijepa naša Kaštela]]. Autorica je knjige ''Školski botanički vrt'' i više drugih sličnih publikacija. Aktivno je djelovala na stručnim ekološkim skupovima, nastupala u brojnim edukativnim emisijama na radiju, televiziji i raznim tiskovinama. Djela: ''Biblijski vrt Svetišta Gospe Stomorije'' i dr. Dobitnica je nagrada za životno djelo Ministarstva odgoja i obrazovanja, Ministrastva kulture, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Kaštela.<ref>{{Citiranje novina|last=Slavica Vuković|date=2016-08-23|title=Ja sam zelene boje, a zbog vrta su me slali u komitet, a zbog Jugovinila na sud|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ja-sam-zelene-boje-a-zbog-vrta-su-me-slali-u-komitet-a-zbog-jugovinila-na-sud-1108167|access-date=2026-05-25}}</ref> Godine 2005. dobila je [[Nagrada Ivo Horvat|Nagradu Ivo Horvat]]. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Bućan, Ivna}} [[Kategorija:Životopisi, Kaštela]] [[Kategorija:Hrvatski biolozi]] [[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]] jgh5dzioq4m5py6pimdg1y20lochqhu 0 619257 7468933 7445698 2026-05-26T12:31:41Z Croxyz 205325 7468933 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = César Azpilicueta | slika = [[Datoteka:César Azpilicueta - Сесар Аспиликуэта (22362918831).jpg|250px]] | opis slike = César Azpilicueta u dresu [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | puno ime = César Azpilicueta Tanco | visina = 178 cm | nadimak = | datum rođenja = [[28. kolovoza]] [[1989.]] | mjesto rođenja = [[Zizur Mayor]] | država = {{Z+X|ŠPA}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = [[2001.]] – [[2006.]] | juniorski klubovi = [[CA Osasuna|Osasuna]] | godina = [[2006.]] – [[2007.]]<br/>[[2007.]] – [[2010.]]<br/>[[2010.]] – [[2012.]]<br/>[[2012.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – [[2026.]] | profesionalni klubovi = [[CA Osasuna|Osasuna B]]<br/>[[CA Osasuna|Osasuna]]<br/> [[Olympique de Marseille]]<br/>[[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br> [[Atlético Madrid]] <br> [[Sevilla F.C.|Sevilla]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}99 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}349 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2005.]] <br> [[2006.]] <br> [[2007.]] – [[2008.]]<br/>[[2009.]]<br>[[2008.]] – [[2011.]]<br/>[[2012.]]<br>[[2013.]] – [[2022.]] | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=16}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=17}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=19}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=20}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=21}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=23}}<br/>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = }} '''César Azpilicueta Tanco''' (Zizur Mayor, [[28. kolovoza]] [[1989.]]) bivši je [[Španjolska|španjolski]] [[nogometaš]] koji je igrao na poziciji [[Branič (nogomet)|braniča]]. Prošavši omladinski pogon [[CA Osasuna|Osasune]], proveo je tri sezone u [[La Liga|La Ligi]] do prelaska u [[Olympique de Marseille]], s kojim je osvojio četiri trofeja. U ljeto [[2012.]] godine, prešao je u Chelsea, s kojim je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] u svojoj prvoj sezoni i duplu krunu u Engleskoj dvije godine kasnije. Azpilicueta je za mladu reprezentaciju Španjolske debitirao [[2005.]] godine, predstavljao je svoju zemlju na dva Europska prvenstva za mlade igrače, osvojivši [[zlato]] [[2011.]] godine. Svoj prvi nastup za seniorsku ekipu imao je [[2013.]] godine. Igrao je za reprezentaciju Španjolske na Svjetskom prvenstvu 2014. i Europskom prvenstvu 2016. godine. {{Navigacije |naslov=César Azpilicueta – sastavi |popis1= {{Sastav Španjolska 2014. SP}} {{Sastav Španjolska 2016. EP}} {{Sastav Španjolska 2018 SP}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Azpilicueta, César}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja‎]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique de Marseillea‎]] [[Kategorija:Nogometaši Osasune‎]] [[Kategorija:Nogometaši Seville]] m5fhcpijopdih8672cxe390t6phknpl 7468934 7468933 2026-05-26T12:32:07Z Croxyz 205325 7468934 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = César Azpilicueta | slika = [[Datoteka:César Azpilicueta - Сесар Аспиликуэта (22362918831).jpg|250px]] | opis slike = César Azpilicueta u dresu [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | puno ime = César Azpilicueta Tanco | visina = 178 cm | nadimak = | datum rođenja = [[28. kolovoza]] [[1989.]] | mjesto rođenja = [[Zizur Mayor]] | država = {{Z+X|ŠPA}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = ''Igračka mirovina'' | broj u klubu = | pozicija = [[Branič (nogomet)|branič]] | ugovor = | mlade godine = [[2001.]] – [[2006.]] | juniorski klubovi = [[CA Osasuna|Osasuna]] | godina = [[2006.]] – [[2007.]]<br/>[[2007.]] – [[2010.]]<br/>[[2010.]] – [[2012.]]<br/>[[2012.]] – [[2023.]] <br> [[2023.]] – [[2025.]] <br> [[2025.]] – [[2026.]] | profesionalni klubovi = [[CA Osasuna|Osasuna B]]<br/>[[CA Osasuna|Osasuna]]<br/> [[Olympique de Marseille]]<br/>[[Chelsea F.C.|Chelsea]] <br> [[Atlético Madrid]] <br> [[Sevilla F.C.|Sevilla]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}99 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br/>{{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}349 {{0}}{{0}}(10) <br> {{0}}{{0}}39 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2005.]] <br> [[2006.]] <br> [[2007.]] – [[2008.]]<br/>[[2009.]]<br>[[2008.]] – [[2011.]]<br/>[[2012.]]<br>[[2013.]] – [[2022.]] | reprezentacija = {{NogRep|ŠPA|do=16}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=17}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=19}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=20}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=21}}<br/>{{NogRep|ŠPA|do=23}}<br/>{{NogRep|ŠPA}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) ={{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br/>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = }} '''César Azpilicueta Tanco''' ([[Zizur Mayor]], [[28. kolovoza]] [[1989.]]) bivši je [[Španjolska|španjolski]] [[nogometaš]] koji je igrao na poziciji [[Branič (nogomet)|braniča]]. Prošavši omladinski pogon [[CA Osasuna|Osasune]], proveo je tri sezone u [[La Liga|La Ligi]] do prelaska u [[Olympique de Marseille]], s kojim je osvojio četiri trofeja. U ljeto [[2012.]] godine, prešao je u Chelsea, s kojim je osvojio [[UEFA Europska liga|Europsku ligu]] u svojoj prvoj sezoni i duplu krunu u Engleskoj dvije godine kasnije. Azpilicueta je za mladu reprezentaciju Španjolske debitirao [[2005.]] godine, predstavljao je svoju zemlju na dva Europska prvenstva za mlade igrače, osvojivši [[zlato]] [[2011.]] godine. Svoj prvi nastup za seniorsku ekipu imao je [[2013.]] godine. Igrao je za reprezentaciju Španjolske na Svjetskom prvenstvu 2014. i Europskom prvenstvu 2016. godine. {{Navigacije |naslov=César Azpilicueta – sastavi |popis1= {{Sastav Španjolska 2014. SP}} {{Sastav Španjolska 2016. EP}} {{Sastav Španjolska 2018 SP}} {{Sastav Španjolska 2020. EP}} {{Sastav Španjolska 2022 SP}} }} {{GLAVNIRASPORED:Azpilicueta, César}} [[Kategorija:Španjolski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Madrida]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja‎]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique de Marseillea‎]] [[Kategorija:Nogometaši Osasune‎]] [[Kategorija:Nogometaši Seville]] j2a6n0njtszi3a36hyzi4awv850qdao 0 623838 7469259 7464230 2026-05-27T00:27:01Z Zeljko 1196 7469259 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Lovor'' | slika = 2010-08-01 Laurus nobilis.jpg | slika_širina = | slika_opis = ''L. nobilis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Laureae]] | genus = '''''Laurus''''' | genus_autorstvo = <small>[[L.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = | FCD = rod }} '''Lovor''' (lovorika, [[Latinski jezik|lat.]] ''Laurus''), rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice ''[[Lauraceae]]''. Postoje tri priznate vrste koje rastu po [[Mediteran]]u, [[Azori]]ma i [[Kanari]]ma.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328263-2 Kew], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] raste ''[[Laurus nobilis|L. nobilis]]'' po [[Istra|Istri]], [[Kvarner]]u i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. [[List]]ovi se koriste za [[Začin|začin]]. == Ime == Latinsko ime roda ''Laurus'' dolazi od keltskog ''blaur'',<ref>[https://www.plantea.com.hr/lovor/ Priroda i biljke]</ref> u značenju uvijek zelen == Opis == ''Laurus'' <small>L.</small> su mala zimzelena [[Stablo|stabla]]. [[Listovi]] su naizmjenični, kožasti i perasto žilasti. Dakle imaju glavnu srednju žilu i bočne žile koje idu prema rubu lista.<ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=117749 Flora of China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su jednospolni, a skupljeni su u peteljčaste štitce. Prije cvatnje ti su cvjetići obavijeni s četiri križno postavljene involukralne brakteje. [[Cvat]]ovi su pazušni, često u parovima, a mogu biti po jedan ili po tri u kratkom grozdastom sklopu.<ref name="Flora "/> Perijantna cijev je kratka. Režnjeva perijanta ima samo 4, što je razlika od mnogih drugih lovorovki gdje ih je obično 6. Ti režnjevi su približno jednaki.<ref name="Flora "/> Kod muških cvjetova ima 8–14 [[prašnik]]a, najčešće 12, raspoređenih u tri pršljena. Prašnici prvog pršljena nemaju žlijezde, a oni iz drugog ili trećeg pršljena imaju po dvije bubrežaste žlijezde u srednjem dijelu niti. [[Antere]] su dvolokularne i otvaraju se prema unutra. Plodnica je u muškim cvjetovima neplodna. Kod ženskih cvjetova nema pravih prašnika, nego su prisutna 4 staminodija, smještena naizmjenično s režnjevima perijanta. Svaki ima dvije sjedeće žlijezde i između njih malu lancetastu jezičastu izraslinu. Plodnica je jednokomorna, s jednim sjemenim zametkom. Vrat tučka je kratak, a njuška malo proširena i tupo trokutasta.<ref name="Flora "/> [[Plod]] je jajast. Perijantna cijev se pri plodu ne proširi jako, ili se samo malo proširi; može puknuti ili ostati cijela.<ref name="Flora "/> Rod je malen, prirodno u [[Makaronezija|Makaroneziji]] i [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. U [[Kina|Kini]] je jedna vrsta unesena, što se odnosi na naš poznati ''[[Laurus nobilis]]''. == Galerija == <gallery mode=packed> Laurus novocanariensis 03.JPG|Laurus novocanariensis 313Aven's Nature Farm 08.jpg|Laurus nobilis Laurus azorica in Eastwoodhill Arboretum (1).jpg|Laurus azorica </gallery> == Vrste == * ''[[Laurus azorica]]'' <small>(Seub.) Franco</small> * ''[[Laurus nobilis]]'' <small>L.</small> * ''[[Laurus novocanariensis]]'' <small>Rivas Mart., Lousã, Fern.Prieto, E.Días, J.C.Costa & C.Aguiar</small> ==Zanimljivosti== *Lumber, plod lovora koji raste samo na ženskom stablu lovora, koristi se kao municija za [[pukalnica|pukalnicu]] - tradicionalna hrvatska igračka. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Lovor| ]] [[Kategorija:Rodovi Laureae]] [[Kategorija:Laureae]] ceg86oho37uf5kv6ux1sivs5767obyb 0 626313 7469189 7463818 2026-05-26T20:39:33Z Zeljko 1196 7469189 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Avokado'' | slika = Abacateiro com frutos.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = Avokado, ''P. americana'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Perseeae]] | genus ='''''Persea''''' | genus_autorstvo = <small>[[Mill.]]</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Avokado''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Persea''), biljni rod porodice [[Lovorovke|lovorovki]] iz tropske [[Amerika|Amerike]] i [[Azija|Azije]]. Postoji preko 100 vrsta<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325623-2 Plants of the World online] pristupljeno 28 svibnjaa 2022</ref> od kojih jedna raste i u [[Makaronezija|Makaroneziji]]. Najpoznatiji predstavnik roda je [[Avokado (biljna vrsta)|avokado]], ''[[Persea americana|P. americana]]''. == Ime == Ime Persea ima staru povijest. Dolazi iz [[Antika|antičke]] botanike: persea je kod starih autora bilo ime za jedno istočnjačko/[[Egipat|egipat]]sko drvo, često povezivano s “perzijskim” podrijetlom imena. Miller je to ime prenio na ovaj rod lovorovki. Dakle ime ne znači “avokado”, nego je staro klasično ime koje je botanički reciklirano. == Opis == ''Persea'' su jednodomna [[Stablo|stabla]]. [[Listovi]] su naizmjenični, s perastom nervaturom — znači imaju glavnu srednju žilu, a bočne žile izlaze iz nje prema rubu. Donja strana lista nema papile.<ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> [[Cvat]] je tirso-metličast, odnosno razgranat cvat koji kombinira osobine tirsa i metlice. Kao i kod mnogih [[Lovorovke|lovorovki]], [[cvjetovi]] su sitni i okupljeni u razgranate cvatove. Cvjetovi su dvospolni. [[Hipantij]] je kratak i spljošten, nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6. Mogu biti međusobno jednaka ili nejednaka; kad su nejednaka, vanjska su manja od unutarnjih. Unutarnja strana tepala rijetko može biti gusto papilozna. Muški dio cvijeta ima 9 ili 6 plodnih prašnika. Niti prašnika su tanje i duže od antera. Antere su četverolokularne, dakle imaju četiri peludne komorice.<ref name="Sinopse "/> Raspored [[prašnik]]a je ovakav: * Prva i druga serija imaju po 3 prašnika. Antere su najčešće okrenute prema unutra, ali donji lokuli ponekad mogu biti bočno okrenuti prema van. * Treća serija ima 3 prašnika. Pri bazi niti ima par malih, reduciranih, nesraslih žlijezda. [[Antere]] su okrenute prema van ili donji lokuli mogu biti bočno okrenuti prema van. * Četvrta serija je staminodijalna i prisutna. Ima 3 sterilna prašnika, koji su srcoliki ili streličasti, i još su na peteljčici — pedicelirani.<ref name="Sinopse "/> [[Plod]] je bobičast. Sjedi u kupuli jednostavna ruba, a tepali su uglavnom trajni, znači često ostaju uz plod.<ref name="Sinopse "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Persea alba]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Persea albida]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Persea albiramea]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea alpigena]]'' <small>(Sw.) Spreng.</small> # ''[[Persea americana]]'' <small>Mill.</small> # ''[[Persea areolatocostae]]'' <small>(C.K.Allen) van der Werff</small> # ''[[Persea aurata]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Persea barbujana]]'' <small>(Cav.) Mabb. & Nieto Fel.</small> # ''[[Persea benthamiana]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea bernardii]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea bilocularis]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea boldufolia]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea borbonia]]'' <small>(L.) Spreng.</small> # ''[[Persea brenesii]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Persea brevipes]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea brevipetiolata]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea buchtienii]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Persea bullata]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea caerulea]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Mez</small> # ''[[Persea caesia]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea campii]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea chamissonis]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea chrysantha]]'' <small>Lorea-Hern.</small> # ''[[Persea chrysophylla]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea cinerascens]]'' <small>S.F.Blake</small> # ''[[Persea conferta]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea corymbosa]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea costata]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea croatii]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea croizatii]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea cuatrecasasii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Persea cuneata]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea donnell-smithii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea fastigiata]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea fendleri]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea ferruginea]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Persea filipes]]'' <small>Rusby</small> # ''[[Persea fuliginosa]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Persea fulva]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea fusca]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea glabra]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea grandiflora]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea haenkeana]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea hexanthera]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea hintonii]]'' <small>C.K.Allen</small> # ''[[Persea hirta]]'' <small>Nees</small> # ''[[Persea humilis]]'' <small>Nash</small> # ''[[Persea hypoleuca]]'' <small>(A.Rich.) Mez</small> # ''[[Persea indica]]'' <small>(L.) Spreng.</small> # ''[[Persea jariensis]]'' <small>Vattimo-Gil</small> # ''[[Persea jenmanii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea julianae]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea kostermansii]]'' <small>I.M.Turner</small> # ''[[Persea krugii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea laevifolia]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea lemensis]]'' <small>H.Ferrer & Sanoja</small> # ''[[Persea liebmannii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea lingue]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Nees</small> # ''[[Persea longipes]]'' <small>(Schltdl.) Meisn.</small> # ''[[Persea maguirei]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea major]]'' <small>(Meisn.) L.E.Kopp</small> # ''[[Persea meridensis]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea microneura]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea microphylla]]'' <small>(Mez) Mez</small> # ''[[Persea mutisii]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Persea negracotensis]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Persea nivea]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea nudigemma]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea oblongifolia]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea obovata]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Persea obscura]]'' <small>Lorea-Hern.</small> # ''[[Persea obtusifolia]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea pajonalis]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea pallescens]]'' <small>(Mez) Lorea-Hern.</small> # ''[[Persea palustris]]'' <small>(Raf.) Sarg.</small> # ''[[Persea pedunculosa]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea perglauca]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Persea perseiphylla]]'' <small>(C.K.Allen) van der Werff</small> # ''[[Persea peruviana]]'' <small>Nees</small> # ''[[Persea povedae]]'' <small>W.C.Burger</small> # ''[[Persea pseudofasciculata]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea pumila]]'' <small>P.L.R.Moraes & R.S.Pacheco</small> # ''[[Persea punctata]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea purpusii]]'' <small>L.E.Kopp</small> # ''[[Persea raimondii]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Persea rigens]]'' <small>C.K.Allen</small> # ''[[Persea rigida]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Persea rufescens]]'' <small>Lundell</small> # ''[[Persea rufotomentosa]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Persea ruizii]]'' <small>J.F.Macbr.</small> # ''[[Persea schiedeana]]'' <small>Nees</small> # ''[[Persea sericea]]'' <small>Kunth</small> # ''[[Persea sessilis]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Persea silvatica]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Persea sphaerocarpa]]'' <small>(H.J.P.Winkl.) Kosterm.</small> # ''[[Persea splendens]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Persea sprucei]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Persea standleyi]]'' <small>C.K.Allen</small> # ''[[Persea stricta]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea subcordata]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Nees</small> # ''[[Persea trollii]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Persea urbaniana]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea vanderwerffii]]'' <small>Doweld</small> # ''[[Persea venosa]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Persea veraguasensis]]'' <small>Seem.</small> # ''[[Persea vesticula]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> # ''[[Persea weberbaueri]]'' <small>Mez</small> # ''[[Persea willdenovii]]'' <small>Kosterm.</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Perseeae]] efudewrcihf29pzld9t9nvf6d8levd3 0 626321 7469180 7468532 2026-05-26T20:31:22Z Zeljko 1196 7469180 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Okoteja | slika = Black Stinkwood tree - 1 young tree trunk.jpg | slika_opis = Smrdljivo drvo, ''O. bullata'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Ocotea''''' | genus_autorstvo = Aubl. | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Okoteja''' (lat. ''Ocotea''), biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]], raširen po tropskoj [[Amerika|Americi]] i [[Afrika|Africi]]. Postoji preko 500 vrsta.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325868-2 Kew], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> Poznatije vrste su [[smrdljivo drvo]] (''[[Ocotea bullata|O. bullata]]''). U ovaj rod su nekada uključivane i vrste [[Pihurimsko drvo]] iz [[Brazil]]a i ‘južnoameričko drvo’ ''[[Chlorocardium rodiei|C. rodiei]]''. == Ime == Ime ''Ocotea'' potječe od narodnog naziva ocote, koji se u [[Mezoamerika|Mezoamerici]] koristio za smolasta/aromatična [[Stablo|stabla]]. Aublet ga je preuzeo i latinizirao. == Opis == ''Ocotea'' obuhvaća [[Stablo|stabla]] ili [[grm]]ove. Biljke mogu biti jednodomne, dvodomne ili ginodiodomne. To znači da je rod dosta raznolik u spolnoj građi: neke biljke imaju oba spola na istoj jedinki, neke imaju odvojena muška i ženska stabla, a kod nekih sustava postoje ženske i dvospolne jedinke.<ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> [[Listovi]] su uglavnom naizmjenični, rijetko gotovo nasuprotni ili čak pršljenasti. Donja strana lista nema papile. [[Cvat]]ovi su raznoliki: mogu biti metlice, tirsovi, tirsoidni ili botrioidni cvatovi. [[Cvjetovi]] mogu biti dvospolni ili jednospolni. [[Hipantij]] može biti spljošten ili cjevast, ali nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6, mogu biti uspravna ili raširena, uglavnom su jednaka, rijetko nejednaka. Unutarnja strana im je obično bez papila, ali rijetko može biti gusto papilozna. Kod muških cvjetova [[Andrecej|andrecej]] ima 9 plodnih prašnika. Niti [[prašnik]]a mogu biti tanje, kraće ili duže od antera — dakle i tu ima dosta varijacije. [[Antere]] su četverolokularne, a lokuli su raspoređeni u dva para jedan iznad drugoga. Prva i druga serija imaju po 3 prašnika, a antere su im okrenute prema unutra. Treća serija ima 3 prašnika, pri bazi niti ima par reduciranih, nesraslih žlijezda, a [[Antere|antere]] su okrenute prema van. Četvrta serija može biti odsutna ili prisutna kao 3 staminodija. Ti staminodiji su obično mali, reducirani i nitasti, ali rijetko mogu biti dobro razvijeni, srcoliki ili streličasti. U muškim cvjetovima može biti prisutan ili odsutan pistilodij, zakržljali ženski organ. Kod ženskih cvjetova prašnici su reducirani u staminodije, ali oblikom podsjećaju na prašnike muških cvjetova. Imaju tragove lokula raspoređenih u dva para jedan iznad drugoga — kao sjena nekadašnjih antera. [[Plod]] je bobičast. Može sjediti na kupuli ili biti djelomično obavijen kupulom. Kupula najčešće ima jednostavan rub, a tepali obično otpadaju. <ref name="Sinopse "/> Rod je rasprostranjen pretežno u tropskoj i suptropskoj Americi, od [[Meksiko|Meksika]] do [[Argentina|Argentine]], ali se javlja i na [[Madagaskar]]u, u Africi i na [[Kanarski otoci|Kanarskim otocima]]. <ref name="Sinopse "/> == Vrste == Vidi [[Popis vrsta roda Ocotea]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] nmtwerb2hdtqcetdeoo0eh47d9rj0q6 0 629385 7469003 7446683 2026-05-26T13:09:19Z Croxyz 205325 7469003 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = De Graafschap | slika = | puno ime = Vereniging Betaald Voetbal De Graafschap | nadimak = ''Superboeren'' (Super Farmeri) | godina osnivanja = [[1. veljače]] [[1954.]] | igralište = [[De Vijverberg]], [[Doetinchem]] | kapacitet stadiona = 12.600 | direktor = {{Z|NIZ}} [[Martin Mos]] | trener = {{Z|NIZ}} [[Henk de Jong]] | liga = [[Eerste divisie]] | sezona = 2025./26. | plasman = 4. | trenutačna sezona = | pattern_la1=_blue_hoops | pattern_b1=_bluehoops | pattern_ra1=_blue_hoops | pattern_sh1= | pattern_s1=_hoops_white | leftarm1=FFFFFF | body1=FFFFFF | rightarm1=FFFFFF | shorts1=FFFFFF | socks1=0000FF | pattern_la2=_black_hoops | pattern_b2= | pattern_ra2=_black_hoops | pattern_sh2= | pattern_s2= | leftarm2=000000 | body2=000000 | rightarm2=000000 | shorts2=000000 | socks2=000000 }} '''De Graafschap''' je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Doetinchem]]a. Natječe se u [[Eerste divisie]], drugom rangu nizozemskog nogometa. Osnovan je [[1. veljače]] [[1954.]] godine, a svoje domaće utakmice igraju na stadionu [[De Vijverberg]]. Stadion je otvoren [[12. kolovoza]] [[2000.]] godine, a napravljen je na mjestu starog stadiona. Ime kluba na [[Nizozemski jezik|nizozemskom jeziku]] znači ''okrug''. Poznat je i pod nadimkom ''Super Farmeri''. Niz prethodnih sezona je igrao u [[Eredivisie]], ali je [[Eredivisie 2018./19.|sezonu 2018./19.]] završio na 17. mjestu, te nakon doigravanja ispao iz lige. Najveći rival mu je [[SBV Vitesse|Vitesse]]. == Treneri kroz povijest == * {{Z|NIZ}} [[Leendert IJssennagger]] (1954. – 1955.) * {{Z|NIZ}} [[Heinz Huber]] (1955.) * {{Z|NIZ}} [[Jan Poulus]] (1955. – 1959.) * {{Z|NIZ}} [[Wim Engel]] (1959.) * {{Z|ENG}} [[Eric Jones]] (1960. – 1962.) * {{Z|NIZ}} [[Evert Teunissen]] (1962. – 1967.) * {{Z|NIZ}} [[Ad Zonderland]] (1967. – 1971.) * {{Z|NIZ}} [[Bert van Lingen]] (1971.) * {{Z|NIZ}} [[Piet de Visser]] (1971. – 1974.) * {{Z|NIZ}} [[Evert Teunissen]] (1974. – 1976.) * {{Z|NIZ}} [[Ben Polak]] (v.d.) (1976.) * {{Z|NIZ}} [[Hans Dorjee]] (1976. – 1977.) * {{Z|NIZ}} [[Henk Ellens]] (1977. – 1978.) * {{Z|NIZ}} [[Pim van de Meent]] (1978. – 1980.) * {{Z|NIZ}} [[Huib Ruijgrok]] (1980. – 1983.) * {{Z|MAĐ}} [[Sandor Popovics]] (1983. – 1985.) * {{Z|NIZ}} [[Henk van Brussel]] (1985. – 1987.) * {{Z|NIZ}} [[Pim Verbeek]] (1987. – 1989.) * {{Z|NIZ}} [[Ben Zweers]] (1989.) * {{Z|NIZ}} [[Simon Kistemaker]] (1989. – 1993.) * {{Z|NIZ}} [[Jan Versleijen]] (1993. – 1994.) * {{Z|NIZ}} [[Frans Körver]] (1994. – 1995.) * {{Z|NIZ}} [[Hans van Doorneveld]] (1995.) * {{Z|NJE}} [[Fritz Korbach]] (1995. – 1998.) * {{Z|NIZ}} [[Frans Thijssen]] (1999.) * {{Z|ENG}} [[Rob McDonald]] (1999. – 2000.) * {{Z|NIZ}} [[Jurrie Koolhof]] (v.d.) (2000.) * {{Z|NIZ}} [[Gerard Marsman]] (2000. – 2001.) * {{Z|NIZ}} [[Jurrie Koolhof]] (2001. – 2002.) * {{Z|NIZ}} [[Peter Bosz]] (2002. – 2003.) * {{Z|NIZ}} [[Frans Adelaar]] (2003. – 2004.) * {{Z|NIZ}} [[Gert Kruys]] (2004. – 2005.) * {{Z|NIZ}} [[Andries Ulderink]] (v.d.) (2005.) * {{Z|NIZ}} [[Jan de Jonge]] (2005. – 2008.) * {{Z|NIZ}} [[Henk van Stee]] (2008. – 2009.) * {{Z|BIH}} [[Darije Kalezić]] (2009. – 2011.) * {{Z|NIZ}} [[Andries Ulderink]] (2011. – 2012.) * {{Z|NIZ}} [[Richard Roelofsen]] (v.d.) (2012.) * {{Z|NIZ}} [[Pieter Huistra]] (2012. – 2013.) * {{Z|NIZ}} [[Jan Vreman]] (v.d.) (2013. – 2014.) * {{Z|ŠKO}} [[Jimmy Calderwood]] (2014.) * {{Z|NIZ}} [[Jan Vreman]] (2014. – 2016.) * {{Z|NIZ}} [[Henk de Jong]] (2017.-) == Vanjske poveznice == *[https://www.degraafschap.nl/ Službene stranice] {{Eerste divisie}} [[Kategorija:Nizozemski nogometni klubovi|De Graafschap]] 10nnget8grqwt1i3e38zwtmlbenqtpo 0 629936 7468999 7446636 2026-05-26T13:08:02Z Croxyz 205325 7468999 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = FC Dordrecht | slika = | puno ime = Football Club Dordrecht | nadimak = ''Schapenkoppen'' (Ovčje glave) | godina osnivanja = [[16. kolovoza]] [[Šport u 1883.|1883.]] | igralište = [[GN Bouw Stadion]], [[Dordrecht]] | kapacitet stadiona = 4.235 | direktor = {{Z|NIZ}} [[Hans de Zeeuw]] | trener = {{Z|NIZ}} [[Gérard de Nooijer]] | liga = [[Eerste divisie]] | sezona = 2025./26. | plasman = 10. | trenutačna sezona = Eerste divisie 2019./20. | pattern_la1=|pattern_b1=_Ludogorec_1516_h|pattern_ra1= | leftarm1=22955F|body1=008000|rightarm1=22955F|shorts1=ffffff|socks1=ffffff | pattern_la2=|pattern_b2=_sslazio1415h|pattern_ra2= | leftarm2=85B2DB|body2=ffffff|rightarm2=85B2DB|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''Football Club Dordrecht''' je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Dordrecht]]a. Trenutačno se natječe u [[Eerste divisie]], drugom rangu nizozemskog nogometa. Klub je osnovan [[16. kolovoza]] [[Šport u 1883.|1883.]] godine kao ''Dordrechtsche Football Club'', a postao je profesionalan [[1954.]] godine kad i većina ostalih klubova u Nizozemskoj. Domaće utakmice igra na [[GN Bouw Stadion]]u, koji može primiti 4.235 gledatelja. Dva puta su osvojili [[KNVB Kup|nizozemski kup]], [[1914.]] i [[1932.]] godine. == Vanjske poveznice == *[https://www.fcdordrecht.nl/ Službene stranice] {{Eerste divisie}} [[Kategorija:Nizozemski nogometni klubovi|Dordrecht]] t6u22jwmpxxju1gdd5d5qk71brdl76c 7469000 7468999 2026-05-26T13:08:12Z Croxyz 205325 7469000 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = FC Dordrecht | slika = | puno ime = Football Club Dordrecht | nadimak = ''Schapenkoppen'' (Ovčje glave) | godina osnivanja = [[16. kolovoza]] [[Šport u 1883.|1883.]] | igralište = [[GN Bouw Stadion]], [[Dordrecht]] | kapacitet stadiona = 4235 | direktor = {{Z|NIZ}} [[Hans de Zeeuw]] | trener = {{Z|NIZ}} [[Gérard de Nooijer]] | liga = [[Eerste divisie]] | sezona = 2025./26. | plasman = 10. | trenutačna sezona = Eerste divisie 2019./20. | pattern_la1=|pattern_b1=_Ludogorec_1516_h|pattern_ra1= | leftarm1=22955F|body1=008000|rightarm1=22955F|shorts1=ffffff|socks1=ffffff | pattern_la2=|pattern_b2=_sslazio1415h|pattern_ra2= | leftarm2=85B2DB|body2=ffffff|rightarm2=85B2DB|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''Football Club Dordrecht''' je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Dordrecht]]a. Trenutačno se natječe u [[Eerste divisie]], drugom rangu nizozemskog nogometa. Klub je osnovan [[16. kolovoza]] [[Šport u 1883.|1883.]] godine kao ''Dordrechtsche Football Club'', a postao je profesionalan [[1954.]] godine kad i većina ostalih klubova u Nizozemskoj. Domaće utakmice igra na [[GN Bouw Stadion]]u, koji može primiti 4.235 gledatelja. Dva puta su osvojili [[KNVB Kup|nizozemski kup]], [[1914.]] i [[1932.]] godine. == Vanjske poveznice == *[https://www.fcdordrecht.nl/ Službene stranice] {{Eerste divisie}} [[Kategorija:Nizozemski nogometni klubovi|Dordrecht]] r1wj52rn2a4ye8zdoxrb2cq5obbwpc0 7469004 7469000 2026-05-26T13:09:46Z Croxyz 205325 7469004 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = FC Dordrecht | slika = | puno ime = Football Club Dordrecht | nadimak = ''Schapenkoppen'' (Ovčje glave) | godina osnivanja = [[16. kolovoza]] [[Šport u 1883.|1883.]] | igralište = [[GN Bouw Stadion]], [[Dordrecht]] | kapacitet stadiona = 4235 | direktor = {{Z|NIZ}} [[Hans de Zeeuw]] | trener = {{Z|NIZ}} [[Gérard de Nooijer]] | liga = [[Eerste divisie]] | sezona = 2025./26. | plasman = 10. | trenutačna sezona = | pattern_la1=|pattern_b1=_Ludogorec_1516_h|pattern_ra1= | leftarm1=22955F|body1=008000|rightarm1=22955F|shorts1=ffffff|socks1=ffffff | pattern_la2=|pattern_b2=_sslazio1415h|pattern_ra2= | leftarm2=85B2DB|body2=ffffff|rightarm2=85B2DB|shorts2=FFFFFF|socks2=FFFFFF }} '''Football Club Dordrecht''' je [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogomet]]ni klub iz [[Dordrecht]]a. Trenutačno se natječe u [[Eerste divisie]], drugom rangu nizozemskog nogometa. Klub je osnovan [[16. kolovoza]] [[Šport u 1883.|1883.]] godine kao ''Dordrechtsche Football Club'', a postao je profesionalan [[1954.]] godine kad i većina ostalih klubova u Nizozemskoj. Domaće utakmice igra na [[GN Bouw Stadion]]u, koji može primiti 4.235 gledatelja. Dva puta su osvojili [[KNVB Kup|nizozemski kup]], [[1914.]] i [[1932.]] godine. == Vanjske poveznice == *[https://www.fcdordrecht.nl/ Službene stranice] {{Eerste divisie}} [[Kategorija:Nizozemski nogometni klubovi|Dordrecht]] dzl430harwpbk7r4x10y1oyyjm3974q 2 633380 7469173 7459305 2026-05-26T19:51:46Z Šaholjubac 211973 /* Poezija */ 7469173 wikitext text/x-wiki '''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio, kao i neke mudre misli i pjesme koje su mi drage srcu. [[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|400px|'''''Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.''''']] ---- {{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. <br> — Stephen Fry||color=gold}} == Moji doprinosi == '''<small>Nedavni doprinosi mojih kolega.</small>''' <div style="height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white"> {{Special:Recentchanges/limit=200}} </div> ---- <small>'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''</small> [[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|256px|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']] ===Životopisi=== <blockquote>Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. <br> — Oscar Wilde</blockquote> :[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]] • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander :[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]] :[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]] :[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]] :[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] :[[Milorad Mitrović]] • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]] :[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]]. :[[Rokas Pukštas]] <blockquote>Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke</blockquote> ---------- ===Matematika=== <blockquote>Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. <br> ― Leonhard Euler</blockquote> :[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam :[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]] • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]] – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' :[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]] :[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] :[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable <blockquote> Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. <br> — Carl Friedrich Gauss</blockquote> :[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]] • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti :U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem <blockquote>Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton</blockquote> :[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] :[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu :[[Eulerov identitet]]. Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta] <blockquote>Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. <br> — Danilo Blanuša</blockquote> ---------- ===Šah=== <blockquote>Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. <br> ― José Raúl Capablanca</blockquote> :[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja. <blockquote>Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. <br> ― Emanuel Lasker</blockquote> Korisni linkovi: [https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist] <blockquote>Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. <br> ― Siegbert Tarrasch</blockquote> ---------- ===Medicina=== <blockquote>Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. <br> ― Hipokrat</blockquote> [[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|226px|thumb|lijevo|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] :[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]] :[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]] :[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]] :[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]]. ---------- ===Ostalo=== <small>{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}</small> [[File:Red rose 02.svg|mini|50px|thumb|lijevo|]] :[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] :[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. :[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] :[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] :[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] :[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]] <blockquote>Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema unutra; budi se. <br> — Carl Jung</blockquote> ---- [[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad <br> Duboko sretan, odgovorim: da. <br> Ponekad ljubav dala mi je širi <br> Vidik i dublji pogled. <br> Na trenutak <br> Spuzla su se vela s tajni. <br> Razumljiv mi je bio šapat lišća <br> I govor voda. <br> U vjetru svoj sam prepoznao glas. <br> Mnogostruk život kroz mene je teko. <br> Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, <br> A ipak svoj sam osjećao glas.''''']] === Poezija === '''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«''' * [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći] * [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu] »Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde »Često sam odlazio. I okretao se. I kažu, tada poželiš da se nekad vratiš. I vraćao sam se. Ništa nije bilo isto. Ni pejzaži, ni ljudi, ni ja. Shvatio sam. Ne treba se vraćati. Ono što je bilo lijepo, neka zauvijek ostane u snovima. Vječno će trajati.« — Sergej Jesenjin »Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić <poem><blockquote> Koliba u proljeće. Ničega u njoj — U njoj je sve. Sodo (1642. — 1716.) </poem></blockquote> <poem><blockquote> Jesen Dan hladnoće u jesenjoj noći — Šetao sam poljem, I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice Ko seljak crvena lica. Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh, A okolo su bile čeznutljive zvijezde Blijedih lica kao gradska djeca. Thomas Ernst Hulme </poem></blockquote> ---- <poem><blockquote> Sergeju Jesenjinu Naš je planet radostima ubog nešto. Treba otimati radost danima što bježe. Na svijetu umrijeti nije teško. Stvarati život daleko je teže. Vladimir Majakovski </poem></blockquote> [[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]] (1:04)]] ---- [[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|desno|200px|thumb|'''''Dvije me stvari ispunjavaju <br> Sve većim strahopoštovanjem <br> I udivljenjem <br> Što ih više promišljam: <br> Zvjezdano nebo nada mnom <br> I moralni zakon u meni.''''']] {{-}} == Nagrade == {| | {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}} | {{P-sve|&#91;wiki&#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} | {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}} | {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}} |{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel "-8" - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}} |{{AS-opća||Labud222}} 2jju5cvth8is05dg3ad6t3o69cukt03 7469237 7469173 2026-05-26T23:25:30Z Šaholjubac 211973 /* Poezija */ 7469237 wikitext text/x-wiki '''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio, kao i neke mudre misli i pjesme koje su mi drage srcu. [[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|400px|'''''Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.''''']] ---- {{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. <br> — Stephen Fry||color=gold}} == Moji doprinosi == '''<small>Nedavni doprinosi mojih kolega.</small>''' <div style="height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white"> {{Special:Recentchanges/limit=200}} </div> ---- <small>'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''</small> [[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|256px|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']] ===Životopisi=== <blockquote>Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. <br> — Oscar Wilde</blockquote> :[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]] • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander :[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]] :[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]] :[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]] :[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] :[[Milorad Mitrović]] • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]] :[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]]. :[[Rokas Pukštas]] <blockquote>Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke</blockquote> ---------- ===Matematika=== <blockquote>Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. <br> ― Leonhard Euler</blockquote> :[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam :[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]] • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]] – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' :[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]] :[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] :[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable <blockquote> Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. <br> — Carl Friedrich Gauss</blockquote> :[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]] • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti :U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem <blockquote>Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton</blockquote> :[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] :[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu :[[Eulerov identitet]]. Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta] <blockquote>Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. <br> — Danilo Blanuša</blockquote> ---------- ===Šah=== <blockquote>Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. <br> ― José Raúl Capablanca</blockquote> :[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja. <blockquote>Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. <br> ― Emanuel Lasker</blockquote> Korisni linkovi: [https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist] <blockquote>Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. <br> ― Siegbert Tarrasch</blockquote> ---------- ===Medicina=== <blockquote>Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. <br> ― Hipokrat</blockquote> [[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|226px|thumb|lijevo|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] :[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]] :[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]] :[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]] :[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]]. ---------- ===Ostalo=== <small>{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}</small> [[File:Red rose 02.svg|mini|50px|thumb|lijevo|]] :[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] :[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. :[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] :[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] :[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] :[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]] <blockquote>Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema unutra; budi se. <br> — Carl Jung</blockquote> ---- [[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad <br> Duboko sretan, odgovorim: da. <br> Ponekad ljubav dala mi je širi <br> Vidik i dublji pogled. <br> Na trenutak <br> Spuzla su se vela s tajni. <br> Razumljiv mi je bio šapat lišća <br> I govor voda. <br> U vjetru svoj sam prepoznao glas. <br> Mnogostruk život kroz mene je teko. <br> Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, <br> A ipak svoj sam osjećao glas.''''']] === Poezija === '''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«''' * [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći] * [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu] »Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde »Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić <poem><blockquote> Koliba u proljeće. Ničega u njoj — U njoj je sve. Sodo (1642. — 1716.) </poem></blockquote> <poem><blockquote> Jesen Dan hladnoće u jesenjoj noći — Šetao sam poljem, I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice Ko seljak crvena lica. Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh, A okolo su bile čeznutljive zvijezde Blijedih lica kao gradska djeca. Thomas Ernst Hulme </poem></blockquote> ---- <poem><blockquote> Sergeju Jesenjinu Naš je planet radostima ubog nešto. Treba otimati radost danima što bježe. Na svijetu umrijeti nije teško. Stvarati život daleko je teže. Vladimir Majakovski </poem></blockquote> [[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]] (1:04)]] ---- [[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|desno|200px|thumb|'''''Dvije me stvari ispunjavaju <br> Sve većim strahopoštovanjem <br> I udivljenjem <br> Što ih više promišljam: <br> Zvjezdano nebo nada mnom <br> I moralni zakon u meni.''''']] {{-}} == Nagrade == {| | {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}} | {{P-sve|&#91;wiki&#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} | {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}} | {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}} |{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel "-8" - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}} |{{AS-opća||Labud222}} ac2kz3t0kcypektafuxzmwfxvglee9r 0 637894 7469265 6457354 2026-05-27T00:52:26Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469265 wikitext text/x-wiki '''Integralno bošnjaštvo''', odnosno '''bošnjački integralizam''', je politički i politikološki pojam,{{sfn|Степић|2001|p=233-234}} kojim se označavaju pojedini ekstremni oblici bošnjačkog nacionalizma, oslikani u dvije posebne razine, od kojih je prva etnopolitička, a druga etnoreligijska. Etnopolitičko gledište integralnog bošnjaštva ozire se u tezi o "izvornom" etničkom bošnjaštvu cjelokupnog stanovništva Bosne, uz otvoreno osporavanje etničke posebnosti bosanskohercegovačkih [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srba]] i bosanskohercegovačkih [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata]], za koje pobornici integralnog bošnjaštva tvrde da predstavljaju [[Posrbljavanje|posrbljeni]], odnosno [[Pohrvaćenje|pohrvaćeni]] dio stanovništva Bosne i Hercegovine. Na drugoj strani, etnoreligijsko gledište integralnog bošnjaštva ozire se u tezi o etničkom bošnjaštvu svih južnoslavenskih muslimana s prostora bivše Jugoslavije, uz otvoreno osporavanje etničke posebnosti [[Goranci (narod)|Goranaca]], [[Torbeši|Torbeša]], preostalog dijela etničkih Muslimana, kao i [[Islam u Hrvata|muslimanskih Hrvata]], [[Islam u Srba|muslimanskih Srba]] i [[Islam u Crnogoraca|muslimanskih Crnogoraca]]. Spomenuta gledišta integralnog bošnjaštva, kao ekstremni vidovi suvremenog bošnjačkog nacionalizma, predstavljaju veliki izazov za samu bošnjačku političku zajednicu, a prvenstveno za umjereni, odnosno građanski i liberalno orijentirani deo bošnjačkih prvaka, koji se zalažu za poštovanje načela etničke i vjerske snošljivosti.{{sfn|Танасковић|1995|p=50-51}} Koncept integralnog bošnjaštva, odnosno bošnjačkog integralizma, treba razlikovati od koncepta [[bosanski integrlizam|bosanskog integralizma]], kojim se zagovara stvaranje integralne bosanske nacije.<ref>[https://www.academia.edu/8842699/Bosanski_lonac_Dubravka_Lovrenovi%C4%87a Ivo Lučić (2013): Bosanski lonac Dubravka Lovrenovića]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book|last=Kraljačić |first=Tomislav |title=Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882-1903) |year=1987 |location=Sarajevo |publisher=Veselin Masleša |url=https://books.google.com/books?id=2VBpAAAAMAAJ}} * {{Cite book|last=Kurpejović |first=Avdul |title=Analiza nacionalne diskriminacije i asimilacije Muslimana Crne Gore |year=2014 |location=Podgorica |publisher=Matica muslimanska |url=https://books.google.com/books?id=-dPNjwEACAAJ}} * {{Cite journal|last=Selimović |first=Salih |title=Срби муслимани и њихова денационализација |journal=Гласник Завичајног музеја |location=Пљевља |year=2001 |volume=2 |pages=163-181 |url=https://dl.dropboxusercontent.com/s/wa6c27950so1a5a/14.%20%D0%BF%D1%80%D0%BE%D1%84.%20%D0%A1%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%85%20%D0%A1%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%20-%20%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%20%D0%BC%D1%83%D1%81%D0%BB%D0%B8%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B8%20%D0%B8%20%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B0%20%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D0%B0%D1%86%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%B7%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0.pdf}} * {{Cite journal|last=Selimović |first=Salih |title=Муслимани српског порекла и њихова денационализација |journal=Српска слободарска мисао |year=2017 |volume=18 |issue=102 |pages=119-138}} * {{Cite book|last=Степић |first=Миломир |title=У вртлогу балканизације: Политичко-географски положај и фрагментираност српских земаља |year=2001 |location=Београд |publisher=Службени лист СРЈ |url=https://books.google.com/books?id=Mho0AAAAMAAJ}} * {{Cite book|last=Танасковић |first=Дарко |authorlink=Darko Tanasković |chapter=Противречности необошњаштва |title=Босна и Херцеговина од средњег века до новијег времена |year=1995 |location=Београд |publisher=Историјски институт САНУ |pages=47-56 |url=https://books.google.com/books?id=m2MtAQAAIAAJ}} {{refend}} == Vanjske poveznice == * {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [https://www.radiosarajevo.ba/kolumne/arhiva/izmedu-integralizma-i-autonomizma/45845 Ivan Lovrenović (2011): Između integralizma i autonomizma] * [http://www.politika.rs/scc/clanak/304272/Specijalni-dodaci/Muslimani-su-nacionalna-manjina Политика (2014): Avdul Kurpejović, Muslimani su nacionalna manjina] * [http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0/%D1%80%D0%B5%D0%BF%D0%BE%D1%80%D1%82%D0%B0%D0%B6%D0%B5.409.html:625136-GORANCIMA-PRETI-ASIMILACIJA-Bog-nas-cuva-a-Srbija-izdrzava Večernje novosti (2016): Milena Marković, Gorancima preti asimilacija] [[Kategorija:Bošnjaci]] foew0osm0ozy4010zpf5nnu9381ge0a 0 638939 7469217 5229067 2026-05-26T21:46:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469217 wikitext text/x-wiki '''InCites''', [[bibliometrija|bibliometrijsko]] oruđe tvrtke [[Clarivate Analytics]]. Njime se kvalitetno prati i analizira znanstvene produktivnosti na svim razinama znanstveno-istraživačke djelatnosti, od ustanove do pojedinih znanstvenika i istraživača, časopisa, znanstvenog područja/discipline te omogućava usporedbu s inim znanstvenim organizacijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Korisnik se registrira i unese korisničke podatke, nakon čega je InCites dostupan kao integrirana platforma u okviru [[Web of Science]]a.<ref name="pbf">[http://www.pbf.unizg.hr/sluzbe/knjiznica_pbf_a Prehrambeno-biološki fakultet u Zagrebu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210215042954/http://www.pbf.unizg.hr/sluzbe/knjiznica_pbf_a |date=15. veljače 2021. }} ''Knjižnica PBF-a'' (pristupljeno 22. ožujka 2019.)</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://clarivate.com/ Clarivate Analitics] (engleski) *[http://apps.webofknowledge.com/UA_GeneralSearch_input.do?locale=en_US&errorKey=&viewType=input&SID=W1BCN8KfpYro2Zjg6U3&product=UA&search_mode=GeneralSearch&preferencesSaved= Web of Science] (engleski) [[Kategorija:Knjižničarstvo]] l41xarn9x5p0yedc6x2xvgudeoblgv9 0 642410 7469264 7463133 2026-05-27T00:51:34Z Zeljko 1196 7469264 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Azorski lovor | slika=Laurus azorica basionyme.jpg | slika_opis = Laurus azorica, ilustracija | status = LC | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | genus = ''[[Laurus (biljni rod)|Laurus]]'' | species = '''''L. azorica''''' | dvoimeno = ''Laurus azorica'' | dvoimeno_autorstvo = (Seub.) Franco }} '''Azorski lovor''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Laurus azorica'') biljna vrsta iz roda [[Lovor|lovor]]a, porodica [[Lovorovke|lovorovki]], raširena po [[Azorsko otočje|Azorskom otočju]].<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:464769-1#synonyms Plants of the World online] pristupljeno 8.svibnja 2019</ref> Azorski lovor je zimzelena žbunasta biljka koja može narasti do velićine drveta. Na drvetu može narasti parazitska gljiva ''[[Laurobasidium lauri]]'' <small>( Geyl) Jülich</small>.<ref>[https://bladmineerders.nl/parasites/fungi/basidiomycota/ustilaginomycotina/exobasidiomycetes/exobasidiales/exobasidiaceae/laurobasidium/laurobasidium-lauri/ Plant Parasites of Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180610130829/http://bladmineerders.nl/parasites/fungi/basidiomycota/ustilaginomycotina/exobasidiomycetes/exobasidiales/exobasidiaceae/laurobasidium/laurobasidium-lauri/ |date=10. lipnja 2018. }} pristupljeno 8.svibnja 2019</ref> == Opis == To je zimzeleno [[stablo]], u prirodi do oko 18 m visine, s deblom promjera oko 60–90 cm. Mladi izbojci su tamno purpurnosmeđi i dlakavi, a kad se zgnječe daju ugodan aromatičan miris, sličan [[Obični lovor|običnom lovoru]]. [[Listovi]] su također [[aroma]]tični, naizmjenični, čvrsti i kožasti, jajasti do ovalni, često naglo zašiljeni, gore sjajni tamnozeleni i goli, a odozdo svjetliji, mutniji, jače žilasti i više-manje dlakavi, osobito po srednjoj žili.<ref name="Trees ">[https://www.treesandshrubsonline.org/articles/laurus/laurus-azorica/ Trees and Shrubs], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> [[Cvjetovi]] su blijedo zelenkastožuti, sitni, u kratkim dlakavim štitcima u pazušcima prošlogodišnjih listova. Cvate u [[travanj|travnju]]. Perijant ima 4 režnja, dlakava s vanjske strane, a prašnika je obično 16–20, što je zgodna razlika prema opisu Laurus nobilis, gdje je najčešće oko 12 [[prašnik]]a. [[Plod]]ovi su jajasti, oko 1,3 cm dugi, na čvrstoj kratkoj stapci.<ref name="Trees "/> Prirodno raste na [[Azori]]ma i [[Kanarski otoci|Kanarskim otocima]]. U uzgoju u Britaniji uspijeva samo u blažim, pomorskim krajevima, kao [[Cornwall (grofovija)|Cornwall]], [[Dorset]] i slična zaklonjena mjesta. Laurus nobilis otporniji na hladnoću, dok se ''L. azorica'' razlikuje od njega po mnogo većim listovima i dlakavim mladim grančicama.<ref name="Trees "/> Taksonomska napomena: ono što je Bean ranije uključivao pod sinonim ''Laurus canariensis'' danas se izdvaja kao ''[[Laurus novocanariensis]]''. == Galerija == <gallery mode=packed> File:Laurus azorica 2011-01-17.jpg| File:Laurus azorica (Flowers) 2.jpg|, listovi File:Laurus azorica in Hackfalls Arboretum (1).jpg|, kora File:Laurus azorica in bud.JPG </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Persea azorica'' <small>Seub.</small> in Fl. Azor.: 29 (1840) Heterotipski: * ''Laurus azorica f. grandifolia'' <small>P.Silva & Q.J.P.Silva</small> in Agron. Lusit. 36: 27 (1974) * ''Laurus azorica var. lutea'' <small>(Menezes) Hansen</small> in Sommerfeltia 17: ? (1993) * ''Laurus canariensis var. elliptica'' <small>Meisn.</small> in A.P.de Candolle, Prodr. 15(1): 233 (1864) * ''Laurus canariensis var. lutea'' <small>Menezes</small> in Fl. Madeira: 158 (1914) * ''Laurus magnoliifolia'' <small>Cav.</small> in Anales Ci. Nat. 3: 53 (1801) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Lovor]] qhup78jgw5t9g4ojrry2sue7jmet0ok 0 652028 7469515 5329188 2026-05-27T10:49:03Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Umjetni sateliti]]; ±[[Kategorija:Svemirske letjelice]]→[[Kategorija:Američke svemirske letjelice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469515 wikitext text/x-wiki '''Explorer 1''' je prvi američki satelit u svemiru. Lansiran je [[31. siječnja]] [[1958.]] To je bila prva svemirska letjelica koja je detektirala [[Van Allenovi pojasi zračenja|Van Allenov pojas zračenja]], vraćajući podatke sve dok baterije nisu iscrpljene nakon gotovo četiri mjeseca. U orbiti je ostao do [[1970.]] godine, a slijedilo ga je više od 90 znanstvenih [[Svemirske letjelice|svemirskih letjelica]] u [[Program Explorer|programu Explorer]]. {{mrva}} [[Kategorija:Američke svemirske letjelice]] [[Kategorija:Umjetni sateliti]] rul6fryna029h95xks9crvmfnolecin 0 652428 7469134 6708692 2026-05-26T18:49:06Z Divna Jaksic 974 {{mrva-građ}} 7469134 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije na Gretvi, Stari Bar2.jpg|mini|desno|200px|Katolička katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije na Gretvi, Stari Bar]] '''Katedrala Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije''' je katolička crkva u naselju Gretva, [[Bar (grad)|Stari Bar]], [[Crna Gora]].<ref>{{Cite book |title=Google maps, Katedrala Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije na Gretvi, Stari Bar, Crna Gora |url=https://www.google.com/maps/@42.0945744,19.1307983,129m/data=!3m1!1e3}}</ref> Pripada [[Barska nadbiskupija|Barskoj nadbiskupiji]]. [[2019.]] godine. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-građ}} {{GLAVNIRASPORED:Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije na Gretvi}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Baru]] [[Kategorija:Katoličke katedrale]] [[Kategorija:Katedrale u Crnoj Gori]] do5yiv630baru7w7lvk84qnhmbiu4zc 0 654663 7469338 7368648 2026-05-27T04:38:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469338 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Islamska zajednica u Hrvatskoj <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Islamska zajednica Hrvatska.jpg|220px|Logotip Islamske zajednice u Hrvatskoj]]</td></tr> <tr><th>[[Reis-ul-ulema]]</th><td>[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]</td></tr> <tr><th>[[Muftija]]</th><td>''zagrebački muftija</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>1916.</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Zagreb]]</td></tr> <tr><th>Država</th><td>[[Datoteka:Flag_of_Croatia.svg |25px]] [[Hrvatska]] <tr><th>Glasilo</th><td>''Minber - glasilo Islamske zajednice u Hrvatskoj''</td></tr> |} '''Islamska zajednica u Hrvatskoj''' (IZH) je vjerska organizacija muslimana u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Duhovno vodstvo [[musliman]]a u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] zove se ''Mešihat'' a najviši predstavnik Islamske zajednice u Hrvatskoj je [[muftija]]. Trenutni zagrebački muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj je [[Aziz Hasanović|Aziz ef. Hasanović]] koji je na ovoj dužnosti od 2012. godine. Islamska zajednica u Hrvatskoj je [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Mešihat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], zbog čega je [[reis-ul-ulema]] vrhovni poglavar muslimana i u Hrvatskoj.<ref>{{cite web |title=O nama |url=https://www.islamska-zajednica.hr/o-nama |website=islamska-zajednica.hr |publisher=islamska-zajednica.hr |accessdate=20. listopada 2019. |archive-date=26. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191026092644/http://www.islamska-zajednica.hr/o-nama |url-status=dead }}</ref> Sjedište Islamske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u [[Zagreb]]u. == Povijest == [[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|thumb|350px|Položaj Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj u okviru [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]]] Prikaz života i rada Islamske zajednice i muslimana u Hrvatskoj obuhvaća davna vremena, od 10. do 14. stoljeća, kada su prvi [[muslimani]], zvani Ismaelićani i Kalizije, došli na prostore Ugarskog kraljevstva na poziv tadašnjih kraljeva i zadržali se na njemu sve do pred sam prodor [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Novija povijest muslimana i Islamske zajednice u Hrvatskoj, započinje 1878. godine okupacijom, zatim 1908. godine aneksijom [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te 27. travnja 1916. godine, izglasavanjem zakona u [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskom državnom saboru]] o priznanju [[islam]]a kao ravnopravne religije drugim religijama u ovom području.<ref>{{cite web |title=Islam i muslimani u Hrvatskoj |url=https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=islam+-+povijest&selectedId=5009716 |website=katalog.kgz.hr |publisher=katalog.kgz.hr |accessdate=20. listopada 2019. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219150340/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=islam+-+povijest&selectedId=5009716&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |url-status=dead }}</ref> Izvjestitelj po ovoj točki dnevnog reda bio dr. [[Gjuro Šurmin]], koji je vrlo iscrpno elaborirao potrebu donošenja ovakvog zakona. On se pozvao na primjer [[Austrija|Austrije]] koja je priznala status islamu još 1912. godine, kao i [[Kraljevina Ugarska|Ugarska]] koja je netom prije 30. ožujka ovakav zakon primila u svom Saboru. Navodeći da je Hrvatska još 1873. godine specijalnim zakonima riješila pitanje [[Židovi|židovske]], evangeličke i drugih kršćanskih zajednica smatra neophodnim riješiti i pitanje islama. On navodi podatak da je muslimana bilo 204 na popisu iz 1910. godine. Donosi vrlo precizne podatke o strukturi muslimana u to doba, njihovom obrazovanju, poduzetništvu, angažmanu u vojsci i druge zanimljivosti poput broj muškaraca, žena, djece, dobi, oženjenih, rastavljenih i slično. U raspravu su se uključili i ostali članovi Sabora, među njima i odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu dr. Stjepan Stropch. On ukazuje na sljedeće: "Kod nas dakle muslimani kao pripadnici jedne zakonom nepriznate konfesije nisu s vjeroispovjednog pravnog gledišta dolazili u obzir, pogotovo pa ko bila je za njih isključena svaka mogućnost da se kod nas organiziraju u svrhu zajedničkog bogoslužja i uređenja svoga vjerskog života, niti su dakako uživali kakove zakonske zaštite. Predležećom zakonskom osnovom želi se, da se tomu izvanpravnom položaju muslimana u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji]] učini kraj i da ih se podigne u red zakonom priznatih konfesija, tj. da im se dade sloboda zajedničkog javnog ispovijedanja vjere i sva prava javne korporacije, kao što ih uživaju i druge u nas zakonom priznate konfesije."<ref name="#1">{{cite web |title=Intervju s Azizom Hasanovićem, predsjednikom Mešihata i muftijom Islamske zajednice u Hrvatskoj |url=https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u |website=katalog.kgz.hr |publisher=islamska-zajednica.hr |accessdate=20. listopada 2019. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219150352/https://www.islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-s-azizom-hasanovicem-predsjednikom-mesihata-i-muftijom-islamske-zajednice-u |url-status=dead }}</ref> Priznavanjem islama u Hrvatskoj, osnovana je prvotno medresa, a potom [[Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića|Islamska gimnazija]], osnovan je Vakuf Islamske zajednice, humanitarna organizacija Zirat Islamske zajednice, Škola Kurana i hifza, Dječji vrtić, Centar za kulturu dijaloga, Institut za arapski jezik i islam i Centar za certificiranje halal kvalitete.<ref name="#1"/> Godine 2002. godine Vlada Republike Hrvatske i Mešihat Islamske zajednice potpisali su Ugovor o specifičnim odnosima. Tim Ugovorom definirana su sva prava u vezi muslimana u Hrvatskoj. == Muftije == {{glavni|Muftija}} {|class="wikitable" |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''Muftija zagrebački'''</span></center> |-- ! # ! Ime i prezime ! Mandat započeo ! Mandat završio ! Napomena |-- | 1. || [[Ismet Muftić|Ismet ef. Muftić]] || 1917.|| 1945. || |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''Zagrebački muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj'''</span></center> |-- | 2. || [[Ševko Omerbašić|Ševko ef. Omerbašić]] || 1995.|| 2012. || |-- | 3. || [[Aziz Hasanović|Aziz ef. Hasanović]] || 2012. || ''Trenutačno''|| |} == Organizacija == {{glavni|Popis džamija u Hrvatskoj}} [[Slika:Rijeka Mosque 3.JPG|thumb|250px|[[Islamski centar u Rijeci]]]] Islamska zajednica u Hrvatskoj se sastoji od Sabora Islamske zajednice, muftije, i mešihata. Sabor Islamske zajednice u Hrvatskoj je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Islamske zajednice koji u svom radu slijedi princip islamske šure. Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Mešihat sačinjavaju predsjednik Mešihata i 10 (deset) članova. Predsjednik Mešihata je ujedno i muftija Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice a potvrđuje [[reis-ul-ulema]]. Islamska zajednica u Hrvatskoj je podijeljena na medžlise ([[Zagreb]], [[Rijeka]], [[Pula]], [[Sisak]], [[Split]], [[Varaždin]], [[Gunja]], [[Dubrovnik]], [[Karlovac]], [[Labin]], [[Osijek]], [[Vinkovci]], [[Poreč]], [[Slavonski Brod]], [[Umag]], [[Zadar]]),<ref>{{cite web |title=O nama |url=https://www.islamska-zajednica.hr/o-nama/medzlisi |website=islamska-zajednica.hr |publisher=islamska-zajednica.hr |accessdate=20. listopada 2019. |archive-date=9. studenoga 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20241109164152/http://www.islamska-zajednica.hr/o-nama/medzlisi |url-status=dead }}</ref> koji su dalje podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. U okviru Islamske zajednice u Hrvatskoj djeluju [[mekteb]]i i to području medžlisa, te [[Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića|Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića]], koja se nalazi u Zagrebu. == Logoi == <gallery> Slika:IZ u Hrvatskoj.png|IZ u Hrvatskoj (1993. – 2015.) Slika:IZBiH.png|IZ u Hrvatskoj (2015.-) </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.islamska-zajednica.hr Islamska zajednica u Hrvatskoj] {{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Islam u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Islamska zajednica u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bošnjaci u Hrvatskoj]] ro7002h25g682t3z5rw4h12u11xwsmx 0 654756 7469339 7457276 2026-05-27T04:39:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469339 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:21em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Islamska zajednica u Srbiji <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:Islamska zajednica u Srbiji logo.png|220px|Logo Islamske zajednice u Srbiji]]</td></tr> <tr><th>[[Reis-ul-ulema]]</th><td>[[Husein Kavazović|Husein ef. Kavazović]]</td></tr> <tr><th>[[Muftija]]</th><td>''sandžački muftija</td></tr> |- ! !<tr><th>Osnovana</th><td>1868. (''kao Niški muftiluk'')</td></tr> <tr><th>Sjedište</th><td>[[Novi Pazar]]</td></tr> <tr><th>Područje djelovanja</th><td>[[Datoteka:Bosniak National Flag in Sandzak.svg|25px]] [[Sandžak]]<br/>[[Datoteka:Flag of Serbia.svg|25px]] [[Srbija]] <tr><th>Glasilo</th><td>''Glas islama - glasilo Islamske zajednice''</td></tr> |} '''Islamska zajednica u Srbiji''' (IZS) je vjerska organizacija muslimana u [[Sandžak]]u{{fusg|1}} i [[Srbija|Srbiji]].{{fusg|2}} Duhovno vodstvo [[musliman]]a u Sandžaku i Srbiji zove se ''[[Mešihat]]'', a najviši predstavnik Islamske zajednice u Srbiji je [[muftija]]. Trenutačni sandžački muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji je [[Mevlud Dudić|Mevlud ef. Dudić]] koji je na ovoj dužnosti od 2014. godine. Islamska zajednica u Srbiji je [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Mešihat Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]], zbog čega je [[reis-ul-ulema]] vrhovni poglavar muslimana i u Srbiji.<ref>{{cite web |title=O Mešihatu |url=https://mesihat.org/mesihat/o-mesihatu2/ |website=mesihat.org |publisher=mesihat.org |accessdate=21. listopada 2019. |archive-date=3. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211203174343/https://mesihat.org/mesihat/o-mesihatu2/ |url-status=dead }}</ref> Sjedište Islamske zajednice u Srbiji nalazi se u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. == Povijest == [[Datoteka:Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH.png|thumb|350px|lijevo|Položaj Mešihata Islamske zajednice u Srbiji u okviru [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]]]] U [[Kneževina Srbija|Kneževini Srbiji]] rješenjem kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]] od 18. svibnja 1868. godine islam je priznat kao vjera. Sjedište muftije bilo je u [[Niš]]u do [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]]. Menšurom [[šejh-ul-islam]]a 1909. godine za muftiju u Nišu postavljen je [[Mehmed Zekerijah Ćinara|Mehmed Zekerijah ef. Ćinara]] s nadležnošću za raspravljanje šerijatskih poslova na cijeloj teritoriji [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. Poslije Balkanskih ratova Uredbom od 18. kolovoza 1913. godine Srbija je još jednom potvrdila slobodu ispovjedanja islama. [[Slika:Mehmed Zekerijah Ćinara.jpeg|thumb|200px|Muftija [[Mehmed Zekerijah Ćinara|Mehmed Zekerijah ef. Ćinara]] (1914. – 1929.)]] [[Slika:Muamer Zukorlić.jpg|thumb|180px|Muftija [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zukorlić]] (1993. – 2016.)]] Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] muslimani su ušli s tri odvojene vjerske zajednice: u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], Hrvatskoj i Sloveniji s [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulemom]] na čelu sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], u Srbiji ([[Sandžak]]u, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu) na čelu s muftijom čije je sjedište premješteno iz Niša u [[Beograd]] i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] na čelu s muftijom sa sjedištem u [[Bar (grad)|Bar]]u. Da bi se otklonile razlike u pogledu državnog upravljanja i nadzora 12. rujna 1919. donesena je Privremena uredba o upravi vakufa u Kraljevini SHS, koja 28. veljače 1922. zamijenjena zakonom. Muslimani u Srbiji (Sjevernoj Makedoniji, Sandžaku, Kosovu) i Crnoj Gori od tada su činili jednu vjersku zajednicu pod upravom vrhovnog muftije u Beogradu. Muslimani u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji su i dalje živjeli u Islamskoj zajednici na čelu s reis-ul-ulemom i sjedištem u Sarajevu. Prema navedenoj uredbi i zakonu o upravi vakufa nadzor nad vakufima i upravu Središnjeg vakufskog fonda za teritoriju Srbije (Sjeverne Makedonije, Sandžaka, Kosova) i Crne Gore vodilo je Ministarstvo vjera, a uprava vakufa u Bosni i Hercegovini i dalje je ostavljena u nadležnost vakufsko-merafskih organa koji su tamo prije postojali.<ref name="Enciklopedija živih religija">Islam u Jugoslaviji, Enciklopedija živih religija, Nolit, Beograd, 2004. {{ISBN|86-19-02360-8}}</ref> Na prijedlog resornog ministra pravde i uz suglasnost Ministarskog vijeća donijelo je ukaz kojim je kralj postavljao: reis-ul-ulemu, članove [[Rijaset|Ulema-medžlisa]] i [[muftija|muftije]]. Protiv ovog ukaza ustao je tadašnji reis-ul-ulema [[Mehmed Džemaluddin Čaušević|Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević]], koji je u znak prosvjeda podnio ostavku na dužnost reis-ul-uleme. Svoj prosvjed je opravdao time što je kralj ukazom narušio autonomiji Islamske zajednice u Jugoslaviji. Prvi Ustav [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Kraljevini Jugoslaviji]] donijet je 9. srpnja 1930. godine. [[Hafiz Kurana|Hfz.]] [[Ibrahim Maglajlić|Ibrahim ef. Maglajlić]] je izabran za novog reis-ul-ulemu u Kraljevini Jugoslaviji. Položio je zakletvu i primio menšuru 19. lipnja 1930. godine u [[Bajrakli džamija u Beogradu|Bajrakli džamiji]] u Beogradu 31. listopada 1930. godine. Usvajanjem novog ustava i izborom za reisu-l-ulemu hfz. Ibrahim ef. Maglajlića, Vrhovno islamsko starješinstvo i sjedište reis-ul-uleme preneseno je iz Sarajeva u Beograd. Zakon o Islamskoj zajednici u Jugoslaviji iz 1930. izmijenjen je i dopunjen Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica 28. veljače 1936. godine. Ovim propisom ukinuta su muftijstva i sjedište reis-ul-uleme je ponovo vraćeno u Sarajevo. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], formiranjem nove države [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], Islamska zajednica u Srbiji funkcionira u okviru [[Rijaset|Vrhovnog islamskog starješinstva]] Islamske zajednice u Jugoslaviji kao Starješinstvo Islamske zajednice za Srbiju sa sjedištem u [[Priština|Prištini]]. U ovom periodu dolazi do obnavljanja institucija i vakufa Islamske zajednice u Srbiji preko postavljenja glavnog imama beogradskog, a 1981. i obnavljanjem muftijstva beogradskog s nadležnošću za Srbiju i [[Vojvodina|Vojvodinu]] bez [[Kosovo|Kosova]] i [[Sandžak]]a. Raspadom SFR Jugoslavije razbija se Islamska zajednica u njoj, Starješinstvo Islamske zajednice za Srbiju prestaje da postoji. Godine 1993. godine na Obnoviteljskom saboru u Sarajevu formira se Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku na čelu s muftijom, sa sjedištem u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]. Za prvog muftiju je izabran [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zurkorlić]]. Ovaj Mešihat je 2007. godine prerastao u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji, na taj način povezujući muslimane iz Sandžaka s medžlisima i džematima na području [[Središnja Srbija|središnje Srbije]] i Vojvodine.<ref name="Enciklopedija živih religija">Islam u Jugoslaviji, Enciklopedija živih religija, Nolit, Beograd, 2004. {{ISBN|86-19-02360-8}}</ref> == Muftije == {{glavni|Muftija}} {|class="wikitable" |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''predsjednici Mešihata Islamske zajednice u Sandžaku'''</span></center> |-- ! # ! Ime i prezime ! Mandat započeo ! Mandat završio ! Napomena |-- | 1. || [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zukorlić]] || 1993.|| 2007. || |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''predsjednici Mešihata Islamske zajednice za Sandžak i Srbiju'''</span></center> |-- | 1. || [[Muamer Zukorlić|Muamer ef. Zukorlić]] || 2007.|| 2014. || |-- | 2.|| [[Mevlud Dudić|Mevlud ef. Dudić]] || 2025.|| 2025. || |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija sandžački'''</span></center> |-- | 1.|| [[Mevlud Dudić|Mevlud ef. Dudić]] || 2025.|| ''Trenutačno'' || |} == Organizacija == [[Slika:NoviPazarCenter.jpg|thumb|Arab džamija u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]]] [[Slika:Mosque Subotica Serbia from the outside.JPG|thumb|Muhadžir džamija u [[Subotica|Subotici]]]] Mešihat Islamske zajednice Sandžaka osnovan je za područje [[Sandžak]]a na Konstituirajućem Saboru 30. listopada 1993. godine, a na Objediniteljskom Saboru 27. ožujka 2007. godine preimenovan je u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji s četiri muftijastva. Sabor Islamske zajednice u Srbiji je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Islamske zajednice koji u svom radu slijedi princip islamske šure. Mešihat Islamske zajednice u Srbiji je najviši vjerski i administrativni organ Islamske zajednice. Predsjednik Mešihata je bio ujedno i muftija Mešihata Islamske zajednice za Sandžak i Srbiju. Veljače 2025. došlo je reorganizacije unutar Mešihata u Srbiji. Usvojena je odluka o usklađivanju Ustava Islamske zajednice u Srbiji s Ustavom [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] u dijelu kojim se regulira izbor i status muftija na području Mešihata. Donijeta je odluka da se s oblasnih muftija prenesu ingerencije na glavnog muftiju.<ref>{{cite web |url=https://sandzakpress.net/mesihat-ukidaju-se-oblasne-muftije-i-sve-ingerencije-se-prenose-na-glavnog-muftiju/|title=Mešihat – Ukidaju se oblasne muftije i sve ingerencije se prenose na glavnog muftiju |publisher=sandzakpress.net |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Novom odlukom, muftija sandžački je automatizmom predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, dok se na tri ostala muftijstva imenuju koordinatori. Muftiju bira Sabor Islamske zajednice a potvrđuje [[reis-ul-ulema]]. '''Muftijstva''' {|class="wikitable" |-- |bgcolor=#284D93 colspan=5 | <center><span style="color:white;">'''Muftijstva'''</span></center> |-- ! # ! Naziv ! Sjedište ! Muftija |-- | 1. || [[Sandžački muftiluk]] || [[Novi Pazar]] || muftija <br /> [[Mevlud Dudić|Mevlud ef. Dudić]] |-- | 2.|| Beogradski muftiluk || [[Beograd]] || koordinator <br /> Nedžad ef. Hasanović |-- | 3. || [[Novosadski muftiluk]] ||[[Novi Sad]] || koordinator <br />hfz. Nedžad ef. Hasanović |-- | 4. || [[ Preševski muftiluk]] || [[Preševo]] || koordinator <br /> Ragmi ef. Destani |} Muftijstva su podijeljena na medžlise, koji su podijeljeni na [[džemat]]e. Džemati čine najmanje organizacione jedinice Islamske zajednice. Prema procjenama, u Srbiji se nalazi oko 200 vjerskih objekata u kojima muslimani obavljaju svoje vjerske dužnosti. Kada je riječ o džamijama, najveći broj džamija se nalazi Sandžaku i to oko 150, u Preševskoj dolini ([[Bujanovac]], Preševo i [[Medveđa]]) ih je više od 70, dok se u [[Središnja Srbija|Središnjoj Srbiji]] nalaze dvije – po jedna u Beogradu i Nišu, te u [[Vojvodina|Vojvođanskom]] gradu Subotici jedna džamija.<ref>{{cite web |title=Al muhadžira, prva vojvođanska džamija |url=http://www.politika.rs/sr/clanak/6213/%D0%90%D0%BB-%D0%BC%D1%83%D1%85%D0%B0%D1%9F%D0%B8%D1%80%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B0-%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D1%92%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D1%9F%D0%B0%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0 |website=mesihat.org |publisher=politika.rs |accessdate=22. listopada 2019.}}</ref> == Ustanove == Ustanove koji djeluje u sklopu Islamske zajednice u Srbiji su: ===Mektebi === * [[Mekteb]]i djeluju na području džemata, u sklopu svakog medžlisa === Medrese === [[Slika:Fakultet za islamske studije.JPG|thumb|Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru]] * [[Gazi Isa-begova medresa u Novom Pazaru]], osnovana u 15. stoljeću ** Gazi Isa-begova medresa, Odjel u [[Rožaje|Rožaju]], osnovan 2001. ** Gazi Isa-begova medresa, Odjel u [[Preševo|Preševu]], osnovan 2014. ** Gazi Isa-begova medresa, Odjel u Tutinu, osnovan 2020. === Fakulteti === * Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru, osnovan 2001. === Media centar === * Glas islama - glasilo Islamske zajednice, osnovano u Novom Pazaru 1996. === Organizacije === * Muslimanski omladinski klub, osnovan u Novom Pazaru 1999. * Udruga uleme Islamske zajednice u Srbiji, osnovana u Novom Pazaru 2007. * Udruga žena Merjem, osnovana u Novom Pazaru, 2007. === Druge ustanove === * Nakladnička kuća El-Kelimeh, osnovana u Novom Pazaru 1993. * Agencija za sertificiranje halal kvalitete, osnovana u Novom Pazaru 2007. * Škola Kur'ana Časnog, osnovana u Novom Pazaru 2010. * Vakufska direkcija, osnovana u Novom Pazaru 2014. == Logoi == <gallery> Slika:IZ u Srbiji logo.jpg|IZ u Srbiji (1993. – 2015.) Slika:IZBiH.png|IZ u Srbiji (2015. – ''danas'') </gallery> == Bilješke == {{fusd|1}} Sandžak je zemljopisno područje administrativno podijeljeno između Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Godine 1993. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je na tom području osnovala Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, da bi 2007. ovaj mešihat prerastao u Mešihat Islamske zajednice u Srbiji pokrivajući na taj način područje cijele Srbije, a preko [[Sandžački muftiluk|Sandžačkog muftiluka]] ista organizacija je nastavila djelovanje i u crnogorskom dijelu Sandžaka, ostvarajući tako vezu i sa sandžačkim muslimanima u Srbiji ali i Crnoj Gori. Isto tako, paralelno s ovim organizacijom, na području Crne Gore djeluje i [[Islamska zajednica u Crnoj Gori]], sa sjedištem u Podgorici.<br/> {{fusd|2}} Na području Srbije paralalelno s Islamskom zajednicom u Srbiji djeluje i Islamska zajednice Srbije (osnovana 2007.), sa sjedištem u Beogradu, koju Islamska zajednica u Srbiji do danas ne priznaje.<br/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://mesihat.org/ Islamska zajednica u Srbiji] {{Muftijstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Islam u Srbiji]] [[Kategorija:Islamska zajednica u Srbiji]] cjkwmrsv5bx8x7cn5nccp7th8mqikrs 0 656224 7469509 6205047 2026-05-27T10:41:55Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Svemirske letjelice|Svemirske letjelice]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Istraživanje Sunčevog sustava|Istraživanje Sunčevog sustava]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469509 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1e13m_comparison_Hale_Bopp_and_smaller_-_HQ_no_transparency.png|desno|mini|350x350px|Crvena i zelena strelica označavaju položaje ''Voyagera 1'' i ''Pioneera 10'' na kraju 2008. godine; plava ljuska označava procijenjenu veličinu heliosfere u koju su ušli, dok sivi kružni vijenac prikazuje [[Kuiperov pojas]]. Žuta ljuska označava udaljenost od sunčevog dana od Sunca, a žuta strelica - vernalnu točku. Kliknite na sliku za veći prikaz i poveznice na druge veličine prikaza.]] Ispod je '''popis umjetnih objekata koji''' napuštaju [[Sunčev sustav]]. Svi su ti predmeti svemirske sonde i njihove gornje faze koje je pokrenula [[NASA]]. Od glavnih svemirskih letjelica, ''[[Voyager 1]]'', ''[[Voyager 2]]'' i ''[[New Horizons]]'' i dalje funkcioniraju i redovito se kontaktiraju radio komunikacijom, dok ''[[Pioneer 10]]'' i ''[[Pioneer 11]]'' više ne rade. Uz ove svemirske letjelice, i neki treći stupnjevi i de-spin utezi napuštaju Sunčev sustav pod pretpostavkom da nastavljaju svojim putanjama. Ti objekti ''napuštaju'' Sunčev sustav jer ih njihova brzina i smjer odvode od Sunca, a na udaljenosti od Sunca, njegovo gravitacijsko privlačenje nije dovoljno za privlačenje tih objekata natrag ili u orbitu. Oni nisu nedostižni gravitacijskoj sili Sunca pa usporavaju, ali imaju dovoljnu brzinu da nastave u međuzvjezdani prostor, tj. zadržavaju dovoljnu [[Brzina oslobađanja|brzinu oslobađanja]] da napuste Sunčev sustav. == Sonde za planetarno istraživanje == * '''''[[Pioneer 10]]''''' - lansiran 1972. godine, preletio je pored [[Jupiter]]a 1973. i kreće se u smjeru Aldebarana (udaljenog 65 svjetlosnih godina) u zviježđu [[Bik (zviježđe)|Bika]]. Kontakt je izgubljen u siječnju 2003., a procjenjuje se da je prešao 120 AU. * '''''[[Pioneer 11]]''''' - lansiran 1973., letio je pored Jupitera 1974. i [[Saturn]]a 1979. godine. Kontakt je izgubljen u studenom 1995., a procjenjuje se da se nalazi na udaljenosti oko 100 AU. Letjelica se kreće prema zviježđu [[Orao (zviježđe)|Aquila]], sjeverozapadno od zviježđa [[Strijelac (zviježđe)|Strijelca]]. Zanemarujući moguće incidente, ''Pioneer 11'' proći će blizu zvijezde Lambda Orla u zviježđu Orao za oko 4 milijuna godina. * '''''[[Voyager 2]]''''' - lansiran u kolovozu 1977., prolazio je pored Jupitera 1979., Saturna 1981., [[Uran]]a 1986. i [[Neptun]]a 1989. godine. Sonda je napustila [[Heliosfera|heliosferu]] za [[Svemirsko prostranstvo|međuzvjezdani prostor]] na 119 AU 5. studenoga 2018.<ref name="BBC-20181210">{{Citiranje novina |last=Gill |first=Victoria |title=Nasa's Voyager 2 probe 'leaves the Solar System' |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-46502820 |date=10. prosinca 2018. |work=BBC News |accessdate=10. prosinca 2018.}}</ref> ''Voyager 2'' je i dalje aktivan. Nije usmjeren prema bilo kojoj određenoj zvijezdi, iako bi za otprilike 40&nbsp;000 godina trebao proći 1,7 svjetlosnih godina od zvijezde Ross 248. Ako mu se ništa ne nađe na putu sljedećih 296&nbsp;000 godina, trebao bi proći pored zvijezde [[Sirius]] na udaljenosti od 4,3 svjetlosne godine. * '''''[[Voyager 1]]''''' - lansiran u rujnu 1977., Letio je pokraj Jupitera 1979. i Saturna 1980., čineći poseban bliski pristup Saturnovom mjesecu [[Titan (mjesec)|Titanu]]. Sonda je 25. kolovoza 2012. prošla [[Heliosfera|heliopauzu]] na 121 AU kako bi ušla u [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani prostor]].<ref>{{Citiranje novina |title=Voyager 1 finally crosses into interstellar space |first=William |last=Harwood |work=CBS News |date=12. rujna 2013. |url=http://www.cbsnews.com/8301-205_162-57602736/voyager-1-finally-crosses-into-interstellar-space/ |access-date=8. studenoga 2019. |archive-date=13. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113201639/http://www.cbsnews.com/8301-205_162-57602736/voyager-1-finally-crosses-into-interstellar-space/ |url-status=dead }}</ref> ''Voyager 1'' je i dalje aktivan. Kreće se prema zvijezdi AC +79 3888 koja leži na 17,6 svjetlosnih godina od Zemlje, za oko 40&nbsp;000 godina.<ref>{{Citiranje novina |last=Wall |first=Mike |title=Interstellar Traveler: NASA's Voyager 1 Probe On 40,000-Year Trek to Distant Star |url=https://www.space.com/22783-voyager-1-interstellar-space-star-flyby.html |accessdate=4. lipnja 2018. |date=13. rujna 2015.}}</ref> * '''''[[New Horizons]]''''' - pokrenut u 2006., letjela je pored Jupitera u 2007. i [[Pluton]]a 14. srpnja 2015. Preletio je pokraj objekta u [[Kuiperov pojas|Kuiperovu pojasu]] (486958) 2014 MU (zvani Ultima Thule) 1. siječnja 2019. u sklopu proširene misije Kuiperovog pojasa. Iako su druge sonde lansirane prve, ''Voyager 1'' postigao je veću brzinu i pretekao sve ostale. ''Voyager 1'' pretekao je ''Voyager 2'' nekoliko mjeseci nakon lansiranja, 19. prosinca 1977. Nadmašio je ''Pioneera 11'' 1983., i potom ''Pioneer 10 -'' postajući sonda najudaljenija od Zemlje - 17. veljače 1998. ''Voyager 2'' kreće se i brže od sondi koje su pokrenute ranije: pretekao je ''Pioneer 11'' do ožujka 1988., predviđa se da će 2023. prestići ''Pioneer 10''.<ref>https://www.heavens-above.com/SolarEscape.aspx</ref> Ovisno o tome kako "Pioneerova anomalija" utječe na to, ''New Horizons'' će vjerojatno proći i ''Pioneerove'' sonde, ali za to će joj trebati mnogo godina. Neće preteći ''Pioneer 11'' sve do [[22. stoljeće|22. stoljeća]], neće prestići ''Pioneer 10'' sve do kraja tog stoljeća, i nikada neće prestići ''Voyagere''. {| class="wikitable sortable" ! align="left" | Ime ! align="left" | Lansiran ! align="left" | Trenutna udaljenost ([[Astronomska jedinica|AU]] ) ! align="right" | Brzina ( [[Metar u sekundi|km/s]] ) |- | ''[[Voyager 1]]'' | align="right" | 1977. | align="right" | 145 | align="right" | 17 |- | ''[[Pioneer 10]]'' | align="right" | 1972. | align="right" | 123 | align="right" | 12 |- | ''[[Voyager 2]]'' | align="right" | 1977. | align="right" | 120 | align="right" | 15 |- | ''[[Pioneer 11|Pioner 11]]'' | align="right" | 1973. | align="right" | 100 | align="right" | 11 |- | ''[[New Horizons]]'' | align="right" | 2006. | align="right" | 43 | align="right" | 14 |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Istraživanje Sunčevog sustava]] dp6xzzv1b5ejkst0xybmgjw79zzgxa4 0 657823 7469346 6647148 2026-05-27T05:18:17Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469346 wikitext text/x-wiki '''Istarska nogometna liga''' (također i kao ''Istarska zona'', ''Riječko-istarska zona – Istarska skupina'', ''Podsavezna liga Pula'') je bila liga trećeg stupnja [[nogomet]]nog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1962./63. (nakon što je rasformirana dotadašnja jedinstvena liga ''Nogometne zone Rijeka – Pula''). <br> Sudjelovalo je ukupno 10 klubova, a prvak je bio ''[[NK Rudar Labin|"Rudar"]]'' iz [[Labin]]a. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !!klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] ||16 ||13 ||1 ||2 ||63 ||19 ||27 |- |2. ||[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] ||16 ||10 ||4 ||2 ||58 ||21 ||24 |- |3. ||[[NK Vodnjan|Vodnjan]] ||16 ||8 ||4 ||4 ||38 ||30 ||20 |- |4. ||Tehnomont Pula ||16 ||10 ||0 ||6 ||43 ||25 ||20 |- |5. ||[[NK Pazinka Pazin|Pazin]] ||16 ||7 ||4 ||5 ||35 ||34 ||18 |- |6. ||[[NK Rovinj|Rovinj]] ||16 ||5 ||1 ||10 ||22 ||35 ||11 |- |7. ||[[NK Mladost Fažana|Sloga Fažana]] ||16 ||3 ||3 ||10 ||16 ||37 ||9 |- |8. ||[[NK Medulin 1921|Medulin]] ||16 ||3 ||2 ||11 ||24 ||53 ||8 |- |9. ||[[NK Buje|Buje]] ||16 ||2 ||3 ||11 ||16 ||49 ||7 |- | ||[[NK Istra Pula|Istra II Pula]] ||colspan="7" align="center"|<small> ''nastupali van konkurencije |} == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!BUJE !!JAD !!MED !!PAZ !!ROV !!RUD !!SLO !!VOD !!TEH !!''IST |- |'''BUJE ||align="left"|[[NK Buje|Buje]] |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''JAD ||align="left"|[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''MED ||align="left"|[[NK Medulin 1921|Medulin]] | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PAZ ||align="left"|[[NK Pazinka Pazin|Pazin]] | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''ROV ||align="left"|[[NK Rovinj|Rovinj]] | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RUD ||align="left"|[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]] | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''SLO ||align="left"|[[NK Mladost Fažana|Sloga Fažana]] | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''VOD ||align="left"|[[NK Vodnjan|Vodnjan]] | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''TEH ||align="left"|Tehnomont Pula | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''''IST ||align="left"|''[[NK Istra Pula|Istra II Pula]] | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="12"| |- |colspan="12" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 9. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 10. do 18. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano </small> |} <small> Izvori: </small> == Za prvaka Riječko-istarske zone == {| |- |Rudar Labin || || – || ||'''[[NK Orijent Rijeka|Orijent Rijeka]] || ||2:2, 0:3 || |- |} == Povezani članci == * [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1962./63.|Druga savezna liga 1962./63.]] * [[Podsavezna nogometna liga Rijeka 1962./63.|Podsavezna liga Rijeka 1962./63.]] == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * Marijan Milevoj: ''Četrdeset zelenih proljeća : NK Rudar - Labin'', Labin, 1986., UDK: 796.332(497.13 Labin)"1945/1985"(067.5), str. 73-74 * ''"Sportske novosti"'', 1963. godina * ''"Sportske novosti"'', 6. svibnja 1963. * [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999&V=EGN&lok=&zbi=&item=N00127&upit=R library.foi.hr, ''"Raški rudar" (glasilo Istarskih ugljenokopa ˝Tupljak˝)'', ISBN 1334-1731] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220811005822/https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999&V=EGN&lok=&zbi=&item=N00127&upit=R |date=11. kolovoza 2022. }} * [https://library.foi.hr/novine/broj1.aspx?C=127&godina=1963&broj=000010&E=E9999 library.foi.hr, ''"Raški rudar" - glasilo Istarskih ugljenokopa Raša'', god. V, br. 10, objavljeno 15. svibnja 1963., str. 8 (''Sport''; konačni poredak)], preuzeto 16. kolovoza 2022. {{izvori}} </small> [[Kategorija:Istarska nogometna liga (do 1991.)|1962-63 1 Istra]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1962./63.|*Istra]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije – 3. ligaški rang (Hrvatska)|1962-63 Istra]] [[Kategorija:Regionalna nogometna liga Rijeka-Pula|1962-63 Istra]] ngdtixgz307wic6oldj2295e4b8mzuv 0 658949 7469378 6710542 2026-05-27T08:41:53Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469378 wikitext text/x-wiki '''Don Ivan Jelinović''' ([[Gruda]], Konavle, [[6. travnja]] [[1919.]] – Korčula, [[19. studenoga]] [[1944.]]?), hrvatski katolički svećenik, žrtva partizanskog zločina<ref name="narod">[https://narod.hr/kultura/don-ivo-jelinovic-gruda-mladi-svecenik-zrtva-velikih-partizanskih-pokolja-1944-godine-u-dubrovniku-i-okolici Narod.hr] ph: ''Don Ivo Jelinović (Gruda) – mladi svećenik žrtva velikih partizanskih pokolja 1944. godine u Dubrovniku i okolici'' 3. prosinca 2019. (pristupljeno 9. prosinca 2019.)</ref> == Životopis == Rodio se u konavoskoj Grudi od oca Ante i majke Jele, rođene Mostahinić. 28. veljače 1943. godine zaredio se u Dubrovniku za svećenika. Prvu svećeničku službu koju je dobio jest mjesto [[župnik]]a. Bila mu je to ujedno i posljednja svećenička služba. Bio je župnik u rodnoj župi. Službovao je do listopada 1944. godine. Tad su ga uhitili partizani te ga s Konavljanima Antunom Kordom, Cvijetom Bratošem, Nikom Glavićem, Antunom Palijem, Ivom Alamatom, Nikom Cvjetkovićem i Nikom Obradovićem otpravili nekamo na Korčulu.<ref name="narod"/> Odvedeni su na isti dan u studenome 1944. nakon tzv. oslobođenja.<ref name="dubrovnikpress">[https://www.dubrovnikpress.hr/component/k2/item/36276-na-grudi-podijelili-%C5%BErtve-partizana-bista-sve%C4%87eniku-i-spomen-plo%C4%8Da-ubijenima-ne-mogu-zajedno.html Dubrovnik Press] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191210000201/https://www.dubrovnikpress.hr/component/k2/item/36276-na-grudi-podijelili-%C5%BErtve-partizana-bista-sve%C4%87eniku-i-spomen-plo%C4%8Da-ubijenima-ne-mogu-zajedno.html |date=10. prosinca 2019. }} Nikolina Metković: ''Na Grudi podijelili žrtve partizana; bista svećeniku i spomen ploča ubijenima ne mogu zajedno?! '' 21. studenog 2019. (pristupljeno 9. prosinca 2019.)</ref> Iz dostupnih svjedočanstava čini se da su ga [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|ubili batinanjem]] sve dok nije umro. Pretpostavlja se da je nadnevak ubojstva nadnevak s presude "osuđen na strijeljanje" [[19. studenoga]] [[1944.]] godine.<ref name="narod"/> Smrt strijeljanjem i [[konfiskacija]] imovine presuđena je uz obrazloženje da su bili aktivni ustaše, no nisu bili nikakve ustaše, ni pripadnici bilo koje vojske, nego su bili obični nedužni civili, među njima je bilo istaknutih i imućnih Konavljana kojima je poslije sve konfiscirano i [[nacionalizacija|nacionalizirano]], koji su u to vrijeme prokazani, odnosno lažno optuženi od onih kojima su iz nekog razloga smetali, odvedeni su i likvidirani. Nitko od članova obitelji nikad nije pronašao posmrtne ostatke svojih najmilijih.<ref name="dubrovnikpress"/> Članovi obitelji pobijenih Konavljana koje su partizani pobili te 1944., studenoga 2014. su na 70. obljetnicu od pogubljenja Mjesnom odboru Gruda predali inicijativu s potpisima o postavljanju spomen-ploče na mjesnom groblju. Na ploči su uz skupinu iz 1944. pridodali ime jednog Gruđanina kojega su partizani ubili na cesti 1945. godine. U tom dopisu pozvali su se na činjenicu da je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koju je usvojio i Hrvatski sabor, osudila zločine svih totalitarnih sustava te da su upravo usvajanjem te rezolucije stečeni uvjeti za obilježavanje obljetnica svih zločina totalitarnih režima.<ref name="dubrovnikpress"/> Na 75. obljetnicu ubojstva don Ivanu i Konavljanima župljani Grude postavili su spomen-ploču. Jelinovićeva bista postavljena je ispred župne crkve povodom 100. godine rođenja i 75. godine svećenikove mučeničke smrti. Djelo je hrvatskoga akademskog kipara [[Tomislav Kršnjavi|Tomislava Kršnjavog]]. Ploča s imenima s imenima ostale sedmorice Konavljana stradalih zajedno s njime postavljena je zvonik [[mrtvačko zvono|mrtvačkog zvona]]. Ploča je dar obitelji Miha Klaića, a troškove cijelog ovog projekta podijelili su napola Općina Konavle i župa Presvetog Trojstva.<ref name="narod"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jelinović, Ivan}} [[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]] m06hyrbzjb873xwt5no1tb4cykoagqv 0 659253 7469123 7410163 2026-05-26T18:41:42Z Divna Jaksic 974 7469123 wikitext text/x-wiki [[Slika:Peter Carington 1984.jpg|200px|desno|mini|Lord Carrington]] '''Peter Carington''', poznati i kao '''Lord Carrington''' ([[London]], [[6. lipnja]] [[1919.]] – London, [[9. srpnja]] [[2018.]]) bio je [[UK|britanski]] [[barun]] i [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativni]] političar. Služio je kao [[Ministar obrane]] od [[1970.]] do [[1974.]] godine, [[ministar vanjskih poslova]] od [[1979.]] do [[1982.]] godine, predsjednik [[General Electric Company]] od [[1983.]] do [[1984.]], te [[glavni tajnik NATO-a]] od 1984. do [[1988.]] godine. U prvoj vladi [[Margaret Thatcher]] odigrao je važnu ulogu u pregovorima u [[sporazum iz Lancaster Housea|Lancaster Houseu]] koji je okončao rasni sukob u [[Rodezija|Rodeziji]] i omogućio stvaranje [[Zimbabve]]a. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] javnosti je poznat po svojoj ulozi u vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. Carrington je bio ministar vanjskih poslova 1982. godine kada je [[Invazija Falklandskih otoka 1982.|Argentina napala Falklandske otoke]]. Preuzeo je punu odgovornost za propust u predviđanju te je dao ostavku. Kao [[Glavni tajnik NATO-a|glavni tajnik]] [[NATO]]-a, pomogao je u sprječavanju rata između [[Grčka|Grčke]] i [[Turska|Turske]] tijekom [[Egejska kriza 1987.|Egejske krize 1987.]]<ref>{{Citiranje novina |last=Alan Cowell |date=29. ožujka 1987. |title=Greeks and Turks ease Aegean crisis |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/1987/03/29/world/greeks-and-turks-ease-aegean-crisis.html |access-date=2. srpnja 2017.}}</ref> == Rani život == Prezime "Carrington" (s dva r) usvojeno je kraljevskom licencom iz 1839. od strane njegovog izravnog muškog pretka [[Robert Carrington, drugi barun Carrington|Roberta Carringtona, drugog baruna Carringtona]], umjesto Smitha.<ref>Cokayne, and others, ''[[The Complete Peerage]]'', volume II, p. 197.</ref> Potonji otac, [[Robert Smith, prvi barun Carrington|Robert Smith]], zastupnik u Nottinghamu, učinjen je [[Barun Carrington|barunom Carringtonom]] [[1796.]] (Peerage of Ireland) i [[1797.]] (Peerage of Great Britain).<ref>Kidd, Charles. ''Debrett's Peerage & Baronetage'', 2015 Edition. London, England. p. 220.</ref> Pravopis prezimena promijenjen je kraljevskom licencom u "Carington" (s jednim r) 1880. od strane sinova 2. baruna, ali se pravopis naslova nije promijenio. == Poveznice == * [[Carrington-Cutileirov plan]] == Izvori == {{izvori}} {{Glavni tajnici NATO-a}} {{GLAVNIRASPORED:Carington, Peter}} [[Kategorija:Životopisi, Ujedinjeno Kraljevstvo]] [[Kategorija:Britanski političari]] [[Kategorija:Glavni tajnici NATO-a]] ryp8fa805s9zr9kuim6c5ff80tj6chw 0 663076 7469415 7248019 2026-05-27T09:23:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469415 wikitext text/x-wiki '''Ivan Lozo''' ([[Poljica (Podbablje)|Poljica]], Imotski, [[23. svibnja|23. listopada]] [[1955.]]), pravaš i čelnik nekadašnje hrvatske političke emigrancije, po struci pravni referent, sudski prevoditelj. Živio veliki dio života u Njemačkoj. Oženjen Zdenkom rođenom Križić (Roško Polje, Duvno). Otac je troje djece. U slobodno vrijeme intenzivno se već od studentskih dana bavi istraživanjem srednjovjekovne hrvatske povijesti.<ref name="hčsp">[http://hcsp.hr/ivan-lozo-imenovan-medunarodnim-tajnikom-hcsp-a/ ''Ivan Lozo, imenovan međunarodnim tajnikom HČSP-a''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200115000718/http://hcsp.hr/ivan-lozo-imenovan-medunarodnim-tajnikom-hcsp-a/ |date=15. siječnja 2020. }} HČSP. 25. veljače 2010. Pristupljeno 14. siječnja 2020.</ref> == Životopis == Rođen je godine 1955. u imotskim Poljicima kao sin Jure i Darinke-Jele, rođene Biloš. Otac Jure je 1957. emigrirao iz političkih razloga preko Italije u Njemačku. Iste godine je Ivan Lozo kao dječak s majkom uhićen pri pokušaju ilegalnog prelaska granice te bio zatočen u riječkom pa u imotskom zatvoru. Godine 1962. dolaze u Njemačku. Još kao student aktivirao se je u hrvatskoj političkoj emigraciji (HNV - Hrvatsko Narodno Vijeće) ali i u Paneuropskoj Uniji (Međunarodna Paneuropska unija). Surađivao je (na početku pod pseudonimom Ivica Vitić) u uglednom hrvatskom emigrantskom časopisu na njemačkom jeziku [[Kroatische Berichte]] i postao (pod svojim imenom) član uredništva. Godine 1980. učlanio se u hrvatsku državotvornu političku emigrantsku organizaciju [[Ujedinjeni Hrvati Europe|Ujedinjenih Hrvata Europe]] (UHE), čiji je prvi predsjednik bio žrtva UDB-e, [[Nikola Miličević|Nikole Miličevića]], ubijen te godine u Frankfurtu. Povodom Titove smrti 1980. Lozo je bio moderator međunarodne tiskovne konferencije u Bonnu. Godine 1981. postaje glasnogovornik, a početkom 1982. glavni tajnik te organizacije. Kao glavni tajnik UHE priprema i predvodi prvu hrvatsku delegaciju na razgovoru u njemačkom parlamentu (Bundestag) u Bonnu (1982.) i prvu hrvatsku delegaciju u Europskom Parlamentu u Strasbourgu (1985.). Sudjeluje na konferenciji njemačke vladajuće stranke CDU-a "Stranci u Njemačkoj – za zajedničku budućnost" u Bonnu (1982.), kongresu Paneuropske Unije u Goslaru (1986.) te sličnim skupovima. Tako se susreće sa značajnim njemačkim i europskim političarima. Bio je govornik na nizu antijugoslavenskih demonstracija. Organizator je demonstracija na sveučilištu u Freiburgu 1988. povodom promocije knjige o Jasenovcu Vladimira Dedijera na njemačkom jeziku. Autor je političkih načela UHE, objavljenih 1989. Preveo je hrvatsku himnu na njemački jezik. Bio je meta ne samo jugoslavenske tajne službe (UDB-e), nego i četničke emigracije. Političke veze koje je Lozo svojim radom ostvario u SR Njemačkoj i Europi znatno su utjecale na međunarodno njihovo priznanje Republike Hrvatske, kako je to isticalo veleposlanstvo RH u Bonnu u dopisu Ministarstvu vanjskih poslova RH. Već 28. veljače 1990. Lozo se stavio na raspolaganje tek tri dana prije obnovljenoj HSP-u (Hrvatska stranka prava). Postaje povjerenikom HSP za Njemačku i 1990. organizira prvi javni skup HSP-a u Bosni i Hercegovini. Poradi neslaganja s Dobroslavom Paragom, kasnije i Antom Đapićem napušta stranku te neko vrijeme obnaša dužnost međunarodnog tajnika HČSP-a (Hrvatska čista stranka prava). Autor je uspješne peticije Europskom Parlamentu glede izručenja [[Josip Perković|Josipa Perkovića]]. Godine 2015. ponovo se aktivira u HSP-u. Od kolovoza 1991. do svibnja 1992. je dragovoljac Domovinskog rata u Prvoj bojni Tomislav; HVO-a. Ivan Lozo je gotovo dva desetljeća radio na ujedinjenju pravaša i redefiniciji pravaštva. Ističući da se mirnodopsko pravaštvo temelji, ne samo na demokraciji, nego na ideji slobode i prava pojedinca, a sva prava koja traži za hrvatski narod, pravaštvo jamči i svakomu drugom i promiče slobodu, jednakost i snošljivost. Smatra da skupinama i pojedincima koje su bliske fašističko-rasističkoj ili bilo kojoj drugoj totalitarnoj ideologiji ne može biti mjesta među pravašima. Autor je nekoliko publikacija i niza političkih i povijesnih članaka. Ima svoj blog "Principes chroatorum".<ref name="hčsp"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Lozo, Ivan}} [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] [[Kategorija:Hrvati u Njemačkoj]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]] [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] [[Kategorija:Podbablje]] 1uksw1f2ffu8a42b0r2ayjv0qk3vb8m 0 666058 7469268 7275364 2026-05-27T01:39:29Z نوفاك اتشمان 32162 dodana kategorija [[:Kategorija:Vitez u Ratu u Bosni i Hercegovini|Vitez u Ratu u Bosni i Hercegovini]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469268 wikitext text/x-wiki {{NPOV/provjeriti|autor=Anto Kalin}}{{Infookvir vojna postrojba|naziv=Zborno područje Vitez|država=[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]|odanost=[[Hrvatsko vijeće obrane]]|veličina=[[Zbor]]|sjedište=[[Vitez]]|ratovi=[[Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]|istaknuti zapovjednici=1992. - 1994. - [[Tihomir Blaškić]]|osnovana datum=1992. - 2006.|slika=[[File:Zborno područje Vitez - oznaka.png]]|opis slike=Grb Zbornog područja Vitez}} '''Zborno područje Vitez''' bilo je [[Zbor|zborno]] područje [[HVO|Hrvatskoga vijeća obrane]].<ref name="26. obljetnica">[https://nasatv.ba/sutra-proslava-26-obljetnice-utemeljenja-zbornog-podrucja-hvo-a-vitez/ NašaTV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200217235043/http://nasatv.ba/sutra-proslava-26-obljetnice-utemeljenja-zbornog-podrucja-hvo-a-vitez/ |date=17. veljače 2020. }} ''Sutra proslava 26. obljetnice utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez'', 26. veljače 2018. (pristupljeno 17. veljače 2020.)</ref> === Povijest === Osnovano je [[27. veljače]] [[1992.]] godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20200217180636/https://www.vitez.info/svecanosti-povodu-dvadesetseste-godisnjice-osnivanja-zp-vitez/ Vitez.info] Zvonimir Čilić: Svečanosti u povodu dvadesetšeste godišnjice osnivanja ZP Vitez, 27. veljače 2018. (pristupljeno 17. veljače 2020.)</ref> Pripadale su mu postrojbe HVO-a koje su djelovale na područjima današnje [[Srednjobosanska županija|Srednjobosanske]] i [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojske županije]]. U sastavu je imao skoro 15 000 vojnika. Branili su 140 000 Hrvata u opkoljenoj Središnjoj Bosni. Tijekom [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] snage Armije BiH ponajviše 3. korpusa tzv. Armije BiH (70 000) napadale su hrvatske enklave u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve|dolinama Lašve, Lepenice]], [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Zenica i Žepče|Bosne]] i [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kakanj i Vareš|Stavnje]], koje su odoljele godinu i pol dana dugoj opsadi Središnje Bosne. Zborno područje Vitez obranilo je [[Središnja Bosna|Središnju Bosnu]] sve do potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]]. Zapovjednik od lipnja 1992. do potpisivanja Washingtonskog sporazuma 1994. godine bio je general [[Tihomir Blaškić]].<ref name="26. obljetnica" /> === Struktura === Zborno područje Vitez sadržavalo je sve postrojbe sa podučja ovih županija: [[Županija Središnja Bosna|Srednjobosanska]] i [[Zeničko-dobojska županija|Zeničko-dobojska]]. (1992.) * [[Brigada HVO Nikola Šubić Zrinski|Brigada "Nikola Šubić Zrinjski" Busovača]] * Brigada "Viteška" Vitez * [[Travnička brigada HVO|Brigada "Travnička" Travnik]] * [[brigada HVO Frankopan|Brigada "Frankopan" Travnik]] * [[brigada HVO Jure Francetić|Brigada "Jure Francetić" Zenica]] * [[2. zenička brigada HVO|2. zenička brigada]] * [[brigada HVO Stjepan Tomašević|Brigada "Stjepan Tomašević" Novi Travnik]] * [[110. brigada HVO Usora|110. brigada Usora]] * [[111. xp brigada Žepče]] * Brigada "Bobovac" Vareš * [[brigada HVO Kotromanović|Brigada "Kotromanović" Kakanj]] * [[brigada HVO Josip ban Jelačić|Brigada "Josip ban Jelačić" Kiseljak]] (1995.) * [[3. gardijska brigada Jastrebovi|3. gardijska brigada "Jastrebovi" Vitez]] * [[Brigada HVO Stjepan Tomašević|90. domobranska pukovnija "Stjepan Tomašević" Novi Travnik]] * [[Brigada HVO Frankopan|91. domobranska pukovnija "Fran Krsto Frankopan" Travnik]] * 92. domobranska pukovnija "Viteška" Vitez * [[Brigada HVO Nikola Šubić Zrinski|93. domobranska pukovnija "Nikola Šubić Zrinski" Busovača]] * [[Brigada HVO Josip ban Jelačić|94. domobranska pukovnija "Ban Josip Jelačić" Kiseljak]] * 95. domobranska pukovnija "Marinko Bošnjak" Kreševo * 96. domobranska pukovnija "Bobovac" Vareš * [[110. brigada HVO Usora|110. domobranska pukovnija Usora]] * [[111. xp brigada Žepče|111.]] [[111. xp brigada Žepče|xp. domobranska pukovnija Žepče]] * [[Brigada HVO Jure Francetić|44. domobranska bojna Jure Francetić Zenica]] * 45. domobranska bojna Komušina == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/ratno-znakovlje-hvo-zborno-podrucje-vitez-6986.html Portal Hrvata Bosne i Hercegovine] Ratno znakovlje HVO: Zborno Područje Vitez *[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/zborno-podrucje-hvo-vitez-zaustavilo-je-stvaranje-islamske-republike-u-bih-hrvati-u Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200217180848/https://www.dnevnik.ba/dogadaji/zborno-podrucje-hvo-vitez-zaustavilo-je-stvaranje-islamske-republike-u-bih-hrvati-u |date=17. veljače 2020. }} Zborno područje HVO-a Vitez zaustavilo je stvaranje islamske republike u BiH, Hrvati u Središnjoj Bosni prve žrtve islamskog terorizma u Europi, 27. veljače 2018. [[Kategorija:HVO]] [[Kategorija:Vitez u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 7aw611z3kizckrbfib1851lxa7yf4si 0 666541 7468932 7465561 2026-05-26T12:30:28Z DragonFederal 232801 /* Vanjske poveznice */ 7468932 wikitext text/x-wiki {{Infookvir organizacija |ime = CLIPSAS |logo = CLIPSAS.png |veličina = 200px |logo opis = |skraćenica = |moto = |utemeljena = [[22. siječnja]] [[1961.]] |osnivač = |mjesto osnivanja = [[Strasbourg]], [[Francuska]] |prestala postojati = |tip = [[savez velikih loža]]<br>[[nevladina udruga]] |središte = Grasse, Francuska |lokacija = |ključni ljudi = |broj članova = 91 |web stranica = {{URL|https://clipsas.org/en/|clipsas.org}} }} '''Centar za zajedničko djelovanje i informiranje masonskih vlasti potpisnika apela u Strasbourgu''' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Centre de Liaison et d'Information des Puissances maçonniques Signataires de l'Appel de Strasbourg'', [[Engleski jezik|engl.]] ''Centre of Liaison and Information of Masonic Powers Signatories of Strasbourg Appeal''), skraćeno '''CLIPSAS''', međunarodni je [[savez velikih loža]] te [[nevladina organizacija]] koja okuplja [[Slobodno zidarstvo|slobodnozidarske]] [[Velika loža|velike orijente]] i [[Velika loža|velike lože]] koje se pridržavaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog i adogmatskog ustroja]]. CLIPSAS, osnovan [[1961.]] godine, smatra se krovnom organizacijom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog slobodnog zidarstva]], jasno se razlikujući od [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnog]], isključivo muškog slobodnog zidarstva [[Regularno slobodno zidarstvo|anglo-američkog tipa]]. Pojam "liberalno" u ovom kontekstu označava punu slobodu savjesti, bez potrebe za prihvaćanjem određenih vjerskih uvjerenja ili dogmi kao uvjeta za pristup ili priznanje. CLIPSAS okuplja brojne velike lože iz različitih zemalja koje djeluju na temelju načela potpune slobode savjesti i međusobne tolerancije. Za razliku od tradicije koju zastupa [[Ujedinjena velika loža Engleske|slobodu savjesti]], CLIPSAS-ove velike lože ne zahtijevaju vjerovanje u "Vrhovno Biće" ([[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]]) niti korištenje određene "[[Svezak svetog zakona|Svete Knjige]]" kao temelja svoga rada – ta pitanja prepuštaju autonomiji svake pojedine [[Velika loža|nadležnosti]]. Stoga su u CLIPSAS-u ravnopravno zastupljene i [[Slobodno zidarstvo i žene|ženske lože]] te [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite lože]], dok su žene u regularnom slobodnom zidarstvu isključene. Kao međunarodna organizacija, CLIPSAS nastoji poticati razmjenu i suradnju među slobodnim zidarima različitih zemalja i kulturnih krugova. Organizacija je registrirana kao udruga prema francuskom zakonu iz [[1901.]] godine, sa sjedištem u [[Pariz]]u. [[Službeni jezik|Službeni jezici]] CLIPSAS-a su [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[Španjolski jezik|španjolski]]. Od [[2011.]] godine CLIPSAS ima savjetodavni status pri [[Ekonomsko i socijalno vijeće|Ekonomskom i socijalnom vijeću]] (ECOSOC) [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] kao i [[UNESCO]]-u, što mu omogućuje sudjelovanje u međunarodnim raspravama s ciljem promicanja slobodnozidarskih vrijednosti – posebice poštovanja ljudskog dostojanstva i slobode savjesti. == Temelji == === Ciljevi === Glavni ciljevi CLIPSAS-a usmjereni su na promicanje [[sloboda|slobode]], [[Tolerancija|tolerancije]] i bratstva unutar [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]] na globalnoj razini. Ključni koncept u tom kontekstu jest izgradnja "univerzalnog [[Bratski lanac|bratskog lanca]]" ([[Francuski jezik|fran.]] ''Chaîne d’Union Universelle'') među slobodnim zidarima svih zemalja. To znači da sve članice, unatoč različitim [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]], tradicijama, jezicima i vjerskim uvjerenjima, surađuju na temelju zajedničkih vrijednosti. Na prvom mjestu tih vrijednosti nalazi se potpuna sloboda savjesti (''Liberté absolue de conscience''), koju članovi CLIPSAS-a smatraju velikim civilizacijskim postignućem i sredstvom za prevladavanje [[predrasuda]] i podjela među ljudima. CLIPSAS se također zalaže za ravnopravnost i [[Humanizam (filozofija)|humanizam]] unutar slobodnog zidarstva. Mnoge liberalne velike lože, u skladu s njegovim načelima, uz slobodu savjesti posebno naglašavaju slobodu okupljanja i [[vjeroispovijed]]i, ravnopravnost žena i muškaraca te poštovanje ljudskog dostojanstva.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=CLIPSAS : Qui sommes-nous?|url=https://clipsas.org/qui-sommes-nous/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje weba|title=CLIPSAS|url=https://www.freimaurer.at/de/weltweit.html|access-date=2025-05-30|website=freimaurer.at|language=de}}</ref><ref name=":2">{{Citiranje knjige|title=Anfänge der liberalen Freimaurerei in Österreich 1953-1988 - Diplomarbeit |last=Dupont|first=Isabelle|publisher=Sorbonne Université|year=1989.|location=Pariz|url=|language=de}}</ref> Svoje ciljeve CLIPSAS ostvaruje kroz redovite međunarodne susrete, razmjenu informacija i zajedničke izjave.<ref>{{Citiranje weba|title=Communiqués de presse|url=https://clipsas.org/category/communiques-de-presse/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref> Svake godine održava se Generalna skupština<ref>{{Citiranje weba|title=Colloques|url=https://clipsas.org/colloques/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref> na kojoj se raspravlja o aktualnim društvenim temama iz slobodnozidarske perspektive.<ref>{{Citiranje weba|title=CLIPSAS annual international meetings|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/clipsas-annual-international-meetings/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref> Tijekom tih susreta članice predstavljaju rezultate godišnjih studija i rasprava o filozofskim, društvenim i humanitarnim pitanjima. CLIPSAS se ne vidi samo kao organizacija za unutarnje povezivanje slobodnih zidara, nego i kao platforma za izražavanje stavova o ključnim izazovima suvremenog društva. Putem svojih povjerenstava organizacija doprinosi temama poput [[Ljudska prava|ljudskih prava]], [[Obrazovanje|obrazovanja]], [[Socijalna pravda|socijalne pravde]] i međukulturnog dijaloga. Pritom izričito ne slijedi političke ciljeve u [[Politička stranka|stranačkom]] smislu, već nastoji praktično ostvarivati slobodnozidarsko načelo ljubavi prema čovjeku i tolerancije preko svih granica.<ref name=":0"/> Jedan od konkretnih ciljeva CLIPSAS-a jest i međusobno priznanje te smanjenje podjela unutar slobodnog zidarstva. CLIPSAS omogućuje liberalnim velikim ložama da uspostave prijateljske odnose bez potrebe za formalnim priznanjem od strane [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnog, isključivo muškog]], slobodnog zidarstva. Članice međusobno otvaraju svoje [[Masonski hram|hramove]] na temelju uzajamnog poštovanja – čak i bez obveze recipročnosti, tj. i u slučajevima kada druga strana još ne uzvraća istom mjerom.<ref>{{Citiranje weba|title=C.L.I.P.S.A.S.|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref><ref name=":1"/> === ''Strazburški apel'' (1961.) === Idejna osnova CLIPSAS-a temelji se na tzv. ''Strazburškom apelu'' (''Appel de Strasbourg''), izjavi koju su [[22. siječnja]] [[1961.]] potpisale osnivačke [[Velika loža|velike lože]]. Ovaj [[apel]], koji je poslužio kao [[povelja]] novog saveza, pozvao je sve "braću slobodne zidare" na stvaranje svjetske bratske povezanosti. Ta se povezanost trebala temeljiti na dvama ključnim načelima: apsolutnoj slobodi savjesti svakog pojedinca i potpunoj međusobnoj toleranciji. ''Strazburški apel'' imao je programski karakter. Jasno je naglasio da razlike u tradicijama, [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]], [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolima]] i vjerskim uvjerenjima ne smiju biti razlog podjela, već se moraju smatrati duhovnim bogatstvom koje obogaćuje [[slobodno zidarstvo]]. Umjesto da budu izvor nesloge, te različitosti trebale bi biti poticaj za međusobno poštovanje. Sve velike lože članice CLIPSAS-a svečano su priznale pravo na različite puteve unutar slobodnog zidarstva i prihvatile tu povijesno oblikovanu raznolikost kao [[Vrijednosti (baština)|vrijednost]].<ref name=":2"/> Jedan od ključnih ciljeva ''Apela'' bio je ponovno uspostaviti jedinstvo slobodnog zidarstva, koje je bilo narušeno isključenjima i [[dogma]]tizmom. Konkretno, odluke donesene u [[Strasbourg]]u suprotstavile su se određenim [[doktrina]]rnim odredbama koje su, kako je navedeno, "u suprotnosti s načelima [[Andersonove Konstitucije|Andersonovih ''Konstitucija'']] iz [[1723.]] godine". Posebno se istaknulo da zazivanje "[[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog graditelja svih svjetova]]" u radu [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] ili korištenje određene [[Svezak svetog zakona|svete knjige]] (npr. ''[[Biblija]]'') ne smije biti obvezujuće, već da to mora biti stvar slobodnog izbora svake lože i velike lože. Upravo je [[Slobodno zidarstvo#Teološki raskol|ova tema]] – koja je predmet rasprava još od [[19. stoljeće|19. stoljeća]] – i danas glavni razlikovni element između liberalnog i regularnog isključivo muškog slobodnog zidarstva. ''Strazburški apel'' jasno se opredijelio za slobodu savjesti: ni vjera u Boga niti određena religijska knjiga ne smiju biti nametnute [[autoritet]]om.<ref name=":2"/> Nadalje, velike lože i [[Velika loža|veliki orijenti]] okupljeni u Strasbourgu obvezali su se uspostaviti prijateljske odnose međusobno te otvoriti vrata svojih hramova svakom slobodnom zidaru koji je primljen u [[Loža (slobodno zidarstvo)|pravoj i potpunoj loži]] – i to bez obveze uzajamnosti, ako to dopušta struktura dotične velike lože (bilo da je riječ o muškim, ženskim ili mješovitim ložama). Ova široka otvorenost bila je revolucionarna jer je prekidala dotadašnja stroga pravila o međusobnom priznavanju. ''Strazburški apel'' ima povijesno značenje jer predstavlja formalni početak djelovanja CLIPSAS-a. [[Statut]] organizacije izričito se poziva na ovu osnivačku izjavu i preuzima njezina načela. U povijesti [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]] apel se smatra prekretnicom, jer je svjesno formulirao alternativu [[Regularno slobodno zidarstvo|anglosaksonskoj regulativi]]. Potpisnici su istaknuli da ovim dokumentom brane izvorna liberalna načela slobodnog zidarstva, sadržana u [[James Anderson (slobodni zidar)|Andersonovim]] ''[[Andersonove Konstitucije#II. dio: Dužnosti|Dužnostima]]'' iz [[1723.]], prilagođujući ih potrebama suvremenog svijeta. Zaključno, tekst ''Apela'' potvrđuje uvjerenje da samo na temelju slobode savjesti slobodno zidarstvo može biti izvor intelektualnog, moralnog i duhovnog obogaćenja čovječanstva. Ovo opredjeljenje od tada predstavlja "temeljno načelo CLIPSAS-a" i obvezujući kodeks vrijednosti za sve njegove članice.<ref name=":3">{{Citiranje weba|title=Die Geschichte der Liberalen Großloge|url=https://www.liberale-grossloge.org/geschichte|access-date=2025-05-30|website=liberale-grossloge.org|language=de}}</ref> ==== Temeljno načelo ==== Dana 22. siječnja 1961. godine, jedanaest slobodnozidarskih velikih loža i velikih orijenata koje su djelovale suvereno u deset različitih zemalja, izradilo je u ''Strazburški apel'' temeljen na apsolutnoj slobodi savjesti, s namjerom da svoje međusobne prijateljske odnose prošire na sve slobodne zidare i lože diljem svijeta. Ovaj je apel uputio poziv svim slobodnim zidarima da se priključe ovom [[Savez velikih loža|bratskom savezu]]. Tako je nastao CLIPSAS. Putem redovitih radnih skupština, ova organizacija osigurava trajnu povezanost među svojim članicama. Velike lože koje su se tako povezale dijele uvjerenje da poštovanje slobode savjesti svakog pojedinca i potpuna, uzajamna tolerancija čine temelj slobodnozidarskog djelovanja. Svim članicama CLIPSAS-a, pristupanjem ''Strasburškom apelu'', izražavaju se obveza i uvjerenje da razlike u tradicijama, [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualima]], simbolima i vjerskim pogledima – bilo među velikim ložama ili unutar njih – predstavljaju plod povijesnog razvoja ljudske zajednice. Umjesto da budu izvor razdora, te raznolikosti treba smatrati moralnim poticajem i duhovnim bogatstvom.<ref>{{Citiranje weba|title=CLIPSAS - GWU|url=https://www.gwufreemasons.org/social-activities/clipsas|access-date=2025-05-30|website=gwufreemasons.org|language=en}}</ref> Potpisnici ''Strasburškog apela'' smatraju da je njihovo udruživanje prirodan i autentičan izraz slobodnozidarskog duha. Ovo opredjeljenje za toleranciju i naglašavanje poštovanja prema različitim načinima mišljenja postavlja temelj ponašanja na kojem se slobodni zidari mogu prepoznati i ujediniti. Potpisnici vjeruju da univerzalni duh slobodnog zidarstva isključuje mogućnost nametanja bilo kakvih dogmi ili "apsolutnih istina" na autoritaran način. Uvjereni su da se [[bratski lanac]] može graditi isključivo na toleranciji, utemeljenoj na punoj slobodi savjesti i poštivanju ljudskog dostojanstva. Djelujući u skladu s tim načelima, Strasburška unija vjeruje kako time brani i ostvaruje Andersonova izvorna načela u suvremenom svijetu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vnlh.hr/povelje.html|title=VNLH - Povelje prijateljstva|access-date=2023-11-30|website=vnlh.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217104249/http://vnlh.hr/povelje.html|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}</ref> Sloboda savjesti predstavlja temeljno načelo slobodnog zidarstva. Samo tamo gdje se to načelo poštuje, slobodno zidarstvo može biti izvor intelektualnog, moralnog i duhovnog obogaćenja čovječanstva. Samo na toj osnovi, i samo na njoj, slobodni zidari – svjesni stalne mijene vremena – mogu gajiti nadu u stvaranje istinske svjetske humane bratske povezanosti.<ref>{{Citiranje weba|title=More about CLIPSAS|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/more-about-clipsas/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref><ref name=":1"/><ref name=":3"/> ==== Tekst Apela ==== [[Velika loža|Suverene slobodnozidarske sile]] okupljene u [[Strasbourg]]u [[22. siječnja]] [[1961.]] godine, * uzimajući u obzir da je nužno obnoviti [[bratski lanac]] među svim slobodnim zidarima, koji je bio prekinut zbog nesretnih isključivanja protivnih načelima [[Andersonove Konstitucije|Andersonovih ''Konstitucija'']] iz [[1723.]] godine; da je u tu svrhu potrebno zajednički, uz uvažavanje svih tradicija, svih [[Obred (slobodno zidarstvo)|obreda]], svih [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbola]] i svih uvjerenja, te uz poštivanje apsolutne slobode savjesti, utvrditi uvjete koji određuju što znači biti slobodni zidar: * drže da postavljanje rada pod zaziv [[Veliki graditelj svih svjetova|Velikog arhitekta Svemira]], kao i zahtjev da jedna od [[Tri velika svjetla|Tri svjetla]] bude [[Svezak svetog zakona|Sveta knjiga]] neke objavljene religije, treba biti prepušteno slobodnoj odluci svake pojedine lože i obedijencije * odlučuju i izjavljuju da će uspostaviti međusobne bratske odnose te otvoriti vrata svojih [[Masonski hram|hramova]] – bez uvjeta uzajamnosti – svakom slobodnom zidaru ili slobodnoj zidarki koji su primili ''Svjetlo'' u [[Loža (slobodno zidarstvo)|pravoj i potpunoj loži]], pod uvjetom da to dopušta specifičnost te lože ili velike lože * upoćuju poziv svim slobodnim zidarima da se pridruže ovom bratskom lancu, utemeljenom na potpunoj slobodi savjesti i savršenoj međusobnoj toleranciji.<ref>{{Citiranje weba|title=Appel de Strasbourg|url=https://clipsas.org/appel-de-strasbourg/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=The Strasburg Appeal|url=https://freemasonry.network/liberals/international-organizations-liberal-freemasonry/clipsas/the-strasburg-appeal/|access-date=2025-05-30|website=freemasonry.network|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Who are CLIPSAS?|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202103who-are-clipsas/|access-date=2025-05-30|website=thesquaremagazine.com|language=en}}</ref> == Povijest == === Osnutak i rane godine === CLIPSAS je osnovan krajem [[1950-ih]], u kontekstu unutarnjih napetosti unutar slobodnog zidarstva. [[Veliki orijent Francuske]] posebno je nastojao okupiti liberalne snage slobodnog zidarstva na međunarodnoj razini jer je sve izraženiju isključivost i nesklonost dijalogu nekih velikih loža – osobito onih [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih]] pod utjecajem [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] – smatrao ozbiljnom preprekom jedinstvu slobodnih zidara. Zajedno s drugim istomišljenim velikim ložama – ukupno njih jedanaest iz deset zemalja – Veliki orijent Francuske je pokrenuo međunarodnu konferenciju održanu [[22. siječnja]] [[1961.]] u [[Strasbourg]]u. Na tom kongresu usvojen je poznati Strazburški apel, čime je postavljen temelj za novu organizaciju. Utemeljene velike lože tada su službeno osnovale '''Centar za zajedničko djelovanje i informiranje masonskih vlasti potpisnika apela u Strasbourgu''', poznat pod kraticom '''CLIPSAS'''. Od samog početka, inicijativi su se priključile velike lože iz Europe, Afrike, Amerike i Azije, među kojima su bile: Veliki orijent Francuske, [[Veliki orijent Belgije]], [[Velika loža Italije]], [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Švicarska|Veliki orijent Švicarske]], [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Veliki orijent Luksemburga]], [[Veliki orijent Austrije]] kao i [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Najuzvišenija velika loža španjolskog jezika]] iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ova raznolikost osnivačica već je tada ukazivala na internacionalni i inkluzivan karakter CLIPSAS-a.<ref name=":5">{{Citiranje weba|title=Histoire - CLIPSAS|url=https://clipsas.org/histoire/|access-date=2025-05-30|website=clipsas.org|language=fr}}</ref><ref name=":2"/> Tijekom prva tri desetljeća, belgijski slobodni zidari imali su snažan utjecaj na razvoj organizacije – od 1961. do [[1990.]] predsjednici CLIPSAS-a neprekidno su dolazili iz redova Velikog orijenta Belgije. U tom je razdoblju članstvo kontinuirano raslo kako su se savezu priključivale nove liberalne velike lože – u početku pretežno iz Europe i Latinske Amerike, a kasnije i iz Afrike te drugih dijelova svijeta. Među značajnijim novim članicama bile su: [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Danska|Velika loža Danske]] (1970.), [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Portoriko|Velika mješovita loža Portorika]] (1976.), [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Unija Georgea Washingtona]] – mješovita velika loža iz SAD-a (1979.). U [[1980-ih|1980-ima]] CLIPSAS dodatno jača svoju prisutnost u južnoj Europi uz pristupanje [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velike simboličke lože Španjolske]] i portugalskog [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velikog orijenta Lusitanije]]. Također su se pridružile i prve afričke i azijske organizacije, uključujući [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Demokratska Republika|Veliki orijent Konga]] (1984.), [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Benin|Veliki Benin Republike Benin]] (1988.) i [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Veliku liberalnu ložu Turske]] (1989.). Do kraja 1980-ih, CLIPSAS je postao globalni savez liberalnog slobodnog zidarstva, okupljajući desetke velikih loža s četiri kontinenta. Godine [[1982.]] organizacija je prvi put privukla pažnju engleskog govornog područja kada joj se pridružila [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža "Omega"]] – liberalna velika loža iz [[New York City, New York|New Yorka]]. Iako nije došlo do formalnog priznanja od strane [[COGMNA|regularnih američkih velikih loža]], ovaj događaj naglasio je univerzalne težnje CLIPSAS-a. Sveukupno gledano, razvoj organizacije u početnom razdoblju tekao je prilično skladno, uz naglasak na jačanju unutarnje strukture i organiziranju godišnjih konferencija.<ref name=":2"/><ref name=":5"/><ref>{{Citiranje knjige|title=L'amérique latine et la Caraïbes des Lumières: Une franc-maçonnerie d'influence|publisher=Dervy|year=2017|isbn=979-10-242-0218-1|pages=381-382|editor-last=de Keghel|editor-first=Alain}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje knjige|title=Franc-maçonnerie et histoire bilan et perspectives : actes du colloque international et interdisciplinaire 14-16 novembre 2001 Rouen|last=Gaudin|first=Christine|publisher=Publications de l'université de Rouen et du Havre|year=2003.|isbn=9782877753425|pages=|url=https://www.google.hr/books/edition/Franc_ma%C3%A7onnerie_et_histoire/V1x5vnoT620C?hl=hr|language=fr}}</ref> === Promjene tijekom 1990-ih === Jedan od ključnih preokreta u povijesti CLIPSAS-a dogodio se [[1990.]] godine. Na tadašnjoj Generalnoj skupštini po prvi je put za predsjednika izabran netko izvan Belgije – Jean-Robert Ragache iz [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]]. Time je na čelo saveza privremeno došla brojčano snažna francuska nadležnost. Ragache je pokrenuo i promjenu imena: do tada se savez često neformalno nazivao "Strazburškom unijom", a on je predložio da se službeni naziv pojednostavi i skrati na akronim "CLIPSAS", budući da je dotadašnji naziv bio predugačak i teško razumljiv. Ova je promjena prihvaćena, uz zadržavanje sadržajne kontinuiteta – CLIPSAS se i dalje smatrao nastavkom izvorne Strazburške unije, ali s modernijim imenom.<ref name=":5"/> Sredinom [[1990-ih]] CLIPSAS se suočio s prvom unutarnjom krizom. Nekolicina velikih majstora iz članica predložila je redefiniranje liberalnog smjera organizacije i restrikciju iznimno otvorene politike prihvaćanja novih članica. Na sastanku u [[Santiago de Chile|Santiagu de Chile]] [[1994.]] iznesena je ideja da se ''Strazburški apel'' "ažurira" i da se, primjerice, uvede trogodišnji [[moratorij]] na primanje novih velikih loža, kako bi se njihova liberalnost detaljnije procijenila. Tu je inicijativu iznio tadašnji potpredsjednik CLIPSAS-a, Lafouge, no ona je naišla na snažno protivljenje. Kritičari su tvrdili da bi takav pristup predstavljao izdaju temeljnih vrijednosti – osobito zato što se planirala brisati ključna rečenica ''Apela'' o "poštovanju tuđeg načina mišljenja". Zbog tih napetosti, Veliki orijent Francuske napustio je CLIPSAS [[1996.]] godine, unatoč tome što je bio jedan od njegovih osnivača i do [[1993.]] sam vodio Uniju. Glavni uzrok raskola bile su nesuglasice oko daljnjeg smjera organizacije – otvoreno proširivanje članstva nasuprot selektivnoj konsolidaciji. Veliki orijent Francuske se vratio u CLIPSAS tek [[2010.]], kada su napetosti smirene i postignut je novi balans između rasta i očuvanja identiteta.<ref name=":5"/> Unatoč sukobima, CLIPSAS je tijekom druge polovice 1990-ih nastavio rasti. Predsjednici su dolazili iz različitih zemalja i obedijencija, što je dodatno pridonijelo međunarodnoj ravnoteži. Primjerice: Marc-Antoine Cauchie iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Velikog orijenta Luksemburga]] vodio je savez od 1993. do 1996., Marie-France Coquard iz [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]] bila je predsjednica od 1996. do [[1998.]] – prva žena na toj dužnosti, Javier Otaola iz [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velike simboličke lože Španjolske]] predstavljao je španjolsko slobodno zidarstvo od 1998. do [[2000.]] Ova raznovrsnost u vodstvu odražavala je širinu članstva, ali je također donosila nove izazove, poput potreba za učinkovitijom višejezičnom komunikacijom i koordinacijom.<ref name=":5"/> Godine 1993. CLIPSAS je stekao status registrirane [[Udruga|udruge]] prema francuskom zakonu, upisom kod Pariške policijske prefekture. Time je dotad više neformalna unija dobila jasnu [[Pravna osoba|pravnu strukturu]], što je znatno povećalo njezinu sposobnost djelovanja. U kasnim 1990-ima CLIPSAS je također počeo aktivno tražiti suradnju s međunarodnim institucijama kako bi slobodnozidarske ideale prenio i izvan vlastitog članstva.<ref name=":6"/> === Razvoj u 21. stoljeću === Ulaskom u [[21. stoljeće]] CLIPSAS je nastavio širiti svoju globalnu prisutnost. Godine 2004. po prvi je put za predsjednika izabran [[Afrika]]nac – Gabriel Nzambila iz [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Velikog orijenta i pridruženih loža Konga]] – što je označilo rastući značaj afričkih članica unutar saveza. Godine [[2007.]] predsjedništvo je preuzeo Jefferson Isaac João Scheer iz brazilske [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velike ujedinjene lože Parane]], no preminuo je još iste godine. Njegovo mjesto privremeno je ponovno preuzeo Marc-Antoine Cauchie, koji je vodio CLIPSAS od [[2008.]] do [[2011.]] U svibnju 2011., točno na 50. obljetnicu osnutka, za predsjednika je u Strasbourgu izabran António Reis, bivši [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] portugalskog [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velikog orijenta Lusitanije]]. Njegov mandat (2011. – 2014.) obilježen je jačanjem međunarodne nazočnosti: upravo za njegova vodstva CLIPSAS je 2011. godine stekao savjetodavni status pri [[UNESCO]]-u i [[Ekonomsko i socijalno vijeće|Ekonomskom i socijalnom vijeću]] (ECOSOC)<ref>{{Citiranje weba|url=https://esango.un.org/civilsociety/showProfileDetail.do?method=showProfileDetails&profileCode=4549|title=CLIPSAS na NGO Branch|access-date=2023-11-30|website=un.org|language=en}}</ref> čime je predstavnicima organizacije omogućeno sudjelovanje na konferencijama [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].<ref name=":1"/> Taj je korak bio ključan za uključivanje slobodnozidarskih vrijednosti – poput međukulturnog dijaloga, obrazovanja i ljudskih prava – u širi društveni kontekst.<ref name=":5"/> Godine [[2014.]] predsjedništvo je preuzeo Louis Daly, predstavnik sjevernoameričke [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velike lože "Omega"]] (2014. – 2016.). U drugoj polovici [[2010-ih]] na čelo CLIPSAS-a dolazi François Padovani, bivši veliki majstor [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velike mješovite lože Francuske]], koji dužnost obnaša do [[2021.]] godine. Posebno se zalagao za veću transparentnost i modernizaciju unutarnjih struktura. Godine 2021. predsjednik postaje Ivan Herrera Michel iz [[Kolumbija|Kolumbije]]. Tijekom njegova mandata (2021. – 2024.) CLIPSAS se usmjerava na [[Digitalizacija|digitalno povezivanje]], dijelom zbog izazova [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], te na jačanje regionalnih povjerenstava (za Ameriku, Europu, Afriku itd.) kako bi se bolje odgovorilo na potrebe članica u različitim dijelovima svijeta.<ref name=":5"/> U svibnju [[2025.]] godine, sud u Grasseu, Francuska, odbacio je zahtjev sedam velikih loža koje su osporavale izbor Louisa Dalyja za predsjednika CLIPSAS-a. Velike lože su tvrdile da je izbor Dalyja na generalnoj skupštini u svibnju [[2024.]] u [[Drač]]u, [[Albanija]], bio nepravilan zbog navodnog kršenja [[statut]]a i proceduralnih nepravilnosti.<ref>{{Citiranje weba|title=7 obédiences du CLIPSAS assignent l’organisation en justice pour contester l’élection de Louis Daly en Albanie|url=https://450.fm/2024/11/04/7-obediences-du-clipsas-assignent-lorganisation-en-justice-pour-contester-lelection-de-louis-daly-en-albanie/|access-date=2025-05-31|date=2024-11-04|website=450.fm|language=fr}}</ref> Sud je zaključio da nisu ispunjeni uvjeti za hitnu pravnu intervenciju, ističući da statuti ne zabranjuju neuzastopne mandate. Ova odluka privremeno je okončala pravni spor, ali je istaknula unutarnje napetosti unutar CLIPSAS-a.<ref>{{Citiranje weba|title=CLIPSAS : Le Tribunal de Grasse Rejette la demande des 7 Obédiences dans l’affaire de l’élection de Louis Daly|url=https://450.fm/2025/05/02/clipsas-le-tribunal-de-grasse-rejette-la-demande-des-7-obediences-dans-laffaire-de-lelection-de-louis-daly/|access-date=2025-05-31|last=Delatour|first=Charles-Albert|date=2025-05-02|website=450.fm}}</ref> == Ustroj == === Članstvo === U 2023. godini ova organizacija je okupljala 91 [[velika loža|veliku ložu/orijent]]:<ref>{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/membres/|title=Membres of CLIPSAS|access-date=2023-08-17|website=clipsas.org|language=en}}</ref> {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|ALB}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Albanija|Velika albanska loža "Ilirija"]] *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Velika ženska loža Argentine]] *{{Z|ARG}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Argentina|Veliki federalni orijent Republike Argentina]] *{{Z|AUT}} [[Velika liberalna loža Austrije]] *{{Z|AUT}} [[Veliki orijent Austrije]] *{{Z|BOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Bolivija|Velika loža Cochabamba]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ujedinjena loža Parane]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki nacionalni orijent "Slava Zapada" Brazila]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ženska loža Brazila]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ujedinjena loža Santa Catarine]] *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki panamerički masonski orijent]] *{{Z|BUG}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Bugarska|Velika univerzalna loža Bugarske]] *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Velika mješovita loža Čilea]] *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Veliki orijent Čilea]] *{{Z|ČIL}}{{Z|ARG}}{{Z|EKV}}{{Z|URU}}{{Z|GUA}}{{Z|FRA}}{{Z|ŠVE}}{{Z|BEL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Veliki orijent Latinske Amerike]] *{{Z|ČIL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Čile|Velika ženska loža Čilea]] *{{Z|DAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Danska|Velika loža Danske]] *{{Z|EKV}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Ekvador|Veliki ekvadorski orijent Nove ere]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Federacija Memfisa-Mizraima]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika francuska loža za Memfis-Mizraim]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika francuska loža za Mizraim]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika nacionalna mješovita loža]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika loža kulture i duhovnosti]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika loža Primitivnog škotskog obreda]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika suverena mješovita loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika ženska loža za Memfis-Mizraim]] *{{Z|HAI}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Haiti|Velika haićanska loža sv. Ivana u prekomorskom orijentima]] *{{Z|HAI}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Haiti|Velika loža Haitija 1961.]] *{{Z|HRV}} [[Velika nacionalna loža Hrvatske]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Međunarodni slobodnozidarski red "Delfi"]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki najuzvišeniji orijent Grčke]] *{{Z|GRČ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Veliki mješoviti orijent Grčke]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika liberalna loža Italije]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Suvereni masonski red Italije]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Talijanski tradicionalni masonski red]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika loža Italije Škotskog obreda]] *{{Z|ITA}} [[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]] *{{Z|ITA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Italija|Velika majčinska loža CAMEA]] *{{Z|KAM}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika ženska loža Kameruna]] *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika nacionalna loža Kanade]] *{{Z|KAN}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika loža "Ani" Kanade]] *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Kolumbijska federacija masonskih loža]] *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža sjeverne Kolumbije]] *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža središnje Kolumbije]] *{{Z|KON}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Veliki orijent i pridružene lože Konga]] *{{Z|KON}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Republika|Veliki orijent Konga Brazzaville]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika ujedinjena libanonska loža]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža cedara]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža središnjeg Libanona]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika loža Beit El]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Velika mješovita loža Libanona]] *{{Z|LBN}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Libanon|Veliki orijent Kanaana]] *{{Z|LUX}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Luksemburg|Veliki orijent Luksemburga]] *{{Z|MAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Madagaskar|Veliki madagaskarski ženski red]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika loža Maroka]] *{{Z|MAR}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Maroko|Velika ženska loža Maroka]] *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki meksički nacionalni orijent]] *{{Z|NJE}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj "Humanitas"]] *{{Z|OSK}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Obala Bjelokosti|Veliki eburnija Obale Bjelokosti]] *{{Z|OSK}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Obala Bjelokosti|Velika simbolička loža Bjelokosti]] *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika ustavna loža Perua]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Luzitanije]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Velika simbolička loža Portugala]] *{{Z|POR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Portugal|Veliki orijent Luzitanije]] *{{Z|POR}}{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#|Veliki iberijski orijent]] *{{Z|RUM}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske]] *{{Z|RUM}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|Velika ženska loža Rumunjske]] *{{Z|RUM}} [[Veliki orijent Rumunjske]] *{{Z|RUS}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rusija|Veliki orijent naroda Rusije]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Unija Georgea Washingtona]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Velika univerzalna loža španjolskog jezika u Sjedinjenim Državama]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža "Omega"]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Južna Karolina|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Južne Karoline]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velika loža New Yorka]] *{{Z|SAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#Sjedinjene Američke Države|Najuzvišenija velika loža španjolskog jezika]] *{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] *{{Z|SRB}} [[Liberalna velika loža Srbije|Velika liberalna loža Srbije]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika loža "Hiram Abif"]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Velika simbolička loža Španjolske]] *{{Z|ŠPA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Španjolska|Veliki orijent Katalonije]] *{{Z|ŠVI}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Švicarska|Veliki orijent Švicarske]] *{{Z|TUR}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Turska|Velika liberalna loža Turske]] *{{Z|TUR}} [[Velika ženska loža Turske]] *{{Z|URU}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Urugvaj|Veliki slobodnozidarski orijent Urugvaja]] *{{Z|VEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Venezuela|Velika suverena loža Venezuele]] *{{Z|BEN}}{{Z|BUF}}{{Z|GVI}}{{Z|MALI}}{{Z|OSK}}{{Z|TOG}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi|Zapadnoafrička federacija "Le Droit Humain"]] * [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Pan-Afrika|Velika tradicionalna i simbolička loža Afrike]] {{div col end}} ==== Bivše članice ==== Tijekom godina u članstvu bile su i: {{div col|colwidth=33em}} *{{Z|AUT}} [[Velika loža "Humanitas" Austrije]] (1989. – 2023.) *{{Z|BEL}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Konfederacija loža "Lithos"]] (2011. – 2019.) *{{Z|BEL}} [[Velika loža Belgije]] (2011. – 2020.) *{{Z|BEL}} [[Velika ženska loža Belgije]] (1984. – 2020.) *{{Z|BEL}} [[Veliki orijent Belgije]] (1961. – 1996., 2008. – 2019.) *{{Z|BEN}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Benin|Veliki Benin Republike Benin]] (1988. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika mješovita masonska loža Brazila]] (2001. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ujedinjena loža Pernambuca]] (2002. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika loža arhitekata akvarija]] (2005. – 2023.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Velika ženska loža brazilskog slobodnog zidarstva]] (2005. – 2019.) *{{Z|BRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki masonski orijent Brazila]] (2016. – 2023.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti]] (2014. – 2023.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika opća mješovita loža]] (2013. – 2023.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim]] (2003. – 2022.) *{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (1961. – 1996., 2010. – 2019.) *{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska federacija "Le Droit Humain"]] (1983. – 1996., 2013. – 2018.) *{{Z|GLP}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Gvadalupa|Velika loža Kariba]] (1997. – 2023.) *{{Z|ITA}} [[Velika loža Italije]] (1961. – 2021.) *{{Z|KAM}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika ujedinjena loža Kameruna]] (1982. – 2023.) *{{Z|KAM}}{{Z|KON}}{{Z|BEN}}{{Z|TOG}}{{Z|OBJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kamerun|Velika simbolička muška loža Afrike]] (2003. – 2022.) *{{Z|KOL}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Kolumbija|Velika loža "Benjamin Herrera"]] (2006. – 2023.) *{{Z|COD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Kongo, Demokratska Republika|Veliki orijent Konga]] (1984. – 2023.) *{{Z|NIZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Nizozemska|Velika mješovita loža Nizozemske]] (1985. – 2019.) *{{Z|MAD}} [[Popis masonskih velikih loža u Africi#Madagaskar|Veliki madagaskarski red]] (1981. – 2023.) *{{Z|MEKS}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Kontinentalni ustroj|Veliki orijent Meksika]] (2015. – 2023.) *{{Z|PER}} [[Popis masonskih velikih loža u Južnoj Americi#Peru|Velika istočna loža Perua]] (2011. – 2023.) *{{Z|PUE}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Portoriko|Velika mješovita loža Portorika]] (1976. – 2023.) *{{Z|SAL}} [[Popis masonskih velikih loža u Srednjoj Americi#Salvador|Veliki orijent Salvadora]] (2009. – 2023.) *{{Z|ŠVI}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Švicarska|Velika simbolička loža Helvetske]] (1992. – 2019.) *{{Z|TAJ}} [[Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji#Tajland|Veliki orijent Tajlanda]] (2017. – 2023.) {{div col end}} Godine u [[Zagrade|zagradi]] označavaju razdoblje članstva. === Vodstvo === CLIPSAS vodi [[predsjednik]] koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji predsjednici su:<ref name=":5"/> {{div col|colwidth=25em}} #{{Z|BEL}} Georges Beernaerts (1961. – 1962.){{efn|name=VOB|Član je [[Veliki orijent Belgije|Velikog orijenta Belgije]].}} #{{Z|BEL}} Charles Castel (1962. – 1964.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Walter Heinz (1964. – 1966.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Paul Van Hercke (1966.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Robert Dille (1966. – 1970.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Victor Martiny (1970. – 1973.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Pierre Burton (1973. – 1976.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Jaak Nutkewitz (1976. – 1979.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} André Mechelynck (1979. – 1982.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Nicolas Bontyes (1982. – 1985.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Silvain Loccufier (1985. – 1987.){{efn|name=VOB}} #{{Z|BEL}} Guy Vlaeminck (1987. – 1990.){{efn|name=VOB}} #{{Z|FRA}} Jean-Robert Ragache (1990. – 1993.){{efn|Član je [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]].}} #{{Z|LUX}} Marc-Antoine Cauchie (1993. – 1996.){{efn|name=VOL|Član je Velikog orijenta Luksemburga.}} #{{Z|FRA}} Marie-France Coquard (1996. – 1998.){{efn|Članica je [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]].}} #{{Z|ŠPA}} Javier Otaola Bajeneta (1998. – 2000.){{efn|Član je Velike simboličke lože Španjolske.}} #{{Z|LUX}} Marc-Antoine Cauchie (2000. – 2004.){{efn|name=VOL}} #{{Z|KON}} Gabriel Nzambila (2004. – 2007.) #{{Z|BRA}} Jefferson Isaac João Scheer (2007.) #{{Z|LUX}} Marc-Antoine Cauchie (2008. – 2011.){{efn|name=VOL}} #{{Z|POR}} António Reis (2011. – 2014.) #{{Z|SAD}} Louis Daly (2014. – 2017.) #{{Z|FRA}} François Padovani (2017. – 2021.) #{{Z|KOL}} Ivan Herrera Michel (2021. – 2024.) #{{Z|SAD}} Louis Daly (od 2024.){{efn|Drugi put}} {{div col end}} == Vidi još == * [[Alijansa masona Europe]] * [[Međunarodna liberalna masonska unija]] == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * {{URL|https://clipsas.org/en/|Službena stranica}} {{Slobodno zidarstvo}} [[Kategorija:Savezi velikih loža]] [[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Francuskoj]] [[Kategorija:Međunarodne organizacije]] f5syvmk94kgx1jynvnm1bgwc3578d7a 10 666786 7469162 5765695 2026-05-26T19:07:16Z Divna Jaksic 974 7469162 wikitext text/x-wiki {{Documentation subpage}} == Uporaba == <!-- <includeonly>{{sandbox other||--> <!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --> <!--[[Category:Specific-source templates|{{PAGENAME}}]] }}</includeonly> --> eszbbts2i88xxnl1tbbozpyt5oie0cn 0 669352 7469024 7410668 2026-05-26T14:03:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469024 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:KonstantinKryzhitsky HutorVMalorossii 1884.jpg|thumb|right|[[Konstantin Jakovljevič Križicki]], Hutor u [[Malorusija|Malorusiji]], ulje na platnu, [[1884.]]]] [[Datoteka:Lake_Kahul_05.jpg|thumb|right|Hutor iznad [[Kagul (jezero)|jezera Kagul]] na [[ukrajina|ukrajinsko]]-[[moldavija|moldavskoj]] granici.]] '''Hutar''', '''Hutir''' ili '''Hutor''' ([[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: ''хутар'', [[Kazaški jezik|kazaški]]: ''қыстақ'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''хутор'', [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''хутір'') tip je ruralnoga [[naselje]]noga mjesta koji obično čini jedno<ref>[http://evm.ee/rus/ekspozicija/zapadnaja-estonija/hutor-nuki Хутор Нуки] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812182649/https://evm.ee/rus/ekspozicija/zapadnaja-estonija/hutor-nuki |date=12. kolovoza 2020. }}, ''Эстонский музей под открытым небом'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> ili manji broj seoskih domaćinstava, karakterističan uglavnom za područje [[Istočna Europa|Istočne Europe]].<ref>[https://archive.is/20120915104806/http://www.ozhegov.su/word_s-113949.html Хутор. Значение слова хутор, смысл слова хутор, что означает слово хутор, толкование слова хутор, что такое хутор], ''Толковый словарь Ожегова'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref><ref>[http://gramota.ru/slovari/dic/?word=%D1%85%D1%83%D1%82%D0%BE%D1%80&all=x http://gramota.ru/slovari/dic/?word=%D1%85%D1%83%D1%82%D0%BE%D1%80&all=x хутор], ''Грамота.ру'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref><ref>[http://www.niworld.ru/Skazki/Skazki_nar_mira/Avgust/Huldri_na_hut.htm Хульдры на хуторе. Норвежская сказка Перевод А.Нестеров Художник О.Романова], ''Niworld. ОБРАЗЫ МИРА'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> Stanovnik hutora naziva se hutorjanin ([[Ruski jezik|ruski]]: ''хуторянин'').<ref>Владимир Абрамович (Ленский), [http://lanterne.ru/vladimir-lenskiy-tyi.html Рассказ «Ты?!»], ''Фонарь'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> Hutoru je srodna [[hata]]. Povijesno gledano hutori su bili najrasprostranjeniji u ruralnim područjima suvremene [[Ukrajina|Ukrajine]], a tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]] pojavili su se i na području [[Donska oblast|Dona]] i [[Kubanj (regija)|Kubanja]] (današnja jugozapadna [[Rusija]]) gdje su ih osnivali [[Kozaci|Kozački]] doseljenici.<ref>[http://www.slavakubani.ru/kkv/land-management/law/farms/stareyshemu-khutoru-kubani-220-let/ Старейшему хутору Кубани – 220 лет] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190415050813/http://www.slavakubani.ru/kkv/land-management/law/farms/stareyshemu-khutoru-kubani-220-let/ |date=15. travnja 2019. }}, '' Кубанское казачье войско'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> U zavisnosti od podneblja svaki hutor se sastojao od jedne ili nekoliko [[izba|izbi]] (seoskih drvenih kuća) ili [[hata]]-[[mazanka|mazanki]] (kuće od pruća oblijepljene blatom i prekrivene slamom),<ref>[https://muzei-mira.com/kartini_russkih_hudojnikov/2120-ukrainskaya-hata-ilya-efimovich-repin-opisanie-kartiny.html Украинская хата, Илья Ефимович Репин - описание картины], Музеи мира и картины известных художников, pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> imao je podrume za ostavljanje poljoprivrednih proizvoda, bunar, jednu ili više štala, vrt, voćnjak i u osnovi predstavljao je jedno kompletno seosko imanje.<ref>[http://www.world-war.ru/detstvo-na-xutore-v-gody-vojny/ Детство на хуторе в годы войны] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181012030430/http://www.world-war.ru/detstvo-na-xutore-v-gody-vojny/ |date=12. listopada 2018. }}, ''Вторая Мировая Война'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> Osnovna privredna djelatnost hutorjana je [[poljoprivreda]]. Hutorjani su od životinja uzgajali [[kokoš]]i, [[guska|guske]], [[koza|koze]], [[mačka|mačke]] i [[pas|pse]].<ref>[http://darkbook.ru/na-dalnem-khutore-misticheskaya-istoriya На дальнем хуторе – Мистическая история из реальной жизни людей] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181110235959/http://darkbook.ru/na-dalnem-khutore-misticheskaya-istoriya |date=10. studenoga 2018. }}, ''Загадочные места планеты'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> Hutorom se može nazivati i veleposjedničko plemićko imanje. S rastom broja stanovnika hutori se dalje preobražavaju u [[zaselak|zaseoke]], [[selo|sela]] itd. Međutim u nekim slučajevima u prvobitnome hutoru broj domaćinstava može dostići i nekoliko stotina, ali nerijetko samo naselje zadržava prvobitni administrativni status ili riječ hutor ostaje dio naziva (ovo je naročito karakteristično za područje [[Kubanj (regija)|Kubanja]]). Tako hutor Trudobelikovski u [[Krasnodarski kraj|Krasnodarskome kraju]] ima skoro deset tisuća stanovnika. Kod [[Donski kozaci|donskih]] i [[Kubanjski kozaci|kubanjskih Kozaka]] na području [[Rusko Carstvo|Ruskoga Carstva]] hutori su bila zasebna naseljena mjesta na području kozačkih [[stanica (upravna jedinica)|stanica]], ali bez zasebne administracije. Hutori u [[Sibir]]u zovu se [[zaimka]].<ref>Тхаржевский И.И. [http://www.dk1868.ru/history/txargev/txargevskiy6.htm Столыпин в Сибири], ''Добровольческий корпус'', pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://ru.wikisource.org/wiki/%D0%AD%D0%A1%D0%91%D0%95/%D0%A5%D1%83%D1%82%D0%BE%D1%80 Хутор], [[Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona]] * [http://bse.sci-lib.com/article120127.html Хутор], [[Velika sovjetska enciklopedija]] * [http://www.oktmo.ru/locality_type_registry/ Registar tipova naseljenih mjesta u Rusiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019152806/http://www.oktmo.ru/locality_type_registry/ |date=19. listopada 2017. }} {{Slavenski nazivi za administrativne jedinice}} [[Kategorija:Ruralna geografija]] [[Kategorija:Vrste administrativnih jedinica]] [[Kategorija:Kozaci]] hwwo6m234tjg7cuedpl2u12hg14j1ok 0 673742 7469218 7269310 2026-05-26T21:48:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469218 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = In Absentia |ime_glazbenika = [[Porcupine Tree]] |vrsta = studijski album |slika = Drvo dikobraza – U odsutnosti 2002.jpg |žanr = [[progresivni rock]],<ref name="popmatters.com">{{cite web |url=http://www.popmatters.com/pm/review/porcupinetree-inabsentia |title=Porcupine Tree: In Absentia |publisher=Popmatters}}</ref> [[progresivni metal]]<ref name="noisecreep.com">{{cite web |url=http://noisecreep.com/porcupine-trees-steven-wilson-thinks-the-incident-on-par-with/ |title=Porcupine Tree’s Steven Wilson Thinks ‘The Incident’ on Par With ‘In Absentia’ |publisher=Noise Creep}}</ref> |datum = [[24. rujna]] [[2002.]] |snimanje = ožujak – travanj 2002. |studio = [[Avatar Studios]] ([[New York]], [[SAD]])<ref>{{cite web |url=http://www.freewilliamsburg.com/september_2002/porcupine.html |title=Porcupine Tree |publisher=Free Williamsburg |accessdate=2008-04-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080504013339/http://www.freewilliamsburg.com/september_2002/porcupine.html |archivedate=4. svibnja 2008.}}</ref> |trajanje = 68:20 |izdavač = [[Lava Records|Lava]] |producent = [[Steven Wilson]] |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>[https://www.allmusic.com/album/in-absentia-mw0000398325 ''AllMusic'']</li></ul> |album_prije = [[Lightbulb Sun]] |godina0 = 2000. |godina = 2002. |album_poslije = [[Deadwing]] |godina2 = 2005. |ostalo = }} '''''In Absentia''''' sedmi je studijski [[album]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[progresivni rock|progresivnog rock]] sastava [[Porcupine Tree]]. [[Diskografska kuća]] [[Lava Records]] objavila ga je 24. rujna 2002. godine. Prvi je album grupe na kojem je svirao novi bubnjar [[Gavin Harrison]] i prvi koji se u glazbenom smislu približio [[heavy metal]]u i [[progresivni metal|progresivnom metalu]] – prijašnji su uradci sadržavali više elemenata [[psihodelični rock|psihodeličnog]] i [[pop rock]]a. K tome, prvi je album skupine koji je objavio veći izdavač, [[Lava Records]]. Postigao je kritički i komercijalni uspjeh, često ga se smatra ključnim uratkom sastava, a u prodaji je tri puta bio uspješniji od prijašnjih albuma. ==Pozadina== ===Skladanje i snimanje=== U početnom razdoblju skupine, dok je imala ugovor s [[Delerium Records]]om, njezine su pjesme uglavnom dugo trajale i sadržavale su apstraktne elemente koji se uglavnom povezuju sa [[psihodelični rock|psihodeličnim rockom]] i [[space rock]]om.<ref>{{cite web |last=Raggett |first=Ned |url=http://www.allmusic.com/artist/porcupine-tree-p168248/biography |title=Porcupine Tree |publisher=AllMusic |date=26. travnja 2001. |accessdate=8. srpnja 2011.}}</ref><ref name="ultimate-guitar.com">{{cite web |last=Rosen |first=Steven |date=14. prosinca 2011. |url=https://www.ultimate-guitar.com/news/interviews/steven_wilson_porcupine_tree_was_gonna_be_a_one-off_thing.html |title=Steven Wilson: 'Porcupine Tree Was Gonna Be A One-Off Thing' |website=Ultimate Guitar |accessdate=19. ožujka 2017.}}</ref> Krajem 1990-ih, kad je potpisala ugovor s [[Kscope]]om i [[Snapper Music]]om, priklonila se komercijalnijem stilu; pjesme su postale kraće i strukturirane na tradicionalan način, ali bili su prisutni i elementi [[progresivni rock|progresivnog rocka]].<ref name="ultimate-guitar.com"/><ref>{{cite web |url=http://www.aural-innovations.com/issues/issue7/ptree03.html |title=Porcupine Tree (Review/Interview) |publisher=Aural Innovations}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.musoscribe.com/blast_from_the_past/porcupine_tree_lightbulb_sun.shtml |title=Album Review: Porcupine Tree — Lightbulb Sun |publisher=Musoscribe}}</ref> Međutim, oko 2001. potpisala je ugovor s [[Lava Records]]om i odlučila se prikloniti [[progresivni metal|progresivnom metalu]].<ref>{{cite web |url=http://www.alternative-zine.com/interviews/en/110 |title=Alternative-Zine.com - Interviews - Porcupine Tree lead guitarist/singer/songwriter Steven Wilson... |publisher=Alternative Zine}}</ref> Porcupine Tree u početku se protivio surađivanju s većim izdavačima jer su njegovi članovi smatrali da ih većina izdavača "ne razumije", kao ni njihovu privrženost albumima naspram singlova.<ref name="innerviews.org">{{cite web |first=Anil |last=Prasad |year=2004 |url=http://www.innerviews.org/inner/ptree.html |title=Porcupine Tree - Shadows and light |website=Innerviews |accessdate=19. ožujka 2017.}}</ref> Ipak, odlučili su sklopiti ugovor s Lavom jer im se činilo da se slaže s takvim pristupom – Wilson je tako zaključio jer su drugi izvođači, među kojima su [[Tool]] i [[Radiohead]], bili uspješni i razmišljali na jednak način.<ref name="innerviews.org"/> Uz promjenu izdavača još je nekoliko čimbenika utjecalo na promjenu u glazbenom stilu. Većina njih vezana je uz promjenu članova i odnosa. Frontmen [[Steven Wilson]] bio je fasciniran [[Burzum]]om i knjigom ''[[Lords of Chaos]]'', zbog čega je počeo slušati mnogo ekstremnih metal sastava, a u konačnici i [[Meshuggah|Meshuggu]] i [[Opeth]], švedske izvođače koje je opisao "svetim gralom" te nove scene (objema grupama zahvalio je u knjižici albuma ''In Absentia'').<ref>{{ cite web |accessdate=19. ožujka 2017. |url=http://www.chartattack.com/news/2002/12/11/porcupine-tree-say-metal-is-the-new-prog/ |title=Porcupine Tree Say Metal Is The New Prog |date=11. prosinca 2002. |website=Chart Attack}}</ref> Osim toga, Wilson se kasnije sastao s [[Mikael Åkerfeldt|Mikaelom Åkerfeldtom]] iz Opetha, što se dogodilo kad je novinar zasebno intervjuirao obojicu.<ref>[https://web.archive.org/web/20120108044912/http://www.roadrunnerrecords.com/news/Video-Opeths-Mikael-kerfeldt-Interviewed-By-FaceCulture-23888.aspx VIDEO: OPETH'S MIKAEL ÅKERFELDT INTERVIEWED BY FACECULTURE. Roadrunner Records Official Website.] Pristupljeno 28. siječnja 2012.</ref> Wilsonu se svidjela Opethova glazba i na koncu je pristao biti producent na Opethovu albumu ''[[Blackwater Park]]'',<ref>{{cite web |first=Joakim |last=Jahlmar |date=23. ožujka 2001. |url=http://www.dprp.net/specials/porcupinetree/index.html |title=Specials - Steve Wilson Interview |website=The Dutch Progressive Rock Page |location=Borås, Sweden |accessdate=19. ožujka 2017.}}</ref> što ga je potaknulo da u Porcupine Tree uvede elemente metala. Još jedan događaj koji je utjecao na promjenu u glazbenom stilu skupine jest Wilsonovo upoznavanje [[izrael]]skog [[rock]] pjevača [[Aviv Geffen|Aviva Geffena]]. Upoznali su se kad je Geffen, obožavatelj Wilsonove glazbe, 2000. godine pozvao Porcupine Tree na zajedničku turneju, u vrijeme kad je grupa objavila album ''[[Lightbulb Sun]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.starpulse.com/Music/Blackfield/Biography/ |title=Starpulse |publisher=Starpulse |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716132445/http://www.starpulse.com/Music/Blackfield/Biography/ |archivedate=16. srpnja 2011. |df=dmy-all}}</ref> Zajednička turneja dovela je do glazbene suradnje pod imenom [[Blackfield]]. Geffen nije obožavatelj metal glazbe i zbog toga se taj projekt posvetio [[pop rock]]u, zvukom nalik prethodnim albumima ''[[Stupid Dream]]'' i ''Lightbulb Sun'' Porcupine Treeja.<ref name="designermagazine.tripod.com">{{cite web |date=Travanj 2005. |url=http://designermagazine.tripod.com/PorcupineTreeINT3.html |title=Porcupine Tree - Interview @ Designer Magazine |first=Alex |last=McCann |magazine=Designer Magazine |accessdate=19. ožujka 2017. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305000222/http://designermagazine.tripod.com/PorcupineTreeINT3.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.allmusic.com/artist/blackfield-p671068 |title=Blackfield - Biography, Albums, Streaming Links - AllMusic |publisher=AllMusic}}</ref> U tom se projektu Wilson mogao usredotočiti na taj oblik glazbe, dok se u Porcupine Treeju mogao posvetiti metalu.<ref name="designermagazine.tripod.com"/> Ključan događaj za promjenu glazbenog stila bio je odlazak bubnjara [[Chris Maitland|Chrisa Matilanda]], kojeg je zamijenio [[Gavin Harrison]], koji se skupini pridružio početkom 2002. godine. Maitland se nije mogao posvetiti skupini kad je potpisala ugovor za većeg izdavača, a članovi sastava izjavili su da Harrisonov stil bolje pogoduje albumu utemeljenom na heavy metalu.<ref>{{cite web |url=http://www.drummerworld.com/drummers/Gavin_Harrison.html |title=Drummerworld: Gavin Harrison |publisher=Drummer World}}</ref><ref name="musicdish.com">{{cite web |url=http://www.musicdish.com/mag/index.php3?id=9387 |title=MusicDish e-Journal - The Exclusive Interview With Steven Wilson! |publisher=Musicdish}}</ref> Wilson je ovako sažeo tadašnje promjene: {{citat|''In Absentia'' napisan je prije nego što je došao Gavin; čak su i dionice za bubanj na neki način bile programirane. Ipak, to je jedan od tih životnih trenutaka kad sve sjedne na svoje mjesto. Napisao sam te pjesme i u to vrijeme, zato što sam radio s Opethom, bila mi je zanimljiva ideja uvrštavanja brutalnog, metal-aspekta u glazbu. U to je vrijeme dođao Gavin i podosta se razlikovao od našeg prijašnjeg bubnjara, Chrisa Maitlanda. Bio je više energičan i više sposoban za izvedbu složenijih dijelova. Njegov je zvuk bio suvremeniji, stoga smo baš imali sreće što je došao, odsvirao te pjesme i sve bacio na koljena. Bio je to i prvi album koji smo snimili za novu diskografsku kuću; prvi smo put potpisali ugovor s većim američkim izdavačem [Lava Recordsom]. Gavin je na neki način zaključio tu formulu – potpuno je podigao ljestvicu, ne samo u pogledu bubnjanja, nego i za same instrumentalne sposobnosti članova u skupini. Svi smo slušali Gavina i rekli "Jebote. Stvarno moramo postati bolji."<ref name="ultimate-guitar.com"/>}} ===Koncept=== Iako nije konceptualan album u užem smislu, mnoge pjesme povezuju zajedničke tematike: [[serijski ubojica|serijski ubojice]], mladenačka nevinost koja iznenada nestaje i kritike suvremenog društva.<ref>{{cite web |url=http://www.aural-innovations.com/issues/issue21/ptree09.html |title=Porcupine Tree - "In Absentia" |publisher=Aural Innovations}}</ref> Naziv albuma također je povezan s tim tematikama; u pitanju je [[latinski jezik|latinska fraza]] koja u prijevodu glasi "u odsutnosti",<ref>{{cite web |url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/in%20absentia |title=Definition of IN ABSENTIA |publisher=Merriam Webster}}</ref> odnosno "u nečijoj odsutnosti", a često se koristi u pravu kad optužena osoba nije nazočna na sudu.<ref>{{cite web |url=http://legal-dictionary.thefreedictionary.com/in%20absentia |title=in absentia |publisher=Free Dictionary}}</ref> Wilson je o nazivu izjavio: {{citat|Ima veze s određenim tekstovima. U pitanju su ljudi na rubu čovječnosti i društva. Zanimljivi su mi serijske ubojice, zlostavljači djece i oni koji tuku žene... Ne ono što čine, nego psihološki razlozi zbog kojih to čine. Zbog čega su postali toliko poremećeni i nenormalni? Zašto ne mogu suosjećati? [In Absentia] je neka vrsta metafore – nešto nedostaje, a u njihovoj je duši crna rupa, rak. To je odsutnost duše.<ref>{{cite web |url=http://www.voxonline.com/alternative/porcupine_tree/ |title=Archived copy |accessdate=20. travnja 2012. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120117003509/http://www.voxonline.com/alternative/porcupine_tree/ |archivedate=17. siječnja 2012.}}</ref>}} ==Objava i promidžba== Album je objavljen 24. rujna 2002. godine na CD-u i gramofonskoj ploči, a na potonjoj inačici poslije pjesme "The Creator Has a Mastertape" nalazi se bonus pjesma "Chloroform". Nekoliko tjedana prije objave albuma objavljena je promidžbena zbirka pjesama na kojoj se nalazila pjesma "Blackest Eyes" i skraćene inačice pjesama "Trains" i "Strip the Soul".<ref>{{cite web |url=http://www.dprp.net/reviews/inabsentia.htm |title=DPRP CD Reviews - 2002 - Porcupine Tree Roundtable Review |publisher=dprp}}</ref> Uvodnu su pjesmu, "Blackest Eyes", počele reproducirati veće rock radiostanice, ali nije nikad bila objavljena kao singl niti se pojavila na kakvoj ljestvici.<ref name="innerviews.org"/> Grupa je otišla na promidžbenu turneju s grupom [[Yes (sastav)|Yes]].<ref name="musicdish.com"/> Tu je odluku Wilson kasnije zažalio; izjavio je da su publike dviju grupa bile previše različite i da je "problem bio u tome što su osobe koje su došle na Yesov koncert prije mnogo godina prestale mariti za novu glazbu i samo su htjele čuti omiljene starije Yesove pjesme."<ref name="musicdish.com"/> Sastav je potom otišao na drugu promidžbenu turneju, ovog puta s [[Opeth]]om.<ref name="voyage-pt.de">[http://www.voyage-pt.de/swdisco.pdf Official Steven Wilson - The Complete Discography (8th Edition)]</ref> Tijekom te turneje, koja je trajala tijekom srpnja i kolovoza 2003. godine, skupina je objavila [[EP]] ''[[Futile]]'', na kojem su se nalazile pjesme snimljene tijekom rada na ''In Absentiji''.<ref name="voyage-pt.de"/> Godine 2017. [[Kscope]] je otkupio prava na taj album i naknadni uradak ''[[Deadwing]]'' i remasterirao oba 2018. godine – te inačice manje su komprimirane i poboljšane su kvalitete zvuka.<ref>{{cite web |url=http://stevenwilsonhq.com/sw/porcupine-tree-classics-absentia-deadwing-reissued-vinyl-2018 |title=PORCUPINE TREE CLASSICS ‘IN ABSENTIA’ AND ‘DEADWING’ TO BE REISSUED ON VINYL IN 2018 |publisher=stevenwilsonhq.com |date=7. prosinca 2017. |accessdate=12. svibnja 2020.}}</ref> Dana 21. veljače 2020. Kscope je objavio deluxe inačicu ''In Absentije'' na četiri diska. Prvi disk sadrži Wilsonov miks albuma iz 2017., drugi disk sadrži dodatne studijske snimke izbačene s dovršenog albuma, treći disk sastoji se od više od 70 minuta demosnimki snimljenih u Wilsonovom kućnom studiju, a četvrti je disk Blu-ray na kojem se nalazi dokumentarni film o stvaranju albuma. Cijela deluxe inačica sadržana je u knjizi tvrdih korica u kojoj se nalazi i ekskluzivni sadržaj.<ref>{{cite web |url=https://burningshed.com/store/kscope/porcupine-tree_in-absentia-deluxe_boxset |title=In Absentia (Deluxe Edition) |publisher=burningshed.com |accessdate=12. svibnja 2020.}}</ref> ==Recenzije== Album je uglavnom dobio pozitivne kritike. Mrežni časopis [[Metal Storm]] proglasio ga je drugim najboljim albumom 2002. godine<ref>[http://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php?album_year=2002 Top 20 albums of 2002 - Metal Storm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316104704/http://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php?album_year=2002 |date=16. ožujka 2009. }}. Pristupljeno 9. studenog 2009.</ref> i postavio ga na 46. mjesto popisa Najboljih 200 albuma svih vremena.<ref>[http://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php Top 100 albums - Metal Storm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160314170150/https://www.metalstorm.ee/bands/albums_top.php |date=14. ožujka 2016. }}. Pristupljeno 9. studenog 2009.</ref> Bradley Torreano iz [[AllMusic]]a dao mu je četiri zvjezdice od njih pet i izjavio da uradak "najbrže ostaje zapažen od svih ostalih Wilsonovih albuma pod tim imenom. Zbog toga što su pjesme primjerenog trajanja i što se u njima ne pojavljuju ukrasi avangardne elektronike ranijih dana skupine, Porcupine Tree postala je oblikovana pop-grupa koja se nije morala odreći osobina koje ju čine i važnim izvođačem u pokretu [[new prog|neo-proga]]."<ref>{{cite web |url=http://www.allmusic.com/album/in-absentia-r607566/review |title=In Absentia - Porcupine Tree - Songs, Reviews, Credits - AllMusic |publisher=AllMusic}}</ref> [[PopMatters]] je također pohvalio album i nazvao ga "izvanrednim uratkom s kojeg kaplje utjecaj progresivnog rocka [[King Crimson|[King] Crimsona]]. Međutim, ono što taj uradak čini posebnim jest to što je Steven Wilson, frontmen skupine koji je napisao pjesme i producirao album, odlučio oblikovati inteligentnu popularnu glazbu."<ref name="popmatters.com"/> Inačica albuma u ''surround soundu'' osvojila je nagradu za najbolji 5.1 miks na dodjeli nagrada Surround Sound Music u Los Angelesu 2004. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.highfidelityreview.com/news/news.asp?newsnumber=10783423 |title=2004 Surround Music Award Winners and Exclusive Report |accessdate=5. rujna 2005. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050315232926/http://www.highfidelityreview.com/news/news.asp?newsnumber=10783423 |archivedate=15. ožujka 2005. |url-status=dead |df=dmy}}</ref> U intervjuu iz 2009. Wilson je izjavio da on sam i njegova grupa obožavatelja uglavnom smatraju ''In Absentiju'' najboljim albumom njegove karijere.<ref name="noisecreep.com"/> Prodan je u preko 100.000 primjeraka diljem svijeta,<ref name="musicdish.com"/> što je preko tri puta više od broja prodanih primjeraka bilo kojeg od prijašnjih uradaka.<ref name="innerviews.org"/> Samo je u SAD-u prodan u 45.000 primjeraka, dok su prijašnji uradci ondje prodani u oko 2.000 primjeraka.<ref name="innerviews.org"/> Do 2015. prodan je u 120.000 primjeraka.<ref>{{cite web |url=https://www.loudersound.com/features/steven-wilson-and-richard-barbieri-on-the-magic-of-porcupine-tree |title=Steven Wilson and Richard Barbieri on the magic of Porcupine Tree |date=30. studenoga 2016. |accessdate=14. svibnja 2020.}}</ref> ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 68:14 | svi_tekstovi = [[Steven Wilson]] | sva_glazba = Wilson, osim na pjesmama "Wedding Nails", koju je skladao s [[Richard Barbieri|Richardom Barbierijem]], i "Strip the Soul", koju je skladao s [[Colin Edwin|Colinom Edwinom]] | skladba1 = Blackest Eyes | trajanje1 = 4:23 | skladba2 = Trains | trajanje2 = 5:56 | skladba3 = Lips of Ashes | trajanje3 = 4:39 | skladba4 = The Sound of Muzak | trajanje4 = 4:59 | skladba5 = Gravity Eyelids | trajanje5 = 7:56 | skladba6 = Wedding Nails | napomena6 = instrumental | trajanje6 = 6:33 | skladba7 = Prodigal | trajanje7 = 5:32 | skladba8 = .3 | trajanje8 = 5:25 | skladba9 = The Creator Has a Mastertape | trajanje9 = 5:21 | skladba10 = Heartattack in a Layby | trajanje10 = 4:15 | skladba11 = Strip the Soul | trajanje11 = 7:21 | skladba12 = Collapse the Light into Earth | trajanje12 = 5:54 }} {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 16:10 | naslov = Bonus disk s posebne europske inačice albuma | collapsed = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Drown with Me | glazba1 = Wilson | trajanje1 = 5:21 | skladba2 = Chloroform | glazba2 = [[Chris Maitland]], Wilson | trajanje2 = 7:14 | skladba3 = Strip the Soul | napomena3 = skraćena inačica za spot | glazba3 = Edwin, Wilson | trajanje3 = 3:35 }} '''Izdanje na DVD-Audiju''' U ožujku 2004. album je objavljen na [[DVD-Audio|DVD-Audiju]], na kojem se nalazi izvorni uradak, dvije pjesme s posebne inačice snimljene tijekom rada na albumu ("Drown with Me" i "Chloroform") i jedna dodatna pjesma ("[[Futile]]"), sve remiksane u ''[[5.1 surround sound]]u'', kao i glazbeni spotovi za "Strip the Soul", "Blackest Eyes" i "Wedding Nails".<ref name="musicdish.com"/> {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = Bonus materijal na deluxe inačici iz 2020. | ukupno_trajanje = 38:15 | skladba1 = Collapse Intro | trajanje1 = 1:45 | skladba2 = Drown With Me | trajanje2 = 5:21 | skladba3 = Orchidia | trajanje3 = 3:25 | skladba4 = Chloroform | trajanje4 = 7:14 | skladba5 = Futile | trajanje5 = 6:03 | skladba6 = Meantime | trajanje6 = 3:17 | skladba7 = Blackest Eyes | napomena7 = skraćena inačica za radiopostaje | trajanje7 = 3:38 | skladba8 = Trains | napomena8 = skraćena inačica za radiopostaje | trajanje8 = 3:57 | skladba9 = Strip the Soul | napomena9 = skraćena inačica za spot | trajanje9 = 3:35 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | ukupno_trajanje = 72:22 | naslov = Demouradci na deluxe inačici iz 2020. | skladba1 = Drown With Me | trajanje1 = 5:06 | skladba2 = Trains | trajanje2 = 6:05 | skladba3 = Imogen Slaughter | trajanje3 = 2:38 | skladba4 = Watching You Sleep | trajanje4 = 3:44 | skladba5 = The Creator Has a Mastertape | trajanje5 = 6:07 | skladba6 = Heartattack in a Layby | trajanje6 = 5:51 | skladba7 = Strip the Soul | trajanje7 = 15:19 | skladba8 = Sound of Muzak | trajanje8 = 5:32 | skladba9 = Gravity Eyelids | trajanje9 = 7:15 | skladba10 = Enough | trajanje10 = 3:45 | skladba11 = Wedding Nails | trajanje11 = 6:26 | skladba12 = Blackest Eyes | trajanje12 = 4:34 }} ==Zasluge== {{col-begin}} {{col-2}} ;Porcupine Tree *[[Steven Wilson]] – [[pjevanje|vokali]], akustična i električna [[gitara]], [[klavir]], [[klavijature]], [[bendžo]], produkcija *[[Richard Barbieri]] – [[analogni sintesajzer]], [[mellotron]], [[Hammond orgulje]], klavijature *[[Colin Edwin]] – [[bas-gitara]] *[[Gavin Harrison]] – [[bubnjevi]], [[udaraljke]] ;Ostalo osoblje *Lasse Hoile – naslovnica *John Blackford – fotografija *[[Paul Northfield]] – tonska obrada *Brian Montgomery – tonska obrada (asistent) *[[Tim Palmer]] – miksanje *Mark O'Donoughue – miksanje *Andy VanDette – masteriranje {{col-2}} ;Dodatni glazbenici *[[Aviv Geffen]] – prateći vokali (na pjesmama 4 i 7) *[[John Wesley]] – prateći vokali (na pjesmama 1, 4 i 7); dodatna gitara (na pjesmi "Blackest Eyes") *Dave Gregory – aranžman za gudački orkestar (na pjesmama 8 i 12) *Gavyn Wright – [[violina]] (na pjesmama 8 i 12) *Jonathan Rees – violina (na pjesmama 8 i 12) *Perry Montague-Mason – violina (na pjesmama 8 i 12) *Kathy Shave – violina (na pjesmama 8 i 12) *Rita Manning – violina (na pjesmama 8 i 12) *Ben Cruft – violina (na pjesmama 8 i 12) *Dave Woodcock – violina (na pjesmama 8 i 12) *Pete Hanso – violina (na pjesmama 8 i 12) *Warren Zielinski – violina (na pjesmama 8 i 12) *Mark Berrow – violina (na pjesmama 8 i 12) *Jackie Shave – violina (na pjesmama 8 i 12) *Paul Willey – violina (na pjesmama 8 i 12) *Boguslav Kostecki – violina (na pjesmama 8 i 12) *Everton Nelson – violina (na pjesmama 8 i 12) *Julian Leaper – violina (na pjesmama 8 i 12) *Rebecca Hirsch – violina (na pjesmama 8 i 12) *Peter Lale – [[viola]] (na pjesmama 8 i 12) *Bruce White – viola (na pjesmama 8 i 12) *Kate Musker – viola (na pjesmama 8 i 12) *Gustav Clarkson – viola (na pjesmama 8 i 12) *Tony Pleeth – [[violončelo]] (na pjesmama 8 i 12) *Dave Daniels – violončelo (na pjesmama 8 i 12) *Martin Loveday – violončelo (na pjesmama 8 i 12) *Stephen Orton – violončelo (na pjesmama 8 i 12) *Chris Laurence – [[kontrabas]] (na pjesmama 8 i 12) *Mary Scully – kontrabas (na pjesmama 8 i 12) {{col-end}} ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Albumi iz 2002.]] [[Kategorija:Albumi sastava Porcupine Tree]] mviykd50xdn789bjnsl71iapazr0usg 0 677243 7469126 7410169 2026-05-26T18:42:29Z Divna Jaksic 974 7469126 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Infookvir političar |ime = Pierre Nkurunziza |slika = President Nkurunziza of Burundi (6920275109) (cropped).jpg |veličina = |opis slike = Nkurunziza [[2012.]] godine |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[18. prosinca]] [[1964.]] |datum smrti = [[8. lipnja]] [[2020.]] |položaj = Predsjednik Burundija |mandat_start = [[26. kolovoza]] [[2005.]] |mandat_kraj = [[8. lipnja]] [[2020.]] |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = |nasljednik = [[Évariste Ndayishimiye]] |stranka = CNDD-FDD |zanimanje = |fusnote = }} '''Pierre Nkurunziza''' ([[Bujumbura]], [[18. prosinca]] [[1964.]] – Karuzi, [[8. lipnja]] [[2020.]]) bio je burundski [[političar]] i [[predsjednik]] [[Burundi]]ja od kolovoza 2005. godine do svoje smrti. Bio je pripadnik etničke skupine [[Hutu]]. Karijeru je započeo kao [[Učitelj|nastavnik]] tjelesnog odgoja. Prije izbijanja burundskog građanskog [[rat]]a postaje pripadnik ''umjerene pobunjeničke organizacije Nacionalno vijeće za obranu demokracije - Sile za obranu demokracije'' (CNDD - FDD). Nakon što je postao predsjednik CNDD-a i FDD-a, zalagao se za političko rješenje sukoba. Izabran je za predsjednika Burundija 2005. godine. Dužnost je obnašao tri mandata, a ne dva koja su dopuštena u ustavu, izazvavši značajne javne nemire u 2015. godini. Najavio je da se neće kandidirati za četvrti mandat. Nkurunziza je [[Smrt|umro]] na dužnosti 8. lipnja 2020. godine, neposredno nakon predsjedničkih izbora. Naslijedio ga je [[Évariste Ndayishimiye]]. {{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Nkurunziza, Pierre}} [[Kategorija:Životopisi, Burundi]] [[Kategorija:Politika Burundija]] [[Kategorija:Predsjednici]] dwr5nhlwcwulheic99tjzizq3gn6eyg 0 677741 7469124 6883350 2026-05-26T18:42:03Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-biog-pol}} 7469124 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Jakup Krasniqi |slika = |veličina = |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[1. siječnja]] [[1951.]] |datum smrti = |položaj = [[predsjednik Kosova]] (v. d.) |mandat_start = [[4. travnja]] [[2011.]] |mandat_kraj = [[7. travnja]] 2011. |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = [[Hashim Thaçi]] |prethodnik = [[Behgjet Pacolli]] |nasljednik = [[Atifete Jahjaga]] |čin2 = [[predsjednik Kosova]] (v. d.) |mandat_start2 = [[27. travnja]] [[2010.]] |mandat_kraj2 = [[22. veljače]] [[2011.]] |potpredsjednik2 = |potpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = [[Hashim Thaçi]] |predsjednik = |prethodnik2 = [[Fatmir Sejdiu]] |nasljednik2 = [[Behgjet Pacolli]] |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |potpredsjednik3 = |potpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |potpredsjednik4 = |potpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |potpredsjednik5 = |potpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |stranka = [[Demokratska stranka Kosova]] |zanimanje = |fusnote = }} '''Jakup Krasniqi''' ([[Glogovac (Kosovo)|Glogovac]] [[1. siječnja]] [[1951.]]) [[Kosovo|kosovski]] političar, dva puta vršitelj dužnosti predsjednika Kosova te predsjednik skupštine Kosova. {{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Krasniqi, Jakup}} [[Kategorija:Kosovski predsjednici]] [[Kategorija:Političari nakon 1989.]] 1ezp5my4qjre19ccbjlgongrpyzggzm 0 677826 7469125 6517355 2026-05-26T18:42:15Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-biog-pol}} 7469125 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Igor Matovič |slika = Igor Matovič October 2020 (cropped).jpg |veličina = |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[11. svibnja]] [[1973.]] |datum smrti = |položaj = premijer Slovačke |mandat_start = [[21. ožujka]] [[2020.]]|mandat_kraj = |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = [[Zuzana Čaputová]] |prethodnik = [[Peter Pellegrini]] |nasljednik = |stranka = |zanimanje = |fusnote = }} '''Igor Matovič''', ([[Trnava]], 11. svibnja 1973.) [[slovačka|slovački]] političar i odvjetnik. Od 2020. godine obnaša funkciju premijera Slovačke republike. {{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Matovič, Igor}} [[Kategorija:Predsjednici slovačke vlade]] keqikyidlhca7cl2jv8uix3j9urpeun 0 680645 7469127 7279506 2026-05-26T18:43:44Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-biog-pol}} 7469127 wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} [[Datoteka:Zagreb freedom of the press protest 20160503 DSC 4305.JPG|mini|Furio Radin 2016. godine]] '''Furio Radin''' ([[Pula]], [[1. lipnja]] [[1950.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je političar koji trenutačno obnaša dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru za talijansku nacionalnu manjinu, dužnost koju obnaša od [[7. rujna]] [[1992.]] godine. Također je predsjedao parlamentarnim odborom Ljudska prava i prava nacionalnih manjina od [[2000.]] godine, a jedan od zamjenika predsjednika Sabora od [[19. lipnja]] [[2017.]] godine. Radin je saborski zastupnik s najdužim stažem u hrvatskoj povijesti, sa službom koja traje 32 godine te se od 2024. godine i nadalje nastavlja. Od [[2017.]] godine u [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|devetom sazivu]] imenovan je na poziciju potpredsjednika [[Hrvatski sabor|Sabora]].<ref>{{Citiranje weba|title=Zastupnik data 261 {{!}} Hrvatski sabor|url=https://sabor.hr/hr/zastupnici/radin-furio-9-saziv|access-date=2025-08-09|website=Hrvatski sabor|language=hr-HR}}</ref> == Izvori == {{Izvori}}{{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Radin, Furio}} [[Kategorija:Hrvatski političari]] [[Kategorija:Zastupnici u 11. sazivu Hrvatskog sabora]] izl91ljgebtkkn1s9y6crioy97q4ytj 0 682434 7469353 7168646 2026-05-27T06:39:49Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469353 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Isère | izvorno ime = | slika = Grenoble Isere.jpg | slika_opis = Tok rijeke Isère u središtu [[Grenoble|Grenobla]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Isère.png | zemljovid_opis = Tok rijeke Isère | dz = FRA | država = | naselja = [[Bourg-Saint-Maurice]]<ref name="A6">{{cite web |url=https://themountainrescue.com/bourg-st-maurice/ |title=Bourg St Maurice |work=themountainrescue.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Bourg St Maurice}}</ref>, [[Moûtiers]]<ref name="A7">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Moutiers-73600/ |title=Moûtiers |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Moûtiers}}</ref>, [[Montmélian]]<ref name="A8">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Montmelian-73800/ |title=Montmélian |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Montmélian}}</ref>, [[Grenoble]], [[Romans-sur-Isère]]<ref name="A9">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Romans-sur-Isere-26100/ |title=Romans-sur-Isère |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Romans-sur-Isère}}</ref>, [[Pont-de-l'Isère]]<ref name="A10">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Pont-de-l'Isere-26600/ |title=Pont-de-l'Isere |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Pont-de-l'Isere}}</ref> i [[Bourg-lès-Valence]]<ref name="A11">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Bourg-les-Valence-26500/ |title=Bourg-les-Valence |work=map-france.com |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Bourg-les-Valence}}</ref> | duljina = 286 | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = Le Barrage de Retenue | izvor = Ledenjak ''Sources de l'Isère'', [[Grande Aiguille Rousse]]<ref name="A1">{{cite web |url=https://www.summitpost.org/grande-aiguille-rousse/155226 |title=Grande Aiguille Rousse |work=summitpost.org/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Grande Aiguille Rousse}}</ref>, [[Graian Alps]]<ref name="A2">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Graian-Alps/ |title=Graian-Alps |work=britannica.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Graian-Alps}}</ref> | sutok = | izvor_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=i}}--> | izvor_nadmorska_visina = 2900 | ušće = [[Rhône]] | tip ušća = | ušće_koordinate = <!--{{coord||format=dms|display=it}}--> | ušće_nadmorska_visina = | Slijev = [[Sredozemno more|sredozemni]] | Ulijeva se u = [[Rhône]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Arc]]<ref name="A3">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Arc-River |title=Rijeka Arc |work=britannica.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Rijeka Arc}}</ref>, [[Drac]]<ref name="A4">{{cite web |url=https://latitude.to/articles-by-country/fr/france/138054/drac-river |title=Rijeka Drac |work=latitude.to/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Rijeka Drac}}</ref> | desni pritoci = [[Arly]]<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.alamy.com/stock-photo-the-french-savoie-town-of-alberville-on-the-river-arly-in-the-rhone-78349446.html/ |title=Rijeka Arly |work=alamy.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Rijeka Arly}}</ref> | lokacijska_karta_zemljovid = | lokacijska_karta_zemljovid_opis = | pushpin_map = Francuska | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Isère''' (francuski [i.zɛʁ]) je rijeka na jugoistoku [[Francuska|Francuske]], i glavna je pritoka na lijevoj obali [[Rhône]]. Izvire u [[Alpe|Alpama]], u [[Nacionalni park|nacionalnom parku]] [[Vanoise]],<ref name="A12">{{cite web |url=https://www.savoie-mont-blanc.com/en/Discover/Worth-visiting/Natural-heritage/Pictures-Fauna-and-Flora-Vanoise-National-Park?gclid=CjwKCAjwyo36BRAXEiwA24CwGU7TSe281ydzOYQTSuWrBwguxVPcU91Dj3pKHBCwy2OK1GCTJfmiExoC8fYQAvD_BwE |title=Vanoise National Park |work=savoie-mont-blanc.com |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Vanoise National Park}}</ref> kod grada [[Val-d'Isère]],<ref name="A13">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Val-d'Isere-73150/ |title=Val-d'Isere |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Val-d'Isere}}</ref> na ledenjaku ''Izvor Isère'' pod [[Grande Aiguille Rousse]],<ref name="A14">{{cite web |url=https://www.refuges.info/point/2225/sommet/Vanoise/Grande-Aiguille-Rousse/ |title=Grande-Aiguille-Rousse |work=refuges.info/ |accessdate=1. srpnja 2020. |language=engleski |trans-title=Grande-Aiguille-Rousse |archive-date=21. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200221074639/http://www.refuges.info/point/2225/sommet/Vanoise/Grande-Aiguille-Rousse |url-status=dead }}</ref> a sve u departmanu [[Savoja|Savoji]]. Uliva se u Rhône nekoliko kilometara sjeverno od [[Valensija|Valensije]]. Ime rijeke je integrirano u imenima nekoliko općina kroz koje rijeka protječe kao što su [[Sainte-Hélène-sur-Isère]],<ref name="A15">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Sainte-Helene-sur-Isere-73460/ |title=Sainte-Helene-sur-Isere |work=meteoblue.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Sainte-Helene-sur-Isere}}</ref> [[Saint-Quentin-sur-Isère]],<ref name="A16">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Saint-Quentin-sur-Isere-38210/ |title=Saint-Quentin-sur-Isere |work=map-france.com / |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Saint-Quentin-sur-Isere}}</ref> [[Romans-sur-Isère]]<ref name="A17">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Romans-sur-Isere-26100/ |title=Romans-sur-Isere |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Romans-sur-Isere}}</ref> ili [[Pont-de-l'Isère]],<ref name="A18">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Pont-de-l'Isere-26600// |title=Pont-de-l'Isere |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Pont-de-l'Isere}}</ref> a svoje je ime dala i [[departman]]u [[Isère (departman)|Isère]]. Rijeka prolazi kroz tri departmana: [[Savoja|Savoje]], [[Isère (departman)|Isère]] i [[Drôme]].<ref name="A19">{{cite web |url=http://www.map-france.com/department-Drome/ |title=Departman Drôme |work=map-france.com |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Departman Drôme}}</ref> U širem smislu, njen se sliv odnosi i na departman [[Hautes-Alpes]]- ''Gornje Alpe'', (rijeka [[Drac]]), [[Haute Savoie]],<ref name="A20">{{cite web |url=http://www.map-france.com/department-Haute-Savoie/ |title=Haute-Savoie |work=map-france.com |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Haute-Savoie}}</ref> (rijeka [[Arly]]) i [[Ardèche]] (na mjestu ušća u razini rijeke Rhône), ne zaboravljajući činjenicu da se njezin izvor nalazi na samo nekoliko metara od [[Francuska|francusko]]-[[Italija|talijanske]] granice i talijanske sjeverozapadne regije [[Piémont]].<ref name="A21">{{cite web |url=http://www.italia.it/en/discover-italy/piedmont.html |title=Piedmont |work=italia.it |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Piedmont |archive-date=13. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200813170713/http://www.italia.it/en/discover-italy/piedmont.html |url-status=dead }}</ref> ==Etimologija hidronima== Podrijetlo riječi ''Isère'' nije jasno utvrđeno, ali se pretpostavlja da bi moglo imati dva različita podrijetla: * [[Kelti|keltski]]: '''Isar''', to jest "željezo", što se odnosi na rudu koja je otkrivena tijekom [[Protohistorija|protohistorijskog]]<ref name="A22">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/50757 |title=Protohistorija |work=enciklopedija.hr/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=hrvatski |trans-title=Protohistorija}}</ref> razdoblja, a za koju se pretpostavlja da ju je u tom razdoblja moralo biti u velikim količinama uz obale Isare; * [[Gali|galski]]: '''Isara''' ("plahovit, brz"), koji karakterizira ovu alpsku rijeku mnogo prije nego što je provedena regulacija protoka (zahvaljujući, između ostalog, izgradnji brane [[Chevril]]<ref name="A23">{{cite web |url=https://www.alpineelements.co.uk/blog/the-history-of-tignes |title=Brana Chevril |work=alpineelements.co.uk/ |accessdate=28. lipnja 2020. |language=engleski |trans-title=Brana Chevril}}</ref> koja je puštena u upotrebu 1953. ali nije u potpunosti uklonila rizik od poplava).<br> Imena rijeka s ovim imenom pojavljuju se u cijeloj Europi, poput [[Isar]]<ref name="A24">{{cite web |url=https://www.muenchen.de/int/en/culture-leisure/sport-fitness/lakes-munich/isar.html |title=Rijeka Isar |work=muenchen.de/ |accessdate=28. lipnja 2020. |language=engleski |trans-title=Rijeka Isar}}</ref> u [[Bavarska|Bavarskoj]] ili [[Yser]]<ref name="A25">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Yser-River |title=Rijeka Yser |work=britannica.com/ |accessdate=28. lipnja 2020. |language=engleski |trans-title=Rijeka Yser}}</ref> u [[Flandrija|Flandriji]], rijeke [[Oise]] <ref name="A26">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Oise-River |title=Rijeka Oise |work=britannica.com/ |accessdate=28. lipnja 2020. |language=engleski |trans-title=Rijeka Oise}}</ref> (Isara, prema Césaru) u francuskom departmanu [[Oise (departman)|Oise]],<ref name="A27">{{cite web |url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/fr-60.html |title=Oise departman |work=crwflags.com/ |accessdate=28. lipnja 2020. |language=engleski |trans-title=Oise departman}}</ref> pa čak i rijeke [[Usora (rijeka)|Usore]]<ref name="A28">{{cite web |url=http://www.come-enjoy-bosnia.com/destination_around-usora-river_22 |title=Rijeka Usora |work=come-enjoy-bosnia.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Rijeka Usora}}</ref> u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Keltsko podrijetlo imena se ne može smatrati pouzdanim, jer se ovaj naziv rijeke nalazi u predjelima za koje se pretpostavlja da na njih nije utjecala keltska kultura kao što su [[Veneto]], [[Trakija]], [[Litva]] itd., pa stoga podrijetlo imena i nadalje ostaje neizvjesno. ==Geografija== Duljina toka rijeke Isère iznosi 286 kilometara i prolazi kroz najrazličitije predjele: od svog izvora blizu talijanske granice u zapadnim Alpama, prelazi preko [[Pays de Savoie]],<ref name="A29">{{cite web |url=https://frenchmoments.eu/savoie/ |title=Pays de Savoie |work=frenchmoments.eu |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Pays de Savoie}}</ref> prolazi kroz dolinu [[Vallée de la Tarentaise]], pa nadalje između gorja [[Chartreuse (gorje)|Chartreuse]] i alpskog masiva [[Belledonne]],<ref name="A30">{{cite web |url=https://www.mindat.org/loc-155656.html |title=Belledonne |work=mindat.org/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Belledonne}}</ref> prateći masiv [[Vercors]],<ref name="A31">{{cite web |url=https://autrans-meaudre.com/fr/hiver/territoire/le-vercors-et-ses-richesses/ |title=Vercors |work=autrans-meaudre.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=francuski |trans-title=Vercors |archive-date=1. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201001052700/https://autrans-meaudre.com/fr/hiver/territoire/le-vercors-et-ses-richesses/ |url-status=dead }}</ref> prolazi kroz pokrajinu [[Dauphiné]]<ref name="A32">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Dauphine |title=Dauphiné |work=britannica.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Dauphiné}}</ref> i napokon se susreće s rijekom Rhône u regiji [[Vivarais]].<ref name="A33">{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Vivarais |title=Vivarais |work=britannica.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Vivarais}}</ref> ===Ušće=== Spajanje tokova rijeke Isère (lijevo) i Rhône (desno) u blizini [[La Roche-de-Glun]].<ref name="A34">{{cite web |url=http://www.map-france.com/La%20Roche-de-Glun-26600/ |title=La Roche-de-Glun |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=La Roche-de-Glun}}</ref> [[Image:Confluence de L'Isère et du Rhône sur la commune de La Roche de Glun,la commune de Châteaubourg se trouve au niveau du Rhône et en face.JPG|thumb|300px|Ušće rijeke Isère (lijevo) u Rhône (desno) u blizini komune [[La Roche-de-Glun]].]] Isère se, u blizini ušća, kod komune [[Pont-de-l'Isère]]<ref name="A35">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Pont-de-l'Isere-26600/ |title=Pont-de-l'Isere |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Pont-de-l'Isere}}</ref> spaja s razdvojnim kanalom Rhône dužine 11 km i širine 130 m, koji je ustvari [[Derivacija (građevinarstvo)|derivacija]] izvedena za navigacijske svrhe. Na južnom kraju kod ''La Roche-de-Glun'' (općina na otoku koji je nastao izgradnjom derivacije), derivacija propušta dio vode Isère natrag u Rhônu, dok ostatak vode slobodno nastavlja svoj put prolazeći kroz komunu [[Bourg-lès-Valence]]<ref name="A36">{{cite web |url=http://www.map-france.com/Bourg-les-Valence-26500/ |title=Bourg-lès-Valence |work=map-france.com/ |accessdate=24. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Bourg-lès-Valence}}</ref> da bi stigla do svog konačnog spoja s rijekom Rhône. ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] [[Kategorija:Pritoci Rhône]] 2mc05poroanps0mc0o7v8tf2p5r8zgb 14 683274 7469435 6731173 2026-05-27T09:44:28Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Putnički željeznički promet u Hrvatskoj|Putnički željeznički promet u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469435 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Train stations in Croatia}} [[Kategorija:Željeznički kolodvori po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Željeznička infrastruktura u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Putnički željeznički promet u Hrvatskoj]] 2yrwvese1r0y1bz62h69jpjmu739wxv 0 683677 7469252 7464720 2026-05-26T23:55:48Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7469252 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Alseodaphne'' | slika = Alseodaphne semecarpifolia at Blathur 2014 (4).jpg | slika_opis = ''Alseodaphne semecarpifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Perseeae]] | genus = '''''Alseodaphne''''' | genus_autorstvo = <small>Nees</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Alseodaphne''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]] raširen po južnoj [[Kina|Kini]] i tropskoj Aziji i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21330-1 Plants of the World online] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Rod je opisan [[1831.]]<ref>[http://legacy.tropicos.org/Name/40010808 Tropicos] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Tipična vrsta je veliko zimzeleno drvo ''[[Alseodaphne semecarpifolia|A. semecarpifolia]]'' <small>Nees.</small> iz [[Indija|Indije]] i [[Cejlon]]a == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Alseodaphne albifrons]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne archboldiana]]'' <small>(C.K.Allen) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne bancana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Alseodaphne birmanica]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne borneensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne dura]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Alseodaphne elongata]]'' <small>(Blume) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne foxiana]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne garciniicarpa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glauciflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glaucina]]'' <small>(A.Chev. ex H.Liu) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne gracilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne griffithii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne habrotricha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne himalayana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne hirsuta]]'' <small>de Kok</small> # ''[[Alseodaphne huanglianshanensis]]'' <small>H.W.Li & Y.M.Shui</small> # ''[[Alseodaphne insignis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne intermedia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne khasyana]]'' <small>(Meisn.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne kochummenii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne longipes]]'' <small>Quisumb. & Merr.</small> # ''[[Alseodaphne macrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne medogensis]]'' <small>H.P.Tsui</small> # ''[[Alseodaphne micrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne montana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne nicobarica]]'' <small>(Chakrab. & Vasudeva Rao) Chakrab.</small> # ''[[Alseodaphne nigrescens]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne oblanceolata]]'' <small>(Merr.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne obovata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne owdenii]]'' <small>R.Parker</small> # ''[[Alseodaphne paludosa]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne panduriformis]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Alseodaphne peduncularis]]'' <small>(Wall. ex Nees) Meisn.</small> # ''[[Alseodaphne pendulifolia]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne perakensis]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne philippinensis]]'' <small>(Elmer) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne ramosii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rhododendropsis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne ridleyi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne rubriflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rubrolignea]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne semecarpifolia]]'' <small>Nees</small> # ''[[Alseodaphne siamensis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne suboppositifolia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne sulcata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tomentosa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tonkinensis]]'' <small>H.Liu</small> # ''[[Alseodaphne utilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne wrayi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne yunnanensis]]'' <small>Kosterm.</small> {{div col end}} == Sinonimi == * ''Stemmatodaphne'' <small>Gamble</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Perseeae]] dv08ryw8ahp8mmzueep11fv6fwfejic 7469253 7469252 2026-05-26T23:57:20Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7469253 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Alseodaphne'' | slika = Alseodaphne semecarpifolia at Blathur 2014 (4).jpg | slika_opis = ''Alseodaphne semecarpifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Perseeae]] | genus = '''''Alseodaphne''''' | genus_autorstvo = <small>Nees</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Alseodaphne''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]] raširen po južnoj [[Kina|Kini]] i tropskoj Aziji i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21330-1 Plants of the World online] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Rod je opisan [[1831.]]<ref>[http://legacy.tropicos.org/Name/40010808 Tropicos] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Tipična vrsta je veliko zimzeleno drvo ''[[Alseodaphne semecarpifolia|A. semecarpifolia]]'' <small>Nees.</small> iz [[Indija|Indije]] i [[Cejlon]]a == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Alseodaphne albifrons]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne archboldiana]]'' <small>(C.K.Allen) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne bancana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Alseodaphne birmanica]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne borneensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne dura]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Alseodaphne elongata]]'' <small>(Blume) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne foxiana]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne garciniicarpa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glauciflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glaucina]]'' <small>(A.Chev. ex H.Liu) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne gracilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne griffithii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne habrotricha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne himalayana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne hirsuta]]'' <small>de Kok</small> # ''[[Alseodaphne huanglianshanensis]]'' <small>H.W.Li & Y.M.Shui</small> # ''[[Alseodaphne insignis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne intermedia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne khasyana]]'' <small>(Meisn.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne kochummenii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne longipes]]'' <small>Quisumb. & Merr.</small> # ''[[Alseodaphne macrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne medogensis]]'' <small>H.P.Tsui</small> # ''[[Alseodaphne micrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne montana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne nicobarica]]'' <small>(Chakrab. & Vasudeva Rao) Chakrab.</small> # ''[[Alseodaphne nigrescens]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne oblanceolata]]'' <small>(Merr.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne obovata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne owdenii]]'' <small>R.Parker</small> # ''[[Alseodaphne paludosa]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne panduriformis]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Alseodaphne peduncularis]]'' <small>(Wall. ex Nees) Meisn.</small> # ''[[Alseodaphne pendulifolia]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne perakensis]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne philippinensis]]'' <small>(Elmer) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne polyneura]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Alseodaphne ramosii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rhododendropsis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne ridleyi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne rubriflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rubrolignea]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne semecarpifolia]]'' <small>Nees</small> # ''[[Alseodaphne siamensis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne suboppositifolia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne sulcata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tomentosa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tonkinensis]]'' <small>H.Liu</small> # ''[[Alseodaphne utilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne wrayi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne yunnanensis]]'' <small>Kosterm.</small> {{div col end}} == Sinonimi == * ''Stemmatodaphne'' <small>Gamble</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Perseeae]] pd97qd2u214chl5hvl295ob8qkyq93i 7469254 7469253 2026-05-26T23:58:17Z Zeljko 1196 /* Vrste */ 7469254 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Alseodaphne'' | slika = Alseodaphne semecarpifolia at Blathur 2014 (4).jpg | slika_opis = ''Alseodaphne semecarpifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Perseeae]] | genus = '''''Alseodaphne''''' | genus_autorstvo = <small>Nees</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Alseodaphne''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]] raširen po južnoj [[Kina|Kini]] i tropskoj Aziji i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21330-1 Plants of the World online] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Rod je opisan [[1831.]]<ref>[http://legacy.tropicos.org/Name/40010808 Tropicos] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Tipična vrsta je veliko zimzeleno drvo ''[[Alseodaphne semecarpifolia|A. semecarpifolia]]'' <small>Nees.</small> iz [[Indija|Indije]] i [[Cejlon]]a == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Alseodaphne albifrons]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne archboldiana]]'' <small>(C.K.Allen) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne bancana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Alseodaphne birmanica]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne borneensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne dura]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Alseodaphne elongata]]'' <small>(Blume) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne foxiana]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne garciniicarpa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glauciflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glaucina]]'' <small>(A.Chev. ex H.Liu) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne gracilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne griffithii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne habrotricha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne himalayana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne hirsuta]]'' <small>de Kok</small> # ''[[Alseodaphne huanglianshanensis]]'' <small>H.W.Li & Y.M.Shui</small> # ''[[Alseodaphne insignis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne intermedia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne khasyana]]'' <small>(Meisn.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne kochummenii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne longipes]]'' <small>Quisumb. & Merr.</small> # ''[[Alseodaphne macrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne medogensis]]'' <small>H.P.Tsui</small> # ''[[Alseodaphne micrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne montana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne nicobarica]]'' <small>(Chakrab. & Vasudeva Rao) Chakrab.</small> # ''[[Alseodaphne nigrescens]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne oblanceolata]]'' <small>(Merr.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne obovata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne owdenii]]'' <small>R.Parker</small> # ''[[Alseodaphne paludosa]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne panduriformis]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Alseodaphne peduncularis]]'' <small>(Nees) Hook.f.</small> # ''[[Alseodaphne pendulifolia]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne perakensis]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne philippinensis]]'' <small>(Elmer) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne polyneura]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Alseodaphne ramosii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rhododendropsis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne ridleyi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne rubriflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rubrolignea]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne semecarpifolia]]'' <small>Nees</small> # ''[[Alseodaphne siamensis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne suboppositifolia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne sulcata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tomentosa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tonkinensis]]'' <small>H.Liu</small> # ''[[Alseodaphne utilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne wrayi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne yunnanensis]]'' <small>Kosterm.</small> {{div col end}} == Sinonimi == * ''Stemmatodaphne'' <small>Gamble</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Perseeae]] ce1dxni70lymff1oi99ze7ly5t9ovsy 7469256 7469254 2026-05-27T00:06:43Z Zeljko 1196 7469256 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Alseodaphne'' | slika = Alseodaphne semecarpifolia at Blathur 2014 (4).jpg | slika_opis = ''Alseodaphne semecarpifolia'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Perseeae]] | genus = '''''Alseodaphne''''' | genus_autorstvo = <small>Nees</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Alseodaphne''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]] raširen po južnoj [[Kina|Kini]] i tropskoj Aziji i [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]]<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21330-1 Plants of the World online] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Rod je opisan [[1831.]]<ref>[http://legacy.tropicos.org/Name/40010808 Tropicos] Pristupljeno 9. rujna 2020.</ref> Tipična vrsta je veliko zimzeleno drvo ''[[Alseodaphne semecarpifolia|A. semecarpifolia]]'' <small>Nees.</small> iz [[Indija|Indije]] i [[Cejlon]]a. == Opis == To su zimzelena [[Stablo|stabla]]. Vršni [[pup]]ovi imaju ljuske. [[Listovi]] su naizmjenični, ali su gotovo uvijek skupljeni blizu vrha grančice, pa grana izgleda kao da nosi lisnatu čuperak-krunu. Listovi su perasto žilasti, a često pocrne kad se osuše.<ref name="WFO ">[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000001374 WFO], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> [[Cvat]]ovi su pazušni, mogu biti metličasti ili grozdasti. [[Brakteja|Brakteje]] i brakteole otpadaju. [[Cvjetovi]] su dvospolni i građeni na osnovi broja 3, kao kod mnogih lovorovki. [[Perijant]]na cijev je kratka, a režnjeva perijanta ima 6. Oni su približno jednaki, ili su vanjska tri manja. Nakon cvatnje se malo prošire, ali ih na plodu više nema.<ref name="WFO "/> Ima 9 plodnih [[prašnik]]a, raspoređenih u tri pršljena. Prašnici prve i druge serije nemaju žlijezde na nitima. Prašnici treće serije pri bazi svake niti imaju po dvije žlijezde. [[Antere]] su četverolokularne: u prvoj i drugoj seriji otvaraju se prema unutra, a u trećoj prema van ili kombinirano — gornje dvije komorice bočno, donje dvije prema van.<ref name="WFO "/> Najunutarnji pršljen čine 3 vrlo mala staminodija, gotovo streličasta oblika. Plodnica je djelomično uronjena u plitku perijantnu cijev. Vrat [[Tučak|tučka]] često je dug koliko i plodnica, a njuška je mala, neugledna i diskoidna.<ref name="WFO "/> [[Plod]] je kad sazrije crn ili purpurnocrn, jajast, duguljast ili gotovo kuglast. Ali najzanimljiviji dio je stapka ploda: može biti crvena, zelena ili žuta, mesnata, sočna, ponekad skoro cilindrična, i uvijek bradavičasta. Na vrhu je odrezana, tupa.<ref name="WFO "/> == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Alseodaphne albifrons]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne archboldiana]]'' <small>(C.K.Allen) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne bancana]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Alseodaphne birmanica]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne borneensis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne dura]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne elmeri]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Alseodaphne elongata]]'' <small>(Blume) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne foxiana]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne garciniicarpa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glauciflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne glaucina]]'' <small>(A.Chev. ex H.Liu) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne gracilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne griffithii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne habrotricha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne himalayana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne hirsuta]]'' <small>de Kok</small> # ''[[Alseodaphne huanglianshanensis]]'' <small>H.W.Li & Y.M.Shui</small> # ''[[Alseodaphne insignis]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne intermedia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne khasyana]]'' <small>(Meisn.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne kochummenii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne longipes]]'' <small>Quisumb. & Merr.</small> # ''[[Alseodaphne macrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne medogensis]]'' <small>H.P.Tsui</small> # ''[[Alseodaphne micrantha]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne montana]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne nicobarica]]'' <small>(Chakrab. & Vasudeva Rao) Chakrab.</small> # ''[[Alseodaphne nigrescens]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne oblanceolata]]'' <small>(Merr.) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne obovata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne owdenii]]'' <small>R.Parker</small> # ''[[Alseodaphne paludosa]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne panduriformis]]'' <small>Hook.f.</small> # ''[[Alseodaphne peduncularis]]'' <small>(Nees) Hook.f.</small> # ''[[Alseodaphne pendulifolia]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne perakensis]]'' <small>(Gamble) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne philippinensis]]'' <small>(Elmer) Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne polyneura]]'' <small>Miq.</small> # ''[[Alseodaphne ramosii]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rhododendropsis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne ridleyi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne rubriflora]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne rubrolignea]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne semecarpifolia]]'' <small>Nees</small> # ''[[Alseodaphne siamensis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne suboppositifolia]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne sulcata]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tomentosa]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne tonkinensis]]'' <small>H.Liu</small> # ''[[Alseodaphne utilis]]'' <small>Kosterm.</small> # ''[[Alseodaphne wrayi]]'' <small>Gamble</small> # ''[[Alseodaphne yunnanensis]]'' <small>Kosterm.</small> {{div col end}} == Sinonimi == Heterotipski: * ''Stemmatodaphne'' <small>Gamble</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Perseeae]] cbsur7q2ykl6nckg15famq5md6ldjnl 0 684130 7469129 7390142 2026-05-26T18:44:00Z Divna Jaksic 974 {{Mrva-biog-pol}} 7469129 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Yoshihide Suga |slika = Yoshihide Suga PM (cropped).jpg |veličina = |opis slike = Yoshihide Suga 2020. |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[6. prosinca]] [[1948.]] |mjesto rođenja = [[Yuzawa, Akita]], [[Japan]] |datum smrti = |položaj = 64. [[Japan|japanski premijer]] |mandat_start = [[16. rujna]] [[2020.]] |mandat_kraj = |potpredsjednik = |potpremijer = |zamjenik = |premijer = |predsjednik = |prethodnik = [[Shinzo Abe]] |nasljednik = }} ''' Yoshihide Suga''' ([[Yuzawa]], [[Akita]], [[6. prosinca]] [[1948.]]), japanski političar i aktualni [[japan]]ski [[japanski premijer|premijer]] od [[16. rujna]] [[2020.]] te predsjednik [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)| Liberalno-demokratske stranke]]. Suga je prvi novoimenovani premijer ere [[Reiwa]]. {{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Suga, Yoshihide}} [[Kategorija:Predsjednici japanske vlade]] 3a47z4uqref9jvto41mgabl91ftu4td 0 687170 7469541 7302036 2026-05-27T11:10:17Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Medicina]]; +[[Kategorija:Uzroci smrti]]; +[[Kategorija:Termoregulacija]]; +[[Kategorija:Prijenos topline]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469541 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 25em; font-size: 90%; text-align: left" |- ! colspan="2" style="text-align:center; font-size: larger; background-color: grey;" | Hipotermija |- | colspan="2" style="text-align:center;" | [[Datoteka:Napoleons retreat from Moscow by Adolph Northen.jpg|300px]] |- |- ! [[Specijalnost (medicina)|Specijalnost]]: | [[reanimatologija]] |- ! Simptomi: |'''blaga''': [[drhtanje]], [[zbunjenost]]<ref name="NEJM2012"/><br> '''umjerena''': bez drhtanja, povećana zbunjenost<ref name="NEJM2012"/><br> '''teška''': paradoksalno svlačenje, srčani zastoj<ref name="NEJM2012"/> |- ! [[Rizični faktor]]i: | [[trovanje alkoholom]], [[hipoglikemija|nizak šećer]], [[anoreksija]], i starija dob<ref name="Rosen2010"/><ref name="NEJM2012"/> |- ! [[Medicinska dijagnoza|Dijagnoza]]: | ovisno o simptomima i tjelesnoj temperaturi nižoj od 35.0 °C |- ! Liječenje: | '''blaga''': topli napitci, topla odjeća, fizička aktivnost<ref name="NEJM2012"/><br> '''umjerena''': topli pokrivači, [[intravenozna terapija]]<ref name="NEJM2012"/><br> '''teška''': [[izvantjelesna membranska oksigenacija]], [[izvantjelesna cirkulacija]], [[kardiopulmonalna reanimacija]]<ref name="NEJM2012"/> |- ! Smrti: | 1,500 godišnje (SAD)<ref name="NEJM2012"/> |}{{tab-predl}} '''Hipotermija''', ili '''pothlađenost''' definira se kao unutarnja temperatura tijela manja od 35.0 °C kod čovjeka.<ref name="NEJM2012" /> Simptomi ovise o temperaturi. Kod blage hipotermije, simptomi su [[drhtanje]] i [[mentalna zbunjenost|zbunjenost]]. Kod umjerene hipotermije, drhtanje se smanjuje, a zbunjenost povećava.<ref>{{Cite book |last=Fears |first=J. Wayne |url=https://books.google.com/books?id=tF2CDwAAQBAJ |title=The Pocket Outdoor Survival Guide: The Ultimate Guide for Short-Term Survival |date=2011-02-14 |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-62636-680-0 |language=en}}</ref> Kod teške hipotermije, moguće je tzv. paradoksalno svlačenje, tijekom kojeg osoba svlači odjeću sa sebe, kao i povećani rizik [[Kardiogeni šok|srčanog zastoja]].<ref name="NEJM2012">{{cite journal |vauthors=Brown DJ, Brugger H, Boyd J, Paal P |title=Accidental hypothermia |journal=The New England Journal of Medicine |volume=367 |issue=20 |pages=1930–8 |date=Studeni 2012. |pmid=23150960 |doi=10.1056/NEJMra1114208 |s2cid=205116341 |url=https://semanticscholar.org/paper/4c5b95c9b5072760e9117b6aa4de6dd90717cb29}}</ref> Hipotermija se događa se zbog dva glavna razloga. Tipično nastupi nakon izloženosti hladnim vremenskim uvjetima ili hladnoj vodi. Također može nastupiti zbog bilo kakvog stanja koje smanjuje proizvodnju topline ili povećava gubitak topline.<ref name="Rosen2010">{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice 7th edition |last=Marx |first=John |year=2010 |publisher=Mosby/Elsevier |location=Philadelphia, PA |isbn=978-0-323-05472-0 |page=1870}}</ref> To najčešće uzrokuje [[trovanje alkoholom]], ali može ga uzrokovati i [[hipoglikemija|nizak šećer]], [[anoreksija]], i starija dob.<ref name="NEJM2012" /><ref name="Rosen2010"/> Normalna temperatura tijela održava se od 36.5 do 37.5 °C, kroz [[termoregulacija|termoregulaciju]].<ref name="NEJM2012"/> Proces povećanja tjelesne temperature uključuje drhtanje, svojevoljne povećanu tjelesnu aktivnost, i oblačenje toplije odjeće.<ref name="NEJM2012"/><ref>{{cite book |last1=Robertson |first1=David |title=Primer on the autonomic nervous system |year=2012 |publisher=Elsevier/AP |location=Amsterdam |isbn=9780123865250 |page=288 |edition=3rd |url=https://books.google.com/books?id=FycmOkb-T1gC&pg=PA288 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908151245/https://books.google.com/books?id=FycmOkb-T1gC&pg=PA288 |archive-date=2017-09-08}}</ref> Hipotermija se može dijagnosticirati po simptomima, zajedno s riskantnim faktorima, ili mjerenjem temperature tijela.<ref name="NEJM2012"/> Proces liječenja blage hipotermije uključuje tople napitke, toplu odjeću i fizičku aktivnost.<ref name="NEJM2012"/> Kod onih s umjerenom hipotermijom, preporučuje se topli pokrivač i [[intravenozna terapija]].<ref name="NEJM2012"/> Ljudi s umjerenom ili teškom hipotermijom trebali bi se oprezno i polako kretati.<ref name="NEJM2012"/> Kod teške hipotermije, pomoći će [[izvantjelesna membranska oksigenacija]] (EKMO) ili [[izvantjelesna cirkulacija]].<ref name="NEJM2012"/> Kod onih bez [[puls]]a, potrebna je [[kardiopulmonalna reanimacija]], uz prijašnje navedene mjere.<ref name="NEJM2012"/> Zagrijavanja traje sve dok čovjekova temperatura nije viša od 32 °C.<ref name="NEJM2012"/> Ako do toga nema napretka ili je udio kalija u krvi veći od 12 mol/litra u bilo kojem vremenu, oživljavanje se može obustaviti.<ref name="NEJM2012"/> Hipotermija je uzrok najmanje 1,500 smrti godišnje u [[SAD]]-u.<ref name="NEJM2012"/> Češća je kod starijih ljudi i muškaraca.<ref name="Brac2012">{{cite book |last1=Bracker |first1=Mark |title=The 5-Minute Sports Medicine Consult |year=2012 |publisher=Lippincott Williams & Wilkins |isbn=9781451148121 |page=320 |edition=2 |url=https://books.google.com/books?id=-LOm9enAxQ8C&pg=PA320 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170908151245/https://books.google.com/books?id=-LOm9enAxQ8C&pg=PA320 |archivedate=2017-09-08}}</ref> Jedna od najnižih zabilježenih tjelesnih temperatura, s kojom je netko sa slučajnom hipotermijom preživio je 13.0 °C, a imala ju je 7-godišnja djevojčica koja se skoro utopila u Švedskoj.<ref>{{cite web |title=Remarkable recovery of seven-year-old girl |website=Swedish Radio |url=http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=2054&artikel=4296666 |accessdate=2015-03-02 |date=2011-01-17 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150307183116/http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=2054&artikel=4296666 |archivedate=2015-03-07}}</ref> Neki su preživjeli nakon čak šest sati reanimacije.<ref name="NEJM2012"/> Kod onih kod kojih se koristi EKMO ili cirkulacija, stopa preživljavanja je oko 50%.<ref name="NEJM2012"/> Smrti zbog hipotermije igrale su bitnu ulogu u mnogim ratovima.<ref name="Rosen2010"/> Izraz dolazi iz grčke riječi ὑπο, ''hupo'', značenja "ispod", i θερμία, ''thermía'', značenja "toplina". Suprotno od hipotermije je [[hipertermija]], povišena tjelesna temperatura zbog neuspješne termoregulacije.<ref name="NC08"/><ref name="CC09"/> == Klasifikacija == {| class="infobox" style="width:auto;" !colspan="4"| Klasifikacija hipotermije |- !Švicarski sistem<ref name="NEJM2012"/>!!Simptomi!!Po stupnju<ref name="Rosen2006">{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice |last=Marx |first=John |year=2006 |publisher=Mosby/Elsevier |isbn=978-0-323-02845-5 |page=2239 |url=https://archive.org/details/rosensemergencym0002unse |url-access=registration}}</ref>!!Temperatura |- |Prvi stadij |Svjesnost, s drhtanjem | Blaga | 32–35 °C |- |Drugi stadij |Ošamućenost, bez drhtanja | Umjerena | 28–32 °C |- |Treći stadij |Bez svijesti, bez drhtanja | Teška | 20–28 °C |- |Četvrti stadij |Bez vitalnih znakova | Jako teška | Ispod 20 °C |} Hipotermija se najčešće definira kao temperatura tijela niža od 35 °C. Po ovoj metodi je podijeljena na stupnjeve jačine, baziranoj na unutarnjoj temperaturi tijela.<ref name="Rosen2006"/> Drugi sistem klasifikacije, tzv. švicarski sistem, dijeli hipotermiju na stadije, bazirajući se na simptome, što se preporučuje kada nije moguće utvrditi unutarnju temperaturu tijela.<ref name="NEJM2012"/> Druge ozljede povezane s hladnoćom koje mogu biti prisutne same ili u kombinaciji s hipotermijom su: *[[Promrzline]]: stanje do kojeg dolazi nakon izlaganja kože temperaturi bliskoj smrzavanju. Hladnoća uzrokuje oštećenje malih krvnih žila pod kožom. Oštećenje je trajno, a svrbež i crvenilo se može vratiti nakon ponovnog izlaganja. Crvenilo i svrbež najčešće se pojavljuju na obrazima, ušima, prstima, i nožnim prstima.<ref>{{Cite web |url=https://www.cdc.gov/niosh/topics/coldstress/coldrelatedillnesses.html |title=CDC - NIOSH Workplace Safety and Health Topic - Cold Stress - Cold Related Illnesses |date=2016-06-06 |website=www.cdc.gov |language=en-us |access-date=1. kolovoza 2018.}}</ref> *[[Ozeblina]]: smrzavanje i oštećenje tkiva.<ref name="CDC10">{{cite web |url=https://www.cdc.gov/niosh/topics/coldstress/ |title=Cold Stress |work=Center for Disease Control and Prevention |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120811011653/http://www.cdc.gov/niosh/topics/coldstress/ |archivedate=2012-08-11 |url-status=live}}</ref> *[[Smrzotine]]: smrzavanje tkiva, ali bez oštećenja njegovih stanica.<ref>Marx 2010 p.1862</ref> *[[Uronjeno stopalo]]: stanje uzrokovano konstantnim izlaganjem vodi, na temperaturi bliskoj smrzavanju.<ref name="CDC10"/> Navodi se da je normalna tjelesna temperatura čovjeka između 36.5–37.5 °C.<ref>{{cite journal |vauthors=Karakitsos D, Karabinis A |title=Hypothermia therapy after traumatic brain injury in children |journal=N. Engl. J. Med. |volume=359 |issue=11 |pages=1179–80 |date=Rujan 2008. |pmid=18788094 |doi=10.1056/NEJMc081418}}</ref> [[Hipertermija]] i [[vručica]], definirani su kao tjelesna temperatura čovjeka između 37.5–38.3 °C.<ref name="CC09"/> == Znakovi i simptomi == Znakovi i simptomi variraju ovisno o stupnju hipotermije, pa se tako mogu podijeliti u tri stadija. Dojenčad s hipotermijom mogu osjetiti hladnoću na dodir, sa svjetlo-crvenom kožom, i neuobičajenim gubitkom energije.<ref name="webmd">[http://www.webmd.com/a-to-z-guides/what-is-hypothermia What Is Hypothermia?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116080023/http://www.webmd.com/a-to-z-guides/what-is-hypothermia |date=16. siječnja 2014. }}</ref> === Blaga hipotermija === Simptomi blage hipotermije mogu biti nejasni,<ref name="Care99"/> uz pobudu simpatičkog živčanog sustava (drhtanje, [[hipertenzija|visoki krvni tlak]], [[Tahikardija|brzo kucanje srca]], [[Tahipneja|ubrzano disanje]], i [[Vazokonstrikcija|sužavanje krvnih žila]]). Ovo su fiziološki efekti kako bi se toplina održala.<ref name="McCullough L, Arora S 2004 2325–32">{{cite journal |vauthors=McCullough L, Arora S |title=Diagnosis and treatment of hypothermia |journal=Am Fam Physician |volume=70 |issue=12 |pages=2325–32 |date=Prosinac 2004. |pmid=15617296}}</ref> [[Diureza|Povećana proizvodnja mokraće zbog hladnoće]], mentalna zbunjenost, i [[Bolest jetra|disfunkcija jetre]] također mogu nastupiti.<ref name="Marx 2010 p.1869">Marx 2010 p.1869</ref> Moguća je i [[hipoglikemija]], pošto se smanjuje potrošnja [[glukoza|glukoze]] u stanicama i lučenje [[inzulin]]a, a osjetljivost tkiva na inzulin može biti smanjena.<ref name="altus">{{cite journal |vauthors=Altus P, Hickman JW |title=Accidental hypothermia: hypoglycemia or hyperglycemia |journal=West. J. Med. |volume=134 |issue=5 |pages=455–6 |date=Svibanj 1981. |pmid=7257359 |pmc=1272797}}</ref> Aktivacija [[simpatikus]]a također može otpustiti glukozu iz jetre. U mnogim slučajevima, pogotovo kod ljudi sklonim [[alkohol]]u, hipoglikemija je češći uzrok.<ref name="altus"/> Kod mnogo ljudi s hipotermijom, dijagnosticirana je i hipoglikemija, pošto je moguće da je hipotermija uzrok hipoglikemije.<ref>[http://emedicine.medscape.com/article/770542-overview eMedicine Specialties > Emergency Medicine > Environmental >Hypothermia] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305180502/http://emedicine.medscape.com/article/770542-overview |date=5. ožujka 2016. }} Author: Jamie Alison Edelstein, MD. Coauthors: James Li, MD; Mark A Silverberg, MD; Wyatt Decker, MD. Updated: 29. listopada 2009.</ref> === Umjerena hipotermija === Kako se hipotermija pogoršava, tako i njeni simptomi: mentalno stanje se mijenja, može doći do [[amnezija|amnezije]], zbunjenosti, nerazgovjetnog govora, smanjenim refleksima, i gubitka osnovnih motoričkih sposobnosti.<ref name=":5">{{cite journal |vauthors=Petrone P, Asensio JA, Marini CP |title=Management of accidental hypothermia and cold injury |journal=Current Problems in Surgery |volume=51 |issue=10 |pages=417–31 |date=Listopad 2014. |pmid=25242454 |doi=10.1067/j.cpsurg.2014.07.004}}</ref> === Teška hipotermija === Kako se temperatura tijela smanjuje, i ostali fiziološki sustavi posustaju. Brzina otkucaja srca, brzina disanja, i [[krvni tlak]] se smanjuju. Očekivana brzina otkucaja srca je 30s na temperaturi oko 28 °C.<ref name="Marx 2010 p.1869" /> Javlja se i hladna, užarena koža, halucinacije, loši refleksi, fiksirane proširene zjenice, nizak krvni tlak, plućni edem, dok je drhtanja najčešće nema.<ref name=":5" /> Brzina [[puls]]a i [[Disanje|disanja]] bitno se smanjuje, ali puls može biti i ubrzan (ventrikulska tahikardija, fibrilacija atrija). Fibrilacija atrija sama po sebi najčešće nije problem.<ref name="NEJM2012"/> === Paradoksalno svlačenje === Dvadeset do pedeset posto smrti povezanih s hipotermijom su zbog paradoksalnog svlačenja. Tipično nastupa tijekom umjerene i teške hipotermije, kada osoba postaje dezorijentirana, zbunjena i ratoborna. Osoba počinje svlačiti odjeću sa sebe, što dovodi do dodatnog gubitka topline.<ref>{{cite journal |title=The word: Paradoxical undressing – being-human |year=2007 |author=New Scientist |journal=New Scientist |url=https://www.newscientist.com/channel/being-human/mg19426002.600-the-word-paradoxical-undressing.html |accessdate=2008-06-18 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080209024834/http://www.newscientist.com/channel/being-human/mg19426002.600-the-word-paradoxical-undressing.html |archivedate=2008-02-09}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Turk |first1=EE |title=Hypothermia. |journal=Forensic Science, Medicine, and Pathology |date=Lipanj 2010. |volume=6 |issue=2 |pages=106–15 |doi=10.1007/s12024-010-9142-4 |pmid=20151230}}</ref> Spasioci koji su prošli obuku preživljavanja u planinama, istrenirani su da to očekuju ; međutim, za ljude koji umru od hipotermije u urbanim područjima ponekad se pogrešno pretpostavlja da su bili [[seksualno nasilje|seksualno napastovani]].<ref name="Forensic06">{{cite book |author1=Ramsay, David |author2=Michael J. Shkrum |title=Forensic Pathology of Trauma (Forensic Science and Medicine) |publisher=Humana Press |location=Totowa, NJ |year=2006 |pages=417 |isbn=1-58829-458-7}}</ref> Jedno objašnjenje za ovo ponašanje može biti neispravno funkcioniranje [[hipotalamus]]a zbog hladnoće, dijela mozga koji regulira temperaturu tijela. Drugo objašnjenje je da se mišići koji su u kontaktu s perifernim krvnim žilama iscrpljuju (poznato kao [[Vaskularni otpor|vaskularni otpor]]) i opuštaju, što vodi do iznenadno velikog vala krvi (i topline), zbog čega se osoba osjeća prevruće.<ref name="Forensic06"/><ref name="LegalMed">{{cite journal |vauthors=Rothschild MA, Schneider V |year=1995 |title='Terminal burrowing behaviour'—a phenomenon of lethal hypothermia |journal=Int J Legal Med |volume=107 |issue=5 |pages=250–6 |pmid=7632602 |doi=10.1007/BF01245483 |s2cid=29253926}}</ref> === Terminalno ukopavanje === Vidljivo samozaštitno ponašanje, znano kao "terminalno ukopavanje", ili "sindrom pritaji-i-umri",<ref name="carter">{{cite journal |vauthors=Carter N, Green MA, Milroy CM, Clark JC |title=Letter to the editor: Terminal burrowing behaviour — a phenomenon of lethal hypothermia |journal=International Journal of Legal Medicine |volume=108 |issue=2 |pages=116 |year=1995 |pmid=8547158 |doi=10.1007/BF01369918 |publisher=Springer |location=Berlin / Heidelberg |s2cid=11047611}}</ref> događa se u posljednjem stadiju hipotermije. Unesrećeni će ući u mali, zatvoreni prostor, kao što su ispod kreveta ili iza ormara. Često se asocira s paradoksalnim svlačenjem.<ref name="pmid7632602">{{cite journal |vauthors=Rothschild MA, Schneider V |title="Terminal burrowing behaviour"--a phenomenon of lethal hypothermia |journal=Int J Legal Med |volume=107 |issue=5 |pages=250–6 |year=1995 |pmid=7632602 |doi=10.1007/BF01245483 |s2cid=29253926}}</ref> Znanstvenici u Njemačkoj objasnili su kako je to "očito autonomni proces moždanog debla, koji se pokreće u konačnom stadiju hipotermije i proizvodi primitivno ponašanje za zaštitu, što se vidi i kod hibernirajućih životinja".<ref name="Lallanilla">[http://www.livescience.com/41730-hypothermia-terminal-burrowing-paradoxical-undressing.html Get Naked and Dig: The Bizarre Effects of Hypothermia] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303223353/http://www.livescience.com/41730-hypothermia-terminal-burrowing-paradoxical-undressing.html |date=3. ožujka 2016. }}</ref> Većinski se događa u situacijama kada se temperatura smanjuje sporo.<ref name="LegalMed"/> == Uzroci == [[Datoteka:HypothermiaAge.jpg|thumb|upright=1.2|U SAD-u, hipotermija se uglavnom pojavljuje kod starijih ljudi.]] Hipotermija se najčešće povezuje s izlaganjem niskim temperaturama, a i jedna je od komplikacija prekomjernog konzumiranja [[etanol|alkohola]]. Bilo koje stanje koje smanjuje proizvodnju topline, povećava gubitak topline, ili smanjuje termoregulaciju, može pridonijeti.<ref name="Rosen2010"/> Prema ovome, rizični faktori hipotermije su: [[zloupotreba droga]] (što uključuje alkohol), [[beskućništvo]], bilo koje stanje koje utječe na um (npr. hipoglikemija), posljedice starije dobi, loše odijevanje, kronična medicinska stanja (npr. [[hipotireoza]] i [[sepsa]]), i život na niskim temperaturama.<ref name="Baum08"/><ref>{{cite journal |title=Hypothermia-related deaths—United States, 1999.–2002. i 2005. |journal=MMWR Morb. Mortal. Wkly. Rep. |volume=55 |issue=10 |pages=282–4 |date=Ožujak 2006. |pmid=16543884 |author1=Centers for Disease Control Prevention (CDC)}}</ref> Hipotermija se često događa u kombinaciji s [[trauma|traumom]], a zna se dogoditi i u teškim slučajevima [[anoreksija|anoreksije]]. Hipotermija se događa i kod ljudi s teškim oblikom sepse.<ref name=":2">{{Cite book |title=Rosen's emergency medicine : concepts and clinical practice |others=Walls, Ron M.,, Hockberger, Robert S.,, Gausche-Hill, Marianne |isbn=9780323390163 |edition=Ninth |location=Philadelphia, PA |oclc=989157341 |last1=Walls |first1=Ron |last2=Hockberger |first2=Robert |last3=Gausche-Hill |first3=Marianne |date=2017-03-09}}</ref> Dok većina sa sepsom razviju simptom povišene temperature, neki razviju hipotermiju.<ref name=":2" /> U urbanim područjima, hipotermija se često razvija nakon kroničnog izlaganja hladnoći, najčešće zbog beskućništva, kao i zbog nesreća izazvanim drogama, alkoholom ili mentalnim bolestima.<ref name=":1">{{Cite journal |date=2018-11-09 |title=Hypothermia: Background, Pathophysiology, Etiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/770542-overview}}</ref> Dok su istraživanja pokazala da su beskućnici rizična skupina preuranjene smrti zbog hipotermije, točan uzrok smrti od hipotermije kod beskućnika je teško odrediti.<ref name=":0" /> Na selima, učestalost hipotermije veća je među ljudima sa značajnim popratnim bolestima i manje sposobnim za samostalno kretanje.<ref name=":1" /> S većim porastom za istraživanje divljine, prirode i sportova na vodi, učestalost hipotermije zbog slučajne izloženosti može postati češća u općoj populaciji.<ref name=":1" /> === Alkohol === Konzumacija alkohola povećava rizik hipotermije na dva načina: kontrolni sistemi [[vazodilatatori|vazodilatatora]] i temperature u mozgu.<ref name=":2" /><ref name=":3">{{Cite book |title=Goodman & Gilman's: The Pharmacological Basis of Therapeutics (13 ed.) |last1=Mihic |first1=John |last2=Koob |first2=George |last3=Mayfield |first3=Jody |last4=Harris |first4=Adron |last5=Brunton |first5=Laurence |last6=Hilal-Dandan |first6=Randa |last7=Knollmann |first7=Björn |name-list-style=vanc |publisher=McGraw-Hill Education |year=2017 |isbn=978-1259584732 |chapter=Ethanol}}</ref><ref name=":4">{{Cite book |title=Harrison's Principles of Internal Medicine |edition=20th |last1=Danzl |first1=Daniel |last2=Jameson |first2=Larry |last3=Fauci |first3=Anthony |last4=Kasper |first4=Dennis |last5=Hauser |first5=Stephen |name-list-style=vanc |publisher=McGraw-Hill Education |year=2018 |isbn=978-1259644030 |chapter=Hypothermia and Peripheral Cold Injuries}}</ref> Vazodilatatori povećavaju protok krvi u koži, što rezultira gubitkom temperature tijela.<ref name=":3" /> Zbog toga se osobi čini da joj je vruće, a zapravo gubi temperaturu.<ref name=":4" /> Alkohol također utječe na regulaciju temperature u mozgu, smanjujući sposobnost tijela da drhti i koristi energiju koja bi obično pomogla tijelu u stvaranju topline.<ref name=":3" /> Cjelokupni učinci alkohola dovode do smanjenja tjelesne temperature i smanjene sposobnosti stvaranja tjelesne topline, kao reakcija na hladnu temperaturu.<ref name=":4" /> Alkohol je česti faktor smrti od hipotermije.<ref name=":3" /> Između 33% i 73% slučajeva hipotermije povezani su s alkoholom.<ref name=":2" /> === Siromaštvo === U Ujedinjenom Kraljevstvu, 28,354 slučajeva hipotermije je zabilježeno [[2013.]] godine, čak 25% više no prošle godine.<ref>[https://www.theguardian.com/society/2013/nov/25/rise-hypothermia-energy-prices Labour decry 'shocking' rise in hypothermia cases] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170510135830/https://www.theguardian.com/society/2013/nov/25/rise-hypothermia-energy-prices |date=10. svibnja 2017.}}</ref> Neki slučajevi smrti od hipotermije, kao i druge smrti koje je moguće spriječiti, događaju se jer [[siromaštvo|siromašni ljudi]] ne mogu lako priuštiti grijanje. Rast računa za gorivo povećao je broj onih koji imaju poteškoća s plaćanjem odgovarajućeg grijanja u UK-u. Neki [[mirovina|umirovljenici]] i [[Invalidnost|osobe s invaliditetom]] također su u opasnosti jer ne rade i ne mogu lako napustiti svoje domove. Bolja [[toplinska izolacija]] može pomoći.<ref>[http://www.poverty.org.uk/67/index.shtml?2 Excess winter deaths] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116123329/http://www.poverty.org.uk/67/index.shtml?2 |date=16. siječnja 2016. }}</ref><ref>[https://www.ebico.org.uk/fuel-poverty The scandal of fuel poverty] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20140116115257/https://www.ebico.org.uk/fuel-poverty |date=16. siječnja 2014. }}</ref><ref>[http://www.publichealth.hscni.net/directorate-public-health/health-and-social-wellbeing-improvement/fuel-poverty Fuel poverty] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116092521/http://www.publichealth.hscni.net/directorate-public-health/health-and-social-wellbeing-improvement/fuel-poverty |date=16. veljače 2017. }}</ref> === Uranjanje u vodu === [[Datoteka:Hypothermia_Training,_Marine_Mountain_Warfare_Center,_California_USA.jpg|thumb|upright|Kako bi spriječili hipotermiju, dva američka marinca vježbaju uranjanje u hladnu vodu.]] Hipotermija je i dalje glavno ograničenje plivanja ili [[ronjenje|ronjenja]] u hladnu vodu.<ref name="sterba"/> Smanjivanje spretnosti prstiju zbog boli ili utrnulosti, smanjuje opću sigurnost i sposobnost, što posljedično povećava rizik od ostalih ozljeda.<ref name="sterba"/><ref name="cheung">{{cite journal |vauthors=Cheung SS, Montie DL, White MD, Behm D |title=Changes in manual dexterity following short-term hand and forearm immersion in 10 degrees C water |journal=Aviat Space Environ Med |volume=74 |issue=9 |pages=990–3 |date=Rujan 2003. |pmid=14503680 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/asma/asem/2003/00000074/00000009/art00013 |accessdate=2008-06-11 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629184715/http://www.ingentaconnect.com/content/asma/asem/2003/00000074/00000009/art00013 |archivedate=2009-06-29}}</ref> Ostali faktori koji predisponiraju hipotermiju kod uranjanja u vodu, uključuju [[dehidracija|dehidraciju]], neadekvatno zagrijavanje tijela između ponavljajućih zarona, započinjanje zarona dok osoba nosi hladno ili mokro ronilačko odijelo, donje rublje, [[znojenje]], neodgovarajuću [[toplinska izolacija|toplinsku izolaciju]] (npr. tanko donje rublje), i lošu tjelesnu spremu.<ref name="sterba"/> Toplina se gubi puno brže u vodi<ref name="sterba">{{cite journal |author=Sterba, JA |title=Field Management of Accidental Hypothermia during Diving |journal=US Navy Experimental Diving Unit Technical Report |volume=NEDU-1-90 |year=1990 |url=http://archive.rubicon-foundation.org/4248 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110727224238/http://archive.rubicon-foundation.org/4248 |archive-date=27. srpnja 2011. |access-date=16. veljače 2021.}}</ref> no u zraku. Zbog toga, temperature vode koje bi bile normalne za temperaturu zraka, mogu dovesti do hipotermije kod preživjelih, iako to obično nije glavni klinički uzrok smrti za one koji nisu spašeni. Temperatura vode oko 10 °C može dovesti do smrti u manje od jednog sata, a temperature blizu smrzavanje mogu dovesti do smrti u manje od 15 minuta.<ref name="Hypothermia safety">{{cite web |url=http://www.usps.org/national/ensign/uspscompass/compassarchive/compassv1n1/hypothermia.htm |accessdate=2008-02-19 |title=Hypothermia safety |publisher=United States Power Squadrons |date=2007-01-23 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081208180845/http://www.usps.org/national/ensign/uspscompass/compassarchive/compassv1n1/hypothermia.htm |archivedate=2008-12-08}}</ref> Tijekom [[Potapanje Titanica|potapanja ''Titanica'']], većina ljudi koji su upali u vodu temperature −2 °C, umrli su u 15 do 30 minuta.<ref>[[Sinking of the RMS Titanic#CITEREFButler1998]]</ref> Pravi uzrok smrti u hladnoj vodi su [[reflex|reakcije tijela]] na gubitak topline i hladnu vodu, a ne sama hipotermija (gubitak unutarnje temperature). Npr., oni koji upadnu u smrzavajući ocean, oko 20% njih umre u roku od dvije minute od [[hladni šok|hladnog šoka]] (nekontrolirano [[Hiperventilacija|prekomjerno disanje]], i dahtanje, što uzrokuje udisanje vode, ogroman porast krvnog tlaka i srčanog naprezanja što dovodi do [[srčani zastoj|srčanog zastoja]] i [[panika|panike]]); ostalih 50% umre u roku od 15 do 30 minuta zbog onesposobljenosti: nemogućnost korištenja ili upravljanja udovima i rukama za plivanje ili hvatanje, jer tijelo "zaštitnički" zatvara periferne mišiće udova kako bi zaštitilo svoju srž.<ref name="Vittone">{{cite web |url=http://mariovittone.com/2010/10/the-truth-about-cold-water/ |title=The Truth About Cold Water |last=Vittone |first=Mario |name-list-style=vanc |date=2012-10-21 |work=Survival |publisher=Mario Vittone |accessdate=2017-01-24 |url-status=live |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170114154556/http://mariovittone.com/2010/10/the-truth-about-cold-water/ |archivedate=2017-01-14}}</ref> Iscrpljenost i nesvjestica uzrokuju utapanje, ubijajući ostatak u sličnom vremenu.<ref name="Hypothermia safety"/> == Patofiziologija == {| class="infobox" style="width:auto;" |+ Klasifikacija temperature |- !Stanje !Unutarnja temperatura |- |Hipotermija |<35.0 °C |- |Normalno |36.5–37.5 °C |- |Groznica |>37.5 ili 38.3 °C |- |Hipertermija |>37.5 ili 38.3 °C |- |Hiperpireksija |>40.0 ili 41.0 °C |} Toplina se primarno stvara u mišićnom tkivu, što uključuje srce i jetru, dok se gubi kroz kožu (90%) i pluća (10%). Proizvodnja topline može se povećati dva do četiri puta kroz kontrakcije mišića (npr. kroz vježbanje ili drhtavicu). Brzina gubitka topline određuje se, kao i kod bilo kojeg drugog objekta, pomoću [[konvekcija|konvekcije]], [[Kondukcija topline|kondukcije]] i [[radijacija|zračenja]].<ref name="Care99"/> Na stope istih mogu utjecati omjeri [[indeks tjelesne mase|indeksa tjelesne mase]], tjelesne površine, [[obujam|obujma]], odjeće i drugih uvjeta iz okoliša.<ref name="Nuckton TJ 2000">{{cite journal |vauthors=Nuckton TJ, Claman DM, Goldreich D, Wendt FC, Nuckton JG |title=Hypothermia and afterdrop following open water swimming: the Alcatraz/San Francisco Swim Study |journal=Am J Emerg Med |volume=18 |issue=6 |pages=703–7 |date=Listopad 2000. |pmid=11043627 |doi=10.1053/ajem.2000.16313}}</ref> Mnoge promjene u fiziologiji odvijaju se dok se tjelesna temperatura smanjuje. Javljaju u kardiovaskularnom sustavu, što dovodi do [[osbornov val|Osbornovog vala]] i drugih poremećaja ritma, smanjene aktivnosti u [[Središnji živčani sustav|središnjem živčanom sustavu]], [[diureza|diurezom]] i [[edem pluća|edema pluća]].<ref>{{cite book |title=Rosen's emergency medicine: concepts and clinical practice 7th edition |last=Marx |first=John |name-list-style=vanc |year=2010 |publisher=Mosby/Elsevier |location=Philadelphia, PA |isbn=978-0-323-05472-0 |pages=1869–1870}}</ref> Istraživanja su pokazala da se brzina glomerularne filtracije smanjuje kao rezultat hipotermije.<ref>{{cite journal |vauthors=Broman M, Källskog O |title=The effects of hypothermia on renal function and haemodynamics in the rat |journal=Acta Physiologica Scandinavica |volume=153 |issue=2 |pages=179–184 |year=1995 |pmid=7778458 |doi=10.1111/j.1748-1716.1995.tb09849.x}}</ref> U osnovi, hipotermija povećava [[preglomerularna vazokonstrikcija|preglomerularnu vazokonstrikciji]], što smanjuje bubrežni protok krvi.<ref>{{cite journal |vauthors=Broman M, Källskog O, Kopp UC, Wolgast M |title=Influence of the sympathetic nervous system on renal function during hypothermia |journal=Acta Physiologica Scandinavica |volume=163 |issue=3 |pages=241–249 |year=1998 |pmid=9715736 |doi=10.1046/j.1365-201x.1998.00356.x}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Vrijeme i zdravlje]] [[Kategorija:Uzroci smrti]] [[Kategorija:Termoregulacija]] [[Kategorija:Prijenos topline]] kzeovo8n978h5zowxmhldbepsehxx79 0 688696 7469153 6819521 2026-05-26T19:01:07Z Divna Jaksic 974 7469153 wikitext text/x-wiki {{Infookvir neboder | Ime = Commerzbank Tower | Alternativno ime = | Slika = Frankfurt Am Main-Commerzbank Tower vom Rathenauplatz-20100808.jpg | opis slike = | Mjesto = Kaiserplatz 1, [[Frankfurt]], [[Hesse]] | dz = NJE | Koordinate = | pushpin_map = | od = | do = | Otvorenje = 1997. | Saniranje = | Rušenje = | Status = | Stil gradnje = | Arhitekt = Norman Foster | Arhitekti = | Namjena = | Radna mjesta = | Broj soba = | Stanovi = | Vlasnik = | Glavni korisnik = | Graditelj = | Održavanje = | Visina = 259 | Visina s antenom = 300 | Visina krova = | Dubina = | Po visini = | Po visini u = | Katovi = 56 | Dizala = | Površina = | Materijal = | Konstrukcija = | Vrijednost = DM600 milijuna | Sigurnost = }} '''Commerzbank Tower''' je 7. najveći neboder u Europi. Prvi je od 12 najvećih nebodera u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], a isto tako je i najveći neboder u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Visok je 259 metara i ima 56 katova, a s antenom njegova sveukupna visina je 300 metara. Ovaj neboder je pod vlasništvom [[Samsung|Samsung Koreja]] od 2016. godine u "bankovnom" četvrtu Frankfurta. Bio je najviši neboder u [[Europa|Europi]] od 1997. pa sve do 2003., nakon čega ga je prestigla Triumph palača u [[Moskva|Moskvi.]] Izgradnja ovog nebodera započela je 1994. godine i završena je nakon samo 3 godine 1997. godine, kada je i otvoren. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Građevine u Frankfurtu na Majni]] [[Kategorija:Neboderi u Njemačkoj]] mm9ay2pxtko5yqxzqfuwnh1fgh2bb74 828 689596 7469328 7221319 2026-05-27T04:21:21Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469328 Scribunto text/plain -- implements [[template:multiple image]] local p = {} local autoscaledimages local nonautoscaledimages local function isnotempty(s) return s and s:match( '^%s*(.-)%s*$' ) ~= '' end local function removepx(s) return tostring(s or ''):match('^(.*)[Pp][Xx]%s*$') or s end local function getdimensions(s, w, h) if tonumber(w) and tonumber(h) then nonautoscaledimages = true return tonumber(w), tonumber(h) end local file = s and mw.title.new('File:' .. mw.uri.decode(mw.ustring.gsub(s,'%|.*$',''), 'WIKI')) file = file and file.file or {width = 0, height = 0} w = tonumber(file.width) or 0 h = tonumber(file.height) or 0 autoscaledimages = true return w, h end local function renderImageCell(image, width, height, link, alt, thumbtime, caption, class, textalign, istyle, border) local root = mw.html.create('') local altstr = '|alt=' .. (alt or '') local classstr = class and ('|class=' .. class) or '' local linkstr = link and ('|link=' .. link) or '' local widthstr = '|' .. tostring(width) .. 'px' local thumbtimestr = '' if widthstr == '|-nanpx' then widthstr = '' end if isnotempty( thumbtime ) then thumbtimestr = '|thumbtime=' .. thumbtime end local imagediv = root:tag('div') imagediv:addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbimage' or nil) imagediv:cssText(istyle) if( height ) then imagediv:css('height', tostring(height) .. 'px') imagediv:css('overflow', 'hidden') end imagediv:wikitext('[[file:' .. image .. classstr .. widthstr .. linkstr .. altstr .. thumbtimestr .. ']]') if isnotempty(caption) then local captiondiv = root:tag('div') captiondiv:addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbcaption' or nil) if isnotempty(textalign) then captiondiv:addClass('text-align-' .. textalign) end captiondiv:wikitext(caption) end return tostring(root) end local function getWidth(w1, w2) local w if isnotempty(w1) then w = tonumber(w1) elseif isnotempty(w2) then w = tonumber(w2) end return w or 200 end local function getPerRow(pstr, ic) -- split string into array using any non-digit as a dilimiter local pr = mw.text.split(pstr or '', '[^%d][^%d]*') -- if split failed, assume a single row if (#pr < 1) then pr = {tostring(ic)} end -- convert the array of strings to an array of numbers, -- adding any implied/missing numbers at the end of the array local r = 1 local thisrow = tonumber(pr[1] or ic) or ic local prownum = {} while( ic > 0 ) do prownum[r] = thisrow ic = ic - thisrow r = r + 1 -- use the previous if the next is missing and -- make sure we don't overstep the number of images thisrow = math.min(tonumber(pr[r] or thisrow) or ic, ic) end return prownum end local function renderMultipleImages(frame) local pargs = frame:getParent().args local args = frame.args local width = removepx(pargs['width'] or '') local dir = pargs['direction'] or '' local border = pargs['border'] or args['border'] or '' local align = pargs['align'] or args['align'] or (border == 'infobox' and 'center' or '') local capalign = pargs['caption_align'] or args['caption_align'] or '' local totalwidth = removepx(pargs['total_width'] or args['total_width'] or '') local imgstyle = pargs['image_style'] or args['image_style'] local header = pargs['header'] or pargs['title'] or '' local footer = pargs['footer'] or '' local imagegap = tonumber(pargs['image_gap'] or '1') or 1 local perrow = nil local thumbclass = { ["left"] = 'floatleft', ["none"] = 'tnone', ["center"] = 'tnone', ["centre"] = 'tnone', ["right"] = 'floatright' } -- find all the nonempty images local imagenumbers = {} local imagecount = 0 for k, v in pairs( pargs ) do local i = tonumber(tostring(k):match( '^%s*image([%d]+)%s*$' ) or '0') if( i > 0 and isnotempty(v) ) then table.insert( imagenumbers, i) imagecount = imagecount + 1 end end -- sort the imagenumbers table.sort(imagenumbers) -- create an array with the number of images per row perrow = getPerRow(dir == 'vertical' and '1' or pargs['perrow'], imagecount) -- compute the number of rows local rowcount = #perrow -- store the image widths and compute row widths and maximum row width local heights = {} local widths = {} local widthmax = 0 local widthsum = {} local k = 0 for r=1,rowcount do widthsum[r] = 0 for c=1,perrow[r] do k = k + 1 if( k <= imagecount ) then local i = imagenumbers[k] if( isnotempty(totalwidth) ) then widths[k], heights[k] = getdimensions(pargs['image' .. i], pargs['width' .. i], pargs['height' .. i]) else widths[k] = getWidth(width, pargs['width' .. i]) end widthsum[r] = widthsum[r] + widths[k] end end widthmax = math.max(widthmax, widthsum[r]) end -- make sure the gap is non-negative if imagegap < 0 then imagegap = 0 end -- if total_width has been specified, rescale the image widths if( isnotempty(totalwidth) ) then totalwidth = tonumber(totalwidth) widthmax = 0 local k = 0 for r=1,rowcount do local koffset = k local tw = totalwidth - (3 + imagegap) * (perrow[r] - 1) - 12 local ar = {} local arsum = 0 for j=1,perrow[r] do k = k + 1 if( k<= imagecount ) then local i = imagenumbers[k] local h = heights[k] or 0 if (h > 0) then ar[j] = widths[k]/h heights[k] = h else ar[j] = widths[k]/100 end arsum = arsum + ar[j] end end local ht = tw/arsum local ws = 0 k = koffset for j=1,perrow[r] do k = k + 1 if( k<= imagecount ) then local i = imagenumbers[k] widths[k] = math.floor(ar[j]*ht + 0.5) ws = ws + widths[k] if heights[k] then heights[k] = math.floor(ht) end end end widthsum[r] = ws widthmax = math.max(widthmax, widthsum[r]) end end -- start building the array of images, if there are images if( imagecount > 0 ) then -- compute width of outer div local bodywidth = 0 for r=1,rowcount do if( widthmax == widthsum[r] ) then bodywidth = widthmax + (3 + imagegap) * (perrow[r] - 1) + 12 end end -- The body has a min-width of 100, which needs to be taken into account on specific widths bodywidth = math.max( 100, bodywidth - 8); local bg = pargs['background color'] or '' -- create the array of images local root = mw.html.create('div') root:addClass('thumb') root:addClass('tmulti') -- root:addClass('tmulti-sandbox') root:addClass(thumbclass[align] or 'floatright') if( align == 'center' or align == 'centre' ) then root:addClass('center') end if( bg ~= '' ) then root:css('background-color', bg) end local div = root:tag('div') div:addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbinner multiimageinner' or 'multiimageinner') div:css('width', tostring(bodywidth) .. 'px') :css('max-width', tostring(bodywidth) .. 'px') if( bg ~= '' ) then div:css('background-color', bg) end if( border == 'infobox' or border == 'none') then div:css('border', 'none') end -- add the header if( isnotempty(header) ) then div:tag('div') :addClass('trow') :tag('div') :addClass('theader') :css('text-align', pargs['header_align']) :css('background-color', (pargs['header_background'] ~= '') and pargs['header_background'] or nil) :wikitext(header) end -- loop through the images local k = 0 for r=1,rowcount do local rowdiv = div:tag('div'):addClass('trow'); for j=1,perrow[r] do k = k + 1 if( k <= imagecount ) then local imagediv = rowdiv:tag('div') imagediv:addClass('tsingle') if bg ~= '' then imagediv:css('background-color', bg); end if imagegap > 1 and k < imagecount then if dir == 'vertical' then imagediv:css('margin-bottom', tostring(imagegap) .. 'px') elseif j < perrow[r] then imagediv:css('margin-right', tostring(imagegap) .. 'px') end end local i = imagenumbers[k] local img = pargs['image' .. i] local w = widths[k] imagediv:css('width', tostring(2 + w) .. 'px') :css('max-width', tostring(2 + w) .. 'px') imagediv:wikitext(renderImageCell(img, w, heights[k], pargs['link' .. i], pargs['alt' .. i], pargs['thumbtime' .. i], pargs['caption' .. i], pargs['class' .. i], capalign, imgstyle, border)) end end end -- add the footer if( isnotempty(footer) ) then local falign = string.lower(pargs['footer_align'] or args['footer_align'] or '') falign = (falign == 'centre') and 'center' or falign div:tag('div') :addClass('trow') :css('display', (falign ~= '') and 'flow-root' or 'flex') :tag('div') :addClass((border ~= 'infobox') and 'thumbcaption' or nil) :css('text-align', (falign ~= '') and falign or nil) :css('background-color', (pargs['footer_background'] ~= '') and pargs['footer_background'] or nil) :wikitext(footer) end return tostring(root) end return '' end function p.render( frame ) autoscaledimages = false nonautoscaledimages = false return frame:extensionTag {name = 'templatestyles', args = {src = 'Multiple image/styles.css', wrapper = ".tmulti"}} .. renderMultipleImages( frame ) .. (autoscaledimages and '[[Kategorija:Stranice koje koriste predložak s više automatski prilagođenih slika]]' or '') .. (nonautoscaledimages and '[[Kategorija:Stranice koje koriste predložak s više ručno prilagođenih slika]]' or '') end p[''] = function( frame ) return p.render( frame:newChild{title = frame:getTitle()} ) end return p lxq2qdcb1yyhs99c8kcscn4qgoy44ob 0 690340 7469083 7195008 2026-05-26T17:06:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469083 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = I Muvrini | Logo = | Logo_opis = | Img = Festival du bout du Monde 2011 - I Muvrini en concert le 6 août- 021.jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[1970.]] aktivni od [[1979.]] | Mjesto = Tagliu-Isulaccia | Žanr = [[Tradicionalna glazba|tradicionalna]] [[Narodna glazba|narodna]], [[polifonija]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Sony Music Entertainment|Sony BMG]] | Angažman = | URL = http://www.muvrini.com | Originalna postava = Alain i Jean-François Bernardini | Sadašnji članovi = Erlaitz De Madariaga<br/>Alain Bernardini<br/>Jean François Bernardini<br/>Stéphane Mangiantini<br/>Mickey Meinert<br/>Achim Meier<br/>Loic Taillebrest<br/>César Anot<br/>Jean-François Luciani<br/>Thomas Simmerl | Bivši članovi = Jean Christophe Bastiani <Br/>Jean-Charles Adami<br/>Josefina Fernandez<br/>Fratellu Ventura<br/>Austinu Agostini<br/>Carlu Agostini<br/>Régis Gizavo<br/>Erlaitz De Madariaga | nagrade = | Značajni instrumenti = kololira, gitara, gajde... }} '''I Muvrini'''<ref name="A1">{{cite web |url=https://worldmusiccentral.org/2018/06/08/artist-profiles-i-muvrini// |title=I Muvrini |work=bib.irb.hr/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=I Muvrini |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219093918/https://worldmusiccentral.org/2018/06/08/artist-profiles-i-muvrini/ |url-status=dead }}</ref><ref name="A2">{{cite web |url=https://www.allmusic.com/artist/i-muvrini-mn0000219328/biography/ |title=I Muvrini |work=allmusic.com/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=I Muvrini |url-status=dead }}</ref><ref name="A3">{{cite web |url=https://muvrini.de/ |title=I MUVRINI Službena web stranica |work=muvrini.de/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=hrvatski |trans-title=I MUVRINI Službena web stranica}}</ref>[[korzika]]nski je sastav koji je postao poznat po izvođenju i promicanju korzikanske tradicionalne [[Glazba|glazbe]]. Sastav su osnovali braća ''Alain i Jean-François Bernardini'' krajem [[1970-ih]] u malom selu ''Tagliu-Isulaccia'' na krajnjem sjeveru Korzike. Njihov otac ''Ghjuliu'' (preminuo [[1977.]]), koji je bio poznati korzikanski [[pjesnik]] i pjevač, inicirao ih je na izvođenje i promicanje tradicionalne korzikanske glazbe. ==Etimologija== Sastav je dobio ime po [[Autohtonost|autohtonoj]] vrsti malog korzikanskog [[muflon]]a,<ref name="A4">{{cite web |url=http://www.oncfs.gouv.fr/Connaitre-les-especes-ru73/Le-Mouflon-de-Corse-ar767/ |title=Korzikanski muflon |work=oncfs.gouv.fr/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=Korzikanski muflon |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200627235518/http://www.oncfs.gouv.fr/Connaitre-les-especes-ru73/Le-Mouflon-de-Corse-ar767 |archivedate=27. lipnja 2020.}}</ref> koji je izvorno pronađen samo na [[mediteran]]skim [[Otok|otocima]] Korzici i [[Sardinija|Sardiniji]], ali je tijekom vremena uveden u mnoge druge regije [[Europa|Europe]]. ==Pregled== ''I Muvrini'' grupa je započela s izvedbom pjesama u tradicionalnom korzikanskom stilu ([[gitara]] i glas, [[polifonija]]), prije nego što su se postupno otvorili [[Svjetska glazba|svjetskoj glazbi]]<ref name="B1">{{cite web |url=https://www.britannica.com/art/world-music/ |title=Svjetska glazba |work=britannica.com/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=Svjetska glazba}}</ref> i raznolikosti. Svoju su orkestraciju<ref name="B2">{{cite web |url=https://enciklopedija.hr/clanak/27568/ |title=Instrumentacija |work=enciklopedija.hr |accessdate=6. prosinca 2020. |language=hrvatski}}</ref> posebno obogatili glazbenim instrumentima poput [[Kololira|kololire]] (francuski:''Vielle à roue''; engleski: ''Hurdy-gurdy'') i [[Gajde|gajdi]]. Tijekom svoje duge karijere bili su jedan od najistaknutijih sastava te vrste, tako da su surađivali s mnogim francuskim i stranim umjetnicima poput [[Sting]]a, [[María Luz Casal Paz|Luze Casal]], [[MC Solaar]]a ili [[Véronique Sanson|Véronique Sanson]] (između ostalih). Od [[1979.]] do [[2007.]] sastav je objavio tridesetak albuma, što studijskih što uživo, gdje je album iz 2007. ''I Muvrini et les 500 choristes'' (I Muvrini i 500 zboraša) postao sedma Zlatna ploča od [[1994.]] Njihov stil evoluirao je od najtradicionalnijih oblika korzikanske [[Polifonija|polifonije]] do pijevivih tonova a da pri tome nikad nisu iznevjerili svoj [[materinski jezik]]. ==Razvoj== Krajem 1980-ih, sastav ''I Muvrini'' igrao je ulogu kulturnog pionira, jer u to vrijeme na Korzici nije postojala niti jedna struktura ili organizacija za distribuciju glazbe općenito. Sastav je preživljavao upravljajući i financirajući samog sebe, snimajući svoje radove o svom trošku, a sve to gradeći reputaciju na način da su održavali stotine koncerata po otoku nudeći besplatan ulaz onima mlađim od 15 godina. Nadalje, u želji da povećaju svijest o tradiciji predaka, aktivno su radili na stvaranju škola za podučavanje korzikanskog pjevanja. Nekoliko godina kasnije, zbog sve većeg uspjeha, ''I Muvrini'' prešao je na kontinentalni dio Francuske i započeo seriju nastupa na festivalima u [[Printemps de Bourges]],<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.ville-bourges.fr/site/culture--loisirs_historique-printemps-bourges/ |title=Povijest Printemps de Bourges |work=ville-bourges.fr/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=Povijest Printemps de Bourges}}</ref> u teatru [[Bobino|Bobinu]],<ref name="A6">{{cite web |url=https://www.theatreinparis.com/theatre/theatre-bobino/ |title=Teatar Bobino |work=spomenikdatabase.org/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=Teatar Bobino |archive-date=29. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129095404/https://www.theatreinparis.com/theatre/theatre-bobino |url-status=dead }}</ref> te u [[Bretanja|Bretanji]] - zemlji snažnog nacionalnog ponosa. Dok su objavljivali svoje ploče, popularnost sastava bila je sve veća. Takvoj popularnosti je znatno pomogla sve veća posjećenost koncerata čiji je dobar dio publike dolazio s Korzike, tako da je u ljeto [[1993.]] godine trećina otočnog stanovništva pohrlila na njihove rasprodane koncerte. Prestižno kazalište [[Zenith]]<ref name="A7">{{cite web |url=https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Paris,_France#Entertainment/ |title=Le Zénith Paris - La Villette |work=newworldencyclopedia.org/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=engleski |trans-title=Le Zénith Paris - La Villette}}</ref> i ''Dvorana Bercy'' (''Palais Omnisports de Paris-Bercy), obje u Parizu, uskoro su redom osvojene. Grupa je poznata u inozemstvu, posebno u zemljama poput [[Švicarska|Švicarske]], [[Belgija|Belgije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Nizozemska|Nizozemske]], koje je grupa posjećivala na turnejama promovirajući svoje nove albume. I Muvrini je nastavio surađivati s ''Jacquesom Dutroncom'' na pjesmi "Corsica" s njihovog albuma ''CQFD'' kao i s Véroniqueom Sanson. ==Diskografija== [[Image:I muvrini 20080914.jpg|thumb|right|350px|thumb|Koncert u [[Varšava|Varšavi]], rujna [[2008.]]]] ===Studijski albumi=== * 1979 - ''...Ti ringrazianu'' * 1980 - ''Anu da vultà'' * 1981 - ''...È campà quì'' * 1984 - ''Lacrime'' * 1985 - ''85'' * 1986 - ''À l'encre rouge'' * 1988 - ''Pè l'amore di tè...'' * 1989 - ''Quorum'' * 1991 - ''À voce rivolta'' * 1993 - ''Noi'' * 1995 - ''Curagiu'' * 1998 - ''Leia'' * 2002 - ''Umani'' * 2005 - ''Alma'' * 2007 - ''I Muvrini et les 500 choristes'' * 2010 - ''Gioia'' * 2012 - ''Imaginà'' * 2015 - ''Invicta'' * 2016 - ''Pianetta'' * 2017 - ''Luciole'' ===Kompilacijski albumi=== * 1998 - ''Sò'' * 2000 - ''Pulifunie'' * 2000 - ''A strada'' * 2013 - ''Best of'' <small>(3 CDs)</small> ===Albumi uživo=== * 1990 - ''In core'' * 1994 - ''Zenith 93'' * 1996 - ''Bercy 96'' * 2006 - ''ALMA 2005'' ===Video / DVD-ovi=== * ''I Muvrini at Bercy '96'' * ''Giru FR3 '' * ''Zenith '92'' * ''Terra'' * ''Alma 2005'' ==Recenzije== ''I Muvrini'' oživio je korzikansku kulturu i posebno njezinu glazbu. To je utoliko spektakularnije jer je grupa nastala u vrijeme kada regionalni jezici nisu bili prepoznati, pa čak ni odobreni. Osamdesetih godina, kada je sastav pjevao tradicionalne polifonije (uključujući [[Paghjella|paghjelle]]), u svoj repertoar je dodavao protestne pjesme. Također je bio žrtva nekoliko [[Općina|općinskih]] uredbi kojima im se zabranjivao nastup u određenim korzikanskim selima, što je ponekad dovodilo do sukoba između nacionalista s aktivistima udruge francuske i republikanske Korzike (CFR. ''Corse française républicaine''<ref name="A8">{{cite web |url=http://www.corsicatheque.com/Histoire/Histoire-du-FLNC-et-du-nationalisme/CFR-manifestation-au-debut-des-annees-80/ |title=CFR demonstracije početkom '80-ih |work=corsicatheque.com/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=francuski |trans-title=CFR demonstracije početkom '80-ih}}</ref><ref name="A9">{{cite web |url=https://data.bnf.fr/fr/11871206/association_pour_la_corse_francaise_et_republicaine// |title=Udruga za francusku i republikansku Korziku |work=data.bnf.fr/ |accessdate=6. prosinca 2020. |language=francuski |trans-title=Udruga za francusku i republikansku Korziku}}</ref>). ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Francuski glazbeni sastavi]] [[Kategorija:Korzika]] ja6wjj1eep9wlucp9ccjcd6xl5bmjgd 0 691366 7469026 6246166 2026-05-26T14:15:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469026 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - Charity (1878).jpg|190px|mini|desno|Slika [[William-Adolphe Bouguereau]]a, koja pokazuje ljubav prema drugima.]] '''Hvalospjev ljubavi''' je [[Biblija|biblijski]] tekst, koji se nalazi u trinaestom poglavlju [[Prva poslanica Korinćanima|Prve poslanice Korinćanima]] u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]]. Napisali su ga [[apostol Pavao]] i Sosten u [[Efez]]u. Ovo poglavlje pokriva temu [[ljubav]]i. To je [[pjesma]] hvale, kao i pokušaj objašnjenja što je ljubav nabrajanjem njezinih kvaliteta. Prema apostolu Pavlu, [[dar]] ljubavi daje [[smisao]] i vrijednost svim ostalim karizmama. Apostol Pavao ističe da je Ljubav želja za [[dobrota|dobrom]] i [[sreća|srećom]]. To je nesebični dar sebe, [[sila]] koja pobjeđuje [[sebičnost]] ("ne traži svoje") (1 Kor 13,5).<ref>https://biblija.ks.hr/search.aspx?pojam=hvalospjev%20ljubavi{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Preuzeto 19. prosinca 2020.</ref> Također naglašava važnost same vjere kroz nekritičko povjerenje ("sve vjeruje, svemu se nada") (1 Kor 13,7). [[Stih]]ovi 1-3 bave se suštinskom naravi ljubavi: bez nje su svi duhovni darovi posve bezvrijedni. U drugom dijelu, od stiha 4 do 8, Pavao nabraja osobine ljubavi navođenjem šesnaest [[glagol]]a. Sedam glagola izriče što ljubav jest, a devet glagola ono što nije. Konačno, u posljednjem dijelu, u stihovima 8 - 12, Pavao ističe trajnost [[ljubav]]i pa stoga i njene nadmoćnosti nad svim ostalim duhovnim stvarnostima.<ref>https://www.taize.fr/hr_article171.html?date=2015-04-01 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219080753/https://www.taize.fr/hr_article171.html?date=2015-04-01 |date=19. veljače 2021. }} Preuzeto 19. prosinca 2020.</ref> Hvalospjev ljubavi obično se naziva najljepšom "Pjesmom novozavjetnih pjesama". U prvoj enciklici, koju je napisao [[papa]] [[Benedikt XVI.]], [[Deus caritas est]] ([[hrvatski|hrv]]. [[Bog]] je ljubav, 2005.), Hvalospjev ljubavi naziva se "[[Magna Carta]] cijele katoličke službe". Tekst Hvalospjeva ljubavi, kao biblijsko čitanje tijekom [[misa|mise]], često se čita prilikom obreda [[vjenčanje|vjenčanja]] u kršćanskim crkvama. Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo. (1 Kor 13, 4-5) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://hr.wikisource.org/wiki/Prva_Pavlova_poslanica_Korin%C4%87anima#Bratska_ljubav Hvalospjev ljubavi na wikiizvoru] [[Kategorija:Sveti Pavao]] [[Kategorija:Novi zavjet]] mafhriirx2pddlgbd36eb4psho1xedl 0 691835 7469113 7423077 2026-05-26T18:09:51Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469113 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Iginio Straffi | slika = Iginio Straffi.jpg | veličina = | opis_slike = | rodno_ime = | pseudonim = | rođenje = [[30. svibnja]] [[1965.]] | mjesto_rođenja = [[Gualdo]], [[Macerata]], [[Italija]] | smrt = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = [[Italija]] | poznat_po = [[Nick Raider]], [[Winx|Winx Club]] | obrazovanje = [[Sveučilište u Macerati]] | poslodavac = | zanimanje = crtač stripa, filmski redatelj, osnivač i predsjetnik tvrtke [[Rainbow S.r.l.|Rainbow]] | godine_rada = 1985. - danas | supruga = Joanne Lee | djeca = | roditelji = | web = | potpis = | nagrade = | napomena = }} '''Iginio Straffi''' ([[Gualdo, Marche|Gualdo]], [[Macerata]], [[Italija]], [[30. svibnja]] [[1965.]]) je talijanski animator, ilustrator i bivši autor stripova.<ref name="screendaily">{{cite web |url=https://www.screendaily.com/paramount-strikes-deal-for-rainbows-not-born-to-be-gladiators/5027400.article |title=Paramount strikes deal for Rainbow's Not Born To Be Gladiators |work=Screen International |date=13. svibnja 2011. |last=Goodridge |first=Mike}}</ref> Osnivač je i predsjednik tvrtke [[Rainbow Srl|Rainbow SpA]] (najpoznatija po produkciji talijansko-američke crtane serije [[Winx|Winx Club]]), čiji je suvlasnik zajedno s američkom medijskom tvrtkom [[ViacomCBS]].<ref name="videoagedaily">{{cite web |url=http://www.videoagedaily.com/digitalissues/PDF/Video%20Age%20International%20September-October%202014/files/assets/common/downloads/page0024.pdf |title=Straffi's Rainbow: Europe's Largest Animation House Has Growing Pains |work=VideoAge International |date=Listopad 2014.}}</ref> Straffi je tvorac studijske animirane serije ''[[Winx|Winx Club]]'' i ''[[Huntik: Tajne i tragači|Huntik: Secrets & Seekers]]'', kao i sukreator njegove strip serije ''[[Maya Fox]]''. Dok je bio na sveučilištu, Straffi je objavio svoj prvi strip u izdanju ''[[Tilt (francuski časopis)|Tilta]]'' 1985. godine.<ref name="dylandog">{{cite web |url=http://www.dylandogofili.com/autori/IginioStraffi.htm |title=Informazioni Autore: Iginio Straffi |publisher=DylanDogofili |language=it |access-date=27. siječnja 2021. |archive-date=21. listopada 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071021225319/http://www.dylandogofili.com/autori/IginioStraffi.htm |url-status=dead}}</ref> Nastavio je raditi kao ilustrator stripova tijekom 1990-ih, postajući na kraju vodeći kreativni umjetnik serije ''[[Nick Raider]]'' [[Sergio Bonelli Editore|Sergia Bonellija Editorea]].<ref name="about">{{cite web |url=http://www.iginiostraffi.com/about-me/ |title=About Me |last=Straffi |first=Iginio |access-date=27. siječnja 2021. |archive-date=3. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200603082029/http://www.iginiostraffi.com/about-me/ |url-status=dead}}</ref> Straffi je 1995. osnovao Rainbow uz pomoć Lamberta Piginija i Giuseppea Casalija.<ref name="iodonna">{{cite web |url=https://www.iodonna.it/personaggi/interviste/2011/straffi-winx-nuova-serie-ambiente-rainbow-30630689452.shtml |title=TIVÙ Iginio Straffi racconta le sue Winx ambientaliste |work=IO Donna |date=9. srpnja 2011. |last=Pennati |first=Nicoletta |language=it}}</ref> Studio je započeo s kapitalom od 10.000 eura<ref name="favola">{{cite web |url=https://www.millionaire.it/iginio-straffi-la-favola-di-mr-winx/#! |title=Iginio Straffi: la favola di Mr Winx |date=21. veljače 2017. |work=[[:it:Millionaire (rivista) |Millionaire]] |last=Ingrosso |first=Lucia}}</ref> koji se uglavnom koristio za kupnju računala i softvera za digitalni dizajn.<ref name="umberto">{{cite web |url=https://www.umbertotorelli.com/documents/284_2011_winx.pdf |title=Winx, «miracolo» digitale a Loreto |work=[[Corriere della Sera]] |date=7. listopada 2011. |last=Torelli |first=Umberto |language=it}}</ref> Rainbow je u početku pružao kreativne usluge za druge tvrtke dok nije osigurao sredstva za originalne projekte.<ref name="videoagedaily"/> Godine 2004. njegovo djelo ''Winx Club'' premijerno je izvedeno u Italiji. Serija je postala međunarodno uspješna i privukla je pažnju američke medijske tvrtke [[Viacom (2005. - 2019.)|Viacom]], vlasnika tvrtki [[Nickelodeon]] i [[Paramount Pictures]]. Nakon "dugog udvaranja",<ref name="iodonna"/> Viacom je postao suvlasnik Rainbow-a u veljači 2011. godine, kupivši 30% studija, a preostalih 70% prepustio Straffiju.<ref name="videoagedaily"/> Kupnju je ''[[L'espresso]]'' nazvao "Straffijevim najvažnijim sporazumom",<ref name="lespresso">{{cite web |url=http://espresso.repubblica.it/visioni/societa/2011/02/24/news/winx-le-fatine-fanno-il-botto-1.29024 |title=Winx, le fatine fanno il botto |work=L'espresso |date=24. veljače 2011. |last=Minardi |first=Sabina |language=it |access-date=27. siječnja 2021. |archive-date=2. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171002022017/http://espresso.repubblica.it/visioni/societa/2011/02/24/news/winx-le-fatine-fanno-il-botto-1.29024 |url-status=dead }}</ref> jer je doveo do distribucije Rainbow-ovih emisija širom svijeta od strane Paramount-a i Nickelodeona, kao i raznih koprodukcija.<ref name="lespresso" /> Od 2019. godine Straffi nastavlja raditi u kreativnim ulogama u Rainbowu, ali fokus je s animacije prebacio na [[Akcija uživo|akciju uživo]] .<ref name="worldscreen">{{cite web |url=https://issuu.com/worldscreen/docs/tv_kids_licensing_expo__annecy___na/30 |title=TV Kids: Iginio Straffi |date=22. svibnja 2019. |work=Worldscreen}}</ref> Među njegovim prvim živo-akcijskim djelima su Nickelodeon's ''[[Club 57 (TV serija)|Club 57]]'' i ''[[Winx saga: Sudbina|Fate: The Winx Saga]]'', adaptacija ''Winx Cluba''.<ref name="worldscreen" /> == Životopis == === Život i obrazovanje === Straffi je rođen u [[Gualdo, Marche|Gualdo]] u talijanskoj regiji [[Marke|Marche]].<ref>{{cite web |url=https://www.mymovies.it/biografia/?r=21223 |title=Life in a cartoon motion |last=Di Martino |first=Fiaba |work=MyMovies.it}}</ref> Bio je zainteresiran za ilustriranje stripova od malih nogu, a do sedme godine počeo je crtati vlastite stripove.<ref name="about"/> Kada je imao osam godina, Straffi se preselio u obližnji grad [[Macerata]].<ref name="controcampus">{{cite web |url=https://www.controcampus.it/2013/11/iginio-straffi-agli-studenti-delluniversita-degli-studi-di-macerata/ |title=Iginio Straffi agli studenti dell'Università degli Studi di Macerata |date=13. studenoga 2013. |work=Controcampus |language=it}}</ref> U srednjoj školi često je crtao stripove u bilježnice svojih kolega<ref name="controcampus" /> i sudjelovao na likovnim natječajima, poput onog koji je održavao strip časopis ''[[:it:Totem (rivista)|Totem]]''.<ref name="lespresso"/> Dok je nastavio razvijati svoje umjetničke vještine, Straffi je proučavao moderne jezike i književnosti na [[Sveučilište u Macerati|Sveučilištu u Macerati]].<ref name="controcampus" /> Tijekom sveučilišnih godina hodao je sa strankom djevojkom Antonelom koju su udomitelji odgajali u Italiji. Antonella je rekla Straffiju o svojoj želji da upozna svoje biološke roditelje, što je nadahnulo Straffi da dizajnira lik sa sličnom prošlošću ([[Popis likova iz Winx Cluba|Bloom]] iz ''Winx Cluba' ).<ref>{{cite web |url=https://pad.mymovies.it/filmclub/2007/09/174/MyMovies.pdf#page=4 |title=Note di regia - Winx Club: Il Segreto del Regno Perduto |publisher=Rainbow S.r.l. |year=2007}}</ref> Bloomova osobnost temeljila se na ličnosti supruge Iginio Straffi, Joanne Lee. Straffi je Lee upoznao 1997. godine, tijekom putovanja u Leein rodni [[Singapur]], a vjenčali su se nekoliko godina kasnije.<ref name="iodonna"/> Straffi i Lee imaju kćer po imenu Isotta.<ref name="federico">{{cite web |url=https://www.federicoguiglia.com/iginio-straffi-il-padre-delle-winx-racconta-e-si-racconta/ |title=Iginio Straffi, il padre delle Winx racconta e si racconta |language=it}}</ref> === Karijera === Straffi je u profesionalnu industriju stripova ušao pričom u izdanju ''Tilta'' iz 1985. godine.<ref name="dylandog"/> Kasnije je surađivao na strip pričama za časopis ''[[Lanciostory]]'' i talijansku verziju ''[[Skorpio (časopis)|Skorpio]]''.<ref name="dylandog" /> Godine 1989. godine Straffija je talentovao [[Claudio Nizzi]],<ref name="lafolla">{{cite web |url=https://www.lafolla.it/archivio/page.php?w=157 |title=Artigiani alla conquista con una matita |work=La Folla |year=2003 |language=it}}</ref> tvorac serije stripova ''[[Nick Raider]]''. Nizzi ga je doveo na posao u izdavačku kuću stripa [[Sergio Bonelli Editore]].<ref name="lafolla" /> Straffi je postao glavni kreativni umjetnik ''Nicka Raidera'',<ref>{{cite web |url=https://catalog.simonandschuster.com/TitleDetails/TitleDetails.aspx?cid=5975&isbn=9781421577296&FilterByName=Ages&FilterBy=13&FilterVal=6+-+11&ob=0&pn=1&ed=&showcart=N&camefrom=&find=&a= |title=Winx Club: Magic Collection |work=Simon & Schuster}}</ref> počevši s izdanjem "Missione nel Bronx" iz listopada 1990.<ref name="lafolla" /> Njegov je rad također povremeno objavljen u časopisima ''[[Métal hurlant]]'' i ''[[Comic Art]]''. Iako je uživao u ilustraciji, Straffijev je "posao iz snova" bio pretvoriti svoje crteže u crtani film, a u svojoj zemlji nije mogao pronaći posao za animaciju.<ref name="dimensioni">{{cite web |url=http://www.cineconomy.com/2014/ita/news.php?news=1814 |title=Il mio sogno a 3 dimensioni |date=19. svibnja 2011. |publisher=[[:it:Fondazione ente dello spettacolo |Fondazione ente dello spettacolo]] |language=it |url-status=dead}}</ref> Straffi je 1992. napustio Bonelli Editore i preselio se u Francusku na posao snimanja priča<ref name="dimensioni"/> u animiranom studiju Telcima.<ref name="umberto"/> Bio je "zbunjen" kad mu je ponuđena pozicija, ali prema Straffijevim riječima, to je bila "prekretnica koju je [on] čekao".<ref name="dimensioni" /> Straffi je radio na dizajnu pilot epizode ''Valériana,'' kao i na planiranoj filmskoj adaptaciji ''Romana de Renart''.<ref name="lafolla"/> Nakon što je postao iskusan u svakoj fazi procesa izrade animacije, Straffi se vratio u Italiju. Uz financijsku pomoć Lamberta Piginija i Giuseppea Casalija, Straffi je 1995. osnovao Rainbow SpA s 10.000 eura.<ref name="favola"/> Novac se uglavnom koristio za kupnju računala i softvera za digitalni dizajn<ref name="umberto" /> Rainbow je u početku pružao kreativne usluge za veće tvrtke. Među prvim narudžbama studija bile su tri minute animacije u filmu ''[[La freccia azzurra]]'' i pilot [[Les Armateurs|crtanog]] filma [[Les Armateurs]] ''[[Belphégor]]''.<ref name="lafolla"/>Rainbow je na kraju osigurao dovoljno sredstava za izradu svog prvog originalnog projekta, serije [[CD-ROM|CD-ROM-ova]] i animacija ''[[Tommy e Oscar]]'' .<ref name="lafolla" /> 2004. godine Straffijeva kreacija ''[[Winx|Winx Club]]'' premijerno je izvedena na talijanskom [[Rai 2]]. Postao je jedan od najbolje ocijenjenih programa mreže, s prosječnim udjelom publike od 17%.<ref>{{cite web |url=https://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2004/04/23/le-fatine-di-winx-club-alla-conquista.html |title=Le fatine di Winx club alla conquista dell' America |work=la Repubblica |date=23. travnja 2004.}}</ref> Straffi je izvorno napisao radnju ''kluba Winx'' da traje najviše 78 epizoda (tri sezone).<ref name="corriereadriatico">{{cite web |url=https://www.corriereadriatico.it/SPETTACOLI/rainbow_avventure_winx_iginio_straffi_villa_musone_marche_rai2/notizie/421983.shtml |title=Ecco le avventure delle mie Winx |work=Corriere Adriatico |date=3. siječnja 2014. |last=Fabrizi |first=Stefano}}</ref> Odlučio je produžiti seriju za dodatnu sezonu 2008. godine, navodeći sve veću popularnost emisije.<ref name="corriereadriatico" /> U to vrijeme, međunarodni uspjeh ''Winx Cluba'' privukao pozornost američke medijske tvrtke [[Viacom (2005. - 2019.)|Viacom]], vlasnik [[Nickelodeon]] i [[Paramount Pictures]]. U veljači 2011. godine Viacom je postao suvlasnik Rainbow-a, kupivši 30% tvrtke, a preostalih 70% prepustio je Iginiou Straffiju. Ulazak Viacoma u tvrtku uslijedio je nakon "dugog udvaranja"<ref name="iodonna"/> a uvjeti kupnje od 83 milijuna američkih dolara odlučeni su ranije 2010.<ref name="rapporto">{{cite web |url=http://www.cineconomy.com/2010/pdf/Rapporto_Cinema_2010.pdf |title=Il Mercato e l'Industria del Cinema in Italia 2010 |work=[[:it:Fondazione ente dello spettacolo |Fondazione ente dello spettacolo]] |year=2010 |access-date=27. siječnja 2021. |archive-date=18. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131018020412/http://www.cineconomy.com/2010/pdf/Rapporto_Cinema_2010.pdf |url-status=bot: unknown}}</ref> Viacom pruža Straffiju pristup financijskim i studijskim resursima<ref name="rapporto" /> koji, prema ''[[L'espresso|L'espressu]]'', "osiguravaju budućnost Winx vila i samog Straffija".<ref name="lespresso"/> ''L'espresso'' je transakciju nazvao "Straffijevim najvažnijim sporazumom", jer je dovela do distribucije Rainbow-ovih emisija širom svijeta putem Viacomove mreže podružnica.<ref name="lespresso" /> Viacomovi Nickelodeon studiji koproducirali su razne projekte s Rainbowom, uključujući dodatne sezone ''Winx Cluba'' i ''[[Club 57 (TV serija)|Cluba 57]]'' u 2019. Na pitanje novinara 2011. da li je "umoran" od rada na ''Winx Clubu'', Straffi je odgovorio: "Recimo samo da sam prešao na druge projekte."<ref name="dimensioni"/> Njegova ostala stvaralaštva uključuju horor seriju stripova ''[[Maya Fox]]'' (prvi put objavljena 2008.) i animiranu televizijsku seriju ''[[Huntik: Tajne i tragači|Huntik: Secrets & Seekers]]'' (koja je premijerno prikazana 2009.). 2012. godine u Italiji je otvoren prvi Straffijev animirani film, ''[[Rimski gladijatori (2012.)|Rimski gladijatori]]''. Film je bio jedan od najskupljih talijanskih filmova snimljenih u to vrijeme,<ref>{{cite news |last1=J. Lyman |first1=Eric |title=Italy's Big-Budget 'Gladiators 3D' to Premiere at L.A.-Italia Fest |url=http://www.hollywoodreporter.com/news/gladiators-3d-premiere-at-la-421850 |access-date=20. rujna 2015. |work=The Hollywood Reporter |date=15. veljače 2013.}}</ref> s cijenom od oko 80 milijuna dolara (70 milijuna eura), uključujući marketinške troškove.<ref name="corriere">{{cite web |url=https://roma.corriere.it/roma/notizie/tempo_libero/12_ottobre_14/iginio-straffi-winx-gladiatori-di-roma-2112253464387.shtml |title=I miei Gladiatori un mito positivo |work=[[Corriere della Sera]] |date=14. listopada 2012. |last=Aquaro |first=Peppe |language=it}}</ref> Film je zaradio ispod očekivanja, oko 10 milijuna dolara širom svijeta,<ref>{{cite web |title=Gladiators of Rome (2014) |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=gladiatorsofrome.htm |publisher=Box Office Mojo |access-date=9. kolovoza 2015.}}</ref> što je Straffi pretpostavio da je rezultat Rainbowinog nedostatka iskustva s kinematografijom.<ref>{{cite web |url=https://movieplayer.it/articoli/rainbow-lintervista-a-iginio-straffi-sullanimazione-in-italia_15112/ |title=Animazione: perché l'Italia resta indietro? Ce lo racconta Iginio Straffi |work=Movieplayer.it |date=3. siječnja 2016. |last=Zampa |first=Alice |language=it}}</ref> Iginio Straffi također je producirao animirani dokumentarni film ''[[Tamna strana sunca (2011.)|Tamna strana sunca]]'' koji je premijerno prikazan na [[Rimski međunarodni filmski festival|Međunarodnom filmskom festivalu]] u Rimu u prosincu 2011. Godine 2019., Straffi je izjavio da je svoj fokus namjeravao prebaciti na [[Akcija uživo|akciju uživo]] preko animacije; osjećao je da "prelazak u akciju uživo profesionalno dovršava [njegovo] iskustvo."<ref name="tvkids">{{cite web |url=https://issuu.com/worldscreen/docs/tv_kids_licensing_expo__annecy___na/30 |title=TV Kids: Iginio Straffi |date=22. svibnja 2019. |work=Worldscreen}}</ref> To je uslijedilo nakon Straffijeve najave da će ''Winx Club'' biti adaptiran u seriju uživo ( ''[[Winx saga: Sudbina|Fate: The Winx Saga]]'' ) usmjerenu prema starijim obožavateljima emisije, dok će animirana serija biti potpuno redizajnirana za znatno mlađu publiku.<ref name="tvkids" /> Od 2019. godine Straffi služi kao izvršni producent ''Fatea'' i kao producent Nickelodeon's ''Club 57'' .<ref name="tvkids" /> Iste godine, Straffi je komentirao svoje gotovo desetljeće nastavka suradnje s Nickelodeonom, rekavši da se "know-how Rainbow-e i know-how Nickelodeona vrlo nadopunjuju; osjetljivost Amerikanaca, s našim europskim dodirom."<ref name="tvkids" /> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.iginiostraffi.com/ Official website] * {{Imdb ime|1709238}} {{GLAVNIRASPORED:Straffi, Iginio}} [[Kategorija:Talijanski filmski redatelji]] [[Kategorija:Talijanski crtači stripa]] kpyfmxz4ap4sj2bujtzslix5j5ncqkb 2 692253 7468980 7468875 2026-05-26T12:56:07Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Sokoto_(rijeka)]] 7468980 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 51</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[Noćne životinje]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> <li id="20260526094610" class="popis-zadataka">[[Bregalnica]] 11:46, 26. svibnja 2026. (CEST) karta</li> <li id="20260526104844" class="popis-zadataka">[[Ain (rijeka)]] 12:48, 26. svibnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260526125607" class="popis-zadataka">[[Sokoto (rijeka)]] 14:56, 26. svibnja 2026. (CEST) dsm!</li> 4n6plyz6fxwhvcpsaw9uhwdnbm3eowd 7468987 7468980 2026-05-26T13:01:22Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Osun_(rijeka)]] 7468987 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 51</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[Noćne životinje]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> <li id="20260526094610" class="popis-zadataka">[[Bregalnica]] 11:46, 26. svibnja 2026. (CEST) karta</li> <li id="20260526104844" class="popis-zadataka">[[Ain (rijeka)]] 12:48, 26. svibnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260526125607" class="popis-zadataka">[[Sokoto (rijeka)]] 14:56, 26. svibnja 2026. (CEST) dsm!</li> <li id="20260526130122" class="popis-zadataka">[[Osun (rijeka)]] 15:01, 26. svibnja 2026. (CEST) new dsm</li> 51cby67np36wbx51xefjcncftt8boyt 7468998 7468987 2026-05-26T13:07:45Z Argo Navis 852 Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Slijev_jezera_Čada]] 7468998 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 51</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[Noćne životinje]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> <li id="20260526094610" class="popis-zadataka">[[Bregalnica]] 11:46, 26. svibnja 2026. (CEST) karta</li> <li id="20260526104844" class="popis-zadataka">[[Ain (rijeka)]] 12:48, 26. svibnja 2026. (CEST) </li> <li id="20260526125607" class="popis-zadataka">[[Sokoto (rijeka)]] 14:56, 26. svibnja 2026. (CEST) dsm!</li> <li id="20260526130122" class="popis-zadataka">[[Osun (rijeka)]] 15:01, 26. svibnja 2026. (CEST) new dsm</li> <li id="20260526130745" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Slijev jezera Čada]] 15:07, 26. svibnja 2026. (CEST) 3 x Yobe</li> ngxbw591o91qndvgtxbwbn5zvt9efae 7469383 7468998 2026-05-27T08:54:18Z Argo Navis 852 /* Nerazvrstano */ 7469383 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220830142256" class="popis-zadataka">[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]</li> <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 51</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[Noćne životinje]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> 3wbyhj8vjodenxxwfy0tp5rwikcfr9z 7469456 7469383 2026-05-27T10:00:22Z Argo Navis 852 Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Sveta Sofija Milanska]] 7469456 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 51</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[Noćne životinje]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> iecevbe75phn8l1gbjec7hkgntolwws 7469525 7469456 2026-05-27T10:57:15Z Argo Navis 852 /* Prekategoriziraj članke (prema en.) */ 7469525 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[Noćne životinje]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <!-- <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> 5u7bmqp4alowyicuohn5np0z4vo6m2m 7469543 7469525 2026-05-27T11:11:12Z Argo Navis 852 /* Crvene kategorije (prema en.) */ 7469543 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 7</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Cirkadijani ritam]] (1)</li> <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Termoregulacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100412" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100413" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> ktgc7uemh3vcnh45vn12v6v2x9ai12v 7469561 7469543 2026-05-27T11:30:04Z Argo Navis 852 /* Prekategoriziraj članke (prema en.) */ 7469561 wikitext text/x-wiki == Moji projekti == <li id="20211219121507" class="popis-zadataka">[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši</li> <li id="20230102094634" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]</li> <li id="20240418203101" class="popis-zadataka">[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni</li> <li id="20260217123501" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]</li> <li id="20260415045037" class="popis-zadataka">[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok</li> === Prevedi iz početka === <li id="20220614131936" class="popis-zadataka">[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka</li> <li id="20240424084633" class="popis-zadataka">[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) </li> <li id="20250115113832" class="popis-zadataka">[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) </li> <li id="20250819122041" class="popis-zadataka">[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20250825082730" class="popis-zadataka">[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20251006133949" class="popis-zadataka">[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka</li> <li id="20221203203754" class="popis-zadataka">[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova</li> <li id="20251110095920" class="popis-zadataka">[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka</li> <li id="20251204134412" class="popis-zadataka">[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) </li> <li id="20251212121453" class="popis-zadataka">[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka</li> <li id="20260430060322" class="popis-zadataka">[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi</li> === Dovrši započete članke === ==== Otoci ==== <li id="20231017095628" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) </li> ==== Ostalo ==== <li id="20260225122709" class="popis-zadataka">[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&namespace=14&size=&size-mode=min&tagfilter=&username=Argo+Navis&wpFormIdentifier=newpagesform&dir=prev&offset=2026022712000&limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&excludetempacct=1&page=&tagfilter=&type=create&user=Argo_Navis&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=&wpfilters%5B0%5D=newusers&dir=prev&offset=20260317232010%7C5218207&limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) </li> === Dovrši započete ili stvori nove infookvire === <li id="20230829124730" class="popis-zadataka">[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]</li> <li id="20231206104342" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) </li> <li id="20240110230521" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20250902091805" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)</li> == Kategorizacija == <li id="20220810125314" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka</li> <li id="20260508145634" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vulkani u Španjolskoj]] 16:56, 8. svibnja 2026. (CEST) Kanari, ima još</li> <li id="20260509112644" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Petroglifi]] 13:26, 9. svibnja 2026. (CEST) nisu svi prapovijesni</li> === Kategorizacija predložaka po državama === <li id="20240426132334" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIrska#mw-pages Od Irska]</li> === Kategorizacija - bolje osmisliti === <li id="20220614110032" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti</li> <li id="20231016092423" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat</li> <li id="20230818124640" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz</li> <li id="20260508063041" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en</li> === Kategorizacija - povijest === <li id="20211114134122" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija</li> <li id="20230829150020" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) => polako u Poglavari</li> <li id="20250404120337" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]</li> === Uskladi nazive podkategorija ili članaka === <li id="20241129150352" class="popis-zadataka">[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e</li> === Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons === <li id="20231211111531" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I</li> <li id="20260518224343" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vojna povijest po državama]] 00:43, 19. svibnja 2026. (CEST) od E</li> == Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka == <li id="20220113124404" class="popis-zadataka">[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija</li> <li id="20240108114052" class="popis-zadataka">[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw</li> === Riješi WLH === === n x dsm === <li id="20241030135914" class="popis-zadataka">[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]</li> === n x krive wp === <li id="20220601114146" class="popis-zadataka">[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]</li> === Nove razdvojbe === <li id="20220906135654" class="popis-zadataka">[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en</li> <li id="20230602123023" class="popis-zadataka">[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm</li> <li id="20241212151702" class="popis-zadataka">[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm</li> <li id="20250824181627" class="popis-zadataka">[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20250827154229" class="popis-zadataka">[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm</li> <li id="20251107121610" class="popis-zadataka">[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm</li> == Provjeri starije promjene == <li id="20210421144355" class="popis-zadataka">[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst</li> <li id="20210402125653" class="popis-zadataka">[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati</li> == Krivi infookviri == <li id="20230821140329" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice</li> == Popraviti wikikod == <li id="20230920234354" class="popis-zadataka">[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!</li> <li id="20250402115008" class="popis-zadataka">[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) </li> <li id="20260519132217" class="popis-zadataka">[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena</li> == Sređivanje kat. po godinama == <li id="20211015092205" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81</li> == Sređivanje zemljopisnih kategorija == <li id="20210921145627" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?</li> <li id="20211019105638" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos</li> <li id="20251014121427" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.</li> === Nesamostalni teritoriji === <li id="20240208071623" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240208071842" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en</li> <li id="20240325143848" class="popis-zadataka">[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ</li> === Infookviri administrativnih jedinica === <li id="20210714150940" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]</li> <li id="20211119062223" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira</li> <li id="20210924133039" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri</li> <li id="20220813202509" class="popis-zadataka">[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!</li> <li id="20220813213018" class="popis-zadataka">[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) </li> <li id="20221026101748" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire</li> <li id="20221024064358" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire</li> == Hrvatski otoci == <li id="20220321135750" class="popis-zadataka">[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?</li> <li id="20250904133112" class="popis-zadataka">[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok</li> == Granice == <li id="20241203134410" class="popis-zadataka">[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) </li> == Infookviri == <li id="20231110073543" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve</li> == Lokacijske karte == <li id="20230901092046" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) </li> <li id="20231006115618" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina</li> === Treba nova lokacijska karta === <li id="20260328144730" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]</li> <li id="20260328144945" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]</li> == Stranice koje koriste infookvir ... bez ... == <li id="20241104081247" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte</li> <li id="20231124094714" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)</li> <li id="20231124094716" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)</li> <li id="20231124094721" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (241)</li> <li id="20231124094724" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (633)</li> <li id="20240109115437" class="popis-zadataka">{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1217)</li> <li id="20231124094722" class="popis-zadataka">{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)</li> == Živi svijet == <li id="20231120234911" class="popis-zadataka">[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka</li> <li id="20231129092314" class="popis-zadataka">[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en</li> <li id="20241029140003" class="popis-zadataka">[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) </li> <li id="20250526100620" class="popis-zadataka">[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]</li> <li id="20250526100657" class="popis-zadataka">[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]</li> <li id="20240503074531" class="popis-zadataka">[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?</li> == Infookviri za reljefne oblike == <li id="20240307120002" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)</li> == Predlošci za sestrinske projekte == <li id="20240124134754" class="popis-zadataka">[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) </li> <li id="20241028102940" class="popis-zadataka">[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH</li> == Ostalo == <li id="20210322214635" class="popis-zadataka">[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31</li> <li id="20250109093906" class="popis-zadataka">[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri</li> <li id="20251021060559" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) </li> == Kategorije prema en. == <li id="20211020110356" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en</li> <li id="20221028090048" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en</li> <li id="20250928094740" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]</li> === Prekategoriziraj članke (prema en.) === <li id="20230714080920" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104</li> <li id="20230519080633" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87</li> <li id="20250210150620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Komunikacije]] 72</li> <li id="20250928094735" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53</li> <li id="20230714080916" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52</li> <li id="20250722092739" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49</li> <li id="20260505070620" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zoologija]] 48</li> <li id="20230718124744" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38</li> <li id="20250318090230" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Antička povijest]] 36</li> <li id="20250210100330" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Kuće]] 29</li> <li id="20230818105119" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 26</li> <li id="20230519075158" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25</li> <li id="20230720093042" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Faraoni]] 22</li> <li id="20210602075919" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 18</li> <li id="20250317115002" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16</li> <li id="20230818105425" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Vozila]] 16</li> <li id="20230612083138" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en</li> <li id="20230811114009" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...</li> <li id="20231013143443" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Tehnika]] 7</li> <li id="20250214204248" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4</li> <li id="20220422132401" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 3</li> === Crvene kategorije (prema en.) === <li id="20250210100407" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (2)</li> <li id="20260526062617" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Predacija]] (2)</li> <li id="20260525212110" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Cirkadijani ritam]] (1)</li> <li id="20250210100409" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Termoregulacija]] (1)</li> <!-- <li id="20250210100410" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100411" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100412" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> <li id="20250210100413" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:]] ()</li> --> == Provjeri kategorije svih članaka == <li id="20221024102056" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama</li> <li id="20210908102147" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)</li> <li id="20210908102146" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)</li> <li id="20260126133255" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)</li> <li id="20210908102145" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (388)</li> <li id="20221111143426" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)</li> <li id="20210908102150" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Tvrtke za uslužne djelatnosti]] (222)</li> <li id="20230929075139" class="popis-zadataka">[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?</li> == Nerazvrstano == <li id="20260522210550" class="popis-zadataka">[[La Gomera]] 23:05, 22. svibnja 2026. (CEST) vulkani</li> <li id="20260525064547" class="popis-zadataka">[[:Kategorija:Proizvodi po državama]] 08:45, 25. svibnja 2026. (CEST) iw za sve podkat</li> tomzdqw5dl79nd7fqi4bamgzawpry2y 10 694857 7469332 7209129 2026-05-27T04:22:25Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469332 wikitext text/x-wiki {{Dokumentacijska podstranica}} {{lua|Šahovska ploča}} These templates shows a [[chess diagram]], a graphic representation of a position in a [[chess]] game, using standardised symbols resembling the pieces of the standard [[Staunton chess set]]. The default template for a standard chess board is {{tl|Chess diagram}}. This documentation covers all related templates. === Syntax === The syntax is basically the same for all chess diagram templates. <pre> {{Chess diagram | <alignment> (param #1) | <header> (#2) | size = | numbers = | letters = | <a8> | <b8> | ... | <h8> (#3 to ... | <a7> | <b7> | ... | <h7> ... | <a1> | <b1> | ... | <h1> ( ... #66) | <footer> (#67) | reverse = }} </pre> Parameters: * <code><alignment></code> – defines horizontal alignment (floating) of the whole table, must be <code>floatright</code> or <code>floatleft</code> (or nothing) * <code><header></code> – the text which appears above the diagram, may be empty; * <code>size</code> - specifies the size of each square in pixels, the default is 26. * <code>numbers</code> - specifies whether the rows are numbered. Options are: ''left'', ''right'', ''both'' (default) or ''neither''. * <code>letters</code> - specifies whether the columns are lettered. Options are: ''top'', ''bottom'', ''both'' (default) or ''neither''. * <code><a8>, <b8>, ... <nowiki><h1></nowiki></code> – define corresponding squares of the chessboard, see below; * <code><footer></code> – the text which appears beneath the diagram, may be empty; optional – can be left out (currently not in the other templates) A square is defined by the name of piece or empty parameter. The names of the pieces are those given in algebraic notation: * [[Image:Chess kll45.svg|26px]] [[Image:Chess kld45.svg|26px]] [[Image:Chess kdl45.svg|26px]] [[Image:Chess kdd45.svg|26px]] k = king * [[Image:Chess qld45.svg|26px]] [[Image:Chess qll45.svg|26px]] [[Image:Chess qdd45.svg|26px]] [[Image:Chess qdl45.svg|26px]] q = queen * [[Image:Chess rll45.svg|26px]] [[Image:Chess rld45.svg|26px]] [[Image:Chess rdl45.svg|26px]] [[Image:Chess rdd45.svg|26px]] r = rook * [[Image:Chess bld45.svg|26px]] [[Image:Chess bll45.svg|26px]] [[Image:Chess bdd45.svg|26px]] [[Image:Chess bdl45.svg|26px]] b = bishop * [[Image:Chess nll45.svg|26px]] [[Image:Chess nld45.svg|26px]] [[Image:Chess ndl45.svg|26px]] [[Image:Chess ndd45.svg|26px]] n = knight * [[Image:Chess pld45.svg|26px]] [[Image:Chess pll45.svg|26px]] [[Image:Chess pdd45.svg|26px]] [[Image:Chess pdl45.svg|26px]] p = pawn These letters are combined with either "l" for Light=White, or "d" for Dark=Black. So "kl" is White's king, and "nd" is Black's knight. An empty square is written either using underscores, spaces, or nothing at all. Two spaces are recommended. * [[Image:Chess d45.svg|26px]][[Image:Chess l45.svg|26px]] <space> = empty square ==== Fairy Chess ==== There are also some [[fairy chess piece]]s available: * [[Image:Chess all45.svg|26px]] [[Image:Chess ald45.svg|26px]] [[Image:Chess adl45.svg|26px]] [[Image:Chess add45.svg|26px]] a = archbishop ([[Princess (chess)|Princess]]) * [[Image:Chess cld45.svg|26px]] [[Image:Chess cll45.svg|26px]] [[Image:Chess cdd45.svg|26px]] [[Image:Chess cdl45.svg|26px]] c = chancellor ([[Empress (chess)|Empress]]) * [[Image:Chess fll45.svg|26px]] [[Image:Chess fld45.svg|26px]] [[Image:Chess fdl45.svg|26px]] [[Image:Chess fdd45.svg|26px]] f = inverted king ([[Mann (chess)|Mann]]) * [[Image:Chess gld45.svg|26px]] [[Image:Chess gll45.svg|26px]] [[Image:Chess gdd45.svg|26px]] [[Image:Chess gdl45.svg|26px]] g = inverted queen ([[Grasshopper (chess)|Grasshopper]]) * [[Image:Chess mll45.svg|26px]] [[Image:Chess mld45.svg|26px]] [[Image:Chess mdl45.svg|26px]] [[Image:Chess mdd45.svg|26px]] m = inverted rook ([[Dabbaba (chess)|Dabbaba]], [[Threeleaper (chess)|Threeleaper]] or [[Wazir (chess)|Wazir]]) * [[Image:Chess eld45.svg|26px]] [[Image:Chess ell45.svg|26px]] [[Image:Chess edd45.svg|26px]] [[Image:Chess edl45.svg|26px]] j(e) = elephant ([[Alfil (chess)|Alfil]] or [[Ferz (chess)|Ferz]]) * [[Image:Chess sll45.svg|26px]] [[Image:Chess sld45.svg|26px]] [[Image:Chess Ndl45.svg|26px]] [[Image:Chess sdd45.svg|26px]] N(s) = inverted knight ([[Camel (chess)|Camel]], [[Kirin (chess)|Kirin]], [[Nightrider (chess)|Nightrider]] or [[Phoenix (chess)|Phoenix]]) * [[Image:Chess hld45.svg|26px]] [[Image:Chess hll45.svg|26px]] [[Image:Chess hdd45.svg|26px]] [[Image:Chess hdl45.svg|26px]] h = inverted pawn ([[Berolina pawn]]) * [[Image:Mann_white_on_light_(an_icon_of_the_chess_piece).png|26px]] [[Image:Mann_white_on_dark_(an_icon_of_the_chess_piece).png|26px]] [[Image:Mann_black_on_light_(an_icon_of_the_chess_piece).png|26px]] [[Image:Mann_black_on_dark_(an_icon_of_the_chess_piece).png|26px]] M = [[Mann (chess)|Mann]] (alternate symbol) * [[Image:Centaur on white squares.png|26px]] [[Image:Chess Cld45.png|26px]] C = [[Centaur (chess)|Centaur]] or [[Amazon (chess)|Amazon]] [[Omega Chess]] pieces: * [[Image:Chess zll45.svg|26px]] [[Image:Chess zld45.svg|26px]] [[Image:Chess zdl45.svg|26px]] [[Image:Chess zdd45.svg|26px]] z = champion * [[Image:Chess wld45.svg|26px]] [[Image:Chess wll45.svg|26px]] [[Image:Chess wdd45.svg|26px]] [[Image:Chess wdl45.svg|26px]] w = wizard * [[Image:Chess tld45.svg|26px]] [[Image:Chess tll45.svg|26px]] [[Image:Chess tdd45.svg|26px]] [[Image:Chess tdl45.svg|26px]] t = fool (for Omega Chess Advanced) Other suitable images include: [[File:Chess klg45.svg|26px]] [[File:Chess elg45.svg|26px]] [[File:Chess nlg45.svg|26px]] [[File:Chess slg45.svg|26px]] [[File:Chess plg45.svg|26px]] [[File:Chess_Mdt45.svg|26px]] [[File:Chess_Mlt45.svg|26px]] [[File:Chess_Glt45.svg|26px]] [[File:RoyalKnightFinish Done.svg|26px]] ====Other symbols==== You can also use "xx" for a black cross, "ox" for a white cross, "xo" for a black circle on an empty square or "oo" for a white one. * [[Image:Chess xxd45.svg|26px]][[Image:Chess xxl45.svg|26px]] xx = black cross/x * [[Image:Chess oxd45.svg|26px]][[Image:Chess oxl45.svg|26px]] ox = white cross/x * [[Image:Chess xod45.svg|26px]][[Image:Chess xol45.svg|26px]] xo = black circle * [[Image:Chess ood45.svg|26px]][[Image:Chess ool45.svg|26px]] oo = white circle When showing movement directions on the board, arrows are available * [[Image:Chess uld45.svg|26px]][[Image:Chess ull45.svg|26px]] ul = up & left * [[Image:Chess uad45.svg|26px]][[Image:Chess ual45.svg|26px]] ua = up * [[Image:Chess urd45.svg|26px]][[Image:Chess url45.svg|26px]] ur = up & right * [[Image:Chess lad45.svg|26px]][[Image:Chess lal45.svg|26px]] la = left * [[Image:Chess lrd45.svg|26px]][[Image:Chess lrl45.svg|26px]] lr = left & right * [[Image:Chess udd45.svg|26px]][[Image:Chess udl45.svg|26px]] ud = up & down * [[Image:Chess rad45.svg|26px]][[Image:Chess ral45.svg|26px]] ra = right * [[Image:Chess dld45.svg|26px]][[Image:Chess dll45.svg|26px]] dl = down & left * [[Image:Chess dad45.svg|26px]][[Image:Chess dal45.svg|26px]] da = down * [[Image:Chess drd45.svg|26px]][[Image:Chess drl45.svg|26px]] dr = down & right Numbers can also be added to squares by using "x0" for 0, "x1" for 1, "x2" for 2, ..., "x9" for 9. * [[Image:Chess x0d45.svg|26px]][[Image:Chess x0l45.svg|26px]] x0 * [[Image:Chess x1d45.svg|26px]][[Image:Chess x1l45.svg|26px]] x1 * [[Image:Chess x2d45.svg|26px]][[Image:Chess x2l45.svg|26px]] x2 * [[Image:Chess x3d45.svg|26px]][[Image:Chess x3l45.svg|26px]] x3 * [[Image:Chess x4d45.svg|26px]][[Image:Chess x4l45.svg|26px]] x4 * [[Image:Chess x5d45.svg|26px]][[Image:Chess x5l45.svg|26px]] x5 * [[Image:Chess x6d45.svg|26px]][[Image:Chess x6l45.svg|26px]] x6 * [[Image:Chess x7d45.svg|26px]][[Image:Chess x7l45.svg|26px]] x7 * [[Image:Chess x8d45.svg|26px]][[Image:Chess x8l45.svg|26px]] x8 * [[Image:Chess x9d45.svg|26px]][[Image:Chess x9l45.svg|26px]] x9 === Examples === ==== Standard diagram ==== This diagram is recommended for common use as a main diagram in the articles on chess openings, endings, games, positions etc. See the corresponding code below. {{Chess diagram | floatright | |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd |pd|pd|pd|pd| |pd|pd|pd | | | | | | | | | | | | |pd| | | | | | | |pl|pl| | | | | | | | | | |pl|pl|pl|pl| | |pl|pl |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl | The King's Gambit }} <pre style="margin-right:280px;"> {{Chess diagram | floatright | |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd |pd|pd|pd|pd| |pd|pd|pd | | | | | | | | | | | | |pd| | | | | | | |pl|pl| | | | | | | | | | |pl|pl|pl|pl| | |pl|pl |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl | The King's Gambit }} </pre> {{Chess diagram | floatright | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | Empty board }} <pre style="margin-right:280px;"> {{Chess diagram | floatright | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | Empty board }} </pre> ==== Diagram with both captions ==== {{Chess diagram | floatright | '''W. Langstaff''', ''Chess Amateur'' 1922 | | | | |kd| | |rd | | | | | | | | | | | | | |bl| |pl | | | |rl| |kl|pd|pl | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | '''Mate in two.''' <br> This problem uses ''partial retrograde analysis'' method. }} It may be convenient to use this in the articles on chess problems. Please note that in the header and footer you can use '''bolds''' or ''italics''. You can also use <code>&lt;br></code> to break the lines. <pre style="overflow:auto"> {{Chess diagram | floatright | '''W. Langstaff''', ''Chess Amateur'' 1922 | | | | |kd| | |rd | | | | | | | | | | | | | |bl| |pl | | | |rl| |kl|pd|pl | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | '''Mate in two.''' <br> This problem uses ''partial retrograde analysis'' method. }} </pre> ==== Diagram without captions ==== {{Chess diagram | floatleft | | | | | | | | | | | | | | | | | | |xx|xo|xx| | | | | | |pl| | | | | | | | | | |xo| | | | | | |xx|xo|xx| | | | | | |pl| | | | | | | | | | }} See the corresponding code below. If you don't want the captions, just remove them, but don't delete the second "|" pipe character for the caption above; it is possible to delete the last pipe for the longer caption below. The diagram floats to the left to illustrate the use of the first parameter. <pre style="margin-left:280px;"> {{Chess diagram | floatleft | | | | | | | | | | | | | | | | | | |xx|xo|xx| | | | | | |pl| | | | | | | | | | |xo| | | | | | |xx|xo|xx| | | | | | |pl| | | | | | | | | | }} </pre> ==== Movement example ==== This can be used to show how pieces move. {{Chess diagram | floatleft | | | |ua| | | | | | | |ua| | | | | |la|la|rd|ra|ra|ra|ra|ra | | |da| | | | | | | |da| |ul|ua|ur| | | |da| |la|kl|ra| | | |da| |dl|da|dr| | | |da| | | | | |Example showing how white king can move any direction, but only one square, while black rook can move any number of squares but only up and down, and right and left. }} <pre style="margin-left:280px;"> {{Chess diagram | floatleft | | | |ua| | | | | | | |ua| | | | | |la|la|rd|ra|ra|ra|ra|ra | | |da| | | | | | | |da| |ul|ua|ur| | | |da| |la|kl|ra| | | |da| |dl|da|dr| | | |da| | | | | |Example showing how white king can move any direction, but only one square, while black rook can move any number of squares but only up and down, and right and left. }} </pre> {{clear}} {{Chess diagram | floatright | | |ul| |ua| |ur| | | | |ul|ua|ur| | | |la|la|la|ql|ra|ra|ra|ra | | |dl|da|dr| | | | |dl| |da| |dr| | |dl| | |da| | |dr| | | | |da| | | |dr | | | |da| | | | }} <pre style="margin-right:280px;"> {{Chess diagram | floatright | | |ul| |ua| |ur| | | | |ul|ua|ur| | | |la|la|la|ql|ra|ra|ra|ra | | |dl|da|dr| | | | |dl| |da| |dr| | |dl| | |da| | |dr| | | | |da| | | |dr | | | |da| | | | }} </pre> In the board on the right, it is shown that the white queen can go any distance in any of these directions. {{clear}} Another method for the rook example: {{Chess diagram | floatleft | | | | | | | | | | | |ud| | | | | | |lr|rd|lr| | | | | | |ud| | | | | | | | | |ul|ua|ur| | | | | |la|kl|ra| | | | | |dl|da|dr| | | | | | | | | }} <pre style="margin-left:280px;"> {{Chess diagram | floatleft | | | | | | | | | | | |ud| | | | | | |lr|rd|lr| | | | | | |ud| | | | | | | | | |ul|ua|ur| | | | | |la|kl|ra| | | | | |dl|da|dr| | | | | | | | | }} </pre> {{clear}} ==Alternative way to place the pieces: FEN== <pre> {{Chess diagram|fen=rnbqkbnr/pppppppp/8/8/8/8/PPPPPPPP/RNBQKBNR|align=floatleft}} </pre> {{Chess diagram|fen=rnbqkbnr/pppppppp/8/8/8/8/PPPPPPPP/RNBQKBNR|align=floatleft}} It is possible to populate the board using [[Forsyth–Edwards Notation]], instead of positional parameters. To do this, the "fen" parameter is used. For instance, this is the opening board of a chess game, defined using the "fen" parameter "rnbqkbnr/pppppppp/8/8/8/8/PPPPPPPP/RNBQKBNR": {{-}} <pre> {{Chess diagram|fen=rnbqkbnr/acfghzwt/8/8/8/8/ACFGHZWT/RNBQKBNR|align=floatleft}} </pre> {{Chess diagram|fen=rnbqkbnr/acfghzwt/8/8/8/8/ACFGHZWT/RNBQKBNR|align=floatleft}} It is also possible to show "fairy" pieces using the FEN notation. However, because the FEN notation uses uppercase and lowercase to denote the color of the piece, it is not possible to display the inverted knight fairy piece (denoted by "N") using the fen parameter. Here is a board where the pawns are replaced by fairy pieces: {{-}} Only 8x8 boards can use the "fen" parameter. For other size boards, positional parameters should be used. == Displaying the board from the Black's point of view == <pre> {{Chess diagram|fen=rnbqkbnr/pppppppp/8/8/8/8/PPPPPPPP/RNBQKBNR|align=floatleft|reverse=true}} </pre> {{Chess diagram|fen=rnbqkbnr/pppppppp/8/8/8/8/PPPPPPPP/RNBQKBNR|align=floatleft|reverse=true}} The "reverse=true" parameter causes the board to be shown from Black's point of view, that is, with the h8 square at lower-left corner, and a1 at the upper-right. This works for all sizes of the normal chessboard template, but not for the Alice, Bughouse, Omega, or Raumschach templates. Here, the same FEN notation as in the previous example produces a board with Black's starting position at the bottom. {{-}} <includeonly>{{Sandbox other|| }}</includeonly> lulfkesfo6wyoyfdwlqsknk3ha6bo4f 0 694961 7469255 6644079 2026-05-27T00:06:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469255 wikitext text/x-wiki '''Kulturna karta svijeta Inglehart – Welzel''' je [[dijagram raspršenja]]<ref>{{Citiranje weba|url=http://struna.ihjj.hr/naziv/dijagram-rasprsenja/34972/|title=dijagram raspršenja {{!}} Struna {{!}} Hrvatsko strukovno nazivlje|last=flip.hr|work=struna.ihjj.hr|language=hr|accessdate=2021-02-14}}</ref> koju su stvorili politolozi [[Ronald Inglehart]] i [[Christian Welzel]] na temelju [[Europsko istraživanje vrednota|Ankete]] o [[Europsko istraživanje vrednota|svjetskim vrijednostima]]. Prikazuje usko povezane kulturne vrijednosti koje se među društvima razlikuju u dvije dominantne dimenzije: tradicionalne naspram sekularno-racionalnih vrijednosti na vertikalnoj [[Kartezijev koordinatni sustav|osi y]] i vrijednosti preživljavanja naspram [[vrijednosti samoizražavanja]] na vodoravnoj [[Kartezijev koordinatni sustav|osi x]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/gdje-je-hrvatska-na-svjetonazorskoj-karti-svijeta-20140704 |title=Gdje je Hrvatska na svjetonazorskoj karti svijeta? |work=tportal.hr |accessdate=2021-02-14}}</ref> Pomicanje prema gore na ovoj karti odražava pomak s tradicionalnih vrijednosti na sekularno-racionalne, a pomicanje prema desno odražava pomak s vrijednosti preživljavanja na vrijednosti samoizražavanja. Prema autorima: "Ove dvije dimenzije objašnjavaju više od 70 posto transnacionalne varijance u faktorskoj analizi deset pokazatelja - a svaka od tih dimenzija snažno je povezana s rezultatima drugih važnih usmjerenja."<ref name="wvs-old"/> Autori naglašavaju da socio-ekonomski status nije jedini čimbenik koji određuje položaj neke države, jer je njihovo vjersko i kulturno povijesno naslijeđe također važan čimbenik.<ref name="EngelbrektNygren2014">{{Citiranje knjige |title=Russia and Europe: Building Bridges, Digging Trenches |URL=https://books.google.com/books?id=fR4iAwAAQBAJ&pg=PA32 |publisher=Routledge}}</ref> == Vrijednosti == Analiza podataka Svjetske ankete vrijednosti Ingleharta i Welzela tvrdi da postoje dvije glavne dimenzije međukulturalnih varijacija u svijetu: # os x: Vrijednosti preživljavanja naspram vrijednosti samoizražavanja # os y: tradicionalne vrijednosti naspram sekularno-racionalne vrijednosti.<ref name="wvs-old"/> Karta nije zemljopisna karta, već je [[grafikon]] na kojem su zemlje pozicionirane na temelju njihovih ocjena za dvije vrijednosti mapirane na osi x (vrijednosti preživljavanja u odnosu na vrijednosti samoizražavanja) i osi y (tradicionalne vrijednosti u odnosu na sekularno-racionalne vrijednosti).<ref name="wvs-old"/> Karta pokazuje gdje se nalaze društva u ove dvije dimenzije. Skupine zemalja odražavaju njihove zajedničke vrijednosti, a ne geografsku bliskost. Tradicionalne vrijednosti ističu važnost religije, veza roditelja i djeteta, poštovanje [[Vlast|autoriteta]], apsolutnih standarda i tradicionalnih obiteljskih vrijednosti. Ljudi koji prihvaćaju ove vrijednosti također odbacuju razvod, pobačaj, eutanaziju i samoubojstvo. Društva koja prihvaćaju ove vrijednosti imaju visoku razinu nacionalnog ponosa i nacionalistička gledišta.<ref name="wvs-old"/> Svjetovno-racionalne vrijednosti imaju suprotne preferencije od tradicionalnih vrijednosti. Društva koja prihvaćaju ove vrijednosti manje naglašavaju religiju, tradicionalne obiteljske vrijednosti i autoritet. Razvod, pobačaj, eutanazija i samoubojstvo smatraju se relativno prihvatljivim.<ref name="wvs-old">{{Citiranje weba |url=http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54 |title=The WVS Cultural Map of the World |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019112321/http://www.worldvaluessurvey.org/wvs/articles/folder_published/article_base_54 |archivedate=19. listopada 2013. |author=Ronald Inglehart |publisher=WVS |accessdate=6. listopada 2014.}}</ref> Prelazak s tradicionalnih na sekularno-racionalne vrijednosti Engelbrekt i Nygren opisali su kao "u osnovi zamjenu religije i praznovjerja sa znanošću i birokracijom".<ref name="EngelbrektNygren2014"/> Vrijednosti preživljavanja stavljaju naglasak na ekonomsku i fizičku sigurnost.<ref name="wvs-old"/> Povezani su s relativno [[Etnocentrizam|etnocentričnim]] pogledima i niskom razinom povjerenja i tolerancije. Vrijednosti samoizražavanja daju visoki prioritet subjektivnoj dobrobiti, samoizražavanju i kvaliteti života.<ref name="wvs-old"/> Neke vrijednosti, češće u društvima koja prihvaćaju te vrijednosti, uključuju zaštitu okoliša, rastuću toleranciju prema strancima, homoseksualcima i lezbijkama i rodnu ravnopravnost, sve veće zahtjeve za sudjelovanjem u odlučivanju u ekonomskom i političkom životu (autonomija i sloboda od središnje vlasti), međuljudsko povjerenje, politička umjerenost i pomak u vrijednostima odgoja djece s naglaska na marljivom radu prema mašti i toleranciji. Prijelaz s vrijednosti preživljavanja na vrijednosti samoizražavanja također predstavlja prijelaz iz [[Industrijsko društvo|industrijskog]] u [[postindustrijsko društvo]], kao i prihvaćanje [[Demokracija|demokratskih vrijednosti]].<ref name="wvs-old"/><ref name="Simoni2013">{{Citiranje knjige |title=Understanding Transatlantic Relations: Whither the West? |URL=https://books.google.com/books?id=KqCxDtTs3S8C&pg=RA1-PT149 |date=29. svibnja 2013. |publisher=Routledge}}</ref> == Klasteri == Inačica karte iz 2017. imala je zemlje podijeljene u devet klastera: [[Anglosfera|englesko govorno područje]], [[Latinska Amerika]], [[Katolička crkva|Katolička]] Europa, [[Protestantizam|Protestantska]] Europa, Afričko-islamska skupina, [[Baltičke države|Baltička]] skupina, [[Južna Azija|Južnoazijska]] skupina, [[Ortodoksija|Pravoslavna]] skupina te [[Konfucijanizam|Konfucijanska]] skupina.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.worldvaluessurvey.org/WVSContents.jsp |title=WVS Database |work=www.worldvaluessurvey.org |language=en |accessdate=9. studenoga 2017. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219130839/https://www.worldvaluessurvey.org/wvs.jsp |url-status=dead }}</ref> U prethodnim istraživanjima afričko-islamski klaster bio je podijeljen na dva dijela ([[Afrika|afrički]] i [[islam]]ski), a baltičke države nisu imale svoj klaster.<ref name="WestwoodJack2014">{{Citiranje knjige |title=Core-Periphery Relations and Organization Studies |URL=https://books.google.com/books?id=TRpvBAAAQBAJ&pg=PA64 |date=29. kolovoza 2014. |publisher=Palgrave Macmillan}}</ref> Drugi predloženi način grupiranja društava je kroz materijalno bogatstvo, gdje su siromašnija društva na dnu obje osi, a bogatija na vrhu.<ref name="InglehartWelzel2005">{{Citiranje knjige |title=Modernization, Cultural Change, and Democracy: The Human Development Sequence |URL=https://books.google.com/books?id=O4APtKh7JqQC&pg=PA57 |publisher=Cambridge University Press}}</ref> == Analiza pojedinih zemalja == Od zemalja [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], Sjedinjene Države su među najkonzervativnijim (kao jedna od najlošije smještenih zemalja), zajedno s visoko konzervativnim katoličkim zemljama poput Irske i Poljske.<ref name="AnheierIsar2007">{{Citiranje knjige |title=Cultures and Globalization: Conflicts and Tensions |URL=https://books.google.com/books?id=5eV3hMR7lmoC&pg=PA243 |date=27. ožujka 2007. |publisher=SAGE Publications}}</ref> Simoni zaključuje da se "po tradicionalnoj / sekularnoj dimenziji Sjedinjene Države nalaze daleko ispod ostalih bogatih društava, s razinama religioznosti i nacionalnog ponosa usporedivim s onima koje imaju neka društva u razvoju."<ref name="Simoni2013"/> Azijska su društva raspodijeljena u tradicionalnoj / svjetovnoj dimenziji u dva skupa, s više sekularnih konfucijanskih društava na vrhu, a više tradicionalnih južnoazijskih društava u središtu karte.<ref name="WittRedding2014">{{Citiranje knjige |title=The Oxford Handbook of Asian Business Systems |URL=https://books.google.com/books?id=tuunAgAAQBAJ&pg=PA370 |publisher=OUP Oxford}}</ref> Rusija je među zemljama s najviše orijentacije prema preživljavanju, a s druge strane, Švedska se nalazi na najvišem mjestu na ljestvici samoizražavanja.<ref name="EngelbrektNygren2014"/> Također je utvrđeno da se osnovne kulturne vrijednosti većinom primjenjuju na nacionalnim linijama, s tim da su prekogranične mješavine relativno rijetke. To vrijedi čak i među zemljama sa zajedničkom kulturnom poviješću. Uz to, čak se ni kulturni skupovi zemalja ne miješaju puno preko granica. To sugerira da su nacije kulturno značajne jedinice.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Minkov |first=Michael |title=Is National Culture a Meaningful Concept? |url=http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1069397111427262 |year=2012 |journal=Cross-Cultural Research |volume=46 |issue=2 |pages=133–159}}</ref> == Povijest == Karta se redovito ažurira i mijenja, zajedno s novim valovima podataka iz [[Europsko istraživanje vrednota|Svjetske ankete o vrijednostima]]. Različite verzije dostupne su na web mjestu Svjetske ankete o vrijednostima.<ref name="WVS_map">{{Citiranje weba |url=http://www.worldvaluessurvey.org/ |title=World Values Survey, Findings and Insights |year=2020 |publisher=World Values Survey |accessdate=2020-10-07 |archive-date=14. travnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140414075015/http://www.worldvaluessurvey.org/ |url-status=dead }}</ref> Ranu verziju karte objavio je Ronald Inglehart 1997. godine s dimenzijama nazvanim "Tradicionalno vs. Sekularno-racionalna vlast "i" Preživljavanje vs. Dobrobit ".<ref name="Inglehart1997">{{Citiranje knjige |title=Modernization and Postmodernization. Cultural, Economic, and Political change in 43 societies |publisher=Princeton University Press}}</ref> Inglehart i Welzel revidirali su ovu kartu 2005. godine i dimenzije imenovali "Tradicionalni vs. Sekularno-racionalne vrijednosti "i" Preživljavanje vs. Vrijednosti samoizražavanja ".<ref name="InglehartWelzel2005"/> Ova se karta i njena različita ažuriranja obično nazivaju kulturnom kartom Inglehart-Welzel. Welzel je 2013. objavio sasvim drugačiju mapu s dvije usko povezane dimenzije nazvane "Emancipativne vrijednosti" i "Svjetovne vrijednosti", gdje Emancipativne vrijednosti predstavljaju glavnu varijablu koja stoji iza njegove teorije ljudskog osnaživanja.<ref name="Welzel2013">{{Citiranje knjige |title=Freedom Rising. Human Empowerment and the Quest for Emancipation |publisher=Cambridge University Press}}</ref> Ostale kulturne karte objavili su Shalom Schwartz,<ref name="Schwartz2006"> {{Citiranje časopisa |author=Schwartz |first=Shalom |title=A Theory of Cultural Value Orientations: Explication and Applications |year=2006 |journal=Comparative Sociology |volume=5 |issue=2–3 |pages=137–182}}</ref> Michael Minkov, i Stankov i suradnici.<ref name="StankovEtAl2014"> {{Citiranje časopisa |author=Stankov |first=Lazar |title=Two Dimensions of Psychological Country-level Differences: Conservatism/Liberalism and Harshness/Softness |year=2014 |journal=Learning and Individual Differences |volume=30 |pages=22–33}}</ref> == Prihvaćanje == Kulturna karta općenito je dobro prihvaćena i često ju se navodi ili se na nju poziva. Ipak, dva su britanska [[znanstvenik]]a dovela u pitanje koje su mjere kulture najadekvatnije i jesu li izmjerene promjene tijekom vremena stvarne,<ref name="Majima_Savage">{{Citiranje časopisa |author=Majima |first=S. |title=Have There Been Culture Shifts in Britain? A Critical Encounter with Ronald Inglehart |year=2007 |journal=Cultural Sociology |volume=1 |issue=3 |pages=293–315}}</ref> a dvojica malezijskih znanstvenika istaknula su da se [[Istočna Azija|istočnoazijski]] stavovi i vrijednosti ne odražavaju na odgovarajući način.<ref name="Bomhoff_Gu">{{Citiranje časopisa |author=Bomhoff |first=Eduard J. |title=East Asia Remains Different: A Comment on the Index of Self-Expression Values, by Inglehart and Welzel |year=2012 |journal=Journal of Cross-Cultural Psychology |volume=43 |issue=3 |pages=373–383}}</ref> Kasniji izračuni pokazuju da su podaci podijeljeni na dva čimbenika ili dimenzije slabo obrazloženi i da bi rješenje s jednim faktorom moglo biti prikladno.<ref name="Beugelsdijk_Welzel2018">{{Citiranje časopisa |author=Beugelsdijk |first=S. |title=Dimensions and dynamics of national culture: Synthesizing Hofstede with Inglehart |year=2018 |journal=Journal of Cross-Cultural Psychology |volume=49 |issue=10 |pages=1469–1505}}</ref><ref name="Li_Bond2010">{{Citiranje časopisa |author=Li |first=Liman M. W. |title=Value Change: Analyzing National Change in Citizen Secularism Across Four Time Periods in the World Values Survey |year=2010 |journal=The Social Science Journal |volume=47 |issue=2 |pages=294–306}}</ref> Welzel je predložio da se dvije dimenzije mogu kombinirati u zajedničkom okviru ljudskog osnaživanja.<ref name="Welzel2013"/> Slično tome, Inglehart otkriva da jedan faktor koji kombinira kulturne vrijednosti prilično dobro odražava modernizaciju.<ref name="Inglehart2018">{{Citiranje knjige |title=Cultural Evolution. Peoples Motivations are Changing and Reshaping World |publisher=Cambridge University Press}}</ref> [[Meta-analiza]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.cochrane.org/hr/MR000007/METHOD_meta-analiza-individualnih-podataka-ispitanika-u-usporedbi-s-meta-analizom-skupnih-podataka |title=Meta-analiza individualnih podataka ispitanika u usporedbi s meta-analizom skupnih podataka |work=www.cochrane.org |language=hr |accessdate=2021-02-14}}</ref> studija kulturnih razlika otkriva da su mnoga druga istraživanja kulturnih razlika rezultirala sličnim čimbenicima, ali da su se rotirala drugačije. Uobičajena praksa rotacije faktora prikrivala je sličnost između različitih studija s različitim usmjerenjima osi na kulturnim kartama. Nerotirano rješenje ima najjači faktor ili dimenziju koja odgovara crti od donjeg lijevog do gornjeg desnog dijela Inglehartove i Welzelove karte, kombinirajući dvije dimenzije. Ova kombinirana dimenzija može se protumačiti kao razvoj ili modernizacija. Kombinira puno ekonomskih, tehnoloških, [[Ustanova|institucionalnih]] i psiholoških varijabli koje su međusobno u snažnoj korelaciji. Nerotirani drugi faktor ili dimenzija odgovara vertikalnoj crti na Inglehartovoj i Welzelovoj karti, odražavajući posebne kulturne vrijednosti istočnoazijskih kultura.<ref name="Fog2020">{{Citiranje časopisa |author=Fog |first=A. |title=A Test of the Reproducibility of the Clustering of Cultural Variables |year=2020 |journal=Cross-Cultural Research |volume=55}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sociološke teorije]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] 7i6dqzrtw41umywc8rp7jhmu5l5ikaz 0 694971 7469306 7201915 2026-05-27T04:17:46Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469306 wikitext text/x-wiki '''Plaskettova studija''' je jedna od najpoznatijih [[šah]]ovskih studija završnice. Ovu je studiju oko [[1970.]] stvorio [[Nizozemska|nizozemski]] šahovski kompozitor [[Gijs van Breukelen]], iako ju je tek [[1997.]] u časopisu ''Schakend Nederland'' objavio [[Engleska|engleski]] [[velemajstor]] [[James Plaskett]], otuda i naziv studiji.<ref>[https://en.chessbase.com/post/solution-to-a-truly-remarkable-study Solution to a truly remarkable study] Chessbase. Pristupljeno 8. svibnja 2025.</ref> {{Chess diagram | floatright | '''Plaskettova studija''' <br />Gijs van Breukelen, 1970. | | | | | | | | | | | |pl| | | |kd |nd| | |kl| | | |pd | | |pd| | | |nd| | |bd| | | | |nl| | | |pd| |pd| |pl| | | | | | | | | | | | |bl| | | | |Bijeli na potezu dobiva }} Od svih nazočnih za vrijeme rješavanja studije, jedini koji ju je uspio riješiti bio je svjetski šahovski prvak [[Mihail Talj]]. ==Rješenje== '''1.Sf6+ Kg7''' :Ako 1...Kg6 2.Lh5+ slijedi 3.d8=D, jer lovac prekriva važno polje f7. '''2.Sh5+ Kg6''' :Ako 2...Kf7 3.d8=D dobiva; ako 2...Kh7 3.Lc2+ prisiljava kralja na zadnji red, dozvoljavajući d8=D+ s matom unutar nekoliko poteza. '''3.Lc2+!!''' :Zanimljivo, ovaj potez će računala teško pronaći. '''3...Kxh5 4.d8=D! Sf7+''' :Očiti potez, no 4...Kg4 je solidniji potez (5.Df6 dobiva po Ehnu i Kastneru, no pobjeda nije očigledna). '''5.Ke6 Sxd8+ 6.Kf5''' :Bijeli prijeti Ld1+. Nije teško vidjeti da sada slijedi fantastičan cik-cak manevar lovca kojemu se bijeli neće moći oduprijeti unatoč materijalnoj prednosti. '''6...e2 7.Ke4 e1=S 8.Ld5 c2 9.Kc4 c1=S 10.Kb5 Sc7''' :Sada crni može odgoditi mat za jedan potez s 10...Sc6. '''11.La4 1-0''' Mat u 3 s Ld1 se ne može spriječiti (npr. 11...Se2 12.Ld1 Sf3 13.Lxe2 te 14.Lxf3# ili 11...Sb3 12.Lxb3 Sc2 13.Lxc2 i sada 14.Ld1#), čime je studija riješena. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Šah]] ciadp4d4zs46g5kwypidsuxum16ann9 10 695888 7469334 5761363 2026-05-27T04:22:43Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469334 wikitext text/x-wiki <includeonly><div class="thumb {{#switch:{{{align|center}}} | left = floatleft | right = floatright | center = center | none = tnone | #default = center }}" {{#if:{{{clear|}}}|style="clear:{{{clear}}}"}}> <div class="thumbinner" style="width:{{#expr:{{{width|200}}}+4}}px"> <div style="position: relative;font-size:{{{font-size|80%}}}"> [[File:{{#switch:{{lc:{{{image|}}}}} |striped = Campofutebol.svg |#default = Soccer Field Transparant.svg }}|{{{width|200}}}px]] {{#if:{{{GK|}}}{{{GK_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=7|x=50|nat={{{GK_nat|}}}|name={{{GK}}}|text_width={{{GK_width|}}}|text_shift={{{GK_shift|}}}}} }}{{#if:{{{SW|}}}{{{SW_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=15|x=50|nat={{{SW_nat|}}}|name={{{SW}}}|text_width={{{SW_width|}}}|text_shift={{{SW_shift|}}}}} }}{{#if:{{{CB|}}}{{{CB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=21|x=50|nat={{{CB_nat|}}}|name={{{CB}}}|text_width={{{CB_width|}}}|text_shift={{{CB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RCB|}}}{{{RCB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=18|x=27|nat={{{RCB_nat|}}}|name={{{RCB}}}|text_width={{{RCB_width|}}}|text_shift={{{RCB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LCB|}}}{{{LCB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=18|x=73|nat={{{LCB_nat|}}}|name={{{LCB}}}|text_width={{{LCB_width|}}}|text_shift={{{LCB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RB|}}}{{{RB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=30|x=15|nat={{{RB_nat|}}}|name={{{RB}}}|text_width={{{RB_width|}}}|text_shift={{{RB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LB|}}}{{{LB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=30|x=85|nat={{{LB_nat|}}}|name={{{LB}}}|text_width={{{LB_width|}}}|text_shift={{{LB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{ACB|}}}{{{ACB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=30|x=50|nat={{{ACB_nat|}}}|name={{{ACB}}}|text_width={{{ACB_width|}}}|text_shift={{{ACB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{DM|}}}{{{DM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=38|x=50|nat={{{DM_nat|}}}|name={{{DM}}}|text_width={{{DM_width|}}}|text_shift={{{DM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RDM|}}}{{{RDM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=40|x=30|nat={{{RDM_nat|}}}|name={{{RDM}}}|text_width={{{RDM_width|}}}|text_shift={{{RDM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LDM|}}}{{{LDM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=40|x=70|nat={{{LDM_nat|}}}|name={{{LDM}}}|text_width={{{LDM_width|}}}|text_shift={{{LDM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RWB|}}}{{{RWB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=40|x=15|nat={{{RWB_nat|}}}|name={{{RWB}}}|text_width={{{RWB_width|}}}|text_shift={{{RWB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LWB|}}}{{{LWB_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=40|x=85|nat={{{LWB_nat|}}}|name={{{LWB}}}|text_width={{{LWB_width|}}}|text_shift={{{LWB_shift|}}}}} }}{{#if:{{{CM|}}}{{{CM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=48|x=50|nat={{{CM_nat|}}}|name={{{CM}}}|text_width={{{CM_width|}}}|text_shift={{{CM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RCM|}}}{{{RCM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=51|x=30|nat={{{RCM_nat|}}}|name={{{RCM}}}|text_width={{{RCM_width|}}}|text_shift={{{RCM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LCM|}}}{{{LCM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=51|x=70|nat={{{LCM_nat|}}}|name={{{LCM}}}|text_width={{{LCM_width|}}}|text_shift={{{LCM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RW|}}}{{{RW_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=70|x=15|nat={{{RW_nat|}}}|name={{{RW}}}|text_width={{{RW_width|}}}|text_shift={{{RW_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LW|}}}{{{LW_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=70|x=85|nat={{{LW_nat|}}}|name={{{LW}}}|text_width={{{LW_width|}}}|text_shift={{{LW_shift|}}}}} }}{{#if:{{{AM|}}}{{{AM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=60|x=50|nat={{{AM_nat|}}}|name={{{AM}}}|text_width={{{AM_width|}}}|text_shift={{{AM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RAM|}}}{{{RAM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=62|x=30|nat={{{RAM_nat|}}}|name={{{RAM}}}|text_width={{{RAM_width|}}}|text_shift={{{RAM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LAM|}}}{{{LAM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=62|x=70|nat={{{LAM_nat|}}}|name={{{LAM}}}|text_width={{{LAM_width|}}}|text_shift={{{LAM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RM|}}}{{{RM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=58|x=15|nat={{{RM_nat|}}}|name={{{RM}}}|text_width={{{RM_width|}}}|text_shift={{{RM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LM|}}}{{{LM_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=58|x=85|nat={{{LM_nat|}}}|name={{{LM}}}|text_width={{{LM_width|}}}|text_shift={{{LM_shift|}}}}} }}{{#if:{{{SS|}}}{{{SS_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=70|x=50|nat={{{SS_nat|}}}|name={{{SS}}}|text_width={{{SS_width|}}}|text_shift={{{SS_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RSS|}}}{{{RSS_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=72|x=30|nat={{{RSS_nat|}}}|name={{{RSS}}}|text_width={{{RSS_width|}}}|text_shift={{{RSS_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LSS|}}}{{{LSS_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=72|x=70|nat={{{LSS_nat|}}}|name={{{LSS}}}|text_width={{{LSS_width|}}}|text_shift={{{LSS_shift|}}}}} }}{{#if:{{{CF|}}}{{{CF_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=82|x=50|nat={{{CF_nat|}}}|name={{{CF}}}|text_width={{{CF_width|}}}|text_shift={{{CF_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RF|}}}{{{RF_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=80|x=13|nat={{{RF_nat|}}}|name={{{RF}}}|text_width={{{RF_width|}}}|text_shift={{{RF_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LF|}}}{{{LF_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=80|x=87|nat={{{LF_nat|}}}|name={{{LF}}}|text_width={{{LF_width|}}}|text_shift={{{LF_shift|}}}}} }}{{#if:{{{RCF|}}}{{{RCF_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=80|x=27|nat={{{RCF_nat|}}}|name={{{RCF}}}|text_width={{{RCF_width|}}}|text_shift={{{RCF_shift|}}}}} }}{{#if:{{{LCF|}}}{{{LCF_nat|}}} |{{football squad on pitch/player|y=80|x=73|nat={{{LCF_nat|}}}|name={{{LCF}}}|text_width={{{LCF_width|}}}|text_shift={{{LCF_shift|}}}}} }}</div>{{#if:{{{caption|}}}| <div style="text-align:center; font-size:{{{caption-size|smaller}}}">{{{caption}}}</div> }}</div></div>{{#if:{{{GK_shift|}}}{{{CB_shift|}}}{{{RCB_shift|}}}{{{LCB_shift|}}}{{{RB_shift|}}}{{{LB_shift|}}}{{{DM_shift|}}}{{{CM_shift|}}}{{{RCM_shift|}}}{{{LCM_shift|}}}{{{RW_shift|}}}{{{LW_shift|}}}{{{AM_shift|}}}{{{RM_shift|}}}{{{LM_shift|}}}{{{SS_shift|}}}{{{CF_shift|}}}{{{RCF_shift|}}}{{{LCF_shift|}}}|[[Category:Football squad on pitch using shift]]}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} </noinclude> ekb1r5uoctb0ij3t2kwq2clo7fi72lj 14 699053 7469444 5874986 2026-05-27T09:50:17Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Željeznički promet po državama]]; ±[[Kategorija:Javni prijevoz po državama]]→[[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469444 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Tram transport by country}} [[Kategorija: Tramvajski promet|*]] [[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|*Tramvajski promet]] cmz677ko0lyk3392xk564ficg8sfbq8 14 702105 7469441 5878288 2026-05-27T09:49:39Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|Putnički željeznički promet po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469441 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Željeznički kolodvori|*]] [[Kategorija:Željeznička infrastruktura po državama|*Kolodvori]] [[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|*Kolodvori]] 4ukrmqrsgzxyym2hfcouuk49twvskwf 0 707020 7469062 7256101 2026-05-26T16:06:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469062 wikitext text/x-wiki '''IC Markets''' je australska burzovnа posrednička tvrtka. IC Markets je specijaliziran za CFD -ove ([[Ugovor o razlici u cijeni|ugovore za razliku]]) na [[Devizno tržište|forexu]], indeksima, robama, vrijednosnim papirima i tržištima dionica u Aziji, Latinskoj Americi, Bliskom istoku, Australiji i Europi.<ref>{{Cite web |title=IC Markets Becomes Latest Broker to Brace for Potential Brexit Impact |url=http://www.financemagnates.com/forex/brokers/ic-markets-becomes-latest-broker-to-brace-for-potential-brexit-impact/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=financemagnates.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=IC Markets Review |url=http://egliselacolombe.org/onlinedemo/19858-ic-markets-forex-broker-af.html |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=egliselacolombe.org |archive-date=6. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161006044907/http://egliselacolombe.org/onlinedemo/19858-ic-markets-forex-broker-af.html |url-status=dead }}</ref> Sjedište tvrtke je u Sydneyu u Australiji. == Povijest == IC Markets je osnovao 2007.godine Andrew Budzinski. Australska Komisija za vrijednosne papire i ulaganja je licencirala 2009. godine IC Markets pod licencnim brojem 335692. U 2015. godini je IC Markets objavio da će pokriti negativnu ravnotežu nakon oštrog kolapsa švicarskog franka 15. siječnja 2015.<ref>{{Cite web |title=IC Markets Covering 90% of Client Negative Losses from Swiss Franc Volatility |url=http://www.financemagnates.com/forex/brokers/ic-markets-covering-90-client-negative-losses-swiss-franc-volatility |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=financemagnates.com}}</ref> IC Markets je 2017. godine predstavio 4 kriptovalute u svom rasponu valuta.<ref>{{Cite web |title=Australia Retail FX broker IC Markets reports record volumes of $343 billion for August |url=https://www.leaprate.com/forex/brokers/australia-retail-fx-broker-ic-markets-reports-record-volumes-343-billion-august/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=leaprate.com}}</ref> U listopadu 2018. tvrtka je objavila da je dobila ciparsku licencu.<ref>{{Cite web |title=IC Markets Obtains CySEC License, Opens Cyprus Office |url=https://www.financemagnates.com/forex/brokers/ic-markets-obtains-cysec-license-opens-cyprus-office/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=financemagnates.com}}</ref> Nick Tweedall je imenovan izvršnim direktorom u prosincu 2019.<ref>{{Cite web |title=IC Markets Appoints Nick Twidale as General Manager |url=https://www.financemagnates.com/executives/moves/ic-markets-appoints-nick-twidale-as-general-manager/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=financemagnates.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Australia Forex – IC’s Angus Walker moves to Global Prime, replaced by Nick Twidale |url=https://fxnewsgroup.com/forex-news/executives/australia-forex-ics-angus-walker-moves-to-global-prime-replaced-by-nick-twidale/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=fxnewsgroup.com}}</ref> == Operacije == Aktivnost IC Markets-a reguliraju EU CySEC, Seychelles Financial Conduct Authority (Služba financijskog nadzora na Sejšelima) i Australska komisija za vrijednosne papire i ulaganja u Australiji.<ref>{{Cite web |title=Australian broker IC Markets acquires CySEC license |url=https://hercules.finance/australian-broker-ic-markets-acquires-cysec-license/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=hercules.finance}}</ref><ref>{{Cite web |title=CySEC IC Markets (EU) Ltd |url=https://www.cysec.gov.cy/en-GB/entities/investment-firms/cypriot/80418/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=cysec.gov.cy}}</ref> IC Markets nudi MetaTrader 4 i 5, Ctrader i podržava web, stolne i mobilne instrumente. IC Markets nudi CFD -ove na [[Bitcoin]], Bitcoin Cash, Ethereum, Dash, Litecoin, Ripple, EOS, Emercoin, Namecoin i PeerCoin.<ref>{{Cite web |title=IC Markets To Embrace Cryptocurrency Trading, Adds Bitcoin |url=https://comparic.com/ic-markets-embrace-cryptocurrency-trading-adds-bitcoin/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=comparic.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Australia Bitcoin Broker: Trading Cryptocurrency With IC Markets – What’s the Experience Like? |url=https://www.thenextbitcoin.net/trading-cryptocurrency-with-ic-markets-whats-the-experience-like/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=thenextbitcoin.net |archive-date=1. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210501155321/https://www.thenextbitcoin.net/trading-cryptocurrency-with-ic-markets-whats-the-experience-like/ |url-status=dead }}</ref> Dionice koje pokrivaju IC Markets uključuju sljedeće: [[S&P 500]], Dow Jones Industrial Stocks, FTSE Index i australski S&P 200.<ref>{{Cite web |title=Best S&P 500 Brokers Guide |url=https://comparebrokers.co/compare/sp-500-brokers/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=comparebrokers.co}}</ref><ref>{{Cite web |title=IC Markets |url=http://www.aslanforex.com/brokers/ic-markets |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=aslanforex.com |archive-date=6. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210806130544/http://www.aslanforex.com/brokers/ic-markets |url-status=dead }}</ref> IC Markets nudi CFD -ove za sljedeće robe: plemenite metale, poljoprivredne proizvode i energetskе izvorе, uključujući sirovu naftu WTI, brent i prirodni plin.<ref>{{Cite web |title=Public Finance International - IC Markets Review |url=https://www.publicfinanceinternational.org/ic-markets-review/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=publicfinanceinternational.org |archive-date=26. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210826142613/https://www.publicfinanceinternational.org/ic-markets-review/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=R4i CFD IC Markets |url=http://www.r4i-it.com/ic-markets/ |accessdate=9. kolovoza 2021. |website=r4i-it.com}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tvrtke]] [[Kategorija:Investiranje]] l6lizo8katvo5at0q756oxju7l86rsv 0 709523 7469221 7409689 2026-05-26T22:01:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469221 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Ina May Gaskin | slika = Ina_May_Gaskin_lecture_at_the_Nambassa_3_day_Music_%26_Alternatives_festival%2C_New_Zealand_1981._Photographer_Michael_Bennetts.jpg | veličina = | opis_slike = Ina May Gaskin ([[1981.]]) | pseudonim = | rođenje = [[8. ožujka]] [[1940.]] | mjesto_rođenja = | smrt = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[primalja]], [[edukator]]ica, [[spisateljica]], }} '''Ina May Gaskin''' (rođena 8. ožujka 1940.) je američka [[primalja]] poznata kao "majka autentičnog [[Primaljstvo|primaljstva]]".<ref name="Salon">Granju, K.A. (1999) [http://www.salon.com/people/bc/1999/06/01/gaskin/ "The Midwife of Modern Midwifery"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110926213101/http://www.salon.com/people/bc/1999/06/01/gaskin/ |date=26. rujna 2011. }} Salon.com, Brilliant Careers.</ref> Sa svojim suprugom [[Stephen Gaskin|Stephenom Gaskinom]] 1971. godine pomogla je u osnivanju samoodržive zajednice pod nazivom [["Farma"]], gdje je započela svoju primaljsku karijeru. Poznata je po primaljskom hvatu koji nosi njeno ime ([[Gaskin manevar]]), napisala je nekoliko knjiga o primaljstvu i [[porođaj]]u te i dalje aktivno, kroz predavanja i konferencije, širi svoju poruku o prirodnom, neustrašivom porodu. == Rani život i obitelj == === Obitelj === Ina May Gaskin je rođena u [[Protestantizam|protestantskoj]] obitelji iz [[Iowa|Iowe]]. Njezin otac, Talford Middleton, odgojen je na velikoj farmi u Iowi, koju je zaplijenila banka nedugo nakon očeve slučajne smrti 1926. Njezina majka, Ruth Stinson Middleton bila je učiteljica domaćinstva koje je predavala u raznim malim gradovima u [[Iowa|Iowi.]] Oboje roditelja su završili fakultete i [[visoko obrazovanje]] im je bilo jako važno. Njezini djed i baka po majci vodili su prezbiterijansko sirotište u Farmingtonu u Missouriju, gradiću u regiji Ozarks. Njezina baka, Ina May Beard Stinson, nastavila je voditi sirotište mnogo godina nakon smrti supruga pastora. Bila je strastvena članica Ženske kršćanske unije umjerenosti ([[:en:Woman's Christian Temperance Union|Woman's Christian Temperance Union)]]<nowiki/>i velika obožavateljica [[Elizabeth Cady Stanton]], [[Susan B. Anthony]] i [[Jane Addams]]. Njezini djed i baka po ocu bili su poljoprivrednici. Adam Leslie Middleton, njezin djed, putovao je i radio s poljoprivrednicima iz [[Iowa|Iowe]], [[Illinois]]a, [[Minnesota|Minnesote]], [[Južna Dakota|Južne Dakote]], [[Nebraska|Nebraske]] i [[Kansas]]a organizirajući žitne zadruge te veća prodajna mjesta u [[Chicago|Chicagu]] i drugim velikim gradovima s ciljem gradnje lokalnih kompleksa za pohranu žita. Radio je kao organizator s uzgajivačima pšenice u [[Kanada|Kanad]]<nowiki/>i i [[Washington]]u na poziv ministra poljoprivrede za vrijeme vlade predsjednika Warrena G. Hardinga i Franklina Delano Roosevelta. === Obrazovanje === Nakon što je završila srednju školu [[Marshalltown]], pohađala je sveučilište u [[Iowa|Iowi]] i stekla zvanje prvostupnice engleske književnosti.<ref name=":0">{{Citation |last=TEDx Talks |title=Reducing fear of birth in U.S. culture: Ina May Gaskin at TEDxSacramento |date=2013-07-16 |url=https://www.youtube.com/watch?v=S9LO1Vb54yk |access-date=2019-04-25}}</ref> Zatim se na nekoliko godina pridružila mirovnim snagama i imala priliku biti profesorica engleskog jezika u [[Malezija|Maleziji]]. Vratila se u [[Sjedinjene Američke Države]] i magistrirala na Sveučilištu Northern Illinois.<ref name=":1">[https://www.womenofthehall.org/inductee/ina-may-gaskin/ National Women's Hall of Fame, Ina May Gaskin]</ref> === Prije "Farme" === Šezdesetih godina 20. stoljeća Ina May rodila je svoje prvo dijete, a pri porođaju liječnik je upotrijebio forceps.&nbsp;Iskustvo je bilo toliko neugodno da ju je potaknulo na potragu za boljim načinom rađanja. 1971., prije nego što je osnovana "Farma", njezin je suprug Stephen vodio predavačku turneju, temeljenu na njegovim filozofskim seminarima u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciscu]]. Na ovoj turneji je Ina May prvi puta pomogla ženi pri porođaju.<ref name=":1"/> Dana 16. ožujka, dok je karavana putovala Nebraskom, Ina May se porodila. Beba, koju su nazvali Christian, rođena je 8 tjedana prerano, a umrla je sljedeći dan. Nije joj bilo dopušteno zadržati dijete, a policijski organi natjerali su je da ga pokopa u Nebraski.<ref name=":2">{{Citiranje weba |last=Windolf |first=Jim |title=Sex, Drugs, and Soybeans |url=https://www.vanityfair.com/news/2007/05/thefarm200705 |access-date=2019-04-25 |website=The Hive |language=en}}</ref> To osobno iskustvo potaknulo je njezin interes za primaljstvo i siguran porod. == Centar za primalje na "Farmi" == 1971. Ina May je sa suprugom Stephenom osnovala komunu pod nazivom "Farma" u [[Summertown]]u u [[Tennesseeju]]. Tamo je, zajedno s primaljama iz komune, osnovala Centar za primalje "Farma", jedan od prvih vanbolničkih [[Centar za porode|centara za porode]] u Sjedinjenim Državama. U Centru se poticalo članove obitelji i prijatelje da nazoče porodu i preuzmu aktivnu ulogu u porodu. Gaskin je pronašla lokalnog obiteljskog liječnika, dr. Johna Williamsa, kako bi bio mentor njoj i drugim ženama koje su željele biti primalje u ovoj zajednici.&nbsp;U to je vrijeme dr. Williams imao gotovo 20 godina iskustva rada u tradicionalnim [[Amiši|amiškim]] zajednicama u kojima se rađalo kod kuće, pa je imao iskustva s [[Izvanbolnički porođaj|izvanbolničkim porođajima]]. Uz njegovu pomoć i vodstvo, Ina May je stvorila [[Centar za primalje na "Farmi"|Centar za primalje na]] [[Centar za primalje na "Farmi"|"Farmi"]]<ref name=":0"/> gdje pružaju svoje usluge ženama s "Farme", kao i onima izvan zajednice.<ref name=":2"/> Centar nudi različite mogućnosti smještaja za [[porođaj]]e poput stanova, kuća i koliba.<ref>{{Citiranje weba |title=Our History |url=http://thefarmmidwives.org/our-history/ |access-date=2019-04-25 |language=en-US}}</ref>&nbsp; === Rezultati === Provedena je velika studija [[Kućni porođaj|kućnih porođaja]] u kojoj su obrađeni ishodi porođaja 1.707 žena koje su rodile u ruralnom Tennesseeju između 1971. i 1989. godine uz asistenciju primalja s "Farme" (Durand 1992.). Ti su se porođaji uspoređivali s više od 14.000 bolničkih porođaja koje su vodili liječnici (uključujući i visokorizične). Uspoređujući [[Perinatalna smrt|perinatalne smrti]], komplikacije vezane uz [[porođaj]] i upotrebu asistirana [[porođaj]]a, studija je otkrila da se "pod određenim okolnostima (trudnoće s niskim rizikom), kućni porođaji uz nazočnost primalja mogu biti jednako sigurni i uz manje intervencija od [[Bolnički porođaj|bolničkih porođaja]] kojima nazoče liječnici. "<ref>Durand, Mark A. (1992). [http://ajph.aphapublications.org/cgi/content/abstract/82/3/450 ''The Safety of Home Birth: The Farm Study'', American Journal of Public Health, 82:450-452.]</ref> == Značaj njezina rada == Prema Carol Lorente (1995.), rad Ine May Gaskin i primalja možda ne bi imao toliki utjecaj da nije objavljena njezina knjiga ''[[Duhovno primaljstvo]]'' (1977.): : "''Smatra se ključnim djelom koje promatra trudnoću, porod i dojenje iz jedne svježe, prirodne i duhovne perspektive, a ne sa standardnog kliničkog stajališta. U krugovima kućnih porođaja i primalja to ju je učinilo poznatim imenom i nadaleko cijenjenom učiteljicom i spisateljicom''. "<ref>Lorente, C.W. (1995). [http://www.findarticles.com/p/articles/mi_m0820/is_n215/ai_17082644 ''Mother of Midwifery: Ina May Gaskin Hopes to Birth a Local Movement of Midwives.''] ''Vegetarian Times,'' Special Women's Health Issue, July 1995.</ref> Do ranih 1990-ih godina, nakon višestrukih reizdanja, ''[[Duhovno primaljstvo]]'' priznato je kao "klasični tekst o primaljstvu"<ref>{{Citiranje časopisa |last=Burfoot |first=Annette |year=1991 |title=Midwifery: An Appropriate(d) Symbol of Women's Reproductive Rights? |url=http://www.finrrage.org/wp-content/uploads/2016/03/Midwifery_an_Appropriated_Symbol_of_Womens_Reproduvtive_Rights.pdf |journal=Issues in Reproductive and Genetic Engineering |volume=4 |issue=2 |pages=119–127 |access-date=23. travnja 2018.}}</ref> s "trajnim utjecajem".<ref name="Distillations">{{Citiranje časopisa |last=Eardley-Pryor |first=Roger |year=2017 |title=Love, Peace, and Technoscience |url=https://www.sciencehistory.org/distillations/magazine/love-peace-and-technoscience |journal=Distillations |volume=3 |issue=2 |pages=38–41}}</ref> Ini May Gaskin pripisuje se jačanje i popularizacija primaljstva s izravnim pristupom (npr. bez potrebe da se prvo završi edukacija za medicinsku sestru) u Sjedinjenim Državama od ranih 1970-ih. Između 1977. i 2000. izdavala je tromjesečni časopis ''[[Birth Gazette]]''. ''[[Priručnik Ine May o porodu]] ([[Ina May’s Guide to Childbirth]])'', njezinu drugu knjigu o rođenju i primaljstvu, izdala je izdavačka kuća Bantam/Dell 2003. godine. Njene su knjige prevedene na mnoge jezike, uključujući hrvatski, njemački, talijanski, mađarski, slovenski, španjolski i japanski. Od ranih 1980-ih, ona je međunarodno poznata predavačica o rodiljskoj skrbi, neovisno i za Savez primalja [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] ([[:en:Midwives Alliance of North America|Midwives Alliance of North America]] - MANA). Predaje diljem svijeta primaljama, liječnicima, [[Dula|doulama]], budućim roditeljima i kreatorima zdravstvene politike. Držala je govore u medicinskim i primaljskim školama u nekoliko zemalja, te na Starwood festivalu i WinterStar simpoziju, raspravljajući o povijesti i važnosti primalja. Od 1980-ih godina utemeljiteljica je projekta [[Safe Motherhood Quilt Project]], koji nastoji skrenuti pažnju javnosti na stope smrtnosti majki i odati počast ženama koje su umrle od uzroka povezanih s trudnoćom.<ref>[http://www.inamay.com/quilt/home.html The Quilt Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060209122249/http://www.inamay.com/quilt/home.html|date=2006-02-09}}.</ref> Pojavila se u nekoliko filmova, kao što su ''[[Orgazmični porod: Najbolje čuvana tajna]]'' (''Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret)'' u režiji [[Debra Pascali-Bonaro|Debre Pascali-Bonaro]] iz 2009., ''Biznis rađanja (The Business of Being Born) u režiji'' Abby Epstein iz 2008., ''Sa ženama: Dokumentarni film o ženama, primaljama i'' ''porođaju'' ''([[With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth]])'' ''iz 2006.'',<ref>{{Citiranje weba |title=Ina May Gaskin |url=https://www.imdb.com/name/nm2752176/ |access-date=19. rujna 2016.}}</ref> a predstavljena je i u dokumentarcu o Farmi iz 2013. pod nazivom ''Američka komuna ([[American Commune]])''. == Gaskin manevar == [[Gaskin manevar]], koji se naziva i "na sve četiri", tehnika je za prevenciju [[distocije ramena]], specifične vrste [[zastoja u porodu]] koji može dovesti do [[smrti fetusa]]. Ina May ga je predstavila u SAD -u 1976. godine nakon što ga je naučila od žene iz Belizea koja ga je naučila u Gvatemali, odakle je i potekao. U ovom manevru majka se podupire rukama i koljenima kako bi riješila distociju ramena.<ref>{{Citiranje weba |title=Ina May Gaskin – |url=http://www.inamay.com/ |access-date=19. rujna 2016. |archive-date=5. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161005095548/http://inamay.com/ |url-status=dead }}</ref> Prebacivanjem u položaj na rukama i koljenima dolazi do promjene oblika [[Zdjelica|zdjelice]], čime se omogućuje zarobljenom ramenu da se oslobodi i da se dijete rodi. Budući da ovaj manevar zahtijeva položaj značajno različit od standardnog [[litotomskog položaja]] (uključuje ležanje na leđima s podignutim nogama pod kutom od 90 stupnjeva, koljena savijena na 70 do 90 stupnjeva, a potkoljenice pridržavaju nasloni), može ga biti znatno teže izvesti dok rodilja prima [[Epiduralna anestezija|epiduralnu anesteziju]], ali je ipak moguć.<ref>Demott, Kathryn. (Nov. 1, 1999). [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0CYD/is_21_34/ai_61621174/ ''Gaskin Maneuver is Gaining Popularity'' OB/GYN News.]</ref> == Priznanja i nagrade == * Gaskin je bila predsjednica Saveza primalja Sjeverne Amerike ([[:en:Midwives Alliance of North America|Midwives' Alliance of North America]]) od 1996. do 2002. godine. * Predstavljena je 1999. u časopisu ''Salon'' u prilogu pod nazivom ''Briljantne karijere'' (''Brilliant Careers'').<ref name="Salon"/> * Njezina knjiga ''[[Porod je važan: Manifest jedne primalje]]'' ''([[Birth Matters: A Midwife's Manifesta]])'' proglašena je jednom od 6 najboljih knjiga Međunarodnog saveza za planiranje roditeljstva ([[:en:International Planned Parenthood Federation|International Planned Parenthood Federation]])<ref>{{Citiranje weba |title=Archived copy |url=https://www.ippfwhr.org/en/blog/top-6-books-of-2011 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180418092835/https://www.ippfwhr.org/en/blog/top-6-books-of-2011 |archive-date=2018-04-18 |access-date=2018-04-17}}</ref> * Godine 2003. postala je gostujuća suradnica Morse koledža na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]].<ref name="IMG14">[http://www.inamay.com/?page_id=14 Ina May Gaskin website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105170540/http://www.inamay.com/?page_id=14}}</ref> * 24. studenog 2009. postala je dobitnica [[Počasni doktorat|počasnog doktorata]] na Sveučilištu Thames Valley u Engleskoj, kao priznanje za svoj rad koji dokazuje učinkovitost i sigurnost primaljstva.<ref>[http://www.inamay.com/?p=122 Ina May Gaskin website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105160328/http://www.inamay.com/?p=122}}</ref> * Dobila je nagradu Američkog društva za psihoprofilaksu u opstetriciji ([[:en:American Society for Psycho-Prophylaxis in Obstetrics|American Society for Psycho-Prophylaxis in Obstetrics]]) Lamaze Irwin Chabon i nagradu Perinatalne udruge Tennessee ([[Tennessee Perinatal Association]]). * Dana 29. rujna 2011. Ina May Gaskin proglašena je su-dobitnicom nagrade [[Nagrada za pravilan život|Right Livelihood Award]] 2011. za "cjeloživotno djelo predstavljanja i zagovaranja sigurnih metoda [[porođaj]]a usmjerenih na ženu koje najbolje promiču fizičko i mentalno zdravlje majke i djeteta".<ref>{{Citiranje weba |title=Ina May Gaskin |url=https://www.rightlivelihoodaward.org/laureates/ina-may-gaskin/ |access-date=2020-01-07 |website=The Right Livelihood Award |language=en-US |url-status=dead |archive-date=26. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210426190500/https://www.rightlivelihoodaward.org/laureates/ina-may-gaskin/ }}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=29. rujna 2011. |title=Solar power pioneer Huang Ming wins 'alternative Nobel' |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-15113996 |access-date=19. rujna 2016. |via=www.bbc.co.uk}}</ref> * Godine 2013. primljena je u Nacionalnu žensku kuću slavnih.<ref name=":1"/> == Gaskin u Hrvatskoj == U travnju 2012. godine Ina May Gaskin je u organizaciji udruge [[Roditelji u akciji]] gostovala u [[Zagreb]]u na konferenciji Preporod 2012. Tijekom dva dana Gaskin je govorila o fiziološkim, emocionalnim i psihološkim aspektima trudnoće i poroda, o učincima pretjerane medikalizacije i rutinskih intervencija u porodu, o "zakonu sfinktera", o najčešćim komplikacijama poroda, i o mnogim drugim aktualnim temama. Posebna tema su bili porodi zatkom i blizanački porodi, a od praktičnih vještina polaznice konferencije su imale priliku naučiti neke od zahvata i tehnika koje Ina May Gaskin koristi u svom radu, uključujući i Gaskin manevar. Tom prilikom, u intervjuu za [[Slobodna Dalmacija|Slobodnu Dalmaciju]] osvrnula se i na opstetričku praksu u Hrvatskoj: ''"U Hrvatskoj imate brojne otoke na kojima bi trebalo odrediti najmanje po jednu primalju, ili više njih po broju stanovnika, jer ionako nema svugdje liječnika. Zašto se misli da je ženi ugodnije roditi na putu do bolnice, u autu, na trajektu ili u helikopteru nego u vlastitom domu."''<ref>{{Citiranje weba |date=2012-04-23 |title=Slobodna Dalmacija - Najpoznatija primalja na svijetu poručuje: Hrvatice bi trebale rađati kući uz pomoć ‘babice’ |url=https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/najpoznatija-primalja-na-svijetu-porucuje-hrvatice-bi-trebale-radati-kuci-uz-pomoc-babice-164769 |access-date=2021-09-26 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> == Bibliografija == === Knjige === * {{Citiranje knjige |last=Gaskin |first=Ina May |title=Babies, Breastfeeding, and Bonding |year=1987 |publisher=Bergin & Garvey Publishers |isbn=9780897891349 |location=South Hadley, Mass. |language=en |oclc=15860611}} * {{Citiranje knjige |last=Gaskin |first=Ina May |title=Spiritual Midwifery |year=2014 |publisher=ReadHowYouWant |isbn=9781459647077 |location=Strawberry Hills, NSW |language=en |oclc=907698021}} * {{Citiranje knjige |last=Gaskin |first=Ina May |title=Ina May's Guide to Childbirth |year=2012 |publisher=Bantam Books |isbn=9780553381153 |location=New York |language=en |oclc=826306709}} * {{Citiranje knjige |last=Gaskin |first=Ina May |title=Ina May's Guide to Breastfeeding |year=2009 |publisher=Pinter & Martin |isbn=9781905177332 |location=UK |language=en |oclc=768809453}} * {{Citiranje knjige |last=Gaskin |first=Ina May |url=https://archive.org/details/birthmattersmidw0000gask |title=Birth Matters: A Midwife's Manifesta |year=2015 |publisher=Seven Stories Press |isbn=9781583229279 |location=New York |language=en |url-access=registration}} === Članci === * [http://www.reproductivemedicine.com/toc/auto_abstract.php?id=9490 ''All-Fours Maneuver for Reducing Shoulder Dystocia During Labor'', The Journal of Reproductive Medicine, May, 1998]. * [http://findarticles.com/p/articles/mi_m0838/is_2001_July-August/ai_76587430 ''Induced and Seduced: The Dangers of Cytotec.'' in ''Mothering'', July-August, 2001]. Retrieved: 2006-08-26. * [https://web.archive.org/web/20120811041522/http://www.inamay.com/article/undervalued-art-vaginal-breech-birth-skill-every-birth-attendant-should-learn ''The Undervalued Art of Vaginal Breech Birth: a Skill Every Birth Attendant Should Learn'' in ''Mothering'', July-August, 2004]. Retrieved: 2006-08-26. * [https://web.archive.org/web/20100105170545/http://www.inamay.com/?page_id=146 ''A Summary of Articles Published in English about Misoprostol (Cytotec) for Cervical Ripening or Induction of Labor'', 2005-09-05] Retrieved: 2010-01-22. == Filmografija == * ''[[:en:With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth|With Women: A Documentary About Women, Midwives and Birth]]'' (2006) * ''[[:en:The Business of Being Born|The Business of Being Born]]'' (2008) * ''[[:en:Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret|Orgasmic Birth: The Best-Kept Secret]]'' (2009) * ''American Commune'' (2013) * ''[[:en:Birth Story: Ina May Gaskin and the Farm Midwives|Birth Story: Ina May Gaskin and the Farm Midwives]]'' (2013) == Bilješke i reference&nbsp; == {{reflist}} == Vanjske poveznice == * [http://www.midwiferyworkshops.org/ Farm Midwifery Workshops] * [http://www.thefarmmidwives.org/ The Farm Midwives Website] * {{IMDb name|2752176}} * [https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2009/sep/26/natural-birth-expert Profile] by [[:en:Viv Groskop|Viv Groskop]], ''The Guardian'', September 2009 * [https://www.nytimes.com/2012/05/27/magazine/ina-may-gaskin-and-the-battle-for-at-home-births.html "Ina May Gaskin and the Battle for at-Home Births"] feature by Samantha M. Shapiro in ''The New York Times Magazine'' May 23, 2012 *[https://www.thefarm.org/ The Farm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230519164744/https://www.thefarm.org/ |date=19. svibnja 2023. }} *[https://www.roda.hr/portal/porod/poznati-strucnjaci-o-porodu/intervju-s-inom-may-gaskin-prvi-dio.html Intervju s Inom May Gaskin 2012. u Zagrebu] *[https://www.roda.hr/portal/porod/poznati-strucnjaci-o-porodu/intervju-s-inom-may-gaskin-drugi-dio.html Intervju s Inom May Gaskin 2021. u Zagrebu, 2. dio] {{GLAVNIRASPORED:Gaskin, Ina May}} [[Kategorija:Ginekologija i porodništvo]] [[Kategorija:Žensko zdravlje]] 4vds3rl6qrtv62dntkgdvj0evm4i88t 14 714155 7468948 6288725 2026-05-26T12:35:33Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Aziji|Bivše države u Aziji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468948 wikitext text/x-wiki {{Nadopuni kategoriju|Kolonijalizam|Povijest Azije}} [[Kategorija:Bivše kolonije i protektorati po kontinentima|Azija]] [[Kategorija:Kolonijalizam u Aziji]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Aziji]] [[Kategorija:Bivše države u Aziji]] ehdjgo94iuxrq5wrwg4nk51no82hbnr 14 714214 7468947 6288721 2026-05-26T12:35:11Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Africi|Bivše države u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468947 wikitext text/x-wiki {{Nadopuni kategoriju|Kolonijalizam|Povijest Afrike}} [[Kategorija:Bivše kolonije i protektorati po kontinentima|Afrika]] [[Kategorija:Kolonijalizam u Africi]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Africi]] [[Kategorija:Bivše države u Africi]] tqfvj97lslrp3ss7d5mshrb1zr0m00k 14 714235 7468944 6288749 2026-05-26T12:34:49Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Africi|Bivše države u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468944 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bivše europske kolonije i protektorati u Africi|Britanski]] [[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati|Afrika]] [[Kategorija:Britanski kolonijalizam u Africi]] [[Kategorija:Bivše države u Africi]] m2yyjso61w9jl0xrpa5smb61k5lz621 7468945 7468944 2026-05-26T12:34:53Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Africi|Bivše države u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468945 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bivše europske kolonije i protektorati u Africi|Britanski]] [[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati|Afrika]] [[Kategorija:Britanski kolonijalizam u Africi]] roq5aekey0qi02t9atd3p4dhymwj7h5 0 716092 7469213 7468540 2026-05-26T21:12:13Z ~2026-26257-82 359243 /* Pregled serije */ 7469213 wikitext text/x-wiki {{Infookvir TV serija | bg_color = | ime_serije = Kumovi | slika = Kumovi logo.jpg | natpis_pod_slikom = | orig_naslov = | format_serije = [[sapunica]]{{efn|Iako je počela kao [[telenovela]], serija je s vremenom i brojem epizoda prerasla format telenovele, te postala sapunica.}} | autor = [[Dea Matas]]<br>[[Nataša Buljan]] <small>(prvih 40 epizoda)</small> | razvoj = | redatelj = [[Darko Drinovac]]<br>[[Robert Orhel]]<br>[[Tomislav Rukavina (redatelj)|Tomislav Rukavina]]<br>[[Zoran Margetić]] | scenarist = [[Tomislav Hrpka]]<br>[[Milijan Ivezić]]<br>[[Vedrana Klepica]]<br>[[Nikola Šimić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Zrinka Pavlić]] <small>(sezona 2)</small><br>[[Daria Stilin]] <small>(sezona 1)</small><br>[[Irena Jakelić]] <small>(sezona 1)</small> | glazba = [[Tonči Huljić]] | uvodna_glazba = ''Ti budi ti'' – [[Marko Škugor]] i [[Madre Badessa]] | glumci = [[Momčilo Otašević]]<br>[[Ana Uršula Najev]]<br>[[Vladimir Tintor]]<br>[[Vedran Mlikota]]<br>[[Milan Štrljić]]<br>[[Olga Pakalović]]<br>[[Nika Barišić]]<br>[[Daria Lorenci|Daria Lorenci Flatz]]<br>[[Stojan Matavulj]]<br>[[Barbara Vicković]]<br>[[Radoslava Mrkšić]]<br>[[Mirna Mihelčić]]<br>[[Lovre Kondža]]<br>[[Lara Obad]]<br>[[Ratko Glavina]]<br>[[Ecija Ojdanić]]<br>[[Konstantin Haag]]<br>[[Petra Kraljev]]<br>[[Mijo Kevo]]<br>[[Đorđe Kukuljica]]<br>[[Domagoj Ivanković]] | pripovjedač = | država = {{Z+X|HRV}} | jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]] | broj_epizoda = 731+ <!-- Molimo pisati epizode prikazane do današnjeg dana --> | broj_sezona = 6 | producent = [[Sanja Tucman]]<br>[[Josip Žuvan]] <small>(kreativni)</small> | izvršni_producent = [[Boris Pavelić]] | urednik = [[Jelena Gotovac]] | lokacija = [[Vrlika]] i okolica<br>[[Novi Zagreb]]<br>[[Zagreb]]<br>[[Sinj]]<br>[[Split]]<br>[[Bosna i Hercegovina]]<br>[[Ljubljana]] | trajanje_epizode = 45 – 50 minuta | tv_kuća = [[Nova TV]] | ostale_kuće = {{Z|SRB}} [[Nova S]]<br>{{Z|SLO}} [[POP TV]]<br>{{Z|BIH}} [[Nova BH]]<br>{{Z|MAK}} [[TV Alfa]] | početak_serije = {{premijera|7|2|2022|l}} | kraj_serije = | web_stranica = https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi | imdb_id = 16636212 }} '''''Kumovi''''' je [[hrvatska]] [[sapunica]] koja se prikazuje na [[Nova TV|Novoj TV]] od [[7. veljače]] [[2022.]] u večernjem terminu.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-24|title=Nova TV snima "Kumove"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220515194958/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-tv-snima-kumove---689740.html|archive-date=2022-05-15|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref><ref name=":3">{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=Nova uzbudljiva dramska serija ''Kumovi'' od 7. veljače na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128130102/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/nova-uzbudljiva-dramska-serija-kumovi-od-7-veljace-na-novoj-tv---693893.html|archive-date=2022-01-28|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prikazivanja, serija je postigla visoku gledanost u Hrvatskoj,<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-06|title=Nova TV: 'Kumovi' su bili najpopularnija serija u Hrvatskoj u protekloj godini|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240106125318/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-kumovi-su-bili-najpopularnija-serija-u-hrvatskoj-u-protekloj-godini-15412452|archive-date=2024-01-06|access-date=2024-05-04|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2022-09-20|title="MasterChef" i "Kumovi" najgledaniji zabavni sadržaji na svim televizijama|url=https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221002165638/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/masterchef-i-kumovi-najgledaniji-zabavni-sadrzaji-na-svim-televizijama---743203.html|archive-date=2022-10-02|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i u nekim susjednim zemljama.<ref name=":4" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref name=":8" /> Snimanje treće sezona završeno je [[25. studenoga]] [[2023.]], nakon čega je Nova TV objavila kako se serija privodi kraju, s ukupno 423 epizode.<ref name=":423 ep.">{{Citiranje weba|date=27. studenoga 2023.|title=Rastaju se Kumovi – pala zadnja klapa serije, glumci izrazito emotivni!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231127232056/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/rastaju-se-kumovi-pala-zadnja-klapa-serije-glumci-izrazito-emotivni---814690.html|archive-date=27. studenoga 2023.|access-date=27. studenoga 2023.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Međutim, u veljači [[2024.]] odlučeno je da će se serija ipak obnoviti za četvrtu sezonu. Snimanja je započelo krajem veljače,<ref name=":10">{{Citiranje weba|date=2024-03-01|title=Nova TV najavila da prestaje snimati ‘Kumove‘, a onda se dogodio potpuni preokret: Šokirali su se i glumci...|url=https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240302235158/https://www.jutarnji.hr/scena/domace-zvijezde/nova-tv-najavila-da-prestaje-snimati-kumove-a-onda-se-dogodio-potpuni-preokret-sokirali-su-se-i-glumci-15433951|archive-date=2024-03-02|access-date=2024-03-18|website=[[Jutarnji list]]}}</ref> dok je prikazivanje započelo [[30. travnja]] [[2024.]]<ref name=":5">{{Citiranje weba|date=2024-04-30|title=Kumovi, 30. travnja|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240501194740/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/epizoda/4/1|archive-date=2024-05-01|access-date=2024-05-01|website=[[Nova TV]]}}</ref> Na dodjeli nagrada časopisa [[Story (časopis)|''Story'']], [[5. lipnja]] 2024., serija je osvojila nagradu publike za najbolju televizijsku seriju.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-05|title=Ovo je najbolja hrvatska serija: 'Nitko od nas nije očekivao ovakav uspjeh'|url=https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240605143703/https://story.hr/Celebrity/a297272/storyjevu-nagradu-za-tv-seriju-godine-osvajaju-kumovi.html|archive-date=2024-06-05|access-date=2024-06-05|website=story.hr|language=hr}}</ref> Dana [[7. studenoga]] [[2024.]] emitirana je jubilarka, 500. epizoda, dok je [[23. travnja]] [[2026.]] serija dosegla svoju 700. epizodu. Serija je obnovljena i za šestu sezonu koja se snima od studenoga 2025.<ref name=":11">{{Citiranje weba|title=Fenomen! Glumačka ekipa iz Kumova postala je poput velike obitelji|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/poput-velike-obitelji-glumacka-ekipa-iz-kumova-o-odnosima-ljubavi-i-prijateljstvu---935919.html|access-date=2025-11-08|website=Showbuzz|language=hr}}</ref><ref name=":snimanje.S6">{{Citiranje weba|date=2025-11-13|title=Hit serija Nove TV krenula sa snimanjem novih nastavaka|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20251114185815/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/hit-serija-nove-tv-krenula-sa-snimanjem-novih-nastavaka---946104.html|archive-date=14. studenoga 2025.|access-date=2025-11-14|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> ''Kumovi'' je druga hrvatska serija po broju epizoda, a prema planu trebala bi imati ukupno više od 642 epizode.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-28|title=Ovo su najdugovječnije domaće serije: Jedna od njih emitirala se kroz više od 800 epizoda...|url=https://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231128092504/http://www.24sata.hr/show/ovo-su-najdugovjecnije-domace-serije-jedna-od-njih-emitirala-se-kroz-vise-od-800-epizoda-949464|archive-date=2023-11-28|access-date=2024-03-18|website=24sata}}</ref> == Radnja == [[Obitelj]] i [[ljubav]] glavne su radnje serije koja se odvija u izmišljenom mjestu Zaglave. [[Cesta]] koja ide prema zabačenome kraju dijeli Zaglave na dva suprotstavljena tabora: s jedne je strane [[obitelj]] Macan, novopečeni bogataši i [[gastarbeiter]]i, a s druge je strane obitelj Akrap, vlastodršci i starosjedioci, dok je u sredini obitelj Gotovac, [[kriminal]]ci iz [[velegrad]]a. Sve tri obitelji povezane su [[kum (obitelj)|kumstvom]] i interesom. Sukobit će se u utrci za [[novac|novcem]] i odlučivati o sudbini mjesta. Boreći se za svoje snove, i za život, stavljat će na kocku ono najvrijednije što imaju. Kad kumovi saznaju da su i braća, njihovo neprijateljstvo još se više rasplamsa, tad počinje natjecanje za očevu ostavštinu. Tijekom nadolazećih sezona dolaze i novi obrati koji mijenjaju tijek i radnju serije. == Pregled serije == [[Nova TV]] započela je emitiranje serije [[7. veljače]] [[2022.]]<ref name=":3" /> Nakon 96 epizoda, [[21. lipnja]] [[2022.]] emitiranje prve sezone privremeno je prekinuto zbog ljetne stanke, tijekom koje su snimani preostali nastavci.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=17. lipnja 2022.|title=Prije ljetne pauze ne propustite posljednju epizodu "Kumova", najgledanije serije ove godine!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220623054144/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/prije-ljetne-pauze-ne-propustite-posljednju-epizodu-kumova-najgledanije-serije-ove-godine---729049.html|archive-date=2022-06-23|access-date=21 lipnja 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Emitiranje je nastavljeno [[29. kolovoza]],<ref>{{Citiranje weba|date=26. kolovoza 2022.|title=Ne propustite povratak "Kumova" – ovog ponedjeljka od 20.15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230924182527/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-povratak-kumova-ovog-ponedjeljka-od-20-15-na-novoj-tv---739349.html|archive-date=24. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a posljednja epizoda prve sezone prikazana je [[16. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":1">{{Citiranje weba|date=16. prosinca 2022.|title=Je li ovo početak njihovog novog i boljeg života?|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221216172711/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-je-li-ovo-pocetak-njihovog-novog-i-boljeg-zivota---756831.html|archive-date=16. prosinca 2022.|access-date=16. prosinca 2022.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Druga sezona počela se prikazivati [[6. veljače]] [[2023.]]<ref name=":2">{{Citiranje weba|date=31. siječnja 2023.|title=Ne propustite novu sezonu serije ''Kumovi'' od 6.veljače na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230131230215/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/ne-propustite-novu-sezonu-serije-kumovi-od-6-veljace-na-novoj-tv---763955.html|archive-date=1. veljače 2023.|access-date=1. veljače 2023.|website=Nova TV}}</ref> Emitiranje je privremeno obustavljeno [[26. svibnja]] 2023., nakon prikazivanje dvostruke epizode (77. i 78.) zbog ljetne stanke,<ref>{{Citiranje weba|date=26. svibnja 2023.|title=Večeras finale sezone hit serije "Kumovi"|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230528141534/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-finale-sezone-hit-serije-kumovi---783842.html|archive-date=28. svibnja 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> a nastavljeno je [[4. rujna]] 2023..<ref>{{Citiranje weba|date=31. kolovoza 2023.|title=Kumovi: Uzbudljivo okupljanje na setu serije 'Kumovi' – glumci najavili novu sezonu od 4. rujna na Novoj TV|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230902140030/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/uzbudljivo-okupljanje-na-setu-serije-kumovi-glumci-najavili-novu-sezonu-od-4-rujna-na-novoj-tv---799761.html|archive-date=2. rujna 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Posljednja epizoda druge sezone prikazana je [[28. prosinca]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=28. prosinca 2023.|title=Večeras ne propustite finale sezone hit serije "Kumovi" - uskoro stiže i nova sezona na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231228145231/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-veceras-ne-propustite-finale-sezone-hit-serije-kumovi-uskoro-stize-i-nova-sezona-na-novoj-tv---820017.html|archive-date=28. prosinca 2023.|access-date=5. siječnja 2024.|website=[[Nova TV]]}}</ref> Treća sezona počela je s prikazivanjem [[15. siječnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-01-09|title=Od ponedjeljka, 15. siječnja nova sezona omiljenih Kumova na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240109220806/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-od-15-sijecnja-nova-sezona-omiljenih-kumova-na-novoj-tv---821417.html|archive-date=2024-01-09|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> Od [[18. ožujka]] prikazivane su po dvije epizode dnevno. Završna epizoda treće sezone prikazana je [[29. travnja]] 2024. Serija je obnovljena za četvrtu sezonu u [[Veljača|veljači]] 2024.,<ref name=":10" /> a emitiranje je započelo [[30. travnja]] 2024.<ref name=":5" /> Od [[27. svibnja]] ponovno se prikazivala po jedna epizoda dnevno. Ljetna stanka počela je [[31. svibnja]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-03|title=Kumovi na pauzi|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240603130646/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-na-pauzi---851736.html|archive-date=2024-06-03|access-date=2024-06-03|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> i trajala do [[2. rujna]], kada je nastavljen ostatak sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-08-22|title=Novi nastavci popularne serije "Kumovi"od ponedjeljka 2. rujna u 20:15 na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-novi-nastavci-popularne-serije-kumovi-od-ponedjeljka-2-rujna-u-20-15-na-novoj-tv---865055.html|url-status=live|access-date=2024-08-24|website=[[Nova TV]]}}</ref> Tijekom prvog tjeedna jesenskog emitiranja prikazivane su po dvije epizode dnevno. Finale četvrte sezone prikazano je [[11. studenoga]] 2024. Serija je obnovljena i za petu sezonu.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-07|title=Ove jeseni će se biti teško odlučiti koju lošu domaću TV seriju gledati |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/ove-jeseni-ce-se-biti-tesko-odluciti-koju-losu-domacu-tv-seriju-gledati/2596555.aspx|url-status=live|access-date=2024-09-07|website=index.hr|language=hr}}</ref> Snimanje je započelo u listopadu 2024., što je potvrdio i glumac [[Vedran Mlikota]] za magazin "''Ekran''" [[Večernji list|Večernjeg lista]].<ref name=":peta sezona najava">{{Citiranje knjige|last=Volarić|first=Toni|url=http://archive.org/details/ekran-24-5-2024-vedran-mlikota-zivotna-prica|title=Ekran broj 2052 (24. 5. 2024.) – Vedran Mlikota – Životna priča|date=2024-05-24|publisher=[[Večernji list]]|pages=8–13}}</ref><ref name=":peta sezona snimanje">{{Citiranje weba|date=2024-10-08|title=Zvijezde Kumova slave početak snimanja još jedne sezone obožavane serije: "Nazdravljamo...''|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/celebrity/ecija-ojdanic-nazdravila-s-kolegama-uoci-pocetka-snimanja-pete-sezone-kumova---872935.html|url-status=live|access-date=2024-10-08|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> Emitiranje je počelo [[12. studenoga]] 2024., odmah nakon završetka četvrte sezone.<ref>{{Citiranje weba|date=2024-10-31|title=NOVA TV • utorak, 12. studenoga 2024. • TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova|url-status=dead|access-date=2024-10-31|website=tvprofil.com|language=hr-HR|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-11-12&kanal=nova}}</ref> Zimska stanka trajala je od [[13. prosinca]] [[2024.]] do [[2. veljače]] [[2025.]] Epizoda 78. planirana za emitiranje [[8. svibnja]] 2025. nije bila prikazana na televiziji zbog posebne emisije povodom izbora novog [[Papa|pape]]. Iako nije emitirana u redovnom terminu, epizoda je objavljena na platformi [[Nova Plus]], a televizijsko emitiranje održano je [[12. svibnja]] 2025. Ljetna stanka trajala je od [[13. svibnja]] do [[31. kolovoza]] [[2025.]],<ref>{{Citiranje weba|date=2025-05-02|title="Kumovi" još idući tjedan na Novoj TV, novi nastavci stižu na jesen|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250507132823/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-jos-iduci-tjedan-na-novoj-tv-novi-nastavci-stizu-na-jesen---911103.html|archive-date=2025-05-07|access-date=2025-05-07|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> a nastavak sezone od [[1. rujna]] iste godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2025-08-26|title=„Kumovi“ se vraćaju 1. rujna u 20:15 s novim zapletima i dobrim starim humorom|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/kumovi-se-vracaju-1-rujna-u-20-15-s-novim-zapletima-i-dobrim-starim-humorom---931068.html|url-status=live|access-date=2025-08-26|website=[[Nova TV]]|language=hr}}</ref> Kraj sezone je bio [[10. prosinca]]. Iako je peta sezona trebala biti posljednja, šesta sezona je najavljena u rujnu 2025. od strane glumca Lovre Kondže,<ref name=":11" /> a snimanje je započelo u studenome iste godine.<ref name=":snimanje.S6" /> Prikazivanje je počelo 11. prosinca 2025., odmah nakon završetka pete sezone, a dan poslije, 12. prosinca je krenula zimska stanka koja je trajala do [[31. siječnja]] [[2026.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2026-01-28|title=Omiljeni ''Kumovi'' od nedjelje, 1. veljače ponovno na malim ekranima!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/omiljeni-kumovi-od-nedjelje-2-veljace-ponovno-na-malim-ekranima---959996.html|url-status=live|access-date=2026-01-28|website=[[Nova TV (Hrvatska)]]|language=hr}}</ref> {{Pregled serije | infoA = Ljetna stanka | boja1 = #B30E1C | epizode1 = 171 | premijera1 = {{premijera|7|2|2022|l}} | finale1 = {{finale|16|12|2022|l}} | infoA1 = {{nowrap|''[[22. lipnja]] – [[28. kolovoza]] [[2022.]]''}} | boja2 = #003C92 | epizode2 = 161 | premijera2 = {{premijera|6|2|2023|l}} | finale2 = {{finale|28|12|2023|l}} | infoA2 = {{nowrap|''[[27. svibnja]] – [[3. rujna]] [[2023.]]''}} | boja3 = #62C42F | epizode3 = 90 | premijera3 = {{premijera|15|1|2024|l}} | finale3 = {{finale|29|4|2024|l}} | infoA3 = {{nowrap|''Nema, nastavlja se na 4. sezonu''}} | boja4 = #FFFF00 | epizode4 = 80 | premijera4 = {{premijera|30|4|2024|l}} | finale4 = {{finale|11|11|2024|l}} | infoA4 = {{nowrap|''[[31. svibnja]] [[2024.]] – [[2. rujna]] [[2024.]]''}} | boja5 = #800080 | epizode5 = 140 | premijera5 = {{premijera|12|11|2024|l}} | finale5 = {{finale|10|12|2025|l}} | infoA5 = {{nowrap|''[[13. svibnja]] [[2025.]] – [[31. kolovoza]] [[2025.]]''}} | boja6 = #FF8C00 | epizode6 = 110 | premijera6 = {{premijera|11|12|2025|l}} | finale6 = {{TBA}} | infoA6 = ― }} ==Glumačka postava == ===Glavne uloge=== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Momčilo Otašević]]</small> ! <small>Janko Gotovac</small> | <small>Glavni muški lik, suvlasnik hotela Macan, Aljošin i Vesnin sin, Larin brat, Lucin suprug i otac malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ana Uršula Najev]]</small> ! <small>Lucija Akrap Gotovac ''Luce''</small> | <small>Glavni ženski lik, liječnica u lokalnoj ordinaciji, Zvonina i Anđelina kći, Martinova sestra, Jankova supruga i majka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Tintor]]</small> ! <small>Aljoša Gotovac</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, bivši financijski savjetnik, Vesnin suprug, Larin i Jankov otac, Stipanov izvanbračni sin, Vinkov i Šimin polubrat, djed malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Olga Pakalović]]</small> ! <small>Vesna Gotovac</small> | <small>Aljošina supruga, Jankova i Larina majka, baka malog Andrije, šefica kuhinje u hotelu Macan</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Daria Lorenci Flatz]]</small> ! <small>Jadranka Macan</small> | <small>Vinkova supruga, Matijina i Perina majka, Cvitina baka, gastarbajterica porijeklom iz [[Bosna i Hercegovina|BiH]]</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Vedran Mlikota]]</small> ! <small>Vinko Macan</small> | <small>Suvlasnik hotela Macan, Stipanov sin, Aljošin i Šimin polubrat, Jadrankin suprug, otac Zlatana, Matije i Pere, djed Cvite, Stipe, Mile i Arije, bivši vlasnik benzinske postaje ''Macan Benz''</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Nika Barišić]]</small> ! <small>Lara Cukela<br><small>(''djev. Gotovac)''</small></small> | <small>Aljošina i Vesnina kći, Jankova sestra, Tomijeva supruga, po zanimanju dizajnerica, tetka malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Stojan Matavulj]]</small> ! <small>Zvonimir Akrap ''Zvone''</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, Anđelin suprug, Lucin i Martinov otac, djed Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Barbara Vicković]]</small> ! <small>Anđela Akrap</small> | <small>Zvonina supruga, Lucina i Martinova majka, baka Cvite i malog Andrije</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Radoslava Mrkšić]]</small> ! <small>Ivka Macan</small> | <small>Stipanova starija sestra i desna ruka, Stanislavova polusestra, Vinkova, Aljošina i Šimina teta, Andrijina djevojka iz mladih dana</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mirna Mihelčić]]</small> ! <small>Matija Macan</small> | <small>Vinkova i Jadrankina starija kćer, Perina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina majka, Martinova zaručnica, bivša načelnica općine Zaglave</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lovre Kondža]]</small> ! <small>Martin Akrap</small> | <small>Bivši načelnik općine Zaglave, lokalni zabavljač i uposlenik turističke zajednice, Lucin brat, Zvonin i Anđelin sin, Matijin zaručnik, Cvitin otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Petra Kraljev]]</small> ! <small>Milica Skelin<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Direktorica turističke zajednice, bivša tajnica u općini i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Vedranina sestra i Markova supruga</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Mijo Kevo]]</small> ! <small>Marko Skelin ''Šank''</small> | <small>Vlasnik zgrade općine, bivši referent u općini i bivši v.d. načelnik općine Zaglave, Zvonina desna ruka i Miličin suprug, Goranov otac</small> ! colspan="6" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ecija Ojdanić]]</small> ! <small>Mirjana Bogdan</small> | <small>Zlatanova majka, vlasnica gostione ''Kod Bogdana'', bivša Aljošina cura iz mladih dana, Vinkova bivša simpatija, baka Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Žarko Radić]]</small> ! <small>Stanislav Cukela ''Stanley''</small> | <small>Bivši župan [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]], bivši načelnik općine Zaglave, umirovljenik koji se vratio iz Kanade u Zaglave, Tomislavov otac, Ivkin i Stipanov polubrat, Vinkov, Aljošin i Šimin stric</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Matija Prskalo]]</small> ! <small>Spomenka Crljen</small> | <small>Miličina i Vedranina majka, baka Stipe i blizanki Mile i Arije, povratnica iz [[Njemačka|Njemačke]] u Zaglave</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Zdravko Vukelić]]</small> ! <small>Božo Zovko ''Braco''</small> | <small>Poduzetnik, sin bivšeg župana Jadranka, Hrvojkin suprug</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Andrija Tomić]]</small> ! <small>Goran Aviani</small> | <small>Novi policajac u Zaglavama, Karmelin i Markov izvanbračni sin</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Lejla Hakalović]]</small> ! <small>Iva Grabovac</small> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Hrvoje Barišić]]</small> ! <small>Nediljko Grabovac</small><ref>[https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/novo-pojacanje-u-omiljenoj-seriji-nove-tv---972496.html]</ref> | <small></small> ! colspan="5" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} ====Seriju su napustili==== {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> !<small>Sezona 6</small> |- | <small>[[Milan Štrljić]]</small> ! <small>Stipan Macan † </small> | <small>Vinkov, Aljošin i Šimin otac, Ivkin brat, Stanislavov polubrat, Jankov, Larin, Matijin, Perin i Zlatanov djed, bogati starosjedilac mjesta</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Lara Obad]]</small> ! rowspan="2" | <small>Pere Macan</small> | rowspan="2" | <small>Vinkova i Jadrankina mlađa kći, Matijina sestra, Zlatanova polusestra, Cvitina tetka koja se vratila sa studiranja iz Amerike</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Tea Ljubešić]]</small> ! colspan="4" | ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Ratko Glavina]]</small> ! <small>Andrija Akrap ''Dida'' †</small> | <small>Zvonin senilni otac, Martinov i Lucin djed, Anđelin svekar, Cvitin i Andrijin pradjed, Ivkin momak iz mladih dana</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Stjepan Perić]]</small> ! <small>Vice Vuletić</small> | <small>Povjerenik grada Sinja, Šimin bivši dečko</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Linda Begonja]]</small> ! <small>Jasenka Runje</small> | <small>Glavna negativka četvrte sezone, bivša gradonačelnica grada Sinja, Vinkova bivša djevojka iz mladosti</small> ! colspan="3" | ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Konstantin Haag]]</small> ! <small>Zlatan Bogdan</small> | <small>Mirjanin i Vinkov izvanbračni sin, Matijin i Perin polubrat, seoski klesar, Lucin bivši dečko, Vedranin suprug, otac Stipe i blizanki Mile i Arije</small> ! colspan="5" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Jagoda Kumrić|Jagoda Kumrić Haag]]</small> ! <small>Vedrana Bogdan<br><small>''(djev. Crljen)''</small></small> | <small>Miličina sestra, Zlatanova supruga, majka Stipe i blizanki Mile i Arije, bivša svjetska putnica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! |- | <small>[[Domagoj Ivanković]]</small> ! <small>Josip Kvasina</small> | <small>Bivši zaposlenik u Vinkovoj benzinskoj postaji ''Macan Benz'', Stipanov najodaniji suradnik, Martinov najbolji prijatelj, odselio se u [[Irska|Irsku]], a kasnije u [[Norveška|Norvešku]]</small> ! colspan="2" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Marina Redžepović]]</small> ! <small>Šima Mamić Macan</small> | <small>Bivša načelnica općine Zaglave, bivša državna revizorica, Stipanova i Kajina izvanbračna kći, Vinkova i Aljošina polusestra</small> ! ! style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |- | <small>[[Fabijan Pavao Medvešek]]</small> ! <small>Tomislav Cukela ''Tommy''</small> | <small>Stanislavov sin, po zanimanju fotograf, došao u Zaglave s ocem Stanislavom, Larin suprug, tetak malog Andrije</small> ! colspan="2" | ! colspan="4" style="background:#dfd; text-align:center;" |<small>Glavna uloga</small> |} === Sporedne uloge === {|class="wikitable sortable" !<small>Glumac</small> !<small>Lik</small> !<small>Kratki opis lika</small> !<small>Sezona 1</small> !<small>Sezona 2</small> !<small>Sezona 3</small> !<small>Sezona 4</small> !<small>Sezona 5</small> |- | <small>[[Boris Svrtan]]</small> ! <small>Vlado Herceg †</small> | <small>Glavni negativac prve dvije sezone, bivši ministar u Vladi, Valentinin otac i Daničin brat</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mladen Vulić]]</small> ! <small>Jure Soldo †</small> | <small>Negativac, vlasnik restorana ''Kod Solde'' i Mikulin otac</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Đorđe Kukuljica]]</small> ! <small>Mate Šušnjara †</small> | <small>Odvjetnik, obiteljski prijatelj Macana i kum Vinku</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Velimir Čokljat]]</small> ! <small>svećenik</small> | <small>Svećenik u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Dražen Mikulić]]</small> ! <small>Darko Jurić</small> | <small>Glavni policijski inspektor u Zaglavama</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mirko Ilibašić]]</small> ! <small>Jure Nimac</small> | <small>Policijski inspektor u Sinju, bivši policajac u Zaglavama</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Toni Malenica]]</small> ! <small>Petar</small> | <small>Bivši poštar u Zaglavama, premješten u [[Zadvarje]]</small> ! colspan="4" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Šime Zanze]]</small> ! <small>Frane Peruša</small> | <small>Mještanin Zaglava</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Irena Matas]]</small> ! <small>Zdenka</small> | <small>Prodavačica na pijaci</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:centar;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ante Krstulović]]</small> ! <small>Ante</small> | <small>Prodavač na ''pijaci'', Sandrin muž i Tonijev otac</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Iva Kraljević]]</small> ! <small>Sandra</small> | <small>Antina žena i Tonijeva majka, krojačica</small> ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Vlasta Ramljak]]</small> ! <small>Danica Macan<br><small>''(djev. Herceg, bivš. Turudić)''</small></small> | <small>Sestra bivšeg ministra Hercega i Valentinina teta, bivša pravnica, posljednja Stipanova žena</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Tena Nemet Brankov]]</small> ! <small>Valentina Anđelini<br><small>''(djev. Herceg)''</small></small> | <small>Bivša Jankova supruga , kći ministra Hercega i Daničina nećakinja</small> ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="4" | |- | <small>[[Anica Kontić]]</small> ! <small>Katarina Bulj ''Kate''</small> | <small>Stanislavova asistentica u županiji, ranije radila kao konobarica u kafiću ''Kod Bogdana'', kao kućna pomoćnica kod Stanislava i kao kućna pomoćnica kod Macana i Gotovaca</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Asja Jovanović]]</small> ! <small>Lidija Gabrijela Skelin ''Stana'' †</small> | <small>Markova majka, nastarija mještanka Zaglava prije smrti</small> ! colspan="5" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Ivan Čuić]]</small> ! <small>Nenad Derdić ''Neno''</small> | <small>Šimin bivši dečko</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Mirela Brekalo]]</small> ! <small>Kaja Mamić †</small> | <small>Šimina majka, Stipanova nekadašnja ljubavnica</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Nives Celzijus]]</small> ! <small>Iris</small> | <small>Negativka, žena koja se pretvarala da je Zvonina ljubavnica i time ucjenjivala Zvonu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Davor Sabo]]</small> ! <small>Elvis</small> | <small>Vedranin prijatelj iz [[BiH]] i bivši suprug, oženio se Vedranom kako bi dobio [[hrvatsko državljanstvo]]</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Filip Juričić (glumac)|Filip Juričić]]</small> ! <small>Alen Lončarić</small> | <small>Negativac, pomoćnik ministra zdravstva, pokušao zavesti Lucu</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="3" | |- | <small>[[Alen Šalinović]]</small> ! <small>Vedran Kuzmanić ''Kuzma''</small> | <small>Negativac, kriminalac, vlasnik gostione ''Kod Klepe'', stari poznanik Vinka i Aljoše, Šimin bivši ljubavnik</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Nataša Janjić|Nataša Janjić Medančić]]</small> ! <small>Fani</small> | <small>Voditeljica banke u Sinju, Jankova bivša šefica</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Slavko Juraga]]</small> ! <small>Jadranko Zovko</small> | <small>Glavni negativac treće i šeste sezone, župan Splitsko-dalmatinske županije i član stranke HSDLZ</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Vladimir Posavec Tušek]]</small> ! <small>Oliver</small> | <small>Investitor i bivši Jankov šef</small> ! colspan="2" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! colspan="2" | |- | <small>[[Karmen Sunčana Lovrić]]</small> ! <small>Tonka</small> | <small>Zaposlenica hotela Macan, ranije radila u banci u Sinju i na benzinskoj pumpi ''Macan Benz''</small> ! colspan="2" | ! colspan="3" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Mara Brkić]]</small> ! <small>Cvita Macan-Akrap</small><ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-15|title=Pet joj je godina tek, a već je glumačka zvijezda: Malena Mara osvaja ulogom u Kumovima!|url=https://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516014623/http://showbuzz.dnevnik.hr/inmagazin/pet-joj-je-godina-tek-a-vec-je-glumacka-zvijezda-malena-mara-osvaja-ulogom-u-kumovima---848690.html|archive-date=2024-05-16|access-date=2024-05-17|website=showbuzz.dnevnik.hr|language=hr}}</ref> | <small>Martinova i Matijina kćerka</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Bartol Jaker]]</small> ! <small>Stipe Bogdan</small> | <small>Zlatanov i Vedranin sin, brat Mile i Arije</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- | <small>[[Duško Valentić]] †</small> ! <small>Vjekoslav Cukela</small> | <small>Stanislavov rođak, čovjek koji je došao na izmjeru</small> ! colspan="3" | !style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- | <small>[[Anja Matković]]</small> ! <small>Marina Švarc</small> | <small>Liječnica u Zagrebu i Lucina prijateljica</small> ! colspan="3" | ! style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> ! |- |<small>[[Anica Kovačević]]</small> !<small>Hrvojka Runje</small> |<small>Bivša službenica grada Sinja i bivša v.d. načelnica općine Zaglave, Bracina bivša supruga, Jadrankova bivša nevjesta i Katina rođakinja</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Franko Jakovčević]]</small> !<small>Frane Žaja</small> |<small>Novi liječnik u Zaglavama, Perina simpatija</small> ! colspan="3" | ! colspan="2" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |- |<small>[[Alin Antunović]]</small> !<small>Karmela Aviani</small> |<small>Goranova majka, Markova bivša djevojka</small> ! colspan="4" | ! colspan="1" style="background:#fdd; text-align:center;" |<small>Sporedna uloga</small> |} === Gostujuće uloge === * [[Krunoslav Belko]] kao Davor, ministrov vozač * [[Alen Liverić]] kao Damir, odvjetnik obitelj Gotovac * [[Romina Knežić]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Jure Jerolimov]] kao poštar Iko Perajica * [[Petar Pereža]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Šiško Horvat Majcan]] kao policajac Šime * [[Dražen Bratulić]] kao doktor * [[Dajana Čuljak]] kao Ivana, Lucina prijateljica, Lukina žena * [[Andrej Dojkić]] kao Luka, Jankov prijatelj, Ivanin muž * [[Gianna Kotroman]] kao mještanka Zaglava * [[Marko Petrić]] kao Roko, konobar u restoranu ''Kod Solde'' * [[Ivica Pucar]] kao inspektor Tonči * [[Anita Matić|Anita Matić Delić]] kao Marija, Jadrankina i Vinkova prijateljica, Matijina kuma * [[Slaven Knezović]] kao Veljko, Stipanov prijatelj, bosanski policajac * [[Rijad Gvozden]] kao bosanski policajac * [[Bojana Gregorić Vejzović]] kao Jagoda Krizmanić †, Aljošina i Vesnina prijateljica * [[Enes Vejzović]] kao Lovro Krizmanić †, Aljošin i Vesnin prijatelj * [[Mario Valentić]] kao Saša, fizioterapeut u toplicama * [[Dijana Vidušin]] kao liječnica * [[Dušan Gojić]] kao liječnik * [[Jadranka Elezović]] kao gospođa u toplicama * [[Ljiljana Bogojević]] kao Ruža, bivša kućna pomoćnica obitelji Gotovac * [[Zijad Gračić]] kao primarijus Filipović * [[Nikša Kušelj]] kao vidoviti Stojan/Sven Brdski, producent Avokado TV-a{{Efn|Glumac Nikša Kušelj igrao je dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni igrao je vidovnjaka Stojana, dok je u četvrtoj sezoni igrao Svena Brdskog, producenta koji je snimao Vesninu emisiju.}} * [[Ana Maras|Ana Maras Harmander]] kao Anica, Josipova bivša djevojka i konobarica u gostionici u [[Sinj]]u * [[Gorana Marin]] kao Nevenka Šušnjara, Matina bivša žena * [[Vinko Kraljević]] kao Miljenko, Jadrankin otac * [[Jasna Ornela Beri]] kao Jasminka †, Jadrankina majka * [[Armin Ćatić]] kao Ibro, Jadrankin stari prijatelj * [[Davor Jureško]] kao Stjepan Srića †, beskućnik, Daničin prijatelj * [[Filip Nola]] kao patolog * [[Robert Kurbaša]] kao Viktor, Aničin brat * [[Petar Burić]] kao Mikula Soldo, Soldin sin * [[Marija Miholjek]] kao voditeljica [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Saša Kopljar]] kao voditelj [[Dnevnik Nove TV|Dnevnika Nove TV]] * [[Dora Fišter Toš|Dora Fišter]] kao sutkinja Tanja Jović * [[Krunoslav Klabučar]] kao inspektor Margetić u prvoj sezoni, u petoj sezoni se pojavljuje kao Zlatanov odvjetnik{{Efn|Glumac Krunoslav Klabučar igrao je također dvije uloge u seriji: u prvoj sezoni inspektora Margetića, a u petoj sezoni Zlatanovog odvjetnika.}} * [[Sanja Marin]] kao psihijatrica * [[Antonija Stanišić]] kao sutkinja * [[Marko Makovičić|Marko Makovčić]] kao županijski državni odvjetnik * [[Dean Krivačić]] kao beskućnik * [[Goran Grgić]] kao Ilija Ivezović, sudac * [[Adrian Pezdirc]] kao Šimin pomoćnik * [[Hrvoje Klobučar]] kao Boris Kovačević, fotograf i paparazzo * [[Adnan Prohić]] kao policajac * [[Ranko Zidarić]] kao Zdravko Šarić, šef u revizorskom uredu i bivši Šimin šef * [[Mladen Čutura]] kao Miljenko Novaković, javni bilježnik * [[Lucija Alfier]] kao Vlatka, uposlenica na recepciji u hotelu Macan, bivša poštarica i konobarica u kafiću u [[Sinj]]u{{Efn|Lik koji je u seriji igrala Lucija Alfier, u početku se zvao Brankica, da bi poslije postala Vlatka.}} * [[Marijana Mikulić]] kao Vera Leško, inspektorica [[USKOK]]-a * [[Vedran Dakić]] kao Jakov Tresić * [[Katarina Šestić]] kao Melita Tresić * [[Iva Mihalić]] kao Bella (Nediljka), Zlatanova bivša djevojka, Kuzmina bivša žena * [[Vid Ćosić]] kao Mauro, Larin prijatelj, ekološki aktivist * [[Danijela Evđenić]] kao Pia, Larina prijateljica, ekološka aktivistica * [[Robert Ugrina]] kao mesar Jere * [[Mijo Pavelko]] kao Toma * [[Dunja Sepčić]] kao inspektorica * [[Iva Šimić Šakoronja]] kao Alenova supruga * [[Zvonimir Novosel]] kao Srećko Veselica * [[Magdalena Živaljić Tadić]] kao Amber * [[Lujo Kunčević]] kao Greg Glibota, glazbenik * [[Erna Rudnički]] kao Brigita * [[Sandra Lončarić]] kao Tereza Bujić, kiparica * [[Saša Buneta]] kao Radimir Pustinjak, turist * [[Ružica Maurus]] kao Tamara, recepcionarka * [[Draško Zidar]] kao Zdravko Đipalo ''Đip/Valentino'' * [[Tamara Šoletić]] kao Pavlica Đuzel, Magdalenina majka * [[Jasna Bilušić]] kao Emilija Pekčec, statičarka * [[Marin Stević]] kao Leonardo Tretinjak * [[Hrvoje Zalar]] kao Adalbert Kekić †, savjetnik u ministarstvu, Zvonin poznanik * [[Alan Katić]] kao Mirko, geodet * [[Nikola Baće]] kao Lovro, geodet * [[Tonka Mršić]] kao novinarka * [[Jelena Miholjević]] kao Nives Štulhofer ''(djev. Tabak)'', Zvonina rodica * [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]] kao Marija Štulhofer, Nivesina kćer, Larina prijateljica * [[Luka Juričić]] kao Ante Nogalo, javni bilježnik na ostavinskoj raspravi dide Akrapa * [[Tomislav Šalov]] kao utjerivač dugova * [[Petar Baljak]] kao fotograf * [[Davor Svedružić]] kao Grgo Sanader, beskućnik * [[Ana Marija Bokor]] kao Aljošina i Vesnina bračna savjetnica * [[Ivana Boban|Ivana Boban Dragić]] kao Ana Lorenci, menadžerica [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]-a * [[Nebojša Borojević]] kao Miljenko Perdić, liječnik alternativne medicine * [[Gianna Kotroman]] kao medicinska sestra * [[Damir Šaban]] kao majstor na obnovi Stanine stare kuće * [[Gordan Miljanović]] kao Mihovil ''(Miho)'', konobar u Hotelu Macan, bivši konobar u restoranu ''Kod'' ''Klepe'' * [[Dražen Zečić]] kao Dražen Zečić * [[Pero Juričić]] kao Danko †, pacijent koji je bio u bolničkoj sobi s Vinkom * [[Mia Biondić]] kao Maja Košta, predstavnica RUI-ja * [[Vini Juričić]] kao Sara Beller, trenerica * [[Zlatan Zuhrić]] kao Ivica Golemac, Zvonin prijatelj i direktor Sinjskog vodovoda * [[Paško Vukasović]] kao Drago Golemac, Ivičin sin * [[Igor Kovač]] kao Kristijan Mađarević * [[Romina Tonković]] kao Aimee * [[Željko Königsknecht]] kao Helmut * [[Tomislav Čubelić]] kao Tiho * [[Barbara Nola]] kao Natalija Velkovska * [[Filip Radoš]] kao Ilija Šaran * [[Roni Lepej]] kao Mirkan, novi poštar u Zaglavama * [[Zlatko Ožbolt]] kao Jure Delaš, Lucin profesor * [[Dora Dimić Rakar]] kao glas umjetne inteligencije * [[Rijad Gvozden]] kao Sanjin Ljubić * [[Jasna Odorčić]] kao Vilma Hraščanec * [[Mia Anočić Valentić]] kao Veronika Hraščanec * [[Zoran Gogić]] kao Stjepan "Štef" Hraščanec * [[Mada Peršić]] kao Matijina odvjetnica * [[Marija Trkulja]] kao socialna radnica * [[Iva Visković Križan]] kao Sandra Patafta, psihijatrica * [[Ines Bojanić]] kao inspektorica Guč, državna inspektorica * [[Barbara Rocco]] kao sutkinja == Vrijeme i mjesto radnje == [[Datoteka:Dinara near Polača5.jpg|mini|250px|Čest [[motiv]] u seriji pogled na zapadni dio [[Dinara|Dinare]].]] [[Datoteka:Utvrda Prozor.jpg|mini|250px|[[Prozor (tvrđava u Vrlici)|Utvrda Prozor]] iznad [[Vrlika|Vrlike]].]] Radnja serije odvija se u fiktivnom selu Zaglave, koje s pogledom na [[Vrličko polje]] i [[Dinara|Dinaru]] utjelovljuje gradić [[Vrlika]]. Manji dio mjesta, zaselaka i mjesno [[groblje]] koji se protežu istočno od [[Državna cesta D1|državne ceste D1]] nalaze se u [[Park prirode Dinara|Parku prirode Dinara]]. Iznad samoga naselja na nepristupačnoj stijeni stoji [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] [[Prozor (tvrđava u Vrlici)|utvrda Prozor]] koja dominira nad gradom i pogledom na širu okolicu. Glavni trg Zaglava utjelovljuje set sa snimanja serije [[Dar mar (televizijska serija)|''Dar mar'']] u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]]. Neke scene su snimane i u [[Sinj]]u, [[Split]]u i [[Zagreb]]u, a nekoliko scena snimljeno je i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] te u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Lokacije snimanja dobro su raspoređene tako da sve izgleda kao prava Dalmatinska zagora. == Glazba == [[Diskografska kuća]] [[Tonika Records]] 28. veljače 2022. na svom [[YouTube]] kanalu objavljuje [[videospot]] s cijelom pjesmom uvodne glazbe serije ''Ti budi ti'', koju pjeva [[Šibenik|šibenski]] [[tenor]] [[Marko Škugor]]. Pjesma je obrada instrumentske verzije ''Still Water'' koju je [[Tonči Huljić]] skladao, a potom [[Maksim Mrvica]] odsvirao 2002. godine. Napravljen je samo manji aranžmanski zahvat, s tekstom [[Vjekoslava Huljić|Vjekoslave Huljić]], te glazbeno uobličeno izvedbom [[glazbeni sastav|glazbenoga sastava]] [[Tonči Huljić & Madre Badessa band|Madre Badessa]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-03-01|title=Janko i Luce u videospotu naslovne pjesme hit serije „Kumovi“|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20220301182125/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/janko-i-luce-u-videospotu-naslovne-pjesme-hit-serije-kumovi---698077.html|archive-date=2022-03-01|access-date=2024-05-04|website=[[Nova TV]]}}</ref> == Međunarodna prikazivanja == {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Država !TV mreža !Sezona !Premijera !Finale |- | rowspan="8" |{{Z+X|SRB}} | rowspan="4" |[[Nova S]] !1. |[[7. lipnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|date=6. lipnja 2022.|title=Najpopularnija hrvatska TV drama „Kumovi“ sutra ekskluzivno kreće na TV Nova S|url=https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220621000456/https://nova.rs/zabava/film/najpopularnija-hrvatska-tv-drama-kumovi-sutra-ekskluzivno-krece-na-tv-nova-s/|archive-date=21. lipnja 2022.|access-date=21. lipnja 2022.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[2. ožujka]] [[2023.]] |- !2. |[[10. srpnja]] [[2023.]]<ref name=":4">{{Citiranje weba|date=7. srpnja 2023.|title=Drugu sezonu serije “Kumovi” ne propustite pogledati od 10. srpnja na TV Nova!|url=https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105602/https://nova.rs/kultura/ne-propustite-drugu-sezonu-serije-kumovi-od-10-jula-na-tv-nova/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=10. srpnja 2023.|title=Večeras počinje druga sezona "Kuma": Zapleti, drama i tajne - doznajemo što vas čeka u novim epizodama|url=https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230713105002/https://nova.rs/kultura/veceras-pocinje-druga-sezona-serije-kumovi-zapleti-drama-i-tajne-otkrivamo-sta-vas-ocekuje-u-novim-epizodama/|archive-date=13. srpnja 2023.|access-date=13. srpnja 2023.|website=[[Nova S|nova.rs]]}}</ref> |[[29. veljače]] [[2024.]] |- !3. |[[4. lipnja]] [[2024.]] |[[7. studenog]] [[2024.]] |- !4. |[[3. siječnja]] [[2025.]] |{{TBA}} |- | colspan="4" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |[[Nova Series]] !1. |[[24. ožujka]] [[2023.]] |[[13. rujna]] [[2023.]] |- !2. |[[14. rujna]] [[2023.]] |[[30. studenoga]] [[2023.]] (78. epizoda)<ref>{{Citiranje weba|date=2023.|title=Nova Series – četvrtak, 30. studenoga 2023. – TvProfil|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series|url-status=dead|access-date=2024-03-18|website=tvprofil.com|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2023-11-30&kanal=nova-series}}</ref> |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|SLO}} | rowspan="5" |[[POP TV]]<br>[[Voyo]] !1. |[[19. prosinca]] [[2022.]]<ref name=":6">{{Citiranje weba|date=19. prosinca 2022.|title=Na POP TV prihaja priljubljena hrvaška serija Botri|url=https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20221219182137/https://www.24ur.com/popin/film_tv/na-pop-tv-prihaja-priljubljena-hrvaska-serija-botri.html|archive-date=19. prosinca 2022.|access-date=21. svibnja 2023.|website=24ur.com}}</ref> |[[24. srpnja]] [[2023.]] |- !2. |[[26. srpnja]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|date=21. srpnja 2023.|title=Na Pop TV konec prve sezone serije Botri|url=https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230721160834/https://njena.svet24.si/clanek/svet-slavnih/64b8ead99e735/na-pop-tv-konec-prve-sezone-serije-botri|archive-date=21. srpnja 2023.|access-date=28. srpnja 2023.|website=njena.svet24.si}}</ref> |[[15. ožujka]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|first=|date=2024-03-10|title=Koliko delov ima serija Botri? Konec serije Botri 2. sezona na POP TV marca 2024, saj prihaja Masterchef Slovenija 2024|trans-title=Koliko dijelova ima serija Kumovi? Kraj serije Kumovi 2. sezona na POP TV u ožujku 2024., jer dolazi Masterchef Slovenija 2024.|url=https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240315210754/https://www.blog.uporabnastran.si/2024/03/11/koliko-delov-ima-serija-botri-konec-serije-botri-2-sezona-na-pop-tv-marca-2024-saj-prihaja-masterchef-slovenija-2024/|archive-date=2024-03-15|access-date=2024-03-15|website=uporabnastran.si|language=sl}}</ref> |- !3. | [[17. lipnja]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-05-30|title=Nova sezona serije Botri prihaja na POP TV|url=https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240530111637/https://www.zadovoljna.si/traci/oddaje/botri-nova-sezona.html|archive-date=2024-05-30|access-date=2024-05-30|website=zadovoljna.si|language=sl}}</ref> | [[9. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2024-12-20|title=Četrta sezona serije "Botri" kmalu na Pop TV!|trans-title=Četvrta sezona serije "Kumovi" uskoro na Pop TV!|url=https://www.infomiks.si/cetrta-sezona-serije-botri-kmalu-na-pop-tv/|url-status=live|access-date=2025-01-02|website=INFOMIKS|language=sl-SI}}</ref> |- !4. | [[10. siječnja]] [[2025.]]<ref name=":9" /> | [[1. kolovoza]] [[2025.]] |- !5. | [[4. kolovoza]] [[2025.]] | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="5" |{{Z+X|BIH}} | rowspan="5" |[[Nova BH]] !1. |[[27. veljače]] [[2023.]]<ref>{{Citiranje weba|last=|date=2023-02-08|title=”Kumovi” – nova uzbudljiva dramska serija uskoro na Novoj BH|url=https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230328111417/https://novabh.tv/kumovi-nova-uzbudljiva-dramska-serija-uskoro-na-novoj/|archive-date=2023-03-28|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba|date=2023-02-21|title=Stižu "Kumovi", u ponedjeljak uveče ne prepustite premijeru – Nova BH|url=https://www.facebook.com/novabhtv/photos/a.2144331428912302/6337057389639664/|url-status=live|access-date=2024-03-18|website=[[Nova BH]]}}</ref> |[[23. listopada]] [[2023.]] |- !2. |[[24. listopada]] [[2023.]] |[[26. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-26|title=četvrtak, 26. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-26&kanal=nova-bh}}</ref> |- !3. | [[27. rujna]] [[2024.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2024-09-27|title=petak, 27. rujna 2024|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=17. rujna 2024.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2024-09-27&kanal=nova-bh}}</ref> | [[21. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-21|title=petak, 21. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-21&kanal=nova-bh}}</ref> |- !4. | [[24. ožujka]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-03-24|title=ponedjeljak, 24. ožujka 2025|url-status=dead|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=19. ožujka 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-03-24&kanal=nova-bh}}</ref> | [[27. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-27|title=ponedjeljak, 27. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=27. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-27&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> |- !5. | [[28. listopada]] [[2025.]]<ref>{{Citiranje weba|date=2025-10-28|title=utorak, 28. listopada 2025|url=https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|website=TvProfil|access-date=28. listopada 2025.|archive-date=7. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231207003659/https://tvprofil.com/tvprogram/#!datum=2025-10-28&kanal=nova-bh|url-status=dead}}</ref> | {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- | rowspan="3" |{{Z+X|MAK}} | rowspan="3" |Alfa !1. |[[18. rujna]] [[2023.]]<ref name=":8">{{Citiranje weba|date=19. rujna 2023.|title=Алфа ја стартуваше најновата хрватска серија „Кумови“|trans-title=Alfa je lansirala najnoviju hrvatsku seriju "Kumovi"|url=https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20231019195018/https://www.tvpaket.com.mk/alfa-ja-startuvase-najnovata-hrvatska-serija-kumovi/|archive-date=19. listopada 2023.|access-date=19. listopada 2023.|website=tvpaket.com.mk|language=mk}}</ref> | {{TBA}} |- !2. | colspan="2" {{TBA}} |- !3. | colspan="2" {{TBA}} |- | colspan="5" style="background:darkgray"| |- |} == Adaptacije == Serija je dobila adaptaciju u [[Mađarska|Mađarskoj]], na kanalu {{ill|RTL (Mađarska)|hu|RTL (Magyarország)}}, pod nazivom ''{{ill|Pokoli rokonok|hu|Pokoli rokonok}}'', a s emitiranjem počela je [[2. siječnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=21. lipnja 2024.|title= Dobó Katával jönnek a Pokoli rokonok az RTL-re|url=https://port.hu/cikk/tv/dobo-kataval-jonnek-a-pokoli-rokonok-az-rtl-re/article-102787|url-status=live|access-date=10. prosinca 2024. |website=www.port.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=7. prosinca 2024. |title= Hamarosan indul az RTL új sorozata, a Pokoli rokonok|url=https://reklaminvazio.blog.hu/2024/12/07/hamarosan_indul_az_rtl_uj_sorozata_a_pokoli_rokonok|url-status=live |access-date=10. prosinca 2024. |website=reklaminvazio.blog.hu}}</ref><ref>{{Citiranje weba|lang=hu|date=17. prosinca 2024.|title= Poloki rokonok - Címlap|url=https://rtl.hu/pokolirokonok|access-date=17. prosinca 2024.|website=www.rtl.hu}}</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi|ime=Službena stranica serije ''Kumovi''}} [[Nova TV]] * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|Popis autora i suradnika 1. i 2. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV –{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230528102339/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi---694679.html|date=2023-05-28}} *{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240508200633/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s4-ep-1-80---845586.html |title=Popis autora i suradnika 4. sezone serije Kumovi |date=2024-05-08}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html|Popis autora i suradnika 5. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241121221121/https://novatv.dnevnik.hr/clanak/zanimljivosti/popis-autora-i-suradnika-serije-kumovi-s5-ep-1-24---845586.html |date=2024-11-21}} * {{službena|https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html|Popis autora i suradnika 6. sezone serije ''Kumovi''}} Nova TV – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251211152842/https://novatv.dnevnik.hr/serije/kumovi/clanak/zanimljivosti/popis-suradnika-6-sezone-serije-kumovi---951389.html |date=2025-12-12}} * [https://novaplus.dnevnik.hr/home?id=d843ff82-7bb7-47e3-9173-73810d912156 Arhiva epizoda] Nova Plus * {{imdb|id=16636212|naslov=Kumovi}} {{Domaća televizijska produkcija na Novoj TV}} [[Kategorija:Hrvatske televizijske sapunice]] [[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2022.]] 5xkxkj6frofoy2eg6d0sqo3duegg21b 14 716484 7468951 6288724 2026-05-26T12:36:01Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Europi|Bivše države u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468951 wikitext text/x-wiki {{Nadopuni kategoriju|Kolonijalizam|Povijest Europe}} [[Kategorija:Bivše kolonije i protektorati po kontinentima|Europa]] [[Kategorija:Kolonijalizam u Europi]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Europi]] [[Kategorija:Bivše države u Europi]] 7hay3dsv8tuqtazygnmt412b8fic0vu 14 716784 7468949 6288719 2026-05-26T12:35:44Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Sjevernoj Americi|Bivše države u Sjevernoj Americi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468949 wikitext text/x-wiki {{Nadopuni kategoriju|Kolonijalizam|Povijest Sjeverne Amerike}} [[Kategorija:Bivše kolonije i protektorati po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Kolonijalizam u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Bivše države u Sjevernoj Americi]] t0baw7tbldkwjbjeduovzqfjzflzzo9 14 716787 7468950 6288723 2026-05-26T12:35:55Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi|Bivše države u Južnoj Americi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468950 wikitext text/x-wiki {{Nadopuni kategoriju|Kolonijalizam|Povijest Južne Amerike}} [[Kategorija:Bivše kolonije i protektorati po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Kolonijalizam u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Nesamostalni teritoriji u Južnoj Americi]] [[Kategorija:Bivše države u Južnoj Americi]] 0u3lnypxo5a4utl2prarw1bar6ohvsz 0 718220 7469121 7399017 2026-05-26T18:40:52Z Divna Jaksic 974 7469121 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar|ime=Mario Banožić|slika=Mario Banožić.jpg|čin=Ministar obrane Republike Hrvatske|prethodnik=[[Damir Krstičević]]|premijer=[[Andrej Plenković]]|mandat_start=23. srpnja 2020.|čin2=Ministar državne imovine|prethodnik2=[[Goran Marić]]|nasljednik2=[[Darko Horvat]]|mandat_start2= 19. srpnja 2019.|mandat_kraj2= 23. srpnja 2020.|datum rođenja=10. ožujka 1979.|stranka=[[HDZ]]|mandat_kraj=11. studenoga 2023.|nasljednik= [[Ivan Anušić]]}} '''Mario Banožić''' ([[Vinkovci]], [[ožujak|10. ožujka]] [[1979.]]) hrvatski je političar koji je služio na funkciji [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministra obrane]] u [[Petnaesta Vlada Republike Hrvatske|drugoj vladi Andreja Plenkovića]] od 2020. do 2023. godine. Prethodno je bio ministar državne imovine u [[Četrnaesta Vlada Republike Hrvatske|prvoj vladi Andreja Plenkovića]] od 2019. do 2020. godine. Banožić je 11. studenoga 2023. godine izvanredno razriješen dužnosti ministra obrane uslijed izazivanja prometne nesreće sa smrtnim ishodom.<ref>{{Citiranje weba|title=Premijer Plenković razriješio ministra Banožića dužnosti|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/premijer-plenkovic-o-nesreci-ministra-banozica-11139664|access-date=2023-11-11|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> ==Kontroverze== Kao ministar često je bio u sukobu s predsjednikom [[ Zoran Milanović |Milanovićem]]. U ljeto 2023. otkriveno je da napisao udžbenik e-marketinga kako bi mogao postati sveučilišni profesor, ali i da je velik dio udžbenika prepisao iz starijeg izdanja knjige svojih mentora te iz neovisne prezentacije dostupne na internetu.<ref>{{Citiranje novina|last=Kršul|first=Dora|date=1. kolovoza 2023.|title=Otkrivamo nove razmjere skandala: dr. Banožić doslovno prepisao cijelu knjigu troje profesora|work=telegram.hr|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/otkrivamo-nove-razmjere-skandala-dr-banozic-doslovno-prepisao-cijelu-knjigu-troje-profesora-a-oni-ga-za-to-jos-i-pozitivno-ocijenili/}}</ref> Protiv njega je podnesen sudski postupak u ožujku 2022. zbog sukoba interesa pri dodjeli stanova 2019. godine, gdje je potpisao odluku za dodjeljivanje najvećeg od tri stana sebi zbog čega je platio kaznu od 930 eura.<ref>{{Citiranje novina|last=Raić|first=Ana |date=5. rujna 2023.|title=Mario Banožić pravomoćno kažnjen zbog sukoba interesa. Nije si sam smio dodijeliti stan u centru Zagreba|work=n1info.hr|url=https://n1info.hr/crna-kronika/mario-banozic-pravomocno-kaznjen-zbog-sukoba-interesa-nije-si-sam-smio-dodijeliti-golemi-stan-u-centru-zagreba/}}</ref> Pokušao je podnijeti tužbu, koju je Upravni sud odbio. === Prometna nesreća === Dana 11. studenog 2023. godine u 6:10 sati Banožić je sudjelovao u automobilskoj nesreći. Optužen je da je kod [[Vinkovci|Vinkovaca]] u svome terencu izazvao nesreću nepropisnim pretjecanjem kolone i prebrzom vožnjom. Vozač kombija, 41-godišnji muškarac, preminuo je na licu mjesta, a Banožić je odvezen u bolnicu. Iz bolnice je pušten nakon dva tjedna, o čemu [[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske|DORH]] nije bio obavješten.<ref name=":0">{{Citiranje weba|last=Index Vijesti, Hina|date=2024-11-13|title=Potvrđena optužnica protiv Marija Banožića|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/potvrdjena-optuznica-protiv-marija-banozica/2615185.aspx|access-date=2024-12-12|website=index.hr|language=hr}}</ref> Optužnica je protiv Banožića podignuta šest mjeseci nakon nesreće.<ref name=":0" /> Banožić je zatražio da se iz dokaza u suđenju izuzme zapisnik o vještačenju i mišljenju [[Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić”|Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić”]] na kojemu se optužnica temelji, u kojemu stoji procjena da je tadašnji ministar izazvao sudar prelaskom u suprotnu traku unatoč slaboj vidljivosti zbog magle. Bivši ministar izjavio je u svibnju 2024. godine da je vozač kombija ustvari bio taj koji je prešao u suprotnu traku te uzrokovao sudar. Optužno vijeće suda odbilo je zahtjev za izuzimanje dokaza 14. lipnja, a Banožić je na to rješenje podnio žalbu.<ref>{{Citiranje weba|last=Nikola Patković|date=2024-07-10|title=Banožić pokušava srušiti vještačenje kojim je utvrđeno da je skrivio nesreću u kojoj je poginuo Goran Šarić|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/banozic-pokusava-srusiti-vjestacenje-kojim-je-utvrdeno-da-je-skrivio-nesrecu-u-kojoj-je-poginuo-goran-saric-15480619|access-date=2024-12-12|website=[[Jutarnji list]]|language=hr-hr}}</ref> Optužnica je potvrđena godinu dana poslije nesreće, u studenom 2024. godine, nakon odgađanja na zahtjev Banožićeve braniteljice.<ref name=":0" /> U svibnju [[2025.]] godine, godinu i pol nakon prometne nesreće u kojoj je poginuo 41-godišnji muškarac, na [[Općinski sud Vinkovci|Općinskom sudu u Vinkovcima]] započelo je suđenje Mariju Banožiću. Na početku suđenja izjasnio je da se ne osjeća krivim.<ref>{{Citiranje weba|title=FOTO Banožić stigao na sud, supruga poginulog neće svjedočiti: "U teškom je psihičkom stanju"|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sudjenje-bivsem-ministru-mariju-banozicu---913229.html|access-date=2025-05-14|website=Dnevnik.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Banožić, Mario}} [[Kategorija:Životopisi, Vinkovci]] [[Kategorija:Ministri obrane Vlade Republike Hrvatske]] [[Kategorija:HDZ-ovi ministri]] kx2kvryp3vwbx32mf9jb7xbtexhjlez 0 719182 7469271 7411397 2026-05-27T02:07:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469271 wikitext text/x-wiki {{Članak tjedna (ikona)|11. tjedan 2022.}}{{aktualno-ukrajina}} {{Oružani sukob |naziv = Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. |dio = [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]] |slika = [[Datoteka:2022_Russian_invasion_of_Ukraine.svg|350 px]] |opis slike = '''Vojno stanje'''<br />{{legend2|#e3d975}} Pod kontrolom [[Ukrajina|Ukrajine]]<br />{{legend2|#ebc0b3}} Pod okupacijom [[Rusija|Rusije]] i proruskih snaga<br />{{legend2|#ABD4DD}} Oslobođena ukrajinska područja koja su bila pod ruskom okupacijom<br /> |datum = 24. veljače 2022. – ''danas'' |mjesto = [[Ukrajina]] i [[Rusija]] |povod = |teritorij = |ishod = I dalje traje, čime se nastavlja intenzivna faza [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]] započetog 2014. godine |sukobljeni1 = {{DZ|RUS}} '''[[Rusija]]''' <br> [[Datoteka:Flag_of_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition|[[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]] [[Separatizam|separatističke]] su države koje su proglasile svoju nezavisnost u ožujku 2014. te su priznate jedna od druge, ''[[de facto]]'' države [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i Rusije (od 2022.).<ref name="SouthOssetiaRecognizesDPRLPR">{{cite news |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic |url=http://tass.ru/en/world/738110 |agency=Information Telegraph Agency of Russia |date=27. lipnja 2014. |access-date=31. siječnja 2022. |archive-date=17. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161117173807/http://tass.com/world/738110 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=6. studenoga 2014. |title=Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states |author-first=Luhn |author-last=Alec |location=Donetsk |url=http://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states |access-date=31. siječnja 2022. |quote=The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels. |website=The Guardian |archive-date=26. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126045938/https://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |title=Общая информация |website=Official site of the head of the Lugansk People's Republic |access-date=11. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312022523/https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |archive-date=12. ožujka 2018. |url-status=dead |quote=11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. |trans-quote=On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.}}</ref>}} <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition}}<br>{{DZ|SJKOR}} [[Sjeverna Koreja]]<br> {{DZ|BJE}} [[Bjelorusija]]{{efn|Neke ruske snage izvršile su invaziju s teritorija Bjelorusije.<ref name="CNN invasion routes">{{cite news |author-last1=Lister |author-first1=Tim |author-last2=Kesa |author-first2=Julia |title=Ukraine says it was attacked through Russian, Belarus and Crimea borders |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |access-date=24. veljače 2022. |work=CNN |date=24. veljače 2022. |location=Kyiv |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224071121/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_82bf44af2f01ad57f81c0760c6cb697c |url-status=live}}</ref> Bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]] također je izjavio da bi bjeloruski vojnici mogli sudjelovati u invaziji, ako bude potrebno.<ref>{{cite web |author-last1=Rodionov |author-first1=Maxim |author-last2=Balmforth |author-first2=Tom |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |title=Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says |website=Reuters |date=25. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022. |archive-date=25. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225020021/https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref>}} |sukobljeni2 = {{DZ|UKR}} '''[[Ukrajina]]''' |zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the President of Russia.svg|23 px|border]] '''[[Vladimir Putin]]''' <br> {{DZ|RUS}} [[Sergej Šojgu]]<br> {{DZ|RUS}} [[Aleksandr Dvornikov]]<br> {{DZ|RUS}} [[Genadij Židko]]<br> {{DZ|RUS}} [[Mihail Mišustin]] <br> {{DZ|RUS}} [[Valerij Gerasimov]] (ranjen)<ref>https://polishnews.co.uk/ukraine-media-general-valery-gerasimov-chief-of-the-russian-general-staff-wounded-at-izium/</ref><br> {{DZ|RUS}} [[Vladimir Kolokoljcev]]<br> {{DZ|RUS}} [[Sergej Surovnikin]]<br> [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Denis Pušilin]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Vladimir Paškov]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Leonid Pasečnjik]] <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] [[Sergej Kozlov (političar)|Sergej Kozlov]] <br><br> |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of the President of Ukraine.svg|23 px|border]] [[Volodimir Zelenskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Denis Šmihalj]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksij Reznikov]] <br> {{DZ|UKR}} [[Denis Monastirskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksij Danilov]] <br> {{DZ|UKR}} [[Valerij Zalužnij]] <br>{{DZ|UKR}} [[Kirilo Budanov]] <br> {{DZ|UKR}} [[Serhij Šaptala]] <br> {{DZ|UKR}} [[Ruslan Homčak]] <br> {{DZ|UKR}} [[Oleksandr Sirskij]] <br> {{DZ|UKR}} [[Vitalij Kličko]] |jačina1 = {{DZ|RUS}} '''[[Rusija]]:''' <br> oko {{n|175000}}<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |author-last1=Barnes |author-first1=Julian E. |author-last2=Crowley |author-first2=Michael |author-last3=Schmitt |author-first3=Eric |title=Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans |date=10. siječnja 2022. |website=The New York Times |access-date=20. siječnja 2022. |archive-date=22. siječnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122100818/https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |url-status=live |url-access=subscription |quote=American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.}}</ref> do {{n|190000}}<ref>{{cite news |author-last=Bengali |author-first=Shashank |date=18. veljače 2022. |title=The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |access-date=18. veljače 2022. |url-access=subscription |archive-date=18. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218063637/https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |url-status=live}}</ref><br> [[Datoteka:Flag_of_Donetsk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] '''[[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]:''' <br> {{n|20000}}<ref name="The Military Balance2021" /> <br> [[Datoteka:Flag_of_the_Luhansk_People%27s_Republic.svg|23 px|border]] '''[[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]:''' <br> {{n|14000}}<ref name="The Military Balance2021" /> |jačina2 = {{DZ|UKR}} '''[[Ukrajina]]:''' <br> {{n|196600}} (oružane snage) <br> {{n|102000}} (paravojne snage) <br> {{n|900000}} (rezervne snage)<ref name="The Military Balance2021">{{cite book |title=The military balance 2021 |year=2021 |publisher=International Institute for Strategic Studies |location=Abingdon, Oxon |isbn=978-1032012278}}</ref> |posljedice1 = '''{{DZ|RUS}} Ruski vizualno potvrđeni gubitci od 24. veljače do 26. 9. 2022:''' * '''Prema stranici Oryxspioenkop:'''<ref>{{cite news |author-last==Mitzer, Janovsky, Oliemans i suradnici |date=24. veljače 2022. |title=Attack On Europe: Documenting Russian Equipment Losses During The 2022 Russian Invasion Of Ukrain |work=Oryxspioenkop |url=https://www.oryxspioenkop.com/2022/02/attack-on-europe-documenting-equipment.html |access-date=26. rujna 2022. |url-status=live}}</ref> *1192 tenka *1315 borbenih vozila pješaštva *166 borbenih oklopnih vozila *95 komada tegljenih topničkih oruđa *211 komada samovoznog topništva *109 višecjevnih bacača raketa *72 PZO sustava *58 zrakoplova *50 helikoptera *131 bespilotna letjelica *11 brodova *1675 kamiona, džipova i drugih vozila <br><br><br> |posljedice2 = '''{{DZ|UKR}} Ukrajinski vizualno potvrđeni gubitci od 24. veljače do 26. 9. 2022:''' * '''Prema stranici Oryxspioenkop:'''<ref>{{cite news |author-last=Mitzer, Janovsky, Oliemans i suradnici |date=24. veljače 2022. |title=Attack On Europe: Documenting Ukrainian Equipment Losses During The 2022 Russian Invasion Of Ukrain |work=Oryxspioenkop |url=https://www.oryxspioenkop.com/2022/02/attack-on-europe-documenting-ukrainian.html |access-date=26. rujna 2022. |url-status=live}}</ref> *267 tenkova *245 borbenih vozila pješaštva *107 borbenih oklopnih vozila *53 komada tegljenih topničkih oruđa *54 komada samovoznog topništva *22 višecjevnih bacača raketa *46 PZO sustava *47 zrakoplova *14 helikoptera *36 bespilotnih letjelica *20 brodova *344 kamiona, džipova i drugih vozila <br><br><br> |posljedice3 = {{plainlist| * >25 ukrajinskih civila ubijeno<ref>{{cite web |url=https://www.tbsnews.net/world/least-25-civilians-killed-ukraine-airstrikes-un-376057 |website=The Business Standard |date=25. veljače 2022. |title=At least 25 civilians killed in Ukraine airstrikes: UN |access-date=25. veljače 2022. |archive-date=25. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113724/https://www.tbsnews.net/world/least-25-civilians-killed-ukraine-airstrikes-un-376057 |url-status=live}}</ref> * {{n|100000}} civila raseljeno<ref>{{cite news |author-last=Nebehay |author-first=Stephanie |title=Some 100,000 Ukrainians have left their homes, as several thousand flee abroad -U.N. estimates |url=https://www.reuters.com/world/europe/some-100000-ukrainians-have-left-their-homes-several-thousand-flee-abroad-un-2022-02-24/ |access-date=24. veljače 2022. |publisher=Reuters |date=24. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224203646/https://www.reuters.com/world/europe/some-100000-ukrainians-have-left-their-homes-several-thousand-flee-abroad-un-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref> * 1 [[Turska|turski]] brod oštećen<ref>{{Cite web |author-last=Malsin |author-first=Jared |title=Turkish-Owned Ship Hit by Bomb Off Coast of Odessa |url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/sNvkBYqiINav8S5cDGaL |access-date=25. veljače 2022. |website=Wall Street Journal |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224193844/https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/sNvkBYqiINav8S5cDGaL |url-status=live}}</ref> * 1 komercijalni brod s [[Zastava Moldavije|moldavskom zastavom]] oštećen<ref>{{cite news |url=https://www.romaniatv.net/alerta-in-marea-neagra-nava-a-republicii-moldova-atacata-de-rusi-anuntul-facut-de-ministerul-apararii-din-ucraina_6272918.html |title=Alertă în Marea Neagră! Navă a Republicii Moldova, atacată de ruși. Anunțul făcut de Ministerul Apărării din Ucraina |author-first=Filip |author-last=Stan |publisher=România TV |date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.g4media.ro/breaking-o-nava-sub-pavilionul-republicii-moldova-a-fost-lovita-de-un-obuz-in-marea-neagra-tot-echipajul-e-format-din-marinari-rusi.html |title=BREAKING O navă sub pavilionul Republicii Moldova a fost lovită de un obuz în Marea Neagră / Tot echipajul e format din marinari ruși |author-first=Alexandru |author-last=Mihăescu |newspaper=G4Media |date=25. veljače 2022.}}</ref> * '''Po ukrajinskim izvorima:''' * ukupno 137 Ukrajinaca ubijeno, 316 ranjeno<ref>{{cite news |title=Zelenskiy: 137 people have died in the Russian invasion |url=https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/24/russia-invades-ukraine-declares-war-latest-news-live-updates-russian-invasion-vladimir-putin-explosions-bombing-kyiv-kharkiv?filterKeyEvents=false&page=with:block-62180f188f0814262e7ca863#block-62180f188f0814262e7ca863 |access-date=24. veljače 2022. |work=The Guardian |date=24. veljače 2022. |archive-date=25. veljače 2022. |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225001236/https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/24/russia-invades-ukraine-declares-war-latest-news-live-updates-russian-invasion-vladimir-putin-explosions-bombing-kyiv-kharkiv?filterKeyEvents=false&page=with:block-62180f188f0814262e7ca863#block-62180f188f0814262e7ca863}}</ref>}} }} '''Invazija Rusije na Ukrajinu''' započela je dana 24. veljače 2022. godine, kada je [[Rusija|Ruska Federacija]] pokrenula masovnu invaziju na [[Ukrajina|Ukrajinu]], eskaliravši tako [[Rusko-ukrajinski rat|'''Rusko-ukrajinski rat''']] koji je započeo 2014 godine. Bio je to najveći napad na europsko tlo još od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{Cite web |url=https://abcnews.go.com/International/wireStory/russia-attacks-ukraine-defiant-putin-warns-us-nato-83078619 |title=Russia presses invasion to outskirts of Ukrainian capital |last=News |first=A. B. C. |website=ABC News |access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Početkom 2022. invaziji je prethodilo dugotrajno gomilanje ruske vojske na ukrajinskim granicama. Nekoliko dana prije invazije, Rusija je priznala dvije [[Popis nepriznatih država|samoproglašene paradržave]] unutar ukrajinskih granica: [[Donjecka Narodna Republika|Donjecku Narodnu Republiku]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansku Narodnu Republiku]]. Dana 21. veljače, [[Oružane snage Rusije|Oružane snage Ruske Federacije]] ušle su u regiju [[Donbas]] na istoku Ukrajine, a 22. veljače [[Savjet Federacije (Rusija)|Savjet Federacije]] jednoglasno je ovlastilo predsjednika Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije. Dana 24. veljače, oko 5 sati ujutro po [[Istočnoeuropsko vrijeme|istočnoeuropskom vremenu]], predsjednik Ruske Federacije [[Vladimir Putin]] je najavio provođenje „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini, nakon čega su nekoliko minuta kasnije počeli raketni udari širom Ukrajine, uključujući i glavni grad [[Kijev]]. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i [[Bjelorusija|Bjelorusijom]].<ref>{{Cite web |url=https://www.interfax.ru/world/824058 |title="Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии" |website=Interfax.ru |access-date=26. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_ec5f24d5accb8f8503aabdc63e3fd22d |title=Russia attacks Ukraine |date=23. veljače 2022. |website=CNN |access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Dva sata kasnije, ruske kopnene snage ušle su u zemlju.<ref>{{Cite news |title=Why is Russia invading Ukraine and what does Putin want? |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-56720589 |newspaper=BBC News |date=25. veljače 2022. |access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] odgovorio je objavom izvanrednog stanja, prekidom diplomatskih odnosa s Rusijom i najavom opće [[mobilizacija|mobilizacije]]. Invazija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući [[sankcije]] koje su nametnute Rusiji, dok su s druge strane antiratni prosvjedi u Rusiji rezultirali masovnih uhićenjima prosvjednika.<ref>{{Cite web |url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/2022/02/24/russia-ukraine-invasion/6920609001/ |title=Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine |last=Groppe |first=Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen |website=USA Today |access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Prije invazije, neke od članica NATO-a pružale su materijalnu i oružanu podršku Ukrajini; makar NATO kao organizacija nije.<ref>{{Cite web |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/25/nato-allies-to-provide-more-weapons-to-ukraine-stoltenberg-says |title=NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine |website=Al Jazeera |access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Dana 15. ožujka 2022. godine generalni sekretar NATO-a [[Jens Stoltenberg]] je istaknuo odlučno opredjeljenje „NATO saveznika” da pruže podršku Ukrajini u oružju, streljivu i drugim sredstvima potrebnima za obranu.<ref>[https://www.nato.int/cps/fr/natohq/opinions_193085.htm Press conference by NATO Secretary General Jens Stoltenberg ahead of the Extraordinary meeting of NATO Ministers of Defence] (engleski), službene stranice NATO pakta, 15. ožujka 2022.</ref> Odmah nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje odlučile su pružiti Ukrajini žurnu gospodarsku pomoć i opskrbu ratnim materijalom,<ref>[https://www.dw.com/hr/eu-%C4%87e-pomo%C4%87i-u-naoru%C5%BEavanju-ukrajine/a-60937629 "EU će pomoći u naoružavanju Ukrajine"], DW, 27. veljače 2022.</ref> te primijeniti ozbiljne ekonomske sankcije protiv Rusije. Dana 3. siječnja 2022. god., Bruno Le Maire, ministar financija Francuske, dao je procjenu da će tisuću milijardi dolara vrijedna imovina ruske države, te nekih poduzeća i „svih oligarha” biti zamrznuta sankcijama. Dodao je da Europska unija neće vojno intervenirati, ali „smo potpuno odlučni da iskoristimo svu ekonomsku i financijsku moć kojom raspolažemo… već nanosimo tešku štetu ruskoj ekonomiji [i] financijskom sustavu”.<ref>[https://www.pbs.org/wnet/amanpour-and-company/video/french-finance-minister-on-economic-sanctions-against-russia/ "French Finance Minister on Economic Sanctions Against Russia"], PBS (Amanpour&Co.) 3. ožujka 2022.</ref> Izuzev što svjetskim opskrbnim lancima prijete nestašice energenata i raznih sirovina (primjerice paladija, aluminija i drugih strateški važnih materijala) koje se dobavljaju iz Rusije, i koje bi [[Međunarodne sankcije|međunarodnim sankcijama]] mogle biti isključene s tržišta, očekuje se već na početku rata i znatna šteta za svjetsko gospodarstvo zbog prestanka rada dobavljača koji djeluju u Ukrajini.<ref>[https://business-journal.in/politics/car-parts-chips-sunflower-oil-war-in-ukraine-threatens-new-shortages-business-journal/ "Car parts, chips, sunflower oil: War in Ukraine threatens new shortages"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220506062125/https://business-journal.in/politics/car-parts-chips-sunflower-oil-war-in-ukraine-threatens-new-shortages-business-journal/ |date=6. svibnja 2022. }}, Business Journal, 28. veljače 2022.</ref> Ukrajina je prije rata ostvarivala, primjerice, blizu polovice svjetske proizvodnje [[suncokret]]a i ulja od [[Bojadisarski bodalj|šafranike]], te 70 do 90 posto proizvodnje plina [[neon]]a.<ref>[https://time.com/6155095/sunflower-oil-russia-ukraine/ "How the Ukraine-Russia Conflict Will Raise the Price of Snack Foods"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241209121408/https://time.com/6155095/sunflower-oil-russia-ukraine/ |date=9. prosinca 2024. }}, ABBY VESOULIS, "Time", 7. ožujka 2022.</ref> Prestanak rada pogona za proizvodnju neona u ukrajinskim primorskim gradovima Mariupolju i Odesi početkom rata doveli su u pitanje održivost globalne proizvodnje [[čip]]ova.<ref>[https://tech.co/news/ukraine-chip-shortage "More Chip Shortage Fears as Ukraine Halts Neon Output"], Isobel O'Sullivan, "Tech.co", 14. ožujka 2022.</ref> Nakon 3 tjedna rata, oko 1/4 ukupnog stanovništva Ukrajine napustilo je svoje domove: smatra se da je približno 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, a oko 3,5 milijuna izbjeglica napustilo je područje države.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/21/europe/ukraine-russia-conflict-10-million-refugees-intl/index.html "A quarter of Ukrainians have fled their homes. Here's where they've gone"], George Ramsay, CNN, 21. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 23. veljače 2022.</ref> Nakon što je Rusija krajem ožujka i početkom travnja 2022. god. – nakon velikih razaranja Ukrajine i vrlo značajnih gubitaka vlastite tehnike (dio zbog kvarova i nestanka goriva zbog neadekvatne [[Logistika|logistike]] za previše rastegnute ruske snage; značajni brojevi takve opreme naposljetku su pali u ukrajinske ruke) i ljudstva – morala odustati od pokušaja da preko ravnica u sjevernom dijelu Ukrajine okruži i opkoli glavni grad Ukrajine Kijev; narednih mjeseci su ruske snage izvršile značajni napor – popraćen žilavim ukrajinskim otporom – radi ovladavanja cjelokupnom [[Luganska oblast|Luhanskom oblasti]] i potom [[Donjecka oblast|Donjeckom oblasti]]. Nakon toga se bilježe u rujnu 2022. godine značajni uspjesi oružanih snaga Ukrajine, koji su u velikoj ofenzivi u [[Harkovska oblast|Harkovskoj oblasti]] oslobodile oko 9000 četvornih kilometara teritorija i (ponovo) zarobile znatne količine oružja i streljiva.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-proboji-jalovi-ukrajina-stabilizira-bojiste-agresor-u-sjeni-ofenziva-razvija-novu-taktiku-15248795 "Ruski proboji jalovi, Ukrajina stabilizira bojište: ‘Agresor u sjeni ofenziva razvija novu taktiku‘"], Igor Tabak, Jutarnji list, 16. rujna 2022.</ref> [[Sjedinjene Američke Države]], [[Europska unija]], [[NATO|NATO pakt]] i njihovi bliski saveznici su od samog početka pružili znatnu potporu Ukrajini. a u prosincu 2022. godine su za narednu godinu obećale 32 milijarde dolara financijske pomoći „kako bi se zadovoljile urgentne kratkoročne financijske potrebe Ukrajine”, dodajući da su spremne dati i više ako za to bude potrebe.<ref>[https://www.reuters.com/world/g7-commits-32-bln-budget-support-ukraine-2023-2022-12-22/ "G7 commits to $32 bln in budget support for Ukraine in 2023"], Reuters, 22. prosinca 2022.</ref> Ukrajini saveznici šalju i znatnu pomoć u oružju, vojnoj opremi i drugim dobrima; te su samo Sjedinjene Američke Države kao najznačajniji saveznik – koji pruža nešto više od 70 % vojne, nešto više od 60 % humanitarne i nešto više od 40 % financijske pomoći koju prima Ukrajina od početka rata – već tijekom 2022. godine poslale sveukupnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 68 milijardi dolara.<ref>[https://www.csis.org/analysis/aid-ukraine-explained-six-charts "Aid to Ukraine Explained in Six Charts"], Mark F. Cancian, CSIS, 18. studenog 2022.</ref> U drugoj polovini 2023. god., analitičari konstatiraju da je rat prouzročio oko {{N|200000}} smrti i oko {{N|300000}} ozbiljnih ranjavanja vojnika. Žrtava među civilima je manje, zahvaljujući velikim evakuacijama koje uključuju po približno pet milijuna Ukrajinaca raseljenih unutar države, i daljnjih pet milijuna koje je izbjeglo u inozemstvo. Rusija je izrazito povećala vojne rashode, a Ukrajina uspijeva održati korak samo zahvaljujući desetcima milijardi dolara vrijednoj pomoći koju dobiva od prijateljskih zemalja. Usprkos zapadnim ekonomskim sankcijama, Ruska ekonomija se pokazala spremnim reorijentirati na trgovinu s drugim zemljama i osigurati stabilnu opskrbu svojega stanovništva i vojnih snaga. Ukrajinsko gospodarstvo se usprkos gubitku 11 % teritorija i vrlo značajnim štetama zbog bombardiranja ključne infrastrukture, pokazuje sposobnom i dalje nastaviti svoju aktivnost.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/blood-billions-cost-russias-war-ukraine-2023-08-23/ "Blood and billions: the cost of Russia's war in Ukraine"], Guy Faulconbridge, 23. kolovoza 2023.</ref> Kako se rat vodi na Ukrajinskom teritoriju, ondje je i glavnina šteta: do sredine 2023. god. se procjenjuje da je ondje nastalo oko 97 milijardi izravnih ratnih šteta, pri čemu bi obnova nakon rata stajala – ako bi rat odmah završio – oko 350 milijardi dolara.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/russian-invasion-ukraine-caused-over-97-bln-damages-report-2022-09-09/ "Rebuilding Ukraine after Russian invasion may cost $350 bln, experts say"], Andrea Shalal, "Reuters", 9. rujna 2022.</ref> == Nazivi rata == Iako se u većem dijelu svijeta rat naziva '''Invazijom Rusije na Ukrajinu''' ili '''Ruskom agresijom na Ukrajinu''', u Ruskoj Federaciji, ovakav je naziv zabranjen, te se prema službenom državnom narativu za rat koristi [[eufemizam]] "'''Specijalna vojna operacija"'''. Ruska agencija za nadzor komunikacija ''Roskomnadzor'', zabranila je početkom ožujka 2022. svim medijima u državi da o sukobu izvještavaju koristeći termine koji odstupaju od onog službenog državnog.<ref>{{Citiranje weba |title=Russian Lawmakers OK Bill On 'False News' About Military Operations, In Further Curb On Media |url=https://www.rferl.org/a/russia-fake-news-military-invasion-independent-media/31735798.html |access-date=2022-03-08 |website=RadioFreeEurope/RadioLiberty |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-02-26 |title=‘Don’t call it a war’ – propaganda filters the truth about Ukraine on Russian media |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/26/propaganda-filters-truth-ukraine-war-russian-media |access-date=2022-03-08 |website=the Guardian |language=en}}</ref> Slične naputke dobili su i učitelji u ruskim školama, ako ih učenici pitaju o ratu u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-03 |title=Russian media tries to convince citizens that invasion is 'peacekeeping', and troops are 'aid' |url=https://inews.co.uk/news/russian-teachers-call-ukraine-war-peacekeeping-operation-citizens-tod-putin-troops-giving-aid-1496012 |access-date=2022-03-08 |website=inews.co.uk |language=en}}</ref> == Pozadina == {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Drugi hladni rat|Krim|Krimski Tatari|Krimski Kanat|Kijevska Rus'}} === Ugovor o granicama između Ukrajine u Ruske Federacije, 2003. === Nakon što su Ruska Federacija i Ukrajine [[Raspad SSSR-a|raspadom Sovjetskog Saveza]] postale neovisne države, valjalo je precizno odrediti i označiti vrlo dugačku međusobnu granicu na kopnu i moru. Ugovor između Ruske Federacije i Ukrajine o granicama sklopljen je 28. siječnja 2003. god.; potpisali su ga Predsjednik Ukrajine [[Leonid Kučma]], te Predsjednik RF [[Vladimir Putin]].<ref>[https://www.loc.gov/item/global-legal-monitor/2014-12-02/ukraine-demarcation-of-border-with-russia/ "Ukraine: Demarcation of Border with Russia"], Library of Congress, 2. prosinca 2014. Pristupljeno 18. studenog 2022.</ref> === Pitanje Krima === Poluotok [[Krim]] je u svojoj povijesti bio dio različitih država, ali i nezavisan teritorij. Njegova južna obala bila je dio [[Helenistička Grčka|grčkog]] kulturološkog kruga skoro 2000 godina. Unutrašnjost poluotoka bila je [[Protobugari|protobugarska]]<!----nisu Bugari!-----> i [[Hazari|hazarska]] 600 godina, nakon čega je pripadala [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]] 200 godina, a nakon njena pokoravanja 200 godina [[Zlatna Horda|Zlatnoj Hordi]]. U razdoblju raspada Zlatne Horde, od 1443. godine do približno 1475. nezavisnost [[Krimski Kanat|Krimskom Kanatu]] osigurali su domicilni [[Krimski Tatari]]. Kako bi stekli i održali kontrolu nad primorskim regijama istočno i zapadno od Krima, zatražili su pomoć [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koje je proglasilo Krimski Kanat autonomnim dijelom Carstva, u kojem od 1524. godine imenovala kanove. Godine 1784. [[Rusko Carstvo|Rusko je Carstvo]] porazilo Osmanlije pripojivši tako Krim Rusiji, kojem su u to doba pripojena i znatna područja Ukrajine. Ubrzo potom osnovana je ruska [[Crnomorska flota]] s bazom u [[Sevastopolj]]u. Krim i susjedne regije sačinjavale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priljev [[Slaveni|Slavena]] trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Nakon što je tijekom II. svjetskog rata odlukom sovjetskih vlasti s Krima prisilno iseljeno oko četvrt milijuna [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]], te daljnjih oko 100 tisuća Nijemaca, Bugara, Armenaca i Grka (od tadašnjeg stanovništva od oko milijun ljudi), godine 1945. ukinuta je [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], koja je bila dio [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]]; te je uspostavljena [[Krimska oblast]]; prvotno i dalje u sastavu Ruske SFSR. 1954. je Krimska oblast prebačena u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]], s kojom je Krim željezničkim i cestovnim vezama, vodoopskrbnim (Krim ima oskudne izvore vode, te je osobito za navodnjavanje poljoprivrednih površina obilno korištena voda iz glavne ukrajinske rijeke [[Dnjepar|Dnjepra]]) i elektroenergetskim sustavom bio bitno povezan. Godine 1991. Krim je postao [[Autonomna Republika Krim]], dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je [[Ugovor o rusko-ukrajinskom prijateljstvu]]. Rusija je priznala granice Ukrajine, dobila je 80 % Crnomorske flote te je iznajmila objekte pomorske baze u Sevastopolju na 20 godina (kasnije je taj rok produžen do 2042. godine). Nakon Ukrajinske revolucije na Majdanu godine, Ruska Federacija je u veljači 2014. godine okupirala poluotok Krim, slanjem neoznačene vojske, popularno zvane "malim zelenim čovječuljcima",<ref>{{Citiranje weba |last=Pifer |first=Steven |date=2020-03-17 |title=Crimea: Six years after illegal annexation |url=https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2020/03/17/crimea-six-years-after-illegal-annexation/ |access-date=2022-03-10 |website=Brookings |language=en-US}}</ref> koja je zauzela sve važne administrativne zgrade na poluotoku, stavivši ga tako pod rusku kontrolu.<ref>{{Citiranje weba |last=Clinch |first=Matt |date=2022-01-27 |title=How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked |url=https://www.cnbc.com/2022/01/27/how-russia-invaded-ukraine-in-2014-and-how-the-markets-tanked.html |access-date=2022-03-10 |website=CNBC |language=en}}</ref> Nakon što su priznali da je neoznačena vojska njihova, vodeći su ruski političari tvrdili da su okupacijom Krima "ispravili povijesnu nepravdu".<ref>{{Citiranje novina |date=2015-04-26 |title=Russia's Putin says taking Crimea righted historical injustice |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/article/us-russia-putin-film-idUSKBN0NH0JD20150426 |access-date=2022-03-10}}</ref> Potom je organiziran kontroverzni referendum u pripajanju Krima Ruskoj Federaciji na kojem je 97% izašlih birača glasalo za pripajanje poluotoka Rusiji.<ref>{{Citiranje weba |title=Official results: 97 percent of Crimea voters back joining Russia |url=https://www.cbsnews.com/news/official-results-97-of-crimea-voters-back-joining-russia/ |access-date=2022-03-10 |website=www.cbsnews.com |language=en-US}}</ref> Ni Ukrajina, ni veći dio međunarodne zajednice nije priznao ovakvu aneksiju Krima, tvrdeći da je ona protivna međunarodnom pravu,<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Godišnjica aneksije Krima – bez euforije {{!}} DW {{!}} 16.03.2016|url=https://www.dw.com/hr/godi%C5%A1njica-aneksije-krima-bez-euforije/a-19119639|access-date=2022-03-10|website=DW.COM|language=hr-HR}}</ref> dok su ruski službenici na pitanja o aneksiji Krima govorili da je aneksija "gotova stvar".<ref>{{Citiranje weba |date=2014-03-23 |title=Jutarnji list - RUSKI AMBASADOR U RH 'Krim je gotova stvar. Moldavija i baltičke zemlje ne moraju brinuti, ali...' |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/ruski-ambasador-u-rh-krim-je-gotova-stvar.-moldavija-i-balticke-zemlje-ne-moraju-brinuti-ali...-986417 |access-date=2022-03-10 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> === NATO === Kad je 1990. sovjetski predsjednik [[Mihail Gorbačov]] proglasio atmosferu rastućeg povjerenja, upozorivši na politike kojima se nastoji izolirati [[Sovjetski Savez]] na europskom kontinentu, što je on smatrao nedopustivim.<ref>{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas|title=The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas {{!}} Wilson Center|website=Wilson Center|access-date=27. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Citation |title=President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc |url=https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc |accessdate=27. veljače 2022.}}</ref> Gorbačov je 1997. godine, kada on više nije bio državnik i kada Sovjetski Savez više nije postojao, iznio ocjenu da je širenje NATO-a na zemlje bivšeg [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] "greška" i "poniženje za Rusiju".<ref>{{Citation |title=Russia – Gorbachev comments on NATO, 1997. (video, ruski/engleski) |url=https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw |accessdate=23. ožujka 2022.}}</ref> Na krimskom poluotoku u 2006. je došlo do izbijanja prosvjeda. Razlog tome bio je dolazak [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američkih marinaca]] koji su došli u grad [[Feodosija|Feodosiju]] zbog vojne vježbe „Sea Breeze” između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo „Okupatori, idite kući!”, a nekoliko dana kasnije [[Verhovna Rada Krima|krimski parlament]] proglasio je Krim „teritorijem bez NATO-a”. Nekoliko dana nakon prosvjeda, američki marinci povukli su se s poluotoka.<ref>"[https://web.archive.org/web/20070930190208/http://euronews.net/create_html.php?page=detail_info&article=362919&lng=1 Tensions rise in Crimea over NATO]". ''EuroNews'', objavljeno 7. lipnja 2006., arhivirano 30. rujna 2007., pristupljeno 27. veljače 2022.</ref> Godine 2008. ruski je predsjednik [[Vladimir Putin]] govorio protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.<ref>{{Cite web |url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia |title=Bush-Putin row grows as pact pushes east |date=2. travnja 2008. |website=The Guardian |access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Godine 2014. M. Gorbačov je u intervjuu u vezi širenja NATO-a na istok rekao: „Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koje su nam dane 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se.” Gorbačov se pritom pozivao na dogovore iz vremena kada je Ukrajina još bila članicom Sovjetskog Saveza, kao i kasnije članice NATO-pakta [[Litva]], [[Latvija]] i [[Estonija]]; a koji su dogovori s bivšim Sovjetskim Savezom - toj bivšoj državi koju je predvodio Gorbačov su davana obećanja - predviđali da čak ni [[Poljska]] ili [[Mađarska]] ne bi smjela biti obuhvaćene NATO-paktom.<ref>{{Cite web |url=https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html |title=Mikhail Gorbachev: I am against all walls |last=Kórshunov |first=Maxim |last2=RBTH |date=16. listopada 2014. |website=Russia Beyond |access-date=27. veljače 2022.}}</ref> Tijekom travnja je Ukrajina od savezničkih zemalja primila rezervne dijelove za svoje ratne zrakoplove sovjetske proizvodnje, što je prema tvrdnjama američkog [[Pentagon (zgrada)|Pentagona]] omogućilo osposobljavanje oko 20 ukrajinskih zrakoplova za borbu; Ukrajina šalje nekoliko zrakoplova dnevno na borbene letove i time osporava rusku zračnu nadmoć.<ref>[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/veliko-pojacanje-za-ukrajinu-zahvaljujuci-pomoci-saveznika-osposobljeno-jos-20-borbenih-aviona/ "Veliko pojačanje za Ukrajinu: zahvaljujući pomoći saveznika, osposobljeno još 20 borbenih aviona"], "Telegram", 21. travnja 2022.</ref> === Postsovjetski kontekst i Narančasta revolucija === Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavile su održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši [[Budimpeštanski memorandum]] o sigurnosnim garancijama pod uvjetom da Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD daju jamstva protiv za ukrajinski teritorijalni integritet i političku neovisnost. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica [[Povelja o europskoj sigurnosti|Povelje o europskoj sigurnosti]], gdje se „ponovo potvrdilo inherentno pravo svake države da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju”.<ref>{{Cite web |url=https://www.osce.org/mc/39569 |title=Istanbul Document |publisher=OSCE |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Godine 2004. [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Ukrajine, proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora, koji su prema presudi [[Vrhovni sud Ukrajine|Vrhovnog suda Ukrajine]], u velikoj mjeri bili namješteni.<ref>{{Cite web |url=http://www.skubi.net/ukraine/judgment-december-3.html |title=ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року |website=Vrhovni sud Ukrajine |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicijskog kandidata, [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], koji je odbacio rezultate izbora. Tijekom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada teško razbolio, a ubrzo su brojne neovisne skupine liječnika zaključile da je bio otrovan [[2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin]]om.<ref>"[https://www.kyivpost.com/article/content/ukraine-politics/study-dioxin-that-poisoned-yushchenko-made-in-lab-46417.html Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab]". Kyiv Post. London. Associated Press, objavljeno 5. kolovoza 2009., pristupljeno 25. veljače 2022.</ref> Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultiralo mirnom [[Narančasta revolucija|Narančastom revolucijom]], koja je dovela proeuropski orijentirane kandidate Viktora Juščenka i [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] na vlast, a proruski orijentirani Janukovič je završio u opoziciji.<ref>{{Cite web |url=http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine |title=Britannica. Independent Ukraine |website=web.archive.org |publisher=Arhivirano 15. sihečnja 2008. |access-date=25. veljače 2022. |archive-date=15. siječnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080115052653/http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine |url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2008. ruski je predsjednik Vladimir Putin govorio protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine NATO-u.<ref>{{Cite web |url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/04/nato.russia |title=Putin warns Nato over expansion |date=4. travnja 2008. |website=The Guardian |access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia |title=Bush-Putin row grows as pact pushes east |date=2. travnja 2008. |website=The Guardian |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Rumunjski analitičar [[Iulian Chifu]] je 2009. godine, s koautorima, iznio je mišljenje da Rusija u pogledu Ukrajine slijedi ažuriranu [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljevu doktrinu]] ograničenog suvereniteta, iz doba postojanja [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kada je SSSR prisvajao pravo da vojno intervenira u drugim socijalističkim zemljama koje su pripadale tom paktu, ako nije zadovoljan s njihovom politikom. Slično je stajalište Ruska Federacija zauzela prema Ukrajini nakon njenog osamostaljenja, ustvrdio je ovaj autor.<ref>[http://www.cpc-ew.ro/pdfs/the_russian_georgian_war.pdf "Russia–Georgia War of August 2008: Ukrainian Approach"], str. 181. Iulian Chifu, Oazu Nanto i Oleksandr Sushk, 2009. Pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Viktor Janukovič je 2009. najavio ponovnu kandidaturu za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.<ref>{{Cite web |url=https://www.unian.info/politics/228200-yanukovych-tops-list-of-presidential-candidates-in-ukraine-poll.html |title=Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll |website=Unian |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine. === Ukrajinska revolucija i zbivanja nakon === {{glavni|Revolucija dostojanstva|Rat u istočnoj Ukrajini}} [[Datoteka:Euromaidan Kyiv 1-12-13 by Gnatoush 005.jpg|thumb|left|Prosvjedi pokreta [[Euromajdan]] u [[Kijev]]u, prosinac 2013.]] Nakon višetjednih prosvjeda u sklopu pokreta [[Euromajdan]] (2013. – 2014.), proruski ukrajinski predsjednik [[Viktor Janukovič]] i vođe ukrajinske parlamentarne oporbe potpisali su 21. veljače 2014. godine sporazum kojim su dogovoreni prijevremeni izbori. Narednog dana, uoči glasanja o opozivu, Janukovič je pobjegao iz Kijeva; da bi ga potom ukrajinski parlament [[Verhovna Rada]] smijenio.<ref>{{Cite web |url=https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526 |title=Who Are These 'People,' Anyway? |date=14. ožujka 2014. |website=HuffPost |access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html |title=Was Yanukovych's Ouster Constitutional? |website=RadioFreeEurope/RadioLiberty |access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html |title=Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25 |website=Interfax-Ukraine |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Politički vođe iz istočne Ukrajine u kojoj se govori pretežno ruski jezik, proglasili su svoju odanost Janukoviču, te su 2014. godine nastali proruski nemiri u Ukrajini.<ref>{{Cite news |title=Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup" |url=https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222 |newspaper=Reuters |date=22. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ubrzo potom je uslijedila [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruska aneksija Krima]] u ožujku iste godine, kao i [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], koji je počeo mjesec dana kasnije. Tada su stvorene [[Paradržava|paradržave]] [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka]] i [[Luganska Narodna Republika|Luganska Narodne Republika]], pod pokroviteljstvom Rusije.<ref>{{Cite web |url=https://www.aljazeera.com/opinions/2019/3/16/annexation-of-crimea-a-masterclass-in-political-manipulation |title=Annexation of Crimea: A masterclass in political manipulation |last=Ragozin |first=Leonid |publisher=Al Jazeera |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ukrajinske vojne snage su uspjele staviti pod kontrolu pretežni dio Donjecke i Luganske oblasti, ali ne i njihove najnaseljenije dijelove oko glavnih gradova. Pobunjenici su uz presudnu vojnu i gospodarsku podršku Rusije uspjeli organizirati vlast na tim područjima oko [[Donjeck]]a i [[Lugansk]]a, a narednih godina su nastavljene sporadične borbe na linijama razdvajanja.<ref>[https://www.cnbc.com/2022/01/27/how-russia-invaded-ukraine-in-2014-and-how-the-markets-tanked.html "How Russia invaded Ukraine in 2014. And how the markets tanked"], Matt Clinch, 27. siječnja 2022.</ref> Do početka 2019. god. je u vojnim sukobima u Donbasu poginulo oko 14.000 vojnika i civila,<ref>[https://www.rferl.org/a/death-toll-up-to-13-000-in-ukraine-conflict-says-un-rights-office/29791647.html "Death Toll Up To 13,000 In Ukraine Conflict, Says UN Rights Office"], Christopher Miller , "Radio Slobodna Europa" (engleski), 26. veljače 2019.</ref> a sukobi uz uporabu topništva su nastavljeni i tijekom 2020. i 2021. godine.<ref>[https://www.bloomberg.com/news/articles/2021-03-26/ukraine-records-most-deaths-in-conflict-since-summer-2020 "Ukraine Records Most Deaths in Conflict Since Summer 2020"], Daryna Krasnolutska, Bloomberg, 26. ožujka 2021.</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] odobrio je 14. rujna 2020. novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, „koja predviđa razvoj posebnog partnerstva s NATO-om s ciljem članstva u NATO-u”. Dana 24. ožujka 2021., Zelenskij je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava „strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i grada [[Sevastopolj]]a.”<ref>{{Cite web |url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html |title=Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea |publisher=Ukrinform |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Ruski predsjednik [[Vladimir Putin]], tvrdeći da proširenje [[NATO]]-a nakon 1997. predstavlja sigurnosnu prijetnju njegovoj zemlji, tražio je da se Ukrajini zakonski zabrani pridruživanje vojnom savezu, iznijevši [[iredentizam|iredentističke]] stavove.<ref>{{Cite news |date=26. veljače 2022. |title=Russia’s invasion of Ukraine |newspaper=The Economist |url=https://www.economist.com/briefing/2022/02/26/russias-invasion-of-ukraine |access-date=26. veljače 2022. |issn=0013-0613}}</ref> U srpnju 2021. Putin je objavio esej pod imenom ''O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca'', u kojem je još jednom potvrdio svoje kontroverzno viđenje da su [[Rusi]] i Ukrajinci "[[Sveruska nacija|jedan narod]]".<ref>Putin, Vladimir (12. srpnja 2021.). "Article by Vladimir Putin '[https://web.archive.org/web/20220125053520/http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 On the Historical Unity of Russians and Ukrainians]'". ''The Kremlin''. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. veljače 2022. <q>''During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole''.</q></ref> Američki povjesničar [[Timothy D. Snyder]] komentirao je da su Putinove ideje iznesene u eseju [[Imperijalizam|imperijalističke]]. Britanski novinar [[Edward Lucas (novinar)|Edward Lucas]] nazvao je esej [[povijesni revizionizam|povijesnim revizionizmom]].<ref>{{Cite news |title=Why Putin’s history essay requires a rewrite |url=https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb |access-date=24. veljače 2022. |issn=0140-0460 |first=Edward |last=Lucas}}</ref> Drugi iznose ocjene da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje suvremene Ukrajine i njene povijesti.<ref>{{Cite web |url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/ |title=Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions |date=15. srpnja 2021. |website=Atlantic Council |access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour |title=Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour |date=7. prosinca 2021. |website=The Guardian |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Rusija smatra da mogući ulazak Ukrajine u NATO i općenito širenje NATO-a prema njezinim granicama predstavlja ugrozu njenoj [[Nacionalna sigurnost|nacionalnoj sigurnosti]].<ref>{{Cite web |url=https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion |title=How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis |last=Guyer |first=Jonathan |date=27. siječnja 2022. |website=Vox |access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/ |title=Ukraine: NATO’s original sin |date=23. studenoga 2021. |website=Politico |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> S druge strane, Ukrajina, te druge susjedne zemlje optužile su Putina za ruski [[iredentizam]] i vođenje agresivne militarističke politike.<ref>{{Cite web|url=https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html|title=Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? {{!}} Trudy Rubin|last=Rubin|first=Trudy|website=Inquirer|access-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm |title=Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk |last=Agencies |date=13. rujna 2014. |website=The Guardian |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> == Ideološka najava: pamflet Vladimira Putina iz 2021. god. == U srpnju 2021 Predsjednik Ruske Federacije '''[[Vladimir Putin]]''' objavljuje na službenim stranicama svojega tekst - s prijevodom na engleski jezik - gdje on u srpnju 2021. god. nakon detaljnijeg izlaganja o povijesti slavenskih područja na istoku Europe - iznosi zaključak kako usprkos postojanju značajno različitih jezika i stoljetne podjele između ruskih područja pod utjecajem tatarske [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] i onih uključenih u [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litvansku uniju]], za formiranje odvojene ukrajinske nacije "''nije postojala historijska osnova - niti se takva osnova mogla pronaći''". Prema njemu, a stoga što je prije dolaska Zlatne Horde u 13. stoljeću tim širokim slavenskim područjem bili [[Rjurikoviči|Rurikidi]] (za koje propušta spomenuti da je riječ o plemstvu nastalom od skandinavskih došljaka, koji su zavladali slavenskim stanovništvom) zavladali u okrilju jedne države, jedino je pravilno zaključiti da ondje postoji samo jedan narod, makar s nekim lokalnim osobitostima. Za ideju ukrajinske nacije govori da se najprije proširila među intelektualcima u 19. stoljeću koju je potkraj tog stoljeća poduprla i [[Austro-Ugarska]] državna politika. Odluku ruskih komunista nakon [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] da formiraju Ukrajinu kao članicu [[Sovjetski Savez|Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]], Putin kritizira kao jedan u nizu socijalnih eksperimenata koje su [[Boljševizam|boljševici]] provodili nad ruskim narodom. Putin podsjeća da potom unutar SSSR-a granice Ukrajine i drugih republika ipak "''nikada nisu bile sagledavane kao državne granice; one su bile nominalni dijelovi jedne jedinstvene države, koja je, iskazujući sve atribute jedne federacije, zapravo bila visoko centralizirana''". Putin potom kaže da odlazak Ukrajine i drugih sovjetskih republika iz saveza s Rusijom treba tretirati "''s poštovanjem''", dodajući značajan "ali", nakon 30 godina neovisnosti tih 15 bivših republika SSSR-a: "''Želite uspostaviti vlastitu državu: dobrodošli! Ali pod kojim uvjetima? Podsjetio bih na ocjenu jedne od najistaknutijih političkih figura nove Rusije, prvog gradonačelnika Sankt Petersburga'' (op.: 1991. – 1996.) ''Anatolija Sobčaka''. ''Kao pravni stručnjak koji je vjerovao da svaka odluka mora biti legitimna, 1992. godine je iznio mišljenje: republike koje su bile osnivači Saveza i potpisale Sporazum o uniji 1922. god., moraju se vratiti na granice koje su imale prije pristupanja Sovjetskom Savezu. Sve druge teritorije su predmet razgovora i pregovora, s obzirom na to da je osnova opozvana. Drugim riječima, kada odlazite, možete uzeti ono što ste donijeli.''" Nakon takve neobične analize pitanja [[Sukcesija država|sukcesije država]], napominje Putin u daljnjemm tekstu da su Sporazum o osnivanju SSSR-a iz 1922. god. potpisale (samo) [[Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika|Bjeloruska SSR]], [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinska SSR]] i [[Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika|Zakavkaska SSR]] - Putin nudi zaključak da preostalih desetak republika SSSR-a ne bi imalo blagodat da njihovo samo postojanje ne bude i danas "''predmet razgovora i pregovora''". U svojem članku V. Putin jasno problematizira i suverenitet Ukrajine nad svojim zapadnim područjima, koje obuhvaćaju teritorije koji 1922. god. nisu bili dijelom SSSR-a, pa Ukrajina ne bi mogla u pogledu tih teritorija (nastaviti) postupati prema uputi "''kada odlazite, možete uzeti ono što ste donijeli''". Odmah potom Putin dodaje "''da su boljševici krenuli prekrajati granice čak i prije osnivanja Sovjetskog Saveza, manipulirajući teritorijima kako im se svidjelo i ne mareći za mišljenje naroda''" spominjući u tome kao (valjda) relevantnu i okolnost da su boljševici koji su proglasili [[Donjecko-Krivojroška Sovjetska Republika|Donjecko-Krivojrošku Sovjetsku Republiku]] u istočnoj (približno) polovici Ukrajine bili već 1918. godine zatražili stupanje u uniju s boljševičkom Rusijom. Nadalje s pozitivnim naglaskom spominje Putin koncepciju "trojedinog naroda" iz doba Carske Rusije, u kojemu su [[Bjelorusi|bjelorusko]], "velikorusko" (tj. rusko) i "malorusko" (tj. ukrajinsko) "pleme" bili smatrani dijelovima jedinstvene nacije - Ruske. Naposljetku iznosi ocjenu da svi problemi Rusije s okolnim narodima koji su bili dio Ruskog Imperija proistječu iz neprihvatljivog miješanja stranih sila u ruske odnose s tim povijesnim ruskim pokrajinama.<ref>[http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 "Article by Vladimir Putin ”On the Historical Unity of Russians and Ukrainians“"], službene stranice Predsjednika Ruske Federacije, 12. srpnja 2021. Pristupljeno 10. veljače 2024.</ref> Skoro 3 godine kasnije, Vladimir Putin svoj 2-satni TV intervju 6. veljače 2023. započinje 20- minutnim izlaganjem o povijesti, koje u glavnim crtama ponavlja teze iz članka objavljenoga na web-stranicama Predsjednika Ruske Federacije u srpnju 2021.: nakon što su Rurikidi sa sjedištem u Moskvi postali u 13. stoljeću vazali Zlatnoj Hordi, a Kijev je u sastavu Poljsko-Litvanske unije ušao u orbitu "jednog drugog magneta", u Europi - postoji zadaća u Ruskoj povijesti da se nekadašnje državno jedinstvo obnovi. Putin ponovo izriče tezu da su [[Ukrajinci]] "umjetna nacija", da ne postoji pravo Ukrajine da postoji kao zemlja istinski neovisna o Rusiji.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=fOCWBhuDdDo "Exclusive: Tucker Carlson Interviews Vladimir Putin"], TCN (Youtube kanal), 6. veljače 2024.</ref> == Uvod == Logističke pripreme za invaziju počele su koncentriranjem ruskih kopnenih snaga uzduž ukrajinske granice, prvotno od ožujka do travnja 2021. godine, a zatim i od listopada 2021. do veljače 2022. Tijekom drugog razdoblja grupiranja vojske na ukrajinskim granicama, Rusija je postavila zahtjeve usmjerene SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma onoga što su nazvali "sigurnosnim garancijama", pod čime su tražili pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u, i smanjenje broja NATO-ovih vojnika i naoružanja smještenog u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]].<ref>{{Cite news |title=Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine |url=https://www.reuters.com/world/russia-unveils-security-guarantees-says-western-response-not-encouraging-2021-12-17/ |newspaper=Reuters |date=17. prosinca 2021. |access-date=25. veljače 2022. |first=Gabrielle |last=Tétrault-Farber |first2=Tom |last2=Balmforth}}</ref> Rusija je, također, zaprijetila "neodređenim vojnim odgovorom" ako se NATO nastavi držati „agresivne linije”.<ref>{{Cite news |title=Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue ‘aggressive line’ |url=https://www.theglobeandmail.com/world/article-putin-warns-of-unspecified-military-response-if-us-and-nato-continue/ |newspaper=The Globe and Mail |date=21. prosinca 2021. |access-date=25. veljače 2022. |first=Mark |last=MacKinnon}}</ref> === Rusko negiranje planova o invaziji === Usprkos gomilanju vojske, ruski su dužnosnici tijekom dolaska njihovih oružanih snaga na ukrajinske granice više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom studenog 2021. [[Dmitrij Peskov]], Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da „Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našem teritoriju ne bi trebalo biti ničija briga”.<ref name=":0">Taylor, Adam (24. veljače 2022.). "[https://archive.today/20220224205233/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack]". ''The Washington Post''. [https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Original], arhivirano 24. veljače 2022., pristupljeno 26. veljače 2022.</ref><ref name=":2">{{Cite web |url=https://www.factcheck.org/2022/02/russian-rhetoric-ahead-of-attack-against-ukraine-deny-deflect-mislead/ |title=Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead |date=24. veljače 2022. |website=FactCheck.org |access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da „Rusija ne planira, niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresirana za dobre odnose sa svojim susjedima”.<ref name=":2" /> Sredinom siječnja 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, [[Sergej Rjabkov]], rekao je da Rusija „ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu”.<ref name=":2" /> Dana 12. veljače 2022. savjetnik [[Kremlj]]a za vanjske poslove, [[Jurij Ušakov]], nazvao je diskusiju o „takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji” „histerijom”.<ref name=":2" /><ref name=":0" /> Osam dana kasnije, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Anatolij Antonov]], rekao je da ruske snage „nikome ne prijete... nema invazije. Ne postoje takvi planovi”.<ref name=":0" /> === Ruska propagandna kampanja === Prije neposrednog početka invazije, Rusija je vodila masovnu propagandnu kampanju protiv Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-02-25 |title=The stage for Russia’s war on Ukraine was set by a massive propaganda campaign, USC experts say |url=https://news.usc.edu/197298/russia-and-ukraine-propaganda/ |access-date=2022-02-25 |website=USC News}}</ref> Dana 9. prosinca 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj prema govornicima [[Ruski jezik|ruskog jezika]] izvan Rusije, kazavši tijekom svojeg obraćanja: „da je [[rusofobija]] prvi korak prema [[genocid]]u. Vi i ja znamo što se događa u [[Donbas]]u. To svakako liči na genocid.”<ref>{{Cite web |url=https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html |title=Путин заявил о геноциде на Донбассе |website=Российская газета |access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.themoscowtimes.com/2021/12/10/putin-says-conflict-in-eastern-ukraine-looks-like-genocide-a75780 |title=Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide' |last=AFP |date=10. prosinca 2021. |website=The Moscow Times |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Također, iz Kremlja je osuđen ukrajinski zakon o jeziku.<ref>{{Cite web |date=1. travnja 2021. |title=New law stokes Ukraine language tensions |url=https://www.france24.com/en/live-news/20210401-new-law-stokes-ukraine-language-tensions |access-date=25. veljače 2022. |website=France 24}}</ref> Dana 17. siječnja 2022., jedan od istaknutih ruskih novinara Anton Krasovski komentirajući ukrajinske ambicije o ulasku u NATO, na jednoj ruskoj TV emisiji, rekao je da je „Ukrajina ruska zemlja”. Zatim je nastavio govoriti da će Rusi doći na [[Hreščatik]] i tamo spaliti [[Ustav Ukrajine|ukrajinski ustav]], u kojem je deklarirana ambicija o ulasku u NATO.<ref>{{Citiranje weba |title=Kremlin-funded RT presenter claims Ukraine is Russian land that Russia will ‘take back’ by force |url=https://khpg.org//en/1608809975 |access-date=2022-02-26 |website=Kharkiv Human Rights Protection Group}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Romanyuk |first=Vika |date=2022-02-06 |title=Kill Chain Against Disinformation: How to Stop the Kremlin’s Genocidal Rhetoric on Ukraine |url=https://www.stopfake.org/en/kill-chain-against-disinformation-how-to-stop-the-kremlin-s-genocidal-rhetoric-on-ukraine/ |access-date=2022-02-26 |website=StopFake}}</ref> Dana 15. veljače 2022. Putin je izjavio da se u Donbasu događa genocid kojega provode ukrajinske vlasti.<ref name="#1">{{Cite web |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims |title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims |date=16. veljače 2022. |website=France 24 |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Novinske kuće zabilježile su, da unatoč Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i sam iz obitelji u kojoj se govori ruski.<ref>{{Cite news |title=Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/19/russians-accuse-ukrainians-genocide-propaganda-blitz/ |newspaper=The Telegraph |date=19. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022. |issn=0307-1235 |first=Nataliya |last=Vasilyeva}}</ref> Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netočnima.<ref>{{Cite news |title=Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked |url=https://www.bbc.com/news/60477712 |newspaper=BBC News |date=22. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i [[Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava|Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] i [[Vijeće Europe]], nisu našle nikakve dokaze koji bi podržale ruske tvrdnje.<ref>{{Cite web |url=https://www.osce.org/ukraine-smm/reports |title=Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine |website=OSCE |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> [[Europska komisija]] odbacila je optužbe o genocidu kao [[dezinformacija|dezinformacije]].<ref>[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news/disinformation-about-current-russia-ukraine-conflict-seven-myths-debunked-2022-01-24_en „Dezinformacije o trenutnom rusko-ukrajinskom sukobu – sedam razbijenih mitova”. Generalni direktorat za europsku susjednu politiku i pregovore o proširenju (saopćenje za javnost)]. Pristupljeno 25. veljače 2022. „Situacija u Ukrajini pokrenula je ovaj sukob. Postoje dokazi da Ukrajina čini zločine nad stanovništvom ruskog govornog podneblja na istoku zemlje. Rusija mora intervenirati, ne samo zato što su Ukrajina i Rusija 'jedna nacija'. Ukrajina jednostavno pripada ruskoj „privilegiranoj sferi uticaja”. '''Netočno'''. Apsurdne su optužbe da Ukrajina napada vlastiti teritorij i progoni svoje građane. Kako bi potaknuli domaću podršku ruskoj vojnoj agresiji, ruski državni mediji neumorno pokušavaju ocrniti Ukrajinu, optužujući je za navodni genocid u istočnoj Ukrajini, povlačeći neosnovane paralele s nacizmom i Drugim svjetskim ratom i izmišljajući priče s ciljem da izazovu negativnu emocije kod publike.” Originalni izvor na engleskom jeziku: Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. Myth 2: "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". False. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences</ref> Američko veleposlanstvo u Ukrajini nazvalo je rusku tvrdnju o genocidu „neistinom za osudu”,<ref>{{Cite web |url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3406104-united-states-russias-claim-of-genocide-in-ukraine-is-reprehensible-falsehood.html |title=United States: Russia’s claim of ‘genocide in Ukraine’ is reprehensible falsehood |publisher=Ukrinform |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> dok je [[Ned Price]], glasnogovornik [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnog tajništva Sjedinjenih Američkih Država]], izjavio je da je Moskva takve tvrdnje predstavlja kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.<ref name="#1"/> Dana 18. veljače, ruski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama, [[Anatolij Antonov]] optužio je Sjedinjene Američke Države da odobravaju prisilnu [[Asimilacija (sociologija)|asimilaciju]] ukrajinskih Rusa.<ref>{{Cite web |url=https://tass.com/russia/1405599 |title=US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine – Russian ambassador to US |website=TASS |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Dana 19. veljače europski portal za borbu protiv dezinformacija "EU vs. Disinformation" sljedeće je ruske optužbe proglasio neutemeljenima: „Ukrajinske snage pripremaju veliku ofenzivu na Donbas”, „Ukrajina priprema terorističke napade na Donbas ili Rusiju”, „Ukrajina provodi genocid nad govornicima ruskog jezika na istoku”, „Ukrajina planira uporabu kemijskih i drugih nedopuštenih oružja protiv civila na istoku”, „Ukrajinske snage čine zločine nad civilima na istoku”.<ref>{{Citiranje weba |date=19. veljače 2022. |title=The Kremlin’s Playbook: Fabricating Pretext to Invade Ukraine – More Myths |url=https://euvsdisinfo.eu/the-kremlins-playbook-fabricating-pretext-to-invade-ukraine-more-myths/ |url-status=dead |access-date=26. veljače 2022. |website=Eu vs Disinformation |archive-date=26. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220226024610/https://euvsdisinfo.eu/the-kremlins-playbook-fabricating-pretext-to-invade-ukraine-more-myths/}}</ref> U govoru održanom 21. veljače 2022., V. Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo [[Neonacizam|neonacističko]], dodajući da je cilj Rusije [[Demilitarizacija|demilitarizati]] i „[[Denacifikacija|denacificirati]]” Ukrajinu.<ref>{{Cite web |url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655 |title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true. |website=NBC News |access-date=26. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite news |title=Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace |url=https://www.ft.com/content/0783ea10-b493-4889-8da8-5a5ea75cb977 |newspaper=Financial Times |date=24. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022. |first=Max |last=Seddon}}</ref> Hrvatski analitičar i stručnjak za međunarodne odnose Branimir Vidmarović, komentirajući Putinove navodne ciljeve "demilitarizacije" i "denacifikacije" Ukrajine, kazao je da to ni nisu ostvarivi vojni ciljevi nego političke parole.<ref>{{Citiranje weba |title=Analitičar Vidmarović: Iluzija je da će Putin završiti u Den Haagu iza rešetaka, ali postoji jedan način |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/analiticar-vidmarovic-iluzija-je-da-ce-putin-zavrsiti-u-den-haagu-iza-resetaka-ali-postoji-jedan-nacin-1568319 |access-date=2022-03-10 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni „nacistički” narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu Ukrajine nema široke podrške ideologijama [[krajnja desnica|krajnje desnice]], a nijedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovnoj Radi]], državnom zakonodavnom tijelu, tijekom parlamentarnih izbora 2019. godine.<ref name=":bs0">{{Cite web |url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/live-blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655 |title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true. |website=NBC News |access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537 |title=Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say |website=NBC News |access-date=26. veljače 2022.}}</ref> Štoviše, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ukrajinski premijer [[Denis Šmihalj]] su zapravo [[Židov]]i što čini Ukrajinu jednom od dvije države svijeta koje imaju židovskog vođu predsjednika i premijera (druga je [[Izrael]]). Osvrćući se na Putinovu opasku, Zelenski je izjavio da se njegov djed, sovjetski pješadinac, borio protiv nacista;<ref>{{Cite web |url=https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html |title=Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs" |date=24. veljače 2022. |website=Axios |access-date=25. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224031305/https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html |url-status=dead }}</ref><ref name=":bs0" /> izgubivši tri člana njegove obitelji u [[holokaust]]u. [[Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država]] osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu povijesti [[Holokaust]]a kao opravdanje za rat.<ref>{{Cite web |url=https://www.bostonglobe.com/2022/02/24/opinion/putins-hitler-like-tricks-tactics-ukraine/ |title=Putin’s Hitler-like tricks and tactics in Ukraine – The Boston Globe |website=BostonGlobe |access-date=26. veljače 2022. |last3=Comments}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.ushmm.org/information/press/press-releases/museum-condemns-russias-invasion-of-ukraine |title=Museum concerned about loss of life |website=United States Holocaust Memorial Museum |access-date=26. veljače 2022.}}</ref> === Sukobi na istoku === Borbe u Donbasu značajno su eskalirale 17. veljače 2022. Dnevni broj razmjena vatre između separatista i Ukrajinske vojske tijekom prvih šest tjedana 2022. kretao se od dva do pet,<ref name=":bs1">MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". ''The Globe and Mail''. str. A3.</ref> da bi 17. veljače ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.<ref name=":bs1" /> Ruski državni mediji također su izvijestili o preko 20 topničkih napada na položaje separatista istog dana.<ref name=":bs1" /> Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u [[Stanicja Luhanska|Stanicji Luhanskoj]] koristeći topništvo, ranivši pri tome tri civila. Luganska Narodna Republika priopćila je da je ukrajinska vlada napala njene snage [[minobacač]]ima, [[bacač granata|bacačima granata]] i [[strojnica]]ma.<ref>{{Cite web |url=https://www.msn.com/en-us/news/world/west-accuses-russia-of-trying-to-create-pretext-for-invasion-after-shelling-in-east-ukraine/ar-AATZcQu |title=Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east |website=MSN |access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite news |title=Ukraine conflict: Where are Russia's troops? |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60158694 |newspaper=BBC News |date=23. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022.}}</ref> Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu evakuaciju civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.<ref>{{Cite news |title=Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60443504 |newspaper=BBC News |date=19. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.nbcnews.com/news/world/east-ukraine-shelling-russian-invasion-fears-putin-pretext-rcna16773 |title=Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears |website=NBC News |access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/20/in-the-closest-russian-city-to-ukraines-separatist-region-there-are-few-signs-of-refugees-a76473 |title=In the Closest Russian City to Ukraine’s Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees |last=Light |first=Felix |date=20. veljače 2022. |website=The Moscow Times |access-date=25. veljače 2022.}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.msn.com/en-us/news/world/warning-siren-sounds-in-rebel-held-capital-in-east-ukraine-reuters-witness/ar-AAU29BV?ocid=entnewsntp |title=Warning siren sounds in rebel-held capital in east Ukraine -Reuters witness |work=MSN News |date=18. veljače 2022. |author-first=Alexander |author-last=Smith |access-date=23. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032724/https://www.msn.com/en-us/news/world/warning-siren-sounds-in-rebel-held-capital-in-east-ukraine-reuters-witness/ar-AAU29BV?ocid=entnewsntp |url-status=live}}</ref> Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu topničkog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.<ref>{{cite web |date=18. veljače 2022. |title=47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas |url=https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220217205001/https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/ |archive-date=17. veljače 2022. |access-date=18. veljače 2022. |publisher=Kyiv Independent}}</ref><ref>{{cite web |title=How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive |url=https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html |date=18. veljače 2022. |access-date=18. veljače 2022. |publisher=NV.UA |archive-date=18. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218180147/https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html |url-status=live}}</ref> Dana 21. veljače, [[Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije]] (FSB) objavila je da je uništen njen granični objekt u [[Rostovska oblast|Rostovskoj oblasti]] koji se nalazi 150 metara od ukrajinske granice.<ref>{{cite news |author=<!--Staff writer(s)/no by-line.--> |date=21. veljače 2022. |script-title=ru:ФСБ сообщила о попадании снаряда в погранпункт на границе с ДНР |url=https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd |url-status=live |work=RBK Daily |publisher=RBK Group |issn=1991-0703 |oclc=849495462 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222023632/https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd |archive-date=22. veljače 2022. |access-date=22. veljače 2022. |script-quote=ru:В 9:50 выпущенным с Украины снарядом полностью разрушен российский пограничный пункт в Ростовской области в 150 метрах от границы, пострадавших нет, сообщили РБК в ФСБ. |trans-quote=At 9:50 a.m., a projectile fired from Ukraine completely destroyed a Russian border checkpoint in the Rostov region, 150 meters from the border, there were no casualties, the FSB told RBC.}}</ref> Izvještajna služba [[Južni vojni okrug|Južnog vojnog okruga]] priopćila je da su tijekom jutra tog dana ruske snage likvidirale skupinu od pet [[Sabotaža|sabotera]] u blizini sela [[Mitjakinskaja]] u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine s dva pješačka borbena vozila, pri čemu su ista uništena.<ref>{{cite news |date=21. veljače 2022. |title=Российские военнослужащие уничтожили пять диверсантов с Украины при нарушении границы |publisher=TASS |url=https://tass.ru/proisshestviya/13784397?from=feed |url-status=live |access-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221163322/https://tass.ru/proisshestviya/13784397?from=feed |archive-date=21. veljače 2022.}}</ref> Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih [[Operacija pod lažnom zastavom|operacijama pod lažnom zastavom]].<ref>{{cite news |title=Russia Says Border Facility Near Ukraine Destroyed in Shell Attack |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/21/russia-says-border-facility-near-ukraine-destroyed-in-shell-attack-a76487 |access-date=21. veljače 2022. |publisher=The Moscow Times |date=21. veljače 2022. |archive-date=21. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221123839/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/21/russia-says-border-facility-near-ukraine-destroyed-in-shell-attack-a76487 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |title=Russia says it prevented border breach from Ukraine, Kyiv calls it fake news |url=https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-prevented-border-breach-ukraine-kyiv-calls-it-fake-news-2022-02-21/ |access-date=21. veljače 2022. |work=Reuters |date=21. veljače 2022. |archive-date=21. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221131855/https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-prevented-border-breach-ukraine-kyiv-calls-it-fake-news-2022-02-21/ |url-status=live}}</ref> Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela [[Zajceve]], 30 kilometara sjeverno od [[Donjeck]]a.<ref>{{cite web |url=https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/21/Two-Ukraine-soldiers-killed-in-shelling-Police |title=Two Ukraine soldiers, civilian killed in shelling |work=Al-Arabiyah |date=21. veljače 2022. |access-date=22. veljače 2022. |archive-date=21. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221203204/https://english.alarabiya.net/News/world/2022/02/21/Two-Ukraine-soldiers-killed-in-shelling-Police |url-status=live}}</ref> Nekoliko analitičara, među kojima i istraživačka web-stranica [[Bellingcat]],<ref>{{cite news |author=Bellingcat Investigation Team |date=23. veljače 2022. |title=Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine's Frontlines |url=https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/ |url-status=live |work=Bellingcat |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223204058/https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/ |archive-date=23. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.<ref>{{cite web |title='Dumb and lazy': the flawed films of Ukrainian 'attacks' made by Russia's 'fake factory' |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory |date=21. veljače 2022. |access-date=22. veljače 2022. |work=The Guardian |archive-date=21. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221235946/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Four Russian false flags that are comically easy to debunk |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/ |date=21. veljače 2022. |access-date=22. veljače 2022. |publisher=The Daily Telegraph |archive-date=22. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222050443/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Russia's 'Idiotic' Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine |url=https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine |date=21. veljače 2022. |access-date=22. veljače 2022. |publisher=Vice Media |archive-date=21. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221194550/https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine |url-status=live}}</ref> Dana 21. veljače nepoznate snage granatirale su [[termoelektrana|termoelektranu]] sjeverno od mjesta [[Ščastja]] koje se nalazi u okolici [[Lugansk|Lugansk]]a u Luganskoj Narodnoj Republici,<ref>{{cite web |author-last1=Mazneva |author-first1=Elena |author-last2=Chourisna |author-first2=Kateryna |date=22. veljače 2022. |title=Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling |url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-22/ukraine-power-plant-damaged-during-two-days-of-shelling |access-date=23. veljače 2022. |website=Bloomberg News |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223065953/https://www.bloomberg.com/news/articles/2022-02-22/ukraine-power-plant-damaged-during-two-days-of-shelling |url-status=live}}</ref> a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.<ref>{{cite web |author-last=Gerasimova |author-first=Tanya |date=21. veljače 2022. |title=Luhansk TPP Suspends Work Due To Militants Shelling |url=https://ukranews.com/en/news/835470-luhansk-tpp-suspends-work-due-to-militants-shelling |access-date=23. veljače 2022. |publisher=Ukranews |archive-date=22. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222162111/https://ukranews.com/en/news/835470-luhansk-tpp-suspends-work-due-to-militants-shelling |url-status=live}}</ref> === Eskalacija (21. – 23. veljače) === [[File:Обращение Президента Российской Федерации 2022-02-21.webm|thumb|thumbtime=00:03|Obraćanje predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina naciji 22. veljače 2022.<br><small>(Dostupni engleski i ruski titlovi)</small>]] Dana 21. veljače, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizirane snage) pošalju u dio [[Donbas]]a kojega kontroliraju proruski pobunjenici, u akciju koju je Rusija naziva „mirovnom misijom”.<ref name="ru-troops-donbas">{{cite news |date=21. veljače 2022. |title=Putin orders troops into separatist-held parts of Ukraine |publisher=CNN |url=https://cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-mo3nday-intl/index.html |access-date=23. veljače 2022. |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102720/https://www.cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-monday-intl/index.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |author-last1=Philp |author-first1=Catherine |author-last2=Wright |author-first2=Oliver |author-last3=Brown |author-first3=Larissa |title=Putin sends Russian tanks into Ukraine |url=https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8 |work=The Times |date=22. veljače 2022. |access-date=23. veljače 2022. |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223032437/https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8 |url-status=live}}</ref> Ruska vojska saopćila je da je ubila pet ukrajinskih „diverzanata”, što je oštro demantirao ukrajinski ministar vanjskih poslova [[Dmytro Kuleba]].<ref>{{cite news |title=Russia claims to kill 5 Ukrainian 'saboteurs' who crossed border |work=The Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/ |access-date=24. veljače 2022. |archive-date=21. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221232442/https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/ |url-status=live}}</ref> Kasnije tog dana, nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.<ref name="guard-troops-donbas">{{cite web |date=21. veljače 2022. |title=Putin orders troops into eastern Ukraine on 'peacekeeping duties' |website=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today |access-date=23. veljače 2022. |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223175613/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=22. veljače 2022. |title=Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass |url=https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494 |access-date=21. veljače 2022. |website=la Repubblica |archive-date=21. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221231124/https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=21. veljače 2022. |title=Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns |url=https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206 |website=Newsweek |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223111027/https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |date=22. veljače 2022. |title=Chilling social media footage emerges of convoys of Russian military equipment entering Donbas in Ukraine |url=https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832 |website=Sky News |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032732/https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832 |url-status=live}}</ref> [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu te ona nije dobila ikakvu potporu.<ref>{{cite web |title=Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine |url=https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223172555/https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165 |archive-date=23. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |publisher=ABC News}}</ref> Ambasador [[Kenija|Kenije]], [[Martin Kimani]], usporedio je Putinov potez s [[kolonijalizam|kolonijalizmom]] rekavši: „Moramo dovršiti oporavak sa zgarišta mrtvih imperija, na način da ne potonemo nazad u nove oblike dominacije i opresije.”<ref>{{cite web |author-last=Woodyatt |author-first=Amy |date=23. veljače 2022. |title=Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past |url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223161155/https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html |archive-date=23. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=CNN}}</ref> [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Joe Biden]] 22. veljače izjavio je da se „početak ruske invazije na Ukrajinu” dogodio. Generalni sekretar NATO-a [[Jens Stoltenberg]] i [[Kanada|kanadski]] premijer [[Justin Trudeau]] rekli su da je došlo do „dodatne invazije”. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba izjavio je: „Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija.” [[Josep Borrell]], [[Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku]], izjavio je da su „ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija”.<ref name="WashPost_what_counts_invasion">{{cite news |author-last1=Parker |author-first1=Claire |title=What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean. |date=23. veljače 2022. |newspaper=The Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine |access-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://archive.today/20220223204700/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/ |archive-date=23. veljače 2022. |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Russian troops in east Ukraine an 'invasion,' White House declares – National |url=https://globalnews.ca/news/8636852/russian-troops-in-east-ukraine-an-invasion-white-house-declares/ |access-date=22. veljače 2022. |website=Global News |archive-date=22. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222153822/https://globalnews.ca/news/8636852/russian-troops-in-east-ukraine-an-invasion-white-house-declares/ |url-status=live}}</ref> Istog dana, [[Savjet Federacije (Rusija)|Savjet Federacije]] ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije.<ref name=":5">{{cite web |url=https://ria.ru/20220222/soglasie-1774434602.html |title=Совфед дал согласие на использование ВС за пределами страны |date=22. veljače 2022. |publisher=RIA Novosti |access-date=22. veljače 2022. |archive-date=22. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222163916/https://ria.ru/20220222/soglasie-1774434602.html |url-status=live}}</ref> S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na još tada opću [[Mobilizacija|mobilizaciju]].<ref>{{cite news |author-last1=Zinets |author-first1=Natalia |author-last2=Williams |author-first2=Matthias |title=Ukrainian president drafts reservists but rules out general mobilisation for now |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-calls-up-reservists-launches-programme-economic-patriotism-2022-02-22/ |access-date=23. veljače 2022. |work=Reuters |date=22. veljače 2022. |archive-date=22. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222235612/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-calls-up-reservists-launches-programme-economic-patriotism-2022-02-22/ |url-status=live}}</ref> [[File:Mixed Feelings on the Russian Side of the Ukraine Border Over Potential War.webmhd.webm|thumb|200px|Video reportaža [[Voice of America|Voice of Americe]], o javnom mnijenju na ruskoj strani ukrajinsko-ruske granice na početku invazije<br><small>(Dostupni engleski titlovi)</small>]] Dana 23. veljače, [[Verhovna Rada]], ukrajinski [[parlament]], proglasio je 30-dnevno [[izvanredno stanje]] u cijeloj državi, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je također naredio mobilizaciju svih rezervista [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]].<ref>{{cite news |title=Ukraine to introduce a state of emergency and tells its citizens to leave Russia immediately |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-sanctions-ukraine-reservists-west-b2021165.html |date=23. veljače 2022. |access-date=23. veljače 2022. |author-first=Thomas |author-last=Kingsley |work=The Independent |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224032730/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-sanctions-ukraine-reservists-west-b2021165.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukraines-parliament-approves-state-emergency-2022-02-23/ |title=Ukraine's Parliament approves state of emergency |author=<!--Not stated--> |date=23. veljače 2022. |website=Reuters |publisher=Reuters |access-date=24. veljače 2022. |quote="The state of emergency comes into force at midnight local time (1000 GMT). It will last 30 days and can be extended for another 30 days." |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223200424/https://www.reuters.com/world/europe/ukraines-parliament-approves-state-emergency-2022-02-23/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Ukraine calls up reservists, declares national emergency as U.S. and allies hit Russia with new sanctions |url=https://www.cbsnews.com/news/russia-ukraine-news-miliatry-reservists-emergency-declaration/ |access-date=24. veljače 2022. |website=CBS News |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224055846/https://www.cbsnews.com/news/russia-ukraine-news-miliatry-reservists-emergency-declaration/ |url-status=live}}</ref> Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u [[Kijev]]u, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade.<ref>{{cite news |title=Russia evacuates embassy in Ukraine as crisis escalates |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |date=23. veljače 2022. |access-date=23. veljače 2022. |author-first=Dasha |author-last=Litvinova |work=Associated Press |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102040/https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |url-status=live}}</ref> Internetske stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarske web-stranice, pogođene su kibernetičkim [[Napad uskraćivanjem resursa|DDoS napadima]] ([[engleski jezik|engleski]]: ''distributed denial-of-service attack'').<ref>{{cite news |title=Ukraine hit by more cyberattacks, destructive malware |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b |access-date=24. veljače 2022. |work=Associated Press |date=23. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064547/https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b |url-status=live}}</ref> Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvan je od 23. do 24. veljače. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tijekom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s ciljem smirivanja krize. [[Glavni tajnik Ujedinjenih naroda]] [[Antonio Guterres]] izjavio je: „da se dadne prilika miru”.<ref name=":bsX0">{{cite web |date=23. veljače 2022. |title='It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine |url=https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224021804/https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=AP News}}</ref> Rusija je pokrenula invaziju u razdoblju u kojem je predsjedala nad Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda - tijekom veljače 2022. Kao jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Rusija ima pravo [[veto|veta]].<ref name=":bsX0" /><ref name=":1">{{cite web |title=U.S. Says Russia Will Face U.N. Security Council Resolution |url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/pUrIX20rUPrwgE9WQPoX |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064610/https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news/card/pUrIX20rUPrwgE9WQPoX |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Wall Street Journal}}</ref> U ranim satima 24. veljače, Zelenski je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat.<ref>{{cite news |author-last=Sonne |author-first=Paul |date=24. veljače 2022. |title=Ukraine's Zelensky to Russians: 'What are you fighting for and with whom?' |url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/23/ukraine-zelensky-russia-address/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073748/https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/23/ukraine-zelensky-russia-address/ |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |newspaper=The Washington Post}}</ref><ref>{{cite news |author-last1=Troianovski |author-first1=Anton |author-last2=MacFarquhar |author-first2=Neil |date=23. veljače 2022. |title=Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073730/https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin/zelensky-makes-a-dramatic-appeal-to-the-russian-people-saying-the-people-of-ukraine-want-peace |archive-date=24. veljače 2022. |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{cite web |url=https://foreignpolicy.com/2022/02/23/zelenskys-desperate-plea-for-peace/ |date=23. veljače 2022. |title=Zelensky's Last-Ditch Plea for Peace |access-date=25. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224140341/https://foreignpolicy.com/2022/02/23/zelenskys-desperate-plea-for-peace/ |url-status=live}}</ref> == Tijek rata == [[Datoteka:2022 Russian Invasion of Ukraine animated.gif|thumb|440x440px|Animirana karta tijeka invazije]] === Prva faza rata; opća invazija na cijelu zemlju (24. veljače - 7. travnja 2022.) === Neposredno prije 6:00 po [[Moskovsko vrijeme|moskovskom vremenu]] ([[UTC+3]]), Putin je objavio da je donio odluku o pokretanju „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini.<ref name="declaration of war" /><ref name="Meduza_Putin_announces_invasion">{{cite news |title=Putin announces formal start of Russia's invasion in eastern Ukraine |date=24. veljače 2022. |newspaper=Meduza |url=https://meduza.io/en/news/2022/02/24/putin-announces-start-of-military-operation-in-eastern-ukraine |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224033732/https://meduza.io/en/news/2022/02/24/putin-announces-start-of-military-operation-in-eastern-ukraine |archive-date=24. veljače 2022. |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |title=Russian President Vladimir Putin announces military assault against Ukraine in surprise speech |url=https://www.msn.com/en-us/news/world/russian-president-vladimir-putin-announces-military-assault-against-ukraine-in-surprise-speech/ar-AAUebpI |access-date=24. veljače 2022. |website=MSN |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064559/https://www.msn.com/en-us/news/world/russian-president-vladimir-putin-announces-military-assault-against-ukraine-in-surprise-speech/ar-AAUebpI |url-status=live}}</ref> U svom obraćanju, Putin je rekao da nema planova za okupaciju ukrajinskog teritorija i da podržava pravo naroda Ukrajine na [[Pravo na samoodređenje|samoodređenje]].<ref name="tassputspeech24">{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=Путин принял решение о проведении операции по денацификации и демилитаризации Украины |work=TASS |url=https://tass.ru/politika/13825671 |access-date=24. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224045055/https://tass.ru/politika/13825671 |url-status=live}}</ref> Putin je izjavio da je Rusija tražila „demilitarizaciju i denacifikaciju” Ukrajine.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-60503037 |title=Ukraine conflict: Russian forces attack after Putin TV declaration<!-- different from current title, please do not change --> |website=BBC News] |date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064553/https://www.bbc.com/news/world-europe-60503037 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russias-putin-announces-military-operation-in-ukraine-a76549 |title=Russia's Putin Announces Military Operation in Ukraine |website=The Moscow Times |date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064553/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russias-putin-announces-military-operation-in-ukraine-a76549 |url-status=live}}</ref><ref name="krputspeech24">{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=Обращение Президента Российской Федерации |work=Kremlin.ru |url=http://kremlin.ru/events/president/news/67843 |url-status=dead |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225003932/http://kremlin.ru/events/president/news/67843 |archive-date=25. veljače 2022.}}</ref> Putin je također pozvao ukrajinske vojnike da predaju svoje oružje i odu kući. Također je izjavio da će „sva odgovornost za moguće prolijevanje krvi biti na savjesti režima koji vlada nad teritorijem Ukrajine.”<ref name="declaration of war">{{cite news |title=Full text: Putin's declaration of war on Ukraine |url=https://www.spectator.co.uk/article/full-text-putin-s-declaration-of-war-on-ukraine |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220227/https://www.spectator.co.uk/article/full-text-putin-s-declaration-of-war-on-ukraine |archive-date=27. veljače 2022. |url-status=live |work=The Spectator |date=24. veljače 2022.}}{{cbignore}}</ref> Putinove tvrdnje da je ukrajinska vlada pod kontrolom neonacista ponovno su široko odbačene kao neutemeljene.<ref>{{cite news |last=Chernova |first=Anna |date=24. veljače 2022. |title=Kremlin spokesperson echoes Putin's baseless claims on invasion objectives |work=CNN |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_542ef6fc653f4404d483a5156ecc23e6 |access-date=24. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224132757/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/index.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Keith |first1=Collins |last2=Lazaro |first2=Gamio |last3=Scott |first3=Reinhard |title=Maps: Tracking the Russian Invasion of Ukraine |url=https://www.nytimes.com/interactive/2022/world/europe/ukraine-maps.html |access-date=23. veljače 2022. |work=The New York Times |date=23. veljače 2022. |archive-date=22. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220222221302/https://www.nytimes.com/interactive/2022/world/europe/ukraine-maps.html |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |last1=Isachenkov |first1=Vladimir |last2=Litvinova |first2=Dasha |last3=Karmanau |first3=Yuras |last4=Heintz |first4=Jim |title=Russia attacks Ukraine as defiant Putin warns US, NATO |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |access-date=23. veljače 2022. |work=AP News |date=23. veljače 2022. |archive-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220223102040/https://apnews.com/article/russia-ukraine-europe-russia-moscow-kyiv-626a8c5ec22217bacb24ece60fac4fe1 |url-status=live}}</ref> [[Kremlj]] je planirao najprije raketama ciljati središta protuzračne obrane i [[Stožer|vojna zapovjedništva]] te potom poslati [[borbeni zrakoplovi|borbene zrakoplove]] i [[Vojni helikopter|helikoptere]] kako bi se brzo uspostavila ruska [[zračna nadmoć]].<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold">{{cite news |last1=Mendick |first1=Robert |title=Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold |url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/24/mapped-step-by-step-guide-all-out-russian-invasion-ukraine-could/ |access-date=24. veljače 2022. |work=The Daily Telegraph |date=24. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224083758/https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/24/mapped-step-by-step-guide-all-out-russian-invasion-ukraine-could/ |url-status=live}}</ref> Sjedinjene Američke Države izjavile su kako vjeruju da Rusija želi „dekapitirati” ukrajinsku vladu te uspostavi sebi sklonu vladu,<ref>{{cite news |last1=Stewart |first1=Phil |last2=Ali |first2=Idrees |title=Russia plans to 'decapitate' Ukraine government -U.S. defense official |url=https://www.reuters.com/world/us-believes-russia-planning-decapitate-ukraines-government-2022-02-24/ |access-date=24. veljače 2022. |work=Reuters |date=24. veljače 2022. |archive-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224203851/https://www.reuters.com/world/us-believes-russia-planning-decapitate-ukraines-government-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref> dok su pripadnici [[Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država|Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država]] izjavili kako očekuju da će Kijev pasti unutar 96 sati na temelju stanja na terenu.<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Exclusive: U.S. expects Kyiv's fall in days, Ukraine source warns of encirclement |url=https://www.newsweek.com/us-expects-kyiv-fall-days-ukraine-source-warns-encirclement-1682326 |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.newsweek.com/us-expects-kyiv-fall-days-ukraine-source-warns-encirclement-1682326 |archive-date=26. veljače 2022. |access-date=26. veljače 2022. |website=Newsweek}}{{cbignore}}</ref> Američki Centar za mornaričke analize ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Center for Naval Analyses'') izjavio je da će Rusija pokušati opkoliti Kijev i [[Obuhvat (vojni manevar)|obuhvatiti]] ukrajinske snage na istoku zemlje, dok je Centar za strateške i međunarodne studije ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Center for Strategic and International Studies'') identificirao tri glavna pravca ruskog vojnog napredovanja: # Iz pravca Bjelorusije na sjever Ukrajine<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> # Iz pravca Donbasa na istoku<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> # Iz pravca poluotoka Krima na jugu.<ref name="Step-by-step guide on how an all-out Russian invasion of Ukraine could unfold" /> Prema ruskim dokumentima koje su Ukrajinci zaplijenili u svibnju 2022., u oblasti Sumi; cilj ruske invazije u njenim početnim danima bio je ovladati cijelim teritorijem Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-12 |title=Jutarnji list - Ukrajinci u oblasti Sumi pronašli ruske vojne dokumente: ‘Više nema dileme koji su im bili planovi‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-u-oblasti-sumi-pronasli-ruske-vojne-dokumente-vise-nema-dileme-koji-su-im-bili-planovi-15196563 |access-date=2022-05-13 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> === Prva faza - Sjeverno bojište === [[File:Kyiv Tense as Russian Forces Advance.webm|thumb|„Kyiv Tense as Russian Forces Advance”, video reportaža [[Voice of America|Voice of Americe]]<br><small>(Dostupni engleski titlovi)</small>]]Ruska vojna vozila u Ukrajinu su ušla oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, graničnog prijelaza na tromeđi Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.<ref>{{cite news |last1=Hodge |first1=Nathan |last2=Lister |first2=Tim |last3=Kottasová |first3=Ivana |last4=Regan |first4=Helen |date=24. veljače 2022. |title=Russia launches military attack on Ukraine with reports of explosions and troops crossing border |work=CNN |url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/russia-ukraine-putin-military-operation-donbas-intl-hnk/index.html |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224060424/https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/russia-ukraine-putin-military-operation-donbas-intl-hnk/index.html |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref>Dana 24. veljače 2022. godine, po riječima ukrajinskog državnog ministra [[Anton Herašenko|Antona Herašenka]], nešto poslije 6:30 ([[UTC+2]]) ruske snage pokrenule su kopneni napad u blizini grada Harkiva,<ref>{{cite news |date=23. veljače 2022. |title=Ukraine-Russia crisis: Live updates |publisher=CNN |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/index.html |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224044234/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/index.html |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref> U 7:40, [[BBC]] je citirao druge izvore rekavši da u Ukrajinu ulaze i vojnici iz Bjelorusije.<ref>{{cite web |author=<!--Not stated--> |date=24. veljače 2022. |title=Ukraine: Troops moving in from Belarus |url=https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224064605/https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60454795 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |publisher=BBC}}</ref> Neposredno prije 7:00 (UTC+2), Zelenski je objavio izvanredno stanje u cijeloj Ukrajini.<ref>{{cite web |date=16. srpnja 2018. |title=Russia-Ukraine crisis live news: Putin has launched 'full-scale invasion', says Ukrainian foreign minister – latest updates |url=https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/23/ukraine-russia-news-crisis-latest-live-updates-putin-biden-europe-sanctions-russian-invasion-border-troops |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224054309/https://www.theguardian.com/world/live/2022/feb/23/ukraine-russia-news-crisis-latest-live-updates-putin-biden-europe-sanctions-russian-invasion-border-troops |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |work=The Guardian}}</ref> Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da „nanese maksimalne gubitke” napadačima.<ref>{{cite web |title=Зеленский отдал приказ ВСУ наносить максимальные потери оккупантам |url=https://www.unian.net/society/zelenskiy-otdal-prikaz-vsu-nanosit-maksimalnye-poteri-okkupantam-novosti-ukrainy-11715478.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224082802/https://www.unian.net/society/zelenskiy-otdal-prikaz-vsu-nanosit-maksimalnye-poteri-okkupantam-novosti-ukrainy-11715478.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Unian}}</ref> Zelenski je također objavio da su od tog trenutka rusko-ukrajinski diplomatski odnosi prekinuti.<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Украина разорвала дипломатические отношения с Россией |url=https://www.interfax.ru/world/824153 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224095330/https://www.interfax.ru/world/824153 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Interfax}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, objavio je opću mobilizaciju.<ref name="Reuters 2022">{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax |publisher=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/ |url-status=live |access-date=25. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225025205/https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/ |archive-date=25. veljače 2022.}}</ref> Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući [[Međunarodna zračna luka Borispilj|Međunarodnu zračnu luku Borispilj]], ukrajinsku najveću zračnu luku, koja se nalazi 29 kilometra istočno od Kijeva.<ref>{{cite web |last=Charpentreau |first=Clement |title=Ukraine closes airspace, Kyiv airport under attack |url=https://www.aerotime.aero/articles/30312-ukraine-closes-airspace-russia-attacks?_fb_noscript=1 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224151542/https://www.aerotime.aero/articles/30312-ukraine-closes-airspace-russia-attacks?_fb_noscript=1 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022. |website=AeroTime Hub}}</ref> Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove.<ref>{{cite news |last=Eccles |first=Mari |date=24. veljače 2022. |title=Ukraine closes airspace as Putin orders military operation |work=Politico |url=https://www.politico.eu/article/ukraine-closes-airspace-as-putin-orders-military-operation/ |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102433/https://www.politico.eu/article/ukraine-closes-airspace-as-putin-orders-military-operation/ |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref>Služba sigurnosti Ukrajine također je navela da je Ukrajina odbila napad u [[Volinjska oblast|Volinjskoj oblasti]].<ref>{{cite web |title=President has made all necessary decisions to defend the country, the Armed Forces are actively resisting Russian troops – Adviser to the Head of the Office of the President |url=https://www.president.gov.ua/en/news/prezident-uhvaliv-usi-neobhidni-rishennya-dlya-zahistu-krayi-73117 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224102445/https://www.president.gov.ua/en/news/prezident-uhvaliv-usi-neobhidni-rishennya-dlya-zahistu-krayi-73117 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=president.gov.ua}}</ref> U 10:00 (UTC+2) objavljeno je na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije da su ruski vojnici napali Ukrajinu sa sjevera te da su isti prodrli 5 kilometara. Izviješteno je da su ruski vojnici bili aktivni u [[Harkovska oblast|Harkivskoj oblasti]], [[Černigovska oblast|Černigovskoj oblasti]] i blizu [[Sumy|Sume]].<ref>{{cite web |title=Войска России на севере Украины продвинулись вглубь до пяти километров – Арестович |url=https://www.unian.net/war/voyska-rossii-na-severe-ukrainy-prodvinulis-vglub-do-pyati-kilometrov-arestovich-novosti-donbassa-11715571.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224091205/https://www.unian.net/war/voyska-rossii-na-severe-ukrainy-prodvinulis-vglub-do-pyati-kilometrov-arestovich-novosti-donbassa-11715571.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Unian}}</ref> U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo obrane izvijestilo je da su ruski vojnici u Černihivskoj oblasti zaustavljeni.<ref name="mil.2402.1030">{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=General Staff of the Armed Forces of Ukraine: Operative information as of 10.30 |url=https://www.mil.gov.ua/en/news/2022/02/24/general-staff-of-the-armed-forces-of-ukraine-operative-information-as-of-10-30/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224103548/https://www.mil.gov.ua/en/news/2022/02/24/general-staff-of-the-armed-forces-of-ukraine-operative-information-as-of-10-30/ |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=mil.gov.ua}}</ref> Jedan se ruski izviđački [[vod]]<ref name="OZ">{{cite news |last1=Osborn |first1=Andrew |last2=Zinets |first2=Natalia |date=23. veljače 2022. |title=Russian forces invade Ukraine with strikes on major cities |work=[[Reuters]] |url=https://www.reuters.com/world/europe/putin-orders-military-operations-ukraine-demands-kyiv-forces-surrender-2022-02-24/ |url-status=live |access-date=23. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224033456/https://www.reuters.com/world/europe/putin-orders-military-operations-ukraine-demands-kyiv-forces-surrender-2022-02-24/ |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref> predao u blizini [[Černigov|Černihiv]]a.<ref name="#2">{{cite web |title=Военные взяли в плен первых российских оккупантов, которые сегодня вторглись в Украину (фото) |url=https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.unian.net/war/voennye-vzyali-v-plen-pervyh-rossiyskih-okkupantov-kotorye-segodnya-vtorglis-v-ukrainu-foto-novosti-donbassa-11715970.html |archive-date=26. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Unian}}{{cbignore}}</ref> Pošto je Bjelorusija dozvolila ruskim vojnicima da napadnu Ukrajinu sa sjevera iz bjeloruskog teritorija, u 11:00 (UTC+2), ukrajinski graničari prijavili su ulazak ruskih vojnika u [[Vilča|Vilču]] ([[Kijevska oblast]]), dok su granični prijelaz u [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]] Rusi bombardirali raketnim bacačima (vjerojatno je riječ o [[BM-21 Grad]]u).<ref name="hromadske.online">{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Російсько-українська війна (текстовий онлайн) |url=https://hromadske.ua/posts/rosijsko-ukrayinska-vijna-tekstovij-onlajn |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224060243/https://hromadske.ua/posts/rosijsko-ukrayinska-vijna-tekstovij-onlajn |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Hromadske}}</ref> Također je objavljeno da je neoznačeni helikopter iz Bjelorusije bombardirao položaj graničara u [[Slavutič]]u.<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Со стороны Беларуси вертолет без опознавательных знаков обстрелял район перед КПП 'Славутич' |url=https://www.unian.net/society/so-storony-belarusi-vertolet-bez-opoznavatelnyh-znakov-obstrelyal-rayon-pered-kpp-slavutich-novosti-ukrainy-11715628.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224112325/https://www.unian.net/society/so-storony-belarusi-vertolet-bez-opoznavatelnyh-znakov-obstrelyal-rayon-pered-kpp-slavutich-novosti-ukrainy-11715628.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Unian}}</ref>U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba – kraj [[Sumy|Sumija]] („u pravcu [[Konotop]]a”) i kraj [[Starobiljsk]]a (Luganska oblast).<ref name="hromadske.online" /> U 13:32 (UTC+2), načelnik glavnog stožera Ukrajine, general Valerij Zalužnij izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu.<ref name="hromadske.online" /> Nekoliko postaja kijevskog i harkivskog [[metro]]a, lokalno stanovništvo iskoristilo je za sklonište od bombi.<ref name="hromadske.online" /> U 16:00 (UTC+2) Zelenski je izjavio da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih vojnika u [[Černobil]]u i [[Pripjat]]u, [[Grad duhova|gradovima duhova]].<ref name="rsullivan-fighting">{{cite web |last=Sullivan |first=Rory |date=24. veljače 2022. |title=Fighting breaks out near Chernobyl, says Ukrainian president |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/chernobyl-nuclear-russia-attack-ukraine-b2022444.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224151418/https://www.independent.co.uk/news/world/europe/chernobyl-nuclear-russia-attack-ukraine-b2022444.html |archive-date=24. veljače 2022. |website=The Independent}}</ref> Oko 18:20 (UTC+2) [[Černobilska nuklearna elektrana]] bila je pod ruskom kontrolom,<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=В Офисе президента подтвердили захват россиянами Чернобыльской АЭС |url=https://www.unian.net/war/rossiyskie-voyska-zahvatili-chernobylskuyu-aes-ofis-prezidenta-novosti-donbassa-11716741.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224172911/https://www.unian.net/war/rossiyskie-voyska-zahvatili-chernobylskuyu-aes-ofis-prezidenta-novosti-donbassa-11716741.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=UNIAN}}</ref><ref>{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=Chernobyl power plant captured by Russian forces – Ukrainian official |publisher=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/chernobyl-power-plant-captured-by-russian-forces-ukrainian-official-2022-02-24/ |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224174356/https://www.reuters.com/world/europe/chernobyl-power-plant-captured-by-russian-forces-ukrainian-official-2022-02-24/ |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{cite web |last1=Sangal |first1=Aditi |last2=Wagner |first2=Meg |last3=Vogt |first3=Adrienne |last4=Macaya |first4=Melissa |last5=Picheta |first5=Rob |last6=Said-Moorhouse |first6=Lauren |last7=Upright |first7=Ed |last8=Chowdhury |first8=Maureen |date=24. veljače 2022. |title=Russian troops seize Chernobyl nuclear power plant, Ukrainian official says |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_438d63764e04c5907533d2c095e73cfd |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224182927/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_438d63764e04c5907533d2c095e73cfd |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=CNN}}</ref> kao i područje u okolici elektrane.<ref>{{cite web |last1=Najjar |first1=Farah |last2=Child |first2=David |last3=Gadzo |first3=Mersiha |title=Russian forces seize Chernobyl site as Ukraine battles rage |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/23/ukraine-declares-state-of-emergency-amid-fears-of-invasion-liveblog |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224091527/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/23/ukraine-declares-state-of-emergency-amid-fears-of-invasion-liveblog |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |publisher=Al Jazeera}}</ref><ref>{{cite web |title=Zelenskiy Says Russian Forces Trying To Take Over Chernobyl Nuclear Power Plant |url=https://www.rferl.org/a/ukraine-invasion-russian-forces-chernobyl-/31721240.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224182943/https://www.rferl.org/a/ukraine-invasion-russian-forces-chernobyl-/31721240.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=RadioFreeEurope/RadioLiberty}}</ref><ref name="rsullivan-fighting" /> U 16:18 (UTC+2), [[Vitalij Kličko]], gradonačelnik Kijeva i bivši boksač, proglasio je [[policijski sat]] u trajanju od 22:00 do 7:00.<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Kyiv imposes curfew from 22:00 to 07:00, transport not to work at this time – Klitschko |url=https://ua.interfax.com.ua/news/general/801462.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224160553/https://ua.interfax.com.ua/news/general/801462.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Interfax-Ukraine}}</ref>Nedugo nakon 23:00 (UTC+2), Zelenski je naredio [[Mobilizacija|opću mobilizaciju]] svih ukrajinskih muškaraca starosti od 18 do 60 godina. Iz istog razloga ukrajinskim muškarcima iz te dobne skupine bilo je zabranjeno napustiti Ukrajinu.<ref name="Interfax 2022">{{cite web |date=25. veljače 2022. |title=Zelensky signs decree declaring general mobilization |url=https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113724/https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html |archive-date=25. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022. |website=Interfax-Ukraine}}</ref> Dana 25. veljače, oko 04:00 (UTC+2) po lokalnom vremenu, Kijev su potresle dvije eksplozije krstarećih i balističkih projektila.<ref>{{cite web |last1=Regan |first1=Helen |last2=Hallam |first2=Jonny |title=Ukrainian capital Kyiv targeted with missile fire, official says |url=https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225040530/https://www.cnn.com/2022/02/24/europe/ukraine-russia-invasion-friday-intl-hnk/index.html |archive-date=25. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022. |website=CNN}}</ref> Ukrajinska vlada priopćila je da je oborila neprijateljski zrakoplov iznad Kijeva, koji je potom pao na stambenu zgradu, pritom ju zapalivši.<ref>{{cite news |date=25. veljače 2022. |title=Explosions heard in Kyiv, official says enemy aircraft downed |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/explosions-heard-kyiv-official-says-enemy-aircraft-downed-2022-02-25/ |url-status=live |access-date=25. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225050231/https://www.reuters.com/world/europe/explosions-heard-kyiv-official-says-enemy-aircraft-downed-2022-02-25/ |archive-date=25. veljače 2022.}}</ref> Nezavisni vojni analitičari primijetili su da se čini da su ruske snage na sjeveru Ukrajine bile u velikoj mjeri sukobile s ukrajinskim snagama. Ruske jedinice pokušale su opkoliti Kijev i napredovati prema [[Harkov|Harkivu]], no stale su zbog teških borba, dok su slike na društvenim mrežama sugerirale da su neke ruske oklopne kolone upale u zasjedu. Tijekom jutra 25. veljače, Zelenski je optužio Rusiju da cilja civilne objekte.<ref>{{cite news |last1=Graham-Harrison |first1=Emma |last2=Harding |first2=Luke |last3=Boffey |first3=Daniel |last4=Elias |first4=Visontay |date=25. veljače 2022. |title=Ukraine invasion: Zelenskiy strikes defiant tone as explosions ring out in Kyiv |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/ukraine-invasion-explosions-in-kyiv-as-uk-reports-fierce-resistance-across-the-nation |url-status=live |access-date=25. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225052024/https://www.theguardian.com/world/2022/feb/25/ukraine-invasion-explosions-in-kyiv-as-uk-reports-fierce-resistance-across-the-nation |archive-date=25. veljače 2022.}}</ref> Predstavnik ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko rekao je da su u prethodna 24 sata pogođena 33 civilna mjesta.<ref>{{cite news |last1=Polityuk |first1=Pavel |last2=Baczynska |first2=Gabriela |last3=Lawson |first3=Hugh |title=Ukraine ministry says Russia hit 33 civilian sites in last 24 hrs -Interfax |work=Yahoo Finance |agency=Reuters/Interfax |url=https://finance.yahoo.com/news/ukraine-ministry-says-russia-hit-075824163.html |url-status=live |access-date=25. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225113721/https://finance.yahoo.com/news/ukraine-ministry-says-russia-hit-075824163.html |archive-date=25. veljače 2022.}}</ref> ==== Desant na zračnu luku Hostomel ==== {{glavni|Bitka za zračnu luku Antonov}} [[Datoteka:Взятие под контроль аэродрома на территории Украины 003.png|mini|Ruske zračno-desantne snage na području zračne luke Antonov.]]Prema mišljenju vojnih analitičara, ključna bitka početne faze rata, bio je pokušaj zauzimanja zračne luke Hostomel, blizu Kijeva, kako bi preko nje Rusi zračnim mostom mogli masovno iskrcavati pojačanja u neposrednu blizinu ukrajinskog glavnog grada.<ref name=":9">{{Citiranje weba |title=Stručnjak otkriva što su Amerika i EU trebale napraviti i koje zemlje NATO-a su najugroženije: Sada je jasno da Putin nije blefirao! |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/strucnjak-za-sigurnost-o-putinovom-govoru-sada-je-jasno-da-to-nije-bio-blef-nego-da-su-spremni-to-uciniti-1579625 |access-date=2022-04-26 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref><ref name=":7">{{Citiranje weba |title=Naravno da su Rusi htjeli zauzeti Kijev, zamalo su i uspjeli. Evo zašto nisu |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2353237 |access-date=2022-04-26 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Kako bi osigurali perimetar oko zračne luke, odmah prvog dana invazije, nekoliko ešalona transportnih helikoptera [[Mil Mi-8|Mi-8]], uz pratnju jurišnih helikoptera [[Kamov Ka-50]] i [[Mil Mi-24|Mi-24]], iskrcali su rusko zračno-desantno pješaštvo na [[Zračna luka u Hostomelu|međunarodnu zračnu luku Antonov]] u [[Hostomel]]u, u predgrađu Kijeva.<ref>{{Citiranje weba |last=Roblin |first=Sebastien |date=2022-02-25 |title=Pictures: In Battle for Hostomel, Ukraine Drove Back Russia’s Attack Helicopters and Elite Paratroopers |url=https://www.19fortyfive.com/2022/02/pictures-in-battle-for-hostomel-ukraine-drove-back-russias-attack-helicopters-and-elite-paratroopers/ |access-date=2022-04-26 |website=19FortyFive |language=en-US}}</ref> Za prvim valom padobranaca, na piste je navodno trebalo sletjeti 18 teških transportnih zrakoplova [[Iljušin Il-76]] s pojačanjima.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-04 |title=Why Russia’s military strategy is failing |url=https://www.afr.com/policy/foreign-affairs/why-russia-s-military-strategy-is-failing-20220304-p5a1ov |access-date=2022-04-27 |website=Australian Financial Review |language=en}}</ref> Idućeg dana pokrenuta je ukrajinska protuofenziva s ciljem protjerivanja padobranaca sa zračne luke.<ref>{{cite web |author=The Moscow Times |date=24. veljače 2022. |title=Russia Attacks Ukraine: As It's Happening |url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-attacks-ukraine-as-its-happening-a76553 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224122327/https://www.themoscowtimes.com/2022/02/24/russia-attacks-ukraine-as-its-happening-a76553 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=The Moscow Times}}</ref><ref>{{cite news |last1=Chance |first1=Matthew |last2=Sangal |first2=Aditi |date=24. veljače 2022. |title=On the ground: Russian forces take control of an air base near Kyiv, Ukraine |website=CNN |url=https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_ab6cab437dff1920a9fcec2857593b70 |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224145330/https://www.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-24-22-intl/h_ab6cab437dff1920a9fcec2857593b70 |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref> Jedna brigada [[Nacionalna garda Ukrajine|Nacionalne garde Ukrajine]] izjavila je da je sudjelovala u borbi za zračnu luku te da je srušila 3 od 34 ruska helikoptera.<ref>{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=Video shows helicopters flying toward Gomostel airfield in Ukraine |newspaper=Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/russia-ukraine-attack-news/#link-UMHNSQEUGZHETM37AQDV3MLYMA |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073822/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/russia-ukraine-attack-news/#link-UMHNSQEUGZHETM37AQDV3MLYMA |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref> Nakon što je odbijeno nekoliko opetovanih ruskih napada na zračnu luku, čini se da su Ukrajinci uništili piste za slijetanje kako bi onemogućili slijetanje strateške avijacije i tako riješili problem.<ref name=":7" /> Prema mišljenju Atlanskog vijeća i Andrewa McGregora, ukrajinska uspješna obrana zračne luke u Hostomelu, je vjerojatno spriječila Ruse da brzo zauzmu Kijev.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-03 |title=Russia Crisis Military Assessment: Why did Russia's invasion stumble? |url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/new-atlanticist/russia-crisis-military-assessment-why-did-russias-invasion-stumble/ |access-date=2022-04-27 |website=Atlantic Council |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=McGregor|title=Russian Airborne Disaster at Hostomel Airport {{!}} Aberfoyle International Security|url=https://www.aberfoylesecurity.com/?p=4812|access-date=2022-04-27|language=en-US}}</ref> ==== Bitka za Kijev ==== {{glavni|Bitka za Kijev (2022.)}} Dana 27. veljače 2022. opažena je vojna kolona duljine oko 5 km koja se od ukrajinsko-bjeloruske granice uputila u pravcu oko 100 km udaljenog Kijeva, preko područja grada [[Ivankiv]]a;<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/procurile-nove-satelitske-snimke-golemi-ruski-konvoj-krece-se-u-smjeru-kijeva-kolona-je-duga-5-kilometara-15163695 "Procurile nove satelitske snimke: Golemi ruski konvoj kreće se u smjeru Kijeva, kolona je duga 5 kilometara!"], Jutarnji list, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> da bi se odmah sutradan moglo na satelitskim snimkama opaziti znatno veće kolone vojnih vozila na istom pravcu.<ref>[https://balkans.aljazeera.net/news/world/2022/2/28/satelitske-snimke-konvoj-ruskih-tenkova-dug-27-kilometara-ide-prema-kijevu "Konvoj ruskih tenkova i vojnih vozila dug 27 kilometara ide prema Kijevu"], Al Jazeera, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Trećeg dana invazije, na ukrajinskom teritoriju našlo se oko 50 % od oko 150.000 vojnika kopnenih snaga koliko je, prema procjenama, Rusija pripremila za invaziju; te se snage međutim bile suočene sa snažnim ukrajinskim otporom na svim pravcima djelovanja.<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2022/2/26/russian-forces-meeting-strong-and-wide-ukraine-resistance "Russian forces meeting ‘strong and wide’ Ukraine resistance"], Al Jazeera, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Do 3. ožujka 2022. opaženo je da se snažne ruske oklopne snage već nekoliko dana nalaze oko 30 km daleko od Kijeva – na položajima koje su ranije zauzele nešto manje ruske snage – ali da imaju očite problema s raspoređivanjem na borbene položaje te da je došlo do „zagušenja” te velike vojne kolone. Analitičari ukazuju da su s krajem zime, ukrajinska polja u velikoj mjeri pretvorena u blato koje znatno otežava kretanje oklopnih vozila izvan cesta.<ref>Mark Episkopos, [https://nationalinterest.org/blog/buzz/russias-forty-mile-long-convoy-stalls-outside-kiev-200967 "Russia's Forty-Mile-Long Convoy Stalls Outside of Kiev"], The National Interest, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> U iščekivanju napredovanja tih snaga sposobnih da okruže ili izravno napadnu glavni grad Ukrajine [[Kijev]], zabilježeni su [[Topništvo|topnički]] udari na vojne i civilne ciljeve u tom gradu, te u također višemilijunskom [[Harkov|Harkivu]], koji se nalazi oko 30 km od granice s Ruskom Federacijom.<ref>[https://www.irishtimes.com/news/world/europe/explosion-at-kyiv-railway-station-as-ireland-refers-situation-in-ukraine-to-icc-1.4816108 "Explosion at Kyiv railway station as Ireland refers situation in Ukraine to ICC"], The Irish Times, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Na sjeveru države, prvih tjedan dana ozbiljne su borbe vođene u predgrađima [[Černigov|Černihiova]] (285 tisuća stanovnika),<ref>Caitlin McFall, [https://www.foxnews.com/politics/russia-stalled-north-ukraine-heavy-shelling "Russia still 'stalled' in Ukraine's north, 'heavy' shelling in Kyiv, Chernihiv, Kharkiv: US defense official"], Fox News, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Krajem ožujka 2022. god. ruske su snage postupno popuštale pritisak prema glavnom gradu Ukrajine Kijevu i počele prebacivati snage na bojišta na istoku Ukrajine,<ref>“[https://www.nacional.hr/uzivo-blinken-otkazao-sastanak-s-lavrovom-kanada-ukrajini-poslala-oruzje/ Počinje totalna invazija”: Ruska vojska ulazi na istok Ukrajine, stigli specijalci, krstareći projektili, ratni brodovi…"], "Nacional", 23. veljače 2022.</ref> Dana 2. travnja 2022. god. ukrajinske vojne vlasti su objavile da je Kijevska oblast - područje oko glavnog grada Kijeva koje graniči s Bjelorusijom - pod potpunom kontrolom ukrajinskih vojnih snaga, nakon što su se ruske vojne postrojbe odande povukle.<ref>"[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/2/7336668/ Kyiv region completely liberated from Russian occupiers"], "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2002.</ref> U gradu Buči u blizini samog Kijeva, gdje su se odvijale teške borbe između ukrajinskih i ruskih snaga, po ulicama i kućama ostalo je mnoštvo pobijenih civila. Lokalne vlasti izvješćuju o više stotina pobijenih sahranjenih u masovnu grobnicu.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/uznemirujuce-uzas-u-gradu-kod-kijeva-tijela-na-ulici-u-masovnoj-grobnici-280-ljudi/2352846.aspx "UZNEMIRUJUĆE Užas u gradu kod Kijeva. Tijela na ulici, u masovnoj grobnici 280 ljudi"], "Index.hr", 2. travnja 2022.</ref> Iz ukrajinskog državnog vrha tada su ocijenili da će ruske snage vjerojatno napustiti sva područja Ukrajine izuzev onih na istoku i jugu zemlje, koja bi Rusija mogla pokušati staviti pod svoju trajnu okupaciju.<ref>[https://www.txtreport.com/news/2022-04-02-podalak--russia-will-leave-all-territories-of-ukraine-except-the-south-and-east.HyoxOqSX9.html "Podalak: Russia will leave all territories of Ukraine except the south and east"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220506062127/https://www.txtreport.com/news/2022-04-02-podalak--russia-will-leave-all-territories-of-ukraine-except-the-south-and-east.HyoxOqSX9.html |date=6. svibnja 2022. }}, "Daily News", 2. travnja 2022.</ref>Dana 4. travnja 2022. god. ukrajinske vlasti objavljuju da se može vidjeti kako su kako ruske vojne snage napustile također i [[Černigovska oblast|Černihivsku oblast]] (područje s površine nešto više od 31.000 km2 i oko milijun stanovnika, istočno od Kijeva) u sjevernoj Ukrajini, koja je bila izložena ozbiljnim ratnim djelovanjima od samog početka invazije.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/4/7337015/ "'The vermin have left, but they've mined everything in the area': roads in Chernihiv Region are still very dangerous"], "Ukrajinska Pravda", 4. travnja 2022.</ref> Dana 5. travnja, ukrajinske vlasti izvijestile su da se ruske postrojbe izvučene sa sjevera Ukrajine u Bjelorusiju odande prevoze dalje vlakovima, te da je Bjelorusiju napustio i znatan dio ruskih zračnih postrojbi; ruske snage povučene odatle preusmjeravaju se prema istočnom dijelu Ukrajine, te se borbe vode na širokom području od [[Izjum]]a (45.000 stanovnika) u [[Harkovska oblast|Harkivskoj oblasti]] do [[Mariupolj]]a na obali Azovskog mora, povodom nastojanja Rusije da pod svoju kontrolu stavi cjelokupni [[Donbas]] i stanovita okolna područja.<ref name=":6">[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/5/7337229/ "General Staff: Russian troops successfully advanced in 2-3 towns]", "Ukrajinska pravda", 5. travnja 2022.</ref> Do 8. travnja 2022. god. ruske snage su se posve povukle sa sjevera Ukrajine.<ref>[https://www.republicworld.com/world-news/russia-ukraine-crisis/russian-forces-have-fully-withdrawn-from-northern-ukraine-to-belarus-and-russia-says-uk-articleshow.html "Russian Forces Have 'fully Withdrawn' From Northern Ukraine To Belarus & Russia, Says UK"], Depaneeta Das, "RepublicWord.com", 8. travnja 2022.</ref> Dana 27. travnja 2022., objavljeno je da je zamjenik direktora ruske Gazprombanke (porijeklom Ukrajinac), prebjegao iz Rusije u Ukrajinu gdje se priključio obrani zemlje.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-27 |title=Jutarnji list - Lociran nestali potpredsjednik Gazprombanka: ‘Na ratištu sam, ostajem do ukrajinske pobjede!‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/lociran-nestali-potpredsjednik-gazprombanka-na-ratistu-sam-ostajem-do-ukrajinske-pobjede-15188758 |access-date=2022-04-27 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> ==== Bitka za Harkiv ==== [[Datoteka:Ukrainian ATGM shooting down Russian Ka-52 Helicopter - Apr 5 2022.ogg|mini|Ukrajinci obaraju ruski jurišni helikopter [[Kamov Ka-50|Ka-52]] blizu Harkiva navođenom protuoklopnom raketom. ]] Na samom počektu invazije, ruske snage su okupirale prostrano područje oko drugog najvećeg ukrajinskog grada [[Harkov|Harkiva]] (1,4 milijuna stanovnika), koji se prostire svega oko 30 km od granice s Rusijom. S okupiranog prigradskog prostora, rusko topništvo je svakodnevno tuklo vojne i civilne ciljeve u gradu.<ref>[https://www.latimes.com/world-nation/story/2022-05-02/ukraine-war-holdouts-kharkiv-worst-hit-neighborhood "They refuse to leave Kharkiv’s worst-hit neighborhood. ‘We believe in our victory]’", NABIH BULOS, "Los Angeles Times", 2. svibnja 2022.</ref> Sredinom travnja 2021. god. ukrajinske snage su izvršile veće protunapada i oslobodile dio prigradskog područja.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/17/7340296/ "Kharkiv region: Armed Forces of Ukraine push Russian troops back and liberate 2 towns"], ''Ukrayinska Pravda,'' 17. travnja 2022.</ref> Početkom svibnja su ukrajinske snage nastavile sa snažnijom protuofenzivom, te međunarodni mediji na temelju analize satelitskih snimki izvješćuju da su ruske snage srušile 3 mosta u području oko Harkiva, u očitom nastojanju da uspore ukrajinsko napredovanje.<ref>[https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-05-13-22/h_c3c7b9664ff2a6e3311322d1c7731a22 "Exclusive: 3 bridges vital to Ukrainian counteroffensive blown up in Kharkiv region, satellite images show"], Paul P. Murphy, CNN, 13. svibnja 2022.</ref> Dana 15. svibnja 2022. god. ukrajinske snage izvješćuju da su izbile na ukrajinsko-rusku granicu kod Harkiva.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-troops-defending-kharkiv-reach-state-border-with-russia-governor-2022-05-16/ "Troops defending Kharkiv reached Russian border, Ukraine says]", Reuters, 16. svibnja 2022.</ref> Svakodnevno granatiranje Harkiva je prekinuto.<ref>[https://www.itv.com/news/2022-05-14/ukraine-has-won-the-battle-of-kharkiv-as-russian-troops-withdraw "'Ukraine can win this war': Top Nato diplomat says Russia is 'losing momentum'"], AP, kod "ITV News", 15. svibnja 2022.</ref> === Prva faza - Istočno bojište === {{glavni|Bitka za Harkiv (2022.)}} Dana 24. veljače 2022., ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u [[Luganska oblast|Luhanskoj]], [[Sumska oblast|Sumskoj]], [[Harkovska oblast|Harkivskoj]], [[Černigovska oblast|Černihivskoj]] i [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]], dodavši i napade s Krima.<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Украинские пограничники сообщили об атаке границы со стороны России и Белоруссии |url=https://www.interfax.ru/world/824058 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073734/https://www.interfax.ru/world/824058 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Interfax}}</ref> Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti.<ref name="TroianovskiNYT">{{cite news |last1=Troianovski |first1=Anton |last2=MacFarquhar |first2=Neil |date=23. veljače 2022. |title=Ukraine Live Updates: Russia Begins Invasion From Land and Sea |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224061947/https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-ukraine-putin |archive-date=24. veljače 2022. |issn=0362-4331}}</ref> Ukrajinski Centar za stratešku komunikaciju izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini mjesta [[Ščastja]] u okolici Luganska te da je povratila kontrolu nad tim mjestom. Također je izvijestio da je broj ruskih žrtava iznosio 50.<ref>{{cite web |title=ВСУ отвоевали Счастье: уничтожено около 50 врагов |url=https://www.unian.net/war/vsu-otvoevali-schaste-unichtozheny-okolo-50-vragov-novosti-donbassa-11715445.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224092127/https://www.unian.net/war/vsu-otvoevali-schaste-unichtozheny-okolo-50-vragov-novosti-donbassa-11715445.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Unian}}</ref>Nakon što je bila sat vremena ''offline'', web-stranica Ministarstva obrane Ukrajine vraćena je ''online''. To ministarstvo objavilo je da je Ukrajina oborila pet zrakoplova i jedan helikopter u okolici Luganska.<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Ukraine Defense Ministry website up and running after about an hour offline Ukraine's army claims it shot down five planes and one helicopter in Luhansk region |url=https://twitter.com/kyivpost/status/1496743183644086274 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224073842/https://twitter.com/kyivpost/status/1496743183644086274 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Kyiv Post |via=Twitter}}</ref> Rusko topništvo oštetilo je jednu kuću u [[Čuhujiv]]u. Bolnica u gradu [[Vuhledar]]u (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest doktora).<ref name="hromadske.online" /> Dana 25. veljače, najbolje obučene i opremljene ruske jedinice bile su pozicionirane izvan Donbasa na jugoistoku te se činilo da pokušajem [[Obuhvat (vojni manevar)|obuhvata]] ukrajinskih pripremljenih obrambenih rovova pokušavaju napasti ukrajinske položaje s leđa. ==== Opsada Mariupolja ==== {{glavni|Opsada Mariupolja 2022.}} [[Datoteka:Сдача в плен бойцов подразделения Азов 002.png|lijevo|mini|300x300px|Predaja branitelja iz čeličane Azovstal. ]] Ukrajinski grad [[Mariupolj]], nalazi se na Azovskom moru, na istoku Ukrajine. Do početkom ožujka 2022., paravojska DNR-a, uz pomoć savezničkih formacija, grad je gotovo potpuno opkolila.<ref>{{Citiranje weba |last=CNN |first=Sangal, Aditi i suradnici |date=2022-03-01 |title=Russian-backed separatist leader expects his forces to surround Mariupol on Tuesday |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-putin-news-03-01-22/h_0e3d20b474aa007bb1e4acc0d0fba984 |url-status=live |access-date=2022-04-27 |website=CNN |language=en}}</ref> Okruženje je kompletirano do 2. ožujka, nakon čega je krenula opsada grada.<ref>{{Citiranje weba |title=Ukraine: Mariupol Residents Trapped by Russian Assault [EN/UK] - Ukraine |url=https://reliefweb.int/report/ukraine/ukraine-mariupol-residents-trapped-russian-assault-enuk |access-date=2022-04-27 |website=ReliefWeb |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=Hunder |first=Max |date=2022-03-30 |title=Timeline: Russia's siege of the Ukrainian city of Mariupol |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/russias-siege-ukrainian-city-mariupol-2022-03-30/ |access-date=2022-04-27}}</ref> Nositelji obrane grada bili su ukrajinsko Mornaričko pješaštvo, i kontroverzna<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title="Azov" - sporni puk iz Mariupolja {{!}} DW {{!}} 16.03.2022|url=https://www.dw.com/bs/azov-sporni-puk-iz-mariupolja/a-61148017|access-date=2022-04-27|website=DW.COM|language=bs-BA}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=2015-03-12 |title=Ukraine crisis: Inside the Mariupol base of the controversial Azov battalion |language=en-AU |work=ABC News |url=https://www.abc.net.au/news/2015-03-13/inside-the-mariupol-base-of-ukraines-azov-battalion/6306242 |access-date=2022-04-27}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Kontroverzna bojna Azov: Brane Mariupolj, ubijaju ruske generale i hvale se time - "Pokazali smo tko je veliki gazda i poslali okupatore u pakao" |url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/kontroverzna-bojna-azov---715751.html |access-date=2022-04-27 |website=Dnevnik.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-15 |title=Slobodna Dalmacija - On je zapovjednik kontroverzne pukovnije Azov koja Mariupolj već tjednima brani kao tvrđavu: Vladimir Putin i čečenski vođa Kadirov za njegovu glavu nude pola milijuna dolara |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/on-je-zapovjednik-kontroverzne-pukovnije-azov-koja-mariupolj-vec-tjednima-brani-kao-tvrdavu-vladimir-putin-i-cecenski-voda-kadirov-za-glavu-mu-nude-pola-milijuna-dolara-1175736 |access-date=2022-04-27 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> [[Bojna Azov]], koju Rusi tretiraju kao nacističku skupinu,<ref name=":9" /> Kako se opsada intenzivirala, grad je zbog borbenih djelovanja pretrpio teška razaranja i gotovo je u potpunosti sravnjen sa zemljom. Do sredine travnja, gradski su branitelji prvo stiješnjeni u nekoliko džepova, da bi se kasnije i branitelji i preostali civili povukli u veliku mariupoljsku čeličanu Azovstalj, odakle su nastavili pružati otpor.<ref name=":9" /> Čeličana je bila pogodna za obranu, jer je ispod tvorničkog kompleksa velika podzemna tvrđava, povezana mrežom tunela, dizajniranih da izdrže nuklearni napad, od kojih neki zadiru i četiri kata pod zemlju.<ref>{{Citiranje weba |last=Danas |first=R. T. L. |title=VIDEO Pogledajte kako izgleda skriveni grad čeličane u Mariupolju: Dizajnirana je da izdrži nuklearni napad |url=https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4230584/video-pogledajte-kako-izgleda-skriveni-grad-celicane-u-mariupolju-dizajnirana-je-da-izdrzi-nuklearni-napad/ |access-date=2022-04-27 |website=Vijesti.hr |language=hr |archive-date=21. travnja 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220421071838/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4230584/video-pogledajte-kako-izgleda-skriveni-grad-celicane-u-mariupolju-dizajnirana-je-da-izdrzi-nuklearni-napad/ |url-status=dead}}</ref> Nakon što se poslije mjesec i pol dana opsade 13. travnja 2022. god. predalo oko 1.000 pripadnika ukrajinske 36. brigade mornaričkog pješaštva koji su branili položaje u mariupoljskoj luci,<ref>[https://theworldnews.net/gb-news/more-than-1-000-ukrainian-marines-forced-to-surrender-in-mariupol-claims-russia "More than 1,000 Ukrainian marines forced to surrender in Mariupol, claims Russia"], "The World News", 13. travnja 2022.</ref> dana 13. svibnja 2022. počeli su se predavati ukrajinski vojnici koji su držali zadnje položaje oko velike čeličane "Azovstal" u Mariupolju.<ref>[https://www.armytimes.com/news/your-military/2022/05/19/ukrainian-troops-surrendering-at-mariupol-registered-as-pows/ "Ukrainian troops surrendering at Mariupol registered as POWs", Oleksandr Stashevskyi i Ciaran McQuillan] ("Associated Press"), kod "Army Times", 19. svibnja 2022.</ref> Od 17. srpnja 2022. god. ukrajinske vojnike koji se predaju registriraju predstavnici [[Međunarodni Crveni križ|Međunarodnog Crvenog križa]].<ref>[https://www.icrc.org/en/document/ukraine-icrc-registers-hundreds-prisoners-war-azovstal-plant "Ukraine: ICRC registers hundreds of prisoners of war from Azovstal plant"], službne stranice Međunarodnog crvenog križa, 19. lipnja 2022.</ref> Većinom su posrijedi bili pripadnici ukrajinske Pukovnije "Azov", ali i drugih postrojbi poput lokalne ukrajinske policije. Neki od njih najavljuju još 18. svibnja 2022. godine da se neće predati, barem dok ne vide kako će Rusi tretirati njihove suborce koji su se predali prema uputi ukrajinskih viših zapovjedništava.<ref>[https://www.lemonde.fr/en/international/article/2022/05/19/war-in-ukraine-several-hundred-fighters-still-remain-in-the-azovstal-factory-in-mariupol_5984062_4.html "War in Ukraine: Several hundred fighters still remain in the Azovstal factory in Mariupol"] (engleski), Emmanuel Grynszpan, "Le Monde", 19. svibnja 2022.</ref> Dana 21. svibnja 2022. izviješteno je o završetku predaje mariupoljskog ukrajinskog garnizona.<ref>[https://www.euronews.com/2022/05/21/russia-declares-victory-in-mariupol-as-last-fighters-in-azovstal-steel-mill-surrender "Russia declares victory in Mariupol as last fighters in Azovstal steel mill surrender"], Euronews, AP, 21. svibnja 2022.</ref> Iako su branitelji iz Azovstala završili kao ruski ratni zarobljenici, 29. srpnja 2022., u zrak je dignut zatvor Olenivka duboko unutar teritorija pod ruskom kontrolom, u kojem se nalazila većina branitelja. Rusija i Ukrajina jedna su drugu međusobno optužile za eksploziju u Olenivki. Rusi su tvrdili da je zatvor pogođen ukrajinskim HIMARS projektilom.<ref>{{Citiranje novina |last=Reuters |date=2022-07-29 |title=Russia says Ukraine struck prison in Donetsk region, killing 40 |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/russia-40-ukrainian-pows-killed-by-ukrainian-missile-strike-donetsk-prison-2022-07-29/ |access-date=2022-07-30}}</ref> SBU je pak u javnost pustila snimke razgovora ruskih vojnika, tvrdeći da su pripadnici Wagner grupe u zatvor postavili eksploziv.<ref>{{Citiranje weba |title=Explosion in the Olenivka penal colony planned and executed by the Russian Federation – conversation intercepted by SSU |url=https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/07/29/7360893/ |access-date=2022-07-30 |website=Ukrainska Pravda |language=en}}</ref> Glasnogovornica DNR-a, izjavila je ruskim medijima da nitko od osoblja koje je čuvalo zarobljenike nije stradao u eksploziji, dok je 45 zatvorenika poginulo, a 70 njih ranjeno.<ref>{{Citiranje weba |title=Kyiv vows to hunt down Russian troops who castrated Ukrainian soldier |url=https://www.msn.com/en-gb/news/world/kyiv-vows-to-hunt-down-russian-troops-who-castrated-ukrainian-soldier/ar-AA105XYf |access-date=2022-07-30 |website=MSN |language=en-GB}}</ref> Istoga dana kad se dogodila eksplozija veleposlanstvo Ruske Federacije u Londonu sa svog službenog Twitter računa objavilo je da: "su pripadnici Azova zaslužili smrt vješanjem, a ne strijeljanjem jer nisu pravi vojnici", kao i da "zaslužuju ponižavajuću smrt".<ref>{{Citiranje weba |last=Dawson |first=Bethany |title=Twitter says Russian embassy tweet calling for a 'humiliating death' of Ukrainian POWs violates hate speech rules |url=https://www.businessinsider.com/twitter-hides-russian-tweet-calling-for-a-humiliating-death-for-pows-2022-7 |access-date=2022-07-30 |website=Business Insider |language=en-US}}</ref> === Prva faza - Južno bojište === [[Datoteka:Destruction of Russian tanks by Ukrainian troops in Mariupol (3).jpg|mini|320x320px|Ruska vojna tehnika koja je sudjelovala u invaziji na Ukrajinu (poput ovog tenka uništenog u Mariupolju) bila je označena slovima "Z", "V", "X", "O" ili "A". Stoga je primjerice isticanje velikog latiničnog slova Z na svojim vozilima u pojedinim slučajevima postalo i simbolom podrške ruskoj strani u ratu.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-05 |title=Trending news: Russian Military Marking: Why Z, O, V, X and A are written on Russian army vehicles, know the meaning of all these here |url=https://hindustannewshub.com/world-news/russian-military-marking-why-z-o-v-x-and-a-are-written-on-russian-army-vehicles-know-the-meaning-of-all-these-here/ |access-date=2022-03-08 |website=Hindustan News Hub |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje novina |last=MacFarquhar |first=Neil |date=2022-03-07 |title=The letter ‘Z’ has become a symbol for Russians who support the invasion of Ukraine. |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2022/03/07/world/europe/russia-letter-z-ivan-kuliak.html |access-date=2022-03-08 |issn=0362-4331}}</ref>]]Dana 24. veljače, 2022., velika [[Amfibijska operacija|amfibijska iskrcavanja]] prijavljena su u gradu Mariupolju.<ref>{{cite web |date=23. veljače 2022. |title=Russia has launched its war in Ukraine |url=https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224055715/https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |publisher=Vox}}</ref><ref>{{cite news |title=Russia takes military action in Ukraine as UN meets |publisher=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/putin-orders-military-operations-in-eastern-ukraine-as-un-meets |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224053027/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/putin-orders-military-operations-in-eastern-ukraine-as-un-meets |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref name="TroianovskiNYT" />Jedan snimljeni videozapis prikazivao je ruske vojnike kako ulaze u Ukrajinu preko Krima kojeg je [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|Rusija pripojila sebi 2014.]]<ref>{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=The war just started |work=South China Morning Post |url=https://multimedia.scmp.com/infographics/news/world/article/3168280/ukraine-crisis/ |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224153643/https://multimedia.scmp.com/infographics/news/world/article/3168280/ukraine-crisis/ |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref><ref>{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=Watch Russian vehicles enter Ukraine via Crimea |work=The Hindu |url=https://www.thehindu.com/news/international/watch-russian-vehicles-enter-ukraine-via-crimea/article65080171.ece |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224155313/https://www.thehindu.com/news/international/watch-russian-vehicles-enter-ukraine-via-crimea/article65080171.ece |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref> Zbog ruskog napada na vojnu jedinicu u [[Podilsk]]u umrlo je šest ljudi, a sedmero ih je ranjeno. Devetnaest drugih osoba navedene su kao nestale.<ref name="auto1">{{cite web |title=Ukraine-Russia invasion: Russia launches attack on Ukraine from several fronts |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60454795 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221183326/https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60454795 |archive-date=21. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |publisher=BBC News}}</ref> Jedna osoba umrla je u Mariupolju. Osobe koje su tada bile u njoj ranjene su, a jedan je dječak preminuo.<ref>{{cite web |title=Россия обстреляла жилой дом в Чугуеве Харьковской области: видео последствий |url=https://www.currenttime.tv/a/31720261.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224092902/https://www.currenttime.tv/a/31720261.html |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Current Time TV}}</ref><ref name="hromadske.online" /> Osamnaest ljudi poginulo je u ruskom bombardiranju sela [[Lipecke]] u [[Odeška oblast|Odeskoj oblasti]].<ref name="hromadske.online" />Do 12:04 (UTC+2), ruski vojnici koji su napredovali iz Krima, približili su se gradu [[Nova Kahovka]] u [[Hersonska oblast|Hersonskoj oblasti]].<ref>{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=Russian troops moving towards town of Nova Kakhovka in Kherson Oblast. |url=https://kyivindependent.com/uncategorized/russian-troops-moving-towards-town-of-nova-kakhovka-in-kherson-oblast/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224213221/https://kyivindependent.com/uncategorized/russian-troops-moving-towards-town-of-nova-kakhovka-in-kherson-oblast/ |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022.}}</ref> Kasnije tijekom tog dana, ruski vojnici ušli su u grad [[Herson]] te su zauzeli [[Sjevernokrimski kanal]]. Zauzimanjem tog kanala omogućena je ponovna opskrba Krima vodom.<ref>{{cite web |title=Russian troops enter Ukraine's Kherson Oblast: Defense Ministry |url=https://www.aa.com.tr/en/europe/russian-troops-enter-ukraines-kherson-oblast-defense-ministry/2513722 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224213215/https://www.aa.com.tr/en/europe/russian-troops-enter-ukraines-kherson-oblast-defense-ministry/2513722 |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |publisher=Anadolu Agency}}</ref> U 22:00 (UTC+2) Državna granična služba Ukrajine izjavila je da su ruske snage zauzele [[Zmijski otok (Crno more)|Zmijski otok]] nakon što je otok bio bombardiran iz zraka i s mora.<ref>{{cite news |date=24. veljače 2022. |title=Острів Зміїний захопили російські окупанти – ДПСУ |publisher=Gazeta UA |url=https://gazeta.ua/articles/donbas/_ostriv-zmiyinij-zahopili-rosijski-okupanti-dpsu/1072429 |url-status=live |access-date=24. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224202628/https://gazeta.ua/articles/donbas/_ostriv-zmiyinij-zahopili-rosijski-okupanti-dpsu/1072429 |archive-date=24. veljače 2022.}}</ref> Svih trinaest graničara prvotno su smatrani poginulima zbog ruskog bombardiranja do kojeg je došlo nakon što su se oni odbili predati ruskom ratnom brodu. Snimka na kojoj se ti granični službenici odbijaju predati postala je viralna na društvenim mrežama. Zelenski je izjavio da će se graničarima koji su tada smatrani poginulima, postumno biti dodijeljena titula [[Heroj Ukrajine]], najveće državno odlikovanje.<ref name="BBC-2022-02-25">{{cite web |title=Ukraine-Russia invasion: Ukraine says Russian rockets hit Kyiv overnight |url=https://www.bbc.co.uk/news/live/world-europe-60517447 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225085334/https://www.bbc.com/news/live/world-europe-60517447 |archive-date=25. veljače 2022. |access-date=25. veljače 2022. |publisher=BBC News}}</ref><ref>{{cite news |last1=Lamothe |first1=Dan |date=26. veljače 2022. |title=Ukrainian border guards may have survived reported last stand on Snake Island |newspaper=The Washington Post |url=https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/26/ukraine-russia-snake-island/ |url-status=live |access-date=26. veljače 2022. |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220227/https://www.washingtonpost.com/national-security/2022/02/26/ukraine-russia-snake-island/ |archive-date=27. veljače 2022.}}{{cbignore}}</ref> Potvrđeno je da je poginulo sedamnaest civila: trinaestero u južnoj Ukrajini,<ref name="DailyThanthi">{{cite web |date=24. veljače 2022. |title=ரஷ்ய தாக்குதல்: தெற்கு உக்ரைன் பகுதியில் 22 பேர் கொல்லப்பட்டதாக தகவல் |url=http://www.dailythanthi.com/News/TopNews/2022/02/24231956/South-Ukraine-region-says-13-civilians-9-troops-killed.vpf |archive-url=https://web.archive.org/web/20220224181739/https://www.dailythanthi.com/News/TopNews/2022/02/24231956/South-Ukraine-region-says-13-civilians-9-troops-killed.vpf |archive-date=24. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |website=Dina Thanthi}}</ref> od čega troje u Mariupolju.<ref>{{cite web |title=Ukraine death toll: What we know so far |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/russia-ukraine-invasion-casualties-death-toll |url-status=live |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220226/https://www.aljazeera.com/news/2022/2/24/russia-ukraine-invasion-casualties-death-toll |archive-date=26. veljače 2022. |access-date=24. veljače 2022. |publisher=Al Jazeera}}{{cbignore}}</ref> Dana 4. ožujka, ruske su snage koje napad izvršile s oko 100 km udaljenog Krima i uspjele ući u grad [[Herson]] (283 tisuće stanovnika) koji se nalazi na ušću najveće ukrajinske rijeke [[Dnjepar]] u more. Na sam Dnjepar su ruske snage izbile već 25. veljače, osvojivši hidroelektranu Hakovka (351 mWh).<ref>Elizabeth Ingram, [https://www.hydroreview.com/dams-and-civil-structures/russian-forces-capture-kakhovka-hydropower-plant-in-the-ukraine/ "Russian forces capture Kakhovka hydropower plant in the Ukraine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221107102542/https://www.hydroreview.com/dams-and-civil-structures/russian-forces-capture-kakhovka-hydropower-plant-in-the-ukraine/ |date=7. studenoga 2022. }}, Hydro Review, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> U Hersonu i oko njega značajne su borbe trajale od 26. veljače.<ref>Nick Paton Walsh, [https://edition.cnn.com/2022/02/26/europe/ukraine-kherson-bridge-battle-saturday-intl/index.html "Battle rages for strategic bridge in southern Ukraine after days of fighting"], CNN, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Ruske i ukrajinske snage vodile su borbe izvan grada i u gradu, dok civili nisu bili izloženi najtežim borbenim djelovanjima.<ref>David L. Stern i dr., [https://www.washingtonpost.com/world/2022/03/03/russia-ukraine-war-putin-news/#link-TWLACQOKVFCSJJXU2D6EYBNANI "Limited cease-fire reached for civilian evacuations as Russian forces cut off key cities"], The Washington Post, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Nakon što je Ukrajinska vojska više dana pružala otpor ruskim snagama koje su pod potpunom kontrolom držale vode [[Azovsko more|Azovskog mora]], ukrajinske su se snage pod svojom kontrolom uspjele održati jedino lučki grad [[Mariupolj]] (431 tisuća stanovnika), koji se 3. ožujka 2022. našao u potpunom okruženju.<ref>Roland Olyphant, [https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/03/02/vladimir-putin-set-cut-ukraine-two-key-city-kherson-falls-russians/ "Vladimir Putin set to ‘cut Ukraine in two’ as key city of Kherson falls to Russians"], The Telegraph, objavljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Nakon što su poslije tjedan dana borbi ruske snage 2. ožujka 2022. godine objavile da su zauzele [[Herson]],<ref>[https://news.sky.com/video/kherson-in-ukraine-is-under-total-russian-control-says-moscow-12555515 "Ukraine invasion: City of Kherson 'is under total Russian control' says Moscow"], "Sky News" (video), 2. ožujka 2022.</ref> uslijedile su teško borbe kod [[Mikolajiv]]a, grada od oko pola milijuna stanovnika na putu od Hersona prema najvećoj ukrajinskoj luci [[Odesa|Odesi]]. Do 21. ožujka 2022., ruske snage nisu ovladale područjem Mikolajiva.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/21/europe/ukraine-russia-posad-pokrovske-mykolaiv-kherson-intl/index.html "Russia could be losing ground in battle for Mykolaiv, but it still seeks to crush what it cannot have"], Nick Paton Walsh, Brice Laine, Maryna Marukhnych i Natalie Gallón, CNN, (updated) 21. ožujak 2022. Pristupljeno 22. ožujka 2022.</ref>Dana 19. ožujka 2022. god. ruske snage su u okruženom Mariupolju zauzele morsku obalu, čime su u cijelosti zaposjele ukrajinski izlaz na Azovsko more. Grad je izložen stalnim borbenim djelovanjima, a civili u njemu su u teškoj situaciji.<ref>[https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/03/19/mariupol-set-fall-russians-sever-ukraines-access-sea-azov/ "Mariupol set to fall as Russians sever Ukraine’s access to Sea of Azov"], Colin Freeman, "The Telegraph", 19. ožujka 2022.</ref> Dana 4. ožujka 2022. ruske su snage osvojile [[Nuklearna elektrana Zaporožje|Nuklearnu elektranu Zaporožje]] u [[Enerhodar]]u, na istočnoj obali Dnjepra. Radi se o najvećem nuklearnom postrojenju u Europi. Prije nego što su uspostavili kontrolu nad nuklearnom elektranom, Rusi su topništvom gađali poslovnu zgradu u neposrednoj blizini objekta s reaktorom.<ref>Geoff Brumfiel i Lauren Frayer, [https://www.ctpublic.org/2022-03-03/russian-forces-in-ukraine-attack-and-seize-europes-largest-nuclear-power-plant "Russian forces in Ukraine attack and seize Europe's largest nuclear power plant"], NPR, objavljeno 4. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref>Nakon što su krajem ožujka ruske snage zračnim napadime započele sistematski uništavati ukrajinska skladišta nafte i naftnih derivata,<ref>[https://borak.info/2022/03/26/rusi-raketirali-skladiste-nafte-kod-lavova/ "Rusi raketirali skladište nafte kod Lavova"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220506062137/https://borak.info/2022/03/26/rusi-raketirali-skladiste-nafte-kod-lavova/ |date=6. svibnja 2022. }}, "Borak.info" 26 ožujka, 2022.</ref><ref>[https://www.blic.rs/vesti/svet/guverner-rivne-rusi-izveli-raketni-napad-na-skladiste-nafte/6e9bcdq "Guverner Rivne: Rusi izveli raketni napad na skladište nafte"], Tanjug, "Blic.rs", </ref> početkom travnja 2022. god. su uništene ukrajinska rafinerija nafte u [[Odesa|Odesi]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusi-raketirali-skladiste-goriva-kod-odese-zrtava-za-sada-nema-gusti-crni-dim-nadvio-se-nad-gradom-15179096 "Rusi raketirali skladište goriva kod Odese: Žrtava za sada nema, gusti crni dim nadvio se nad gradom"], Hina, "Jutarnji list", 03. travanj 2022</ref> i najveća ukrajinska rafinerija u [[Kremenčuk]]u.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/2/7336690/ "Russian invaders destroyed the Kremenchuk refinery"], "Ukrajinska pravda", 2. travnja 2022.</ref><ref>[https://www.cbc.ca/news/world/ukraine-russia-war-april1-2022-1.6404889 Ukraine denies attacking fuel depot in Russia], AP, kod "CBC", 1. travnja 2022.</ref> Dana 4 travnja borbe su se vodile i na prostranom području istočno od [[Mikolajiv]]a, blizu Crnog Mora.<ref name=":6" /> === Druga faza rata; ruska ofenziva na istok Ukrajine (7. travnja - 5. srpnja 2022.) === {{glavni|Ruska ofenziva na Donbas 2022.}}Nakon povlačenja Rusa sa sjevera Ukrajine, došlo je do strateškog pregrupiranja ruskih snaga i njihovog novog koncentriranja oko istoka Ukrajine. Prema procjenama vodećih svjetskih medija, Putinov cilj tada je postao ovladati Luhanskom i Donjeckom oblasti na istoku Ukrajine,<ref>{{Citiranje weba |title=Russia Says Its Key Goal To Protect People In Ukraine's Separatist Regions |url=https://www.ndtv.com/world-news/russia-says-its-key-goal-to-protect-people-in-ukraines-separatist-regions-3064536 |access-date=2022-07-03 |website=NDTV.com}}</ref> gdje je ranije Ukrajinu neutemeljeno optuživao za genocid, kako bi cijelu invaziju mogao pred domaćom javnosti predstaviti kao kakav-takav uspjeh.<ref>{{Citiranje novina |date=2022-05-26 |title=Donbas: Why Russia is trying to capture eastern Ukraine |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60938544 |access-date=2022-07-03}}</ref> [[Datoteka:Ukrainian HIMARS in Zaporizhya oblast, early June 2022 (1).jpg|mini|Ukrajinski HIMARS na paljbenom položaju u Zaporoškoj oblasti tijekom srpnja 2022. ]] Civilno se stanovništvo do 10. travnja 2022. počelo evakuirati iz okolice Donjecka u očekivanju velike ofenzive protiv tamo dobro ukopanih ukrajinskih snaga. Iz [[Izjum]]a, kojega su ruske snage stavile pod svoju kontrolu na samom kraju ožujka, ruske snage nastoje izbiti na jug prema području Donbasa, u kojemu su također zauzele niz manjih mjesta koje su ukrajinske vlasti zadržale pod svojom vlašću nakon 2014. godine; ukrajinske snage organiziraju odlučnu obranu većih gradova [[Kramators'k|Kramatorsk]] (oko 150.000 stanovnika) i [[Slov"jans'k|Slovjansk]] (nešto više od 100.000 stanovnika).<ref>[https://www.clickondetroit.com/news/2022/04/10/zelenskyy-russian-aggression-not-limited-to-ukraine-alone/ "Ukraine digs in to fight Russia's looming eastern offensive"], Adam Schreck i Cara Anna, "Associated Press", kod "Click on Detroit", 10. travnja 2022.</ref> Nakon što su početkom svibnja 2022. god. započele novu ofenzivu u Luhanskoj oblasti.<ref>"[https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-05-07-22/index.html May 7, 2022 Russia-Ukraine news]", Adrienne Vogt, Meg Wagner, Jessie Yeung, Andrew Raine, Rob Picheta, Kathryn Snowdon i Amarachi Orie, CNN, 7. svinja (updated 8. svibnja) 2022.</ref> Jedan od značajnijih ruskih neuspjeha bio je pokušaj forsiranja rijeke Siverski Donjec, gdje je u pokušaju forsiranja rijeke Rusima uništen pontonski most, te gomila vojne tehnike.<ref>{{Citiranje weba |title=Russia Takes Losses in Failed River Crossing, Officials Say |url=https://www.voanews.com/a/russia-takes-losses-in-failed-river-crossing-officials-say-/6570694.html |access-date=2022-07-07 |website=VOA |language=en}}</ref> Nakon više od mjesec dana mukotrpnog napredovanja praćenog ozbiljnim žrtvama među vojnicima ruske snage su liniju bojišnice uspjele dovesti do [[Severodoneck]]a (oko 100.000 stanovnika, prije rata), u zapadnim dijelovima Luhanske oblasti, za kontrolu nad kojim se u prvim tjednima lipnja 2022. vodile žestoke ulične borbe.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/situacija-u-sjeverodonecku-se-mijenja-iz-sata-u-sat-sravnjuju-ga-sa-zemljom-sve-je-unisteno-1592602 "Ukrajinci teško odbijaju ruske napade u Sjevjerodonecku, snimke pokazuju razoreni grad"], HINA, kod "Večernji list" 8. LIPNJA 2022.</ref> S ukrajinske strane, predsjednik Zelinski potvrdio je također velike gubitke (do 100 mrtvih svakog dana).<ref>"[https://www.businessinsider.com/ukraine-losing-60-100-soldiers-a-day-zelenskyy-says-2022-6 Zelenskyy says Ukraine is losing 60 to 100 soldiers a day, a rare glimpse of Ukraine's losses during Russia's invasio]n", Sinéad Baker, "Insider", 5. lipnja 2022.</ref> Ruske su snage iskoristile veliku prednost u topništvu (ispucavali su otprilike 20 000 topničkih granata dnevno, naspram ukrajinskih 6 000 dnevno),<ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-11 |title=Jutarnji list - ‘Rusi su taktikom ‘vatrenih zastora‘ mljeli Ukrajince. Ali sada im Kijev udara slabe točke...‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/rusi-su-taktikom-vatrenih-zastora-mljeli-ukrajince-ali-sada-im-kijev-udara-slabe-tocke-15221056 |access-date=2022-07-11 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> pa su žestokim granatiranjem<ref>{{Citiranje novina |last=Afp |date=2022-06-22 |title=Key Ukrainian city Severodonetsk under ‘massive’ Russian bombardment |language=en-IN |work=The Hindu |url=https://www.thehindu.com/news/international/key-ukrainian-city-severodonetsk-under-massive-russian-bombardment/article65553985.ece |access-date=2022-07-01 |issn=0971-751X}}</ref> "kojim je uništen gotovo svaki obrambeni položaj", i uz velike vlastite gubitke uspjeli natjerati Ukrajince na povlačenje iz Severodonjecka do kraja lipnja 2022. godine.<ref>{{Citiranje weba |last=Mirovalev |first=Mansur |title=What does Russia’s capture of Severodonetsk mean for Ukraine? |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/6/24/what-does-russias-capture-of-severodonetsk-mean-for-ukraine |access-date=2022-07-01 |website=www.aljazeera.com |language=en}}</ref> Žarište borbi tada se pomaklo na susjedni Lisičansk, posljednji grad u Luhanskoj oblasti pod kontrolom ukrajinskih snaga,<ref>{{Citiranje weba |title=Ukrajina objavila novo izvješće o situaciji na bojištu: "Ovo je centar ruskih napada" |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2376141 |access-date=2022-07-01 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> da bi se vrlo brzo Ukrajinci povukli i iz Lisičanska, kako bi skratili liniju bojišnice i smanjili rizik od okruženja. Osvajanjem Lisičanska, Rusi su pod kontrolu stavili kompletnu Luhansku oblast.<ref>{{Citiranje weba |title=Rusija je nakon četiri mjeseca osvojila Luhansk. Sljedeći cilj bit će joj puno teži |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2377070 |access-date=2022-07-05 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Do početka srpnja 2022. počeo se osjećati priljev zapadnog teškog naoružanja u Ukrajinu, pa su tako Ukrajinske snage američkim raketnim sustavima HIMARS počele djelovati po ruskim skladištima oružja duboko u neprijateljskoj pozadini,<ref name=":11">{{Citiranje weba |title=Zapad šalje silne količine oružja Ukrajini. Slijede dvije duge i krvave bitke |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2376718 |access-date=2022-07-04 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> a karakter sukoba se počeo pretvarati u rat iscrpljivanjem.<ref>{{Citiranje weba |last=Psaropoulos |first=John |title=Ukraine exacts punishing cost on Russian forces’ eastern advance |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/7/7/ukraine-exacts-punishing-cost-for-russias-advance |access-date=2022-07-07 |website=www.aljazeera.com |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Barić: Rat u Ukrajini pretvara se u rat iscrpljivanja; ruska prednost u topništvu je vidljiva |url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/u-mrezi-prvog-o-stanju-u-ukrajini-7964580 |access-date=2022-07-07 |website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Nakon nekoliko tjedana preciznih udara HIMARS-ima po visokovrijednim ciljevima, učinci ruskih granatiranja višestruko su se smanjili. U jednoj izjavi Bohdan Dmitruk, zapovjednik ukrajinske 93. mehanizirane brigade, izjavio je: "Sada svaki tjedan imamo možda jednog vojnika koji doživi potres mozga. Prije nego što je HIMARS stigao, radilo se o dva do tri dnevno zbog silnog intenziteta granatiranja". Nakon što su prorijedili ruska skladišta oružja, Ukrajinci su ovim sustavima počeli djelovati i po zračnim lukama, prometnim čvorištima na teritoriju pod ruskom kontrolom.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-25 |title=Slobodna Dalmacija - Zašto je Rusija toliko ranjiva na udare HIMARS-a u Ukrajini?: ‘Otkad smo njima spržili Putinova skladišta streljiva, rusko granatiranje smanjilo se deset puta‘ |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/zasto-je-rusija-toliko-ranjiva-na-udare-himars-a-u-ukrajini-otkad-smo-njima-sprzili-putinova-skladista-streljiva-rusko-granatiranje-smanjilo-se-deset-puta-1211050 |access-date=2022-07-26 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> Nakon osvajanja Lisičanska,<ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-05 |title=Institut za rat otkrio: "Putin je vjerojatno naredio - operativnu pauzu!" |url=https://hr.n1info.com/svijet/institut-za-rat-putin-je-vjerojatno-naredio-operativnu-pauzu/ |access-date=2022-08-29 |website=N1 |language=hr}}</ref> ruske vojne operacije na istoku Ukrajine ušle su u razdoblje operativne pauze.<ref>{{Citiranje novina |last=Solomon |first=Erika |date=2022-07-09 |title=Behind Russia’s ‘pause’ are signs of a troubled effort to regroup. |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2022/07/09/world/europe/russia-ukraine-pause.html |access-date=2022-08-29 |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2022-07-07 |title=Russia taking 'operational pause' in Ukraine, analysts say |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-government-and-politics-22a6a809761fd4a6404750a9b5b2fbd1 |access-date=2022-08-29 |website=AP NEWS |language=en}}</ref> ==== Ukrajinska protuofenziva na jugu (29. kolovoza 2022. – 12. studenog 2022.) ==== [[Datoteka:ZSU female soldier lifted on shoulders Kherson Freedom Square.png|mini|Slavlje na ulicama Hersona nakon što je Ukrajinska vojska oslobodila grad, u studenom 2022. ]] Iako su ruske snage provodile napadna djelovanja na istoku Ukrajine, na ostatku 1500 kilometara dugog ratišta one su bile uglavnom pasivne. Primjerice, u okolici [[Herson]]a, Ukrajinci bili ti koji su ofenzivnim operacijama nastojali povratiti ranije izgubljene položaje na području Hersonske oblasti.<ref name=":11" /><ref>{{Citiranje weba |last=Zamosc |first=Michael Wasiura in |last2=Pol |date=2022-06-30 |title=For Ukraine, retaking Kherson could create battle similar to Mariupol |url=https://www.newsweek.com/ukraine-retaking-kherson-could-create-battle-similar-mariupol-1720799 |access-date=2022-07-07 |website=Newsweek |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=2022-07-04 |title=Vladimir Putin urges generals to carry on into Donetsk after fall of Luhansk |work=Financial Times |url=https://www.ft.com/content/97b5befe-be56-4377-a359-4a72ba8ed33a |access-date=2022-07-07}}</ref> Ovaj dio ratišta također je bio žarište aktivnosti ukrajinskih partizana, što je Rusima stvaralo stanovite probleme u obnašanju regionalnih vlasti. Područje je također od strateške važnosti za ukrajinsku stranu jer kontrolira ulaz na krimski poluotok omogućuje kontrolu crnomorske obale.<ref>{{Citiranje weba |last=CNN |first=Oren Liebermann and Katie Bo Lillis |title=Recent attacks on pro-Russian officials in southern Ukraine indicate signs of growing resistance movement |url=https://www.cnn.com/2022/07/01/politics/ukraine-assassination-attempts-kherson-resistance-movement/index.html |access-date=2022-07-07 |website=CNN}}</ref> S ruske pak strane, činovnici koji su za Ruse obnašali vlast u Hersonskoj oblasti, krenuli su s navodnim pripremama za referendum o pripajanju ove regije Ruskoj Federaciji.<ref>{{Citiranje novina |date=2022-08-30 |title=Kherson: Ukraine claims new push in Russian-held region |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-62712299 |access-date=2022-08-30}}</ref> Ti isti činovnici povremeno bi bili mete ukrajinskih partizana, pa je primjerice 24. srpnja u eksploziji auto-bombe u ovom kraju ubijen Dmitro Salvučenko, jedan od činovnika koji je kolaborirao s Rusima. Sličnih slučajeva bilo je još.<ref>{{Citiranje weba |title=Russia-Appointed Official In Ukraine Killed In Car Bombing |url=https://www.rferl.org/a/russia-appointed-official-ukraine-killed-car-bombing/32002332.html |access-date=2022-08-30 |website=RadioFreeEurope/RadioLiberty |language=en}}</ref> Iako je ukrajinski predsjednik javno najavio pokretanje ofenzive u Hersonskoj oblasti još sredinom srpnja 2022. godine,<ref>{{Citiranje weba |title=Zelenskij naredio vojsci: Dajte mi plan za protunapad s milijun vojnika |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2379060 |access-date=2022-08-29 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> ukrajinske snage krenule u napad tek 29. kolovoza 2022. godine. Iz zone odgovornosti ukrajinske Operativne grupe Kahovka, prvog dana napadnih djelovanja, stigli su izvještaji je o proboju prve crte neprijateljske obrane.<ref>{{Citiranje weba |title=Armed Forces of Ukraine break through first line of Russian defence in Kherson Oblast – Kakhovka Operational Group |url=https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/08/29/7365196/ |access-date=2022-08-29 |website=Ukrainska Pravda |language=en}}</ref> Do 10. rujna, ofenzivne i defenzivne inicijative na ovom području svele su se na izgradnju i uništavanje pontonskih mostova preko rijeka brojnih rijeka.<ref name=":14">{{Citiranje novina |last=Kramer |first=Andrew E. |date=2022-09-10 |title=For Ukraine, the Fight Is Often a Game of Bridges |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2022/09/10/world/europe/ukraine-kherson-pontoon-bridges.html |access-date=2022-09-11 |issn=0362-4331}}</ref> U ovom razdoblju, jedan od najvećih uspjeha Ukrajinaca na hersonskoj bojišnici bila je uspostava mostobrana preko rijeke [[Ingulec]].<ref name=":14" /> Dana 12. studenog 2022. godine ukrajinske vojne snage zauzele su Herson, jedini glavni grad oblasti kojega su od početka invazije bile zauzele ruske invazijske snage. Grad nije teško oštećen, ali su ruske snage u povlačenju onesposobile elektroenergetski, telekomunikacijski i vodoopskbni sustav, a po gradu ostavile mnogo mina.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/policija-traga-za-minama-koje-su-ruske-snage-posijale-u-hersonu-nema-vode-lijekova-ni-kruha-foto-20221112 "Policija traga za minama koje su ruske snage posijale u Hersonu; nema vode, lijekova ni kruha"], HINA/Bi.S., "T-portal", 12. studenog 2022.</ref> Rusi su se povukli na lijevu obalu Dnjepra.<ref>{{Citiranje novina |last=Reuters |date=2022-11-11 |title=Russia says it has completed retreat from Kherson |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/russia-says-it-has-completed-kherson-withdrawal-tass-2022-11-11/ |access-date=2023-03-25}}</ref> === Ukrajinska protuofenziva u Harkivskoj oblasti === [[Datoteka:2022 Russian Invasion of Ukraine Phase 3 animated (cropped).gif|mini|Animirana karta jesenskih ukrajinskih protuofenziva u Harkivskoj oblasti, 2022. godine. ]] Nakon što su 29. travnja 2022. god. ukrajinske snage počele protuofenzivu istočno od urbanog područja Harkiva, te su u naredna 3 dana potisnule ruske snage oko 40 km dalje od grada.<ref>[https://www.defense.gov/News/News-Stories/Article/Article/3016826/russians-make-minimal-progress-in-the-donbas-dod-official-says/ "Russians Make Minimal Progress in the Donbas, DOD Official Says"], David Vergun, "DOD NEWS" (službene stranice Ministarstva obrane SAD-a), 2. svibnja 2022.</ref> Prema analizi američkog Instututa za ratne studije, do 14. svibnja 2022., ukrajinske su snage protjerale Ruse iz šire okolice Harkiva nazad do državne granice, čime su, tvrde, vjerojatno dobili [[Bitku za Harkiv]]. U ranijoj fazi rata, grad Harkiv bio je na jednom od glavnih pravaca ruskih napadnih djelovanja.<ref>{{Citiranje weba |title=[FOTO] Institut za ratne studije: U ratu u Ukrajini je došlo do prekretnice, Rusija je odustala od osvajanja drugog najvećeg ukrajinskog grada |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/foto-institut-za-ratne-studije-u-ratu-u-ukrajini-je-doslo-do-prekretnice-rusija-je-odustala-od-osvajanja-drugog-najveceg-ukrajinskog-grada-foto-20220514 |access-date=2022-05-14 |website=tportal.hr}}</ref> U Harkivskoj oblasti ruske snage su zadržale kontrolu nad širokim područjem oko grada [[Izium]]a (45.000 stanovnika, oko 50 km na istok od Harkiva), kojega su nakon dugih borbi ruske snage zauzele krajem ožujka 2022.,<ref>[https://mil.in.ua/en/news/the-russians-are-controlling-izyum-general-staff-of-the-ukrainian-armed-forces/ "The russians are controlling Izyum – General Staff of the Ukrainian Armed Forces"], MIL.IN.UA., 1. travnja 2022.</ref> i koje odatle vrše pritisak u pravcu Donjecka. Nakon što su potisnule ruske snage iz područja oko grada Harkiva, ukrajinske snage su nastavile sa stanovitim ofenzivnim akcijama u pravcu Iziuma.<ref>[https://www.reuters.com/world/europe/ukraine-collects-russian-dead-war-rages-multiple-fronts-2022-05-14/ "Ukraine wages counteroffensive against Russian forces in east"], Tom Balmforth i Jonathan Landay, "Reuters", 15. svibnja 2022. </ref> Između 6. i 8. rujna, Ukrajinci su obnovili napadna djelovanja u širem području Harkiva.<ref name=":13">{{Citiranje weba |title=Sad kreće potpuno nova bitka za Donbas |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2394224 |access-date=2022-09-11 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Do 9. rujna, nakon raspada ruske obrane, Ukrajinska ofenziva dobila je na zamahu, zbog čega su do 10. rujna oslobodili 5000 kvadratnih kilometara teritorija i stavili pod pritisak područje Donbasa sa sjevera.<ref name=":13" /> === Djelomična mobilizacija u Rusiji === Uplašeni zbog uspjeha ukrajinskih ofenziva u Harkivskoj oblasti, separatističke iz DNR-a i LNR-a, ali i okupirane hersonske i zaporoške oblasti, najavile su referendume o pripajanju Ruskoj Federaciji.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-09-20 |title=Jutarnji list - Ukrajinski partizani krenuli u akciju, a potezi Rusa na jugu pokazuju pravo stanje: Očajni su... |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinski-partizani-krenuli-u-akciju-a-potezi-rusa-na-jugu-pokazuju-pravo-stanje-ocajni-su-15250165 |access-date=2022-09-21 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Dana 21. rujna, 2022. godine Putin je u novom televizijskom obraćanju objavio djelomičnu mobilizaciju, kojom bi 300 000 Rusa trebalo biti mobilizirano za rat u Ukrajini.<ref>{{Citiranje weba |title=Objavljena Putinova uredba o djelomičnoj mobilizaciji. Evo tko ne mora u rat |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2396856 |access-date=2022-09-21 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> U istom obraćanju, Putin je iznio i teze: "da Zapad želi uništiti njegovu zemlju", "da se ovdje radi o obrani Rusije i teritorija Donbasa", "da će Moskva odgovoriti svom snagom svog arsenala ako Zapad nastavi s nuklearnim ucjenama",<ref>{{Citiranje weba |title=Putin: Koristit ćemo sva raspoloživa sredstva da se zaštitimo, to nije blef |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2396824 |access-date=2022-09-21 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> izdavši na taj način nuklearnu prijetnju zapadnim zemljama.<ref>{{Citiranje novina |last=Faulconbridge |first=Guy |date=2022-09-21 |title=Putin expands Ukraine war effort, issues nuclear threat to West |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/putin-signs-decree-mobilisation-says-west-wants-destroy-russia-2022-09-21/ |access-date=2022-09-21}}</ref> Isti dan na [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Općoj skupštini UN-a]] u New Yorku, američki je predsjednik [[Joe Biden]] u svoj govoru odgovorio na Putinove prijetnje rekavši da se: "nuklearni rat ne može dobiti i nikada se ne smije voditi".<ref>{{Citiranje weba |title=Biden odgovorio Putinu: "Nuklearni rat se ne može dobiti. Svijet bi trebao prepoznati što ova nečuvena djela doista jesu" |url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/joe-biden-odgovorio-na-prijetnje-vladimira-putina-nuklearni-rat-se-ne-moze-dobiti---743379.html |access-date=2022-09-21 |website=Dnevnik.hr |language=hr}}</ref> === Bitka za Bahmut === Nakon što su u srpnju 2022. osvojili Sjeverodonjeck, Rusi su svoju pažnju usmjerili prema gradu [[Bahmut]]u 65 kilometara južnije.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-04-07 |title=Jutarnji list - Taktika ljudskog vala 80 godina poslije: ‘Nema smisla napadati. Samo čekamo i ubijamo...‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/taktika-ljudskog-vala-80-godina-poslije-nema-smisla-napadati-samo-cekamo-i-ubijamo-15323721 |access-date=2023-04-08 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> U slučaju osvajanja Bahmuta, Rusi su vjerojatno htjeli stvoriti preduvjete za daljnji nastavak ofenzive na [[Slov"jans'k|Slovjansk]] i [[Kramators'k|Kramatorsk]].<ref>{{Citiranje weba |last=Gojsilović |first=Tanja |date=2023-03-15 |title=Bitka za Bahmut: Zašto je Ukrajincima i Rusima toliko važan tako mali grad? |url=https://n1info.hr/svijet/bitka-za-bahmut-zasto-je-ukrajincima-i-rusima-toliko-vazan-tako-mali-grad/ |access-date=2023-03-25 |website=N1 |language=hr}}</ref> Glavna udarna snaga ruskih vojski u ovoj bitci postali su plaćenici [[Grupa Wagner|Privatne vojne kompanije Wagner]]<ref>{{Citiranje weba |last=Khrebet |first=Alexander |date=2023-03-01 |title=Russia’s key attack force, Wagner Group, embroiled in conflict with regular army |url=https://kyivindependent.com/national/wagner-groups-conflict-with-russian-defense-ministry-worsens |access-date=2023-03-25 |website=The Kyiv Independent}}</ref>, koje je vlasnik kompanije [[Jevgenij Prigožin]] novačio po ruskim zatvorima.<ref>{{Citiranje weba |title=U Rusiji regrutirani ubojice, silovatelji pa i kanibal. Ako prežive šest mjeseci, bit će oslobođeni |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-rusiji-regrutirani-ubojice-silovatelji-pa-i-kanibal-ako-prezive-sest-mjeseci-bit-ce-oslobodeni-1634600 |access-date=2023-03-25 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Lister|first=Tim|date=2023-03-16|title=Battle for Bakhmut grinds down Wagner's mercenaries and cuts their notorious leader down to size {{!}} CNN|language=en|work=CNN|url=https://edition.cnn.com/2023/03/16/europe/bakhmut-wagner-yevgeny-prigozhin-intl-cmd/index.html|access-date=2023-03-25}}</ref> Bitke koje su se razvile u okolici ovoga grada podsjećale su na velike rovovske bitke sa zapadnog bojišta iz Prvog svjetskog rata.<ref>{{Citiranje weba |last=Ellyatt |first=Holly |title=Trenches, mud and death: One Ukrainian battlefield looks like something out of World War I |url=https://www.cnbc.com/2022/11/30/trenches-endless-mud-and-death-the-battle-of-bakhmut.html |access-date=2023-03-25 |website=CNBC |language=en}}</ref> Unovačeni Wagnerovci jurišali bi u "ljudskim valovima" na ukopane ukrajinske obrambene položaje, pri čemu bi svježe unovačeni zatvorenici jurišali prvi, služeći kao topovsko meso.<ref name=":15">{{Citiranje weba |date=2023-02-02 |title=Jutarnji list - Ukrajinac otkrio uznemirujuće detalje okršaja s wagnerovcima: ‘Prvo šalju zatvorenike. Penju se po leševima, gaze po njima...‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinac-otkrio-uznemirujuce-detalje-okrsaja-s-wagnerovcima-prvo-salju-zatvorenike-penju-se-po-lesevima-gaze-po-njima-15301709 |access-date=2023-03-25 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Jedan ukrajinski vojnik ruske napade opisao je riječima: "Napreduju korak po korak, a u međuvremenu izgube puno ljudi. Tek kada je prvi val iscrpljen ili smanjen, [...] šalju iskusnije borce, često s boka, koji pokušavaju pregaziti [...] obranu".<ref name=":15" /> Iako su tijekom siječnja 2023. Rusi uspjeli osvojiti gradić Soledar blizu Bahmuta,<ref>{{Citiranje novina |date=2023-01-19 |title=Ukraine war: Ukraine admits pulling out of front line town of Soledar |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-64330808 |access-date=2023-03-25}}</ref> do početka ožujka 2023., prema ukrajinskim procjenama, Wagner je u bitkama za Bahmut izgubio nekih 30 000 boraca.<ref>{{Citiranje novina |last=Kramer |first=Andrew E. |last2=Kurmanaev |first2=Anatoly |date=2023-03-08 |title=Ukraine Claims Bakhmut Battle Is Wagner’s ‘Last Stand’ |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2023/03/07/world/europe/bakhmut-ukraine-russia-wagner.html |access-date=2023-03-25 |issn=0362-4331}}</ref> === Prelijevanje rata na teritorij Rusije === U svibnju 2023. godine, pripadnici Legije sloboda Rusiji - jedinice sastavljene od građana Ruske Federacije koji se protive Putinovu režimu i bore za Ukrajinu - provalili su na teritorij [[Belgorodska oblast|Belgodrodske oblasti]] unutar Ruske Federacije.<ref>{{Citiranje novina |last=Reuters |date=2023-05-23 |title=Who are the Freedom of Russia Legion and other armed fighters in Belgorod? |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/who-are-armed-fighters-russias-belgorod-region-2023-05-23/ |access-date=2023-05-23}}</ref> Prema vlastitim izjavama na Telegram kanalu, namjera im je "osloboditi regiju".<ref>{{Citiranje weba |last=News |first=A. B. C. |title=Russia claims it repelled one of war's most serious cross-border attacks |url=https://abcnews.go.com/Business/wireStory/russia-fights-alleged-incursion-ukraine-day-reports-drone-99533263 |access-date=2023-05-23 |website=ABC News |language=en}}</ref> Njihov upad izazvao je kaos u Belgorodskom oblasti.<ref>{{Citiranje novina |last=Roth |first=Andrew |date=2023-05-23 |title=Anti-Putin militia claims to have overrun village in Russia border region of Belgorod |language=en-GB |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2023/may/22/anti-kremlin-militia-freedom-of-russia-legion-overrun-russian-border-village-kozinka |access-date=2023-05-23 |issn=0261-3077}}</ref> Upad anti-Putinovskih partizana prisilio je ruske vlasti i na evakuaciju nuklearnog streljiva iz kompleksa Belgorod-22 u kojem se ono čuvalo, a koje se nalazi u neposrednoj blizini.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-05-22 |title=Jutarnji list - Panika u Moskvi, na udaru partizana i misteriozni objekt Belgorod-22? Naređena hitna evakuacija! |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/panika-u-moskvi-na-udaru-partizana-i-misteriozni-objekt-belgorod-22-naredena-hitna-evakuacija-15338458 |access-date=2023-05-23 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2023-05-22 |title=Russia evacuates nuclear arsenal storage facility near Belgorod, Ukrainian intelligence says |url=https://news.yahoo.com/russia-evacuates-nuclear-arsenal-storage-174900530.html |access-date=2023-05-23 |website=Yahoo News |language=en-US}}</ref> ==== Oružana pobuna PVK Wagner ==== {{glavni|Oružana pobuna Privatne vojne kompanije Wagner}} [[Datoteka:Prigozhin rebellion Rostov tank with flowers in the muzzle June 24.jpg|mini|Wagnerovi tenkovi u Rostovu na Donu, s cvijećem u cijevima. ]] U mjesecima koji su prethodili lipnju 2023. godine, šef [[Grupa Wagner|Privatne vojne kompanije Wagner]] Jevgenij Prigožin preko društvenih mreža žestoko se obrušavao na visokorangirane ruske generale Sergeja Šojgua i Valerija Gerasimova.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-06-24 |title=Prigozhin Has Not Threatened Putin But Is He Targeting Def Min Shoigu, Army Chief Gerasimov? |url=https://www.news18.com/world/prigozhin-has-not-threatened-putin-but-is-he-targeting-def-min-shoigu-army-chief-gerasimov-8160067.html |access-date=2023-06-26 |website=News18 |language=en}}</ref> Ovo je kulminiralo kada je u petak, 6. lipnja 2023. godine, Prigožin je optužio regularnu rusku vojsku (iako nije pružio dokaze za to)<ref>{{Citiranje novina |last=Osborn |first=Andrew |last2=Liffey |first2=Kevin |date=2023-06-24 |title=Russia accuses mercenary chief of armed mutiny after he vows to punish top brass |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-mercenary-boss-says-moscows-war-ukraine-based-lies-2023-06-23/ |access-date=2023-06-26 |quote=Russia accused mercenary chief Yevgeny Prigozhin of armed mutiny on Friday after he alleged, without providing evidence, that the military leadership had killed a huge number of his fighters in an air strike and vowed to punish them.}}</ref> da je bombardirala Wagnerov kamp na okupiranim ukrajinskim teritorijima.<ref>{{Citiranje weba |last=Telegram.hr |title=Šef Wagnera Prigožin tvrdi da je ruska vojska napala njihov kamp: 'Ubijen je ogroman broj boraca' |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/sef-wagnera-prigozin-tvrdi-da-je-ruska-vojska-napala-njihov-kamp-ubijen-je-ogroman-broj-nasih-boraca/ |access-date=2023-06-26 |website=Telegram.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Kremlin to prosecute Wagner boss over alleged armed mutiny - as security tightened in Moscow |url=https://news.sky.com/story/wagner-boss-accuses-russian-military-leaders-of-targeting-his-troops-12908654 |access-date=2023-06-26 |website=Sky News |language=en}}</ref> Nakon toga je najavio da Wagnerova vojska kreće na "marš pravde" u Rusiju. Dio Wagnerovin trupa gotovo bez otpora ušao je u grad [[Rostov na Donu]] - jedno od središta iz kojih je vođen rat u Ukrajini, gdje su Wagnerovci preuzeli kontrolu nad važnim regionalnim vojnim objektima.<ref>{{Citiranje weba |title=Prigozhin's push to Moscow from Rostov-on-Don – DW – 06/24/2023 |url=https://www.dw.com/en/prigozhins-push-to-moscow-from-rostov-on-don/a-66020001 |access-date=2023-06-26 |website=dw.com |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2023-06-24 |title=Wagner rebels career toward showdown with Putin as they push to Moscow |url=https://www.politico.eu/article/prigozhin-says-has-taken-control-of-rostov-on-don/ |access-date=2023-06-26 |website=POLITICO |language=en}}</ref> Drugi, pak, dio Wagnerove kolone krenuo je put Moskve, gdje su najavili obračun sa strukturama unutar ruskog Ministarstva obrane. Kako je Wagnerova kolona napredovala prema Moskvi, na internetu su se počele pojavljivati snimke borbi između Wagnerovaca i regularne Ruske Vojske u kojima su Wagnerovci oborili nekoliko ruskih jurišnih helikoptera i zrakoplova, što je rezultiralo pogibijom njihovih pilota.<ref>{{Citiranje weba |date=2023-06-25 |title=Ukraine’s Air Force: Wagner mercenaries down 6 Russian army helicopters, 1 plane on June 24 |url=https://kyivindependent.com/ukraines-air-force-wagner-troops-down-6-russian-army-helicopters-1-plane-on-june-24/ |access-date=2023-06-26 |website=The Kyiv Independent |language=en}}</ref> U međuvremenu se javio i Putin koji je Prigožinov potez nazvao izdajom, te najavio stroge kazne za one koji su odgovorni za pobunu.<ref>{{Citiranje novina |last=Reuters |date=2023-06-24 |title=Putin says Wagner mutiny is 'treason' in televised address |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/putin-says-wagner-mutiny-is-treason-televised-address-2023-06-24/ |access-date=2023-06-26}}</ref> U trenutku kada su Wagnerovi plaćenici stigli na nekoliko stotina kilometara od Moskve, pojavila se informacija da je posredstvom bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka postignut dogovor kojim je Wagner pristao na povlačenje, njegov šef Prigožin na egzil u Bjelorusiju, dok je ruska država u zamjenu obećala amnestiju pobunjenicima.<ref>{{Citiranje novina |last=Reuters |date=2023-06-24 |title=Russian mercenary boss Prigozhin to move to Belarus under Wagner deal, Kremlin says |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-mercenary-boss-prigozhin-move-belarus-under-wagner-deal-kremlin-says-2023-06-24/ |access-date=2023-06-26}}</ref> === Ukrajinska ljetna ofenziva 2023. === Početkom lipnja 2023. godine, ukrajinske su oružane snage, ojačane pristiglim zapadnim naoružanjem pokrenule ofenzivna djelovanja prema u Zaporoškoj i Donjeckoj oblasti.<ref>{{Citiranje weba |last=Pickrell |first=Ryan |title=Ukraine is kicking off its big offensive armed with powerful Western tanks and weapons, but breaking Russian lines may be anything but easy |url=https://www.businessinsider.com/ukraine-counteroffensive-western-weapons-dangerous-time-tough-russian-defenses-2023-6 |access-date=2023-06-30 |website=Business Insider |language=en-US}}</ref> Do prosinca 2023. godine, međutim, ukrajinske su snage napredovale vrlo sporo i osvojile vrlo malo teritorija<ref>{{Citiranje weba|date=2023-12-05|title=Jutarnji list - Velika istraga otkrila, Amerikanci su bijesni na Ukrajinu: 'Upozoravali smo ih, ali uzalud...'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/velika-istraga-otkrila-da-su-amerikanci-bijesni-na-ukrajinu-upozoravali-smo-ih-ali-uzalud-15401573|access-date=2024-08-17|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>, zbog čega je ofenziva u konačnici propala.<ref>{{Citiranje weba|title=Ukrajinska protuofenziva je propala. Sad imaju novu strategiju|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-stoji-iza-nezapamcenih-raketnih-napada-na-ukrajinu-ali-i-rusiju/2526768.aspx|access-date=2024-08-17|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> === Novo prelijevanje rata na teritorij Rusije 2024. godine === {{glavni|Upad ukrajinske vojske u Kursku oblast 2024.}}U kolovozu 2024. godine, oružane su snage Ukrajine prešle granicu između [[Sumska oblast|Sumske oblasti]] u Ukrajini i [[Kurska oblast|Kurske oblasti]] u Rusiji, iznenadivši tako nespremne Ruse. Prema pisanju [[Forbes|Forbesa]], ukrajinsku borbenu grupu sačinjavalo je 10 000 vojnika i šestotinjak komada raznih oklopljenih vozila.<ref>{{Citiranje weba|last=Axe|first=David|title=More Ukrainian Brigades Roll Into Russia’s Kursk Oblast As Ukrainian Artillery Blocks Russian Reinforcements|url=https://www.forbes.com/sites/davidaxe/2024/08/09/more-ukrainian-brigades-roll-into-russias-kursk-oblast-as-ukrainian-artillery-blocks-russian-reinforcements/|access-date=2024-08-17|website=Forbes|language=en}}</ref> Nakon nekoliko dana borbi Ukrajinci su pod svoju kontrolu stavili grad [[Sudža|Sudžu]] u Rusiji.<ref name=":20">{{Citiranje weba|date=2024-08-16|title=Ukrainian forces left a path of destruction in the Kursk operation. AP visited a seized Russian town|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-fighting-sudzha-kursk-090f03d7f809af49ae9957e851525eb1|access-date=2024-08-17|website=AP News|language=en}}</ref> Prema riječima ukrajinskih službenika, svrha upada bila je privući na sebe dio ruskih snaga koje je nalaze na drugim dijelovima ratišta.<ref name=":20" /> === Rat na moru === {{glavni|Potapanje ruske raketne krstarice Moskva}} [[Datoteka:Russian cruiser Moskva.jpg|mini|Ruska raketna krstarica Moskva, potopljena je 13. travnja 2022. zbog pogotka ukrajinskim protubrodskim projektilom Neptun. ]] S obzirom na to da je Ukrajina ostala lišena svoje skromne ratne mornarice prigodom [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruske aneksije Krima 2014. godine]], ruska flota nije imala poteškoće u ovladavanju morem ispred ukrajinskih obala. Ukrajinske raketne snage nisu prvih dana invazije djelovale protiv ruskog brodovlja.<ref>Tayfun Ozberk, [https://www.navalnews.com/naval-news/2022/02/russia-ukraine-conflict-what-happened-in-the-black-sea-so-far/ "Russia-Ukraine Conflict: What Happened In The Black Sea So Far?"], Naval News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Dana 1. travnja 2022. god., u luci Berdyansk u okupiranom dijelu Ukrajine je potopljen veliki ruski desantni brod "Saratov", a još dva broda su oštećena djelovanjem snaga koje pripadaju ukrajinskoj ratnoj mornarici.<ref>[https://usaherald.com/russian-navy-suffers-losses-in-ukraine/ "Russian navy suffers losses in Ukraine"], Jackie Allen, "USA Herald", 1. travnja 2022.</ref> Dana 13. travnja 2022. godine, zbog eksplozija na zastavnom brodu ruske Crnomorske flote krstarici "Moskva", brod je potopljen. Ruske vlasti tvrdile su da je do eksplozija došlo zbog stanovitog nesretnog slučaja. Vojni analitičari u pravilu ocjenjuju da su krstaricu pogodile protubrodski projektili oružanih snaga Ukrajine - tipa Neptun,<ref>{{Citiranje weba |title=SAD smatra da su ‘Moskvu’ potopile ukrajinske rakete ‘Neptun’ |url=https://balkans.aljazeera.net/news/world/2022/4/15/sad-vjeruje-da-su-potopljeni-brod-moskva-pogodile-dvije-ukrajinske-rakete |access-date=2022-04-21 |website=balkans.aljazeera.net |language=bs}}</ref> vrlo vjerojatno uz korištenje obavještajnih podataka koje redovito primaju od Sjedinjenih Američkih Država.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/spijunska-pozadina-potapanja-moskve-americki-avion-sakrio-se-na-nebu-i-locirao-metu-15185860 "Špijunska pozadina: Kako je potopljena krstarica Moskva? Američki avion ‘sakrio se‘ na nebu i locirao metu..."], "Jutarnji list", 20. travnja 2022.</ref><ref>[https://news.usni.org/2022/03/18/intel-sharing-between-u-s-and-ukraine-revolutionary-says-dia-director "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director"], John Grady, "USNI News", 18. ožujka 2022.</ref> Dana 2. svibnja 2022., pojavila se nova snimka ukrajinske bespilotne letjelice TB-2 Baryaktar u napadu na ruske ophodne brodove klase Raptor. Prema pisanju [[Novi list|Novog lista]], radi se o prvom uspješnom napadu bespilotne letjelice na brodovlje u povijesti.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-02 |title=Pojavila se nova snimka napada ukrajinskog Bayraktara, uništava ruske patrolne brodove |url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/pojavila-se-nova-snimka-napada-ukrajinskog-bayraktara-unistava-ruske-patrolne-brodove/ |access-date=2022-05-02 |website=Novi list |language=en}}</ref> Dana 6. svibnja 2022. su ukrajinske snage pogodile i teško oštetile rusku fregatu "Admiral Makarov"; zapovjedništvo ukrajinske ratne mornarice tom prigodom iznosi da je posrijedi 12. izgubljena jedinica ruske flote od početka rata.<ref>[https://www.bolnews.com/international/2022/05/russia-lost-another-ship-in-ukraine-conflict/ "Russia lost another ship in Ukraine conflict"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220506145643/https://www.bolnews.com/international/2022/05/russia-lost-another-ship-in-ukraine-conflict/ |date=6. svibnja 2022. }}, "Bolnews", 6. svibnja 2022.</ref> Ukrajina je izvršila opsežno miniranje obalnih voda i same obale, kako bi otežala moguće pomorske desante i drugo djelovanje ruske mornarice.<ref>[https://cyprus-mail.com/2022/06/09/danger-mines-odesas-popular-beaches-now-off-limits/ "Danger! mines’ – Odesa’s popular beaches now off limits]", Reuters News Service, kod "Cyprus Mail", 9. lipnja 2022.</ref> Tijekom 2023. god. su se zaredali napadi ukrajinskih pomorskih dronova - daljinski upravljanih brodova s eksplozivnim punjenjem - na ruske mornaričke ciljeve, nanoseći im ozbiljne štete. Zapadni saveznici su osigurali Ukrajini i tehnološki sofistificirane [[Krstareća raketa|krstareće rakete]] dometa većeg od 250 km, ugrožavajući daljnje rusko korištenje važnih ratnih luka na poluotoku [[Krim]]u.<ref>[https://www.reuters.com/graphics/UKRAINE-CRISIS/CRIMEA/gdvzwrmrlpw/ "Sea drones and the counteroffensive in Crimea"], Mariano Zafra i Jon McClure, "Reuters", objavljeno 17. srpnja 2023., dopunjeno 18. kolovoza 2023., </ref> U rujnu 2023. god. potvrđeno je uspješno korištenje zapadnih raketa protiv ruskih ratnih brodova u ratnoj luci [[Sevastopolj]]u.<ref>[https://www.forbes.com/sites/davidaxe/2023/09/18/a-ukrainian-cruise-missile-with-a-special-warhead-blew-up-that-russian-submarine-from-the-inside/?sh=23c9b6b15efd "With A Special Warhead Blew Up That Russian Submarine From The Inside"], David Axe, "Forbes", 18. rujna 2023.</ref> U rujnu 2023. god. - nakon što su ukrajinske snage raketama na više mjeseci uglavnom bile onemogućile uredno kretanje ruskih ratnih brodova u dijelu Crnog mora između Krima i Odese - zauzele su naftne platforme, tzv. "Boyko Towers" na tom području, koje je Rusija držala pod kontrolom još od 2015. godine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2023/sep/12/ukraine-regains-control-of-strategic-black-sea-oil-rigs-intelligence-service-says "Ukraine regains control of strategic Black Sea oil rigs, intelligence service says"], "The Guardian", 12. rujna 2023.</ref> Analize satelitskih snimaka početkom listopada 2023. god. pokazuju da je u lukama na Krimu ostao tek manji broj ruskih ratnih brodova, te je aktivnost ruske ratne mornarice na zapadnom dijelu Crnog mora vrlo umanjena.<ref>[https://www.themoscowtimes.com/2023/10/05/russian-warships-leave-annexed-crimea-amid-growing-missile-threats-reports-a82668 "Russian Warships Leave Annexed Crimea Amid Growing Missile Threats – Reports"], "The Moscow Times", 5. listopada 2023.</ref> === Rat u zraku === Vojni eksperti ukazuju da, unatoč očekivanjima, višestruko nadmoćne ruske zračne snage ni nakon tjedan dana ratovanja nisu posve uspostavile dominaciju nad zračnim prostorom Ukrajine, budući da je Ukrajinsko zrakoplovstvo još uvijek u stanju letjeti, a protuzračna obrana aktivna.<ref>Reuters, [https://www.scmp.com/news/world/russia-central-asia/article/3168875/ukraine-attack-missing-russian-air-force-leaves-us "Ukraine invasion: ‘missing’ Russian air force leaves US experts stumped"], South China Morning Post, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 4. ožujka 2022.</ref> Prema riječima Justina Bronka, s Royal United Services Instituta, iz Londona, do 8. ožujka: "rusko je zrakoplovstvo u Ukrajini djelovalo samo kroz ograničene nalete, koristeći jedan ili dva zrakoplova i to uglavnom noću".<ref>{{Citiranje novina |title=The curious case of Russia’s missing air force |work=The Economist |url=https://www.economist.com/interactive/2022/03/08/curious-case-russias-missing-air-force |access-date=2022-04-26 |issn=0013-0613}}</ref> Dana 1. travnja 2022., Rusija je optužila Ukrajinu da su dva ukrajinska jurišna helikoptera [[Mil Mi-24|Mi-24 Hind]], izvela zračni napad na naftna postrojenja u ruskom gradu [[Belgorod]]u.<ref>{{Citiranje weba |title=Russia alleges Ukrainian helicopters struck Belgorod fuel depot |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/4/1/russia-alleges-ukrainian-helicopters-struck-belgorod-fuel-depot |access-date=2022-04-26 |website=www.aljazeera.com |language=en}}</ref> Prema izvješću britanskog Ministarstva obrane, do dana 27. travnja 2022. godine, Kijev je nadzirao većinu zračnog prostora Ukrajine.<ref>{{Citiranje weba |title=Institut za proučavanje rata: 'Rusi su počeli donositi razumnije vojne odluke'. Zelenski otkrio koji su ruski ciljevi za Europu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/zelenski-otkrio-koji-su-ruski-ciljevi-za-europu-cuje-se-niz-eksplozija-u-okolici-belgoroda-u-rusiji-1581924 |url-status=live |access-date=2022-04-27 |website=www.vecernji.hr |language=hr |quote=Kijev još uvijek kontrolira većinu ukrajinskog zračnog prostora jer Rusija nije uspjela uništiti većinu ukrajinske zračne obrane, navodi britansko Ministarstvo obrane u svojem obavještajnom izvještaju. - Ruske zračne aktivnosti su primarno fokusirane na jug i istok Ukrajine. Moskva je ograničila pristup zračnom prostoru iznad sjeverne i istočne Ukrajine što znači da se napadi mogu izvesti sa sigurne udaljenosti - navode Britanci. Pročitajte više na: https://m.vecernji.hr/vijesti/zelenski-otkrio-koji-su-ruski-ciljevi-za-europu-cuje-se-niz-eksplozija-u-okolici-belgoroda-u-rusiji-1581924 - m.vecernji.hr}}</ref> Tijekom 2023. godine bilježe se vrlo brojni ruski napadi raketama na ciljeve u dubini Ukrajine, u prvom redu usmjereni na uštećivanje važnih dijelova sustava za opskrbu električnom energijom.<ref name=":19">[https://www.cbc.ca/news/world/russia-ukraine-war-nuclear-plant-winter-of-infrastructure-attacks-1.7007723 "Ukraine bracing for another winter of Russian attacks targeting energy grid, Zelenskyy says",] Hanna Arhirova, AP, 25. listopada 2023.</ref><ref name=":19" /> Na drugoj srani, ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je u uporabu uvelo sofistificirane britansko-francuske krstareće rakete Storm Shadow/SCALP, koje koristi protiv važnih vojnih ciljeva, poput uzletišta za helikoptere.<ref>[https://www.kyivpost.com/post/18914 "Ukraine Slams Russian Helicopter Base in Likely British Storm Shadow Missile Strike"], Stefan Korshak, "Kyiv Post", 30. lipnja 2023.</ref> Ubrzo nakon početka rata, zemlje NATO pakta su prepustile Ukrajini razne protuzračne sustave sovjetskog podrijetla, tako primjerice Slovačka cjelokupne svoje glavne sustave protuzračne obrane "S-300"; u Slovačku su potom poslani protuzračni sustavi savezničkih zemalja.<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2022/4/8/slovakia-says-it-has-given-s-300-air-defence-system-to-ukraine "Slovakia says it has given S-300 air defence system to Ukraine"], Al Jazeera, 8. travnja 2022.</ref> Potom je nastavljena postupna opskrba Ukrajine starijim i posve novim sustavima protuzračne zaštite iz arsenala i vojnih tvornica zapadnih zemalja. Obzirom na veličinu ukrajinskog teritorija i okolnost da Rusija raspolaže značajnim arsenalom dugometnih raketa za gađanje ciljeva na Ukrajinskom teritoriju, još ni krajem 2023. god. je na taj način osigurana sigurnost tek jednog dijela teritorija Ukrajine, i to ne u slučajevima osobito masovnih ruskih napada raketama.<ref>[https://www.msn.com/en-us/news/world/new-challenge-why-there-are-no-guarantees-that-ukraine-will-repel-100-of-russian-attacks/ar-AA1iHaaD "New challenge: Why there are no guarantees that Ukraine will repel 100% of Russian attacks"], Ivan Kyrychevskyi, Uliana Bezpalko, Maria Kholina, "RBC Ukraine" 23. listopada 2023.</ref> Ukrajina je 1. lipnja 2025. duboko u ruskom teritoriju izvela tajnu [[Operacija Paučina|operaciju Paučina]], [[Dronovi|dronovima]] oštetivši ili uništivši četrdesetak ruskih vojnih aviona. === Kibernetički prostor === Skupina ukrajinskih hakera naziva Cyber Resistance u suradnji sa stranicom Inform Napalm društvenim je inženjeringom navela supruge ruskih pilota na odavanje povjerljivih informacija o svojim muževima, pomoću čega su te informacije došle do ukrajinskih sigurnosnih službi.<ref name=":16">{{Citiranje weba|title=Ukrainian hackers use Russian officer's wife's nudes to gather intel|url=https://www.jpost.com/omg/article-736002|access-date=2023-04-12|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en-US}}</ref><ref name=":17">{{Citiranje weba |title=Ukrajinski hakeri nasamarili supruge ruskih vojnika pa objavili njihove zavodljive fotografije |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ukrajinski-hakeri-nasamarili-supruge-ruskih-vojnika-pa-objavili-njihove-zavodljive-fotografije-1671748 |access-date=2023-04-12 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Pretvarajući se da su ruski pro-ratni aktivisti, hakeri su nagovorili supruge na snimanje lascivnih pin-up kalendara u uniformama njihovih supruga, tobože za podizanje morala, nakon čega su sve podatke javno objavili na internetu.<ref name=":16" /><ref name=":17" /> === Otpor ukrajinskog pučanstva === [[Datoteka:Reporter’s Notebook - Thriving Kyiv Becomes Battle Zone, Almost Overnight 03.jpg|mini|320x320px|Građani Ukrajine pripremaju molotovljeve koktele u Kijevu]] Na temelju obavještajnih podataka FSB-a koji su govorili o lošem mišljenju Ukrajinaca o vlasti u svojoj državi, Rusi su donijeli odluku o invaziji očekujući da će ih značajan dio ukrajinskog naroda dočekati kao osloboditelje.<ref>{{Citiranje weba |title=Russian Officials Predicted A Quick Triumph In Ukraine. Did Bad Intelligence Skew Kremlin Decision-Making? |url=https://www.rferl.org/a/russia-invasion-ukraine-intelligence-putin/31748594.html |access-date=2022-04-27 |website=RadioFreeEurope/RadioLiberty |language=en}}</ref> Jednom kad su ušli u Ukrajinu, međutim, pokazalo da je situacija na terenu drugačija. Ukrajinsko pučanstvo pružilo je otpor Rusima kroz dragovoljno pristupanje jedinicama Teritorijalne obrane, pravljenjem molotovljevih koktela, donacijama hrane, pravljenjem protutenkovskih ježeva<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-01 |title=In a Kyiv under siege, neighbors dig trenches and raise barriers to brace for Russian assault |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/28/ukraine-russia-kyiv-defense/ |access-date=2022-04-27 |website=Washington Post |language=en}}</ref> i pružanjem prijevoza izbjeglicama.<ref>{{Citiranje weba |last=Kirby |first=Jen |date=2022-03-03 |title=The other members of Ukraine’s resistance |url=https://www.vox.com/22956752/ukraine-resistance-volunteers-russia-invasion |access-date=2022-04-27 |website=Vox |language=en}}</ref> Odazvavši se na poziv ukrajinske Državne agencije za cestovne znakove, građani su počeli skidati ili mijenjati cestovne znakove, postavljati barikade i blokirati prometnice.<ref name=":8">{{Citiranje weba |title=How Ukrainian Civilians Are Resisting Military Force |url=https://www.yesmagazine.org/democracy/2022/03/01/ukraine-civilian-resistance |access-date=2022-04-27 |website=YES! Magazine |language=en-US}}</ref> Negdje tijekom ožujka, na internetu se pojavila snimka nekog starijeg građanina koji je Rusima ukrao kamion s ratnim materijalom, a zatim ga dovezao ukrajinskim snagama.<ref>{{Citiranje weba |title=Grandpa STEALS Russian ammo truck and gives it to Ukraine army, Internet says 'what a legend' |url=https://meaww.com/ukrainian-grandpa-steals-putins-ammo-truck-gives-it-to-ukraine-army-what-a-legend-social-media |access-date=2022-04-27 |website=meaww.com |language=en}}</ref> Na području Harkiva, ljudi su ruskim vojnicima navodno dali otrovanu hranu i alkohol od čega su dva vojnika umrla, a veći broj njih završio u bolnici.<ref>{{Citiranje weba |last=Vlamis |first=Kelsey |title=Russian troops were killed after being given poisoned food and alcohol by Ukrainian civilians, officials say |url=https://www.businessinsider.com/russian-troops-killed-by-poisoned-food-alcohol-ukrainian-officials-2022-4 |access-date=2022-04-27 |website=Business Insider |language=en-US}}</ref> Na društvenim mrežama počele su se pojavljivati snimke spontanih demonstracija lokalnog stanovništva protiv okupatora, koje bi često kulminirale verbalnim prepucavanjima, ili čak fizičkim obračunima s ruskim vojnicima.<ref name=":8" /> Do početka travnja, građani Ukrajine na okupiranim teritorijima, na šumovitom sjeveru i istoku zemlje počeli su se organizirati u gerilske jedinice. Ukrajinske oružane snage najavile su pokretanje široke gerilske kampanje koja bi pratila obranu zemlje konvencionalnim sredstvima.<ref>{{Citiranje weba |last=Motyl |first=Alexander J. |title=Russians Likely to Encounter Growing Guerrilla Warfare in Ukraine |url=https://foreignpolicy.com/2022/04/01/ukraine-russia-war-guerrilla-partisans-civilian-militia/ |access-date=2022-04-27 |website=Foreign Policy |language=en-US}}</ref> Ruski vojnici različito su reagirali na demonstracije pučanstva; u nekim slučajevima su se suzdržavali,<ref name=":8" /> a u drugim slučajevima bi pucali u zrak ili direktno u ljude.<ref>{{Citiranje weba |last=CNN |first=Jessie Young i suradnici |date=2022-03-05 |title=Ukrainian authorities accuse Russians of opening fire on civilian protest |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-putin-news-03-05-22/h_c9644300c3986a3e19e31dcb6188abdf |url-status=live |access-date=2022-04-27 |website=CNN |language=en}}</ref> ==== Aktivnosti ukrajinskih partizana na okupiranim teritorijima ==== Ivan Fedorov, izabrani gradonačelnik grada Melitopolja kojeg su Rusi nakon okupacije oteli, a potom kasnije pustili, izjavio je u televizijskom intervjuu 21 travnja, da su prema podacima ukrajinske obavještajne službe, partizani u gradu ubili stotinjak ruskih vojnika i policijskih ophodnja, uglavnom po noći. Također je rekao da partizani stvaraju velike probleme Rusima, jer se radi o krajevima u kojima im većina stanovništva nije sklona.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-22 |title=Mayor claims partisans killed more than 100 Russian soldiers in occupied Melitopol - KyivPost - Ukraine's Global Voice |url=https://www.kyivpost.com/ukraine-politics/mayor-claims-partisans-killed-more-than-100-russian-soldiers-in-occupied-melitopol.html |access-date=2022-07-05 |website=KyivPost}}</ref> Tijekom travnja, u gradu Kahovki na jugu Ukrajine, osvanuli su letci s porukama: ''"Ruski okupatori! Znajte! Kahovka je Ukrajina! Mi smo blizu! Naši ljudi već rade ovdje! Smrt vas čeka! Kahovka je Ukrajina!".''<ref>{{Citiranje weba |title="Бо Каховка – це Україна": партизани залишили окупантам послання |url=https://24tv.ua/bo-kahovka-tse-ukrayina-partizani-zalishili-okupantam-poslannya_n1965187 |access-date=2022-07-05 |website=24 Канал |language=uk}}</ref> Dana 22 svibnja, partizani su postavili eksplozivnu napravu ispred zgrade Andreja Ševčika, gradonačelnika kojeg su postavili Rusi. Ševčik je od posljedica eksplozije završio na intenzivnoj njezi u lokalnoj bolnici. Ozlijede raznih intenziteta pretrpjeli su i njegovi tjelohranitelji.<ref>{{Citiranje weba |title=«Самоліквідація» мостів і окупантів. У захоплених містах України розгортається рух опору: що відомо про його наймасштабніші прояви |url=https://nv.ua/ukr/ukraine/events/partizanskiy-ruh-v-ukrajini-2022-naymasshtabnishi-diversiji-proti-rosiyskoji-armiji-50244463.html |access-date=2022-07-05 |website=nv.ua |language=uk}}</ref> U travnju 2022. godine, bomba je eksplodirala i pokraj ureda Jevhena Balickog, gradonačelnika koji je za Ruse obnašao vlast u Melitopolju.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-06 |title=‘The occupier should never feel safe’: rise in partisan attacks in Ukraine |url=https://www.theguardian.com/world/2022/jun/06/ukrainian-partisan-attacks-surge-russia |access-date=2022-07-05 |website=the Guardian |language=en}}</ref> Dana 24 lipnja 2022, hersonski činovnik Dimitri Salučenko, kojeg su postavili Rusi, poginuo je u eksploziji auto-bombe.<ref>{{Citiranje novina |last=Reuters |date=2022-06-24 |title=Russian-installed Kherson official killed in bomb blast |language=en |work=Reuters |url=https://www.reuters.com/world/europe/russian-installed-kherson-official-killed-bomb-blast-2022-06-24/ |access-date=2022-07-05}}</ref> == Međunarodni odgovor na invaziju == Ukrajina se zbog invazije našla u teškoj poziciji. [[Svjetska banka|Svjetska je banka]] u lipnju 2022. godine objavila prognozu da će u 2022. god. nacionalni proizvod Ukrajine pasti za 45,1 posto.<ref>[https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2022/04/10/russian-invasion-to-shrink-ukraine-economy-by-45-percent-this-year "Russian Invasion to Shrink Ukraine Economy by 45 Percent this Year"] (PRESS RELEASE), službene stranice Svjetske banke, 10. travnja 2021.</ref> U suradnji s Ukrajini prijateljskim zemljama, ukrajinske vlasti su odmah od početka rata poduzele aktivnosti da osiguraju opskrbu stanovništva, te očuvaju u što većoj mjeri djelatnost gospodarstva i javnih ustanova - te osigurali potporu ratnom naporu ukrajinskih vojnih snaga.Ti ciljevi se u velikoj mjeri ostvarujući osloncem na vrlo značajnu međunarodnu pomoć Ukrajini. Sjedinjene Američke Države su u siječnju i veljači 2022. godine donijele dva zakona pod imenima ''Never Yielding Europe’s Territory'' (NYET) ''Act'' )<ref>[https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/6742/text?r=28&s=1 "H.R.6742 - Never Yielding Europe’s Territory (NYET) Act of 2022"], Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref> i ''Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense'' (GUARD) ''Act'',<ref>[https://www.congress.gov/bill/117th-congress/house-bill/6367/text H.R.6367 - Guaranteeing Ukrainian Autonomy by Reinforcing its Defense (GUARD) Act of 2022], Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref> kojima su prije početka Ruske invazije na Ukrajinu bile izrijekom adresirale mogućnost rata, te najavile raznoliku pomoć Ukrajini - uključivo onu obavještajnu. Pred samu invaziju, ocjenjivale su američke državne službe da će se na temelju tih američkih propisa pružati američka sigurnosna potpora i pružanje obavještajnih podataka proturuskoj gerili u Ukrajini ("''U.S. security assistance and intelligence sharing to a Ukrainian insurgency''"),<ref name=":4">"[https://crsreports.congress.gov/product/pdf/IF/IF12040 U.S. Security Assistance to Ukraine] {{Webarchive|url=https://ghostarchive.org/archive/20220227/https://crsreports.congress.gov/product/pdf/IF/IF12040|date=27. veljače 2022.}}", 28. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 21. travnja 2022.</ref><ref name=":4" /> međutim je Ukrajina uspjela pružiti daleko značajniji otpor, te SAD pružaju obavještajnu podršku potrebnu za neposredno provođenje konvencionalnih vojnih operacija ukrajinskih snaga.<ref>[https://edition.cnn.com/2022/04/07/politics/us-intel-ukraine-donbas-operations/ "US giving intel to Ukraine for operations in Donbas, Defense Secretary says"], Oren Liebermann, Barbara Starr, Jeremy Herb and Katie Bo Lillis, CNN, 7. travnja 2022. (updated).</ref> === Osiguravanje obavještajnih podataka === Obavještajna zajednica Sjedinjenih Američkih Država najkasnije od početka rata dijeli s Ukrajinom posve ažurne obavještajne podatke koje pomoću SAD-u dostupnih tehnologija i analitičkih resursa prikuplja u svezi rata u Ukrajini. Podatci jedino ne uključuju mogućnosti za točno ciljanje, koje SAD i inače saveznicima ne omogućuju; jer njihovo korištenje uvijek uključuje mogućnost pogrešaka i potencijalno civilnih žrtava.<ref>[https://www.straitstimes.com/world/united-states/us-providing-intelligence-to-ukraine-officials-say "US providing intelligence to Ukraine, officials say"], "The Straits Times" (tekst od: REUTERS), 4. ožujka 2022.</ref> Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine čak i u objavama za javnost iznosi relativno precizne procjene o rasporedu, pokretima i snazi invazijskih snaga.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/03/9/7329619/ "Russian forces offensive stalled, but Russia keeps bombing – General Staff of the Armed Forces of Ukraine]", "Ukrainskaya Pravda News", 9. ožujka 2022.</ref> Prema izvještavanju zapadnih medija, obavještajne informacije, koje su SAD su od samog početka ruske invazije pružale Ukrajini u realnom vremenu, osigurale su u brojnim slučajevima donošenje odluka koje su mijenjale situaciju na bojištu i utjecale na važne vojne operacije. Prema informacijama koje su dobivene bez službene potvrde, takvi su obavještajni podatci primjerice pomogli ukrajinskim snagama u rušenju transportnih zrakoplova koji su prevozili ruske padobrance koji su trebali osigurati zauzimanje aerodroma Hostomel u Kijevu na samom početku invazije, u ciljanju ruskih generala i pukovnika koji su na početku invazije ginuli u neobično visokom broju, te u potapanju ruske krstarice "Moskva".<ref>[https://www.nbcnews.com/politics/national-security/us-intel-helped-ukraine-protect-air-defenses-shoot-russian-plane-carry-rcna26015 "U.S. intel helped Ukraine protect air defenses, shoot down Russian plane carrying hundreds of troops"], Ken Dilanian, Courtney Kube, Carol E. Lee i Dan De Luce, NBC News, 26. travnja 2022.</ref><ref>[https://edition.cnn.com/2022/05/05/politics/us-intelligence-russian-moskva-warship-ukraine-target "US provided intelligence that helped Ukraine target Russian warship", Natasha Bertrand] i Katie Bo Lillis, CNN, 6. svibnja 2022. (updated)</ref><ref>[https://www.mirror.co.uk/news/world-news/how-spies-helped-ukraine-kill-26815334 "How US spies helped Ukraine kill 44 of Vladimir Putin's top generals and colonels"], Laura Sharman, "Mirror," 27. travnja 2022.</ref> Već u ožujku 2022. god. je general Scott Berrier, ravnatelj američke vojne obavještajne službe DIA, ocijenio američko-ukrajinsku suradnju "revolucionarnom" u pogledu ostvarenih mogućnosti za obavještajnu suradnju, dodajući da u svojoj dugogodišnjoj karijeri "još nikada nije svjedočio boljem dijeljenju točnih, pravodobnih i za djelovanje pogodnih informacija".<ref>[https://news.usni.org/2022/03/18/intel-sharing-between-u-s-and-ukraine-revolutionary-says-dia-director "Intel Sharing Between U.S. and Ukraine ‘Revolutionary’ Says DIA Director"], John Grady, USNI News, 18. ožujka 2022.</ref> Za razliku od Rusije koja prema zapadnim procjenama ima ozbiljni nedostatak kapaciteta za satelitsko izviđanje stanja na bojištu,<ref>[https://www.rferl.org/a/russia-satellites-ukraine-war-gps/31797618.html "In Russia's War On Ukraine, Effective Satellites Are Few And Far Between"], Sergei Dobrynin, Mark Krutov, RFERL, 11. travnja 2021.</ref> američka ''National Geospatial-Intelligence Agency'' je Ukrajini (i američkim službama) stavila na raspolaganje superiorne američke kapacitete koji se prikupljaju korištenjem vojnih i civilnih satelita.<ref>[https://www.federaltimes.com/intel-geoint/2022/04/25/how-one-us-intelligence-agency-is-supporting-ukraine/ "How one US intelligence agency is supporting Ukraine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220524180258/https://www.federaltimes.com/intel-geoint/2022/04/25/how-one-us-intelligence-agency-is-supporting-ukraine/ |date=24. svibnja 2022. }}, Nathan Strout, "FederalTimes", 25. travnja 2022.</ref> === Diplomatske aktivnosti === Dana 28. veljače 2022. godine ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenskij]] uputio je zahtjev za žurni prijam Ukrajine u Europsku uniju; zahtjev su istog dana podržale članice Europske unije [[Poljska]], [[Litva]], [[Latvija]], [[Estonija]], [[Češka]], [[Slovačka]], [[Slovenija]] i [[Bugarska]].<ref>Niamh Cavanagh, [https://news.yahoo.com/8-eu-countries-back-ukraines-call-to-fast-track-membership-talks-211832800.html "8 EU countries support Ukraine's call to fast-track membership talks"], Yahoo News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Među članicama Europske unije o zahtjevu Ukrajine treba se raspraviti, ali je [[Charles Michel]], predsjednik [[Europsko vijeće|Europskog vijeća]], tijela koje okuplja predsjednike država i vlada članica Europske unije, obećao ubuduće na sastanke tog tijela pozivati i predsjednika Ukrajine.<ref>Chris Harris i AFP, [https://www.euronews.com/my-europe/2022/02/28/doubts-over-whether-all-eu-nations-support-ukraine-joining-the-bloc "Doubts over whether all EU nations support Ukraine joining the bloc"], Euronews, objavljeno 28.&nbsp;veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Niz država koje su prijateljski raspoložene prema Ukrajini, među kojima sve članice Europske unije i NATO saveza, uvele su u danima nakon početka rata snažne ekonomske sankcije protiv Rusije.<ref>[https://www.reuters.com/markets/europe/russia-hit-with-sanctions-around-world-after-ukraine-invasion-2022-03-02/ "Factbox: Russia hit with sanctions from around the world after Ukraine invasion"], Reuters, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Veliki broj važnih dobavljača, kupaca i investitora obustavio je poslovanje s Rusijom.<ref>Stephanie Baker, [https://www.bloomberg.com/news/features/2022-02-28/which-u-s-european-companies-are-pulling-out-of-russia-after-ukraine-invasion "The List of Foreign Companies Pulling Out of Russia Keeps Growing"], Bloomberg, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Nakon što su zbog ratnih aktivnosti ruske ratne mornarice prekinuti trgovački putovi preko ukrajinskih luka, nastali su osim značajnih gospodarskih šteta za Ukrajinu također i poremećaji na svjetskim tržištima žitom, koji su zaprijetili izbijanju oskudice pa i gladi u brojnim zemljama u razvoju. Omogućavanje ponovnog izvoza ukrajinskog žita putem neokupiranih ukrajinskih luka na Crnog moru uvjetovala je Rusija stanovitim popuštanjem njoj nametnutih međunarodnih sankcija. Naposljetku je krajem 22. srpnja 2022. god. u Istanbulu potpisan sporazum kojim je predviđena deblokada ukrajinskog izvoza žita pomorskim putem iz luka [[Odesa]], te obližnjih luka [[Čornomorsk]] i [[Južne (Ukrajina)|Južne]] (tj., ne i brodova koji bi prevozili druge terete).<ref>[https://www.agriculture.com/news/crops/russia-is-the-main-beneficiary-of-the-so-called-grain-agreement "RUSSIA IS THE MAIN BENEFICIARY OF THE SO-CALLED ‘GRAIN AGREEMENT’"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220826083128/https://www.agriculture.com/news/crops/russia-is-the-main-beneficiary-of-the-so-called-grain-agreement |date=26. kolovoza 2022. }}, Iurii Mykhaylov, "Successful Farming", 25. srpnja 2022.</ref><ref>[https://www.staradvertiser.com/2022/07/22/breaking-news/a-beacon-of-hope-ukraine-russia-sign-grain-export-deal/ "‘A beacon of hope’: Ukraine, Russia sign grain export deal"], Ayse Wieting i Suzan Fraser, "Associated Press", kod "Star Advertiser", 22. srpnja 2022.</ref> Ruski su mediji izvijestili da su zauzvrat za uspostavu ukrajinskog izvoza žita, odlukom Europske unije znatno ublažene sankcije ruskom civilnom zrakoplovstvu, te je omogućena isporuka mlaznih motora i drugih nužnih dijelova za avione - rusko civilno zrakoplovstvo, presudno važno s održavanje prometa unutar te prostrane zemlje i sa svijetom, s preko 3/4 opremljeno je letjelicama proizvedenim u Europskoj uniji i SAD, koje sudjeluju u gospodarskim sankcijama protiv Rusije. Izvori iz Bruxellesa izvješćuju pak da je Europska unija omogućila samo dobavu informacija o sigurnosti letenja za Rusiju, ali da nije olakšala druge sankcije u svezi civilne avijacije.<ref>[https://www.key.aero/article/analysis-impact-russian-sanctions-commercial-aviation "ANALYSIS: IMPACT OF RUSSIAN SANCTIONS ON COMMERCIAL AVIATION"], "Key.Aero" ("Aviation News"), 16. svibnja 2022. </ref><ref>[https://www.moviesonline.ca/will-it-ease-sanctions-on-russian-air-transport-a-clear-position-for-the-polish-ambassador-to-the-european-union/ "Will it ease sanctions on Russian air transport? A clear position for the Polish ambassador to the European Union"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220826083128/https://www.moviesonline.ca/will-it-ease-sanctions-on-russian-air-transport-a-clear-position-for-the-polish-ambassador-to-the-european-union/ |date=26. kolovoza 2022. }}, Sigmund Shortle, "Movies&nbsp;Online", 22. srpnja 2022.</ref> Početkom kolovoza 2022. mediji izvješćuju da su ruske kompanije morale prizemljiti dio aviona kako bi s njih skidali dijelove za nužno održavanje drugih letjelica.<ref>"[https://aviation.direct/en/spare-parts-russian-carriers-have-to-cannibalize-young-planes Spare parts: Russian carriers have to cannibalize young planes]", "Aviation Direct", 10. kolovoza 2022.</ref> === Međunarodne sankcije protiv Ruske Federacije === Makar su [[Ujedinjeni narodi]] deklarativno osudili rusku invaziju na susjednu Ukrajinu donijevši već 2. ožujka 2022. god. Rezoluciju [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN]] ES‑11/1, [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda]] - koje je nadležno za donošenje međunarodnih sankcija - nije poduzelo nikakvu akciju: Rusija je koristeći svoje [[Veto|pravo veta]] koje joj pripada kao stalnoj članici Vijeća sigurnosti spriječila donošenje ikakvih mjera protiv sebe same.<ref>[https://news.un.org/en/story/2022/09/1129102 "Russia vetoes U.N. Security action on Ukraine as China abstains"], Michelle Nichols i Humeyra Pamuk, Reuters, 26. veljače 2022.</ref> Međutim su Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje uvele značajne i međusobno koordinirane akcije s ciljem da se oslabi ekonomija Ruske Federacije i umanji njena sposobnost za vođenje napadačkog rata. Između ostaloga, blokirane je u bankama u zapadnim zemljama 350 milijardi od ukupnih 604 milijarde ruskih državnih deviznih rezervi, a ruskim bankama i poduzećima su izrazito otežana međunarodna plaćanja, uključivo sa zemljama koje ne sudjeluju u sankcijama.<ref>[https://www.bbc.com/news/world-europe-60125659 "What are the sanctions on Russia and are they hurting its economy?"], BBC, 25. svibnja 2023.</ref> Zemlje koje su uvodile sankcije nastojale su da uvođenjem sankcija Rusiji - koja je svjetski relevantni dobavljač raznih sirovina - ne nanesu preveliku štetu vlastitim gospodarstvima. Tako uopće nije ograničen izvoz [[Prirodni plin|zemnog plina]], koji je glavni ruski izvozni proizvod i glavni izvor proračunskih prihoda Ruske Federacije - ali koji je izrazito značajan za značajan dio gospodarstva Europske unije. Izvoz nafte iz Ruske Federacije je samo donekle otežan, pri čemu su zarade ruskih kompanija i prihodi ruskog državnog proračuna umanjeni samo u manjoj mjeri: umjesto zapadnih zemalja, naftu od Rusije naveliko kupuje [[Indija]]. Korištenje tankera za prijevoz nafte iz zapadnih zemalja je ograničeno, ali Rusija je prije rata otkupila dovoljni broj brodova kojima može izvoziti svoju naftu. Makar su osiguratelji koji osiguravaju pomorska osiguranja - koji su svi iz zapadnih zemalja - prekinuli osiguravati ruske brodove, Rusija je pronašla nove osiguratelja iz zemalja koje ne sudjeluju u sankcijama. Izvoz komponenti koje se mogu koristiti u ratnoj proizvodni u Rusiju su zapadne zemlje značajno ograničile, ali [[Kina|NR Kina]] sa svojim značajnim tehnološkim kapacitetima ne sudjeluje u sankcijama; a Rusija je poduzela i značajne tajne akcije putem kojih se krijumčare visokotehnološke komponente kupljene u zemljama - prijateljima Ukrajine.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/articles/2023/07/31/7413488/ "How Western energy sanctions against Russia are failing"], Bohdan Miroshnychenko, "Ukrainska Pravda", 31. srpnja 2023.</ref> Prema službenim procjenama Europske unije, u 2022. god. je ruska gospodarska aktivnost, uglavnom zahvaljujući međunarodnim ekonomskim sankcijama, opala za skromnih 2,1 posto, a za 2023. se prognozira pad od daljnjih 2,5 posto.<ref>[https://www.consilium.europa.eu/en/infographics/impact-sanctions-russian-economy/ "Infographic - Impact of sanctions on the Russian economy"], službene stranice Europske unije. Pristupljeno 4. kolovoza 2023.</ref> Među analitičarima postoje podijeljena mišljenja o učinku sankcija; tek neki smatraju učinak sankcija izrazito snažnim.<ref>[https://edition.cnn.com/2023/07/06/business/russia-economy-sanctions-putin-petraeus/index.html "Former CIA chief: US needs to ‘tighten the screws’ on Russia’s economy"], Matt Egan, CNN, 6. srpnja 2023. (updated)</ref> S druge strane, Ukrajina koja je izvrgnuta okupaciji dijela teritorija, raketnim napadima na energetsku i prometnu infrastrukturu i vrlo otežanim pristupom pomorskom prijevozu putem svojih luka na [[Crno more|Crnom moru]], suočena je naposljetku sa znatno većim ekonomskim poteškoćama. Te se teškoće uspijeva donekle razriješiti tek izrazito značajnom pomoći prijateljskih zemalja: početkom 2023. god. su predviđeni za tu proračunsku godinu rashodi državnog proračuna na razini od 59,3 milijardi dolara, pri čemu se čak 50 milijardi dolara planira osigurati stranom financijskom pomoći i međunarodnim kreditiranjem.<ref>[https://ces.org.ua/en/tracker-economy-during-the-war/ "Ukraine War Economy Tracker"], Maksym Samoiluk, "Centre for Economic Strategy", (updated) 2. kolovoza 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2023.</ref> U listopadu 2023. god. iznosi [[Međunarodni monetarni fond]] službenu procjenu da je Ukrajinsko gospodarstvo u stanju omogućiti opstanak zemlje, ali uz potrebu vanjskog financiranja (putem ekonomske pomoći ili zaduživanja) od oko 34 milijarde dolara samo u 2024. godini.<ref>[https://www.imf.org/en/News/Articles/2023/10/11/sp-md-opening-remarks-at-the-fourth-ukraine-ministerial "Remarks by the IMF Managing Director at the Fourth Ministerial Roundtable Discussion for Support to Ukraine (As Prepared For Delivery)"], Cristalina Georgieva, službene stranice MMF-a, 11. listopada 2023</ref> === Strana gospodarska pomoć === U ožujku 2022. god., Sjedinjene Američke Države su odobrile daljnju pomoć Ukrajini u visini od 13,6 milijardi američkih dolara, od čega 6,5 milijardi otpada na vojnu pomoć, a ostalo na humanitarnu i gospodarsku pomoć; dio će biti utrošen u zemljama u kojima se smještaju ukrajinske izbjeglice ili koje osiguravaju drugu pomoć Ukrajini. 1,12 milijardi dolara namijenjeno je za makroekonomske potrebe Ukrajine i razne potrebe koje se podmiruju iz ukrajinskog državnog proračuna.<ref>[https://appropriations.house.gov/sites/democrats.appropriations.house.gov/files/Ukraine%20Supplemental%20Summary.pdf UKRAINE SUPPLEMENTAL APPROPRIATIONS ACT, 2022] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220314083149/https://appropriations.house.gov/sites/democrats.appropriations.house.gov/files/Ukraine%20Supplemental%20Summary.pdf |date=14. ožujka 2022. }}, Službene stranice Kongresa SAD. Pristupljeno 17. ožujka 2022.</ref> Pored razne vojne i humanitarne pomoći, Europska unija je osigurala 1,2 milijardi pomoći za održavanje financijske stabilnosti u Ukrajini.<ref>[https://www.business-standard.com/article/international/eu-disburses-first-instalment-of-eur-300-million-aid-to-ukraine-122031100936_1.html "EU disburses first instalment of EUR 300 million aid to Ukraine"], "Business Standard", 11. ožujka 2022.</ref> Na donatorskoj konferenciji održanoj u organizaciji Poljske i Švedske u [[Varšava|Varšavi]] 5. svibnja 2022. godine obvezali su se donatori pružiti Ukrajini 6,5 milijardi humanitarne pomoći. Prema izjavi poljskog premijera [[Mateusz Morawiecki|Mateusza Morawieckog]], u vrijeme konferencije je Ukrajina primala dnevno 3.000 tona pomoći, koju bi količinu prema njemu trebalo učetverostručiti.<ref>[https://www.tribuneindia.com/news/world/international-donors-conference-in-warsaw-raises-6-5-billion-for-war-torn-ukraine-392102 "International Donor’s Conference in Warsaw raises $6.5 billion for war-torn Ukraine"], "The Tribune India", 5. svibnja 2022.</ref> Nakon što su zemlje [[G7|Grupe G7]] i Europska unija osigurale tijekom 2022. godine 32,7 milijardi dolara gospodarske pomoći Ukrajini, za 2023. godinu je predviđen iznos od 32 milijarde: Sjedinjene Američke Države daju bespovratne potpore (engl. ''"grants")'' od 12,5 milijardi dolara, a Europska unija će pomoć od 18 milijardi dolara za sada knjižiti kao zajmove.<ref>“[https://news.trenddetail.com/today/297772.html Up to 32 billion US dollars”: G7 announce record aid for Ukraine], "Trend Detail News", 22. prosinca 2022. </ref> == Energetika == Ukrajinski mediji su 1. ožujka 2022. objavili da je Ukrajina 24. veljače 2022. godine odspojila svoj [[elektroenergetski sustav]] od onoga u Rusiji i Bjelorusiji, s kojim je do tada bio spojen. Ta je akcija poduzeta s ukrajinske strane, premda je uključivala rizik od ozbiljnih šteta na infrastrukturi, a kako bi se omogućilo da elektroenergetski sustav Ukrajine što skorije bude spojen na europski [[ENTSO-E]] sustav: prije spajanja na europski sustav nužno je bilo odspojiti Ukrajinu s ruskog sustava, i testirati njegovu stabilnost i djelovanje na frekvencijama na kojima djeluje ENTSO-E elektroenergetski sustav, koji obuhvaća članice Europske unije. Akcija je prema ukrajinskim izvještajima protekla uspješno, premda je bila izvedena u vrijeme kada je hidroelektrana Kahkovka (367 mW) u [[Hersonska oblast|Hersonskoj oblasti]] na jugu Ukrajine bila izvan pogona zbog djelovanja ruskih vojnih snaga.<ref>[https://www.eurointegration.com.ua/eng/news/2022/03/1/7135009/ "Saving Ukraine’s Energy System: Electric Independence from the Aggressor State"], Ukrainskaja pravda, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Na stranicama ENTSO-E sustava je tijekom testiranja odspojenog sustava objavljena 28. veljače 2022. godine obavijest o hitnom zahtjevu Ukrajine za spajanje na taj sustav.<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/02/28/28-february-2022-request-for-emergency-synchronisation-of-ukrainian-power-system-to-continental-europe-power-system/ "Request for emergency synchronisation of Ukrainian power system to Continental Europe power system"], službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Rusku invaziju Ukrajina je 24. veljače 2022. dočekala spojena na elektroenergetski sustav Rusije, s kojima je bila povezana od vremena [[SSSR]]-a te je stoga bila izložena mogućnosti da Rusija u bilo kojem trenutku prekine opskrbu električnom energijom u Ukrajini. Spajanje na elektroenergetski sustav ENTSO-E koji obuhvaća države Europske unije bilo je predviđeno za 2023. godinu, nakon što budu izvedene potrebne pripreme.<ref name="Kate">Kate Abnett i Marek Strzelecki, [https://www.nasdaq.com/articles/explainer-europe-and-ukraines-plan-to-link-power-grids-0 "EXPLAINER-Europe and Ukraine's plan to link power grids"], Nasdaq.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref><ref>Surija Jayant, [https://time.com/6153039/ukraines-electricity-grid-escape-russia/ "Ukraine's Electrical Grid Shows How Hard It Is to Escape from Russia's Grasp"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220329035821/https://time.com/6153039/ukraines-electricity-grid-escape-russia/ |date=29. ožujka 2022. }}, Time, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Prema američkim izvorima, Rusija se pokazala sposobnom narušiti napajanje električnom energijom čak i na području samih Sjedinjenih Američkih Država (ondje, korištenjem [[kibernetički napad|kibernetičkih napada]]), što je prijetnja [[nacionalna sigurnost|nacionalnoj sigurnosti]] svake države ugrožene opasnošću od prestanka opskrbe električnom energijom.<ref>Bill Whitaker, [https://www.cbsnews.com/news/america-electric-grid-60-minutes-2022-02-27/ "Vulnerable U.S. electric grid facing threats from Russia and domestic terrorists"], CBS News, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Činjenica da je Ukrajina spojena na elektroenergetski sustav Rusije na kojem su barem djelomično ostale spojene članice Europske unije i NATO-a [[Estonija]], [[Litva]] i [[Latvija]], koje su planirale potpuno spajanje na europski sustav 2025. godine – sagledavana je kao sigurnosna prijetnja za Ukrajinu,<ref> Anders Åslund, [https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/disarming-putins-energy-weapon-ukraine-must-connect-to-eu-grid/ "Disarming Putin’s energy weapon: Ukraine must connect to EU grid"], Atlantic Council, objavljeno 6. studenog 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> koja je postala bitna kada su u listopadu 2021. godine ruske tvrtke ozbiljno ograničile isporuke plina i obustavile isporuke [[ugljen]]a Ukrajini.<ref>Aura Sabadus, [https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/ukraine-faces-energy-crisis-as-putin-weaponizes-gas-and-coal-supplies/ "Ukraine faces energy crisis as Putin weaponizes gas and coal supplies"], Atlantic Council, objavljeno 4. studenog 2021., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 1. ožujka 2022. godine na službenim stranicama ENTSO-E sustava objavljeno je da su u tijeku aktivnosti radi spajanja Ukrajine na taj sustav, ali bez naznake točnog dana kada će to biti učinjeno. Ukazano je da se moraju uzeti u obzir i učinci na ukrajinskog zapadnog susjeda [[Moldavija|Moldaviju]], koja je također 28. veljače 2022. godine podnijela zahtjev za hitno spajanje na ENTSO-E sustav te se planira te dvije zemlje spojiti na europski sustav koordinirano.<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/03/01/continental-europe-tsos-are-fully-committed-to-the-synchronisation-with-ukraine-and-moldova-power-systems/ "Continental Europe TSOs are fully committed to the synchronisation with Ukraine and Moldova power systems"], službene stranice ENTSO-E sustava, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Zbog ratnih djelovanja, krajem veljače 2022. godine, svakodnevno mnoga naseljena mjesta ostaju bez opskrbe električne energije – ukupno do kraja veljače 2022. približno njih 150; ukrajinski sustav je uspio do 1. ožujka 2023. godine ponovo uspostaviti napajanje u 34 takva naseljena mjesta.<ref name="Kate" /> 16. ožujka 2022. god. su Ukrajina i Moldavija uspješno spojene na europski ENTSO-E sustav; obavijest o tome je objavljena uz opasku da je posrijedi "pokusna sinkronizacija".<ref>[https://www.entsoe.eu/news/2022/03/16/continental-europe-successful-synchronisation-with-ukraine-and-moldova-power-systems/ "Continental Europe successful synchronisation with Ukraine and Moldova power systems"], službene stranice ENTSO-E sustava, 16. ožujka 2022.</ref> 7. lipnja 2022. god. ukrajinski predsjednik Vladimir Zelinski je najavio da će Ukrajina zabraniti izvoz plina i ugljena iz zemlje, jer će ti energenti nedostajati, te Ukrajinu čeka "vrlo teška zima".<ref>[https://www.cnbc.com/2022/06/08/coming-winter-will-be-the-most-difficult-for-ukraine-zelenskyy-says-1000-mariupol-fighters-reportedly-sent-to-russia.html "Zelenskyy asks U.S. corporate leaders to move companies out of Russia; Biden speaks to Poland’s Duda"], Holly Ellyatt i Amanda Macias, CNBC, 9. lipna 2022. (updated)</ref> Inače Ukrajina zadovoljava znatan dio svojih potreba za plinom iz vlastitih izvora, ali se oni velikim dijelom nalaze baš u istočnom dijelu zemlje, koji je najviše zahvaćen ratnim događanjima.<ref>[https://www.iea.org/reports/ukraine-energy-profile "Ukraine energy profile"], Country report — April 2020, IEA</ref> Nakon što je najveća nuklearna elektrana u Ukrajini i Europi "Zaporožje" smještena uz grad [[Enerhodar]] na južnoj obali Dnjepra okupirana na samom početku ruske invazije, ostala je ona ukopčana u ukrajinski elektroenergetski sustav i njome se nastavili upravljati ukrajinski stručnjaci. Ruske snage su uz samo elektranu i u nekim njenim pomoćnim objektima razmjestili svoje vojnike i raznu borbenu opremu, a područje elektrane je sve češće bivalo izloženo sporadičnom granatiranju: nije utvrđeno čije topništvo je izvršilo granatiranje. Ukrajinsko osoblje je nakon prekida veze dalekovodima započelo s isključivanjem reaktora, a [[Međunarodna agencija za atomsku energiju]] - nakon što je tek uz velike poteškoće uspjela poslati svoje stručnjake u elektranu - početkom rujna 2022. god. sa zabrinutošću izvješćuje da se potrebe za električnom energijom u 4 ugašena reaktora (kojima je nužna doprema električne energije za održavanje sustava hlađenja i drugih sustava neophodnih za održavanje sigurnosti) uspijeva još jedino osiguravati radom preostalog 5. reaktora.<ref name=":12">"[https://www.iaea.org/newscenter/pressreleases/update-97-iaea-director-general-statement-on-situation-in-ukraine Update 97 – IAEA Director General Statement on Situation in Ukraine]", službene stranice IAEA, 3. rujna 2022. Pristupljeno 6. rujna 2022.</ref><ref name=":12" /> == Strana vojna pomoć Ukrajini == [[Europska komisija]] objavila je 26. veljače 2022. da će izaći ususret ukrajinskim potrebama za ratnim materijalom te da će se dio tih potreba financirati iz proračunskih sredstava same [[Europska unija|Europske unije]].<ref>Maïa De La Baume i Jacopo Barigazzi, [https://www.politico.eu/article/eu-ukraine-russia-funding-weapons-budget-military-aid/ "EU agrees to give €500M in arms, aid to Ukrainian military in ‘watershed’ move"], Politico, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Žurnu vojnu pomoć u oružju i drugom ratnom materijalu u Ukrajinu šalju i sljedeće države: [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Njemačka]], [[Belgija]], [[Francuska]], [[Švedska]], [[Nizozemska]], [[Češka]], [[Italija]], [[Portugal]], [[Grčka]], [[Rumunjska]], [[Španjolska]],<ref>Sodiq Oyeleke, [https://punchng.com/full-list-15-countries-sending-arms-to-ukraine-since-russias-invasion/ "Full list: 15 countries sending arms to Ukraine since Russia’s invasion"], Punch, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> [[Hrvatska]],<ref>[https://crodex.net/pomoc-ukrajini-salje-hrvatska-40-slepera-vojne-opreme/ "Pomoć Ukrajini šalje Hrvatska, 40 šlepera vojne opreme"], CRODEX.NET, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> [[Poljska]]<ref>Jaroslaw Adamowski, [https://www.defensenews.com/global/europe/2022/02/02/poland-to-send-air-defense-weapons-ammo-drones-to-ukraine/ "Poland to send air-defense weapons, ammo, drones to Ukraine"], DefenseNews, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> i [[Slovačka]].<ref>[https://www.euronews.com/2022/02/27/us-ukraine-crisis-slovakia-arms "Slovakia to send artillery ammunition, fuel worth 11 million euros to Ukraine"], Reuters, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Oružje je do Ukrajine u pravilu dolazilo preko teritorija Poljske,<ref>[https://edition.cnn.com/2022/03/09/politics/ukraine-aid-spending-bill-congress/index.html "Here's what's in the $13.6 billion Ukraine aid package"], Katie Lobosco, CNN (Updated) 15. ožujka 2022.</ref><ref>Alexandra Brzozowski, Sarantis Michalopoulos i Silvia Ellena, [https://www.euractiv.com/section/politics/short_news/poland-key-in-western-weapons-supplies-to-ukraine/ "Poland ‘key’ in Western weapons supplies to Ukraine"], EURACTIV.com, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> budući da je [[Viktor Orbán|Orbanova]] Mađarska zabranila tranzit vojnog materijala za Ukrajinu preko svog teritorija.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-02-28 |title=Hungary refuses to allow weapons transit to Ukraine |url=https://www.politico.eu/article/hungary-foreign-minister-peter-szijjarto-weapon-transit-ukraine/ |access-date=2022-07-03 |website=POLITICO |language=en-US}}</ref> Do lipnja 2024. god. je vojna pomoć zapadnih država Ukrajini sadržavala više od 820 [[Tenk|tenkova]], preko 1.180 [[Borbeno vozilo pješaštva|borbenih vozila pješaštva]], preko 630 [[haubica]] i više od 80 [[Višecijevni bacač raketa|višecjevnih bacača raketa]]. Sjedinjene Američke Države su Ukrajini donirale 75,1 milijardi eura pomoći, od čega 51,6 milijardi eura vojne pomoći; zemlje [[Europska unija|Europske unije]] i preostale članice [[Europski gospodarski prostor|Europskog gospodarskog prostora]] potpomogle su obranu Ukrajine donirajući 110.2 milijardi eura, od čega 51.5 milijardi eura otpada na vojnu pomoć. Neke od manjih članica NATO-saveza su odlučile Ukrajini pomoći izdvajajući značajne postotke svojeg nacionalnog proizvoda: Litva za tu svrhu izdvaja, 1,4 posto, Estonija 1,7 posto, a Danska 1,8 posto svog bruto nacionalnog proizvoda.<ref>[https://www.ifw-kiel.de/topics/war-against-ukraine/ukraine-support-tracker/ "Ukraine Support Tracker"], Kiel Institute for the World Economy, Update 6. kolovoza 2024. (engleski) Pristupljeno 6. listopada 2024.</ref> Imajući u vidu da Rusija ima višestruko veće gospodarstvo koje uključuje znatnu vojnu industriju; kao i višestruko veće stanovništvo od Ukrajine, te konstatirajući da se vojni sukob pretvorio u [[rat iscrpljivanja]] s visokim gubitcima tehničkih sredstava i ljudstva na obje strane, zapadni analitičari opažaju da dosadašnja razina zapadne vojne pomoći omogućuje Ukrajini da se brani, ali za sada još ne i da pobijedi u ratu. Tu se osobito ukazuje na okolnost da zapadni donatori u značajnom dijelu zabranjuju korištenje doniranog oružja protiv ciljeva na teritoriju same Rusije; čak i protiv vojnih instalacija i postrojbi koje izravno napadaju Ukrajinu.<ref>[https://kyivindependent.com/ukraine-scrambles-for-resources-before-uncertain-us-elections/ "Ukraine scrambles for resources before uncertain US elections, Russian stockpiles not unlimited"], Asami Terayima, "Kyiv Independent", 5. listopada 2024. (engleski). Pristupljeno 6. listopada 2024.</ref> === Lako pješačko naoružanje === U ranim fazama rata značajno mjesto zauzeli su prijenosni sustavi za protuoklopnu i protuzračnu borbu (MANPADS). Obje kategorije lakih raketnih sustava isporučene su u tisućama primjeraka.<ref>"[https://edition.cnn.com/2022/03/06/politics/mark-milley-ukraine-military-assistance/index.html At a secret airfield in Eastern Europe, a multinational effort to send weapons to Ukraine proceeds at high speed]", Oren Liebermann, CNN, 7. ožujka 2022.</ref> === Teško naoružanje === ==== Oklopništvo ==== Poljska je poslala Ukrajini dvjestotinjak tenkova T-72 (varijante A, M1, M1R),<ref>{{Citiranje weba|title=T-72M1 & T-72M1R tanks donated by Poland are now in service with Ukraine {{!}} Ukraine - Russia conflict war 2022 {{!}} analysis focus army defence military industry army|url=https://www.armyrecognition.com/ukraine_-_russia_invasion_conflict_war/t-72m1_t-72m1r_tanks_donated_by_poland_are_now_in_service_with_ukraine.html|access-date=2022-07-02|website=www.armyrecognition.com}}</ref> da bi u srpnju 2022. godine, najavila i isporuku tenkova [[PT-91|PT-91 Twardy]].<ref>{{Citiranje weba |title=Varšava šalje Ukrajincima svoje Twardyje, što sve znamo o tenku koji je ponos poljske obrambene industrije |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/poljska-ukrajina-twardy-tenk-pt-91-foto-20220715 |access-date=2022-07-15 |website=tportal.hr}}</ref> Desetak vlastitih tenkova T-72 isporučila je i Češka Republika.<ref>{{Citiranje weba |title=Poland Has Sent More Than 200 Tanks to Ukraine |url=https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news-2022-04-29/card/poland-has-sent-more-than-200-tanks-to-ukraine-Krwar3DCPzHJJk4UMVh4 |access-date=2022-07-02 |website=WSJ |language=en}}</ref> Španjolska je Ukrajini bila spremna isporučiti i moderne tenkove [[Leopard 2]], međutim, njihovu isporuku prvobitno je blokirala Njemačka.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-13 |title=Media: Germany blocks Spain from sending arms to Ukraine |url=https://bnn-news.com/media-germany-blocks-spain-from-sending-arms-to-ukraine-235433 |access-date=2022-07-02 |website=Baltic News Network - News from Latvia, Lithuania, Estonia |language=en-US}}</ref> Slovenija je pridonijela isporukama teškog naoružanja donacijom osamdesetak [[BVP M-80|borbenih vozila pješaštva M-80]],<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-22 |title=Germany and Slovenia provide howitzers and IFVs to Ukraine |url=https://www.army-technology.com/news/germany-slovenia-howitzers-ifvs-ukraine/ |access-date=2022-07-02 |website=Army Technology |language=en-US}}</ref> da bi kasnije donirala i svoje tenkove [[T-55|M-55S]].<ref>{{Citiranje weba |title=VIDEO Objavljene snimke Ukrajinaca s tenkovima koje je donirala Slovenija |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2419755 |access-date=2023-05-26 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Njemačka je najavila isporuku desetak samovoznih protuzrakoplovnih topova Flakpanzer Gepard.<ref name=":10">{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Military hardware for Ukraine: Who plans to supply what? {{!}} DW {{!}} 03.06.2022|url=https://www.dw.com/en/military-hardware-for-ukraine-who-plans-to-supply-what/a-62015239|access-date=2022-07-02|website=DW.COM|language=en-GB}}</ref> Zapadne zemlje su u konačnici pristale i na isporuku tenkova, pa je tako Velika Britanija isporučila svoje tenkove [[Challenger 2]]. [[Njemačka]], [[Kanada]] i [[Norveška]] isporučile su tenkove [[Leopard 2]], a isporuku istih tenkova obećale su i [[Poljska]], [[Španjolska]], [[Finska]] i [[Nizozemska]].<ref name=":18">{{Citiranje weba |date=2023-03-30 |title=Western Tanks Arrive in Ukraine: Will It Turn War in Kyiv's Favor? |url=https://www.voanews.com/a/western-tanks-arrive-in-ukraine-will-it-turn-war-in-kyiv-favor/7028996.html |access-date=2023-05-26 |website=VOA |language=en}}</ref> Također, Sjedinjene Američke Države obećale su isporučiti Ukrajini tridesetak tenkova [[M1 Abrams]].<ref name=":18" /> ==== Topništvo ==== [[Datoteka:Caesar 1.jpg|mini|320x320px|Francuske samovozne haubice CAESAR stigle su kao vojna pomoć u Ukrajinu. ]] Ukrajina i njeni saveznici nakon mjesec dana trajanja invazije, procijenili su da će za narednu fazu rata važna biti pomoć u topničkom naoružanju, napose onog velikog dometa i razorne snage. Pri tomu je deklarirana potreba za modernijim haubicama NATO kalibara, popraćenih dovoljnim količinama streljiva, kako bi se kontriralo ruskoj prednosti u teškom topništvu. U skladu s deklariranim, u travnju 2022., Sjedinjene Američke Države otpočele su s isporukama teških [[M777|Haubica M777]] u NATO kalibru 155 m, korištenih u američkim postrojbama. Spomenute haubice imaju sposobnosti nadmoćne sustavima koje koriste ruske snage.<ref>[https://nationalpost.com/news/world/u-s-rushes-155mm-howitzers-to-ukraine-as-old-fashioned-artillery-holds-russians-at-bay "U.S. rushes 155mm howitzers to Ukraine as old-fashioned artillery holds Russians at bay"], Marc Champion i Aliaksandr Kudrytski, Bloomberg News, 29. travnja 2022.</ref> Australija se krajem travnja 2022. obvezala isporučiti još 6 haubica tog tipa,<ref>[https://www.thedefensepost.com/2022/04/27/australia-m777-howitzers-ukraine/ "Australia to Deliver Six M777 Howitzers to Ukraine"], INDER SINGH BISHT, "", 27. travnja 2022.</ref> a Kanada još 4.<ref>[https://www.cbc.ca/news/politics/ukraine-m777-howitzer-russia-heavy-artillery-1.6427762 "Canada sends four pieces of field artillery to Ukraine as country braces for renewed Russian attack"], Murray Brewster, "CBC News", 22. travnja 2022.</ref> Kako je riječ o oružju koje je u uporabi i u oružanim snagama drugih zemalja, isporuku u samu Ukrajinu bilo je moguće izvršiti brzo. Tako je do početka svibnja veći dio tog teškog oružja već bio isporučen.<ref>[https://english.almayadeen.net/news/politics/pentagon:-us-has-transferred-80-of-m77-howitzers-destined-to "Pentagon: US has transferred 80% of M777 Howitzers destined to Ukraine"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220502183410/https://english.almayadeen.net/news/politics/pentagon:-us-has-transferred-80-of-m77-howitzers-destined-to |date=2. svibnja 2022. }}, "Al Mayadeen Net", 2. svibnja 2022.</ref> Krajem travnja 2022. god. Nizozemska je najavila da će isporuku "određenog broja" [[Samohodno topništvo|samohodnih]] haubica [[Panzerhaubitze 2000]]. U pripremi za isporuku sudjelovale su i njemačke tvrtke koje su taj sustav proizvele<ref>[https://newsbeezer.com/romaniaeng/the-netherlands-deliver-panzerhaubitze-2000-to-ukraine/ "The Netherlands deliver Panzerhaubitze 2000 to Ukraine"], "NewsBeezer.com" 26. travnja 2022.</ref> Isporuku 7 nedavno remontiranih haubica PZH 2000 najavila je i Njemačka.<ref>[https://www.glasistre.hr//svijet/njemacka-ukrajini-isporucuje-oklopne-haubice-794818 "Njemačka Ukrajini isporučuje oklopne haubice"], HINA, "Glas Istre", 6. svibnja 2022.</ref> Iste haubice, Ukrajini je isporučila i Italija.<ref name=":10" /> Krajem travnja 2020. godine ministar obrane Velike Britanije, Ben Wallace, najavio je isporuku britanskih haubica kalibra 105 milimetara.<ref>[https://www.defensenews.com/global/europe/2022/04/25/the-race-is-on-britain-moves-to-get-heavy-artillery-to-ukraine/ ‘The race is on’: Britain moves to get heavy artillery to Ukraine,] Andrew Chuter, "Defense News", 25. travnja 2022.</ref> Slovačka je Ukrajini isporučila 16 rabljenih samohodnih haubica [[ZUZANA]], kao i razno drugo topničko naoružanje iz arsenala vojski NATO saveza. Radilo se o samohodnim i vučnim topničkim sustavima sovjetske proizvodnje kakvi su već bili u uporabi među Ukrajincima.<ref>[https://www.19fortyfive.com/2022/04/nato-sends-the-big-guns-and-rocket-artillery-to-help-ukraine-fight-russia/ "NATO Sends The ‘Big Guns’ And Rocket Artillery To Help Ukraine Fight Russia"], Sebastien Roblin, "1945", 14. travnja 2022.</ref> Velika Britanija obvezala se isporučiti ukrajinskim snagama još 20 samohodnih haubica [[AS90 Braveheart]] kalibra 155 mm s velikim količinama streljiva.<ref>[https://sofrep.com/news/britain-hands-over-deadly-as-90-braveheart-howitzers-and-45000-high-explosive-shells-to-ukraine/ "Britain Hands Over Deadly AS-90 Braveheart Howitzers and 45,000 High Explosive Shells to Ukraine"], Guy McCardle 25. travnja 2022.</ref> Početkom lipnja najavljeno je da će Poljska nadopuniti ranije isporuke haubica AHS Krab s dodatnih 50 novoproizvedenih haubica istog tipa.<ref>[https://thedefensepost.com/2022/06/09/poland-self-propelled-howitzers-ukraine/ "Poland to Deliver Self-Propelled Howitzers to Ukraine]", INDER SINGH BISHT, "The&nbsp;Defense Post", 9. lipnj 2022. Pristupljeno 21. kolovoza 2025.</ref> Tijekom lipnja 2022. na bojištima u Ukrajini pojavile su se i francuske samohodne haubice [[Caesar|CAESAR]].<ref>{{Citiranje weba |date=2022-06-10 |title=Focus - Meet the Ukrainian forces using French-supplied Caesar howitzers |url=https://www.france24.com/en/tv-shows/focus/20220610-meet-the-ukrainian-forces-using-french-supplied-caesar-howitzers |access-date=2022-07-02 |website=France 24 |language=en}}</ref> Krajem svibnja 2022. god. ukrajinske vlasti javljaju da su u tijeku isporuke [[M109A3GNM|samohodnih haubica M109]], kalibra 155 mm, iz Sjedinjenih Američkih Država. Početkom lipnja 2022. god. Norveška je izvijestila o isporuci 22 samohodne haubica M109, u paketu s rezervnim dijelovima i streljivom.<ref>[https://www.politico.eu/article/norway-ukraine-donates-howitzers/ "Norway donates howitzers to Ukraine]", LUANNA MUNIZ i ZOYA SHEFTALOVICH, 8. lipnja 2022.</ref> ==== Raketni sustavi zemlja-zemlja ==== Krajem svibnja 2022., Sjedinjene Američke Države su također potvrdile isporuku i samovoznih višecjevnih raketne sustava [[M142 HIMARS]] i [[M270 MLRS]], koji zahvaljujući velikom dometu i bojevim glavama velike razorne moći značajno pojačavaju sposobnosti djelovanja ukrajinskih raketaša.<ref>"Biden admin to send Multiple Launch Rocket Systems to Ukraine in $40B aid package", Bradford Betz , Jennifer Griffin, "Fox News", 31. svibnja 2022.</ref> Ujedinjena Kraljevina i Norveška, su također pristale na isporuku sustava M270 Ukrajini iz svojih zaliha.<ref>{{Citiranje weba |last=user |title=Norway and the UK will provide more M270 MLRS units to Ukraine |url=https://newstechok.com/norway-and-the-uk-will-provide-more-m270-mlrs-units-to-ukraine/58890/ |access-date=2022-07-02 |language=en-US |url-status=dead}}</ref> ==== Protubrodski raketni sustavi ==== Objavljena je i isporuka protubrodskih projektila "[[Harpoon]]" iz Danske.<ref>[https://eutoday.net/news/politics/2022/ukraine-receives-first-batch-of-harpoon-anti-ship-missiles "Ukraine receives first batch of Harpoon anti-ship missiles"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220529090535/https://eutoday.net/news/politics/2022/ukraine-receives-first-batch-of-harpoon-anti-ship-missiles |date=29. svibnja 2022. }}, "EU Today", 29. svibnja 2022.</ref> Obuku 20 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga za korištenje sustava "Harpoon" osigurale su Sjedinjene Američke Države.<ref>[https://english.almayadeen.net/news/politics/us-training-ukrainians-on-danish-harpoon-missiles:-official "US training Ukrainians on Danish Harpoon missiles: official"], " Al Mayadeen", 26. svibnja 2022. </ref> Velika Britanija najavila je da će isporučiti Ukrajini rakete "Harpoon" još početkom travnja 2022. god.<ref>[https://www.dailymail.co.uk/news/article-10697657/Britain-send-anti-ship-missiles-armoured-vehicles-Ukraine-Putins-offensive-ramps-up.html "UK is set to offer Ukraine more firepower after Salisbury arms summit with plans to provide anti-ship missiles and armoured vehicles that can withstand rockets"], MARK NICO, "DAILY MAIL", 7. travnja 2022.</ref> Uz razno drugo topničko streljivo za topnička sredstva u NATO kalibrima, Kanada je isporučila Ukrajini 155 milimetarske projektile "[[Excalibur (projektil)|Excalibur]]".<ref>[https://sofrep.com/news/canada-is-sending-ukraine-excalibur-precision-guided-extended-range-artillery-shells/ "Canada is Sending Ukraine Excalibur Precision-Guided, Extended-Range Artillery Shells"], Guy McCardle, "SOFREP", 24. travnja 2022.</ref> === Zrakoplovi === Ukrajini, koja inače ima daleko slabiju mogućnost djelovanja zrakoplovima od Rusije - su nakon početka ratnih djelovanja isporučeni dodatni primjerci bespilotnih letjelica "[[Bayraktar TB2]]" proizvedenih u [[Turska|Turskoj]]. Prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage te bespilotne letjelice koriste u prvom redu protiv vozila koje prevoze gorivo i drugu opskrbu borbenim postrojbama - kojima ruske snage često nisu u stanju pružiti djelotvornu protuzračnu obranu - nastojeći otežati djelovanje i napredovanje ruskih oklopnih postrojbi.<ref>[https://www.forbes.com/sites/davidhambling/2022/03/03/ukraine-receives-fresh-supplies-of-bayraktar-drones-and-anti-tank-weapons/?sh=3e245151359a "Ukraine Receives Fresh Supplies Of Bayraktar Drones And Eye-Popping Numbers Of Anti-Tank Weapons"] (Updated), David Hambling, "Forbes", 3. ožujka 2022. Pristupljeno 10. ožujka 2022.</ref> Riječ je o bespilotnim letjelicama sposobnima dostići ciljeve na čitavom ukrajinskom bojištu, ostajući u zraku 24 sata i duže, gađajući ciljeva na zemlji navođenim raketama. Ukrajinske snage već su ranije stekle prva borbena iskustva s bespilotnim letjelicama "Bayraktar", koristeći ih u Donbasu.<ref>[https://www.thedefensepost.com/2021/10/27/ukraine-deploys-bayraktar-drone/ "After Ukraine’s First Bayraktar Drone Attack, Rebels Allege Minsk Violation"], Inder Singh Bisht, "The Defense Post", 27. listopada 2021.</ref> Tijekom travnja 2022. god. ukrajinski su saveznici osigurali rezervne dijelove za oštećene ukrajinske ratne zrakoplove, omogućivši da se dvadesetak vrati u borbenu uporabu.<ref>[https://www.foxnews.com/politics/allies-hail-ukraine-with-spare-parts-add-20-aircraft-to-fleet-as-russia-bombardment-increases-dod "Allies send Ukraine 'spare parts,’ adding 20 aircraft to fleet as Russia bombardment increases: DOD"], Caitlin McFall, "Fox News", 20. travnja 2022.</ref> Sjedinjene Američke Države Ukrajni su uputile i 11 novih helikoptera [[Mil Mi-17]] ruske proizvodnje, koje su SAD prvobitno kupile za savezniče snage u Afganistanu.<ref>[https://sofrep.com/news/eleven-new-mi-17-hip-helicopters-for-ukraine-coming-from-us/ "Eleven New MI-17 Hip Helicopters for Ukraine Coming From US"], Guy McCardle, "SOFREP, 25. travnja 2022.</ref> [[Hrvatska]] je također donirala 14 helikoptera [[Mil Mi-8]].<ref>{{Citiranje weba |title=Helikopteri Mi-8 koje je donirala Hrvatska stigli u Ukrajinu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/helikopteri-mi-8-koje-je-donirala-hrvatska-stigli-u-ukrajinu-1678517 |access-date=2023-05-26 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> [[Slovačka]] i [[Poljska]] donirale su Ukrajini svoje zrakoplove [[MiG-29|MiG 29]].<ref name=":18" /> Sredinom 2023. god., najavljuju zapadni saveznici Ukrajine da će do kraja godine toj zemlji poslati određeni broj borbenih zrakoplova [[General Dynamics F-16 Fighting Falcon|F-16]], pogodnih za korištenje širokog spektra zrakoplovnog naoružanja zapadnog porijekla.<ref>[https://www.politico.com/news/2023/07/21/u-s-f-16-ukraine-00107620 "U.S. says F-16s will arrive in Ukraine ‘towards the end of the year’"], Lara Seligman, "Politico", 21. srpnja 2023.</ref> === Sudjelovanje Republike Hrvatske u isporuci vojne opreme Ukrajini === Republika Hrvatska je poslala prvu pomoć Ukrajini već prvog dana ruske invazije 22. veljače 2022., odgovarajući na zahtjev ukrajinskih vlasti za žurnomom pomoći.<ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-vlade-hrvatska-upucuje-zurnu-pomoc-ukrajini/33955 "Sjednica Vlade: Hrvatska upućuje žurnu pomoć Ukrajini"], službene stranice Vlade RH, 24. veljače 2022.</ref> Isti tjedan, Vlada RH je odlučila poslati znatnu količinu pješačkog naoružanka i zaštitne opreme.<ref>[https://vlada.gov.hr/vijesti/banozic-hrvatska-u-ukrajinu-salje-pjesacko-oruzje-dovoljno-za-cetiri-brigade/34977#:~:text=Hrvatska%20%C4%87e%2C%20na%20zahtjev%20Ukrajine%2C%20poslati%20toj%20zemlji,izjavio%20je%20ministar%20obrane%20Mario%20Bano%C5%BEi%C4%87%20u%20ponedjeljak. "Banožić: Hrvatska u Ukrajinu šalje pješačko oružje dovoljno za četiri brigade"], službene stranice Vlade RH, 28. veljače 2022. </ref> Do veljače 2023. god. je Hrvatska pomoć Ukrajini - mimo pomoći koja se dostavlja putem institucija Europske unije - dosegla vrijednost od 160 milijuna eura, od toga 76,78 posto u oružju i vojnoj opremi.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/koliko-je-hrvatska-pomogla-ukrajini-imamo-tocne-brojke-15309830 "Koliko je Hrvatska pomogla Ukrajini: Imamo točne brojke] [https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/koliko-je-hrvatska-pomogla-ukrajini-imamo-tocne-brojke-15309830 Vlada je dosad odobrila 160 milijuna eura, od čega je čak 77 posto u oružju i vojnoj opremi]", Marko Špoljar, "Jutarnji list", 26. veljača 2023. 09:42</ref> U pomoć je uključeno 40-ak topova i haubica, oko 30 tisuća jurišnih pušaka, 14 helikoptera [[Mil Mi-8]], protuzračne i protuoklopne rakete, razno streljivo, uniforme, zaštitnu opremu za vojnike.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-donirala-naoruzanje-vrijedno-123-milijuna-eura-40-topova-i-haubica-35-tisuca-strojnica-1660916 "Istražili smo popis oružja koji Hrvatska šalje za Ukrajinu: Isporuke ne staju idu topovi, haubice, strojnice",] Davor Ivanković, "Večernji list, 1. ožujka 2023.</ref> Do kolovoza 2023. god. pomoć R Hrvatske Ukrajini vrijedila je 256 milijuna eura.<ref>"[https://www.morh.hr/vlada-rh-usvojila-novi-paket-mjera-za-pomoc-ukrajini/#:~:text=Ukupna%20pomo%C4%87%20Ukrajini%20iznosi%20256%20milijuna%20eura%20%C5%A1to,sposobnosti%20ukrajinske%20vojske%2C%20osobito%20kopnenih%20i%20zra%C4%8Dnih%20snaga Vlada RH usvojila novi paket mjera za pomoć Ukrajini"], službene stranice Ministarstva obrane RH, 24. kolovoza 2023.</ref> == Ratni napor Ukrajine == === Politika Nacionalne banke Ukrajine === [[Nacionalna banka Ukrajine]] odmah je po početku invazije 24. veljače 2022. obustavila uobičajeni sustav elektroničkog plaćanja u državi, ograničila podizanje gotovine, obustavila trgovanje stranom valutom i zabranila podizanje strane valute s bankovnih računa građana.<ref>MacKenzie Sigalos, [https://www.cnbc.com/2022/02/24/ukranian-bank-suspends-e-cash-transfers-bolstering-crypto-use-case.html "Ukrainian central bank suspends electronic cash transfers, bolstering the use case for crypto"], CNBC, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 25. veljače 2022. najavljeno je popuštanje regulatornih ograničenja prema ukrajinskim bankama.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-vjivaye-chergovih-zahodiv-dlya-pidtrimannya-stabilnosti-bankivskoyi-sistemi-na-chas-diyi-v-ukrayini-voyennogo-stanu "NBU Takes Further Steps to Sustain Operation of the Banking System Under Martial Law"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Navečer istoga dana Nacionalna banka Ukrajine donijela je odluku o neograničenom refinanciranju zajmova danih poslovnim bankama, u svrhu održavanja likvidnosti u ukrajinskom novčanom sustavu.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/zatverdjeno-poryadok-blankovogo-refinansuvannya-bankiv-dlya-pidtrimki-likvidnosti-bankivskoyi-sistemi "NBU Approves Procedure for Unlimited Unsecured Refinancing Loans to Banks to Support Banking System Liquidity"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 24. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 25. veljače 2022. oduzete su licence za obavljanje bankarskih poslova „International Reserve Bank JSC”, koja je bila u vlasništvu ruske državne [[Sberbank]]e.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/banki-derjavi-agresora-bilshe-ne-pratsyuvatimut-v-ukrayini "Operation of Banks of Aggressor State to Be Terminated in Ukraine"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 25. veljače 2022.</ref> Započeli su odmah pregovori s [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnim monetarnim fondom]] i [[Svjetska banka|Svjetskom]] bankom radi prilagođavanja međusobne suradnje novoj situaciji.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-prodovjuye-obgovorennya-z-mijnarodnim-valyutnim-fondom-variantiv-podalshoyi-pidtrimki-ekonomiki-ta-finansovogo-sektoru-nashoyi-krayini-u-potochniy-situatsiyi "NBU and IMF Negotiate Options to Support Ukraine’s Economy and Financial Sector"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 27. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Te dvije globalne institucije najavile su u zajedničkom priopćenju od 1. veljače 2022. interventne zajmove Ukrajini od 5,2 milijarde dolara i tehničku pomoć te žurno uspostavljanje programa „Rapid Financing Instrument” programa za podršku Ukrajini.<ref>[https://www.imf.org/en/News/Articles/2022/03/01/pr2252-joint-imf-world-bank-group-statement-on-the-war-in-ukraine Press release 2252.:Joint IMF-World Bank Group Statement on the War in Ukraine], Međunarodni monetarni fond, objavljeno 1. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> U kontaktima s čelništvima [[Središnja banka|središnjih banaka]] drugih država i međunarodnih financijskih institucija, Nacionalna banka Ukrajine zauzima se za uvođenje raznih mjera protiv Rusije u međunarodnim financijama;<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-zmitsnyuye-finansovu-oboronu-ukrayini-razom-iz-mijnarodnimi-kolegami "NBU Reinforces Ukraine’s Financial Defense Jointly with International Partners"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> ubrzo međunarodni mediji izvještavaju o potpori [[Italija|Italije]], [[Grčka|Grčke]], [[Francuska|Francuske]] i drugih država prijedlogu Nacionalne banke Ukrajine da se Rusiju isključi iz međunarodnog sustava plaćanja [[SWIFT]].<ref>Miranda Bryant, [https://www.theguardian.com/world/2022/feb/26/swift-eu-leaders-line-up-to-back-banning-russia-from-banking-network "Swift: EU leaders line up to back banning Russia from banking network"], The Guardian, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Već 26. veljače 2022. dijelu jd ruskih banaka onemogućen pristup sustavu SWIFT, a među sankcijama dogovorenima između Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih Ukrajini prijateljskih država predviđeno je i onemogućavanje [[Središnja banka Ruske Federacije|Središnjoj banci Ruske Federacije]] da pristupi ruskim [[Devizni tečaj|deviznim]] rezervama deponiranima u tim državama.<ref>Jesse O’Neill, [https://nypost.com/2022/02/26/russian-banks-blocked-from-swift-international-payment-network/ #Russian banks blocked from SWIFT international payment network"], New York Post, objavljeno 26. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 2. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine popustila je ograničenja na podizanje strane valute s bankovnih računa te je dopušteno da se dnevno podiže protuvrijednost 30.000 [[Ukrajinska grivnja|ukrajinskih grivnji]] (oko 900 [[euro|eura]]), kao i korištenje kreditnih kartica koje su izdale ukrajinske banke u inozemstvu; trgovačka društva mogu raspolagati deviznim sredstvima bez ograničenja.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/natsionalniy-bank-poslabiv-nizku-zaboron-na-operatsiyi-v-inozemniy-valyuti "NBU Lifts Some Bans on FX Transactions"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Dana 3. ožujka 2022. Nacionalna banka Ukrajine iznosi da je likvidnost financijskog sustava u državi održana te da platni sustav funkcionira. Procjenjuje se humanitarna i druga pomoć koju su obećale međunarodne organizacije i države partneri na oko 15 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]], od čega 5 milijarde američkih dolara treba biti uplaćeno u novcu u ukrajinski državni proračun; što će pomoći likvidnosti plaćanja u Ukrajini. Napominje se da je Europska unija obećala 1,2 milijarde američkih dolara pomoći radi održavanja makroekonomskog sustava u državi te da brojna ukrajinska poduzeća uspijevaju nastaviti svoje poslovanje i plaćati poreze.<ref>[https://bank.gov.ua/en/news/all/stan-finansovogo-sektoru-ukrayini-ta-zahodi-nbu-z-pidtrimki-yogo-bezperebiynogo-funktsionuvannya-v-umovah-voyennogo-stanu "State of Ukraine’s Financial Sector and NBU’s Actions to Support Its Uninterrupted Functioning under Martial Law"], Nacionalna banka Ukrajine, objavljeno 3. ožujka 2022.</ref> U prvim danima nakon ruske invazije na Ukrajinu, tečaj ukrajinske grivnje prema euru (i drugim konvertibilnim valutama) bio je dosta stabilan,<ref>[https://www.wsj.com/market-data/quotes/fx/UAHEUR/historical-prices Ukrainian Hryvnia/Euro], Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> za razliku od [[Ruski rubalj|ruskog rublja]], čiji je tečaj u istom razdoblju zabilježio pad od približno 30 %.<ref>[https://www.wsj.com/market-data/quotes/fx/RUBEUR/historical-prices "Russian Ruble/Euro"], Wall Street Journal, pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> Nakon što je u 2022. god. u okolnostima započete invazije i značajnog potresa za gospodarstvo - s padom gospodarske aktivnosti od 29,1 posto - dostigla u Ukrajini inflacija 26,6 posto, u 2023. godini se ona smanjila na oko 10 posto. Gospodarstvo je potvrdilo sposobnost da posluje u teškim okolnostima, te se očekuje u 2023. godini skroman rast ukrajinske ekonomije.<ref>[https://bank.gov.ua/admin_uploads/article/IR_2023-Q3_en.pdf?v=4 "Inflation report, July 2023"] (engleski), Narodna banka Ukrajine. Pristupljeno 24. listopada 2023.</ref> === Održavanje telekomunikacijskih i informatičkih sposobnosti === Ukrajina je uz potporu prijateljskih snaga - već prije samog početka neprijateljstva angažirani su kapaciteti organizirane za "cyber ratovanje" sudjelovanjem članica EU Litve, Estonije, Hrvatske, Nizozemske, Poljske i Rumunjske<ref>[https://zimo.dnevnik.hr/clanak/diljem-europe-raposredjen-kibernerneticki-tim-za-brzo-reagiranje-medju-njegovim-strucnjacima-i-hrvati---697183.html "Diljem Europe raspoređen Kibernetički tim za brzo reagiranje, među njegovim stručnjacima i Hrvatit"], Branimir Vorša, "Dnevnik.hr", 23. veljače 2022.</ref> - uložila znatne napore da održi dostup telekomunikacijskim uslugama i internetu. Uz suradnju tehnološkog magnata [[Elon Musk|Elona Muska]], osiguran je upravo na početku rata pristup sustavu mobilnih komunikacija [[Starlink|"Starlink"]], koji omogućava mobilnu telefoniju i povezivanje na internet čak i na područjima gdje nije dostupna mreža zemaljskih prijenosnih stanica, ili je uništena.<ref>[https://gizmodo.com/elon-musk-pledges-starlink-support-for-ukrainian-intern-1848617155 "Elon Musk Pledges Starlink Support for Ukrainian Internet, Won’t Block Russian News Sources"], Mack DeGeurin, "Gizmodo", 7. ožujka 2022.</ref> 9. ožujka 2022. je objavljeno da će pored već dostupnih servisa za videosnimanje terena u Ukrajini, biti putem kanadske tvrtke MDA Ltd osigurane Ukrajini također i radarske snimke učinjene iz svemira, kojima se teren može pratiti i noću, te pod naoblakom; radarsko snimanje će biti integrirano s drugim dostupnim snimkama i podatcima.<ref>[https://www.wsj.com/livecoverage/russia-ukraine-latest-news-2022-03-09/card/ukraine-to--access-to-commercial-spy-satellite-imagery-bG7A3JxTwitEGB80MXsd "Ukraine to Get Access to Commercial Spy-Satellite Imagery"], Mauro Orru, WSJ, 9. ožujka 2022. </ref> Nakon dva tjedna rata, glavni prekidi interneta i telekomunikacijskih usluga bilježe se ondje gdje su okupacijske snage fizički onesposobile ukrajinske veze.<ref>[https://news.yahoo.com/ukraine-facing-major-regional-internet-110550360.html "Russian info war aided by severe disruption of communications in Ukraine, experts say"], Serhii Nuzhnenko "Yahoo! news" 9. ožujka 2022.</ref> === Informacijske aktivnosti === Od samog početka rata, Ukrajina je ostvarila protok informacija sa svoje strane ratišta koji je brz i dinamičan, te je uspio zadobiti dovoljno povjerenje javnosti, osobito u savezničkim zemljama. Analitičari ocjenjuju da je učinak u prvim mjesecima rata iznad očekivanja i pogodan predmet za izučavanje komunikacijskih stručnjaka.<ref>[https://taskandpurpose.com/analysis/ukraine-information-war/ "The real reason Ukraine’s information war is so successf]ul", Daniel Johnson, 29. ožujka 2022.</ref> Objavljuju se u ožujku ocjene da "Ukrajinci pobjeđuju u informacijskom ratu".<ref>[https://thefederalist.com/2022/03/02/ukrainians-are-winning-the-information-war/ "Ukrainians Are Winning The Information War"], Chuck Devore, 2. ožujka 2022.</ref> Zahvaljujući dijelom i prikladnom pristupu informiranju vlastitog stanovništva, održana je u prvim mjesecima potrebna sloga i ratni moral ukrajinskog stanovništva.<ref>[https://www.newsweek.com/93-percent-ukrainians-believe-russia-will-defeated-poll-1689796 "93 Percent of Ukrainians Believe Russia Will Be Defeated: Poll",] Xander Landen, "Neewsweek", 30. ožujka 2022. </ref> Pomogli su i izrazi podrške mnogih ne-Ukrajinaca; tako su npr. članovi slave grupe "[[Pink Floyd]]" početkom travnja 2022. god. u suradnji s ukrajinskim pop-pjevačem Andriyem Khlyvnyukom snimili pjesmu “Hey Hey Rise Up”, koja je obrada domoljubne borbene pjesme "[[Oj, u luzi červona kalina]]" (ukrajinski: ''Ой, у лузі червона калина'') koju je kompozitor Stepan Čarnetski bio napisao 1914. kao koračnicu dobrovoljačke postrojbe koja se na Austro-Ugarskoj strani borila protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i potom postala postrojbom [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]] koja se borila protiv Crvene armije. U Ukrajini se, jasno, zna da je pjesma tijekom postojanja Sovjetskog Saveza bila zabranjena i da se zbog njenog pjevanja dobivalo zatvorske kazne, izgnanstvo ili u najboljem slučaju premlaćivanje<ref>[https://www.ukrainianmuseumlibrary.org/pdf/2018/sower-november-2018-eng.pdf Songs of Ukrainian World War I Soldier, Lubow Wolynetz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221003140425/https://www.ukrainianmuseumlibrary.org/pdf/2018/sower-november-2018-eng.pdf |date=3. listopada 2022. }}, "The Sower", November 25, 2018</ref> - te se očito i danas pjeva s proturuskim prkosom: u cjelovitom tekstu pjesme se, naposljetku, doslovno pjeva o dragovoljcima koji kreću "... u krvavi boj, da oslobodimo braću Ukrajince od moskovskih okova".<ref>[https://tsn.ua/ukrayina/oy-u-luzi-chervona-kalina-teks-pisni-istoriya-yiyi-viniknennya-i-naypopulyarnishi-vikonannya-2026975.html "Ой, у лузі червона калина"] - текст пісні, історія її виникнення і найпопулярніші виконання (ukrajinski), "TSN.UA", 8. travnja 2022.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=jCSnpciUzNE "Ой у лузі червона калина. Київське метро]" (video), Андрій Лавріненко, 27. studenog 2014.</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=MocGBVMw2VU "Ой у лузі червона калина Одеса (2022) Новини України"] (video), "Odesa Film Studio", 7. travnja 2022.</ref> == Držanje ukrajinskih vlasti na okupiranom području == U nekim dijelovima Ukrajine lokalne ukrajinske vlasti dogovorile su se da će nastaviti upravljati lokalnim poslovima, ako okupacijske snage ostave u gradovima ukrajinske zastave i klone se miješanja u civilne poslove i sigurnost građana. Bilježi se da su pregovori lokalnih vlasti i predstavnika okupacijskih snaga praćeni demonstracijama stanovništva protiv okupatora.<ref>Aurora Bosotti, [https://www.express.co.uk/news/world/1574284/Ukraine-Konotop-surrender-Sumy-Russia-bombing-video-vn "Ukrainian town rejects Russia ultimatum to surrender as delegation leaves holding grenades"], Daily Express, objavljeno 2. ožujka 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref><ref>Kateryna Tyschenko, [https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/02/28/7326885/ "Residents in occupied Berdyans'k drive away Russian military equipment, save Ukrainian flags"], Ukrainskaya Pravda News, objavljeno 28. veljače 2022., pristupljeno 3. ožujka 2022.</ref> 15 dana nakon okupacije [[Melitopolj]]a, grada od oko 150 tisuća stanovnika, kao nova gradonačelnica se sredinom ožujka 2022. god. javila Galina Danilčenko, koju su tu dužnost izgleda postavile ruske okupacijske vlasti.<ref>[https://news.sky.com/story/ukraine-war-humanitarian-aid-for-besieged-city-of-mariupol-will-arrive-this-afternoon-zelenskyy-says-12564860 "Ukraine war: 'Russia-installed' Melitopol mayor says city must adapt to new reality after predecessor's 'kidnapping'"], Ian Collier, "Sky News", 13. ožujka 2022.</ref> 4 dana kasnije, Ured Predsjednika Ukrajine je objavio da je pravi gradonačelnik Ivan Fedorov otpušten iz ruskog zarobljeništva u razmjeni za nekoliko ruskih vojnika koje su bile zarobile ukrajinske snage; Fedorovu je dodijeljeno odlikovanje zbog prikladnog držanja pred okupatorom.<ref>[https://www.newsweek.com/melitopol-mayor-ivan-fedorov-exchanged-russian-soldiers-kidnapping-1689244 "Young Russian Soldiers Exchanged by Ukraine for Return of Melitopol Mayor"], Aaron McDade, ".Newsweek", 17. ožujka 2022.</ref> Ukrajinski izvori narednih dana izvješćuju o sličnim postupanjima ruskih okupacijskih vlasti prema drugim gradonačelnicima<ref>[https://thehill.com/policy/international/598007-ukrainians-say-russians-have-abducted-a-second-mayor "Ukrainians say Russians have abducted a second mayor"], Mychael Schnell, "The Hill", 13. ožujka 2022.</ref> i lokalnim dužnosnicima.<ref>[https://www.foxnews.com/world/ukraine-deputy-mayor-europe-largest-nuclear-plant-abducted "Ukrainian deputy mayor of home to Europe's largest nuclear plant abducted by Russian occupying forces"], Danielle Wallace, "Fox News", 21. ožujka 2022.</ref> Početkom travnja 2022. god. ukrajinski su mediji optužili nekolicinu gradonačelnika iz [[Luganska oblast|Luhanske oblasti]] za [[Kolaboracija|kolaboracionizam.]]<ref>"[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/04/3/7336785/ Four mayors turned out to be traitors in the Luhansk region - the Head of the Regional Military Administration"], Olena Roschina, "Ukrajinska pravda", 3. travnja 2022.</ref> Barem jedan od njih - gradonačelnik [[Kremina|Kremine]] Vlodymyr Struk je ubijen, od uniformiranih osoba koje su po svemu sudeći došle s ukrajinske strane.<ref>[https://www.ibtimes.sg/pro-russian-mayor-eastern-ukrainian-city-who-cheered-putin-decision-invade-ukraine-kidnapped-63151 "Pro-Russian Mayor of Eastern Ukrainian City Who Cheered Putin's Decision to Invade Ukraine Kidnapped and Killed by Residents"], R. Ghosh, "International Bussiness Times", 3. ožujka 2022. (updated)</ref> Krajem ožujka 2022. godine, ukrajinski mediji izvješćuju o posrednim saznanjima, da se ruske okupacijske vlasti pripremaju na okupiranom području kao sredstvo plaćanja uvesti [[Rubalj|ruski rubalj]], te u toj valuti isplaćivati plaće ukrajinskim javnim službenicima i namještenicima.<ref>[https://www.pravda.com.ua/eng/news/2022/03/22/7333737/ "In the Kherson region, Russians want to put rubles into circulation - a local deputy"], (engleski) "Ukrayinska Pravda News", 22. ožujka 2022.</ref> Na području [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] na jugu Ukrajine (oko milijun stanovnika), koja je najvećim dijelom pod okupacijom Rusije makar nije u sklopu [[Donbas]]a, okupatori su s krajem travnja 2022. god. na sve strane istaknuli ruske državne zastave, te dovršavaju pripreme za uvođenje plaćanja u [[Rubalj|ruskom rublju]] umjesto [[Ukrajinska grivnja|ukrajinske hrivne]]. Postavljaju okupacijske vlasti gradonačelnike iz redova svojih koloboracionista, te se najavljuje osnivanje proruske "Hersonske Narodne Republike", po uzoru na takve tvorevine u Donbasu.<ref>[https://www.scotsman.com/news/world/ukraine-russia-ruble-to-be-imposed-on-occupied-ukrainian-region-of-kherson-3672851 "Ukraine-Russia: Ruble to be imposed on occupied Ukrainian region"], Jane Bradley, "The Scotsman", 28. travnja 2022.</ref> == Ratni zločini == [[Datoteka:Ukrainian civilian killed during the Russian bombing of Chernihiv.jpg|mini|250x250px|Ukrajinski civil ubijen tijekom bombardiranja grada Černjihiva. ]] === Zločini nad Ukrajincima === Dana 28. veljače, nadzorne kamere u blizini Kijeva, snimile su rusko oklopno vozilo [[BMP-2]], kako bez upozorenja puca po ukrajinskom civilnom automobilu prilikom čega je, čini se, ubijen stariji bračni par koji se nalazio u automobilu.<ref>{{Citiranje weba |last=Archive |first=View Author |last2=feed |first2=Get author RSS |date=2022-03-08 |title=Horrifying video shows Russian tank obliterating civilian car in Ukraine |url=https://nypost.com/2022/03/08/russian-tank-obliterates-civilian-car-in-ukraine-video/ |access-date=2022-03-28 |website=New York Post |language=en-US}}</ref> Negdje tijekom ožujka, nadzorne kamere su snimile ruske vojnike kako pucaju u leđa zaštitaru i vlasniku prodavaonice rabljenih automobila blizu Kijeva, nakon čega su u istu radnju provalili i opljačkali ju. U nastavku snimke se vidi te vojnike kako piju alkohol unutar radnje, prije nego što je ranjeni zaštitar pozvao postrojbe lokalne teritorijalne obrane, koje su ušle u obračun s ruskim pljačkašima. Ranjeni zaštitar je kasnije iskrvario od prostrijelnih rana.<ref>{{Citiranje weba |last=CNN |first=EXCLUSIVE by Sara Sidner, Sandi Sidhu, Vasco Cotovio, Kostyantyn Gak and Oleksandra Titorova |title=Exclusive: Video shows Russian soldiers killing 2 civilians |url=https://www.cnn.com/2022/05/11/europe/ukraine-video-russian-soldiers-shoot-civilians/index.html |access-date=2022-05-17 |website=CNN}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=staff |first=T. O. I. |last2=AFP |title=Video shows Russian soldiers shooting Ukrainian civilians in the back |url=https://www.timesofisrael.com/video-shows-russian-soldiers-shooting-ukrainian-civilians-in-the-back/ |access-date=2022-05-17 |website=www.timesofisrael.com |language=en-US}}</ref> Dana 9. ožujka, gradsko vijeće grada Mariupolja, objavilo je da je ruska avijacija bombardirala rodilište i dječju bolnicu u dotičnom gradu.<ref>{{Citiranje weba |last=Telegram.hr |title=Rusi bombardirali rodilište i dječju bolnicu u Mariupolju, Zelenskij: 'Djeca su pod ruševinama' |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/rusi-su-bombardirali-rodiliste-i-djecju-bolnicu-u-mariupolju-zelenskij-djeca-su-pod-rusevinama/ |access-date=2022-03-28 |website=Telegram.hr |language=hr}}</ref> Dana 10. ožujka 2022. godine, u medijima su objavljeni presretnuti telefonski razgovori ruskih vojnika koji zovu doma, hvale se pljačkanjem kuća i pucanjem po civilima.<ref>{{Citiranje weba |title=Ukrajina objavila razgovore ruskih vojnika: "Nema više Cole? Donosim kući televizor" |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2348513 |access-date=2022-03-28 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Dana 16. ožujka 2022. godine, ruske snage uništile su kazalište u Mariupolju, koje je služilo kao sklonište stotinama ukrajinskih civila.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-16 |title=Rusi bombardirali kazalište u centru Mariupolja, u kojem su se sklonile stotine civila |url=https://www.novilist.hr/novosti/svijet/rusi-bombardirali-kazaliste-u-centru-mariupolja-u-kojem-su-se-sklonile-stotine-civila/ |access-date=2022-03-28 |website=Novi list |language=en}}</ref> Jedan trideset 33-godišnji Ukrajinac iz Černjihiva posvjedočio je kako su njega i njegovu obitelj ruski vojnici prvo mučili, a zatim odveli na strijeljanje. On je, međutim, preživio egzekuciju jer mu je metak promašio vitalne organe, nakon čega se pravio mrtav i čekao da Rusi otiđu. Kasnije je izašao iz jame, te se uspio spasiti.<ref>{{Citiranje weba |title=Ukrajinac ispričao potresno iskustvo: Braću i njega Rusi mučili, upucali pa bacili u jamu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/ukrajinac-ispricao-potresno-iskustvo-bracu-i-njega-rusi-mucili-upucali-pa-bacili-u-jamu-1587389 |access-date=2022-05-18 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Krajem ožujka 2022. godine, ruske su snage otvarale vatru po civilnim vozilima u okolici Kijeva, prilikom čega su ubili jednog civila, koji je izašao van iz auta i digao ruke u znak predaje.<ref>{{Citiranje weba |title=UZNEMIRUJUĆE Ukrajinac u autu bježao s obitelji. Rusi ubili njega i ženu |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2350914 |access-date=2022-03-28 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Dana 24. ožujka, Ukrajina je optužila Ruse, da prisilno odvode ukrajinske civile iz okolice Mariupolja u Rusiju.<ref>{{Citiranje weba |title=Ukrajina optužuje Moskvu da prisilno odvodi civile u Rusiju |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/civili-rusija-ukrajina-izbjeglice/31769216.html |access-date=2022-03-28 |website=Radio Slobodna Evropa |language=sh}}</ref> Tjedan dana ranije, zabilježen je i slučaj kada su Rusi raketama gađali ljude koji su stajali u redu za humanitarnu pomoć.<ref name=":3">{{Citiranje weba |title=Ukrajinska zastupnica: Rusi su ubili civila pa pred djetetom više puta silovali ženu |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2351141 |access-date=2022-03-28 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Još vijesti o ruskim pljačkama ukrajinskih domova objavljene su 30. ožujka.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-30 |title=Slobodna Dalmacija - Ukrajinci presreli razgovor ruskog vojnika: ‘Draga, ukrao sam kozmetiku za tebe‘; Supruga: ‘Sofija će u školu, trebat će je**ni laptop. Uzmi sve!‘ |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-presreli-razgovor-ruskog-vojnika-draga-ukrao-sam-kozmetiku-za-tebe-supruga-sofija-ce-u-skolu-trebat-ce-je-ni-laptop-uzmi-sve-1180195 |access-date=2022-03-31 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> Početkom travnja, pojavile su se snimke ruskih vojnika povučenih nazad iz Ukrajine u Bjelorusiju, gdje su preko lokalnih kurirskih službi slali popljačkanu robu diljem Rusije. Prema pisanju medija, pokradenu ukrajinski imovinu paketima slali su prema: [[Moskva|Moskvi]], [[Omsk]]u, [[Uljanovsk]]u, [[Novosibirsk]]u, [[Usurijsk|Ussurijsku]] itd.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-06 |title=Slobodna Dalmacija - Ruski vojnici koji su stigli s ukrajinskog bojišta u bjeloruski grad Mazir, kući šalju tone pokradenih televizora, klima, perilica, mobitela… Pogledajte video snimku |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ruski-vojnici-koji-su-stigli-s-ukrajinskog-bojista-u-bjeloruski-grad-mazir-kuci-salju-tone-pokradenih-televizora-klima-perilica-mobitela-pogledajte-video-snimku-1181793 |access-date=2022-04-06 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> Zabilježeni su slučajevi mučenja ukrajinskih ratnih zarobljenika, u kojima su zarobljenicima rezani prsti na rukama.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-04 |title=Slobodna Dalmacija - Rusi zarobljenim ukrajinskim borcima iz Azovstalja obećali da će ih ostaviti na životu, a onda je majka jednog od njih dobila najstrašnije pismo |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/rusko-izivljavanje-zarobljenim-ukrajinskim-borcima-iz-azovstalja-obecali-da-ce-ih-ostaviti-na-zivotu-evo-sto-se-uskoro-dogodilo-jednom-od-njih-ostalima-se-gubi-trag-1189870 |access-date=2022-05-07 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> U ožujku 2023. godine, [[Međunarodni kazneni sud]] u Haagu podigao je optužnicu protiv [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]].<ref>{{Citiranje novina |last=Beaumont |first=Peter |date=2023-03-17 |title=What does the ICC arrest warrant for Vladimir Putin mean in reality? |language=en-GB |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2023/mar/17/icc-arrest-warrant-vladimir-putin-explainer |access-date=2023-04-12 |issn=0261-3077}}</ref> U travnju 2023. na društvenim mrežama počeli su kružiti video zapisi na kojima Rusi ukrajinskom zarobljeniku režu glavu nožem. U nastavku snimke, može se čuti snimatelj koji govori da glavu treba poslati zapovjedniku ubijenog vojnika.<ref>{{Citiranje weba |last=Kesaieva |first=Vasco Cotovio,Andrew Carey,Josh Pennington,Yulia |date=2023-04-12 |title=Videos purport to show beheaded Ukrainian soldiers |url=https://www.cnn.com/2023/04/11/europe/beheading-videos-ukraine-intl-hnk-ml/index.html |access-date=2023-04-12 |website=CNN |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Objavljena brutalna snimka iz Ukrajine: Ruski vojnik zarobljeniku nožem odrubio glavu |url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/objavljena-brutalna-snimka-iz-ukrajine-ruski-vojnik-zarobljeniku-nozem-odrubio-glavu---776165.html |access-date=2023-04-12 |website=Dnevnik.hr |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2023-04-12 |title=Jutarnji list - Ruskim kanalima širi se jezivi video odrubljivanja glave ukrajinskom vojniku: ‘Gori su od ISIS-a!‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruskim-kanalima-siri-se-jezivi-video-odrubljivanja-glave-ukrajinskom-vojniku-gori-su-od-isis-a-15324907 |access-date=2023-04-12 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> ==== Pokolj u Buči ==== {{glavni|Pokolj u Buči}}Nakon što su početkom ožujka 2022., ukrajinske snage oslobodile Kijevsko predgrađe Buču, na ulicama su pronađeni deseci masakriranih civila, od kojih je nekima pucano u glavu nakon što su im ruke bile svezane iza leđa. Prema riječima gradonačelnika Buče, u gradu je otkrivena i masovna grobnica u kojoj je pronađeno još 280 tijela ubijenih. Budući da su Rusi prakticirali miniranje tijela ubijenih ljudi,<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-05 |title=Jutarnji list - ‘Ruski vojnik se posramio kad sam krenuo uzeti tijelo mog prijatelja Jurija, poslije sam shvatio i zašto‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ruski-vojnik-se-posramio-kad-sam-krenuo-uzeti-tijelo-mog-prijatelja-jurija-poslije-sam-shvatio-i-zasto-15179905 |access-date=2022-04-05 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> ukrajinske službe koje su radile na asanaciji, tijela su prvo vezati žicom za neki udova, a potom ih pomicati ih iz daljine, kako bi se uvjerili da ispod njih nema eksplozivne naprave.<ref>{{Citiranje weba |last=staff |first=T. O. I. |last2=AFP |title=Israel envoy to Ukraine says killing of civilians in Bucha unjustifiable ‘war crime’ |url=https://www.timesofisrael.com/israel-envoy-to-ukraine-says-killing-of-civilians-in-bucha-unjustifiable-war-crime/ |access-date=2022-04-03 |website=www.timesofisrael.com |language=en-US}}</ref> Dana 7. travnja, pojavila se snimka na kojoj se čuje navodni ruski zapovjednik blizu Mariupolja kako daje naredbu svojim podređenima da pucaju u civile.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-07 |title=Jutarnji list - Ukrajinci objavili uznemirujuću snimku ruskih vojnika: ‘U civilnoj su odjeći? Sve ih poubijajte! Sve!‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ukrajinci-objavili-uznemirujucu-snimku-ruskih-vojnika-u-civilnoj-su-odjeci-sve-ih-poubijajte-sve-15180844 |access-date=2022-04-08 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Dana 8. travnja 2022. godine na željeznički kolodvor u Kramatorsku, prepun ukrajinskih civila, pao je balistički projektil Točka-U počinivši masakr.<ref>{{Citiranje novina |date=2022-04-08 |title=Kramatorsk station attack: What we know so far |language=en-GB |work=BBC News |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-61036740 |access-date=2022-04-08}}</ref> ==== Seksualno nasilje ==== Dana 28. ožujka, ukrajinska je zastupnica Marija Mezencova optužila ruske vojnike da su u blizini Kijeva ubili neimenovanog civila, a zatim mu pred djecom silovali ženu.<ref name=":3" /> Posebna predstavnica UN-a za seksualno nasilje u ratu, Pramilla Patten, 4. svibnja 2022. ukazala je na izvješća prema kojima ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-05-04 |title=Jutarnji list - Specijalna predstavnica UN-a: ‘Dobili smo izvješća da ruski vojnici siluju ukrajinske muškarce i dječake‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/specijalna-predstavnica-un-a-dobili-smo-izvjesca-da-ruski-vojnici-siluju-ukrajinske-muskarce-i-djecake-15192797 |access-date=2022-05-07 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Slične optužbe iznijela je nekoliko dana kasnije i zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova Emina Džaparova, govoreći o dječaku kojeg su navodno ruski vojnici silovali.<ref>{{Citiranje weba |title=Ukrajinci objavili crtež dječaka. Kažu da su ga ruski vojnici silovali pred majkom |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2363876 |access-date=2022-05-13 |website=www.index.hr |language=hr}}</ref> Ukrajinska povjerenica za ljudska prava Ljudmila Denisova spominjala je i slučaj bebe stare devet mjeseci koji je ruski vojnik silovao stalkom za svijeću pred njegovom majkom.<ref>{{Citiranje novina |last=Nadeau |first=Barbie Latza |date=2022-05-20 |title=Russians Accused of Raping and Killing a 1-Year-Old Child, Says Ukraine official |language=en |work=The Daily Beast |url=https://www.thedailybeast.com/russians-accused-of-raping-and-killing-a-one-year-old-child-says-ukraine-official |access-date=2022-05-24 |quote=The dead boy is among dozens of alleged child rape victims which include two 10-year-old boys, triplets aged 9, a 2-year-old girl raped by two Russian soldiers, and a 9-month-old baby who was penetrated with a candlestick in front of its mother, according to Ukraine’s Commissioner for Human Rights, Lyudmyla Denisova.}}</ref> U drugom slučaju, dječak star godinu dana umro je od posljedica silovanja ruskih vojnika.<ref>{{Citiranje weba |title=Ukraine claims one-year-old boy died after being raped by Russian soldiers |url=https://news.yahoo.com/ukraine-one-year-old-boy-dies-raped-russian-soldiers-075223196.html |access-date=2022-05-24 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref> Krajem srpnja 2022. u ruskim Telegram grupama pojavio se video ruskog vojnika koji zarobljenom ukrajinskom vojniku skalpelom reže spolne organe.<ref>{{Citiranje weba |title=Horrifying footage appears to show Russian captors castrating a Ukrainian prisoner of war |url=https://news.yahoo.com/horrifying-footage-appears-to-show-russian-captors-castrating-a-ukrainian-prisoner-of-war-221414554.html |access-date=2022-07-29 |website=news.yahoo.com |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Presidentʼs Office reacted to the video of the Russians castrating a Ukrainian prisoner of war |url=https://babel.ua/en/news/82186-the-president-s-office-reacted-to-the-video-of-the-russians-castrating-a-ukrainian-prisoner-of-war |access-date=2022-07-29 |website=babel.ua |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Pleasance |first=Chris |date=2022-07-29 |title=Russian troops 'film themselves castrating a Ukrainian POW' |url=https://www.dailymail.co.uk/news/article-11060911/Russian-troops-film-castrating-Ukrainian-prisoner-war.html |access-date=2022-07-29 |website=Mail Online}}</ref> Počinitelj tog zločina je dan kasnije identificiran pod vjerojatnim imenom Vitalij Arošanov.<ref>{{Citiranje weba |last=Archive |first=View Author |last2=feed |first2=Get author RSS |date=2022-07-29 |title=‘Sickening’ video shows gagged Ukrainian POW being castrated |url=https://nypost.com/2022/07/29/ukrainian-pow-castrated-by-russians-in-sickening-video/ |access-date=2022-07-29 |website=New York Post |language=en-US}}</ref> === Zločini nad Rusima === Dana 28. ožujka 2022. godine, pojavila se snimka vojnika u uniformama ukrajinske vojske - koji govore ruskim jezikom kakav se govori u istočnim dijelovima Ukrajine, uključivo u okupiranim područjima Donbasa - koji pucaju u nogu zarobljenim vojnicima u ruskim odorama.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-03-28 |title=Ukraine government investigates video alleged to show torture of Russian PoWs |url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/28/ukraine-government-investigates-video-alleged-torture-russian-prisoners-of-war |access-date=2022-03-28 |website=the Guardian |language=en}}</ref> Dana 6. travnja 2022., na internetu se pojavila snimka (čiju je autentičnost potvrdio New York Times), a koja prikazuje grupu vojnika obučenih u ukrajinske uniforme kako odstreljuju teške ranjenike u ruskim odorama.<ref>{{Citiranje weba |date=2022-04-06 |title=Jutarnji list - Pojavila se snimka na kojoj ukrajinski vojnici ubijaju zarobljene pripadnike ruske vojske. NY Times: ‘Autentična je‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/pojavila-se-snimka-na-kojoj-ukrajinski-vojnici-ubijaju-zarobljene-pripadnike-ruske-vojske-ny-times-autenticna-je-15180664 |access-date=2022-04-08 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> === Šteta na kulturnoj baštini === Prema priopćenju ukrajinske vlade, Rusija je do 5. svibnja 2022. godine tijekom svoje ratne kampanje uništila više od 200 lokacija kulturne baštine, među kojima i muzej ukrajinskog filozofa i pjesnika Grigorija Skovorode.<ref>{{Citiranje weba |title=[FOTO] Zelenski: Rusija je uništila više od 200 lokacija ukrajinske kulturne baštine, među njima i muzej pjesnika i filozofa Skovorode |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/foto-zelenski-rusija-je-unistila-vise-od-200-lokacija-ukrajinske-kulturne-bastine-medu-njima-i-muzej-pjesnika-i-filozora-skovorode-foto-20220508 |access-date=2022-05-09 |website=tportal.hr}}</ref> Prema tvrdnjama Ukrajinaca, Rusi su iz postava muzeja u [[Melitopolj]]u opljačkali vrijedne primjerke [[Skiti|skitskog]] zlata, stare preko 2000 godina. Iz muzeja u [[Mariupolj]]u u nepoznato su odnesene vrijedne skulpture, slike, te visokovrijedne crkvene [[Ikona|ikone]]. Prema izjavama očevidaca, "ruski vojnici u muzej su upali u pratnji osobe bijeloj kuti", koja im je pomogla izabrati predmete koje treba opljačkati.<ref>{{Citiranje novina |last=Gettleman |first=Jeffrey |last2=Chubko |first2=Oleksandr |date=2022-04-30 |title=Ukraine says Russia looted ancient gold artifacts from a museum. |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/2022/04/30/world/europe/ukraine-scythia-gold-museum-russia.html |access-date=2022-05-11 |issn=0362-4331}}</ref> == Ratna šteta i planovi za obnovu Ukrajine == Ukrajina zbog ruske invazije trpi izrazito visoke ratne štete. [[Svjetska banka|Svjetska Banka]], [[Europska unija]] i [[Ujedinjeni narodi]] zajedno s vlastima same Ukrajine procjenjuju u ožujku 2023. god. da će obnova do tada pretrpljene štete stajati 411 milijardi američkih dolara.<ref>[https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2023/03/23/updated-ukraine-recovery-and-reconstruction-needs-assessment "Updated Ukraine Recovery and Reconstruction Needs Assessment"], Svjetska banka (izjava za javnost, s ugrađenim linkom na cjeloviti "Ukraine Rapid Damage and Needs Assessment : February 2022 - February 2023"), 23. ožujak 2023.</ref> ==Pregovori o sklapanju primirja, 2025.== Tijekom 2025. god. su otpočeli pregovori o sklapanju primirja uz posredovanje američkog predsjednika [[Donald Trump|Donalda Trumpa]]: on je tijekom predizborne kampanje 2024. god. nakon koje je bio osvojio predsjedničku dužnost opetovano obećavao da će on postići da se rat u Ukrajini okonča vrlo brzo.<ref>[https://www.euronews.com/2025/03/15/trump-says-he-was-a-bit-sarcastic-when-he-claimed-he-could-end-the-war-in-ukraine-in-24-ho "Trump says his vow to end Ukraine's war in 24-hours was 'sarcastic'"], Malek Fouda, "Euronews", 15. ožujka 2025. Pristupljeno 5. travnja 2025.</ref> Nakon vijesti da je Donald Trump otpočeo pregovore s predsjednikom Rusije [[Vladimir Putin|Vladimirom Putinom]] bez uključivanja Ukrajine, ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenski|Vladimir Zelinski]] je 11. veljače 2025. god. poručio da Ukrajina neće prihvatiti nikakav dogovor koji bi se postigao bez njenog sudjelovanja.<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/ckg051z21zno "Zelensky says no peace deal without Ukraine involvement"], André Rhoden-Paul i Jaroslav Lukiv, BBC, 14. veljače 2025. Pristupljeno 5. travnja 2025.</ref> Razmimoilaženje između američke predsjedničke administracije i predsjednika Zelinskog je eskaliralo 28. veljače 2025. god., kada je na prijamu u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] došlo do svađe pred okupljenim novinarima i uključenim TV kamerama: Zelinski je pred predsjednikom Donaldom Trumpom i potpredsjednikom SAD-a J. D. Vanceom iznio kako je Ukrajina već više puta potpisivala primirja s Vladimirom Putinom, ali da Putinu ne vrijedi vjerovati i da je prekršio sva primirja; također da Ukrajini mir nije prihvatljiv bez međunarodnih sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Na to je Zelinski primio javno grđenje od predsjednika SAD-a, jer da se ponaša drsko i ne poštuje SAD. Incident u Bijeloj kući je izazvao potres u javnostima Ukrajine, SAD-a i Europe, a lideri Europski zemalja su u roku od nekoliko sati dali izjave potpore Zelinskom.<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2025/2/28/world-reacts-after-donald-trump-jd-vance-berate-ukaines-zelenskyy "World reacts after Donald Trump, JD Vance berate Ukraine’s Zelenskyy"], "Al Jazeera", 5. travnja 2025.</ref> Sjedinjene Američke Države su potom prestale isporučivati vojnu pomoć, te dostavljati satelitske snimke, obavještenja o lansiranju ruskih raketa na ukrajinske gradove i druge obavještajne podatke Ukrajini - i to usred intenzivnih ruskih vojnih napada; pomoć je potom nastavljena 11. ožujka 2025. god. nakon što je Ukrajina pristala na 30-dnevni prekid vatre.<ref>[https://www.npr.org/2025/03/12/nx-s1-5324926/u-s-resumes-ukraine-military-aid-and-intelligence-sharing-as-kyiv-approves-ceasefire "U.S. resumes Ukraine military aid and intelligence sharing as Kyiv approves ceasefire"], Eleanor Beardsley , A Martínez, NPR, 12. ožujka 2025.</ref> Međutim je potom Rusija tjednima stavljala komplicirane uvjete za pristanak na prekid vatre,<ref>[https://www.aljazeera.com/news/2025/4/4/russia-stalls-ceasefire-talks-as-it-intensifies-attacks-on-ukraine "Russia stalls ceasefire talks as it intensifies attacks on Ukraine"], John T Psaropoulost, "Al Jazeera", 4. travnja 2025.</ref> da bi naposljetku Donald Trump poručio da je sada vrlo ljut na Vladimira Putina - nakon što je predsjednik Rusije kao uvjet primirja postavio zahtjev da se smijeni predsjednika Ukrajine Zelinskog i u Ukrajini postavi nekakva privremena vlada pod nadzorom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/articles/c20x7z36d56o "Trump 'very angry' with Putin over ceasefire negotiations"], James Landale, BBC, 31. ožujka 2025.</ref> U Ukrajini ukazuju kako je Zelinski tražio sigurnosne garancije nalik onima kakve je 1953. godine dobila [[Južna Koreja]] na kraju [[Korejski rat|Korejskog rata]], a da se iz Amerike nudi primirje kakvo su Sjedinjene Američke Države umorne od [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] bile 1973. godine nametnule [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] i nakon kojega su Sjedinjene Američke Države čak značajno smanjile vojnu i gospodarsku pomoć Južnom Vijetnamu - državi koja je potom potrajala 2 godine, koliko je Sjevernom Vijetnamu trebalo da se pripremi za još jednu invaziju, koja je protekla bez američke reakcije.<ref>[https://www.kyivpost.com/opinion/49567 "Will Ukraine Be the Next South Korea or South Vietnam?"], Marianna Kozintseva, "Kyiv Post", 30. ožujka 2025.</ref> Na drugoj strani oceana, američki politički znanstvenik Graham Allison (Harvard) 18. ožujka 2025. god. iznosi ocjenu da je "došlo vrijeme da Ukrajina prihvati jedan ružni mir".<ref>[https://foreignpolicy.com/2025/03/18/russia-ukraine-war-ceasefire-peace-negotiations-trump-zelensky-putin/ "It’s Time for Ukraine to Accept an Ugly Peace"], Graham Allison, "Foreign Policy", 18. ožujka 2025.</ref> Povodom nove politike SAD-a prema Ukrajini, europske zemlje razmatraju kako bi mogle potpomoći nastavak obrane Ukrajine bez potpore SAD-a.<ref>[https://nypost.com/2025/03/05/world-news/frances-macron-says-europe-must-be-ready-to-defend-ukraine-without-us/ "Macron says Europe must be ready to defend Ukraine without US: ‘To remain a spectator would be crazy’"], Ronny Reyes, "New York Post", 5. ožujka 2025.</ref> ==Covid-19== Izbijanje rata u Ukrajini je medijski potpuno bacilo [[Pandemija COVID-19|pandemiju covida]] u drugi plan. Tijekom nekoliko mjeseci koji su uslijedili nakon invazije, vlade država po svijetu su labavile ograničenja vezana za covid-19. Ukidane su postupno covid-potvrde, ograničenja okupljanja, obveze korištenja maski. U Hrvatskoj su ukinuta ograničenja ulaska već u svibnju 2022. <ref>https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ukinuta-sva-ogranicenja-za-ulazak-u-hrvatsku-vracamo-se-u-vrijeme-prije-pandemije-koronavirusa-20220502</ref> kao i u Srbiji. <ref>https://balkans.aljazeera.net/news/balkan/2022/5/2/ukinuta-covid-ogranicenja-za-ulazak-u-hrvatsku-i-srbiju</ref> . U Kanadi su 1. listopada iste godine ukinute sve mjere. <ref>https://travel.gc.ca/travel-covid</ref> == Bilješke == <references group="lower-alpha"/> == Izvori == {{izvori}} == Vidi još == * [[Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj]] * [[Drugi hladni rat]] * [[Rat u Pridnjestrovlju]] * [[Prvi čečenski rat]] * [[Drugi čečenski rat]] * [[Rusko-gruzijski rat 2008.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|2022 Russian invasion of Ukraine}} {{Rusko-ukrajinski rat}} {{Ukrajina}} {{Rusija}} [[Kategorija:Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.| ]] tuhd3topik4j1nhpt8gwuebmif0stuw 10 719972 7469335 7220813 2026-05-27T04:24:01Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469335 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{Image|}}}|{{#switch:{{{Location|{{{Align|}}}}}} | center | centre = <div class="center">}}<div class="{{#if:{{{Description|}}}|thumb <!-- -->{{#switch:{{{Location|{{{Align|}}}}}} | none | tnone | center | centre = tnone | left | tleft = floatleft | right | tright = floatright | #default = floatright }}|<!-- if no description: -->{{#switch:{{{Location|{{{Align|}}}}}} | none | center | centre = floatnone | left = floatleft | right = floatright}}}}"> {{#if:{{{Description|}}}|<div class="thumbinner" style="width: {{#expr:{{{cWidth}}}+2}}px;">}} <div {{#if:{{{Description|}}}|class="thumbimage"}} style="width: {{{cWidth}}}px; height: {{{cHeight}}}px; overflow: hidden;"> <div style="position: relative; top: -{{{oTop|0}}}px; left: -{{{oLeft|0}}}px; width: {{{bSize}}}px"><!-- --><div class="noresize">[[File:{{{Image}}}{{#if:{{{bSize|}}}|{{!}}{{{bSize}}}px}}|alt={{{Alt|{{{Description|{{{Image}}}}}}}}}{{#if:{{{Link|}}}|{{!}}link={{{Link}}}}}{{#if:{{{Page|}}}|{{!}}page={{{Page}}}}}]]</div><!-- --></div> {{#if:{{{Description|}}}|</div> <div class="thumbcaption"> <div class="magnify">[[:{{#if:{{{magnify-link|}}}|{{{magnify-link}}}|File:{{{Image}}}}}| ]]</div>{{{Description}}} </div>}} </div> </div>{{#switch:{{{Location|{{{Align|}}}}}} | center | centre = </div>}}{{#ifeq:1|1<!--nemamo ifnumber{{ifnumber|{{{cWidth|}}}{{{cHeight|}}}{{{oTop|}}}{{{oLeft|}}}{{{bSize|}}}}}-->||[[Kategorija:CSS image crop s pogrešnim parametrima]]}}}}<noinclude> {{documentation}} </noinclude> hxsi2ghbux5lx1cmp8va7x2d1c1o8c6 0 722434 7469452 7458793 2026-05-27T09:59:07Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Svete Vjera, Nada i Ljubav]] 7469452 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Svete Vjera, Nada i Ljubav]] fiopyjivuhujkiaqfz64fyjxwyp19rg 0 722435 7469455 7339418 2026-05-27T10:00:16Z Argo Navis 852 Kćeri Sv. Sofije 7469455 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}} {{Infookvir svetica | ime = Svete Vjera, Nada i Ljubav | slika = Sophia the Martyr.jpg | veličina = | opis_slike = Svete tri kćeri s majkom, sv. Sofijom Milanskom. | naslov = | nadnevak rođenja = [[2. stoljeće|II. st.]] | mjesto rođenja = | nadnevak smrti = oko [[137.]]? | mjesto smrti = | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = | nadnevak proglašenja svetim = | slavi se u = [[Istočne pravoslavne Crkve|Istočnim pravoslavnim Crkvama]] <br> [[katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] <br> [[Armenska apostolska Crkva|Armenskoj apostolskoj Crkvi]] | nadnevak spomendana = [[1. kolovoza]] ([[Rimski martirologij]]) <br> [[17. rujna]] ([[Istočne pravoslavne Crkve]]) <br> Četvrtak nakon treće nedjelje po [[Preobraženje Isusovo|Preobraženju]] ([[Armenska apostolska Crkva]]) | simboli na slikama toga svetca = | zaštitnik = teoloških kreposti | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Sveta Vjera, Nada i Ljubav''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sanctae Fides, Spes et Caritas''), znane i kao '''Svete sestre''' ili '''Svete kćeri''', [[Stari Rim|rimske]] [[kršćanski mučenik|kršćanske mučenice]] i sestre, kćeri [[Sveta Sofija|Svete Sofije]].<ref>{{cite web |title=Sveta Sofija – zašto je Hrvati zovu „mokra“ ili „ledena“? |url=https://frendica.online/2022/05/15/sveta-sofija-zasto-je-hrvati-zovu-mokra-ili-ledena/ |website= |author= |publisher= |date= |accessdate =20. svibnja 2022. }}</ref> Štovanje im, ovisno o Crkvi, pada na različite nadnevke. Prema [[Rimski martirologij|Rimskomu matrirologiju]], štuju se [[1. kolovoza]]<ref>{{citiranje enciklopedije|naslov= Sts. Faith, Hope and Charity |url=https://www.newadvent.org/cathen/05766a.htm |urednik=Murphy, John F. X. |enciklopedija=[[Katolička enciklopedija]]|izdavač=Robert Appleton Company|mjesto=New York|godina=1909 |accessdate =20. svibnja 2022. }}</ref>, dakle, različito od [[majka|majke]] Sofije, što je slučaj i u [[Istočno kršćanstvo|istočnom kršćanstvu]]. Ipak, njihov spomendan u [[Opći rimski kalendar]] ušao je tek u [[16. stoljeće|XVI. st.]], zalaganjem [[kardinal]]a Cesarea Baronija (''Bibliotheca Hagiographica Latina'', 2966). Prema djelu ''Passio'' [[Grgur Veliki|Grgura Velikoga]], kćeri su umorene prije majke te ih je sv. Sofija ukopala uz [[Via Appia|Apijski put]]. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-kršć}} [[Kategorija:Žrtve progona kršćana]] [[Kategorija:Kršćanski sveci]] 5zezffjswfbyvdmtuqb5jmvo8gil6cx 0 723118 7469505 7443391 2026-05-27T10:38:40Z Túrelio 18462 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:Duplicate|Duplicate]]: [[File:Karipskamapica.png]] → [[File:Caribbean-map.png]] Exact or scaled-down duplicate: [[c::File:Caribbean-map.png]] 7469505 wikitext text/x-wiki '''Portorikanska brazda''' je [[oceanska brazda]] koja se nalazi na spoju [[Karipsko more|Karipskog mora]] i [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]]. Brazda je povezana sa složenim prijelazom između zone sedukcije prema jugu uz Male Antile i Velikog transformacijskog rasjeda, koji se proteže između [[Kuba|Kube]] i [[Hispaniola|Hispaniole]] kroz [[Kajmanski otoci|Kajmansku brazdu]] do obale [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]]. Znanstvena istraživanja su zaključila da bi potres koji bi se dogodio u ovom rasjedu mogao uzrokovati veliki [[tsunami]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=ten Brink |first=Uri |year=2005 |title=Vertical motions of the Puerto Rico Trench and Puerto Rico and their cause |url=http://dx.doi.org/10.1029/2004jb003459 |journal=Journal of Geophysical Research |volume=110 |issue=B6 |doi=10.1029/2004jb003459 |issn=0148-0227}}</ref> [[Datoteka:Caribbean-map.png|alt=Karipska karta |mini]] Otok [[Portoriko|Puerto Rico]] leži južno od pukotina i brazda. Brazda je duga 800 kilometara i ima najveću dubinu u Milwaukee depresiji od 8648 m, što je najdublja točka u Atlantskom oceanu i najdublja točka izvan [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. == Geologija == Portorikanska brazda nalazi se na granici dviju prolaznih ploča, sa samo malom sedukcijom. [[Karipska ploča]] se pomiče na istok, dok se [[sjevernoamerička ploča]] pomiče na zapad. Sjevernoamerička ploča podcrtana je karipskom pločom u jugoistočnom dijelu rova. Ova zona sedukcije objašnjava prisutnost aktivnih vulkana u sjeveroistočnim dijelovima Karipskog mora. Vulkanska aktivnost je jaka u arhipelagu jugoistočno od Portorika do obale [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[Portoriko]], [[Američki Djevičanski otoci]], [[Britanski Djevičanski otoci]] i [[Dominikanska Republika]] nemaju aktivnih vulkana. Međutim, postoji opasnost od potresa i [[Tsunamia|tsunamija]]. Portorikanska brazda sposobna je izazvati potres [[Magnituda (astronomija)|magnitude]] veće od 8,0 stupnjeva. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Oceanski jarci]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Atlantskom oceanu]] [[Kategorija:Geologija Atlantskog oceana]] nuax02w3ocfjh4c3qi3cqsfuqfgy653 2 723716 7469408 7462518 2026-05-27T09:15:10Z Croxyz 205325 /* Zahtjevi */ 7469408 wikitext text/x-wiki == Zahtjevi == <div style="position:absolute; z-index:-1; opacity:0.2; margin-left:30%; margin-top:4ex;">[[Image:Robot Waiter.png|250px]]</div> ;2026-02-22 * „hronologija” → „kronologija” * „hronološki” → „kronološki” * „akcenat” → „akcent” * „erumpiraju” → „eruptiraju” i sl. * --[[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 04:43, 22. veljače 2026. (CET) ;2024-11-18 * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?go=Kreni&search=insource%3A%2F%5BAa%5Dnti%5C-%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&ns0=1 Anti- ili anti-]. "Anti-" je dio hrvatskog jezika tako da nije potrebna spojnica osim ako se "anti" ne odnosi na neku stranu riječ tipa [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVtiWg%3D%3D&keyword=anti-design anti-design]. Dakle stvari poput anti-nacionalizam -> antinacionalizam, anti-boljševizam -> antiboljševizam. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:01, 18. studenoga 2024. (CET) :Narano, i pobrisati pogrešna preusmjeravanja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=intitle%3A%2Fnti%5C-%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:02, 18. studenoga 2024. (CET) ;2026-03-03 :{{s|Ponor}}, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&limit=20&offset=20&profile=default&search=insource%3A%2F%C5%BDupsko+prvenstvo%2F&ns0=1 Župsko prvenstvo -> Prvenstvo župe]. Nema iznimki, tako da odradiš ovo u 1 minuti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:01, 3. ožujka 2026. (CET) ;2026-05-01 :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&title=Posebno:Tra%C5%BEi&go=Kreni&ns0=1 Vanjska poveznica] -> Vanjske poveznice. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 13:06, 1. svibnja 2026. (CEST) ;2025-05-16 {{s|Ponor}}, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?fulltext=1&ns0=1&profile=advanced&search=insource%3A%2F%5BSs%5Dtanovi%C5%A1tv%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi [Ss]tanovišt -> [Ss]tanovništv] ;2026-05-27 * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FArt+Nouveau%2F&title=Posebno%3ATra%C5%BEi&profile=advanced&fulltext=1&ns0=1 Art Nouveau] -> art nouveau == Odrađeno == <div style="position:absolute; z-index:-1; opacity:0.2; margin-left:60%; margin-top:4ex;">[[Image:Housekeeping Robot.png|280px]]</div> ;2023-xx-xx : [[Special:Diff/6633260|na molbe]] [[SUR:Croxyz|Croxyzja]] Kraljevsko Hrvatsko Domobranstvo, inteziv*, Ivanić-Grad, Predložak:Glavni, Južnoafrička republika, spomen-ploča, Ohio/Ohiju, općina Bijeljina/Derventa → Grad Bijeljina/Derventa, Ruska F., Gorski k., Minhen→München (ali minhenski!); vidi povijest ove stranice ;2023-03-03 : [[Special:Diff/6598954|na poticaj]] [[SUR:Croxyz|Croxyzja]] vanjske poveznice na Hrvatsku tehničku enciklopediju prebačene na novi {{pp|HTE}} (oko 700 članaka) ;2023-03-01 : prebacio naslove sa spojnicom ( - ) umjesto crtice ( – ) i ažurirao wikipoveznice na njih ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page=&subtype=&tagfilter=&type=delete&user=Ponor&wpFormIdentifier=logeventslist&wpdate=2023-03-03&day=3&month=3&year=2023&limit=1500 izbrisano oko 1300 stranica za preusmjeravanje]) ;2022-10 do 2022-12 : [[SUR:Croxyz|Croxyz]] [[Posebno:Diff/6470740/6549832|zamolio]] Referencije→Izvori, Munchen/Muenchen→München, Khania→[[Hania]], jedanest→jedanaest, Međužupanijska nogometna liga Čakovec–Varaždin, Međužupanijska nogometna liga Osijek – Vinkovci ;2022-09-21 : [[SUR:Croxyz|Croxyz]] [[Posebno:Diff/6440043/6469353|zamolio]] promjenu kut/kutem/kutev u kut/kutom/kutev (280 članaka) ;2022-08-08: [[SUR:Croxyz|Croxyz]] [[Posebno:Diff/6437437/6469353|zamolio]] promjenu naslova cjeline Reference u Izvori (oko 700 članaka). Izvor→Izvori treba napraviti s više kontrole. ;2022-08-03 : [[SUR:Croxyz|Croxyz]] [[Special:Diff/6433658/6437103|zamolio]] bosansko-hercegovački → bosanskohercegovački (odradio sam oko 130 članaka, pokušao sam ne dirati naslove, citate, imena društava, mjesta gdje nije jasno [[Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država|odnosi li se bosansko-hercegovački na zemlje Hercegovinu i Bosnu ili na državu BiH]]). ;2022-07-23 : [[SUR:Croxyz|Croxyz]] [[Special:Diff/6431188/6431677|zamolio]] etrušć → etrušč ;2022-07-21 : [[SUR:Croxyz|Croxyz]] [[Special:Diff/6420710/6430583|zamolio]] promjenu Juraj → <s>Juraja/Juraju…</s> → Jurja/Jurju/Jurjev… [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ADoprinosi&target=PonoRoboT&namespace=all&tagfilter=&start=2022-07-21&end=2022-07-21&limit=400 Odrađeno i] kojeg→koji (za neživo), *slijeđuj→*sljeđuj, naslijed→nasljed, N:kćer→kći, A:kći→kćer, vrednost, sjeno i sl. ;2022-06-17 : [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Evidencije?type=delete&user=Ponor&page=&wpdate=2022-06-17 izbrisano oko 80 stranica] s pravopisno pogrešnim nazivom iz [[:Kategorija:Europska prvenstva u košarci]] i [[:Kategorija:Svjetska prvenstva u košarci]] ili članaka s preusmjeravanjem na koje ništa ne povezuje. Izmijenjene wikipoveznice [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ADoprinosi&target=PonoRoboT&namespace=all&tagfilter=&start=2022-06-16&end=2022-06-17&limit=450 u oko 450 članaka]. ;2022-06-12 – 2022-06-14: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&offset=20220615000000&limit=350&type=delete&user=Ponor&page=&wpdate=2022-06-14&tagfilter=&subtype= izbrisano oko 350 stranica] s pravopisno pogrešnim nazivom koje su preusmjeravale na postojeće članke s ispravnim imenom (svjetska i europska nogometna i rukometna prvenstva, mediteranske igre, ljetne i zimske olimpijske igre). Izmijenjene wikipoveznice [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ADoprinosi&target=PonoRoboT&namespace=all&tagfilter=&start=2022-06-12&end=2022-06-14&limit=500 u oko 4000 članaka]. o3h5arygdydanaoz18ao8bj9mdp8ou2 0 726214 7469345 6853922 2026-05-27T05:16:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469345 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Istarska B nogometna liga | sezona = 1981./82. | slika = | opis = | država = {{Z|JUG}} [[SFRJ|Jugoslavija]] <br> <small> {{Z|SR HRV}} [[SR Hrvatska]] | stupanj lige = VI. | prvaci = Jug: [[NK Staklar Pula|Staklar Pula]] <br> Sjever: | promovirani = | degradirani = | broj klubova = Jug: 12 <br> Sjever: | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!--- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = | sljedeća sezona = }} '''''Istarska B nogometna liga''''' je bila liga šestog stupnja [[nogomet]]nog prvenstva [[SFRJ|Jugoslavije]] u sezoni 1981./82. <br> Igrana je u dvije skupine: * ''Jug'' – 12 klubova, prvak ''[[NK Staklar Pula|"Staklar"]]'' iz [[Pula|Pule]] * ''Sjever'' – == Jug == === Ljestvica === {| class="wikitable" style="text-align: right" !mj. !!klub !!ut. !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod |- bgcolor="gold" |1. ||align="left"|[[NK Staklar Pula|Staklar Pula]] ||22 ||14 ||3 ||5 ||32 ||15 ||31 |- |2. ||align="left"|[[NK Smoljanci Sloboda|Smoljanci]] ||22 ||10 ||6 ||6 ||38 ||22 ||26 |- |3. ||align="left"|Omladinac Manjadvorci ||22 ||11 ||3 ||8 ||36 ||25 ||25 |- |4. ||align="left"|[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Jedinstvo Nedešćina]] ||22 ||6 ||13 ||3 ||28 ||25 ||25 |- |5. ||align="left"|Radnik Labin ||22 ||8 ||9 ||5 ||27 ||26 ||25 |- |6. ||align="left"|Peroj ||22 ||8 ||7 ||7 ||25 ||57 ||23 |- |7. ||align="left"|[[NK Smoljanci Sloboda|Sloboda Savičenta]] ||22 ||9 ||4 ||9 ||36 ||37 ||22 |- |8. ||align="left"|Cement Koromačno ||22 ||7 ||7 ||8 ||29 ||33 ||21 |- |9. ||align="left"|[[NK Mladost Fažana|Mladost Fažana]] ||22 ||7 ||5 ||10 ||30 ||31 ||17 |- |10. ||align="left"|[[NK Jedinstvo Omladinac Nedešćina|Omladinac Martinski]] ||22 ||6 ||3 ||13 ||35 ||49 ||15 |- |11. ||align="left"|Rakalj ||21 ||4 ||3 ||14 ||35 ||49 ||15 |- |12. ||align="left"|[[NK Potpićan|Proleter Podpićan]] ||21 ||2 ||10 ||9 ||24 ||35 ||12 |} * ljestvica bez rezultata dvoije utakmice * Savičenta – tadašnji naziv za naselje [[Svetvinčenat]] * Martinski – tadašnji naziv za naselje [[Sveti Martin (Sveta Nedelja)|Svet Martin]] * Podpićan – tadašnji naziv za naselje [[Potpićan]] === Rezultatska križaljka === {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!CEM !!JED !!MLA !!OMLNJ !!OMLMR !!PER !!PRO !!RAD !!RAK !!SLO !!SMO !!STA |- |'''CEM ||align="left"|Cement Koromačno |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || || |- |'''JED ||align="left"|Jedinstvo Nedešćina | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || || |- |'''MLA ||align="left"|Mladost Fažana | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''OMLMNJ ||align="left"|Omladinac Manjadvorci | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''OMLMR ||align="left"|Omladinac Martinski | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''PER ||align="left"|Peroj | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''PRO ||align="left"|Proleter Podpićan | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''RAD ||align="left"|Radnik Labin | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''RAK ||align="left"|Rakalj | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SLO ||align="left"|Sloboda Savičenta | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''SMO ||align="left"|Smoljanci | || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''STA ||align="left"|Staklar Pula | || || || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="14"| |- |colspan="14" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 11. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 12. do 22. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> ''rezultat nakošen i smanjen * '' </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe </small> |} == Sjever == == Povezani članci == == Vanjske poveznice == == Izvori == <small> * [https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999&V=EGN&lok=&zbi=&item=N00127&upit=R library.foi.hr, ''"Raški rudar" (glasilo Istarskih ugljenokopa ˝Tupljak˝)'', ISBN 1334-1731] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220811005822/https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&H=&E=E9999&V=EGN&lok=&zbi=&item=N00127&upit=R |date=11. kolovoza 2022. }} * [https://library.foi.hr/novine/broj1.aspx?C=127&godina=1982&broj=000005&E=E9999 library.foi.hr, ''"Raški rudar" - glasilo Istarskih ugljenokopa ˝Tupljak˝'', god. XXXVI, br. 5, Labin, objavljeno 2. srpnja 1982., str. 7 (''Sport''; ljestvica)], preuzeto 13. kolovoza 2022. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet}} [[Kategorija:Istarska nogometna liga (do 1991.)|1981-82 B]] [[Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 6. ligaški rang (Hrvatska)|1981-82 Istra]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1981./82.|Istra B]] lb7peireb48wuhlqlqel3ze6ms6fjd7 118 727333 7469552 7299745 2026-05-27T11:16:14Z Argo Navis 852 + 2 kategorije; ±[[Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]]→[[Kategorija:Let u svemir s ljudskom posadom]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469552 wikitext text/x-wiki {{strojni prijevod}} Sustav '''za bijeg pri lansiranju''' ( '''LES''' ) ili '''sustav za prekid lansiranja''' ( '''LAS''' ) je sigurnosni sustav za posadu povezan sa svemirskom kapsulom koji se može koristiti za brzo odvajanje kapsule od njenog lansirnog vozila u hitnim slučajevima koji zahtijevaju prekid lansiranja, kao što je nadolazeća eksplozija. LES se obično kontrolira kombinacijom automatskog otkrivanja kvara rakete i ručne aktivacije za korištenje od strane zapovjednika posade. LES se može koristiti dok je lansirna raketa još na lansirnoj rampi ili tijekom lansiranja. [[Datoteka:Apollo Pad Abort Test -2.jpg|mini|Apollo LES test prekida s standardnim modulom.]] Takvi sustavi obično su dvije vrste: * Raketa na kruto gorivo, montirana iznad kapsule na tornju, koja isporučuje relativno veliki potisak u kratkom vremenskom razdoblju kako bi poslala kapsulu na sigurnu udaljenost od lansirnog vozila, u kojoj se točki može koristiti sustav za izvlačenje padobrana kapsule za sigurno slijetanje na tlo ili vodu. Toranj i raketa se izbacuju iz svemirske letjelice u normalnom letu na mjestu gdje više nisu potrebni ili se ne mogu učinkovito koristiti za prekid leta. Oni su korišteni na kapsulama Mercury, Apollo, [[Sojuz (letjelica)|Sojuz]] i [[Shenzhou (svemirska letjelica)|Shenzhou]]. * Posada je smještena u sjedalima koja se sama izbacuju (izbaciva sjedala) kakva se koriste u vojnim zrakoplovima; svaki se član posade vraća na Zemlju s pojedinačnim padobranom. Takvi sustavi su učinkoviti samo u ograničenom rasponu visina i brzina. Oni su korišteni na kapsulama [[Vostok]] i Gemini. [[Datoteka:Crew Dragon Pad Abort Test (16814592054).jpg|mini|Dragon 2 prolazi test Pad Abort 6. svibnja 2015., demonstrirajući LAS "gurač".]] [[Datoteka:ISRO Pad abort test Crew Module lifting off.jpg|mini|ISRO Gaganyaan tijekom testa prekida za evakuaciju pri lansiranju, 5. srpnja 2018.]] == Povijest == Ideju korištenja rakete za uklanjanje kapsule iz svemirskog vozila razvio je Maxime Faget 1958. Sustav, koji koristi toranj na vrhu svemirske kapsule za smještaj raketa, prvi je put korišten na testu kapsule Projekta Mercury u ožujku 1959. Povijesno gledano, LES su korišteni na američkim svemirskim letjelicama Mercury i [[Apollo 11|Apollo]]. Oba dizajna koristila su raketni motor na kruto gorivo. Mercury LES je izgradila Grand Central Rocket Company u Redlandsu, [[Kalifornija]] (koja je kasnije postala Lockheed Propulsion Company). Apollo je koristio dizajn koji je imao mnogo sličnosti sa sustavom Mercury. LES se i dalje koristi na ruskim svemirskim letjelicama Sojuz i kineskim Shenzhou. Dragon 2 koji je dizajnirao [[SpaceX]] koristi hipergolični sustav za prekid lansiranja na tekuće gorivo integriran u kapsulu kako bi se smanjili troškovi svemirske letjelice. == Korištenje == Slučajno okidanje lansirnog sustava za bijeg dogodilo se tijekom pokušaja lansiranja svemirske letjelice Sojuz 7K-OK No.1 bez posade 14. prosinca 1966. Boosteri na vozilu nisu se zapalili, sprječavajući raketu da napusti platformu. 30-ak minuta kasnije, dok je vozilo osiguravano, aktivirao se motor LES. Razdvojna punjenja izazvala su požar u trećem stupnju rakete, što je dovelo do eksplozije koja je usmrtila radnika na platformi. Tijekom pokušaja lansiranja, pojačivač se prebacio s vanjskog na unutarnje napajanje kao što bi inače radio, što je zatim aktiviralo sustav za otkrivanje prekida. Prvobitno se mislilo da je paljenje LES-a pokrenula poluga koja je nagnula raketu za više od 7 stupnjeva, ispunjavajući jedan od definiranih uvjeta za prekid leta.<ref>{{Citiranje weba|title=Kamanin Diaries|url=http://www.astronautix.com/articles/kamaries.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130817172305/http://astronautix.com/articles/kamaries.htm|archive-date=17 August 2013|access-date=18 May 2016|website=Encyclopedia Astronautica}}</ref> Prva upotreba s misijom s posadom dogodila se tijekom pokušaja lansiranja Sojuza T-10-1 26. rujna 1983. Raketa se zapalila neposredno prije lansiranja, a LES je oslobodio kapsulu posade nekoliko sekundi prije nego je raketa eksplodirala. Posada je bila podvrgnuta ubrzanju od 14 do 17 g (140 do 170 m/s2) tijekom pet sekundi i zadobila je teške modrice. Navodno je kapsula dosegla visinu od 2000 metara i sletjela 4 kilometra od lansirne rampe. Godine 2018. posada Sojuza MS-10 odvojila se od svoje rakete-nosača nakon što se tijekom lansiranja dogodio kvar na odvajanju rakete-nosača na visini od 50 km. Međutim, u ovoj točki misije LES je već bio izbačen i nije korišten za odvajanje kapsule posade od ostatka rakete-nosača. Pomoćni motori korišteni su za odvajanje kapsule s posadom, što je rezultiralo sigurnim i neozlijeđenim slijetanjem posade otprilike 19 minuta nakon lansiranja. == Reference == [[Kategorija:Let u svemir s ljudskom posadom]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]] [[Kategorija:Dijelovi vozila]] [[Kategorija:Svemirske letjelice]] {{Nacrt-kat}} owck7yq1vz5ike9zvftspkj5nftydfz 2 727804 7469170 7468660 2026-05-26T19:38:05Z Ame71 128419 7469170 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1940./41. | izdanje = 22. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = ''naslov nije dodijeljen'' | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1941./42.|1941./42.]] }} U sezoni 1940./41. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je dvadeset i drugo izdanje prvenstva podsaveza. Glavne ekipe podsaveza (BSK, Jugoslavija, BASK i Jedinstvo) natjecale su se u [[Srpska liga u nogometu 1940./41.|Srpskoj ligi 1940./41.]] Dana 6. travnja 1941. [[Sile Osovine]] započele su [[Travanjski rat|invaziju na Jugoslaviju]]. Jugoslavija se predala 17. travnja. Između zemalja pobjednica ([[Treći Reich|Njemačke]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]) raskomadana je [[Kraljevina Jugoslavija]], a nastala je i [[Nezavisna Država Hrvatska]].<br /> [[Srbija]] postaje [[Vlada narodnog spasa|marionetska država]] nacističke Njemačke koju je [[Hitler]] povjerio generalu [[Milan Nedić|Milanu Nediću]]. == Prvenstvo Beograda == === 1. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1940./41.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[ZSK Vitez Zemun|Vitez Zemun]] ||14||13||1||0||49||14||3,500||27 |- |2. || [[SK Sloga Beograd|Sloga Beograd]] ||14||8||4||2||39||25||1,560||20 |- |3. || [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] ||13||9||1||3||34||22||1,545||19 |- |4. || [[FK Čukarički Beograd|ČSK Istra Beograd]] ||13||6||2||5||27||23||1,173||14 |- |5. || [[SK Zemun]] ||14||5||4||5||21||20||1,050||14 |- |6. || [[SK Električna centrala Beograd|Električna centrala Beograd]] ||12||4||2||6||24||24||1,000||10 |- |7. || [[SK Mitić Beograd|Mitić Beograd]] ||13||3||4||6||25||28||0,892||10 |- |8. || [[SK Borac Beograd|Borac Beograd]] ||13||4||2||7||17||23||0,739||10 |- |9. || [[RFK Grafičar Beograd|Grafičar Beograd]] ||14||5||1||8||17||26||0,653||11 |- |10. || [[SK Sparta Beograd|Sparta]] ||11||3||3||5||16||26||0,615||9 |- |11. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||13||0||0||13||16||54||0,296||0 |- !colspan="10"| <small>Prvenstvo je prekinuto zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 210.</ref> </small> |} * Posljednje utakmice odigrane su 23. ožujka 1941., a u trenutku prekida prvo mjesto na tablici zauzimao je Vitez koji je bio i jesenski prvak.<ref name="sijic2"/> === 1./A razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./A razred 1940./41.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] ||10||8||2||0||26||7||3,714||18 |- |2. || [[SK Slavija Beograd|Slavija]] ||10||8||1||1||47||14||3,357||17 |- |3. || [[Građanski Zemun]] ||10||7||2||1||35||21||1,667||16 |- |4. || [[FK Palilulac Beograd|Palilulac]] ||10||5||3||2||25||16||1,563||13 |- |5. || [[FK Železničar Beograd|Železničar]] ||10||4||2||4||23||17||1,353||10 |- |6. || [[SK Brđanin Beograd|Brđanin]] ||10||4||1||5||22||44||0,500||9 |- |7. || [[SK Banovac Beograd|Banovac]] ||10||3||1||6||13||24||0,542||7 |- |8. || [[SK Zanatlija Beograd|Zanatlija]] ||10||1||3||6||17||27||0,630||5 |- |9. || [[Ruski SK Beograd|Ruski]] ||10||1||2||7||14||32||0,438||4 |- |10. || [[Srpski mač]] ||10||1||1||8||16||36||0,444||3 |- !colspan="10"| <small>Prvenstvo je prekinuto zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} === 1./B razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./B razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 10 === 2. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 2. razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 20 (10 članova Savske grupe i 10 članova Dravske grupe) === 3. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 6 == 4. razred == {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 4. razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 14 (7 članova Moravske grupe i 7 članova Drinske grupe) == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Braničevsko-podunavske župe u nogometu 1940./41.|Braničevsko-podunavska župa]] || ''prvenstvo prekinuto'' |- | [[Prvenstvo Jaseničko-kosmajske župe u nogometu 1940./41.|Jaseničko-kosmajska župa]] || [[ASK Obilić Aranđelovac|Obilić Aranđelovac]]<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 223.</ref> |- | [[Prvenstvo Kolubarske župe u nogometu 1940./41.|Kolubarska župa]] || [[VSK Valjevo]]<ref name="sijic2"/> |- |colspan="2" align="left"|<small> Izvori:<ref name="sijic2"/> </small> |} == Finale Beogradskog loptačkog podsaveza == Finale nije odigrano == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1940./41.]] * [[Srpska liga u nogometu 1940./41.]] == Vanjske poveznice == * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 210. == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} {{YU nogomet 1940./41.}} <!-- [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Beograd-0]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1940-41 Beograd-0]] --> lizp4o3ha75in9wz4lbma0kx4tvky77 0 730673 7469263 6913051 2026-05-27T00:42:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469263 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Institut polytechnique de Paris main entrance.jpg|mini|desno|250px|Institut polytechnique de Paris]] '''Institut polytechnique de Paris''' ('''IP Paris''') je fakultet inženjeringa u [[Francuska|Francuskoj]]. Nalazi se u gradu Palaiseau.<ref>[https://www.lesechos.fr/politique-societe/societe/a-saclay-le-pole-decoles-autour-de-polytechnique-se-voit-parmi-les-premiers-mondiaux-dici-a-2030-1326866 A Saclay, le pôle d'écoles autour de Polytechnique se voit parmi les premiers mondiaux d'ici à 2030]</ref> IP Paris je javna ustanova za visoko obrazovanje i tehnička istraživanja.<ref>[https://www.letudiant.fr/educpros/entretiens/e-labaye-ip-paris-si-nous-voulons-etre-aussi-performant-que-le-mit-ou-l-epfl-il-nous-faut-intensifier-notre-force-de-frappe.html E. Labaye (IP Paris) : "Si nous voulons être aussi performant que le MIT ou l’EPFL, il nous faut intensifier notre force de frappe"]</ref> Istraživanja na IP Paris organizirana su u pet tematskih područja: energija i klima, digitalna tehnologija, sigurnost, tehnologija i zdravlje.<ref>[https://www.usinenouvelle.com/article/comment-fonctionnera-l-institut-polytechnique-de-paris.N804130 Comment fonctionnera l’Institut Polytechnique de Paris]</ref> Institut je 15. rujna 2020. zajedno s [[HEC Paris]]<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.forbes.fr/technologie/hiparis-linstitut-polytechnique-de-paris-et-hec-paris-affiche-leur-ambition-dans-lia/ |title=Hi!Paris, L’Institut Polytechnique De Paris Et HEC Paris Affichent Leur Ambition Dans L’IA |access-date=14. listopada 2022. |archive-date=14. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221014085903/https://www.forbes.fr/technologie/hiparis-linstitut-polytechnique-de-paris-et-hec-paris-affiche-leur-ambition-dans-lia/ |url-status=dead }}</ref> osnovao istraživački centar za umjetnu inteligenciju Hi! ''PARIS''.<ref>[https://www.actuia.com/actualite/__trashed-2/ Zoom sur Hi! PARIS, le centre consacré à l’IA et aux Sciences des données de l’Institut Polytechnique de Paris et HEC Paris]</ref><ref>[https://www.usinenouvelle.com/editorial/hec-et-polytechnique-lancent-le-centre-pluridisciplinaire-hi-paris-pour-devenir-champion-de-la-recherche-en-ia.N1005034 HEC et Polytechnique lancent le centre pluridisciplinaire Hi! Paris pour devenir champions de la recherche en IA]</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.ip-paris.fr/ Institut polytechnique de Paris] [[Kategorija:Visokoškolske ustanove u Francuskoj]] nzqeryiaf1beskyl7y9yj2bql09iz14 0 731693 7469061 7437496 2026-05-26T16:01:55Z ~2026-31444-27 362156 dodao sam nesto gdje je radio 7469061 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|književnik}} [[Datoteka:Danko Ivšinović.jpg|mini|desno|Danko Ivšinović]] '''Danko Ivšinović''' ([[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[14. veljače]] [[1957.]]), akademski glazbenik, književnik, pjesnik, aforist, humorist i publicist. Bio je učitelj osnovno glazbene škole, gdje je učio svoga unuka Nikolu svirati klavir == Životopis == Rođen je 14. veljače 1957. godine u Mrkonjić Gradu, Bosna i Hercegovina. Srednju glazbenu školu završio u Banjoj Luci, a Glazbenu akademiju u Sarajevu. Zbog rata dolazi u Gospić, gdje s obitelji živi i danas. Obnavlja rad Glazbene škole, radi na Visokoj učiteljskoj školi i Gimnaziji, osniva Crkveni zbor, Katedralni zbor i na koncu Gradski zbor „Vila Velebita“ s kojim postiže zapažene rezultate na državnoj i međunarodnoj razini. Član je [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne|Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne]], [[Hrvatsko književno društvo|Hrvatskog književnog društva]], Društva hrvatskih aforista i humorista, BAK-a, redoviti član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], HKD Napretka itd. Piše poeziju, prozu, aforizme i epigrame. Objavio zbirke aforizama<ref>{{Citiranje weba|title=CROLIST - Pretrazivac|url=http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1951013072|access-date=2022-12-03|website=opak.crolib.hr}}</ref>: Mislim, dakle postim (Split, 2000.), Ja s jajima (Split, 2004.), Pametniji propušta<ref>{{Citiranje weba|title=NA PRVOM STE MJESTU|url=https://www.jovonikolic.com/|access-date=2022-12-03|website=NA PRVOM STE MJESTU|archive-date=25. lipnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180625184241/http://www.jovonikolic.com/|url-status=dead}}</ref> (Split, 2011.), Preveslani veslaju (Zagreb, 2017.)<ref>{{Citiranje weba|last=OgPortal|date=2018-04-25|title=“Preveslani veslaju”|url=https://ogportal.com/2018/04/25/preveslani-veslaju/|access-date=2022-12-03|website=OG Portal|language=hr}}</ref> i Talija i ja<ref>{{Citiranje weba|title=Predstavljena nova knjiga prof. Danka Ivšinovića, člana DHK HB – DHKHB|url=https://dhkhb.org/2022/10/30/predstavljena-nova-knjiga-prof-danka-ivsinovica-clana-dhk-hb/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref><ref>https://www.centarkulture.com/talija-i-ja-danko-ivsinovic/</ref> (Zagreb, 2022.). Piše, objavljuje i ima rubrike i kolumne u [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]] za koju je u kontinuitetu pisao 20-tak godina, a iz koje je Feral Tribune kasnih 90-tih često preuzimao njegove aforizme, Večernjem listu, Ličkom Novom listu, Hrvatskom Slovu<ref>{{Citiranje weba|title=HUMOR – Hrvatsko slovo|url=https://www.hrvatsko-slovo.hr/2020/06/17/humor/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref>, Ličkom putu, Humoristično–satiričnim časopisima Potepuhu<ref>{{Citiranje weba|title=POTEPUH|url=https://potepuh.webs.com/|access-date=2022-12-03|website=POTEPUH|archive-date=3. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221203094803/https://potepuh.webs.com/|url-status=dead}}</ref> i Žulju, najstarijem „živućem“ Humorističnom-satiričnom listu Pikaču, magazinu Udruge hrvatskih aforista i humorista Uh!Aha<ref>{{Citiranje weba|title=Uh!Aha broj 18 by Rideamus Humoristica - Issuu|url=https://issuu.com/rideamushumoristica/docs/uh_aha18|access-date=2022-12-03|website=issuu.com|language=en|archive-date=21. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210921001640/https://issuu.com/rideamushumoristica/docs/uh_aha18|url-status=dead}}</ref>, beogradskom elektroničnom časopisu za satiru Etni<ref>{{Citiranje weba|title=Danko Ivšinović Archives|url=https://www.aforizmi.org/tag/danko-ivsinovic/|access-date=2022-12-03|website=ETNA|language=en}}</ref>, čakovečkom e-časopisu Apolonu<ref>https://casopisapolon1.blogspot.com/</ref> i drugim satiričnim listovima. Aforizmi su mu čitani na Hrvatskom radiju Zagreb, Hrvatskom radiju Split u emisiji „Kad se smijah tad i bijah“, na Županijskom radiju Karlovac u emisiji „Veseli Čamac“ itd. Redoviti je suradnik u mostarskom književnom časopisu za kulturu i društvene teme OSVIT<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivšinović|first=Danko|date=2020|title=Aforizmi - Danko Ivšinović|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=878207|journal=Osvit|language=Croatian|issue=101-102|pages=145–145|issn=1024-6150}}</ref> u kojem objavljuje aforizme, epigrame, pjesme, kozerije i druge kratke književne forme. Prevođen je na ruski, rumunjski, makedonski i srpski jezik. Zastupljen je u: Zborniku aforizama „Kristalna šestica 3“ (Split, 1998.), Književnim nizovima „Male forme“ (Zagreb, 2004.) i „Najljepše misli o ljubavi“ (Zagreb, 2004.), Antologiji balkanskog aforizma (Beograd, 2008.), Zborniku rumunjskog suvremenog aforizma „Aforismul croat contempora<ref>{{Citiranje weba|title=danko ivšinović|url=http://www.citatepedia.ro/index.php?q=danko+iv%259Ainovi%25E6|access-date=2022-12-03|website=Citatepedia.ro}}</ref>“ (Petrosani, 2013.), Zbornicima humora i satira „Vidi ono što (ne)čuješ“ (Mrkonjić Grad, 2016.-2022.), knjizi „Lika i velebitsko primorje u hrvatskoj književnosti“ (Gospić, 2017.), Zborniku pjesma „Grgurovi hukovi“ (Ravno, 2018.) prigodom 60 godina književnog rada Anđelka Vuletića, u Antologiji hrvatskog aforizma 1847.-2018. (Zagreb, 2019.)<ref>{{Citiranje weba|last=ШИПАК|title=IVO MIJO ANDRIĆ: AFORIZAM U RIJEČI I SLICI|url=http://sipakrs.blogspot.com/2019/12/ivo-mijo-andric-aforizam-u-rijeci-i.html|access-date=2022-12-03|website=ŠIPAK.RS}}</ref>, Zborniku pjesama „Stijeg slobode“<ref>{{Citiranje weba|title=Dvije posuške književnice nagrađene na pjesničkoj manifestaciji “Stijeg slobode” u Kninu – Jabuka.tv|url=https://www.jabuka.tv/dvije-posuske-knjizevnice-nagradene-na-pjesnickoj-manifestaciji-stijeg-slobode-u-kninu/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-07-31|title=Stijeg slobode: Zadarski pjesnici na kninskoj tvrđavi|url=https://www.057info.hr/kultura/2019-07-31/stijeg-slobode-zadarski-pjesnici-na-kninskoj-tvrdavi|access-date=2022-12-03|website=057info}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=TCity|date=2019-07-25|title=Duvanjski pjesnici na "Stijegu slobode" 3. kolovoza u Kninu|url=https://tomislavcity.com/duvanjski-pjesnici-na-stijegu-slobode-3-kolovoza-u-kninu/|access-date=2022-12-03|website=Tomislav City|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Daran|date=2019-08-02|title=Franka Fani Kohn: Rame uz rame su stajali, a do ramena im nisu bili|url=https://hrvatskonebo.org/2019/08/02/franka-fani-kohn-rame-uz-rame-su-stajali-a-do-ramena-im-nisu-bili/|access-date=2022-12-03|website=Hrvatsko nebo|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Književna večer domoljubnih pjesama u Kninu|url=http://www.narodni-list.hr/posts/714025001|access-date=2022-12-03|website=Narodni List}}</ref> (Knin, 3. kolovoza 2019.), Zborniku aforizama „Biseri uma“<ref>{{Citiranje weba|last=Gospić|first=Radio|last2=Gospić|first2=Radio|date=2019-10-30|title=Gospićki književnik i publicist Danko Ivšinović u Zborniku aforizama „Biseri uma“|url=https://radio-gospic.com/2019/10/gospicki-knjizevnik-i-publicist-danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-biseri-uma/|access-date=2022-12-03|website=Portal Radio Gospić|language=hr|archive-date=3. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221203094803/https://radio-gospic.com/2019/10/gospicki-knjizevnik-i-publicist-danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-biseri-uma/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Žganec|first=Ivan|date=2020-12-06|title=Biseri Uma - zbornik aforizama|url=https://www.centarkulture.com/biseri-uma-zbornik-aforizama/|access-date=2022-12-03|website=Centar Kulture|language=en-US}}</ref> (Zagreb, 2019.), u Zborniku aforizama „Stožer i maske“ (Zagreb, 2020.)<ref>{{Citiranje weba|last=Lika-Online.com|title=Gospićki književnik i humorist Danko Ivšinović u Zborniku aforizama "Stožer i maske"|url=https://www.lika-online.com/gospicki-knjizevnik-i-humorist-danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-stozer-i-maske/|access-date=2022-10-30|website=LIKA ONLINE - Najposjećeniji lički portal|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kad se smijah tad i bijah - HR Radio Split {{!}} Zbornik aforizama STOŽER I MASKE, UHAH, Zagreb, 2020., (2021.)|url=https://www.facebook.com/groups/166984533365041/posts/4608346779228772/|access-date=2022-12-03|website=www.facebook.com|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2008-06-21|title=Slobodna Dalmacija - Pavao, život i poslanice ponovno dostupno na hrvatskom|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/pavao-zivot-i-poslanice-ponovno-dostupno-na-hrvatskom-11331|access-date=2022-12-03|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref>, Zborniku humora i satire "Smijehom protiv korone” (Beograd, 2020.), nagrađenom u Temišvaru 2021., Dvojezičnoj Antologiji hrvatskog aforizma na ruskom jeziku (Digitalno izdanje, 2020.), Zborniku aforizama „Četvrta doza“<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|title=Iz tiska izišao novi zbornik aforizama Četvrta doza Udruge hrvatskih aforista i humorista {{!}} HKD Napredak|url=https://www.hkdnapredak.com/iz-tiska-izisao-novi-zbornik-aforizama-cetvrta-doza-udruge-hrvatskih-aforista-i-humorista/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref> (Zagreb, 2021.), knjizi „Najkraće priče iz hrvatskog Domovinskog rata“<ref>{{Citiranje weba|last=Pavković|first=Mladen|date=2021-10-01|title=Knjiga najkraćih priča iz Domovinskog rata|url=https://kamenjar.com/knjiga-najkracih-prica-iz-domovinskog-rata/|access-date=2022-12-03|website=Kamenjar|language=hr}}</ref> (Koprivnica, 2021.), Zborniku pjesama o Nikoli Tesli „Kroz snove do svjetlosti“<ref>{{Citiranje weba|title=Zbornik pjesama o Nikoli Tesli “Kroz snove do svjetlosti” » Očaravanje|url=https://www.ocaravanje.com/zbornik-pjesama-o-nikoli-tesli-kroz-snove-do-svjetlosti/|access-date=2022-12-03|archive-date=25. srpnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210725224322/https://www.ocaravanje.com/zbornik-pjesama-o-nikoli-tesli-kroz-snove-do-svjetlosti/|url-status=dead}}</ref> (Zagreb, 2021.), Zborniku suvremenog južnoslavenskog aforizma (Alma, Beograd, 2021.)<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gospicanin-danko-ivsinovic-usao-u-zbornik-suvremenog-juznoslavenskog-aforizma/</ref><ref>https://www.lika-online.hr/gospicanin-danko-ivsinovic-u-zborniku-suvremenog-juznoslavenskog-aforizma/</ref>, Zborniku aforizma "Čista petica" (UHAH, Zagreb, 2022.)<ref>https://www.gspress.net/danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-cista-petica/</ref><ref>https://uhah.hr/index.php/novosti/95-peti-godisnjak-uhah-a-je-cista-petica</ref>, Zborniku hrvatskih i srpskih aforizma "Ružičasti crnjak" (UHAH, Split, 2023.)<ref>https://uhah.hr/index.php/novosti?start=5</ref> i Abecedarijumu hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista "Riječi na djelu" (Digitalno izdanje, 2023.)<ref>https://www.gspress.net/ante-starcevic-stipe-golac-i-danko-ivsinovic-u-zborniku-hrvatskog-i-bosanskohercegovackog-aforizma/</ref><ref>https://sipakrs.blogspot.com/2023/07/ivo-mijo-andric-rijeci-na-djelu.html</ref>. == Nagrade == Dobitnik je niza domaćih i inozemnih nagrada i priznanja za poeziju, aforizme i epigrame: * književna nagrada „Donat“ za svekoliki književni doprinos (Zadar, 2019.),<ref>{{Citiranje weba|last=HF|date=2019-12-05|title=Pjesnička nagrada Donat Peji Šimiću|url=https://www.hrvatski-fokus.hr/2019/12/23469/|access-date=2022-11-29|website=Hrvatski Fokus|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-24|title=POZNATI LAUREATI|url=https://hrvatskiglas-berlin.eu/?p=194120|access-date=2022-11-29|website=Hrvatski Glas Berlin|language=de-DE}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-11-23|title=Zadarski - Evo tko su ovogodišnji dobitnici!|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/tribina/evo-tko-su-ovogodisnji-dobitnici-634689|access-date=2022-11-29|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Garevac - PJESNIŠTVO PEJE ŠIMIĆA ZAOKRUŽENO VRIJEDNOM NAGRADOM|url=https://www.garevac.info/mje%C5%A1tani-garevca/67-vijesti-naih-dopisnika/cavar/8240-pjesni%C5%A1tvo-peje-%C5%A1imi%C4%87a-zaokru%C5%BEeno-vrijednom-nagradom.html|access-date=2022-12-03|website=www.garevac.info|url-status=dead}}</ref> * nagrada za najboljeg interpretatora svojih stihova na pjesničkoj manifestaciji "Stijeg slobode" (Knin, 2019.),<ref>https://www.jabuka.tv/dvije-posuske-knjizevnice-nagradene-na-pjesnickoj-manifestaciji-stijeg-slobode-u-kninu/</ref><ref>http://www.hrsvijet.net/index.php/kultura/27-knjievnost/54743-u-kninu-odrzana-pjesnicka-manifestacija-stijeg-slobode</ref><ref>https://www.tjedno.hr/prvo-mjesto-na-stijegu-slobode-osvojila-je-marina-aleric-bebic/comment-page-1/</ref> * međunarodna književna nagrada Zlatni aforizam (2021.),<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2022-04-03|title=Danko Ivšinović laureat književnih nagrada "Zlatna šifra" i "Pozlaćeni aforizam"|url=https://likaclub.eu/danko-ivsinovic-laureat-knjizevnih-nagrada-zlatna-sifra-i-pozlaceni-aforizam/|access-date=2022-10-30|website=Lika Club|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Danko Ivšinović i Dinko Osmančević laureati nagrade „Zlatni aforizam“|url=https://uhah.hr/index.php/novosti/66-danko-ivsinovic-i-dinko-osmancevic-laureati-nagrade-zlatni-aforizam|access-date=2022-11-29|website=uhah.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Srna|date=2021-03-31|title=Najbolji aforizmi Dinka Osmančevića i Danka Ivšinovića|url=https://www.nezavisne.com/kultura/knjizevnost/Najbolji-aforizmi-Dinka-Osmancevica-i-Danka-Ivsinovica/654239|access-date=2022-12-03|website=Nezavisne novine|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji aforizmi Dinka Osmančevića i Danka Ivšinovića|url=https://www.vesti.rs/Vesti/Najbolji-aforizmi-Dinka-Osmancevica-i-Danka-Ivsinovica.html|access-date=2022-12-03|website=Vesti.rs}}</ref> * međunarodna nagrada “Zlatna šifra<ref>https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/hrvatska/gospicanin-danko-ivsinovic-visestruko-nagraden/</ref>” i “Pozlaćeni aforizam”, te nagrade za najoriginalnije epigrame, najoriginalnije šale i najoriginalniju humoresku (2022.),<ref name=":0" /> * finalist Beograd - „Satira festa“ (2020.<ref>{{Citiranje weba|last=Đečević|first=Jasmin|date=2020-10-25|title="Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku, ali uz puno umjetničke slobode": Danko Ivšinović i Tomislav Supek u finalu Satira festa 2020.|url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/bog-je-stvorio-covjeka-na-svoju-sliku-i-priliku-ali-uz-puno-umjetnicke-slobode-danko-ivsinovic-i-tomislav-supek-u-finalu-satira-festa-2020/|access-date=2022-12-03|website=Novi list|language=en}}</ref>, 2021.<ref>{{Citiranje weba|last=Mraović|first=Nikola|date=2021-10-23|title=Danko Ivšinović, Živko Prodanović i Zlatko Tomić u finalu Beograd Satira festa 2021. {{!}} GS Press|url=https://www.gspress.net/danko-ivsinovic-zivko-prodanovic-i-zlatko-tomic-u-finalu-beograd-satira-festa-2021/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Aničić|first=Slavka|date=2021-10-23|title=Gospićanin Danko Ivšinović oduševio svojim aforizmima|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/gospicanin-danko-ivsinovic-odusevio-svojim-aforizmima/|access-date=2022-12-03|website=Novi list|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=SATIRA FEST Mladen Vuković, satiričar iz Splita, dobio nagradu 'Zlatni krug'|url=https://dalmatinskiportal.hr/zivot/satira-fest-mladen-vukovic--satiricar-iz-splita--dobio-nagradu--zlatni-krug-/113845|access-date=2022-12-03|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> i 2022.), * zbirka epigrama "Talija i ja" (HKD Napredak, Zagreb, 2022.) odlukom tročlanog povjerenstva UHAH-a na čelu s red. profesorom u trajnom zvanju i vrsnim aforističarom Jozom Čizmićem proglašena za najbolju knjigu godine humora i satire u 2022.-oj godini<ref>https://www.dalmacijanews.hr/clanak/nrr5-svjetski-dan-humora-25-humoristickih-knjiga-u-2022-godini</ref><ref>https://dalmatinskiportal.hr/zivot/povodom-dana-smijeha-donosimo-25-humoristickih-knjiga-u-2022--godini/156711</ref><ref>https://hkdnapredak.hr/knjiga-talija-i-ja-danka-ivsinovica-u-izdanju-hkd-napredak-proglasena-za-knjigu-godine-u-2022-godini/</ref><ref>https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2023/09/27/gospicki-aforisticar-danko-ivsinovic-opet-u-plejadi-najboljih-887020</ref><ref>https://uhah.hr/index.php/novosti/89-ivsinoviceva-knjiga-talija-i-ja-najbolja-u-2022-godini</ref><ref>https://www.lika-express.hr/drustvo/danko-ivsinovic-predstavlja-svoju-novu-knjigu-humora-i-satire-talija-i-ja</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/aforisticar-danko-ivsinovic-predstavio-knjigu-epigrama-talija-i-ja-smijemo-se-smijesno-malo/</ref>, * zahvalnica župana Ličko-senjske županije za osobit doprinos u razvoju i afirmaciji glazbene kulture te književnog i publicističkog stvaralaštva na području Ličko-senjske županije (Gospić, 23. svibnja 2023.)<ref>https://www.licke-novine.hr/arhiva/arhiva%202020+/LSZ_23_2/LSZ_23_2.html</ref>. == Galerija == <gallery heights="200"> Datoteka:Mislim, dakle postim.jpg|Mislim, dakle postim (Split, 2000.) Datoteka:Ja s jajima.png|Ja s jajima (Split, 2004.) Datoteka:Pametniji propušta.png|Pametniji propušta (Split, 2011.) Datoteka:Preveslani veslaju.png|Preveslani veslaju (Zagreb, 2017.) Datoteka:Talija i ja.png|Talija i ja (Zagreb, 2022.) </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://katalog.nsk.hr/F/DM8FX2R1LS3SEMNTYAAHS3KMG6BCNVCLUPLMJ7P1Y53DNDYSD3-01378?func=find-acc&acc_sequence=000762307 Danko Ivšinović - NSK] * [https://uhah.hr/index.php/clanovi/aforisti Društvo hrvatskih aforista i humorista] {{GLAVNIRASPORED:Ivšinović, Danko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Hrvatski književnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Publicisti]] [[Kategorija:Pjesnici]] qccw4tu85bqy81gm4hlbb540n0mlo0h 7469066 7469061 2026-05-26T16:30:12Z Artus 90507 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31444-27|~2026-31444-27]] ([[User talk:~2026-31444-27|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:Divna Jaksic|Divna Jaksic]] 7437496 wikitext text/x-wiki {{dodaj infookvir|književnik}} [[Datoteka:Danko Ivšinović.jpg|mini|desno|Danko Ivšinović]] '''Danko Ivšinović''' ([[Mrkonjić Grad]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[14. veljače]] [[1957.]]), akademski glazbenik, književnik, pjesnik, aforist, humorist i publicist. == Životopis == Rođen je 14. veljače 1957. godine u Mrkonjić Gradu, Bosna i Hercegovina. Srednju glazbenu školu završio u Banjoj Luci, a Glazbenu akademiju u Sarajevu. Zbog rata dolazi u Gospić, gdje s obitelji živi i danas. Obnavlja rad Glazbene škole, radi na Visokoj učiteljskoj školi i Gimnaziji, osniva Crkveni zbor, Katedralni zbor i na koncu Gradski zbor „Vila Velebita“ s kojim postiže zapažene rezultate na državnoj i međunarodnoj razini. Član je [[Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne|Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne]], [[Hrvatsko književno društvo|Hrvatskog književnog društva]], Društva hrvatskih aforista i humorista, BAK-a, redoviti član [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], HKD Napretka itd. Piše poeziju, prozu, aforizme i epigrame. Objavio zbirke aforizama<ref>{{Citiranje weba|title=CROLIST - Pretrazivac|url=http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=010000000199990&id=1951013072|access-date=2022-12-03|website=opak.crolib.hr}}</ref>: Mislim, dakle postim (Split, 2000.), Ja s jajima (Split, 2004.), Pametniji propušta<ref>{{Citiranje weba|title=NA PRVOM STE MJESTU|url=https://www.jovonikolic.com/|access-date=2022-12-03|website=NA PRVOM STE MJESTU|archive-date=25. lipnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180625184241/http://www.jovonikolic.com/|url-status=dead}}</ref> (Split, 2011.), Preveslani veslaju (Zagreb, 2017.)<ref>{{Citiranje weba|last=OgPortal|date=2018-04-25|title=“Preveslani veslaju”|url=https://ogportal.com/2018/04/25/preveslani-veslaju/|access-date=2022-12-03|website=OG Portal|language=hr}}</ref> i Talija i ja<ref>{{Citiranje weba|title=Predstavljena nova knjiga prof. Danka Ivšinovića, člana DHK HB – DHKHB|url=https://dhkhb.org/2022/10/30/predstavljena-nova-knjiga-prof-danka-ivsinovica-clana-dhk-hb/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref><ref>https://www.centarkulture.com/talija-i-ja-danko-ivsinovic/</ref> (Zagreb, 2022.). Piše, objavljuje i ima rubrike i kolumne u [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]] za koju je u kontinuitetu pisao 20-tak godina, a iz koje je Feral Tribune kasnih 90-tih često preuzimao njegove aforizme, Večernjem listu, Ličkom Novom listu, Hrvatskom Slovu<ref>{{Citiranje weba|title=HUMOR – Hrvatsko slovo|url=https://www.hrvatsko-slovo.hr/2020/06/17/humor/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref>, Ličkom putu, Humoristično–satiričnim časopisima Potepuhu<ref>{{Citiranje weba|title=POTEPUH|url=https://potepuh.webs.com/|access-date=2022-12-03|website=POTEPUH|archive-date=3. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221203094803/https://potepuh.webs.com/|url-status=dead}}</ref> i Žulju, najstarijem „živućem“ Humorističnom-satiričnom listu Pikaču, magazinu Udruge hrvatskih aforista i humorista Uh!Aha<ref>{{Citiranje weba|title=Uh!Aha broj 18 by Rideamus Humoristica - Issuu|url=https://issuu.com/rideamushumoristica/docs/uh_aha18|access-date=2022-12-03|website=issuu.com|language=en|archive-date=21. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210921001640/https://issuu.com/rideamushumoristica/docs/uh_aha18|url-status=dead}}</ref>, beogradskom elektroničnom časopisu za satiru Etni<ref>{{Citiranje weba|title=Danko Ivšinović Archives|url=https://www.aforizmi.org/tag/danko-ivsinovic/|access-date=2022-12-03|website=ETNA|language=en}}</ref>, čakovečkom e-časopisu Apolonu<ref>https://casopisapolon1.blogspot.com/</ref> i drugim satiričnim listovima. Aforizmi su mu čitani na Hrvatskom radiju Zagreb, Hrvatskom radiju Split u emisiji „Kad se smijah tad i bijah“, na Županijskom radiju Karlovac u emisiji „Veseli Čamac“ itd. Redoviti je suradnik u mostarskom književnom časopisu za kulturu i društvene teme OSVIT<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivšinović|first=Danko|date=2020|title=Aforizmi - Danko Ivšinović|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=878207|journal=Osvit|language=Croatian|issue=101-102|pages=145–145|issn=1024-6150}}</ref> u kojem objavljuje aforizme, epigrame, pjesme, kozerije i druge kratke književne forme. Prevođen je na ruski, rumunjski, makedonski i srpski jezik. Zastupljen je u: Zborniku aforizama „Kristalna šestica 3“ (Split, 1998.), Književnim nizovima „Male forme“ (Zagreb, 2004.) i „Najljepše misli o ljubavi“ (Zagreb, 2004.), Antologiji balkanskog aforizma (Beograd, 2008.), Zborniku rumunjskog suvremenog aforizma „Aforismul croat contempora<ref>{{Citiranje weba|title=danko ivšinović|url=http://www.citatepedia.ro/index.php?q=danko+iv%259Ainovi%25E6|access-date=2022-12-03|website=Citatepedia.ro}}</ref>“ (Petrosani, 2013.), Zbornicima humora i satira „Vidi ono što (ne)čuješ“ (Mrkonjić Grad, 2016.-2022.), knjizi „Lika i velebitsko primorje u hrvatskoj književnosti“ (Gospić, 2017.), Zborniku pjesma „Grgurovi hukovi“ (Ravno, 2018.) prigodom 60 godina književnog rada Anđelka Vuletića, u Antologiji hrvatskog aforizma 1847.-2018. (Zagreb, 2019.)<ref>{{Citiranje weba|last=ШИПАК|title=IVO MIJO ANDRIĆ: AFORIZAM U RIJEČI I SLICI|url=http://sipakrs.blogspot.com/2019/12/ivo-mijo-andric-aforizam-u-rijeci-i.html|access-date=2022-12-03|website=ŠIPAK.RS}}</ref>, Zborniku pjesama „Stijeg slobode“<ref>{{Citiranje weba|title=Dvije posuške književnice nagrađene na pjesničkoj manifestaciji “Stijeg slobode” u Kninu – Jabuka.tv|url=https://www.jabuka.tv/dvije-posuske-knjizevnice-nagradene-na-pjesnickoj-manifestaciji-stijeg-slobode-u-kninu/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-07-31|title=Stijeg slobode: Zadarski pjesnici na kninskoj tvrđavi|url=https://www.057info.hr/kultura/2019-07-31/stijeg-slobode-zadarski-pjesnici-na-kninskoj-tvrdavi|access-date=2022-12-03|website=057info}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=TCity|date=2019-07-25|title=Duvanjski pjesnici na "Stijegu slobode" 3. kolovoza u Kninu|url=https://tomislavcity.com/duvanjski-pjesnici-na-stijegu-slobode-3-kolovoza-u-kninu/|access-date=2022-12-03|website=Tomislav City|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Daran|date=2019-08-02|title=Franka Fani Kohn: Rame uz rame su stajali, a do ramena im nisu bili|url=https://hrvatskonebo.org/2019/08/02/franka-fani-kohn-rame-uz-rame-su-stajali-a-do-ramena-im-nisu-bili/|access-date=2022-12-03|website=Hrvatsko nebo|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Književna večer domoljubnih pjesama u Kninu|url=http://www.narodni-list.hr/posts/714025001|access-date=2022-12-03|website=Narodni List}}</ref> (Knin, 3. kolovoza 2019.), Zborniku aforizama „Biseri uma“<ref>{{Citiranje weba|last=Gospić|first=Radio|last2=Gospić|first2=Radio|date=2019-10-30|title=Gospićki književnik i publicist Danko Ivšinović u Zborniku aforizama „Biseri uma“|url=https://radio-gospic.com/2019/10/gospicki-knjizevnik-i-publicist-danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-biseri-uma/|access-date=2022-12-03|website=Portal Radio Gospić|language=hr|archive-date=3. prosinca 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221203094803/https://radio-gospic.com/2019/10/gospicki-knjizevnik-i-publicist-danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-biseri-uma/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Žganec|first=Ivan|date=2020-12-06|title=Biseri Uma - zbornik aforizama|url=https://www.centarkulture.com/biseri-uma-zbornik-aforizama/|access-date=2022-12-03|website=Centar Kulture|language=en-US}}</ref> (Zagreb, 2019.), u Zborniku aforizama „Stožer i maske“ (Zagreb, 2020.)<ref>{{Citiranje weba|last=Lika-Online.com|title=Gospićki književnik i humorist Danko Ivšinović u Zborniku aforizama "Stožer i maske"|url=https://www.lika-online.com/gospicki-knjizevnik-i-humorist-danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-stozer-i-maske/|access-date=2022-10-30|website=LIKA ONLINE - Najposjećeniji lički portal|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Kad se smijah tad i bijah - HR Radio Split {{!}} Zbornik aforizama STOŽER I MASKE, UHAH, Zagreb, 2020., (2021.)|url=https://www.facebook.com/groups/166984533365041/posts/4608346779228772/|access-date=2022-12-03|website=www.facebook.com|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2008-06-21|title=Slobodna Dalmacija - Pavao, život i poslanice ponovno dostupno na hrvatskom|url=https://slobodnadalmacija.hr/kultura/pavao-zivot-i-poslanice-ponovno-dostupno-na-hrvatskom-11331|access-date=2022-12-03|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref>, Zborniku humora i satire "Smijehom protiv korone” (Beograd, 2020.), nagrađenom u Temišvaru 2021., Dvojezičnoj Antologiji hrvatskog aforizma na ruskom jeziku (Digitalno izdanje, 2020.), Zborniku aforizama „Četvrta doza“<ref>{{Citiranje weba|last=urednik|title=Iz tiska izišao novi zbornik aforizama Četvrta doza Udruge hrvatskih aforista i humorista {{!}} HKD Napredak|url=https://www.hkdnapredak.com/iz-tiska-izisao-novi-zbornik-aforizama-cetvrta-doza-udruge-hrvatskih-aforista-i-humorista/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref> (Zagreb, 2021.), knjizi „Najkraće priče iz hrvatskog Domovinskog rata“<ref>{{Citiranje weba|last=Pavković|first=Mladen|date=2021-10-01|title=Knjiga najkraćih priča iz Domovinskog rata|url=https://kamenjar.com/knjiga-najkracih-prica-iz-domovinskog-rata/|access-date=2022-12-03|website=Kamenjar|language=hr}}</ref> (Koprivnica, 2021.), Zborniku pjesama o Nikoli Tesli „Kroz snove do svjetlosti“<ref>{{Citiranje weba|title=Zbornik pjesama o Nikoli Tesli “Kroz snove do svjetlosti” » Očaravanje|url=https://www.ocaravanje.com/zbornik-pjesama-o-nikoli-tesli-kroz-snove-do-svjetlosti/|access-date=2022-12-03|archive-date=25. srpnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210725224322/https://www.ocaravanje.com/zbornik-pjesama-o-nikoli-tesli-kroz-snove-do-svjetlosti/|url-status=dead}}</ref> (Zagreb, 2021.), Zborniku suvremenog južnoslavenskog aforizma (Alma, Beograd, 2021.)<ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/gospicanin-danko-ivsinovic-usao-u-zbornik-suvremenog-juznoslavenskog-aforizma/</ref><ref>https://www.lika-online.hr/gospicanin-danko-ivsinovic-u-zborniku-suvremenog-juznoslavenskog-aforizma/</ref>, Zborniku aforizma "Čista petica" (UHAH, Zagreb, 2022.)<ref>https://www.gspress.net/danko-ivsinovic-u-zborniku-aforizama-cista-petica/</ref><ref>https://uhah.hr/index.php/novosti/95-peti-godisnjak-uhah-a-je-cista-petica</ref>, Zborniku hrvatskih i srpskih aforizma "Ružičasti crnjak" (UHAH, Split, 2023.)<ref>https://uhah.hr/index.php/novosti?start=5</ref> i Abecedarijumu hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista "Riječi na djelu" (Digitalno izdanje, 2023.)<ref>https://www.gspress.net/ante-starcevic-stipe-golac-i-danko-ivsinovic-u-zborniku-hrvatskog-i-bosanskohercegovackog-aforizma/</ref><ref>https://sipakrs.blogspot.com/2023/07/ivo-mijo-andric-rijeci-na-djelu.html</ref>. == Nagrade == Dobitnik je niza domaćih i inozemnih nagrada i priznanja za poeziju, aforizme i epigrame: * književna nagrada „Donat“ za svekoliki književni doprinos (Zadar, 2019.),<ref>{{Citiranje weba|last=HF|date=2019-12-05|title=Pjesnička nagrada Donat Peji Šimiću|url=https://www.hrvatski-fokus.hr/2019/12/23469/|access-date=2022-11-29|website=Hrvatski Fokus|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-10-24|title=POZNATI LAUREATI|url=https://hrvatskiglas-berlin.eu/?p=194120|access-date=2022-11-29|website=Hrvatski Glas Berlin|language=de-DE}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-11-23|title=Zadarski - Evo tko su ovogodišnji dobitnici!|url=https://slobodnadalmacija.hr/zadar/tribina/evo-tko-su-ovogodisnji-dobitnici-634689|access-date=2022-11-29|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Garevac - PJESNIŠTVO PEJE ŠIMIĆA ZAOKRUŽENO VRIJEDNOM NAGRADOM|url=https://www.garevac.info/mje%C5%A1tani-garevca/67-vijesti-naih-dopisnika/cavar/8240-pjesni%C5%A1tvo-peje-%C5%A1imi%C4%87a-zaokru%C5%BEeno-vrijednom-nagradom.html|access-date=2022-12-03|website=www.garevac.info|url-status=dead}}</ref> * nagrada za najboljeg interpretatora svojih stihova na pjesničkoj manifestaciji "Stijeg slobode" (Knin, 2019.),<ref>https://www.jabuka.tv/dvije-posuske-knjizevnice-nagradene-na-pjesnickoj-manifestaciji-stijeg-slobode-u-kninu/</ref><ref>http://www.hrsvijet.net/index.php/kultura/27-knjievnost/54743-u-kninu-odrzana-pjesnicka-manifestacija-stijeg-slobode</ref><ref>https://www.tjedno.hr/prvo-mjesto-na-stijegu-slobode-osvojila-je-marina-aleric-bebic/comment-page-1/</ref> * međunarodna književna nagrada Zlatni aforizam (2021.),<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2022-04-03|title=Danko Ivšinović laureat književnih nagrada "Zlatna šifra" i "Pozlaćeni aforizam"|url=https://likaclub.eu/danko-ivsinovic-laureat-knjizevnih-nagrada-zlatna-sifra-i-pozlaceni-aforizam/|access-date=2022-10-30|website=Lika Club|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Danko Ivšinović i Dinko Osmančević laureati nagrade „Zlatni aforizam“|url=https://uhah.hr/index.php/novosti/66-danko-ivsinovic-i-dinko-osmancevic-laureati-nagrade-zlatni-aforizam|access-date=2022-11-29|website=uhah.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Srna|date=2021-03-31|title=Najbolji aforizmi Dinka Osmančevića i Danka Ivšinovića|url=https://www.nezavisne.com/kultura/knjizevnost/Najbolji-aforizmi-Dinka-Osmancevica-i-Danka-Ivsinovica/654239|access-date=2022-12-03|website=Nezavisne novine|language=sr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Najbolji aforizmi Dinka Osmančevića i Danka Ivšinovića|url=https://www.vesti.rs/Vesti/Najbolji-aforizmi-Dinka-Osmancevica-i-Danka-Ivsinovica.html|access-date=2022-12-03|website=Vesti.rs}}</ref> * međunarodna nagrada “Zlatna šifra<ref>https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/hrvatska/gospicanin-danko-ivsinovic-visestruko-nagraden/</ref>” i “Pozlaćeni aforizam”, te nagrade za najoriginalnije epigrame, najoriginalnije šale i najoriginalniju humoresku (2022.),<ref name=":0" /> * finalist Beograd - „Satira festa“ (2020.<ref>{{Citiranje weba|last=Đečević|first=Jasmin|date=2020-10-25|title="Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku, ali uz puno umjetničke slobode": Danko Ivšinović i Tomislav Supek u finalu Satira festa 2020.|url=https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/bog-je-stvorio-covjeka-na-svoju-sliku-i-priliku-ali-uz-puno-umjetnicke-slobode-danko-ivsinovic-i-tomislav-supek-u-finalu-satira-festa-2020/|access-date=2022-12-03|website=Novi list|language=en}}</ref>, 2021.<ref>{{Citiranje weba|last=Mraović|first=Nikola|date=2021-10-23|title=Danko Ivšinović, Živko Prodanović i Zlatko Tomić u finalu Beograd Satira festa 2021. {{!}} GS Press|url=https://www.gspress.net/danko-ivsinovic-zivko-prodanovic-i-zlatko-tomic-u-finalu-beograd-satira-festa-2021/|access-date=2022-12-03|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Aničić|first=Slavka|date=2021-10-23|title=Gospićanin Danko Ivšinović oduševio svojim aforizmima|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/lika-senj/gospicanin-danko-ivsinovic-odusevio-svojim-aforizmima/|access-date=2022-12-03|website=Novi list|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=SATIRA FEST Mladen Vuković, satiričar iz Splita, dobio nagradu 'Zlatni krug'|url=https://dalmatinskiportal.hr/zivot/satira-fest-mladen-vukovic--satiricar-iz-splita--dobio-nagradu--zlatni-krug-/113845|access-date=2022-12-03|website=Dalmatinski portal|language=hr}}</ref> i 2022.), * zbirka epigrama "Talija i ja" (HKD Napredak, Zagreb, 2022.) odlukom tročlanog povjerenstva UHAH-a na čelu s red. profesorom u trajnom zvanju i vrsnim aforističarom Jozom Čizmićem proglašena za najbolju knjigu godine humora i satire u 2022.-oj godini<ref>https://www.dalmacijanews.hr/clanak/nrr5-svjetski-dan-humora-25-humoristickih-knjiga-u-2022-godini</ref><ref>https://dalmatinskiportal.hr/zivot/povodom-dana-smijeha-donosimo-25-humoristickih-knjiga-u-2022--godini/156711</ref><ref>https://hkdnapredak.hr/knjiga-talija-i-ja-danka-ivsinovica-u-izdanju-hkd-napredak-proglasena-za-knjigu-godine-u-2022-godini/</ref><ref>https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2023/09/27/gospicki-aforisticar-danko-ivsinovic-opet-u-plejadi-najboljih-887020</ref><ref>https://uhah.hr/index.php/novosti/89-ivsinoviceva-knjiga-talija-i-ja-najbolja-u-2022-godini</ref><ref>https://www.lika-express.hr/drustvo/danko-ivsinovic-predstavlja-svoju-novu-knjigu-humora-i-satire-talija-i-ja</ref><ref>https://www.novilist.hr/rijeka-regija/aforisticar-danko-ivsinovic-predstavio-knjigu-epigrama-talija-i-ja-smijemo-se-smijesno-malo/</ref>, * zahvalnica župana Ličko-senjske županije za osobit doprinos u razvoju i afirmaciji glazbene kulture te književnog i publicističkog stvaralaštva na području Ličko-senjske županije (Gospić, 23. svibnja 2023.)<ref>https://www.licke-novine.hr/arhiva/arhiva%202020+/LSZ_23_2/LSZ_23_2.html</ref>. == Galerija == <gallery heights="200"> Datoteka:Mislim, dakle postim.jpg|Mislim, dakle postim (Split, 2000.) Datoteka:Ja s jajima.png|Ja s jajima (Split, 2004.) Datoteka:Pametniji propušta.png|Pametniji propušta (Split, 2011.) Datoteka:Preveslani veslaju.png|Preveslani veslaju (Zagreb, 2017.) Datoteka:Talija i ja.png|Talija i ja (Zagreb, 2022.) </gallery> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://katalog.nsk.hr/F/DM8FX2R1LS3SEMNTYAAHS3KMG6BCNVCLUPLMJ7P1Y53DNDYSD3-01378?func=find-acc&acc_sequence=000762307 Danko Ivšinović - NSK] * [https://uhah.hr/index.php/clanovi/aforisti Društvo hrvatskih aforista i humorista] {{GLAVNIRASPORED:Ivšinović, Danko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački književnici]] [[Kategorija:Hrvatski književnici iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Publicisti]] [[Kategorija:Pjesnici]] bu5hnnq37g7tqkxh9bratxyyudri4o1 14 732835 7469363 7422479 2026-05-27T07:47:18Z Argo Navis 852 7469363 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Datoteka:Charirivermap.png|250px|bezokvira|desno]] [[Kategorija:Slijev jezera Čada|Chari]] tifkjy4d471wg5houyb9khxdcgpeas5 0 732850 7469514 7010387 2026-05-27T10:47:15Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Svemirske letjelice s ljudskom posadom]]; ±[[Kategorija:Svemirske letjelice]]→[[Kategorija:Američki svemirski programi s ljudskom posadom]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469514 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:File- Current 2009 Cev design.jpg|mini|desno|300px|Konfiguracija svemirske letjelice Orion ]] '''Orion''' (službeno '''Orion Multi-Purpose Crew Vehicle''' ili '''Orion MPCV''') svemirska je letjelica s posadom za djelomično višekratnu upotrebu koja će se koristiti u [[NASA]]-inom programu Artemis. Svemirska letjelica sastoji se od svemirske kapsule Crew Module (CM) koju je dizajnirao Lockheed Martin i European Service Module (ESM) koju proizvodi Airbus Defence and Space . Sposoban podržati šesteročlanu posadu izvan [[Niska orbita oko Zemlje|niske Zemljine orbite]], Orion može izdržati do 21 dan bez pristajanja i do šest mjeseci s pristajanjem na svemirsku stanicu. Opremljen je [[Solarni paneli na svemirskim letjelicama|solarnim pločama]], automatiziranim sustavom pristajanja i [["Glass cockpit" pilotska kabina|staklenim sučeljima kokpita]] po uzoru na ona koja se koriste u [[Boeing 787|Boeingu 787 Dreamliner]]. Jedan motor AJ10 osigurava primarni pogon svemirske letjelice, dok osam motora R-4D-11 i šest grupa prilagođenih motora sustava kontrole reakcije koje je razvio Airbus, osiguravaju sekundarnu propulziju letjelice. Iako je kompatibilan s drugim [[Raketa-nosač|lansirnim vozilima]], Orion je primarno namijenjen za lansiranje na vrhu rakete [[Space Launch System]] (SLS), sa sustavom za bijeg pri lansiranju. Orion je početkom 2000-ih izvorno osmislio Lockheed Martin kao prijedlog za Crew Exploration Vehicle (CEV) koji će se koristiti u NASA-inom programu Constellation. Prijedlog Lockheed Martina pobijedio je konkurentski prijedlog [[Northrop Grumman|Northrop Grummana]] i NASA ga je 2006. odabrala za CEV. Izvorno dizajnirana sa servisnim modulom koji sadrži novi "Orion Main Engine" i par kružnih solarnih panela, letjelica je trebala biti lansirana na vrhu rakete [[Ares I|Ares I.]] Nakon otkazivanja programa Constellation 2010. godine, Orion je uvelike redizajniran za korištenje u NASA-inoj inicijativi Putovanje na Mars; kasnije nazvan Mjesec na Mars. SLS je zamijenio Ares I kao Orionovo primarno lansirno vozilo, a servisni modul je zamijenjen dizajnom koji se temelji na [[Automated Transfer Vehicle|automatiziranom prijenosnom vozilu]] [[Europska svemirska agencija|Europske svemirske agencije]]. Razvojna verzija Orionovog CM-a lansirana je 2014. tijekom Exploration Flight Test-1, dok su proizvedene najmanje četiri testne jedinice. Od 2020., tri letjelice Orion svemirske letjelice su u izgradnji, s još jednom naručenom, za korištenje u NASA-inom programu Artemis; prvi od njih je lansiran 16.studenog 2022. na Artemis 1.<ref name="sfn-20220426">{{Citiranje weba|last=Clark|first=Stephen|date=26 April 2022|title=NASA's moon rocket rolls back to Vehicle Assembly Building for repairs|url=https://spaceflightnow.com/2022/04/26/nasas-moon-rocket-rolls-back-to-vehicle-assembly-building-for-repairs/|access-date=26 April 2022|website=Spaceflight Now}}</ref> [[Datoteka:Artemis I Orion October 12, 2020.jpg|mini|NASA-ina svemirska letjelica Orion u svemirskom centru Kennedy]] [[Datoteka:MACES in Orion mock-up.jpg|mini|Unutrašnjost makete Oriona u listopadu 2014]] == Opis svemirske letjelice == Orion koristi istu osnovnu konfiguraciju kao Apollov zapovjedni i servisni modul (CSM) koji je prvi odveo astronaute na Mjesec, ali s povećanim promjerom, ažuriranim sustavom toplinske zaštite i drugim modernim tehnologijama. Bit će sposoban podržavati dugotrajne misije u dubokom svemiru s do 21 danom aktivnog vremena posade plus 6 mjeseci životnog vijeka svemirske letjelice u mirovanju.<ref name="C4WDefault-7291456">{{Citiranje časopisa|last=Peterson|first=L.|year=2009|title=Environmental Control and Life Support System (ECLSS)|url=https://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20090029327.pdf|url-status=live|journal=NTRS.nasa.gov|location=[[Ames Research Center]]|publisher=[[NASA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407215209/http://ntrs.nasa.gov/archive/nasa/casi.ntrs.nasa.gov/20090029327.pdf|archive-date=April 7, 2014|access-date=April 7, 2014}}</ref> Tijekom razdoblja mirovanja životna potpora posadi bila bi osigurana pomoću drugog modula, kao što je predloženi Deep Space Habitat. Sustavi održavanja života, propulzije, toplinske zaštite i avionike svemirske letjelice mogu se nadograditi kako nove tehnologije postanu dostupne.<ref name="Reusable">{{Citiranje weba|date=June 13, 2013|title=NASA Goes 'Green': Next Spacecraft to be Reusable – Orion Capsule|url=http://www.space.com/21541-nasa-orion-spacecraft-reusable.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20141204145412/http://www.space.com/21541-nasa-orion-spacecraft-reusable.html|archive-date=December 4, 2014|access-date=November 30, 2014|website=Space.com}}</ref> [[Datoteka:Orion Service Module (cropped).jpg|mini|Umjetnikov koncept svemirske letjelice Orion uključujući europski servisni modul s privremenim kriogenim gornjim stupnjem pričvršćenim straga]] Svemirska letjelica Orion uključuje i posadu i servisne module, adapter za letjelicu i sustav za prekid lansiranja u hitnim slučajevima. Orionov modul za posadu veći je od Apolla i može podržati više članova posade za kratke ili dugotrajne misije. Europski servisni modul pokreće i napaja svemirsku letjelicu, kao i pohranjuje kisik i vodu za astronaute, Orion se oslanja na solarnu energiju, a ne na gorive ćelije, što omogućuje dulje misije. === Modul posade (CM) === Orionov modul za posadu (CM) je transportna kapsula za višekratnu upotrebu koja pruža boravak za posadu, osigurava pohranu za potrošni materijal i istraživačke instrumente i sadrži priključak za pristajanje za transfer posade.<ref>{{Citiranje weba|title=NASA – A 21st Century-Style Return to the Moon|url=https://www.nasa.gov/mission_pages/constellation/orion/21st_century_style_return_to_the_moon.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170905232237/https://www.nasa.gov/mission_pages/constellation/orion/21st_century_style_return_to_the_moon.html|archive-date=September 5, 2017|access-date=June 3, 2018|website=nasa.gov}}</ref> Modul za posadu je jedini dio svemirske letjelice koji se vraća na Zemlju nakon svake misije i ima oblik frustuma od 57,5° s tupim sfernim stražnjim krajem,promjera je 5.02 metara i duljine 3,3 metra s masom od oko 8,5 tona. Proizveden je od strane Lockheed Martin Corporation u Michoud Assembly Facility u [[New Orleans, Louisiana|New Orleansu]].<ref name="WGNO2021">{{Citiranje weba|last=Cristina|first=Victoria|date=April 26, 2021|title=Behind the scenes at NASA Michoud: Assembly of the Orion Crew Modules|url=https://wgno.com/news/louisiana/behind-the-scenes-at-nasa-michoud-assembly-of-the-orion-crew-modules/|access-date=February 12, 2022|website=WGNO|publisher=Nexstar Media Group|archive-date=16. studenoga 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20221116144839/https://wgno.com/news/louisiana/behind-the-scenes-at-nasa-michoud-assembly-of-the-orion-crew-modules/|url-status=dead}}</ref> Imat će 50% veći volumen od kapsule Apollo i nosit će četiri do šest astronauta. Nakon opsežne studije, NASA je odabrala Avcoat ablator sustav za modul posade Orion. Avcoat, koji se sastoji od vlakana silicijevog dioksida sa smolom u saću napravljenom od [[Stakloplastika|stakloplastike]] i fenolne smole, prije je korišten u misijama Apollo i na orbiteru Space Shuttle za prve letove. Orionov CM koristit će napredne tehnologije, uključujući: * [["Glass cockpit" pilotska kabina|Stakleni digitalni kontrolni sustavi kokpita]] izvedeni su iz onih iz [[Boeing 787|Boeinga 787]].<ref name="fi_20061006_orion">{{Citiranje novina|last=Coppinger|first=Rob|date=October 6, 2006|title=NASA Orion crew vehicle will use voice controls in Boeing 787-style Honeywell smart cockpit|publisher=[[Flight International]]|url=https://www.flightglobal.com/news/articles/nasa-orion-crew-vehicle-will-use-voice-controls-in-b-209724/|url-status=live|access-date=October 6, 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20180105123150/https://www.flightglobal.com/news/articles/nasa-orion-crew-vehicle-will-use-voice-controls-in-b-209724/|archive-date=January 5, 2018}}</ref> * Značajka "autodock", poput onih za [[Progress (letjelica)|Progress]], [[Automated Transfer Vehicle]] i Dragon 2, s mogućnošću da posada preuzme dužnost u slučaju nužde. Sve prethodne američke svemirske letjelice bile su usidrene od strane posade, s izuzetkom Dragona 2. * Poboljšana postrojenja za gospodarenje otpadom, s minijaturnim WC-om u stilu kampiranja i uniseks "reljefnom cijevi" korištenom na Space Shuttleu. * Dušik/kisik mješovita [[atmosfera]] na razini mora ( 101.3 kPa ). CM će biti izrađen od aluminij-litijeve legure. Višekratni padobrani za izvlačenje temeljit će se na padobranima koji se koriste i na svemirskim letjelicama [[Program Apollo|Apollo]] i raketnim pojačivačima na čvrsto gorivo Space Shuttle, a bit će izrađeni od [[Nomex]] tkanine. Slijetanje u vodu bit će isključivo sredstvo za oporavak za Orion CM.<ref name="nasaspaceflight2007">{{Citiranje weba|date=August 5, 2007|title=Orion landings to be splashdowns – KSC buildings to be demolished|url=http://www.nasaspaceflight.com/2007/08/orion-landings-to-be-splashdowns-ksc-buildings-to-be-demolished/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160607173246/https://www.nasaspaceflight.com/2007/08/orion-landings-to-be-splashdowns-ksc-buildings-to-be-demolished/|archive-date=June 7, 2016|access-date=August 5, 2007|publisher=NASA SpaceFlight.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=August 6, 2007|title=NASA Denies Making Orion Water Landing Decision – and Deleting Touchdowns on Land|url=http://nasawatch.com/archives/2007/08/nasa-denies-making-orion-water-landing-decision---and-deleting-touchdowns-on-land.html|access-date=November 23, 2010|publisher=NASA Watch}}</ref> === Europski servisni modul (ESM) === U svibnju 2011. glavni direktor [[Europska svemirska agencija|ESA]]-e najavio je moguću suradnju s [[NASA|NASA-]] om u radu na nasljedniku [[Automated Transfer Vehicle]] (ATV).<ref>{{Citiranje weba|date=May 5, 2011|title=US and Europe plan new spaceship|url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-13286238|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20110506062354/http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-13286238|archive-date=May 6, 2011|access-date=2011-05-14|website=BBC News}}</ref> Dana 21. lipnja 2012., Airbus Defense and Space objavio je da su dobili dvije odvojene studije, svaka vrijedna 6,5 milijuna eura, za procjenu mogućnosti korištenja tehnologije i iskustva stečenog iz rada vezanog uz [[Automated Transfer Vehicle|ATV]] i [[Columbus (modul)|Columbus]] za buduće misije. Prvi je razmatrao moguću konstrukciju servisnog modula koji bi se koristio u tandemu s Orion CM-om.<ref>{{Citiranje weba|date=June 21, 2012|title=ATV evolution studies look at exploration, debris removal|url=http://spaceflightnow.com/news/n1206/21atvfuture/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130206090340/http://spaceflightnow.com/news/n1206/21atvfuture/|archive-date=February 6, 2013|access-date=2012-06-23|publisher=Spaceflight Now}}</ref> Drugi je ispitivao moguću proizvodnju svestranog višenamjenskog orbitalnog vozila.<ref>{{Citiranje weba|date=June 21, 2012|title=Airbus Defence and Space awarded two ATV evolution studies from ESA|url=http://www.astrium.eads.net/en/press_centre/astrium-awarded-two-atv-evolution-studies-from-esa.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130403045627/http://www.astrium.eads.net/en/press_centre/astrium-awarded-two-atv-evolution-studies-from-esa.html|archive-date=April 3, 2013|access-date=2012-06-23|publisher=Astrium}}</ref> 21. studenog 2012. [[Europska svemirska agencija|ESA]] je odlučila razviti servisni modul izveden iz [[Automated Transfer Vehicle|ATV]]-a za Orion.<ref>{{Citiranje weba|last=Bergin|first=Chris|date=November 21, 2012|title=UK steps up, as ESA commit to ATV Service Module on NASA's Orion|url=http://www.nasaspaceflight.com/2012/11/uk-steps-up-esa-commit-atv-service-module-orion/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20121205023436/http://www.nasaspaceflight.com/2012/11/uk-steps-up-esa-commit-atv-service-module-orion/|archive-date=December 5, 2012|access-date=2014-07-15|publisher=NASASpaceFlight.com}}</ref> Servisni modul proizvodi Airbus Defence and Space u [[Bremen|Bremenu]], Njemačka.<ref name="AirbusBremen">{{Citiranje weba|title=Multi Purpose Crew Vehicle – European Service Module for NASA's Orion programme|url=http://www.space-airbusds.com/en/programmes/mpcv-esm-v15.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160306195325/http://www.space-airbusds.com/en/programmes/mpcv-esm-v15.html|archive-date=March 6, 2016|access-date=March 7, 2016|publisher=Airbus Defence and Space}}</ref> [[NASA]] je 16. siječnja 2013. objavila da će servisni modul [[Europska svemirska agencija|ESA]]-e prvo letjeti na Artemis 1, debitantskom lansiranju [[Space Launch System|Space Launch Systema]].<ref name="osm">{{Citiranje weba|last=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=January 16, 2013|title=NASA Signs Agreement for a European-Provided Orion Service Module|url=http://www.nasa.gov/exploration/systems/mpcv/orion_feature_011613.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20140328093836/http://www.nasa.gov/exploration/systems/mpcv/orion_feature_011613.html|archive-date=March 28, 2014|access-date=March 28, 2014|website=nasa.gov}}</ref> Dana 26. listopada 2018. prva jedinica za Artemis 1 sastavljena je u cijelosti u tvornici Airbus Defense and Space u [[Bremen|Bremenu]] u Njemačkoj.<ref name="ESABremen2018">{{Citiranje weba|date=26 October 2018|title=Call for media: The European Service module meets Orion|url=https://www.esa.int/Science_Exploration/Human_and_Robotic_Exploration/Orion/Call_for_media_The_European_Service_Module_meets_Orion|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206225704/https://www.esa.int/Science_Exploration/Human_and_Robotic_Exploration/Orion/Call_for_media_The_European_Service_Module_meets_Orion|archive-date=February 6, 2020|access-date=February 6, 2020|website=European Space Agency}}</ref> == Izvori == {{Izvori|30em}} [[Kategorija:Američki svemirski programi s ljudskom posadom]] [[Kategorija:Svemirske letjelice s ljudskom posadom]] e3outkvzqy0d88fb0avkk7jg3h27zf2 0 736181 7469166 7466279 2026-05-26T19:11:18Z Dudeidassa 279613 7469166 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br>{{Z|ITAK}} [[Giuseppe Bastianini]]<br> {{Z|ITAK}} [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] Josip Škorpik <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|više stotina streljano]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * 12. pješačka divizija ''Sassari'' * 15. pješačka divizija ''Bergamo'' * 151. pješačka divizija ''Perugia'' * 158. pješačka divizija ''Zara'' Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva. * MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" (1500 pripadnika) * MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (5000 pripadnika) * MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici (6000 pripadnika) === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačkog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a i 2. panzerske armije;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * XV. brdski korpus; ** Divizija Brandenburger *** Küstenjäger-Abteilung 800 (''obalni lovci'') ** 114. ''lovačka'' divizija (1943.) ** 118. ''lovačka'' divizija (1944.) ** 264. pješačka divizija *** Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> ** [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 383. pukovnija) *** Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> ** [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 847. pukovnija) ** 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] ** [[Dinarska četnička divizija]] ** 3. posadna domobranska brigada ** 6. i 7. ustaški zdrug (jačine jedne brigade) * V. brdski korpus SS-a ** [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] ** [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') * 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> Operacija ''Delphin'' bila je protupartizanska operacija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koja se odvijala, od 15. studenog do 1. prosinca 1943. Cilj misije bio je uništiti partizanske elemente na dalmatinskim otocima uz središnju Dalmaciju.<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> [[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 1800 civila, većinom žena, djece i staraca, a sva su stradanja pogodila isključivo. Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je između 337 i 400 civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''40th Royal Marines Commando'') ** 43. komando bojna (''43rd Royal Marines Commando'') ** 2. komando bojna (''2nd Army Commando'') ** 9. komando bojna (''9th Army Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Vladimir Nazor u Splitu 1944.jpg|Vladimir Nazor u Splitu 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. U borbama je poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i operacija u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] c77kwqcbwvacgsooefuap1sd8bm8ril 7469298 7469166 2026-05-27T04:13:39Z Dudeidassa 279613 7469298 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv = Drugi svjetski rat u Dalmaciji |dio = [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]] |slika = Map of the Axis occupation of Yugoslavia.svg |opis slike = Karta okupirane Jugoslavije, 1941. – 1943. |datum = [[6. travnja]] [[1941.]] – [[5. prosinca]] [[1944.]] |mjesto = [[Dalmacija]] |povod = [[Fašistička Italija|Talijansko]]-[[Treći Reich|njemačka]] [[invazija]] [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] <br> [[Guvernatorat Dalmacija|Aneksija]] i [[Druga zona (NDH)|okupacija Dalmacije]] <br> [[Talijanski iredentizam]] <br> [[Talijanizacija|Nasilna talijanizacija hrvatskog stanovništva]] |teritorij = Pripojenje [[Dalmacija|Dalmacije]] pod [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Hrvatsku vlast]] odnosno [[SFRJ|vlast nove Jugoslavije]] |ishod = Pobjeda [[NOVJ|partizana]]<br> Slom XV. njemačkog korpusa, [[NDH]] i [[Četnici|četnika]] |sukobljeni1 = '''1941. – 1943.''' <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Fašistička Italija]] * [[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]] [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC/Banda]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] '''1943. – 1944.'''<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] [[Treći Reich]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] * [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Talijanska Socijalna Republika|RSI]] * [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Četnici]] <br> |sukobljeni2 = '''1941.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija]] <br> '''1941. – 1944.''' <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[NOVJ]] <br> * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Glavni štab Hrvatske|4. zona GŠH]] * [[Datoteka: Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. korpus NOVJ-a]] [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Velika Britanija]] <br> [[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] '''<br>od 1944.''' <br> [[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg|border|23px]] [[Kraljevina Jugoslavija|Vlada u Egzilu]] |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = {{Z|ITAK}} [[Mario Roatta]]<br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] [[Giuseppe Bastianini]]<br> {{Z|ITAK}} [[Francesco Giunta]]<br> {{Z|NNJE}} [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund von Horstenau]]<br> {{Z|NNJE}} [[Artur Phleps]]<br> {{Z|NNJE}} [[Gustav Fehn ]]<br> {{Z|NNJE}} [[ Rudolf Lüters]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] [[Edo Bulat]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Ilija Trifunović-Birčanin]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] [[Momčilo Đujić]] <br> [[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] Dobroslav Jevđević |zapovjednik2 = [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Josip Broz Tito]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] Josip Škorpik <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Vicko Krstulović]] <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Mirko Kovačević]] <br> [[Datoteka:Yugoslav Partisans flag 1945.svg|border|23px]] [[Koča Popović]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Petar Drapšin]]<br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ante Banina]] <br> [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] [[Ivan Kukoč]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Harold Alexander]] <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Henry Wilson]]<br> [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|border|23px]] [[William Elliot]] (BAF) <br> [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]] [[Jack Churchill]] |zapovjednik3 = |jačina1 = [[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] 40&nbsp;000 (do. 1943.)<br>[[Datoteka: Cap badge of the Anti-Communist Volunteer Militia.svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 11&nbsp;000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] 10&nbsp;000 – 45&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]] 3000 <br> [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 2000 - 6000 |jačina2 = [[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 5000 – 35&nbsp;000<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 5000 (1944.)<br>[[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Bataljun Garibaldi|350]] – 5000 |jačina3 = |posljedice1 = '''Poginuli'''<br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka:War flag of the Italian Social Republic.svg|border|23px]] 1000 – 5000<br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]19.356 (1944.)<br>[[Datoteka:Flag of the Chetniks.svg|border|23px]] 6000 <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]] XV korpus uništen<br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka: Flag of Germany (1935–1945).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of Croatia (1941–1945).svg|border|23px]]15.644 (1944.) |posljedice2 = '''Poginuli''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 19.107 (do 1945.)<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (1-2).svg|border|23px]][[Datoteka:Flag of the United States (1912-1959).svg|border|23px]] 300 <br>[[Datoteka: Flag of Italy (1861–1946).svg|border|23px]] [[Datoteka: Bandiera delle Brigate Garibaldi partigiane (1943-1945).svg|border|23px]] [[Operacija Osovina|500 - 1000]] <br>'''Ranjeni''' <br>[[Datoteka:Flag of Croatia (1945–1947).svg|border|23px]] 50.000 (do 1945.) |posljedice3 = '''Poginuli civili''' <br> 15.000 – 20.000<br>'''Ranjeni ili internirani civili''' <br> 82.000 – 100.000 |bilješke = }} Dalmacija je nakon [[Sile Osovine|Osovinske]] okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], podeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Italija je nastavila talijanizirati anektirana područja Dalmacije. Imena mjesta su talijanizirana, a talijanski je postao službeni jezik u svim školama, crkvama i državnoj upravi.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=http://archive.org/details/croatia00ivog|title=Croatia : a history|date=1999|publisher=[Montréal (Québec)] : McGill-Queen's University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7735-2016-5}}</ref> Sva hrvatska kulturna društva su zabranjena, dok su Talijani preuzeli kontrolu nad svim ključnim mineralnim, industrijskim i poslovnim objektima. Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog i ustaškog. To je dovelo do daljnjih talijanskih represivnih mjera – strijeljanja civilnih talaca, spaljivanja sela, oduzimanja imovine i zatvaranja u koncentracijske logore.<ref>{{Citiranje knjige|last=Cohen|first=Philip J.|url=https://books.google.hr/books?id=Fz1PW_wnHYMC&pg=PA29&hl=hr&source=gbs_selected_pages&cad=1|title=Serbia's Secret War: Propaganda and the Deceit of History|date=1996|publisher=Texas A&M University Press|isbn=978-0-89096-760-7|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=partizani|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/partizani|access-date=2025-10-15|website=Hrvatska enciklopedija}}</ref> == Početak rata == [[Datoteka:Kingdom of Italy. A Liberation Of Dalmatia Medal, C.1941.jpg|mini|278x278px|Talijanska medalja oslobođenja Dalmacije 1941.]] U prvnim danima [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], 7. travnja, talijanske snage na slovenskoj granici izvele su manje akcije u dolini Save i na području Kastva. Dana 11. travnja 2. talijanska armija pokrenula je ofenzivu, zauzevši istog dana [[Ljubljana|Ljubljanu]], [[Sušak]] i [[Kraljevica|Kraljevicu]]. 12. travnja 133. oklopna divizija ''Littorio'' i 52. pješačka divizija ''Torino'' zauzele su [[Senj]], 13. travnja [[Otočac]] i [[Gradac]], dok su talijanske pomorske snage izvršile desant na nekoliko dalmatinskih otoka. Planirani jugoslavenski napad na [[Zadarska provincija|Zadarsku enklavu]] nije se ostvario, pa su trupe gradskog garnizona počele napredovati sve dok se nisu susrele s divizijom ''Torino'' kod [[Knin|Knina]], koji je zauzet [[14. travnja|14. travanja]]. [[Split]] i [[Šibenik]] su zauzeti [[15. travnja|15.]] odnosno [[16. travnja|16. travnja,]] a [[17. travnja]] talijanski Motorizirani korpus je zauzeo [[Dubrovnik]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cernuschi|first=Enrico|title=Le operazioni aeronavali contro la Jugoslavia|journal=Storia Militare|volume=no. 242|pages=31}}</ref> [[Datoteka:Bundesarchiv_B_145_Bild-F016230-0011A,_Bersaglieri_in_Jugoslawien.jpg|desno|mini|300x300px|Talijanski bersaljeri napreduju prema Sinju tijekom invazije na Jugoslaviju, travanj 1941.]] Nakon što je odbila jugoslavensku ofenzivu u Albaniji, 18. pješačka divizija ''Messina'' zauzela je 17. travnja [[Kotor]], susrevši se s talijanskim jedinicama Motoriziranog korpusa. Završetkom vojnih operacija i uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], te potpisanim [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], Dalmacija je podijeljena između NDH i Italije. Vlast NDH u tzv. [[Druga zona (NDH)|drugoj zoni]] ostaje samo formalna, te služi kao ispomoć talijanskoj vojsci koja otvoreno naoružava i obučava [[Četnici|četničke]] [[Dinarska četnička divizija|postrojbe]] u [[Zagora|dalmatinskoj zagori]]. Prema tom ugovoru, što su ga potpisali [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Mussolini]], Italija je dobila dijelove Dalmacije i to: šire područje [[Zadar|Zadra]], [[Šibenik|Šibenika]], [[Split|Splita]], sve Dalmatinske otoke osim Paga, Brača i Hvara, zatim [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te dijelove [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] (otoke Krk i Rab) i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa u Drugoj i Trećoj zoni naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH. Usto, Italija je priključila 5.380&nbsp;km² teritorija u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru, Kvarneru i Dalmaciji s 380.000 stanovnika (''Prva zona''). Talijanska Dalmacija je obuhvaćala područje koje su činili:{{citat|...svi otoci zadarskog otočja; područje obuhvaćeno linijom, koja polazi od rta Privlaka, dostiže Planinski kanal, slijedi njegovu unutarnju trasu do Novigradskog mora, nastavlja se uzduž gornje obale rečenog mora, zahvaća Bukovicu i, stigavši do toka Krke ispod mjesta Pađene, silazi duž rijeke te se od nje odvaja tako da obuhvaća cijelo područje Šibenika i Trogira, te grad Split uključivši predgrađa, a isključivši otoke Brač i Hvar; otoci Čiovo, Drivenik, Šolta, Vis, Biševo, Sv. Andrija, Jabuka i ostali manji koji leže oko njih; otoci Korčula i Mljet; kotar koji obuhvaća cijelu Boku kotorsku linijom koja napušta obalu na jednoj točci između mjesta Cavtat i Vitaljine i ulazi prema sjeveroistoku, uključivši mjesto Grudu i masiv planine Orjen, dok ne dostigne granicu s Crnom Gorom...<ref>Gizdić, Drago, Dalmacija 1941, Zagreb, 1957., str. 160-161</ref>|Ugovor o određivanju granica između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije, 18. svibnja 1941.}}[[Mussolini]] je dekretom [[20. svibnja]] [[1941.]] na tom području osnovao Namjesništvo za Dalmaciju.<ref>[http://books.google.hr/books?id=7zJazyQl-ywC&dq Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lazna mita o Zadru]</ref> Za obavljanje upravnih poslova u pripojenim područjima osnovana je Vlada za Dalmaciju (''Governo della Dalmazia'') sa sjedištem u Zadru.<ref name="osovina">Dinko Odak: [http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120705061322/http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/|date=5. srpnja 2012.}} Hrvatski povijesni portal, {{ISSN|1846-4432}}</ref> === Talijanska okupacija === Krajem 1941. slavensko stanovništvo bilo je podvrgnuto politici masovne i nasilne talijanizacije. Talijanski je nametnut kao obvezni jezik za dužnosnike i učitelje, iako se hrvatski tolerirao za komunikaciju unutar civilne uprave. U glavnim središtima razni znakovi napisani na hrvatskom jeziku zamijenjeni su natpisima na talijanskom, zabranjene su hrvatske zastave, novine i plakati osim dvojezičnih koje su objavljivale talijanske civilne i vojne vlasti; raspuštena su kulturna i sportska društva. Italija ujedno prisvaja cjelokupnu trgovačku mornaricu (sve brodove privatnih brodara iz Hrvatske). Talijanske snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom XVIII. armijskog korpusa (pod 2. talijanskom armijom (''Comando Superiore di Slovenia e Dalmazia)),'' čije je zapovjedništvo bilo prvo u Zadru, a potom u Splitu. Pod XVIII. korpusom bile su sljedeće postrojbe; * 12. pješačka divizija ''Sassari'' * 15. pješačka divizija ''Bergamo'' * 151. pješačka divizija ''Perugia'' * 158. pješačka divizija ''Zara'' Svaka talijanska pješačka divizija brojala je oko 10.000 vojnika raspoređenih u dvije pješačke pukovnije (''divisione binaria''), svaka pukovnija imala je 3 bojne, jednu topničku pukovniju, te jednu "''legiju squadistra''" (pukovniju) [[Crnokošuljaši|crnokošuljaša]] jačine 2 bojne. Kao potpora regularnoj talijanskoj vojsci, od lokalnog stanovništva oformljene su paravojne postrojbe, MACV (''Milizia Volontaria Anti Comunista'') poznate i kao ''Banda''.<ref>{{Citiranje weba|last=prof.|first=Domagoj Zovak,|title=Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora|url=http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|access-date=2025-10-17|website=povijest.net|language=hr-hr|archive-date=22. prosinca 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111222070633/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html|url-status=dead}}</ref> Većinom se radilo o pravoslavnim četničkim formacijama na području sjeverne Dalmacije i Hercegovine koje su prihvatile talijansku vlast, dok je u zadarskom području unovačena milicijska formacija sastavljena od većinski katoličkog stanovništva. * MVAC "''Zara''" – "''Davidova banda''" (1500 pripadnika) * MVAC "''Dinara''" – [[Dinarska četnička divizija|Dinarski četnici]] (5000 pripadnika) * MVAC "''Erzegovina''" – Hercegovački četnici (6000 pripadnika) === Ratni zločini === [[Datoteka:Rab_Concentration_camp.jpg|desno|mini|250x250px|Talijanska zastava iznad koncentracijskog logora na Rabu.]] Brojni koncentracijski logori osnovani su u represivne svrhe<ref>{{Citiranje časopisa|last=Pedaliu|first=Effie G. H.|date=2004|title=Britain and the 'Hand-over' of Italian War Criminals to Yugoslavia, 1945-48|url=https://www.jstor.org/stable/4141408|journal=Journal of Contemporary History|volume=39|issue=4|pages=503–529|issn=0022-0094}}</ref>, posebno počevši od 1942., poput onih u Rabu i Molatu. Osim logora Specijalni sud za Dalmaciju<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Specijalni sud za Dalmaciju|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|access-date=2025-10-20|website=arhinet.arhiv.hr|language=en|archive-date=10. rujna 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210910220756/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_18040|url-status=dead}}</ref> (''Tribunale Straordinario della Dalmazia'') od 1941. do 1943. od oko 5000 privedenih na smrt je osudio 500 dalmatinskih Hrvata.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-15|title=Italian Policies Toward Croatians In Occupied Territories During The Second World War|url=https://hrcak.srce.hr/22495|journal=Review of Croatian History|language=en|volume=I|issue=1|pages=179–210|issn=1845-4380}}</ref> Dana [[16. studenoga]] 1942. [[talijanska mornarica]] bombardirala je [[Primošten]] kao odmazdu za partizanske akcije u okolici, pri čemu je ubijeno između 80 do 150 mještana, dok je zapaljeno je i porušeno više od 300 kuća,.<ref>{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration|date=2002-10|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-7924-1|language=en}}</ref> Logor na Molatu uspostavljen je [[28. lipnja]] [[1942]]. Za vrijeme njegovog postojanja, od dana osnutka do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943]], u logor su u svojstvu talaca internirani članovi obitelji partizanskih boraca i drugi fašističkim vlastima sumnjivi i nepodobni građani [[Dalmacija|Dalmacije]]. Logor je imao 12 baraka u kojima je u vrlo lošim uvjetima bilo smješteno i po 2.500 interniraca.<ref>{{Citiranje weba|title=The Italian fascist concentration camp for civilians Molat|url=https://www.projectrevival.eu/en/object/the-italian-fascist-concentration-camp-for-civilians-molat/58|access-date=2025-10-15|website=REVIVAL project|language=en}}</ref> Prema istraživanju Udruge logoraša antifašista talijanskog koncentracionog logora Molat, kroz logor je ukupno prošlo oko 20.000 ljudi, a njih oko 1.000 je strijeljano ili je umrlo od gladi. <ref>{{Citation|title=Blog molat logor|url=https://vimeo.com/73422757|accessdate=2025-10-13|language=en}}</ref> Koncentracijski logor Kampor na otoku [[Rab|Rabu]] osnivan je u srpnju [[1942.]] U koncentracijskim logoru nalazilo se približno 15.000 zatočenika, i to uglavnom [[Hrvati|Hrvata]] iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Židovi|Židova]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. Od gladi i teških uvjeta života, posebice u zimskom i ljetnom razdoblju umrlo je više od 4000 ljudi uključujući više od 150 djece ispod 15 godina. Daljnih 800 osoba je umrlo pri kasnijim transportu u druge koncentracijske logore u Italiji, kao primjerice u [[Koncentracijski logor Gonars]] i Padovu.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-08-30|title=OKRUGLI STOL O TALIJANSKIM LOGORIMA U PRIMORJU I DALMACIJI OD 1941.-DO 1943. GODINE {{!}} Udruga antifašističkih boraca i antifašista liburnije|url=https://uaba-liburnije.com/okrugli-stol-o-talijanskim-logorima-u-primorju-i-dalmaciji-od-1941-do-1943-godine/|access-date=2025-10-13|language=hr-HR}}</ref> Uz ove zločine, fašistička vlast je odobravala etničko čišćenje koje su provodile [[Četnici|četničke]] postrojbe nad većinskim hrvatskim stanovništvom u Dalmaciji, najpoznatiji takav zločin zbio se u Gatima [[1. listopada]] [[1942.]], gdje je talijanska vojska, prvo kamionima [[Transport|prevezla]] četnike do sela i zadržavala se na glavnim putovima, a četnici su se nakon iskrcavanja razilazili po zaseocima te palili kuće. U zaseoku Podgrac četnici su nastavili s ubijanjem, strijeljavši nedužne, do kraja dana ubijeno je 96 civila, gotovo svi su bili starci, žene i dijeca.<ref>{{Citiranje weba|title=73. obljetnica pokolja u Gatima :: Hrvatski radio|url=http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|access-date=2025-10-13|website=radio.hrt.hr|archive-date=3. listopada 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151003111120/http://radio.hrt.hr/clanak/73-obljetnica-pokolja-u-gatima/102205/|url-status=dead}}</ref> Slični zločini poput ovoga, u kojima je ubijeno od 100 do 300 civila zbila su se u mjestima kao što su [[Vrlika]], [[Maovice]], [[Kijevo]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Vrgorac]], [[Dugopolje]], [[Kotlenice]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovica]], [[Tugare]] i druga. Najveći zabilježeni četnički masakri bili oni koje su počinili četnici vojvode [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] u rujnu 1942. u zaleđu [[Makarska|Makarske]] pobili su oko 900 civila tijekom talijanske operacije ''Alba'', dok je dinarska divizija u travnju 1943. na [[Kninsko Polje|Kninskom Polju]], masakrirala preko 1000 civila.<ref>Dizdar, Zdravko; Sobolevski, Mihael (1999). Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini 1941–1945 (in Serbo-Croatian). Hrvatski institut za povijest</ref> === Područje pod upravom NDH – Druga zona === Druga zona u [[NDH]] bio je dio talijanske interesne zone u NDH. Prostirala se iza Prve zone, područja koja je Italija sebi izravno pripojila (dijelovi Dalmacije i Gorskoga kotara). Druga zona bio je obalni pojas NDH sa zaleđem i nazivao se još [[Demilitarizacija|razvojačenim]] područjem. NDH je u tom području ponovo preuzela vlast svibnja 1941. godine. Na ovom području NDH zadržava nominalnu vlast, no nije smjela podići ni utvrde ni vojne baze niti držati ratnu mornaricu, niti provoditi regrutaciju stanovništva. NDH se obvezala da na svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte te neće držati ratnu mornaricu.<ref>{{Citiranje weba|title=Wayback Machine|url=http://terkepek.adatbank.transindex.ro/kepek/netre/211.gif|access-date=2025-10-15|website=terkepek.adatbank.transindex.ro}}</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO; ISBN <bdi>1-57607-800-0</bdi> "The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there."</ref> Ustaška vlast je provodila brojne zločine u Drugoj zoni. Najbolji primjer bio je koncentracijski logor na Pagu, Slana (za muškarce) i Metajna (za žene), osnovan 25. lipnja 1941. godine. Zajedno s Jadovnim na Velebitu, to su bili prvi logori u kojima su zatočenici masovno ubijani. Zbog straha da će brutalnost ustaša dodatno poticati ustanak u sjevernoj Dalmaciji logor je zatvorila talijanska vojska u kolovozu 1941. Procjenjuje se da je u samo nekoliko tjedana ubijeno između 4000 i 12.000. Među žrtvama je bilo 1500 Židova.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|url=https://books.google.hr/books?id=ehVSjgEACAAJ&redir_esc=y|title=The Holocaust in Croatia|last2=Goldstein|first2=Slavko|date=2016|publisher=University of Pittsburgh Press, published|isbn=978-0-8229-4451-5|language=en}}</ref> == Kapitulacija Italije i Njemačka okupacija == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-049-1553-13, Kroatien, Split, Mauer mit Aufschrift.jpg|mini|298x298px|Ulazak Njemaca u Split, rujan 1943. ]][[Datoteka:Stanowisko_karabinu_maszynowego_strzelców_górskich_SS_w_Dalmacji_(2-580).jpg|mini|299x299px|7. SS divizija, Dalmacija, 1943.]] Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943., [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Dalmatinski partizani]] uspostavljaju privremenu kontrolu nad širim područjem srednje Dalmacije, te otocima. Partizani uspijevaju na vrijeme razoružati cijele talijanske pukovnije te dolaze do velike količine oružja i opreme. Srdište pokreta postaje oslobođeni Split, bivše zapovjedništvo talijanskog XVIII. armijskog korpusa 2. armije. U takvom trenutku vođe dalmatinskih partizana odlučile su početkom lipnja [[1943.]] godine osnovati jedan središnji list za čitavu pokrajinu.<ref>{{Citiranje weba|title=ARHiNET – Narodni odbor oblasti Dalmacije|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|access-date=2026-01-27|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=4. siječnja 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20190104074348/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7335|url-status=dead}}</ref> U strahu od nekontroliranog rasta partizanskog pokreta i mogućeg savezničkog iskracavanja u Dalmaciji, njemačka vojska pokrenula je dio veće operacije ''Achse'' s ciljem razoružavanja talijanske vojske i zauzimanja jadranske obale. Dana 11. rujna divizijama stacioniranim u Dalmaciji naređeno je da izbjegavaju svaki otpor u nadi za mirnu repatrijaciju, 158. pješačka divizija ''Zara'' predala se 12. rujna, a njezini zapovjednici su deportirani, dok je u Splitu 15. pješačka divizija ''Bergamo'' sklopila sporazum s partizanima i branila grad do [[27. rujna]] od 7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen, poslane iz Mostara; nakon predaje, pogubljena su tri talijanska generala (Alfonso Cigala Fulgosi, Salvatore Pelligra i Angelo Policardi) i 46 časnika.<ref>After (7th SS divison) capturing Split, the division executed 48 Italian officers and three generals (General Salvatore Pelligra, commander of the artillery of the XVIII Corps, General Angelo Policardi, commander of the pioneers of the XVIII Corps, and General Alfonso Cigala Fulgosi, commander of the 17th Littoral Brigade). Kozlica 2012, pp. 92–93.</ref> Kako bi zauzeli Split, njemačka vojska počinje operaciju Geiserich. Nakon prikupljanja njemačkih snaga i neuspjelih pokušaja zauzimanja [[Klis]]a, daljnja obrana Splita postaje nemoguća. Stoga je 25. rujna 1943. naređena evakuacija zarobljene talijanske vojne opreme te uništavanje težeg naoružanja koje se nije moglo izvući iz grada. Njemačke snage u Dalmaciji bile su pod zapovjedništvom njemačkog XV. brdskog korpusa, te dijelova V. brdskog korpusa SS-a i 2. panzerske armije;<ref>{{Citiranje weba|title=Gaj Trifković, „MORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 – 1945“|url=https://historiografija.hr/?p=49004|website=Historiografija.hr|date=2025-10-20|access-date=2026-01-31|language=hr}}</ref> * XV. brdski korpus; ** Divizija Brandenburger *** Küstenjäger-Abteilung 800 (''obalni lovci'') ** 114. ''lovačka'' divizija (1943.) ** 118. ''lovačka'' divizija (1944.) ** 264. pješačka divizija *** Četnička grupa (4421 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> ** [[373. "Tigar" divizija|373. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 383. pukovnija) *** Četnička grupa (1897 četnika)<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=56&roll=565|access-date=2025-10-20|website=znaci.org}}</ref> ** [[392. (hrvatska) pješačka divizija|392. pješačka divizija]] (''legionarska'') (ojačana 847. pukovnija) ** 581. i 583. mornarička bojna [[Kriegsmarine|Njemačke ratne mornarice]] ** [[Dinarska četnička divizija]] ** 3. posadna domobranska brigada ** 6. i 7. ustaški zdrug (jačine jedne brigade) * V. brdski korpus SS-a ** [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7 SS brdska divizija ''Prinz Eugen'']] ** [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. pješačka divizija]] (''legionarska'') * 1. brdska divizija (pristožerna divizija 2. panzer armije) (1943.) [[Datoteka:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|mini|276x276px|Pukovnik August Schmidhuber (zapovjednik 7. SS divizije za vrijeme operacija u Dalmaciji) sa zapovjednikom ''trebinjskih'' četnika, Hercegovina, 1943.<ref>{{Citiranje knjige|last=Baxter|first=Ian|url=https://books.google.hr/books?id=p04IEAAAQBAJ&pg=PT142&redir_esc=y|title=7th SS Mountain Division Prinz Eugen At War, 1941–1945: A History of the Division|date=2020-11-12|publisher=Pen and Sword|isbn=978-1-5267-2143-3|language=en}}</ref>]] Čitavo područje nekadašnjeg talijanskog namjesništva (bez Zadra) predano je službeno [[NDH]] [[10. rujna]] [[1943.]] [[Treći Reich|Nijemci]] su vlastima NDH prepustili samo ograničene građanske funkcije, te je zapravo njemački XV. brdski korpus imao imao potpunu vlast u Dalmaciji.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> [[NDH]] do oslobođenja Dalmacije iduće godine nije uspjela uspostaviti efektivnu kontrolu nad područjem. Razlozi tome su jačanje NOP-a, protuustaško raspoloženje u Dalmaciji zbog [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] te gospodarska i vojna slabost NDH. Grad [[Zadar]] je ostao pod kontrolom [[Wehrmacht|njemačke vojske]] do oslobođenja, te se smatrao dijelom [[Mussolini|Mussolinijeve]] [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]]. Južni dio [[Konavle|Konavala]] s mjestom [[Gruda]] ostao je pod izravnom njemačkom vlašću nakon što su [[Treći Reich|Nijemci]] preuzeli [[Boka kotorska|Boku kotorsku]], jer je to područje bilo dijelom bivše talijanske pokrajine [[Kotor]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Barić|first=Nikica|date=1998|title=Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/76380|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=55–79|issn=0353-295X}}</ref> Operacija ''Delphin'' bila je protupartizanska operacija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koja se odvijala, od 15. studenog do 1. prosinca 1943. Cilj misije bio je uništiti partizanske elemente na dalmatinskim otocima uz središnju Dalmaciju.<ref>{{Citiranje weba|title=Hronologija oslobodilacke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945 {{!}} WorldCat.org|url=https://search.worldcat.org/title/604686359|access-date=2025-10-15|website=search.worldcat.org|language=en}}</ref> [[File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:El_Shatt_refugee_camp_for_Yugoslavs_1944-09_-_Library_of_Congress-FSA.8d37800-8d37894v.jpg|mini|El Shatt, rujan 1944.|256x256px]]Njemačke postrojbe, te domaće postrojbe pod njemačkim zapovjedništvom počinile su brojne zločine nad dalmatinskim stanovništvom tijekom okupacije Dalmacije. Najpoznatiji zločin počinila je [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|7. SS divizija ''Prinz Eugen,'']] te djelovi [[369. hrvatska „Vražja” divizija|369. ''legionarske'' divizje]] i [[Dinarska četnička divizija|dinarske četničke divizije]] u Cetinskoj krajni [[28. listopada|28.]] i [[29. ožujka]] [[1944.]]<nowiki/>Tijekom dvodnevne akcije ubijeno je između 1500 i 1800 civila, većinom žena, djece i staraca, a sva su stradanja pogodila isključivo. Najteže su stradala naselja [[Ratkovići]] u selu [[Podi (Trilj)|Podi]], te sela [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]], [[Ruda (Otok)|Ruda]], [[Voštane]] i [[Krivodol (Trilj)|Krivodol]]. Zločin se dogodio tijekom protupartizanskih operacija koje su njemačke snage provodile u tom području. [[Donji Dolac]] bio je prvo selo koje je napadnuto 272 stanovnika spaljena su živa, među njima 103 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Donji Dolac: Spomen na žrtve pokolja iz 1944.|url=https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/15242-donji-dolac-spomen-na-rtve-pokolja-iz-1944-v15-15242|access-date=2025-10-20|website=www.dugirat.com}}</ref> Selo Voštane pretrpjelo je najveći broj žrtava, gdje je između 337 i 400 civila ubijeno, uključujući 143 djece.<ref>{{Citiranje weba|title=Pokolj u potkamešničkim selima 28.03.1944 - 29.03.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/3/28/42/|access-date=2025-10-20|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Postrojbe divizije ''Prinz Eugen'' u sklopu tih akcija provodile su odmazde nad civilnim stanovništvom koje se sumnjičilo za suradnju s partizanima.<ref>{{Citiranje weba|title=15. brdski armijski korpus (XV. Gebirgs Armeekorps)|url=https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=183&roll=562|access-date=2025-10-13|website=znaci.org}}</ref> Osim ovog zločina njemačke postrojbe počinile su masovna ubojstva u [[Lovreć|Lovreću]]<ref>{{Citiranje weba|title=Spomen na fašistički teror nad narodom Lovreća i Imotske krajine - Antifašistički VJESNIK|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/vijesti/3/Spomen_na_fasisticki_teror_nad_narodom_Lovreca_i_Imotske_krajine/191/|access-date=2025-10-20|website=www.antifasisticki-vjesnik.org}}</ref>, [[Dugopolje|Dugopolju]], [[Mravince|Mravincima]], [[Košute|Košutama]], [[Baćina|Baćinama]], te na otocima [[Ugljan|Ugljanu]], [[Pelješac|Pelješcu]] i [[Brač|Braču]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kozlica|first=Ivan|title=Krvava Cetina|publisher=Hrvatski centar za ratne žrtve|year=2012.|isbn=978-953-57409-0-2|location=Zagreb}}</ref> Kao posljedica brutalnosti njemačke ofenzive<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> i u strahu od odmazde, gotovo 40.000 civila pobjeglo je na udaljeni otok Vis no zbog nedostatka hrane i nemogućnosti da osiguraju njihovu zaštitu, saveznici su odlučili poslati evakuirane izbjeglice i neborbeno stanovništvo otoka u južnu Italiju, prvo u [[Bari]], a zatim u [[Taranto]]. Zbog teških borbi u Italiji između savezničkih snaga i Nijemaca, odlučeno je prebaciti izbjeglice u Egipat. Kako se njemačka prijetnja povlačila nakon bitke kod [[El Alamein]]a, neki bivši britanski vojni logori postali su dostupni europskim izbjeglicama. El Shatt blizu Sueza, zajedno s logorima u Tolumbatu i Khatatbi, odabran je za novi dom Dalmatinaca, a u Italiji ih je ostalo samo nekoliko tisuća.<ref>{{Citiranje weba|title=EL SHATT - the Croatian Refugee Community in the Sinai Desert, Egypt (1944-1946)|url=http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm|url-status=dead|access-date=|archive-date=21. srpnja 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100420/http://www.hismus.hr/english/el%20shatt%20eng.htm}}</ref> == Oslobođenje Dalmacije == [[Datoteka:Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944.jpg|mini|314x314px|Inspekcija britanskih komandosa u Komiži na otoku Visu, veljača 1944.<ref>{{Citiranje weba|title=Inspection of Army Commandos at Komiza on the island of Vis in Dalmatia, February 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-01-4-269|access-date=2025-10-20|website=collection.nam.ac.uk}}</ref>]] Glavni nositelj oslobodilačkih akcija bio je [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinski udarni korpus]]. Osmi dalmatinski udarni korpus bio je korpus jugoslavenskih partizana utemeljen 7. listopada 1943. Sačinjen je od 9., 19., 20. i 26. dalmatinske divizije. Pri osnivanju imao je 13.049 vojnika, a na ljeto 1944. ukupno 25.470 vojnika i 5080 mornara mornarice NOVJ. Krajem ljeta 1944. sve dalmatinske brigade okupljene u [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski korpus]] amfibijskim desantima počinju oslobađanje Dalmacije koje traje puna tri mjeseca. Potporu su pružali zapadni saveznici, i to ne samo u obliku oružja i opreme, nego i kroz borbenu potporu — zračne napade, diverzantske akcije, te sudjelovanje britanskih marinaca i američkih rendžera u prvoj fazi napada.<ref>{{Citiranje weba|title=43 Royal Marine Commando with Yugoslav Partisans on the island of Korcula, 1944 {{!}} Online Collection {{!}} National Army Museum, London|url=https://collection.nam.ac.uk/detail.php?acc=1986-02-68-244|access-date=2025-10-15|website=collection.nam.ac.uk}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=BBC - WW2 People's War - British Forces Involvement in Yugoslavia 1943-45|url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/66/a9018966.shtml|access-date=2025-10-19|website=www.bbc.co.uk}}</ref> Glavnoj operaciji prethodila su amfibijska iskrcavanja na dalmatinske otoke, koje su izvodile snage 8. korpusa u suradnji s britanskom 2. komando brigadom i britanskim SBS-om:<ref>Special Boat Squadron</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info}}</ref> * Korčula – operacija ''Shoot III''<ref>{{Citiranje weba|title=Shoot {{!}} Operations & Codenames of WWII|url=https://codenames.info/operation/shoot/|access-date=2025-10-15|website=codenames.info}}</ref> * Šolta – operacija ''Detained'' * Hvar – operacija ''Endowment''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2022-03-22|title=Operation Endowment - 43 Commando Royal Marines|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-endowment-43-commando-royal-marines|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Ugljan – operacija ''Foothound'' (odgođena)<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Mljet – operacija ''Farrier''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2020-05-30|title=Operation Farrier - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-farrier-yugoslavia|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> * Brač – operacija ''Flounced''<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-05-17|title=Operation Flounced - Yugoslavia|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/operation-flounced|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Savezničke kopnene snage (''Land Forces Adriatic'') koje su djelovale u koordinaciji s 8. dalmatinskim korpusom; * Britanska 2. brigada specijalnih snaga (''2nd Special Service Brigade'') ** 40. komando bojna (''40th Royal Marines Commando'') ** 43. komando bojna (''43rd Royal Marines Commando'') ** 2. komando bojna (''2nd Army Commando'') ** 9. komando bojna (''9th Army Commando'') ** 2. bojna pukovnije HLI (''Highland Light Infantry'') ** A sekcija LRDG (''Long Range Desert Group'') ** Specijalna brodska sekcija - SBS (''Special Boat Section'') ** D bitnica, pukovnija za potporu diverzanta - RSR (''Raiding Support Regiment'')<ref>{{Citiranje weba|title=Raiding Support Regiment - Regiment|url=https://uk.forceswarrecords.com/unit/131332/raiding-support-regiment|access-date=2026-04-25|website=Forces War Records|language=en-GB}}</ref> * Američke snage ** 4. obavještajni odred OSS-a, 2671. obavještajna bojna (''2671st Special Reconnaissance Battalion'')<ref>{{Citiranje weba|last=Department|first=U. S. Army Special Operations Command (USASOC) History|title=The Office of Strategic Services (OSS): A Primer on the Special Operations Branches and Detachments of the OSS|url=https://arsof-history.org/articles/v3n4_oss_primer_page_1.html|access-date=2026-04-25|website=arsof-history.org|language=en-us}}</ref> ** 20. obalna potporna grupa (''Ranger'') [[Datoteka:Zarobljena njemačka zastava nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944. godine.jpg|mini|283x283px|Američki renđeri i dalmatinski partizani sa zarobljenom njemačkom zastavom nakon desanta na Korčulu, Vis, 1944.]] Saveznički Zapovjednik Sredozemlja general Henry Maitland Wilson uputio je povodom ovih akcije maršalu Titu poruku:<ref>{{Citiranje weba|title=Mirko Novovic, Stevan Petkovic: Prva dalmatinska brigada|url=https://www.znaci.org/00001/108.htm|access-date=2025-10-15|website=www.znaci.org}}</ref> {{citat|Vrlo cijenim rad vaše vojske u napadu na Mljet i Korčulu. Bio bih Vam zahvalan da isporučite zapovjednicima i borcima moju čestitku za njihovu uspješnu borbu. M. Wilson}} Operacije za oslobođenje Dalmacije započele su početkom rujna 1944. godine. Ofenziva je provedena u više faza te je potrajala tri mjeseca. Bitka kod Vukovog Klanca bila je prvi veći sukob partizanskih i osovinskih snaga u srednjoj Dalmaciji. Odigrala se između 15. i 23. listopada 1944. godine, na području između Metkovića i Stona, dok su se postrojbe Wehrmachta povlačile iz Dubrovnika i okolice. U bitci je 369. “Vražja” divizija pretrpjela teške gubitke — izgubila je velik dio ljudstva i većinu opreme. 18. listopada združene snage 8. korpusa (2. dalmatinska brigada) i britanskih komandosa (43. komando bojna britanskih marinaca) oslobađaju Dubrovnik.<ref>{{Citiranje weba|last=Biggs|first=Si|date=2021-10-29|title=43 Commando - Landing at Dubrovnik|url=https://www.royalmarineshistory.com/post/43-commando-landing-at-dubrovnik|access-date=2025-10-15|website=RoyalMarinesHistory|language=en}}</ref> Nakon te bitke uslijedile su operacije za oslobođenje Splita, koji su 26. listopada 1944. godine oslobodile 26. i 20. divizija. Na sjeveru Dalmacije, jedinice 19. divizije oslobodile su Benkovac, a 31. listopada oslobođen je i Zadar. Nakon oslobođenja Splita, 26. divizija nastavila je napredovati prema Šibeniku i Drnišu. Jedanaesta i Dvanaesta brigada upućene su na komunikaciju Šibenik–Drniš, dok je 1. dalmatinska brigada, ojačana 3. prekomorskom brigadom, napala neprijatelja u smjeru grada. Prvoga studenoga započele su borbe za Šibenik, a grad je oslobođen 3. studenoga 1944. godine. Potpunim oslobođenjem Dalmacije tijekom [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|ZAVNOH]] se seli u [[Šibenik]] pripremajući se za preuzimanje vlasti na prostoru čitave Hrvatske. [[Šibenik]] je bio sjedište ZAVNOH-a od [[31. prosinca]] [[1944.]] do [[13. svibnja]] [[1945.]] S tim u skladu ZAVNOH donosi odluku o formiranju prve Narodne vlade Federalne [[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatske]]. Na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja u Splitu izabrana je Narodna vlada Federalne Hrvatske. Vladu su činili predsjednik [[Vladimir Bakarić]], dva potpredsjednika i ministri. <gallery widths="180" heights="180"> Datoteka:Oslobođenje Šibenika oktobra 1944.jpg|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade 8. korpusa i 1. dalmatinska brigada, Šibenik, 1944. Datoteka:Zadarski partizanski odred u Zadru.jpg|Zadarski odred, 6. dalmatinska brigada, Zadar 1944. Datoteka:Vladimir Nazor u Splitu 1944.jpg|Vladimir Nazor u Splitu 1944. Datoteka:Hercegovački i Dalmatinski partizani ulaze u Dubrovnik.jpg|2. dalmatinska brigada, Dubrovnik, 1944. </gallery>[[Datoteka:Titova_armija_osvobodila_je_Trst_1948_(cropped).jpg|desno|mini|297x297px|"[[M3/M5 Stuart|Stuarti]]" 1. tenkovske brigade, 8. dalmatinskog korpusa ulaze u Trst, 1945.]]Sedmoga studenoga započela je Kninska operacija, posljednja faza oslobođenja Dalmacije. U tim je borbama 8. korpus teško porazio i gotovo prepolovio snage njemačkog XV. brdskog armijskog korpusa, čime je dovršeno oslobođenje Dalmacije. U borbama je poginulo oko 2000 vojnika 8. korpusa, dok ih je približno 5000 bilo ranjeno ili izbačeno iz stroja. Računa se da je oko 3000 vojnika vojske ([[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranstvo]] i [[Mornarica Nezavisne Države Hrvatske|mornarica]]) NDH tijekom ofenzive za oslobođenje Dalmacije prešlo jedinicama 8. korpusa.<ref>{{Citiranje weba|title=Oslobođen Split 26.10.1944|url=http://www.antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/10/26/28/|access-date=2026-01-27|website=Antifašistički VJESNIK}}</ref> Nakon oslobođenja Dalmacije i operacija u Hercegovini, u ožujku 1945. dalmatinske divizije započele su veliku bitku od Like do Soče, a ofenziva se protezala na području dugom preko 300 kilometara. U toj vojnoj operaciji 8. dalmatinski korpus imao je oko 5000 mrtvih i preko 15.000 ranjenih boraca.<ref>{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-15|website=znaci.org}}</ref> == Narodnooslobodilački pokret u Dalmaciji == Oružani ustanak u Dalmaciji započeo je usporedno s ustankom u ostatku okupirane Hrvatske. Glavni razlozi bili su nasilna talijanska okupacija te politika [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] kako talijanskog tako i četničkog, a kasnije i njemačkog (i ustaškog). Prve organizirane partizanske jedinice u Dalmaciji bile su partizanski odredi. Glavna uloga ovih odreda bila je gerilsko ratovanje, oslanjajući se na poznavanje terena i potporu lokalnog stanovništva. Zadaće su uključivale diverzije, napade na neprijateljske posade, prekide komunikacija te prikupljanje ljudstva i naoružanja. Između 1941. i 1943. osnovano je preko 30 partizanskih odreda koji su ovisno o razdoblju djelovanja (od nekoliko tjedana do nekoliko godina) veličinom varirali od jačine voda do jačine bojne. <ref>Vojna enciklopedija (knjiga sedma), Beograd 1974.</ref>{{pojasniti|koja stranica?}} Nakon kapitulacije Italije i osnivanjem 8. korpusa mijenja se doktrina partizanskog ratovanja, a većina odreda prestaje sa djelovanjem, odnosno postaju jezgre novoosnovanih brigada.[[Datoteka:Dalmatinski partizani na Dinari u proljeće 1942.jpg|mini|Partizani Dinarskog, Svilajskog i Kamešničkog odreda na Dinari, 20. ožujka 1942.]] ==== Popis dalmatinskih partizanskih odreda ==== * Biokovski odred (planina Biokovo) * Brački odred (otok Brač) * Bukovički odred (Kistanje) * Cetinski odred (Cetniska krajna) * Dalmatinsko-dinarski odred (planina Dinara) * Odred Goffredo Mameli – dobrovoljci iz talijanske vojske (okolica Zadra) * Hvarski odred (otok Hvar) * Imotski odred (okolica Imotskog) * Južnodalmatinski odred (planina Biokovo) * Kaštelansko-trogirski (Kaštela i Trogir) * Kninski odred (planina Dinara) * Korčulanski odred (otok Korčula) * Lastovski odred (otok Lastovo) * Makarski odred (Makarska) * Mljetski odred (otok Mljet) * Mosećko-svilajski odred (planina Moseć) * Mosorski odred (planina Mosor) * Neretvanski odred (dolina Neretve) * Pelješački odred (Pelješac) * [[Partizanski odred Plavi Jadran|Odred Plavi Jadran]] (Ražanac, Zadar) * Prominski odred (Promina) * Primoštensko-krapanjski odred (Primošten) * Primorski odred (otok Murter) * Prvi mornarički odred (Podgora, Makarska) * Segetsko-marinski odred (okolica Trogira) * Sjevernodalmatinski odred (okolica Zadra) * Sjevernootočki odred (otoci Ugljan i Pašman, Zadar) * Sinjsko-kamešnički odred (planina Kamešnica, Sinj) * Solinski odred (Solin) * [[Prvi splitski partizanski odred|Splitski odred]] (okolica Splita) * Srednjodalmatinski odred (Markovac, Knin) * Šibenski odred (Šibenik i otok Zlarin) * Vodičko-zatonski odred ( Vodice i Zaton, Šibenik) * Vrlički odred (Vrlika) * [[Zadarski partizanski odred|Zadarski odred]] (Ražanac, Zadar) [[ZAVNOH]] je nakon kapitulacije Italije [[20. rujna]] [[1943.]] donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. Taj dan se u RH od 2005. obilježava kao spomendan. [[Split]] je oslobođen [[26. listopada]], [[Zadar]] [[31. listopada]], a [[Šibenik]] [[3. studenoga]] [[1944.]] Nakon dugog i polaganog napredovanja, postrojbe [[NOVJ]] su [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobodile [[Knin]], čime su u potpunosti oslobodile Dalmaciju. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na prostoru tadašnje Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine u okviru [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] utemeljeno je ukupno četrnaest brigada, koje su nosile naziv ''[[Dalmacija|dalmatinske]].'' Oko 2000 dalmatinskih partizana upućeno je u proleterske brigade, većina (1453) je služila u elitnoj [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|Prvoj proleterskoj brigadi]]. Nakon kapitulacije italije i raspadom talijanske vojske na talijanskom bojištu od zarobljenih dalmatinaca osnovama je [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] koja je ušla u sastav 26. divizije. Za ''proleterske'' su proglašene [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prva]] i [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Druga]] dalmatinska brigada. Za ''udarne'' Prva, Druga, [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Treća]], [[Šesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|Šesta]], [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|Sedma]] i Jedanaesta dalmatinska brigada, a [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovane su Prva, Druga i Treća dalmatinska brigada.<ref>{{Citiranje knjige|last=Anić.|first=Nikola|title=Osmi dalmatinski korpus NOVJ|year=2005.|location=Split}}</ref> [[Datoteka:Prima dalmata a Sebenico.jpg|mini|284x284px|Prva dalmatinska brigada ulazi u oslobođeni Šibenik 3. studenoga 1944.]] [[Datoteka:Pripreme I tenkovske brigade za Kninsku operaciju, 1944.jpg|mini|288x288px|I tenkovska brigada, Knin, 1944.]] ==== Popis dalmatinskih brigada ==== * [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|1. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Druga dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|2. dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Treća dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|3. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Četvrta dalmatinska brigada NOVJ-a|4. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Peta dalmatinska brigada NOVJ-a|5. dalmatinska brigada NOVJ-a]] (osnivana dva puta) * [[Šesta dalmatinska brigada NOVJ-a|6. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Sedma dalmatinska brigada NOVJ-a|7. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Osma dalmatinska brigada NOVJ-a|8. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deveta dalmatinska brigada NOVJ-a|9. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Deseta dalmatinska brigada NOVJ-a|10. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Jedanaesta dalmatinska udarna brigada NOVJ-a|11. dalmatinska udarna brigada NOVJ-a]] * [[Dvanaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|12. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Trinaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|13. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|14. dalmatinska brigada NOVJ-a]] * [[Prekomorske brigade Narodnooslobodilačke vojske|3. prekomorska udarna brigada]] [[Četrnaesta dalmatinska brigada NOVJ-a|NOVJ-a]] ==== Popis dalmatinskih divizija ==== *[[IX. dalmatinska divizija NOVJ-a|IX. udarna dalmatinska divizija]] (osnivana dva puta) *[[XIX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XIX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XX. dalmatinska divizija NOVJ-a|XX. udarna dalmatinska divizija]] *[[XXVI. dalmatinska divizija NOVJ-a|XXVI. udarna dalmatinska divizija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Vojni istorijski institut: ZAVRSNE OPERACIJE ZA OSLOBODJENJE JUGOSLAVIJE 1944-45|url=https://www.znaci.org/00001/228.htm|access-date=2023-01-17|website=www.znaci.org}}</ref> === Brojnost === O snazi dalmatinskog ustanka dovoljno je reći da je Dalmacija dala pet divizija. Naime, IX. divizija, poslije teških gubitaka na Neretvi gdje su je zapali najteži zadatci, ponovo je osnovana. Poslije kapitulacije Italije utemeljene su još tri – XIX., XX. i XXVI. divizija, od kojih je u listopadu 1943. sazdan Osmi korpus. Već od lipnja 1942. utemeljeni su općinski i kotarski narodnooslobodilački odbori. U to doba partizanske su snage u Dalmaciji vezivale 54.000 talijanskih vojnika, 4000 četnika i 3000 ustaša, domobrana i žandara. Sama je Dalmacija tada dala više boraca nego Srbija i Makedonija zajedno. Osmi korpus je u prosincu 1943. brojio 16.390 boraca. Vezivao je Njemačku 264. i 118. diviziju, dijelove 7. SS-divizije, i 114. divizije, jednu obalnu i jednu pohodnu pukovniju, 5. i 6. ustaški djelatni zdrug, 15. domobransku pješačku pukovniju, tri žandarmerijska puka i 4000 četnika. Tijekom rata s područja Dalmacije u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkom pokretu Hrvatske]] sudjelovalo je 110.000 ljudi dok je kroz postrojbe NOVJ-a prošla 71&nbsp;000 boraca. U razdoblju prije mobilizacije Dalmacija je dala oko četvrtine ukupnog broja jugoslavenskih partizana. == Ljudski gubitci Dalmacije tijekom rata == Tijekom Drugog svjetskog rata Dalmacija je pretrpjela izuzetno teške ljudske gubitke, koji su ostavili duboke tragove u društvu i kolektivnom pamćenju regije. Točan broj ljudskih gubitaka u Dalmaciji tijekom Drugog svjetskog rata teško je sa sigurnošću utvrditi. Razlog tomu leži u složenim ratnim okolnostima, čestim promjenama vlasti, nedostatku sustavne evidencije i kasnijim političkim tumačenjima događaja. Tisuće dalmatinca poginule su boreći izvan dalmacije kao pripadnici NOVJ-a ali i kao pripadnici talijanske vojske i vojske NDH-a. Popis žrtava Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj iz 1964. navodi da je iz Dalmacije je poginulo preko 30.000 civila i vojnika. 17.428 pripadnika NOVJ-a, 15.177 civila, od kojih je 1791 bilo mlađe od 15 godina. 82 do 90 posto poginulih bili su etnički hrvati, a navedeno je i da je iz Dalmacije poginulo 3237 Hrvatica<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Cvetković|first=Dragan|title=Stvarni gubici Hrvatske 1941.-1945. godine|year=1962.}}</ref> (kao civili i u borbi).<ref name=":0" /> Vladimir Geiger navodi {{n|10 474}}<ref name=":1">{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|date=2011-12-30|title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)|url=https://hrcak.srce.hr/76758|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=43|issue=3|pages=699–749|issn=0590-9597}}</ref> poginulih civila. Talijanski izvori navode više tisuća poginulih civila u savezničkim bombardiranjima koji izostaju s jugoslavenskih i hrvatskih popisa.<ref>{{Citiranje weba|title=Esuli {{!}} Corsa del Ricordo|url=https://www.corsadelricordo.it/pillole-di-storia/esuli|access-date=2025-10-17|website=www.corsadelricordo.it}}</ref> Vladimir Geiger navodi 1355<ref name=":1" /> poginulih iz Zadra, dok talijanski izvori navode i do 5000 žrtava, te više stotina poginulih dalmatinaca pripadnika talijanskih oružanih snaga, dok popis iz 1962. navodi 206 poginulih hrvata u talijanskoj vojsci. Prema Vicku Krstuloviću ratni gubitci Dalmaciji bili su najmanje 33.000 poginulih boraca i civila.<ref>{{Citiranje knjige|last=Krstulović|first=Vicko|url=https://books.google.hr/books/about/Vicko_Krstulovi%25C4%2587.html?id=FVYpswEACAAJ&redir_esc=y|title=Vicko Krstulović: memoari jugoslavenskog revolucionera|date=2012|publisher=MostArt|isbn=978-9958-30-146-9|language=en}}</ref> Broj poginulih pripadnika NOVJ iz Dalmacije se kreće od 17 do 20.000<ref>Broj poginulih partizana iz Dalmacije dostiže 1943. godine 30,6, 1944. godine 30,9 i u početku 1945. godine 27,2 posto od svih stradalih pripadnika NOVJ (za navedene tri godine rata najveći postotak u Hrvatskoj). S područja Dalmacije potječe 28,2 posto svih stradalih partizana iz Hrvatske, među kojima Hrvati čine apsolutnu većinu s 82,8 posto. Dragan Cvetković, 1962. </ref>, dok broj civila varira. Prema zborniku 8. dalmatinskog korpusa<ref name=":2">{{Citiranje weba|title=Nikola Anic: POVIJEST OSMOG KORPUSA NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE HRVATSKE 1943-1945.|url=https://znaci.org/00003/498.htm|access-date=2025-10-19|website=znaci.org}}</ref> gubitci 8. korpusa, i kasnije dalmatinskih postrojbi unutar 4. armije, od 7. listopada 1943. do 8. svibnja 1945., kada je rat završen, bili su ukupno 16.059 poginulih vojnika. Dodavanjem poginulih dalmatinaca od 1941. do 1943. broj se penje do 19.107 poginulih boraca ili 35% od ukupnog broja poginulih NOV Hrvatske (64.561<ref>{{Citiranje weba|title=Vladimir Zerjavic: Gubici Stanovnistva Jugoslavije U 2SR {{!}} PDF|url=https://www.scribd.com/document/449589976/Vladimir-Zerjavic-Gubici-stanovnistva-Jugoslavije-u-2SR|access-date=2025-10-19|website=Scribd|language=en}}</ref>).<ref name=":2" /> [[Datoteka:Zadar_bombardiran_1944.78577.jpg|desno|mini|Pogled na Zadar u plamenu [[1944.]]]] Zbog komunističke ideologije, koja je bila sastavni dio šireg antifašističkog pokreta, partizani su nakon oslobođenja često likvidirali i političke protivnike za koje su sumnjali da bi mogli predstavljati prijetnju novom poretku. [[Strijeljanje na otoku Daksi|Pokolj na otoku Daksi]], nakon oslobođenja Dubrovnika, poznat je primjer partizanskog ratnog zločina, kada je bez suđenja pogubljeno 53 dubrovačkih civila. Velikim civilnim žrtvama u Dalmaciji pridonijelo je i snažno savezničko bombardiranje obalnih i prometnih čvorišta koja su bila pod kontrolom njemačke vojske. Gotovo svi veći dalmatinski gradovi bili su bombardirani, a najteža su razaranja pogodila Zadar. U Zadru je potpuno uništeno oko 80&nbsp;% objekata, dok su gotovo svi preostali bili oštećeni. U trideset dokumentiranih zračnih napada poginulo je između 500 i čak 5000 ljudi u gradu koji je tada imao manje od 20.000 stanovnika. Brojni civili Dalmacije izgubili su živote internirani po razni logorima izvan okupirane jugoslavije, dok je 835 Dalmatinaca umrlo u izbjegličkom logoru [[El Shatt]] u Egiptu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Bieber|first=Florian|date=2020-07|title=Building Yugoslavia in the Sand? Dalmatian Refugees in Egypt, 1944–1946|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/building-yugoslavia-in-the-sand-dalmatian-refugees-in-egypt-19441946/4088E6E6287587AC3477CB624B0E5DB2|journal=Slavic Review|language=en|volume=79|issue=2|pages=298–322|doi=10.1017/slr.2020.85|issn=0037-6779}}</ref> == Povezani članci == *[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] *[[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmi dalmatinski udarni korpus]] *[[Guvernatorat Dalmacija]] *[[Koncentracijski logor Kampor]] *[[Logor Slana na Pagu]] *[[El Shatt]] *[[Savezničko bombardiranje Zadra]] == Izvori == {{izvori}}{{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Postrojbe NOV i PO Hrvatske]] [[Kategorija:Povijest Dalmacije]] 48vjjw3chq8ha8x9j61hoy6tddd7f31 0 739277 7469470 7446837 2026-05-27T10:16:25Z Minorax 221440 ([[c:GR|GR]]) [[File:Order suvorov2 rib.png]] → [[File:SU Order of Suvorov 2nd class ribbon.svg]] vva 7469470 wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{Infookvir vojna osoba |ime = Peko Dapčević |slika = Peko-dapčević.png |opis = Peko Dapčević 1947. godine. |veličina = 200px |datum rođenja = [[25. lipnja]] [[1913.]] |mjesto rođenja = [[Ljubotinj]], kraj [[Cetinje|Cetinja]] |datum smrti = [[10. veljače]] [[1999.]] |mjesto smrti = [[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]] |nacionalnost = |puno ime = Petar Dapčević |nadimak = ''Peko'' |supruga = Milena Dapčević |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1937.–1939. i 1941.–1955. |čin = [[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[general pukovnik|general-pukovnik]] |ratovi = [[Španjolski građanski rat]]<br>[[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = [[Datoteka:Flag of the International Brigades.svg|25px]] [[Internacionalne brigade]]<br>[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|25px]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]]<br>[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]] |rod = [[Datoteka:KoV JNA.JPG|25px]] [[Kopnena vojska JNA|Kopnena vojska]] |jedinice = [[Lovćenski partizanski odred]]<br>[[Četvrta crnogorska proleterska brigada NOVJ-a|Četvrta crnogorska proleterska brigada]]<br>[[Druga proleterska divizija NOVJ-a|Druga proleterska divizija]]<br>[[Prva armija JA]] |zapovijedao = [[Načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije|3. načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije]] |odlikovanja = SFR Jugoslavija<br>[[Datoteka:Orden slobode.png|40px|Orden slobode|link=Orden slobode]] [[Datoteka:Order_of_the_National_Hero_BAR.png|40px|Orden narodnog heroja|link=Orden narodnog heroja]] [[Datoteka:Order of the National liberation Rib.png|40px|Orden narodnog oslobođenja|link=Orden narodnog oslobođenja]]<br>[[Datoteka:Order of the Battle flag Rib.png|40px|Orden ratne zastave|link=Orden ratne zastave]] [[Datoteka:Order of the partisan star with golden wreath Rib.png|40px|Orden partizanske zvijezde|link=Orden partizanske zvijezde]] [[Datoteka:Order of the partisan star with golden wreath Rib.png|40px|Orden partizanske zvijezde|link=Orden partizanske zvijezde]]<br>[[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with golden wreath Rib.png|40px|Orden bratstva i jedinstva|link=Orden bratstva i jedinstva]] [[Datoteka:Order for courageousness Rib.png|40px|Orden za hrabrost|link=Orden za hrabrost]] [[Datoteka:Commemorative Medal of the Partisans - 1941 RIB.png|40px|Partizanska spomenica 1941.|link=Partizanska spomenica 1941.]]<br>Sovjetski Savez<br>[[Datoteka:SU Order of Suvorov 2nd class ribbon.svg|40px|Orden Suvorova]] [[Datoteka:Order_kutuzov1_ribbon.jpg|40px|Orden Kutuzova]] }} '''Petar "Peko" Dapčević''' ([[Ljubotinj]], kraj [[Cetinje|Cetinja]] [[25. lipnja]] [[1913.]] — [[1999.]]) je bio partizanski vojskovođa iz [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Drugog svjetskog rata]], zapovjednik [[Druga proleterska divizija NOVJ-a|Druge proleterske divizije]]. Prije rata se kao dobrovoljac [[Jugoslavenski dragovoljci u Španjolskom građanskom ratu|borio protiv fašizma u Španjolskoj]]. Tijekom Drugog svjetskog rata imao je istaknutu ulogu u bitkama na Neretvi, Sutjesci i u [[Oslobođenje Beograda|oslobođenju Beograda]]. Nakon rata je bio [[general-pukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]], društveno-politički radnik i veleposlanik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. U razdoblju od [[1953.]] do [[1955.]] godine obavljao je funkciju [[Načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije|načelnika Generalštaba]] [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Nositelj je mnogih prestižnih jugoslavenskih odlikovanja. Proglašen je [[narodni heroj Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]]. == Životopis == Rođen je [[25. lipnja]] [[1913]]. godine u selu [[Ljubotinj]], kraj [[Cetinje|Cetinja]]. Porijeklom iz svećeničke obitelji Jovana Dapčevića. Imao je tri brata — [[Vlado Dapčević|Vlada]], Draga i Milutina i sestru Danicu. Još kao gimnazijalac na Cetinju sudjelovao je u dva [[štrajk]]a, a kao učenik osmog razreda bio je uhićen zbog aktivnog sudjelovanja u manifestacijama mladeži. Nakon završetka gimnazije upisao se na [[Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu|Pravni fakultet]] u [[Beograd]]u i ubrzo, u svojoj dvadesetoj godini, [[1933.]] postao član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ). Tri godine kasnije vratio se u svoj rodni kraj i kao član Okružnog komiteta KPJ za Cetinje radio je na stvaranju i jačanju partijskih organizacija. === Španjolski građanski rat === {{Glavni|Španjolski građanski rat|Jugoslavenski dragovoljci u Španjolskom građanskom ratu}} [[Datoteka:Miha Počervina, Kosta Nađ i Peko Dapčević.jpg|minijatura|Bataljun "Divizionario" 45. divizije. Slijeva nadesno: zapovjednik voda [[Miha Počervina]], zapovjednik 1. čete [[Kosta Nađ]] i zamjenik zapovjednika Peko Dapčević.]] U svibnju [[1937.]] godine Peko je otišao u [[Španjolska|Španjolsku]], kako bi se u Španjolskom građanskom ratu borio protiv [[Francisco Franco|Francovih]] [[Fašizam|fašističkih]] snaga. Poslije kraće obuke on je, kao borac-mitraljezac, bio u bataljonu „[[Georgi Dimitrov|Dimitrov]]” 15. internacionalne brigade. Na bojišnici Brunete kod [[Madrid]]a ranjen je u glavu. Poslije izlaska iz bolnice postao je politički delegat voda i ubrzo [[politički komesar]] čete. Uskoro je u borbama pokazao svoje vojničke sposobnosti i postao zapovjednikom čete. Na bojišnici kod Ebra ponovno je ranjen u glavu, a [[1938.]] godine ranjen je treći put, u ruku. U kratkom vremenu napredovao je od [[desetar]]a do [[poručnik]]a Španjolske republikanske armije. Konačno, zadobio je čin kapetana. Kada je u veljači [[1939.]] godine poslije poraza Španjolske republikanske vojske sa ostalim [[Jugoslaveni u Španjolskom građanskom ratu|dobrovoljcima]] prešao francusku granicu, završio je u koncentracijskom logoru. Vlada [[Francuska|Francuske]] internirala ga je, zajedno s ostalim borcima Internacionalnih brigada u koncentracijski logor u [[Argelès-sur-Mer]]u. S grupom svojih prijatelja iz Španjolske, francuska policija ga je zatvorila u tvrđavu Collioure. U logoru je ostao do listopada [[1940.]] godine. Tada su Peko Dapčević i [[Fadil Jahić Španac]] dobili zadatak da pobjegnu iz logora i da organiziraju bijeg ostalih zatočenika. U vezi s tim Peko Dapčević je u travnju [[1941.]] godine otišao na rad u [[Austrija|Austriju]], odakle je organizirao bijeg i prebacivanje drugova u Jugoslaviju. === Narodnooslobodilačka pokret u Jugoslaviji === {{Glavni|Narodnooslobodilački pokret u Jugoslaviji}} Odmah poslije povratka u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] uhićen je u [[Sombor]]u i sproveden za [[Crna Gora|Crnu Goru]], ali je uspio pobjeći sa postaje u [[Nikšić]]u. Tu se povezao sa članovima Mjesnog komiteta KPJ za Nikšić i aktivno sudjelovao u pripremama za ustanak. ==== Ustanak u Crnoj Gori ==== {{Glavni|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}} U prvim danima, [[Trinaestosrpanjski ustanak|Тrinaestosrpanjskog ustanka]] nalazio se na funkciji člana Okružnog komiteta KPJ za Cetinje i zapovjednika [[Lovćenski partizanski odred|Lovćenskog partizanskog odreda]]. U borbi na Košćelama (na putu [[Cetinje]]-[[Rijeka Crnojevića]]) [[15. srpnja]] [[1941.]] godine, pod njegovim zapovjedništvom je isprva uništena motorizirana kolona, a potom i motorizirani bataljun talijanske divizije „Messina”. Bio je član, a izvesno vrijeme i zamjenik zapovjednika [[Glavni štab NOV i PO Crne Gore|Glavnog štaba NOP odreda za Crnu Goru]], od njegovog formiranja u kolovozu 1941. godine. Kao član Glavnog štaba i zapovjednik Lovćenskog partizanskog odreda dao je veliki doprinos stvaranju i učvršćivanju partizanskih postrojbi, izvođenju borbenih poduhvata i razvoju tzv. [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkog pokreta]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. ==== Pohod u Bosansku krajinu ==== {{Glavni|Pohod proleterskih brigada u Bosansku krajinu 1942.}} Kada je [[11. lipnja]] 1942. godine formirana [[Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada NOVJ-a]], Peko je bio imenovan za njezinog zapovjednika. Pod njegovim zapovjedništvom brigada je sudjelovala u pohodu na [[Bosanska krajina|Bosansku krajinu]]. Do sredine srpnja, zauzela je Hadžiće (na pruzi [[Sarajevo]]-[[Mostar]]), [[Gornji Vakuf]] i vodila borbe na sektoru [[Bugojno|Bugojna]]. U kolovozu je izvršila dva snažna [[Bitka za Kupres 1942.|napada na jako utvrđeni Kupres]] i pretrpjela teške gubitke. Poslije ovoga vodila je borbe protiv jakih [[Wehrmacht|njemačkih]] snagama na [[Manjača|Manjači]], zatim je u rujnu sudjelovala u napadu na [[Jajce]], a zatim je sudjelovala u žestokim borbama na pravcima Jajce-[[Donji Vakuf]] i Jajce-[[Travnik]]. U listopadu je sudjelovala u oslobođenju [[Mrkonjić-Grad]]a. Kada su [[1. studenog]] 1942. godine formirane prve [[Spisak divizija NOVJ-a|divizije NOVJ]], Peko Dapčević je bio postavljen za zapovjednika [[Druga proleterska divizija NOVJ-a|Druge proleterske divizije]]. Od tada do sredine rujna [[1943.]] godine, pod njegovim zapovjedništvom Druga divizija je sudjelovala u najtežim borbama na jugoslavenskom ratištu. Od studenog 1942. do veljače [[1943.]] godine divizija je operirala na širem graničnom pojasu između [[Bosna|Bosne]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. U studenom je razbila neprijateljske snage na sektoru [[Knin]]-[[Bosansko Grahovo]], [[14. prosinca]] oslobodila [[Livno]], zatim napala [[Kupres]], oslobodila Šujicu i [[Tomislavgrad|Duvno]] i vodila borbe na pravcu Duvno-[[Imotski]]; krajem prosinca 1942. i početkom siječnja 1943. godine divizija je izvela uspješne ofenzivne operacije u Cetinskoj krajini. ==== Bitka na Neretvi ==== {{Glavni|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:Peko Dapčević speaking to Italians, September 1943.jpg|minijatura|Peko Dapčević zapovjednik 2. udarnog korpusa drži govor borcima talijanskog bataljuna "Garibaldi", koji se priključio partizanima, Pljevlja, rujan 1943.]] U vrijeme [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] [[Druga proleterska divizija NOVJ-a|Druga divizija]], je imala vrlo važnu ulogu. U veljači je sudjelovala u oslobođenju [[Posušje|Posušja]] i [[Imotski|Imotskog]], prodrla u dolinu [[Neretva|Neretve]], oslobodila Drežnicu i [[Jablanica|Jablanicu]] te dijelom snaga sudjelovala u napadima na [[Konjic]]. Uspjesi stožera i zapovjednika posebno su došli do izražaja u teškim borbama krajem veljače i početkom ožujka 1943. godine. Glavnina snaga divizije sudjelovala je u obrambenim borbama na pravcu Gornji Vakuf-[[Prozor]] i u čuvenom protuudaru kod Gornjeg Vakufa, a drugi dio snaga je vodio teške obrambene borbe na Neretvi. Druga proleterska divizija je prva forsirala Neretvu, ožujka 1943. godine i zadala snažan udar [[četnici]]ma. Od tada su počele njezine ofenzivne operacije na istok. Glavina divizije je nastupala pravcem Čičevo-Glavatičevo-[[Kalinovik]]-[[Foča]] i sudjelovala u više teških borbi i razbijanju snažnih četničkih grupacija, dok je drugi dio snaga bio angažiran u borbama po [[Hercegovina|Hercegovini]]. {{citat|Ovog momenta vratilo se 10 Crnogoraca nikšićke brigade koji su bili zarobljeni kod boljševika. Oni pričaju: zarobljenih je 90 u noćnom napadu... Od svih zarobljenika pušteno je 10 starih. Ostale su zadržali. Zarobljenike su vodili pred Peka Dapčevića koji ih je korio. Ubili nisu nikoga.<ref name="Zbornik-tomXIV-2">[http://www.znaci.net/00001/4_14_2.pdf ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV - DOKUMENTI ČETNIČKOG POKRETA DRAŽE MIHAILOVIĆA - KNJIGA 2]</ref>|Izvještaj četničkog zapovjednika generalu Mihailoviću}} U suradnji sa [[Prva proleterska divizija NOVJ-a|Prvom divizijom]], Druga divizija je forsirala [[Drina|Drinu]], razbila [[Talijani|talijansko]]-[[Četnici|četničke]] snage jačine nekoliko tisuća, i oslobodila sjevernu [[Crna Gora|Crnu Goru]], a u suradnji sa [[Treća udarna divizija NOVJ-a|Trećom divizijom]] u borbama na Javorku i Bioču razbila talijansko-četničke snage, također jačine nekoliko tisuća vojnika. ==== Bitka na Sutjesci ==== {{Glavni|Bitka na Sutjesci}} [[Datoteka:Druga proleterska divizija.jpg|minijatura|Smotra 2. proleterske divizije u Boanu neposredno uoči [[bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]], svibnja 1943. godine. Pred strojem boraca je zapovjednik divizije Peko Dapčević.]] U vrijeme [[Bitka na Sutjesci|Pete neprijateljske ofenzive]], Druga divizija je isprva vodila teške borbe protiv Prve njemačke brdske divizije, na sektoru [[Mojkovac|Mojkovca]] i [[Kolašin]]a, zatim sudjelovala u stvaranju mostobrana na Vučevu i u teškim borbama na Javorku Pivskom. U borbama u dolini Sutjeske njezine brigade su igrale odlučujuću ulogu u napadima na Košur i u obrani na Barama. U vrijeme proboja na [[Zelengora|Zelengori]] izuzetno značajne bile su obrambene borbe na Ljubinom grobu i Košuti i prodor prema komunikaciji [[Foča]]-[[Kalinovik]]. U listopadu 1943. godine Peko je postao zapovjednikom [[Drugi udarni korpus NOVJ-a|Drugog udarnog korpusa NOVJ-a]]. Pod njegovim zapovjedništvom korpus je postao jedna od najjačih postrojbi [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. U jesen 1943. godine sudjelovao je u oslobođenju većeg dijela [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hercegovina|Hercegovine]] i [[Sandžak]]a. Korpus je zatim vodio teške borbe u Limsko-drinskoj operaciji. Godine 1943. unaprijeđen je u čin [[general-bojnik]]a, a [[1944.]] u čin [[general-potpukovnik]]a. Na proljeće 1944. godine Pekov Drugi udarni korpus je izveo Mojkovačku operaciju i druge pothvate za obranu slobodnog teritorija [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Sandžak]]a, a tijekom ljeta sudjelovao je u [[Andrijevička operacija|Andrijevičkoj operaciji]]. ==== Oslobođenje Beograda ==== {{Glavni|Beogradska operacija}} [[Datoteka:General Peko Dapčević and general Vladimir Ždanov in liberated Belgrade 1944.jpg|minijatura|Sovjetski general [[Vladimir Ždanov]] i Peko Dapčević listopada 1944. u oslobođenom [[Beograd]]u.]] U srpnju 1944. godine Peko je bio imenovan za zapovjednika Operativne grupe divizija, s kojom je prodro u [[Srbija|Srbiju]] i oslobodio znatni teritorij u sljevu [[Južna Morava|Južne]] i [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]]. U rujnu 1944. godine zapovjedao je Prvom armijskom grupom, koja je izvela operacije za oslobođenje zapadne [[Srbija|Srbije]] i [[Šumadija|Šumadije]] te [[Beogradska operacija|Beogradsku operaciju]]. ==== Proboj Srijemske bojišnice ==== {{Glavni|Srijemska bojišnica}} Dana 1. siječnja [[1945.]] godine Peko Dapčević je bio imenovan za zapovjednika [[Prva jugoslavenska armija|Prve armije JA]]. Prva armija je vodila borbe na [[Srijemska bojišnica|Srijemskoj bojišnici]] i [[12. travnja]] izvršila proboj. U završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije armija je oslobodila dio [[Hrvatska|Hrvatske]], prodrla u [[Slovenija|Sloveniju]] i sa [[Treća jugoslavenska armija|Trećom armijom]] na sektoru [[Celje]]-[[Maribor]] razbila i zarobila glavne njemačke i kolaboracionističke snage, pod zapovjedništvom [[Alexander Löhr|generala Alexandera Löhra]] (jačine oko 300.000 ljudi). === Karijera u SFRJ === [[Datoteka:Grob Peke Dapcevica Novo groblje.JPG|desno|mini|280px|Grob Peka Dapčevića na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u [[Beograd]]u]] U svibnju 1945. godine imenovan je zapovjednikom Četvrte armije i zapovjednikom Vojne uprave u [[Istra|Istri]]. UTijekom rata bio je član [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ) i član Predsjedništva [[CASNO|Crnogorske antifašističke skupštine narodnog oslobođenja]] (CASNO). Od [[1946.]] do [[1948.]] godine završio je [[Vojna akademija Vorošilov|Višu vojnu akademiju „Vorošilov”]] u [[Moskva|Moskvi]]. Poslije povratka iz [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetskog Saveza]] do [[1953.]] bio je zamjenik, a od [[1953.]] do [[1955.]] godine [[Načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije|načelnik Generalštaba JNA]]. Poslije demobiliziranja [[1955.]] godine bio je član [[Savezno izvršno vijeće|Saveznog izvršnog vijeća]], kao sekretar za promet i veze, od 1955. do [[1961.]] i veleposlanik u [[Grčka|Grčkoj]]<ref>[http://hdl.handle.net/10891/osa:f40a4008-7536-4dcc-b096-08d59c48325a "Yugoslavia - Sidelights"], 16 August 1961. HU OSA 300-8-3-14511; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.</ref> te sudionik velikog broja diplomatskih misija. Bio je potpredsjednik Savezne skupštine. Bio je poslanik Privremene narodne skupštine i Ustavotvorne skupštine [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DF Jugoslavije]], a za poslanika Savezne skupštine i Republičke skupštine [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crne Gore]] biran je više puta. Na [[Sedmi kongres SKJ|Sedmom]] i [[Osmi kongres SKJ|Osmom kongresu SKJ]] biran je za člana [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta SKJ]]. Bio je član Predsjedništva [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|SSRN Jugoslavije]], Glavnog odbora [[SUBNOR]]-a i [[Savjet federacije SFRJ|Savjeta federacije]]. Godine [[1947.]] unaprijeđen je u čin [[general-pukovnik]]a. Zajedno s [[Koča Popović|Kočom Popovićem]] na četrdesetogodišnjicu oslobođenja 9. svibnja 1985. godine [[Predsjedništvo SFRJ]] ga je predložilo za unaprijeđenje u čin [[general armije|generala armije]]. To unaprijeđenje je smatrano kao nagrada za njihovo izuzetno zapovjedanje postrojbama JA u završnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije. Obojica su ovaj prijedlog odbili. Bio je jedan od osnivača sportskog društva [[JSD Partizan|Partizan]] iz Beograda. Umro je [[10. veljače]] [[1999.]] godine u [[Beograd]]u, i sahranjen je na beogradskom [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]]. == Knjige i odlikovanja == [[Datoteka:Uniforma Peke Dapcevica.JPG|desno|mini|[[Odora]], [[Orden narodnog heroja]] i [[Partizanska spomenica 1941.]] [[general-pukovnik]]a Peka Dapčevića, izložena u [[Vojni muzej u Beogradu|Vojnom muzeju u Beogradu]]]] Napisao je knjige: * „''Rat u Koreji''“, Beograd [[1951.]]; * „''Značaj i snaga manevra''“, Beograd [[1954.]]; * „''Kako smo vodili rat''“, Beograd [[1956.]]; * „''Taktika partizanskih odreda i brigada''“, Beograd [[1961.]]; * „''Male ratne priče''“, Beograd [[1961.]]; * „''Od Pirineja do Cetinja''“, Beograd [[1981.]] i * „''Kazivanja o Beogradskoj operaciji''“ * „''Za Beograd''“ [[1984.]]; * „''Ogledi iz Vojne Misli''“ [[1986.]] U listopadu 1945. godine na godišnjicu oslobođenja, bio je proglašen za prvog [[Počasni građani Beograda|počasnog građanina Beograda]]. Dobitnik je Nagrade AVNOJ-a. Nositelj [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]], [[Orden slobode|Ordena slobode]], [[Orden junaka socijalističkog rada|Ordena junaka socijalističkog rada]], kao i više drugih visokih [[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslavenskih odlikovanja]]. [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovan je [[22. listopada]] 1945. godine. Povodom obilježavanja 70. godišnjice oslobođenja Beograda, odlukom Gradske skupštine Beograda, dio Kumodraške ulice u općini [[Voždovac]] od [[18. rujna]] [[2014.]] nosi ime ''Bulevar Peke Dapčevića''.<ref>[http://www.kurir-info.rs/vesti/beograd/od-danas-zvanicno-koca-popovic-i-peko-dapcevic-dobili-svoju-ulicu-clanak-1561139 Od danas zvanično: Koča Popović i Peko Dapčević dobili svoju ulicu], pristupljeno 21.3.2023.</ref> == Obitelj == Čitava Pekova obitelj je sudjelovala u tzv. [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]], ali su se poslije sukoba [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i [[Informbiro]]a, Pekova braća - [[Vlado Dapčević|Vlado]] i Milutin, kao i sestra Danica izjasnili za Rezoluciju Informbiroa, zbog čega su bili uhićeni i osuđeni na višegodišnje kazne zatvora. Pekova supruga bila je glumica [[Milena Dapčević|Milena Vrsjakov-Dapčević]], s kojom ima kćerku Milicu i sina Vuka. == Literatura == * ''[[Enciklopedija Jugoslavije]]'' (knjiga osma). „Jugoslovenski leksikografski zavod“, Zagreb 1956. godina. * ''[[Vojna enciklopedija]]'' (knjiga druga), Beograd 1972. godina * ''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]''. „Mladost“, Beograd 1975. godina. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Peko Dapčević}} * [http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Peko-Dapchevic--prvi-pochasni-gradjanin-prestonice.sr.html Peko Dapčević - prvi počasni građanin prestonice („Politika“, 12. siječnja 2010.)] {{GLAVNIRASPORED:Dapčević, Peko}} [[Kategorija:Životopisi, Cetinje]] [[Kategorija:Crnogorski komunisti]] [[Kategorija:Partizanski zapovjednici]] [[Kategorija:Crna Gora u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Vojni zapovjednici u JNA]] [[Kategorija:Veleposlanici]] nxdjg4on78y6j76fa2cz66ji3r2ykiw 1 739952 7469016 6971965 2026-05-26T13:26:43Z Artniješkart 362139 /* Jednostrani izvori */ novi odlomak 7469016 wikitext text/x-wiki == Citati iz razdoblja socijalističke diktature == Čemu nazivati zrinske seljake ustašama? Gdje je dokaz da su bili članovi ustaške organizacije? [[Suradnik:Armand Zaroff|Armand Zaroff]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Armand Zaroff|razgovor]])</small> 05:41, 12. travnja 2023. (CEST) == Zrinski seljaci su ustaše? == Gdje je dokaz tome? Koja literatura o tome svjedoči? Zašto se koriste isključivo dokumenti terorističke Komunističke partije u vezi te teme? [[Suradnik:Armand Zaroff|Armand Zaroff]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Armand Zaroff|razgovor]])</small> 20:58, 18. travnja 2023. (CEST) :Sama Wikipedija navodi da treba izbjegavati izraze koji su ponižavajući. [[Suradnik:Armand Zaroff|Armand Zaroff]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Armand Zaroff|razgovor]])</small> 20:59, 18. travnja 2023. (CEST) :Naravno da nisu svi Zrinjani bili ustaše, niti se to igdje tvrdi. No o postojanju jake ustaške posade u Zrinu postoji mnogo dokaza - nekoliko ih je citirano i u članku. Koliko su zrinjski ustaše predstavljali formalnu postrojbu Ustaške vojnice, a koliko su bili tzv. "divlji ustaše" je dobro pitanje, koje bi svakako trebalo stručno proučiti. [[Suradnik:JCamatte|JCamatte]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JCamatte|razgovor]])</small> 19:30, 20. travnja 2023. (CEST) == Povijest == Kako može nedostajati veliki dio povijesti Zrina? Nedostaje cijelo razdoblje vlasništva Zrina u obitelji Zrinski. Ovo je vrlo čudno. [[Posebno:Doprinosi/104.158.50.95|104.158.50.95]] 02:18, 8. lipnja 2024. (CEST) :Slobodno dodajte što nedostaje, wikipedija je otvorena za uređivanje. [[Suradnik:JCamatte|JCamatte]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JCamatte|razgovor]])</small> 12:28, 18. lipnja 2024. (CEST) == Jednostrani izvori == Nikada niti jedno srpsko mjesto na hrvatskoj Wikipediji nije četničko uporište, no sljedeći hidrografiju totalitarne države naziva se Zrin ustaškim uporištem. [[Suradnik:Artniješkart|Artniješkart]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artniješkart|razgovor]])</small> 15:26, 26. svibnja 2026. (CEST) 51yrt66d5rgzg2tjdt1kc6967wgjxyf 7469194 7469016 2026-05-26T20:45:28Z Runolist 263374 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Artniješkart|Artniješkart]] ([[User talk:Artniješkart|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:JCamatte|JCamatte]] 6971965 wikitext text/x-wiki == Citati iz razdoblja socijalističke diktature == Čemu nazivati zrinske seljake ustašama? Gdje je dokaz da su bili članovi ustaške organizacije? [[Suradnik:Armand Zaroff|Armand Zaroff]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Armand Zaroff|razgovor]])</small> 05:41, 12. travnja 2023. (CEST) == Zrinski seljaci su ustaše? == Gdje je dokaz tome? Koja literatura o tome svjedoči? Zašto se koriste isključivo dokumenti terorističke Komunističke partije u vezi te teme? [[Suradnik:Armand Zaroff|Armand Zaroff]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Armand Zaroff|razgovor]])</small> 20:58, 18. travnja 2023. (CEST) :Sama Wikipedija navodi da treba izbjegavati izraze koji su ponižavajući. [[Suradnik:Armand Zaroff|Armand Zaroff]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Armand Zaroff|razgovor]])</small> 20:59, 18. travnja 2023. (CEST) :Naravno da nisu svi Zrinjani bili ustaše, niti se to igdje tvrdi. No o postojanju jake ustaške posade u Zrinu postoji mnogo dokaza - nekoliko ih je citirano i u članku. Koliko su zrinjski ustaše predstavljali formalnu postrojbu Ustaške vojnice, a koliko su bili tzv. "divlji ustaše" je dobro pitanje, koje bi svakako trebalo stručno proučiti. [[Suradnik:JCamatte|JCamatte]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JCamatte|razgovor]])</small> 19:30, 20. travnja 2023. (CEST) == Povijest == Kako može nedostajati veliki dio povijesti Zrina? Nedostaje cijelo razdoblje vlasništva Zrina u obitelji Zrinski. Ovo je vrlo čudno. [[Posebno:Doprinosi/104.158.50.95|104.158.50.95]] 02:18, 8. lipnja 2024. (CEST) :Slobodno dodajte što nedostaje, wikipedija je otvorena za uređivanje. [[Suradnik:JCamatte|JCamatte]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:JCamatte|razgovor]])</small> 12:28, 18. lipnja 2024. (CEST) khib1nzgwwwb5589b9vr7e6zg49tztn 0 740192 7469327 7445421 2026-05-27T04:20:29Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469327 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Akiba Rubinstein |punoime = Akiba Kiwelowicz Rubinstein |slika = Akiba-RubinsteinC.jpg |država = Rusko Carstvo (1880. – 1917.) <br>Poljska (1918. – 1926.) <br>Belgija (1926. – 1961.) |datum_rođenja = [[1. prosinca]] [[1880.]] |mjesto_rođenja = [[Stawiski]] |datum_smrti = [[14. ožujka]] [[1961.]] |mjesto_smrti = [[Antwerpen]] |titula = [[Šahovski velemajstor|velemajstor]] ([[1950.]]) }} '''Akiba Kiwelowicz Rubinstein'''([[1. prosinca]] [[1880.]]– [[14. ožujka]] [[1961.]]) bio je [[Poljska|poljski]] šahist.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.chessgames.com/player/akiba_rubinstein.html |naslov=Akiba Rubinstein |izdavač=chessgames.com |pristupljeno=18. travnja 2023.}}</ref> Smatra se jednim od najvećih igrača koji nisu osvojili naslov svjetskoga prvaka. Godine [[1912.]] izazvao je [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]] na meč za svjetskog prvaka te je meč zakazan za jesen [[1914.]] godine. Ipak, zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], meč nikada nije održan.<ref>[https://en.chessbase.com/post/on-akiba-rubinstein-s-145th-birthday On Akiba Rubinstein’s 145th Birthday] ChessBase. Pristupljeno 24. siječnja 2026.</ref> Titula [[velemajstor]]a dodijeljena mu je [[1950.]] godine, kada je službeno uvedena. U mladosti je pobjeđivao tadašnje najbolje svjetske igrače poput Laskera, [[José Raúl Capablanca|Capablance]],&nbsp;[[Aleksandar Aljehin|Aljehina]], [[Siegbert Tarrasch|Tarrascha]], [[Carl Schlechter|Schlechtera]], [[Richard Réti|Rétija]], [[Dawid Janowski|Janowskog]], [[Frank James Marshall|Marshalla]], Maroczyja, Spielmanna i Bogoljubova. Štoviše, imao je gotovo izjednačen rezultat protiv Laskera (+1 –2 =3) i Capablance (+1 –1 =7) te pozitivne rezultate protiv velike većine tadašnjih najboljih igrača, izuzev Aljehina protiv kojega je imao negativan rezultat (–8 +3 =2). Godine [[1914.]] trebao je odigrati meč za svjetskog prvaka protiv [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]], no meč je otkazan zbog izbijanja [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Otada mu je život obilježen [[Psihička bolest|psihičkom bolešću]] koja ga je onemogućila da ostvari svoj puni šahovski potencijal.<ref>[https://en.chessbase.com/post/on-akiba-rubinstein-s-145th-birthday On Akiba Rubinstein’s 145th Birthday] ChessBase. Pristupljeno 24. siječnja 2026.</ref> == Teorijska ostavština == Po njemu su nazvana brojna šahovska otvaranja. Najviše je doprinio razvoju Daminog gambita, Slavenke, Nimcovičeve indijke te Francuske obrane. Po njemu je nazvana i zamka u daminom gambitu u koju je upao dva puta, protiv Aljehina 1928. i Euwea 1930. Jedan od mogućih redoslijeda uvodnih poteza glasi: :1.d4 d5 2.c4 e6 3.Sf3 Sf6 4.Lg5 Sbd7 5.e3 Le7 6.Sc3 O-O 7.Tc1 Te8 8.Dc2 a6 9.cxd5 exd5 10.Ld3 c6 11.O-O Se4 12.Lf4 f5? 13. Sxd5! osvaja pješaka jer nakon 13...cxd5?? slijedi 14.Lc7 s osvajanjem dame. {{Chess diagram | floatleft | |rd| |bd|qd|rd| |kd| | |pd| |nd|bd| |pd|pd |pd| |pd| | | | | | | | |pd| |pd| | | | | |pl|nd|bl| | | | |nl|bl|pl|nl| | |pl|pl|ql| | |pl|pl|pl | | |rl| | |rl|kl| |Bijeli osvaja pješaka nakon 13.Sxd5. }} == Izvori == {{Izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Rubinstein, Akiba}} [[Kategorija:Poljski šahisti]] [[Kategorija:Šahovski velemajstori]] ky1o9ipkj2tc2uuvto9yan6zozbxdwc 0 741182 7469307 7204212 2026-05-27T04:18:08Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469307 wikitext text/x-wiki '''Laskerov manevar''' tehnika je u teoriji [[šah]]ovskih topovskih završnica koju je 1890. objavio tada 22-godišnji [[Emanuel Lasker]]. Smatra se jednom od temeljnih studija u tom području.<ref>[https://en.chessbase.com/post/study-of-the-month-2020-11 Emanuel Lasker: Jack of all trades, master of some] Chessbase. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> [[Paul Keres]] o studiji je [[1972.]] u svojoj knjizi ''Praktične konačnice'' napisao da je „jamačno najpoznatiji slučaj” konačnice topa i pješaka protiv topa i pješaka.<ref>Paul Keres, Praktične konačnice, Šahovska naklada, Zagreb, 1984., str. 139</ref> {{Chess diagram |floatright |Emanuel Lasker, 1890. | | |kl | | | | | | | |pl | | | | |rl |kd| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |rd | | | | |pd | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} Rješenje studije krije se u finom mehanizmu prisiljavanja crnog kralja na drugi red metodom opozicije i prekrivanja od šahova. Kada se, dakle, crni kralj nađe na istom redu kao i crni top, bijeli će uzeti pješaka na a2 te je crni prisiljen uzeti topa, no izlazi bijela dama te je tako pozicija dobivena za bijelog. == Rješenje studije == :'''1. Kb8 Tb2+''' Bijeli kralj oslobađa put b7 pješaku. :'''2. Ka8! Tc2''' Bijeli koristi crnog kralja kao štit, odnosno zaštitu od šahova crnog topa. :'''3. Th6+ Ka5''' Bijeli prisiljava crnog kralja na red niže, što je centralna ideja studije. :'''4. Kb7! Tb2 ''' Bijeli mora privremeno doći pod otvorenu liniju da bi zaštitio b7 pješaka. :'''5. Ka7 Tc2''' Uzorak se ponavlja dok crni kralj ne bude prisiljen doći na drugi red. :'''6. Th5+ Ka4''' :'''7. Kb6 Tb2''' :'''8. Ka6 Tc2''' Crni nema bolje opcije od pasivne igre. :'''9. Th4+ Ka3''' :'''10. Kb6 Tc2''' :'''11. Ka5 Tc2''' :'''12. Th3 Ka2''' Crni kralj konačno mora doći na a2, tj. na isti red s topom. Slijedi privremena žrtva topa. :'''13. Txh2!! Txh2''' Bijeli sada promovira pješaka u damu i dobiva partiju. :'''14. c8=D 1–0'''. == Povijest == Studiju je tada 22-godišnji [[Emanuel Lasker|Lasker]] objavio u šahovskom magazinu ''Deutsches Wochenschach'' 13. srpnja 1890. i od tada ova se studija nalazi u gotovo svim poznatijim knjigama o opsežnoj teoriji topovskih završnica. Zanimljivo je da je ovu studiju objavio samo dva tjedna prije turnira u [[Berlin]]u gdje je osvojio prvo mjesto, pobjedivši svog starijeg brata Bertholda u doigravanju.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1379714 Berthold Lasker vs Emanuel Lasker] Chessgames. Pristupljeno 12. svibnja 2025.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Šah]] nhostfwmy9zvi71t217eq48rd5wim0f 2 742216 7469154 7463858 2026-05-26T19:01:47Z Neptune, the Mystic 95253 Priprema 7469154 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:<span style="font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT">{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}</span>}} {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = The Moth |ime_glazbenika = [[Devin Townsend]] |vrsta = studijski album |slika = Devin Townsend – The Moth 2026.jpg |žanr = [[progresivni metal]], [[simfonijski metal]] |datum = [[29. svibnja]] [[2026.]] |snimanje = 2025. – 2026. |studio = |trajanje = 69:53 |izdavač = [[Inside Out Music|Inside Out]], HevyDevy Records |producent = Devin Townsend |recenzija = |album_prije = [[PowerNerd]] |godina0 = 2024. |godina = 2026. |album_poslije = |godina2 = |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = The Moth | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Enter the City | Singl 1 date = 11. ožujka 2026.<ref name="RevS1">{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND launches 'The Moth' orchestral opus with bombastic song "Enter the City"|url=https://www.revolvermag.com/music/devin-townsend-launches-the-moth-orchestral-opus-with-bombastic-song-enter-the-city/|access-date=2026-05-26|last=Adams|first=Gregory|date=2026-03-11|url-status=live|website=Revolver}}</ref><ref name="CoSS1">{{Citiranje weba|title=Devin Townsend Announces Long-Awaited Album The Moth, Shares “Enter the City”: Stream|url=https://consequence.net/2026/03/devin-townsend-new-album-the-moth-enter-the-city/|access-date=2026-05-26|last=Hickman|first=Langdon|date=2026-03-11|url-status=live|website=Consequence}}</ref><ref name="LouderS1">{{Citiranje weba|title=Devin Townsend has finally announced his life's work, The Moth|url=https://www.loudersound.com/news/devin-townsend-announces-the-moth-album-2026|access-date=2026-05-26|last=Mills|first=Matt|date=2026-03-11|url-status=live|website=Louder Sound}}</ref> | Singl 2 = Home at Night | Singl 2 date = 21. travnja 2026.<ref name="BWS2">{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Launches Delicate And Expansive New Single “Home At Night”; Music Video|url=https://bravewords.com/news/devin-townsend-launches-delicate-and-expansive-new-single-home-at-night-music-video/|access-date=2026-05-26|date=2026-04-21|url-status=live|website=BraveWords}}</ref><ref name="BlabS2">{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Shares New Single 'Home At Night' From Upcoming Orchestral Metal Opus 'The Moth'|url=https://blabbermouth.net/news/devin-townsend-shares-new-single-home-at-night-from-upcoming-orchestral-metal-opus-the-moth|access-date=2026-05-26|date=2026-04-21|url-status=live|website=Blabbermouth}}</ref> | Singl 3 = Prepare for War” / „The Big Snit | Singl 3 date = 18. svibnja 2026.<ref name="MIS3">{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Releases Double Single "Prepare For War"/"The Big Snit"|url=https://metalinjection.net/new-music/devin-townsend-releases-double-single-prepare-for-war-the-big-snit|access-date=2026-05-26|last=Pope|first=Cervanté|date=2026-05-18|url-status=live|website=Metal Injection}}</ref><ref name="RHS3">{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND - Neue Doppel-Single 'Prepare For War/The Big Snit' veröffentlicht|url=https://www.rockhard.de/news/devin-townsend-neue-doppel-single-prepare-for-war-the-big-snit-veroeffentlicht|access-date=2026-05-26|last=Bauer|first=Simon|date=2026-05-18|url-status=live|website=Rock Hard}}</ref> }} }} '''''The Moth''''' je četrnaesti studijski [[glazbeni album|album]] [[Kanada|kanadskog]] glazbenika [[Devin Townsend|Devina Townsenda]]. [[Glazbeno izdavaštvo|Diskografske kuće]] [[Inside Out Music]] i HevyDevy Records objavile su ga 29. svibnja 2026.<ref name="RevS1"/><ref name="CoSS1"/> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | sve_napisao = [[Devin Townsend]] | ukupno_trajanje = 69:53 | skladba1 = Semi-Prologue | trajanje1 = 2:52 | skladba2 = War Beyond Words | trajanje2 = 3:57 | skladba3 = The Moth | trajanje3 = 1:46 | skladba4 = Ode to My Eye | trajanje4 = 0:57 | skladba5 = Enter the City | trajanje5 = 2:34 | skladba6 = Covered by Causes | trajanje6 = 8:04 | skladba7 = Lexin | trajanje7 = 4:14 | skladba8 = Runaways | trajanje8 = 0:49 | skladba9 = A Proxy for God | trajanje9 = 1:24 | skladba10 = The Mothers | trajanje10 = 1:56 | skladba11 = Orion | trajanje11 = 5:46 | skladba12 = Stay There | trajanje12 = 2:25 | skladba13 = Home at Night | trajanje13 = 5:15 | skladba14 = Intermission | trajanje14 = 4:55 | skladba15 = Lexin Returns | trajanje15 = 0:48 | skladba16 = The Clergy | trajanje16 = 1:06 | skladba17 = Prepare for War | trajanje17 = 4:44 | skladba18 = The Big Snit | trajanje18 = 2:36 | skladba19 = Silver Princess | trajanje19 = 2:50 | skladba20 = A Life in Review | trajanje20 = 1:29 | skladba21 = Metamorphosis | trajanje21 = 2:11 | skladba22 = Stained Hearts | trajanje22 = 3:57 | skladba23 = Let Go | trajanje23 = 1:38 | skladba24 = We Don't Deserve Dogs | trajanje24 = 1:40 }} == Recenzije == == Zasluge == == Izvori == {{izvori}} pru9kewqdttjombzy7ws61d2eaotbiw 0 743100 7469469 7110367 2026-05-27T10:16:25Z ~2026-31525-73 362219 /* Popis */ 7469469 wikitext text/x-wiki od riječi živ{{Wikiprojekt 10000/Ikona}} Sljedeća tablica sadrži '''popis od 118 poznatih [[kemijski elementi|kemijskih elemenata]]''': == Popis == {| class="wikitable sortable" |- style="vertical-align:top" ![[Atomski broj]] ![[Simbol]] ![[Kemijski element]] !Podrijetlo imena<ref>[http://www.rsc.org/periodic-table Royal Society of Chemistry – ''Visual Element Periodic Table'' Preuzeto 10. lipnja 2023.]</ref> ![[Skupina periodnog sustava|Skupina]] ![[Perioda periodnog sustava|Perioda]] ![[Relativna atomska masa|Atomska težina]] ![[Gustoća]]<br> ![[Talište]] ![[Ključna točka]] ![[Specifični toplinski kapacitet|Toplina]] ![[Elektronegativnost|Neg]]{{ref|10|10}} ![[Zastupljenost elemenata u Zemljinoj kori|Zastupljenost]] |- ! &nbsp; ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! |-style="display:none;" | -999 || !a || !a || !a || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 |- | 1 || H || [[Vodik]] || sastoji se od [[grčki jezik|grčki]] elemenata ''hidro-'' i ''-gen'' što znači 'koji tvori vodu' || 1 || 1 || {{sort|001|1.008}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 0,00008988 || 14.01 || 20.28 || 14 304 || 2.20 || 1400 |- | 2 || He || [[Helij]] || grčka riječ ''helios'', 'sunce' || 18 || 1 || {{sort|004|4.002602(2)}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 0,0001785 || 0,95{{ref|6|6}} || 4.22 || 5.193 || – || 0,008 |- | 3 || Li || [[Litij]] || grčka riječ ''lithos'', 'kamen'|| 1 || 2 || {{sort|007|6.94}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}} {{ref|5|5}} {{ref|9 |9}} || 0,534 || 453,69 || 1560 || 3,582 || 0,98 || 20 |- | 4 || Be || [[Berilij]] || [[beril]], mineral || 2 || 2 || {{sort|009|9.012182(3)}} || 1,85 || 1560 || 2742 || 1 825 || 1,57 || 2.8 |- | 5 || B || [[Bor (element)|Bor]] || [[boraks]], mineral || 13 || 2 || {{sort|011|10,81{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 2.34 || 2349 || 4200 || 1.026 || 2.04 || 10 |- | 6 || C || [[Ugljik]] || [[Latinski jezik|latinski]] riječ ''carbo'', 'karkol' || 14 || 2 || {{sort|012|12.011{{ref|2|2}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 2.267 || 3800 || 4300 || 0,709 || 2,55 || 200 |- | 7 || N || [[Dušik]] || od grčkih riječi "nitron" i "-gen" sa značenjem "koji tvori [[kalijev nitrat]]" || 15 || 2 || {{sort|014|14.007{{ref|2|2}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 0,0012506 || 63,15 || 77,36 || 1.04 || 3.04 || 19 |- | 8 || O || [[Kisik]] || od grčkog "oxy-", što znači "oštar" i "kiselina", i "-gen", što znači "tvori kiselinu" || 16 || 2 || {{sort|016|15,999{{ref|2|2}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 0,001429 || 54,36 || 90,20 || 0,918 || 3.44 || 461000 |- | 9 || F || [[Fluor]] || od latinskog "fluer", "teče" || 17 || 2 || {{sort|019|18.9984032(5)}} || 0,001696 || 53,53 || 85,03 || 0,824 || 3,98 || 585 |- | 10 || Ne || [[Neon]] || od grčke riječi "neos", što znači "novo" || 18 || 2 || {{sort|020|20.1797(6){{ref|2|2}} {{ref|3|3}}}} || 0,0008999 || 24.56 || 27.07 || 1.03 || – || 0,005 |- | 11 || Na || [[Natrij]] || iz [[engleski|engleske]] riječi ''soda'' (''natrij'' na latinskom) || 1 || 3 || {{sort|023|22.98976928(2)}} || 0,971 || 370,87 || 1156 || 1.228 || 0,93 || 23600 |- | 12 || Mg || [[Magnezij]] || Magnezija, okrug istočne [[Tesalija|Tesalije]] u [[Grčka|Grčkoj]] || 2 || 3 || {{sort|024|24.305}}{{ref|9|9}} || 1.738 || 923 || 1363 || 1.023 || 1.31 || 23300 |- | 13 || Al || [[Aluminij]] || [[aluminijev oksid|''aluminij'']], spoj (izvorno ''aluminij'') || 13 || 3 || {{sort|027|26.9815386(8)}} || 2,698 || 933.47<ref name=autm/> || 2792 || 0,897 || 1,61 || 82300 |- | 14 || Si || [[Silicij]] || od latinske riječi ''silex'', (originalno ''silicium'') || 14 || 3 || {{sort|028|28.085}}{{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 2.3296 || 1687 || 3538 || 0.705 || 1.9 || 282000 |- | 15 || P || [[Fosfor]] || od grčke riječi "fosforos", "svjetlonosni" || 15 || 3 || {{sort|031|30.973762(2)}} || 1,82 || 317,30 || 550 || 0,769 || 2.19 || 1050 |- | 16 || S || [[Sumpor]] || latinski: ''phoosphoros'', 'sumpor' || 16 || 3 || {{sort|032|32.06}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 2.067 || 388,36 || 717,87 || 0,71 || 2,58 || 350 |- | 17 || Cl || [[Klor]] || grčka riječ ''chloros'', 'zelenkasto žuta' || 17 || 3 || {{sort|035|35.45}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 0,003214 || 171,6 || 239.11 || 0,479 || 3.16 || 145 |- | 18 || Ar || [[Argon]] || grčka riječ "argos", "tašt" || 18 || 3 || {{sort|040|39.948(1)}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 0,0017837 || 83,80 || 87,30 || 0,52 || – || 3.5 |- | 19 || K || [[Kalij]] || nova latinska riječ ''potassa'', (''kalij'' na latinskom) || 1 || 4 || {{sort|039|39.0983(1)}} || 0,862 || 336,53 || 1032 || 0,757 || 0,82 || 20900 |- | 20 || Ca || [[Kalcij]] || latinska riječ "calx", "vapno" || 2 || 4 || {{sort|041|40.078(4)}}{{ref|2|2}} || 1,54 || 1115 || 1757 || 0,647 || 1 || 41500 |- | 21 || Sc || [[Skandij]] || ''Scandia'', latinski naziv za [[Skandinavija|Skandinaviju]] || 3 || 4 || {{sort|045|44.955912(6)}} || 2,989 || 1814 || 3109 || 0,568 || 1.36 || 22 |- | 22 || Ti || [[Titan]] || [[Titan (mitologija)|Titani]], sinovi božice Zemlje u grčkoj mitologiji || 4 || 4 || {{sort|048|47.867(1)}} || 4.54 || 1941 || 3560 || 0,523 || 1,54 || 5650 |- | 23 || V || [[Vanadij]] || Vanadis, stari [[nordijska mitologija|nordijski]] naziv za skandinavsku božicu [[Freyja|Freyju]] || 5 || 4 || {{sort|051|50.9415(1)}} || 6.11 || 2183 || 3680 || 0,489 || 1,63 || 120 |- | 24 || Cr || [[Krom]] || grčka riječ "chroma", "boja" || 6 || 4 || {{sort|052|51.9961(6)}} || 7.15 || 2180 || 2944 || 0,449 || 1,66 || 102 |- | 25 || Mn || [[Mangan]] || izvedeno od "magnesia negra", vidi magnezij ||7 || 4 || {{sort|055|54.938045(5)}} || 7,44 || 1519 || 2334 || 0,479 || 1,55 || 950 |- | 26 || Fe || [[Željezo]] || ''ferrum'' na latinskom || 8 || 4 || {{sort|056|55.845(2)}} || 7,874 || 1811 || 3134 || 0,449 || 1,83 || 56300 |- | 27 || Co || [[Kobalt]] || [[Njemački jezik|njemačka]] riječ ''Kobold'', 'goblin' || 9 || 4 || {{sort|059|58.933195(5)}} || 8,86 || 1768 || 3200 || 0,421 || 1,88 || 25 |- | 28 || Ni || [[Nikal]] || Nikal, nestašni duh iz mitologije njemačkog rudara || 10 || 4 || {{sort|058|58.6934(4)}} || 8,912 || 1728 || 3186 || 0,444 || 1,91 || 84 |- | 29 || Cu || [[Bakar (element)|Bakar]] || latinski ''cuprum'' || 11 || 4 || {{sort|064|63.546(3)}}{{ref|4|4}} || 8,96 || 1357.77<ref name=autm/> || 2835 || 0,385 || 1.9 || 60 |- | 30 || Zn || [[Cink]] || njemačka riječ "Zinke" = zub ili zubac || 12 || 4 || {{sort|065|65.38(2)}} || 7.134 || 692,88 || 1180 || 0,388 || 1,65 || 70 |- | 31 || Ga || [[Galij]] || ''Gallia'', latinski naziv za [[Francuska|Francusku]] ||13 || 4 || {{sort|070|69.723(1)}} || 5,907 || 302.9146 || 2477 || 0,371 || 1,81 || 19 |- | 32 || Ge || [[Germanij]] || ''Germania'', latinski naziv za [[Njemačka|Njemačku]] || 14 || 4 || {{sort|073|72.630(8)}} || 5,323 || 1211,40 || 3106 || 0,32 || 2.01 || 1.5 |- | 33 || As || [[Arsen]] || latinski ''arsenicum'' || 15 || 4 || {{sort|075|74.92160(2)}} || 5,776 || {{sort|1090|1090 {{ref|7|7}}}} || 887 || 0,329 || 2.18 || 1.8 |- | 34 || Se || [[Selen]] || grčka riječ "selene", "mjesec" || 16 || 4 || {{sort|079|78,96(3)}}{{ref|4|4}} || 4,809 || 453 || 958 || 0,321 || 2,55 || 0,05 |- | 35 || Br|| [[Brom]] || grčka riječ "bromos", "dah" || 17 || 4 || {{sort|080|79.904}}{{ref|9|9}} || 3.122 || 265,8 || 332,0 || 0,474 || 2,96 || 2.4 |- | 36 || Kr || [[Kripton]] || grčka riječ ''kryptos'', 'skriven' || 18 || 4 || {{sort|084|83.798(2)}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} || 0.003733 || 115.79 || 119.93 || 0.248 || 3 || {{sort|.0001|1×10⁻⁴}} |- | 37 || Rb || [[Rubidij]] || latinska riječ ''rubidus'', 'duboko crven' || 1 || 5 || {{sort|085|85.4678(3)}}{{ref|2|2}} || 1.532 || 312.46 || 961 || 0.363 || 0.82 || 90 |- | 38 || Sr || [[Stroncij]] || [[Strontian]], mali grad u [[Škotska|Škotskoj]] || 2 || 5 || {{sort|087|87.62(1)}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 2.64 || 1050 || 1655 || 0.301 || 0.95 || 370 |- | 39 || Y || [[Itrij]] || [[Ytterby]], [[Švedska]] || 3 || 5 || {{sort|089|88.90585(2)}} || 4.469 || 1799 || 3609 || 0.298 || 1.22 || 33 |- | 40 || Zr || [[Cirkonij]] || njemačka riječ ''Zirkoon'', '[[cirkon]]' || 4 || 5 || {{sort|091|91.224(2)}}{{ref|2|2}} || 6.506 || 2128 || 4682 || 0.278 || 1.33 ||165 |- | 41 || Nb || [[Niobij]] || [[Nioba]], kći kralja [[Tantal (mitologija)|Tantala]] iz grčke mitologije || 5 || 5 || {{sort|093|92.90638(2)}} || 8.57 || 2750 || 5017 || 0.265 || 1.6 || 20 |- | 42 || Mo || [[Molibden]] || grčka riječ ''molybdos'' sa značenjem 'olovo' || 6 || 5 || {{sort|096|95.96(2)}}{{ref|2|2}} || 10.22 || 2896 || 4912 || 0.251 || 2.16 || 1.2 |- | 43 || Tc || [[Tehnecij]] || grčka riječ ''tekhnètos'' sa značenjem 'umjetni' || 7 || 5 || {{sort|098|[98]{{ref|1|1}}}} || 11.5 || 2430 || 4538 || – || 1.9 || {{sort|.000000003|~&nbsp;3×10⁻⁹}} |- | 44 || Ru || [[Rutenij]] || ''Rutenija'', novo latinsko ime za [[Rusija|Rusiju]] || 8 || 5 || 101.07(2){{ref|2|2}} || 12.37 || 2607 || 4423 || 0.238 || 2.2 || 0.001 |- | 45 || Rh || [[Rodij]] || grčka riječ ''rhodos'', sa značenjem 'sa bojom ruže' || 9 || 5 || 102.90550(2) || 12.41 || 2237 || 3968 || 0.243 || 2.28 || 0.001 |- | 46 || Pd || [[Paladij]] || nedavno otkriveni asteroid [[2 Pallas|Palas]], koji se svojevremeno smatrao planetom || 10 || 5 || 106.42(1){{ref|2|2}} || 12.02 || 1828.05 || 3236 || 0.244 || 2.2 || 0.015 |- | 47 || Ag || [[Srebro]] || ''argentum'' u latinskom || 11 || 5 || 107.8682(2){{ref|2|2}} || 10.501 || 1234.93<ref name=autm/> || 2435 || 0.235 || 1.93 || 0.075 |- | 48 || Cd || [[Kadmij]] || novolatinska riječ ''cadmia'', za kralja [[Kadmo]] || 12 || 5 || 112.411(8){{ref|2|2}} || 8.69 || 594.22 || 1040 || 0.232 || 1.69 || 0.159 |- | 49 || In || [[Indij]] || ''[[indigo]]'' || 13 || 5 || 114.818(1) || 7.31 || 429.75 || 2345 || 0.233 || 1.78 || 0.25 |- | 50 || Sn || [[Kositar]] || ''stannum'' u latinskom || 14 || 5 || 118.710(7){{ref|2|2}} || 7.287 || 505.08 || 2875 || 0.228 || 1.96 || 2.3 |- | 51 || Sb || [[Antimon]] || od grčkog ''anti'', 'protiv', i ''monos'', 'sam' (''stibium'' u latinskom) || 15 || 5 || 121.760(1){{ref|2|2}} || 6.685 || 903.78 || 1860 || 0.207 || 2.05 || 0.2 |- | 52 || Te || [[Telur]] || latinska riječ ''tellus'', 'zemlja' || 16 || 5 || 127.60(3){{ref|2|2}} || 6.232 || 722.66 || 1261 || 0.202 || 2.1 || 0.001 |- | 53 || I || [[Jod]] || francuska riječ ''iode'' (po grčkom ''ioeides'', 'ljubičast') || 17 || 5 || 126.90447(3) || 4.93 || 386.85 || 457.4 || 0.214 || 2.66 || 0.45 |- | 54 || Xe || [[Ksenon]] || grčka riječ ''xenos'', 'čudan' || 18 || 5 || 131.293(6){{ref|2|2}} {{ref|3|3}} || 0.005887 || 161.4 || 165.03 || 0.158 || 2.6 || {{sort|.00003|3×10⁻⁵}} |- | 55 || Cs || [[Cezij]] || latinska riječ ''caesius'', 'plavo nebo' || 1 || 6 || 132.9054519(2) || 1.873 || 301.59 || 944 || 0.242 || 0.79 || 3 |- | 56 || Ba || [[Barij]] || grčka riječ ''barys'', 'težak' || 2 || 6 || 137.327(7) || 3.594 || 1000 || 2170 || 0.204 || 0.89 || 425 |- | 57 || La || [[Lantan]] || grčka riječ ''lanthanein'', 'ležati skriven' || || 6 || 138.90547(7){{ref|2|2}} || 6.145 || 1193 || 3737 || 0.195 || 1.1 || 39 |- | 58 || Ce || [[Cerij]] || nedavno otkriveni asteroid [[1 Ceres|Ceres]], koji se svojevremeno smatrao planetom || || 6 || 140.116(1){{ref|2|2}} || 6.77 || 1068 || 3716 || 0.192 || 1.12 || 66.5 |- | 59 || Pr || [[Praseodimij]] || grčke riječ ''praseios didymos'' sa značenjem 'zeleni blizanac' || || 6 || 140.90765(2) || 6.773 || 1208 || 3793 || 0.193 || 1.13 || 9.2 |- | 60 || Nd || [[Neodimij]] || grčke riječi ''neos didymos'' sa značenjem 'novi blizanac' || || 6 || 144.242(3){{ref|2|2}} || 7.007 || 1297 || 3347 || 0.19 || 1.14 || 41.5 |- | 61 || Pm || [[Prometij]] || [[Prometej]] iz grčke mitologije koji je ukrao vatru od bogova i dao je ljudima || || 6 || {{sort|145|[145]{{ref|1|1}}}} || 7.26 || 1315 || 3273 || – || 1.13 || {{sort|.0000000000000000002|2×10⁻¹⁹}} |- | 62 || Sm || [[Samarij]] || [[Samarskit]], ime minerala iz koga je prvobitno izoliran || || 6 || 150.36(2){{ref|2|2}} || 7.52 || 1345 || 2067 || 0.197 || 1.17 || 7.05 |- | 63 || Eu || [[Europij]] || [[Europa]] || || 6 || 151.964(1){{ref|2|2}} || 5.243 || 1099 || 1802 || 0.182 || 1.2 || 2 |- | 64 || Gd || [[Gadolinij]] || [[Johan Gadolin]], kemičar, fizičar i mineralog || || 6 || 157.25(3){{ref|2|2}} || 7.895 || 1585 || 3546 || 0.236 || 1.2 || 6.2 |- | 65 || Tb || [[Terbij]] || [[Ytterby]] u Švedskoj || || 6 || 158.92535(2) || 8.229 || 1629 || 3503 || 0.182 || 1.2 || 1.2 |- | 66 || Dy || [[Disprozij]] || grčka riječ ''dysprositos'', 'do koga se teško dolazi' || || 6 || 162.500(1){{ref|2|2}} || 8.55 || 1680 || 2840 || 0.17 || 1.22 || 5.2 |- | 67 || Ho || [[Holmij]] || ''Holmia'', novo latinsko ime za [[Stockholm]] || ||6 || 164.93032(2) || 8.795 || 1734 || 2993 || 0.165 || 1.23 || 1.3 |- | 68 || Er || [[Erbij]] || [[Ytterby]], Švedska || ||6 || 167.259(3){{ref|2|2}} || 9.066 || 1802 || 3141 || 0.168 || 1.24 || 3.5 |- | 69 || Tm || [[Tulij]] || [[Thule]], antičko ime za Skandinaviju || ||6 || 168.93421(2) || 9.321 || 1818 || 2223 || 0.16 || 1.25 || 0.52 |- | 70 || Yb || [[Iterbij]] || [[Ytterby]], Švedska|| ||6 || 173.054(5){{ref|2|2}} || 6.965 || 1097 || 1469 || 0.155 || 1.1 || 3.2 |- | 71 || Lu || [[Lutecij]] || ''Lutetia'', latinsko ime za [[Pariz]] || 3 || 6 || 174.9668(1){{ref|2|2}} || 9.84 || 1925 || 3675 || 0.154 || 1.27 || 0.8 |- | 72 || Hf || [[Hafnij]] || ''Hafnia'', novo latinsko ime za [[Kopenhagen]] || 4 || 6 || 178.49(2) || 13.31 || 2506 || 4876 || 0.144 || 1.3 || 3 |- | 73 || Ta || [[Tantal]] || Kralj [[Tantal (mitologija)|Tantal]], otac Niobe iz grčke mitologije || 5 || 6 || 180.94788(2) || 16.654 || 3290 || 5731 || 0.14 || 1.5 || 2 |- | 74 || W || [[Volfram]] || švedska riječ ''tung sten'', 'teški kamen' (W dolazi od ''wolfram'', starog imena minerala volframita)|| 6 || 6 || 183.84(1) || 19.25 || 3695 || 5828 || 0.132 || 2.36 || 1.3 |- | 75 || Re || [[Renij]] || ''Rhenus'', latinsko ime za reku [[Rajna|Rajnu]] || 7 || 6 || 186.207(1) || 21.02 || 3459 || 5869 || 0.137 || 1.9 || {{sort|.0007|7×10⁻⁴}} |- | 76 || Os || [[Osmij]] || grčka riječ ''osmè'', sa značenjem 'miris'|| 8 || 6 || 190.23(3){{ref|2|2}} || 22.61 || 3306 || 5285 || 0.13 || 2.2 || 0.002 |- | 77 || Ir || [[Iridij]] || [[Irida]], grčka boginja [[Duga|duge]] || 9 || 6 || 192.217(3) || 22.56 || 2719 || 4701 || 0.131 || 2.2 || 0.001 |- | 78 || Pt || [[Platina]] || [[Španjolski jezik|španjolska]] riječ ''platina'', sa značenjem 'malo srebro'|| 10 || 6 || 195.084(9) || 21.46 || 2041.4<ref name=autm/> || 4098 || 0.133 || 2.28 || 0.005 |- | 79 || Au || [[Zlato]] || ''aurum'' u latinskom || 11 || 6 || 196.966569(4) || 19.282 || 1337.33<ref name=autm>[http://www.jstor.org/stable/20020628 Holman, Lawrence and Barr]</ref> || 3129 || 0.129 || 2.54 || 0.004 |- | 80 || Hg || [[Živa]] || od riječi ''živ'' (Hg dolazi od bivšeg imena ''hydrargyrum'', od grčkog ''hydr-'', 'voda', i ''argyros'', 'srebro')|| 12 || 6 || 200.592(3) || 13.5336 || 234.43 || 629.88 || 0.14 || 2 || 0.085 |- | 81 || Tl || [[Talij]] || grčka riječ ''thallos'', 'zelena grančica' || 13 || 6 || 204.38{{ref|9|9}} || 11.85 || 577 || 1746 || 0.129 || 1.62 || 0.85 |- | 82 || Pb || [[Olovo (element)|Olovo]] || staroslavenski olovo, Pb od ''plumbum'' u latinskom|| 14 || 6 || 207.2(1){{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 11.342 || 600.61 || 2022 || 0.129 || 1.87 || 14 |- | 83 || Bi || [[Bizmut]] || njemačka riječ: Wismut, od „weiß Masse” 'bijela masa' || 15 || 6 || 208.98040(1){{ref|1|1}} || 9.807 || 544.7 || 1837 || 0.122 || 2.02 || 0.009 |- | 84 || Po || [[Polonij]] || ''Polonia'', novo latinsko ime za [[Poljska|Poljsku]] || 16 || 6 || {{sort|209|[209]}}{{ref|1|1}} || 9.32 || 527 || 1235 || – || 2.0 || {{sort|.0000000002|2×10⁻¹⁰}} |- | 85 || At || [[Astat]] || grčka riječ ''astatos'', 'nestabilan' || 17 || 6 || {{sort|210|[210]}}{{ref|1|1}} || 7 || 575 || 610 || – || 2.2 || {{sort|0.000000000000000000003|3×10⁻²⁰}} |- | 86 || Rn || [[Radon]] || od ''radium'', pošto je prvobitno detektiran kao emisija iz radija tijekom radioaktivnog raspada || 18 || 6 || {{sort|222|[222]}}{{ref|1|1}} || 0.00973 || 202 || 211.3 || 0.094 || 2.2 || {{sort|.0000000000004|4×10⁻¹³}} |- | 87 || Fr || [[Francij]] || ''Francia'', novo latinsko ime za [[Francuska|Francusku]] || 1 || 7 || {{sort|223|[223]{{ref|1|1}}}} || 1.87 || 300 || 950 || – || 0.7 || {{sort|0.000000000000000001|~&nbsp;1×10⁻¹⁸}} |- | 88 || Ra || [[Radij]] || latinska riječ ''radius'', 'zrak' || 2 || 7 || {{sort|223|[226]}}{{ref|1|1}} || 5.5 || 973 || 2010 || 0.094 || 0.9 || {{sort|.000000009|9×10⁻⁹}} |- | 89 || Ac || [[Aktinij]] || grčka riječ ''aktis'', 'zrak'|| || 7 || {{sort|227|[227]}}{{ref|1|1}} || 10.07 || 1323 || 3471 || 0.12 || 1.1 || {{sort|.00000000055|5.5×10⁻¹⁰}} |- | 90 || Th || [[Torij]] || [[Thor]], skandinavski bog grmljavine || || 7 || 232.03806(2){{ref|1|1}} {{ref|2|2}} || 11.72 || 2115 || 5061 || 0.113 || 1.3 || 9.6 |- | 91 || Pa || [[Protaktinij]] || grčka riječ ''protos'', 'prvi', i [[aktinij]], koji se formira putem radioaktivnog raspada protaktinija || || 7 || 231.03588(2){{ref|1|1}} || 15.37 || 1841 || 4300 || – || 1.5 || {{sort|.0000014|1.4×10⁻⁶}} |- | 92 || U || [[Uranij]] || [[Uran]], sedmi planet u Sunčevu sustavu || || 7 || 238.02891(3){{ref|1|1}} || 18.95 || 1405.3 || 4404 || 0.116 || 1.38 || 2.7 |- | 93 || Np || [[Neptunij]] || [[Neptun]], osmi planet u Sunčevu sustavu || || 7 || {{sort|237|[237]}}{{ref|1|1}} || 20.45 || 917 || 4273 || – || 1.36 || {{sort|0.000000000003|≤&nbsp;3×10⁻¹²}} |- | 94 || Pu || [[Plutonij]] || [[Pluton]], patuljasti planet u Sunčevu sustavu || || 7 || {{sort|244|[244]}}{{ref|1|1}} || 19.84 || 912.5 || 3501 || – || 1.28 || {{sort|0.00000000003|≤&nbsp;3×10⁻¹¹}} |- | 95 || Am || [[Americij]] || [[Amerika]], element je prvobitno sintetiziran na tom kontinentu, po analogiji s europijem || || 7 || {{sort|243|[243]}}{{ref|1|1}} || 13.69 || 1449 || 2880 || – || 1.13 || {{sort|0.0000000000000000000000000001|~&nbsp;10⁻²⁷}} |- | 96 || Cm || [[Kirij]] || [[Pierre Curie]], fizičar, i [[Marie Curie]], fizičarka i kemičarka, imenovan po ovim velikim znanstvenicima po analogiji s gadolinijem || || 7 || {{sort|247|[247]}}{{ref|1|1}} || 13.51 || 1613 || 3383 || – || 1.28 || {{sort|0.00000000000000000000000000000001|~&nbsp;10⁻³²}} |- | 97 || Bk || [[Berkelij]] || [[Berkeley, Kalifornija]], mjesto gdje je element prvi put sintetiziran, po analogiji s terbijem || || 7 || {{sort|247|[247]}}{{ref|1|1}} || 14.79 || 1259 || 2900 || – || 1.3 || {{sort|0.000000000000000000000000000000001|~ 0}} |- | 98 || Cf || [[Kalifornij]] || [[Kalifornija]], gdje je element prvi put sintetiziran || || 7 || {{sort|251|[251]}}{{ref|1|1}} || 15.1 || 1173 || {{sort|1743|(1743)}}{{ref|11|11}} || – || 1.3 || {{sort|0.000000000000000000000000000000001|~ 0}} |- | 99 || Es || [[Ajnštajnij]] || [[Albert Einstein]], fizičar || || 7 || {{sort|252|[252]}}{{ref|1|1}} || 8.84 || 1133 || {{sort|1269|(1269)}}{{ref|11|11}} || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 100 || Fm || [[Fermij]] || [[Enrico Fermi]], fizičar || || 7 || {{sort|257|[257]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1125|(1125)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 101 || Md || [[Mendelevij]] || [[Dmitrij Mendeljejev]], kemičar i izumitelj || ||7 || {{sort|258|[258]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1100|(1100)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 102 || No || [[Nobelij]] || [[Alfred Nobel]], kemičar, inženjer, pronalazač i proizvođač oružja|| ||7 || {{sort|259|[259]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1100|(1100)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 103 || Lr || [[Lorensij]] || [[Ernest Orlando Lawrence]], fizičar ||3 || 7 || {{sort|266|[266]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1900|(1900)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 104 || Rf || [[Raderfordij]] || [[Ernest Rutherford]], kemičar i fizičar || 4 || 7 || {{sort|267|[267]}}{{ref|1|1}} || {{sort|23.2|(23.2)}}{{ref|11|11}} || {{sort|2400|(2400)}}{{ref|11|11}} || {{sort|5800|(5800)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 105 || Db || [[Dubnij]] || [[Dubna]], Rusija || 5 || 7 || {{sort|268|[268]}}{{ref|1|1}} || {{sort|29.3|(29.3)}}{{ref|11|11}} || –|| – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 106 || Sg || [[Siborgij]] || [[Glenn T. Seaborg]], znanstvenik || 6 || 7 || {{sort|269|[269]}}{{ref|1|1}} || {{sort|35.0|(35.0)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 107 || Bh || [[Borij]] || [[Niels Bohr]], fizičar || 7 || 7 || {{sort|270|[270]}}{{ref|1|1}} || {{sort|37.1|(37.1)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 108 || Hs || [[Hasij]] || [[Hessen]], Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran || 8 || 7 || {{sort|269|[269]}}{{ref|1|1}} || {{sort|40.7|(40.7)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 109 || Mt || [[Majtnerij]] || [[Lise Meitner]], fizičarka || 9 || 7 || {{sort|278|[278]}}{{ref|1|1}} || {{sort|37.4|(37.4)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 110 || Ds || [[Darmštatij]] || [[Darmstadt]], Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran || 10 || 7 || {{sort|281|[281]}}{{ref|1|1}} || {{sort|34.8|(34.8)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 111 || Rg || [[Roentgenij]] || [[Wilhelm Conrad Röntgen]], fizičar || 11 || 7 || {{sort|281|[281]}}{{ref|1|1}} || {{sort|28.7|(28.7)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 112 || Cn || [[Kopernicij]] || [[Nikola Kopernik]], astronom || 12 || 7 || {{sort|285|[285]}}{{ref|1|1}} || {{sort|23.7|(23.7)}}{{ref|11|11}} || – || {{sort|357|357}} {{ref|12|12}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 113 || Nh || [[Nihonij]] || [[Japan]]|| 13 || 7 || {{sort|286|[286]}}{{ref|1|1}} || {{sort|16|(16)}}{{ref|11|11}} || {{sort|700|(700)}}{{ref|11|11}} || {{sort|1400|(1400)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 114 || Fl || [[Flerovij]] || [[Georgij Fljorov]], fizičar || 14 || 7 || {{sort|289|[289]}}{{ref|1|1}} || {{sort|14|(14)}}{{ref|11|11}} || {{sort|340|(340)}}{{ref|11|11}} || {{sort|420|(420)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 115 || Mc || [[Moskovij]] || [[Moskva]], Rusija || 15 || 7 || {{sort|289|[289]}}{{ref|1|1}} || {{sort|13.5|(13.5)}}{{ref|11|11}} || {{sort|700|(700)}}{{ref|11|11}} || {{sort|1400|(1400)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 116 || Lv || [[Livermorij]] || Nacionalni laboratorij Lawrence Livermore (u [[Livermore (Kalifornija)|Livermoru u Kaliforniji]]) koja je surađivala s institutom za nuklearna istraživanja na njegovoj sintezi || 16 || 7 || {{sort|293|[293]}}{{ref|1|1}} || {{sort|12.9|(12.9)}}{{ref|11|11}} || {{sort|708.5|(708.5)}}{{ref|11|11}} || {{sort|1085|(1085)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 117 || Ts || [[Tenesin]] || [[Tennessee]], [[Sjedinjene Američke Države|američka]] savezna država || 17 || 7 || {{sort|294|[294]}}{{ref|1|1}} || {{sort|7.2|(7.2)}}{{ref|11|11}} || {{sort|673|(673)}}{{ref|11|11}} || {{sort|823|(823)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 118 || Og || [[Oganeson]] || [[Jurij Oganesjan]], fizičar || 18 || 7 || {{sort|294|[294]}}{{ref|1|1}} || {{sort|5.0|(5.0)}}{{ref|11|11}} {{ref|13|13}} || {{sort|258|(258)}}{{ref|11|11}} || {{sort|263|(263)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |-style="display:none;" |9e99||~z||~z||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99 |} == Napomene == *{{note|1|1}} Element nema stabilne nuklide, a vrijednost u zagradama, npr. [209], označava maseni broj najdugovječnijeg elementa. Međutim, četiri takva elementa: bizmut, torij, protaktinij i uran, imaju karakterističan zemaljski izotopski sastav, pa su stoga navedene njihove standardne atomske težine. *{{note|2|2}} Izotopski sastav ovog elementa varira u nekim geološkim uzorcima, a varijacija može premašiti nesigurnost danu u tablici. *{{note|3|3}} Izotopski sastav elementa može varirati u komercijalnim materijalima, što može uzrokovati značajna odstupanja atomske težine od zadane vrijednosti. *{{note|4|4}} Izotopski sastav varira u zemaljskom materijalu tako da se ne može dati preciznija atotska težina. *{{note|5|5}} Atomska težina komercijalnog litija može varirati između 6,939 i 6,996 — analiza specifičnog materijala je neophodna da bi se odredila točna vrijednost. *{{note|6|6}} Ovaj element ne otvrdnjava pri tlaku od jedne atmosfere. Gornja vrijednost, 0,95 K, je temperatura na kojoj se helij skrućuje pri tlaku od 25 atmosfera. *{{note|7|7}} Ovaj element sublimira pri tlaku od jedne atmosfere *{{note|8|8}} Transuranski elementi 99 i viši ne pojavljuju se u prirodi, ali neki od njih nastaju umjetno. *{{note|9|9}} Dana vrijednost je konvencionalna atomska težina kojom se može trgovati. Stvarna vrijednost može se razlikovati ovisno o izotopskom sastavu uzorka. Od 2009. IUPAC daje standardne vrijednosti atomskih težina za ove elemente koristeći intervalnu notaciju. Odgovarajuće standardne atomske težine su: **[[Vodik]]: [1,00784, 1,00811] **[[Litij]]: [6.938, 6.997] **[[Bor (element)|Bor]]: [10.806, 10.821] **[[Ugljik]]: [12.0096, 12.0116] **[[Dušik]]: [14.00643, 14.00728] **[[Kisik]]: [15.99903, 15.99977] **[[Magnezij]]: [24.304, 24.307] **[[Silicij]]: [28.084, 28.086] **[[Sumpor]]: [32.059, 32.076] **[[Klor]]: [35.446, 35.457] **[[Brom]]: [79.901, 79.907] **[[Talij]]: [204.382, 204.385] *{{note|10|10}} [[Elektronegativnost]] na Paulingovoj ljestvici. Standardni simbol: χ *{{note|11|11}} Vrijednost nije precizno izmjerena, obično zato što element ima kratko [[poluvrijeme eliminacije]]; vrijednost navedena u zagradama je predviđanje. *{{note|12|12}} S rasponima pogrešaka: 357{{su|p=+112|b=−108}}&nbsp;K. *{{note|13|13}} Ova predviđena vrijednost odnosi se na tekući ununoktij, a ne za plinoviti ununoktij. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *Wieser, Michael E.; Holden, Norman. 2013. Atomic weights of the elements 2011 (IUPAC Technical Report). Pure Appl. Chem. IUPAC. 85 (5): 1047–1078. doi:10.1351/PAC-REP-13-03-02 *Sonzogni, Alejandro. Interactive Chart of Nuclides. Brookhaven National Laboratory. National Nuclear Data Center. [[Kategorija:Kemijski elementi]] [[Kategorija:Periodni sustav elemenata| ]] [[Kategorija:Znanstveni popisi]] t184d63uava43gq2a35jlfs7lauyuze 7469476 7469469 2026-05-27T10:26:56Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31525-73|~2026-31525-73]] ([[User talk:~2026-31525-73|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] 7110367 wikitext text/x-wiki {{Wikiprojekt 10000/Ikona}} Sljedeća tablica sadrži '''popis od 118 poznatih [[kemijski elementi|kemijskih elemenata]]''': == Popis == {| class="wikitable sortable" |- style="vertical-align:top" ![[Atomski broj]] ![[Simbol]] ![[Kemijski element]] !Podrijetlo imena<ref>[http://www.rsc.org/periodic-table Royal Society of Chemistry – ''Visual Element Periodic Table'' Preuzeto 10. lipnja 2023.]</ref> ![[Skupina periodnog sustava|Skupina]] ![[Perioda periodnog sustava|Perioda]] ![[Relativna atomska masa|Atomska težina]] ![[Gustoća]]<br> ![[Talište]] ![[Ključna točka]] ![[Specifični toplinski kapacitet|Toplina]] ![[Elektronegativnost|Neg]]{{ref|10|10}} ![[Zastupljenost elemenata u Zemljinoj kori|Zastupljenost]] |- ! &nbsp; ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! ! |-style="display:none;" | -999 || !a || !a || !a || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 || -999 |- | 1 || H || [[Vodik]] || sastoji se od [[grčki jezik|grčki]] elemenata ''hidro-'' i ''-gen'' što znači 'koji tvori vodu' || 1 || 1 || {{sort|001|1.008}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 0,00008988 || 14.01 || 20.28 || 14 304 || 2.20 || 1400 |- | 2 || He || [[Helij]] || grčka riječ ''helios'', 'sunce' || 18 || 1 || {{sort|004|4.002602(2)}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 0,0001785 || 0,95{{ref|6|6}} || 4.22 || 5.193 || – || 0,008 |- | 3 || Li || [[Litij]] || grčka riječ ''lithos'', 'kamen'|| 1 || 2 || {{sort|007|6.94}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}} {{ref|5|5}} {{ref|9 |9}} || 0,534 || 453,69 || 1560 || 3,582 || 0,98 || 20 |- | 4 || Be || [[Berilij]] || [[beril]], mineral || 2 || 2 || {{sort|009|9.012182(3)}} || 1,85 || 1560 || 2742 || 1 825 || 1,57 || 2.8 |- | 5 || B || [[Bor (element)|Bor]] || [[boraks]], mineral || 13 || 2 || {{sort|011|10,81{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 2.34 || 2349 || 4200 || 1.026 || 2.04 || 10 |- | 6 || C || [[Ugljik]] || [[Latinski jezik|latinski]] riječ ''carbo'', 'karkol' || 14 || 2 || {{sort|012|12.011{{ref|2|2}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 2.267 || 3800 || 4300 || 0,709 || 2,55 || 200 |- | 7 || N || [[Dušik]] || od grčkih riječi "nitron" i "-gen" sa značenjem "koji tvori [[kalijev nitrat]]" || 15 || 2 || {{sort|014|14.007{{ref|2|2}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 0,0012506 || 63,15 || 77,36 || 1.04 || 3.04 || 19 |- | 8 || O || [[Kisik]] || od grčkog "oxy-", što znači "oštar" i "kiselina", i "-gen", što znači "tvori kiselinu" || 16 || 2 || {{sort|016|15,999{{ref|2|2}} {{ref|4|4}}}} {{ref|9|9}} || 0,001429 || 54,36 || 90,20 || 0,918 || 3.44 || 461000 |- | 9 || F || [[Fluor]] || od latinskog "fluer", "teče" || 17 || 2 || {{sort|019|18.9984032(5)}} || 0,001696 || 53,53 || 85,03 || 0,824 || 3,98 || 585 |- | 10 || Ne || [[Neon]] || od grčke riječi "neos", što znači "novo" || 18 || 2 || {{sort|020|20.1797(6){{ref|2|2}} {{ref|3|3}}}} || 0,0008999 || 24.56 || 27.07 || 1.03 || – || 0,005 |- | 11 || Na || [[Natrij]] || iz [[engleski|engleske]] riječi ''soda'' (''natrij'' na latinskom) || 1 || 3 || {{sort|023|22.98976928(2)}} || 0,971 || 370,87 || 1156 || 1.228 || 0,93 || 23600 |- | 12 || Mg || [[Magnezij]] || Magnezija, okrug istočne [[Tesalija|Tesalije]] u [[Grčka|Grčkoj]] || 2 || 3 || {{sort|024|24.305}}{{ref|9|9}} || 1.738 || 923 || 1363 || 1.023 || 1.31 || 23300 |- | 13 || Al || [[Aluminij]] || [[aluminijev oksid|''aluminij'']], spoj (izvorno ''aluminij'') || 13 || 3 || {{sort|027|26.9815386(8)}} || 2,698 || 933.47<ref name=autm/> || 2792 || 0,897 || 1,61 || 82300 |- | 14 || Si || [[Silicij]] || od latinske riječi ''silex'', (originalno ''silicium'') || 14 || 3 || {{sort|028|28.085}}{{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 2.3296 || 1687 || 3538 || 0.705 || 1.9 || 282000 |- | 15 || P || [[Fosfor]] || od grčke riječi "fosforos", "svjetlonosni" || 15 || 3 || {{sort|031|30.973762(2)}} || 1,82 || 317,30 || 550 || 0,769 || 2.19 || 1050 |- | 16 || S || [[Sumpor]] || latinski: ''phoosphoros'', 'sumpor' || 16 || 3 || {{sort|032|32.06}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 2.067 || 388,36 || 717,87 || 0,71 || 2,58 || 350 |- | 17 || Cl || [[Klor]] || grčka riječ ''chloros'', 'zelenkasto žuta' || 17 || 3 || {{sort|035|35.45}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} {{ref|4|4}} {{ref|9|9}} || 0,003214 || 171,6 || 239.11 || 0,479 || 3.16 || 145 |- | 18 || Ar || [[Argon]] || grčka riječ "argos", "tašt" || 18 || 3 || {{sort|040|39.948(1)}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 0,0017837 || 83,80 || 87,30 || 0,52 || – || 3.5 |- | 19 || K || [[Kalij]] || nova latinska riječ ''potassa'', (''kalij'' na latinskom) || 1 || 4 || {{sort|039|39.0983(1)}} || 0,862 || 336,53 || 1032 || 0,757 || 0,82 || 20900 |- | 20 || Ca || [[Kalcij]] || latinska riječ "calx", "vapno" || 2 || 4 || {{sort|041|40.078(4)}}{{ref|2|2}} || 1,54 || 1115 || 1757 || 0,647 || 1 || 41500 |- | 21 || Sc || [[Skandij]] || ''Scandia'', latinski naziv za [[Skandinavija|Skandinaviju]] || 3 || 4 || {{sort|045|44.955912(6)}} || 2,989 || 1814 || 3109 || 0,568 || 1.36 || 22 |- | 22 || Ti || [[Titan]] || [[Titan (mitologija)|Titani]], sinovi božice Zemlje u grčkoj mitologiji || 4 || 4 || {{sort|048|47.867(1)}} || 4.54 || 1941 || 3560 || 0,523 || 1,54 || 5650 |- | 23 || V || [[Vanadij]] || Vanadis, stari [[nordijska mitologija|nordijski]] naziv za skandinavsku božicu [[Freyja|Freyju]] || 5 || 4 || {{sort|051|50.9415(1)}} || 6.11 || 2183 || 3680 || 0,489 || 1,63 || 120 |- | 24 || Cr || [[Krom]] || grčka riječ "chroma", "boja" || 6 || 4 || {{sort|052|51.9961(6)}} || 7.15 || 2180 || 2944 || 0,449 || 1,66 || 102 |- | 25 || Mn || [[Mangan]] || izvedeno od "magnesia negra", vidi magnezij ||7 || 4 || {{sort|055|54.938045(5)}} || 7,44 || 1519 || 2334 || 0,479 || 1,55 || 950 |- | 26 || Fe || [[Željezo]] || ''ferrum'' na latinskom || 8 || 4 || {{sort|056|55.845(2)}} || 7,874 || 1811 || 3134 || 0,449 || 1,83 || 56300 |- | 27 || Co || [[Kobalt]] || [[Njemački jezik|njemačka]] riječ ''Kobold'', 'goblin' || 9 || 4 || {{sort|059|58.933195(5)}} || 8,86 || 1768 || 3200 || 0,421 || 1,88 || 25 |- | 28 || Ni || [[Nikal]] || Nikal, nestašni duh iz mitologije njemačkog rudara || 10 || 4 || {{sort|058|58.6934(4)}} || 8,912 || 1728 || 3186 || 0,444 || 1,91 || 84 |- | 29 || Cu || [[Bakar (element)|Bakar]] || latinski ''cuprum'' || 11 || 4 || {{sort|064|63.546(3)}}{{ref|4|4}} || 8,96 || 1357.77<ref name=autm/> || 2835 || 0,385 || 1.9 || 60 |- | 30 || Zn || [[Cink]] || njemačka riječ "Zinke" = zub ili zubac || 12 || 4 || {{sort|065|65.38(2)}} || 7.134 || 692,88 || 1180 || 0,388 || 1,65 || 70 |- | 31 || Ga || [[Galij]] || ''Gallia'', latinski naziv za [[Francuska|Francusku]] ||13 || 4 || {{sort|070|69.723(1)}} || 5,907 || 302.9146 || 2477 || 0,371 || 1,81 || 19 |- | 32 || Ge || [[Germanij]] || ''Germania'', latinski naziv za [[Njemačka|Njemačku]] || 14 || 4 || {{sort|073|72.630(8)}} || 5,323 || 1211,40 || 3106 || 0,32 || 2.01 || 1.5 |- | 33 || As || [[Arsen]] || latinski ''arsenicum'' || 15 || 4 || {{sort|075|74.92160(2)}} || 5,776 || {{sort|1090|1090 {{ref|7|7}}}} || 887 || 0,329 || 2.18 || 1.8 |- | 34 || Se || [[Selen]] || grčka riječ "selene", "mjesec" || 16 || 4 || {{sort|079|78,96(3)}}{{ref|4|4}} || 4,809 || 453 || 958 || 0,321 || 2,55 || 0,05 |- | 35 || Br|| [[Brom]] || grčka riječ "bromos", "dah" || 17 || 4 || {{sort|080|79.904}}{{ref|9|9}} || 3.122 || 265,8 || 332,0 || 0,474 || 2,96 || 2.4 |- | 36 || Kr || [[Kripton]] || grčka riječ ''kryptos'', 'skriven' || 18 || 4 || {{sort|084|83.798(2)}}{{ref|2|2}} {{ref|3|3}} || 0.003733 || 115.79 || 119.93 || 0.248 || 3 || {{sort|.0001|1×10⁻⁴}} |- | 37 || Rb || [[Rubidij]] || latinska riječ ''rubidus'', 'duboko crven' || 1 || 5 || {{sort|085|85.4678(3)}}{{ref|2|2}} || 1.532 || 312.46 || 961 || 0.363 || 0.82 || 90 |- | 38 || Sr || [[Stroncij]] || [[Strontian]], mali grad u [[Škotska|Škotskoj]] || 2 || 5 || {{sort|087|87.62(1)}}{{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 2.64 || 1050 || 1655 || 0.301 || 0.95 || 370 |- | 39 || Y || [[Itrij]] || [[Ytterby]], [[Švedska]] || 3 || 5 || {{sort|089|88.90585(2)}} || 4.469 || 1799 || 3609 || 0.298 || 1.22 || 33 |- | 40 || Zr || [[Cirkonij]] || njemačka riječ ''Zirkoon'', '[[cirkon]]' || 4 || 5 || {{sort|091|91.224(2)}}{{ref|2|2}} || 6.506 || 2128 || 4682 || 0.278 || 1.33 ||165 |- | 41 || Nb || [[Niobij]] || [[Nioba]], kći kralja [[Tantal (mitologija)|Tantala]] iz grčke mitologije || 5 || 5 || {{sort|093|92.90638(2)}} || 8.57 || 2750 || 5017 || 0.265 || 1.6 || 20 |- | 42 || Mo || [[Molibden]] || grčka riječ ''molybdos'' sa značenjem 'olovo' || 6 || 5 || {{sort|096|95.96(2)}}{{ref|2|2}} || 10.22 || 2896 || 4912 || 0.251 || 2.16 || 1.2 |- | 43 || Tc || [[Tehnecij]] || grčka riječ ''tekhnètos'' sa značenjem 'umjetni' || 7 || 5 || {{sort|098|[98]{{ref|1|1}}}} || 11.5 || 2430 || 4538 || – || 1.9 || {{sort|.000000003|~&nbsp;3×10⁻⁹}} |- | 44 || Ru || [[Rutenij]] || ''Rutenija'', novo latinsko ime za [[Rusija|Rusiju]] || 8 || 5 || 101.07(2){{ref|2|2}} || 12.37 || 2607 || 4423 || 0.238 || 2.2 || 0.001 |- | 45 || Rh || [[Rodij]] || grčka riječ ''rhodos'', sa značenjem 'sa bojom ruže' || 9 || 5 || 102.90550(2) || 12.41 || 2237 || 3968 || 0.243 || 2.28 || 0.001 |- | 46 || Pd || [[Paladij]] || nedavno otkriveni asteroid [[2 Pallas|Palas]], koji se svojevremeno smatrao planetom || 10 || 5 || 106.42(1){{ref|2|2}} || 12.02 || 1828.05 || 3236 || 0.244 || 2.2 || 0.015 |- | 47 || Ag || [[Srebro]] || ''argentum'' u latinskom || 11 || 5 || 107.8682(2){{ref|2|2}} || 10.501 || 1234.93<ref name=autm/> || 2435 || 0.235 || 1.93 || 0.075 |- | 48 || Cd || [[Kadmij]] || novolatinska riječ ''cadmia'', za kralja [[Kadmo]] || 12 || 5 || 112.411(8){{ref|2|2}} || 8.69 || 594.22 || 1040 || 0.232 || 1.69 || 0.159 |- | 49 || In || [[Indij]] || ''[[indigo]]'' || 13 || 5 || 114.818(1) || 7.31 || 429.75 || 2345 || 0.233 || 1.78 || 0.25 |- | 50 || Sn || [[Kositar]] || ''stannum'' u latinskom || 14 || 5 || 118.710(7){{ref|2|2}} || 7.287 || 505.08 || 2875 || 0.228 || 1.96 || 2.3 |- | 51 || Sb || [[Antimon]] || od grčkog ''anti'', 'protiv', i ''monos'', 'sam' (''stibium'' u latinskom) || 15 || 5 || 121.760(1){{ref|2|2}} || 6.685 || 903.78 || 1860 || 0.207 || 2.05 || 0.2 |- | 52 || Te || [[Telur]] || latinska riječ ''tellus'', 'zemlja' || 16 || 5 || 127.60(3){{ref|2|2}} || 6.232 || 722.66 || 1261 || 0.202 || 2.1 || 0.001 |- | 53 || I || [[Jod]] || francuska riječ ''iode'' (po grčkom ''ioeides'', 'ljubičast') || 17 || 5 || 126.90447(3) || 4.93 || 386.85 || 457.4 || 0.214 || 2.66 || 0.45 |- | 54 || Xe || [[Ksenon]] || grčka riječ ''xenos'', 'čudan' || 18 || 5 || 131.293(6){{ref|2|2}} {{ref|3|3}} || 0.005887 || 161.4 || 165.03 || 0.158 || 2.6 || {{sort|.00003|3×10⁻⁵}} |- | 55 || Cs || [[Cezij]] || latinska riječ ''caesius'', 'plavo nebo' || 1 || 6 || 132.9054519(2) || 1.873 || 301.59 || 944 || 0.242 || 0.79 || 3 |- | 56 || Ba || [[Barij]] || grčka riječ ''barys'', 'težak' || 2 || 6 || 137.327(7) || 3.594 || 1000 || 2170 || 0.204 || 0.89 || 425 |- | 57 || La || [[Lantan]] || grčka riječ ''lanthanein'', 'ležati skriven' || || 6 || 138.90547(7){{ref|2|2}} || 6.145 || 1193 || 3737 || 0.195 || 1.1 || 39 |- | 58 || Ce || [[Cerij]] || nedavno otkriveni asteroid [[1 Ceres|Ceres]], koji se svojevremeno smatrao planetom || || 6 || 140.116(1){{ref|2|2}} || 6.77 || 1068 || 3716 || 0.192 || 1.12 || 66.5 |- | 59 || Pr || [[Praseodimij]] || grčke riječ ''praseios didymos'' sa značenjem 'zeleni blizanac' || || 6 || 140.90765(2) || 6.773 || 1208 || 3793 || 0.193 || 1.13 || 9.2 |- | 60 || Nd || [[Neodimij]] || grčke riječi ''neos didymos'' sa značenjem 'novi blizanac' || || 6 || 144.242(3){{ref|2|2}} || 7.007 || 1297 || 3347 || 0.19 || 1.14 || 41.5 |- | 61 || Pm || [[Prometij]] || [[Prometej]] iz grčke mitologije koji je ukrao vatru od bogova i dao je ljudima || || 6 || {{sort|145|[145]{{ref|1|1}}}} || 7.26 || 1315 || 3273 || – || 1.13 || {{sort|.0000000000000000002|2×10⁻¹⁹}} |- | 62 || Sm || [[Samarij]] || [[Samarskit]], ime minerala iz koga je prvobitno izoliran || || 6 || 150.36(2){{ref|2|2}} || 7.52 || 1345 || 2067 || 0.197 || 1.17 || 7.05 |- | 63 || Eu || [[Europij]] || [[Europa]] || || 6 || 151.964(1){{ref|2|2}} || 5.243 || 1099 || 1802 || 0.182 || 1.2 || 2 |- | 64 || Gd || [[Gadolinij]] || [[Johan Gadolin]], kemičar, fizičar i mineralog || || 6 || 157.25(3){{ref|2|2}} || 7.895 || 1585 || 3546 || 0.236 || 1.2 || 6.2 |- | 65 || Tb || [[Terbij]] || [[Ytterby]] u Švedskoj || || 6 || 158.92535(2) || 8.229 || 1629 || 3503 || 0.182 || 1.2 || 1.2 |- | 66 || Dy || [[Disprozij]] || grčka riječ ''dysprositos'', 'do koga se teško dolazi' || || 6 || 162.500(1){{ref|2|2}} || 8.55 || 1680 || 2840 || 0.17 || 1.22 || 5.2 |- | 67 || Ho || [[Holmij]] || ''Holmia'', novo latinsko ime za [[Stockholm]] || ||6 || 164.93032(2) || 8.795 || 1734 || 2993 || 0.165 || 1.23 || 1.3 |- | 68 || Er || [[Erbij]] || [[Ytterby]], Švedska || ||6 || 167.259(3){{ref|2|2}} || 9.066 || 1802 || 3141 || 0.168 || 1.24 || 3.5 |- | 69 || Tm || [[Tulij]] || [[Thule]], antičko ime za Skandinaviju || ||6 || 168.93421(2) || 9.321 || 1818 || 2223 || 0.16 || 1.25 || 0.52 |- | 70 || Yb || [[Iterbij]] || [[Ytterby]], Švedska|| ||6 || 173.054(5){{ref|2|2}} || 6.965 || 1097 || 1469 || 0.155 || 1.1 || 3.2 |- | 71 || Lu || [[Lutecij]] || ''Lutetia'', latinsko ime za [[Pariz]] || 3 || 6 || 174.9668(1){{ref|2|2}} || 9.84 || 1925 || 3675 || 0.154 || 1.27 || 0.8 |- | 72 || Hf || [[Hafnij]] || ''Hafnia'', novo latinsko ime za [[Kopenhagen]] || 4 || 6 || 178.49(2) || 13.31 || 2506 || 4876 || 0.144 || 1.3 || 3 |- | 73 || Ta || [[Tantal]] || Kralj [[Tantal (mitologija)|Tantal]], otac Niobe iz grčke mitologije || 5 || 6 || 180.94788(2) || 16.654 || 3290 || 5731 || 0.14 || 1.5 || 2 |- | 74 || W || [[Volfram]] || švedska riječ ''tung sten'', 'teški kamen' (W dolazi od ''wolfram'', starog imena minerala volframita)|| 6 || 6 || 183.84(1) || 19.25 || 3695 || 5828 || 0.132 || 2.36 || 1.3 |- | 75 || Re || [[Renij]] || ''Rhenus'', latinsko ime za reku [[Rajna|Rajnu]] || 7 || 6 || 186.207(1) || 21.02 || 3459 || 5869 || 0.137 || 1.9 || {{sort|.0007|7×10⁻⁴}} |- | 76 || Os || [[Osmij]] || grčka riječ ''osmè'', sa značenjem 'miris'|| 8 || 6 || 190.23(3){{ref|2|2}} || 22.61 || 3306 || 5285 || 0.13 || 2.2 || 0.002 |- | 77 || Ir || [[Iridij]] || [[Irida]], grčka boginja [[Duga|duge]] || 9 || 6 || 192.217(3) || 22.56 || 2719 || 4701 || 0.131 || 2.2 || 0.001 |- | 78 || Pt || [[Platina]] || [[Španjolski jezik|španjolska]] riječ ''platina'', sa značenjem 'malo srebro'|| 10 || 6 || 195.084(9) || 21.46 || 2041.4<ref name=autm/> || 4098 || 0.133 || 2.28 || 0.005 |- | 79 || Au || [[Zlato]] || ''aurum'' u latinskom || 11 || 6 || 196.966569(4) || 19.282 || 1337.33<ref name=autm>[http://www.jstor.org/stable/20020628 Holman, Lawrence and Barr]</ref> || 3129 || 0.129 || 2.54 || 0.004 |- | 80 || Hg || [[Živa]] || novo latinsko ime ''mercurius'', dato po [[Merkur (mitologija)|rimskom bogu]] (Hg dolazi od bivšeg imena ''hydrargyrum'', od grčkog ''hydr-'', 'voda', i ''argyros'', 'srebro')|| 12 || 6 || 200.592(3) || 13.5336 || 234.43 || 629.88 || 0.14 || 2 || 0.085 |- | 81 || Tl || [[Talij]] || grčka riječ ''thallos'', 'zelena grančica' || 13 || 6 || 204.38{{ref|9|9}} || 11.85 || 577 || 1746 || 0.129 || 1.62 || 0.85 |- | 82 || Pb || [[Olovo (element)|Olovo]] || ''plumbum'' u latinskom|| 14 || 6 || 207.2(1){{ref|2|2}} {{ref|4|4}} || 11.342 || 600.61 || 2022 || 0.129 || 1.87 || 14 |- | 83 || Bi || [[Bizmut]] || njemačka riječ: Wismut, od „weiß Masse” 'bijela masa' || 15 || 6 || 208.98040(1){{ref|1|1}} || 9.807 || 544.7 || 1837 || 0.122 || 2.02 || 0.009 |- | 84 || Po || [[Polonij]] || ''Polonia'', novo latinsko ime za [[Poljska|Poljsku]] || 16 || 6 || {{sort|209|[209]}}{{ref|1|1}} || 9.32 || 527 || 1235 || – || 2.0 || {{sort|.0000000002|2×10⁻¹⁰}} |- | 85 || At || [[Astat]] || grčka riječ ''astatos'', 'nestabilan' || 17 || 6 || {{sort|210|[210]}}{{ref|1|1}} || 7 || 575 || 610 || – || 2.2 || {{sort|0.000000000000000000003|3×10⁻²⁰}} |- | 86 || Rn || [[Radon]] || od ''radium'', pošto je prvobitno detektiran kao emisija iz radija tijekom radioaktivnog raspada || 18 || 6 || {{sort|222|[222]}}{{ref|1|1}} || 0.00973 || 202 || 211.3 || 0.094 || 2.2 || {{sort|.0000000000004|4×10⁻¹³}} |- | 87 || Fr || [[Francij]] || ''Francia'', novo latinsko ime za [[Francuska|Francusku]] || 1 || 7 || {{sort|223|[223]{{ref|1|1}}}} || 1.87 || 300 || 950 || – || 0.7 || {{sort|0.000000000000000001|~&nbsp;1×10⁻¹⁸}} |- | 88 || Ra || [[Radij]] || latinska riječ ''radius'', 'zrak' || 2 || 7 || {{sort|223|[226]}}{{ref|1|1}} || 5.5 || 973 || 2010 || 0.094 || 0.9 || {{sort|.000000009|9×10⁻⁹}} |- | 89 || Ac || [[Aktinij]] || grčka riječ ''aktis'', 'zrak'|| || 7 || {{sort|227|[227]}}{{ref|1|1}} || 10.07 || 1323 || 3471 || 0.12 || 1.1 || {{sort|.00000000055|5.5×10⁻¹⁰}} |- | 90 || Th || [[Torij]] || [[Thor]], skandinavski bog grmljavine || || 7 || 232.03806(2){{ref|1|1}} {{ref|2|2}} || 11.72 || 2115 || 5061 || 0.113 || 1.3 || 9.6 |- | 91 || Pa || [[Protaktinij]] || grčka riječ ''protos'', 'prvi', i [[aktinij]], koji se formira putem radioaktivnog raspada protaktinija || || 7 || 231.03588(2){{ref|1|1}} || 15.37 || 1841 || 4300 || – || 1.5 || {{sort|.0000014|1.4×10⁻⁶}} |- | 92 || U || [[Uranij]] || [[Uran]], sedmi planet u Sunčevu sustavu || || 7 || 238.02891(3){{ref|1|1}} || 18.95 || 1405.3 || 4404 || 0.116 || 1.38 || 2.7 |- | 93 || Np || [[Neptunij]] || [[Neptun]], osmi planet u Sunčevu sustavu || || 7 || {{sort|237|[237]}}{{ref|1|1}} || 20.45 || 917 || 4273 || – || 1.36 || {{sort|0.000000000003|≤&nbsp;3×10⁻¹²}} |- | 94 || Pu || [[Plutonij]] || [[Pluton]], patuljasti planet u Sunčevu sustavu || || 7 || {{sort|244|[244]}}{{ref|1|1}} || 19.84 || 912.5 || 3501 || – || 1.28 || {{sort|0.00000000003|≤&nbsp;3×10⁻¹¹}} |- | 95 || Am || [[Americij]] || [[Amerika]], element je prvobitno sintetiziran na tom kontinentu, po analogiji s europijem || || 7 || {{sort|243|[243]}}{{ref|1|1}} || 13.69 || 1449 || 2880 || – || 1.13 || {{sort|0.0000000000000000000000000001|~&nbsp;10⁻²⁷}} |- | 96 || Cm || [[Kirij]] || [[Pierre Curie]], fizičar, i [[Marie Curie]], fizičarka i kemičarka, imenovan po ovim velikim znanstvenicima po analogiji s gadolinijem || || 7 || {{sort|247|[247]}}{{ref|1|1}} || 13.51 || 1613 || 3383 || – || 1.28 || {{sort|0.00000000000000000000000000000001|~&nbsp;10⁻³²}} |- | 97 || Bk || [[Berkelij]] || [[Berkeley, Kalifornija]], mjesto gdje je element prvi put sintetiziran, po analogiji s terbijem || || 7 || {{sort|247|[247]}}{{ref|1|1}} || 14.79 || 1259 || 2900 || – || 1.3 || {{sort|0.000000000000000000000000000000001|~ 0}} |- | 98 || Cf || [[Kalifornij]] || [[Kalifornija]], gdje je element prvi put sintetiziran || || 7 || {{sort|251|[251]}}{{ref|1|1}} || 15.1 || 1173 || {{sort|1743|(1743)}}{{ref|11|11}} || – || 1.3 || {{sort|0.000000000000000000000000000000001|~ 0}} |- | 99 || Es || [[Ajnštajnij]] || [[Albert Einstein]], fizičar || || 7 || {{sort|252|[252]}}{{ref|1|1}} || 8.84 || 1133 || {{sort|1269|(1269)}}{{ref|11|11}} || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 100 || Fm || [[Fermij]] || [[Enrico Fermi]], fizičar || || 7 || {{sort|257|[257]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1125|(1125)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 101 || Md || [[Mendelevij]] || [[Dmitrij Mendeljejev]], kemičar i izumitelj || ||7 || {{sort|258|[258]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1100|(1100)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 102 || No || [[Nobelij]] || [[Alfred Nobel]], kemičar, inženjer, pronalazač i proizvođač oružja|| ||7 || {{sort|259|[259]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1100|(1100)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 103 || Lr || [[Lorensij]] || [[Ernest Orlando Lawrence]], fizičar ||3 || 7 || {{sort|266|[266]}}{{ref|1|1}} || – || {{sort|1900|(1900)}}{{ref|11|11}} || – || – || 1.3 || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 104 || Rf || [[Raderfordij]] || [[Ernest Rutherford]], kemičar i fizičar || 4 || 7 || {{sort|267|[267]}}{{ref|1|1}} || {{sort|23.2|(23.2)}}{{ref|11|11}} || {{sort|2400|(2400)}}{{ref|11|11}} || {{sort|5800|(5800)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 105 || Db || [[Dubnij]] || [[Dubna]], Rusija || 5 || 7 || {{sort|268|[268]}}{{ref|1|1}} || {{sort|29.3|(29.3)}}{{ref|11|11}} || –|| – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 106 || Sg || [[Siborgij]] || [[Glenn T. Seaborg]], znanstvenik || 6 || 7 || {{sort|269|[269]}}{{ref|1|1}} || {{sort|35.0|(35.0)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 107 || Bh || [[Borij]] || [[Niels Bohr]], fizičar || 7 || 7 || {{sort|270|[270]}}{{ref|1|1}} || {{sort|37.1|(37.1)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 108 || Hs || [[Hasij]] || [[Hessen]], Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran || 8 || 7 || {{sort|269|[269]}}{{ref|1|1}} || {{sort|40.7|(40.7)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 109 || Mt || [[Majtnerij]] || [[Lise Meitner]], fizičar || 9 || 7 || {{sort|278|[278]}}{{ref|1|1}} || {{sort|37.4|(37.4)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 110 || Ds || [[Darmštatij]] || [[Darmstadt]], Njemačka, gdje je element prvi put sintetiziran || 10 || 7 || {{sort|281|[281]}}{{ref|1|1}} || {{sort|34.8|(34.8)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 111 || Rg || [[Roentgenij]] || [[Wilhelm Conrad Röntgen]], fizičar || 11 || 7 || {{sort|281|[281]}}{{ref|1|1}} || {{sort|28.7|(28.7)}}{{ref|11|11}} || – || – || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 112 || Cn || [[Kopernicij]] || [[Nikola Kopernik]], astronom || 12 || 7 || {{sort|285|[285]}}{{ref|1|1}} || {{sort|23.7|(23.7)}}{{ref|11|11}} || – || {{sort|357|357}} {{ref|12|12}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 113 || Nh || [[Nihonij]] || [[IUPAC]] sistematsko ime elementa || 13 || 7 || {{sort|286|[286]}}{{ref|1|1}} || {{sort|16|(16)}}{{ref|11|11}} || {{sort|700|(700)}}{{ref|11|11}} || {{sort|1400|(1400)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 114 || Fl || [[Flerovij]] || [[Georgij Fljorov]], fizičar || 14 || 7 || {{sort|289|[289]}}{{ref|1|1}} || {{sort|14|(14)}}{{ref|11|11}} || {{sort|340|(340)}}{{ref|11|11}} || {{sort|420|(420)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 115 || Mc || [[Moskovij]] || [[IUPAC]] sistematsko ime elementa || 15 || 7 || {{sort|289|[289]}}{{ref|1|1}} || {{sort|13.5|(13.5)}}{{ref|11|11}} || {{sort|700|(700)}}{{ref|11|11}} || {{sort|1400|(1400)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 116 || Lv || [[Livermorij]] || Nacionalni laboratorij Lawrence Livermore (u [[Livermore (Kalifornija)|Livermoru u Kaliforniji]]) koja je surađivala s institutom za nuklearna istraživanja na njegovoj sintezi || 16 || 7 || {{sort|293|[293]}}{{ref|1|1}} || {{sort|12.9|(12.9)}}{{ref|11|11}} || {{sort|708.5|(708.5)}}{{ref|11|11}} || {{sort|1085|(1085)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 117 || Ts || [[Tenesin]] || [[IUPAC]] sistematsko ime elementa || 17 || 7 || {{sort|294|[294]}}{{ref|1|1}} || {{sort|7.2|(7.2)}}{{ref|11|11}} || {{sort|673|(673)}}{{ref|11|11}} || {{sort|823|(823)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |- | 118 || Og || [[Oganeson]] || [[IUPAC]] sistematsko ime elementa || 18 || 7 || {{sort|294|[294]}}{{ref|1|1}} || {{sort|5.0|(5.0)}}{{ref|11|11}} {{ref|13|13}} || {{sort|258|(258)}}{{ref|11|11}} || {{sort|263|(263)}}{{ref|11|11}} || – || – || {{sort|0|0}} {{ref|8|8}} |-style="display:none;" |9e99||~z||~z||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99||9e99 |} == Napomene == *{{note|1|1}} Element nema stabilne nuklide, a vrijednost u zagradama, npr. [209], označava maseni broj najdugovječnijeg elementa. Međutim, četiri takva elementa: bizmut, torij, protaktinij i uran, imaju karakterističan zemaljski izotopski sastav, pa su stoga navedene njihove standardne atomske težine. *{{note|2|2}} Izotopski sastav ovog elementa varira u nekim geološkim uzorcima, a varijacija može premašiti nesigurnost danu u tablici. *{{note|3|3}} Izotopski sastav elementa može varirati u komercijalnim materijalima, što može uzrokovati značajna odstupanja atomske težine od zadane vrijednosti. *{{note|4|4}} Izotopski sastav varira u zemaljskom materijalu tako da se ne može dati preciznija atotska težina. *{{note|5|5}} Atomska težina komercijalnog litija može varirati između 6,939 i 6,996 — analiza specifičnog materijala je neophodna da bi se odredila točna vrijednost. *{{note|6|6}} Ovaj element ne otvrdnjava pri tlaku od jedne atmosfere. Gornja vrijednost, 0,95 K, je temperatura na kojoj se helij skrućuje pri tlaku od 25 atmosfera. *{{note|7|7}} Ovaj element sublimira pri tlaku od jedne atmosfere *{{note|8|8}} Transuranski elementi 99 i viši ne pojavljuju se u prirodi, ali neki od njih nastaju umjetno. *{{note|9|9}} Dana vrijednost je konvencionalna atomska težina kojom se može trgovati. Stvarna vrijednost može se razlikovati ovisno o izotopskom sastavu uzorka. Od 2009. IUPAC daje standardne vrijednosti atomskih težina za ove elemente koristeći intervalnu notaciju. Odgovarajuće standardne atomske težine su: **[[Vodik]]: [1,00784, 1,00811] **[[Litij]]: [6.938, 6.997] **[[Bor (element)|Bor]]: [10.806, 10.821] **[[Ugljik]]: [12.0096, 12.0116] **[[Dušik]]: [14.00643, 14.00728] **[[Kisik]]: [15.99903, 15.99977] **[[Magnezij]]: [24.304, 24.307] **[[Silicij]]: [28.084, 28.086] **[[Sumpor]]: [32.059, 32.076] **[[Klor]]: [35.446, 35.457] **[[Brom]]: [79.901, 79.907] **[[Talij]]: [204.382, 204.385] *{{note|10|10}} [[Elektronegativnost]] na Paulingovoj ljestvici. Standardni simbol: χ *{{note|11|11}} Vrijednost nije precizno izmjerena, obično zato što element ima kratko [[poluvrijeme eliminacije]]; vrijednost navedena u zagradama je predviđanje. *{{note|12|12}} S rasponima pogrešaka: 357{{su|p=+112|b=−108}}&nbsp;K. *{{note|13|13}} Ova predviđena vrijednost odnosi se na tekući ununoktij, a ne za plinoviti ununoktij. == Izvori == {{izvori}} == Literatura == *Wieser, Michael E.; Holden, Norman. 2013. Atomic weights of the elements 2011 (IUPAC Technical Report). Pure Appl. Chem. IUPAC. 85 (5): 1047–1078. doi:10.1351/PAC-REP-13-03-02 *Sonzogni, Alejandro. Interactive Chart of Nuclides. Brookhaven National Laboratory. National Nuclear Data Center. [[Kategorija:Kemijski elementi]] [[Kategorija:Periodni sustav elemenata| ]] [[Kategorija:Znanstveni popisi]] tgbexi3fereh2d21p8kg4nyzvebzjsh 0 744490 7469308 6681586 2026-05-27T04:18:14Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469308 wikitext text/x-wiki '''Tarrascheva zamka''' naziv je za dvije zamke u Španjolskoj partiji, a ime su dobile po [[Njemačka|njemačkom]] [[šah]]istu [[Siegbert Tarrasch|Siegbertu Tarraschu]]. Za razliku od mnogih varijanti koje se pojavljuju samo u analizama, Tarrasch je ove zamke zapravo uspio primijeniti u turnirskim partijama protiv tadašnjih majstora. == Otvorena varijanta == {{Chess diagram | floatright | |rd|  |  |  |  |rd|kd|  |  |  |pd|qd|bd|pd|pd|pd |pd|  |nd|  |bd|  |  |  |  |pd|  |pd|pl|  |  |  |  |  |  |nl|nd|  |  |  |  |bl|pl|  |  |  |  |  |pl|pl|  |  |  |pl|pl|pl |rl|nl|bl|ql|rl|  |kl|  |Pozicija nakon 11... Dd7? Bijeli osvaja figuru. }} Dva majstora pala su u zamku protiv Tarrascha: [[Johannes Zukertort]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] 1887. i Isidor Gunsberg u [[Manchester]]u 1890. '''1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. La4 Sf6 5. 0-0 Sxe4''' :Ovo je Otvorena varijanta Španjolske partije. '''6. d4 b5 7. Lb3 d5 8. dxe5 Le6 9. c3 Le7 10. Te1 0-0 11. Sd4 Dd7?''' (vidi dijagram) :Padanje u zamku. '''12. Sxe6''' :Crni pješak na d5 bit će vezan (po d-liniji ili po dijagonali a2–g8) bez obzira na to kojom figurom uzme. Nakon 12...Dxe6 ili 12...fxe6 Bijeli osvaja figuru potezom 13. Txe4. == Steinitzova varijanta == Druga Tarrascheva zamka, ponekad nazivana i '''Drezdenskom''', pojavljuje se u Steinitzovoj varijanti. Tarrasch je objavio analizu ove zamke 1891., ali je 18 mjeseci kasnije [[Austrijanac|austrijski]] šahovski majstor Georg Marco pao u nju protiv Tarrascha u [[Dresden]]u 1892.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1283366 Tarrasch – Marco 1892.]</ref> U cijeloj partiji Tarrasch je na razmišljanje potrošio svega nekoliko minuta. {{Chess diagram | floatright | |rd|  |  |qd|kd|  |  |rd |pd|pd|pd|bd|bd|pd|pd|pd |  |  |nd|pd|  |nd|  |  |  |bl|  |  |pd|  |  |  |  |  |  |pl|pl|  |  |  |  |  |nl|  |  |nl|  |  |pl|pl|pl|  |  |pl|pl|pl |rl|  |bl|ql|rl|  |kl|  |Pozicija nakon 7. Te1. Sada nakon 7... 0-0? upada u zamku. }} '''1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 d6''' :Ovo je Steinitzova varijanta Španjolske partije. '''4. d4 Ld7''' :Crni oslobađa vezanog skakača kako bi odgovorio na prijetnju 5. d5. '''5. Sc3 Sf6 6. 0-0 Le7 7. Te1''' (vidi dijagram) :Postavljanje suptilne zamke. [[Rokada]] se čini prirodnom za crnog, ali time se gubi pješak. Bolje je 7...exd4. '''7... 0-0? 8. Lxc6 Lxc6 9. dxe5 dxe5 10. Dxd8 Taxd8 11. Sxe5''' :Najbolji potez crnog ovdje vjerojatno je 11...Ld7 iako bi bijeli ostao s pješakom više. '''11... Lxe4?! 12. Sxe4 Sxe4''' :I bijeli može zastraniti: 13. Txe4?? bio bi grubi previd jer bi ga crni matirao: 13...Td1+ 14. Te1 Txe1#. Bijeli sljedećim potezom blokira tu mogućnost, prijeteći crnom skakaču na e4. '''13. Sd3 f5''' :Crni skakač ne može se micati jer ga lovac na e7 drži vezanog. '''14. f3 Lc5+?!''' :Bolje je 14...Lh4 15. g3 Sxg3 16. hxg3 Lxg3, gdje crni dobija dva pješaka za skakača. '''15. Sxc5 Sxc5 16. Lg5 Td5 17. Le7 Te8 18. c4 1–0''' :Bijeli osvaja najmanje kvalitet, pa je Austrijanac predao. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Šah]] inlgen8za132wiml6fbe9cvm1znqsza 0 744502 7469317 6818797 2026-05-27T04:20:06Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469317 wikitext text/x-wiki '''Studija Saavedre''' ili '''pozicija Saavedre''' jedna je od najpoznatijih [[šah]]ovskih kompozicija. Za razliku od većine studija, ova studija dolazi iz partije<ref>[https://lichess.org/study/0ifH3Mrf Potezi partije]</ref> igrane 1875. između Richarda Fentona i Williama Norwooda Pottera. Zanimljivo, partija je završila remijem, no pobjedu za bijelog uočio je [[Španjolska|španjolski]] svećenik Fernando Saavedra (1849. – 1922.). {{Chess diagram |floatright |Pozicija Saavedre | | | | | | | | | | | | | | | | | |kl|pl| | | | | | | | |rd| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |kd| | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} Ova je studija rijedak primjer gdje kralj i pješak dobivaju partiju protiv kralja i topa. == Rješenje == Prvi potez se nameće, nastavak je forsiran: :'''1. c7 Td6+ 2. Kb5!''' (Ne 2. Kc5 jer crni može igrati Td1 i bijeli bi izgubio promoviranu figruru). Uzorak se nastavlja: :'''2... Td5+''' :'''3. Kb4 Td4+ 4. Kb3 Td3+ 5. Kc2! Td4! 6. c8=T!!''' Nastala je ''promocija'' kako bi se izbjegao patni motiv. Zbog prijetnje Ta8+, crni je prisiljen igrati :'''6... Ta4''' no sada slijedi poanta: '''7. Kb3''' I bijeli dobiva. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Problemski šah]] ixvav1m3a9rv0ymei6tbeu7w3fjp2md 0 744708 7469326 7465574 2026-05-27T04:20:27Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469326 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Aleksej Troicki |punoime = Aleksej Aleksejevič Troicki |slika = Troitzky.jpg |država = {{Z+X|RUSC}} |datum_rođenja = [[14. ožujka]] [[1866.]] |mjesto_rođenja = [[St. Petersburg]] |datum_smrti = [[14. kolovoza]] [[1942.]] |mjesto_smrti = [[St. Petersburg]] |poznat_po = šahovski teoretičar, kompozitor šahovskih studija }} '''Aleksej Aleksejevič Troicki''' ([[Sankt Peterburg]] [[14. ožujka]] [[1866.]] – [[Sankt Peterburg]] [[14. kolovoza]] [[1942.]]) bio je [[Rusija|ruski]] [[Problemski šah|šahovski teoretičar]]. Prema mnogima, smatra se jednim od najvećih skladatelja studija konačnica u povijesti.<ref> U uvodu ''Kolekcije šahovskih studija'', Sam Sloan piše "... Troicki se smatra najvećim kompozitorima studija šahovskih konačnica ikada."</ref> Troicki je umro od izgladnjivanja tijekom blokade [[Lenjingrad]]a. Možda je njegov najpoznatiji rad konačnica s dvama skakačima i pješakom. Naime, dva skakača sama ne mogu dobiti partiju, već je potreban i protivnikov pješak kako bi se izbjegao [[Šahovska pravila|pat]]. Po njemu je nazvana '''pozicija''' ('''linija''') '''Troickog'''. Za njegove je analize, [[Engleska|engleski]] [[Šahovske kategorije i titule|velemajstor]] i [[matematičar]] John Nunn napisao da su „zapanjujuće točne”.<ref>John Nunn, ''Secrets of Minor-Piece Endings'', Batsford, 1995.</ref> == Pozicija Troickog == {{Chess diagram | floatleft | Pozicija Troickog | | | | | | | | | | | | | | | | | |xo| | | | |xo| | | |xo| | |xo| | |xo| | |xo|xo| | |xo | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | Pozicija Troickog kada bijeli ima dva skakača, a crni pješaka. }} Konačnice dvaju skakača su uvijek remi, no izuzetak su konačnice s dva skakača i protivnikovim pješakom jer tu jača strana katkada može izbjeći pat dobivajući ključni tempo (jer crni ima pješaka). [[File:Alexei Troizki (ca. 1913).jpg|mini|Troicki je opsežnu analizu ove konačnice objavio 1937.]] Pravilo je dao i sâm Troicki: "Ako je pješak sigurno blokiran od strane bijelog skakača ne niže od linije na dijagramu, tada crni gubi, bez obzira na poziciju kraljeva."<ref>[https://chess-teacher.com/troitzky-line-when-two-knights-can-checkmate-the-king/ Troitzky Line: When Two Knights Can Checkmate the King] Remote Chess Academy. Pristupljeno 8. travnja 2026.</ref> == Utjecaj na šah == Mnogi velemajstori okarakterizirali su rad Troickog kao kamen temeljac „moderne umjetnosti šahovskih kompozicija”. Treći [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetski šahovski prvak]] i jedan od najboljih igrača konačnica ikada, [[José Raúl Capablanca]], odao mu je počast riječima:<ref>[https://quotefancy.com/quote/1570776/Jos-Raul-Capablanca-To-my-way-of-thinking-Troitzky-has-no-peer-among-endgame-compsers-no José Capablanca o Troickom]</ref><ref>José Raúl Capablanca, ''Poslednje šahovske lekcije'', Šahovska biblioteka, Beograd, 1991., str 46</ref> <blockquote>''Prema mome načinu razmišljanja, Troicki nema ravnog među kompozitorima konačnica; nitko drugi nije skladao toliko mnogo, a tako raznolikih konačnica prvoga reda.''</blockquote> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{GLAVNIRASPORED:Trociki, Aleksej}} [[Kategorija:Ruski šahisti]] bqm26eg622mk3tnk3n8b1k3l0fp2yg0 14 746515 7469446 6697452 2026-05-27T09:51:05Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Javni prijevoz u Njemačkoj]]; ±[[Kategorija:Željeznički promet u Njemačkoj]]→[[Kategorija:Putnički željeznički promet u Njemačkoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469446 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Tram transport in Germany}} [[Kategorija:Tramvajski promet po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Putnički željeznički promet u Njemačkoj]] 8w75wvmqp54vzzm1ti719blk4ii1had 0 748347 7469458 7465934 2026-05-27T10:07:23Z Argo Navis 852 7469458 wikitext text/x-wiki {{CSS image crop | Image = Caribbean maritime boundaries map.svg | bSize = 1500 | cWidth = 300 | cHeight = 250 | oTop = 520 | oLeft = 1200 | Location = right | Description = Granica [[Barbados]]a i francuskog prekomorskog departmana [[Martinik]] | Link = | Alt = }} '''Sporazum o pomorskom razgraničenju između Barbadosa i Francuske''' je ugovor iz 2009. između [[Barbados|Barbadosa]] i [[Francuska|Francuske]] koji razgraničava [[Morska granica|morsku granicu]] između Barbadosa i francuskih prekomorskih departmana [[Gvadalupa]] i [[Martinik]]. Krajnja zapadna točka prema ovomu sporazumu sastoji se od granice na [[Tromeđa|tromeđi]] sa [[Sveta Lucija (država)|Svetom Lucijom]] prema [[Sporazum o razgraničenju između Francuske i Svete Lucije|Sporazumu o razgraničenju između Francuske i Svete Lucije]] i nastavlja se u smjeru sjeveroistoka. == Povezani članci == * [[Prolaz Martinique]] * [[Kanal Svete Lucije]] * [[Dominikansko-francuski sporazum o pomorskom razgraničenju]] == Izvori == *[http://www.foreign.gov.bb/Userfiles/File/PressreleaseNo10.pdf Priopćenje barbadoske vlade {{eng oznaka}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110706132258/http://www.foreign.gov.bb/Userfiles/File/PressreleaseNo10.pdf |date=6. srpnja 2011. }} *[http://www.gisbarbados.gov.bb/index.php?categoryid=13&p2_articleid=2601 Potpisivanje ugovora o razgraničenju {{eng oznaka}}] na stranicama barbadoske vlade *[http://www.foreign.gov.bb/Userfiles/File/MARITIME%20BOUNDARY.pdf Izjava senatorice Maxine McClean {{eng oznaka}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221119004231/http://www.foreign.gov.bb/Userfiles/File/MARITIME%20BOUNDARY.pdf |date=19. studenoga 2022. }} prigodom sklapanja Ugovora *[https://web.archive.org/web/20110927164326/http://www.caricom-fisheries.com/website_content/publications/documents/Delimitation_of_Maritime_Boundaries_within_CARICOM.pdf Razgraničenje pomorskih granica CARICOM-a] == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20110927052549/http://www.doc.diplomatie.fr/BASIS/pacte/webext/bilat/DDD/20090229.pdf Tekst sporazuma] [[Kategorija:Sporazumi o morskim granicama]] [[Kategorija:Zemljopis Barbadosa]] [[Kategorija:Granice Gvadalupe]] [[Kategorija:Granice Martinika]] [[Kategorija:Politika Barbadosa]] azezkosqpb33ob3klahwae2kp1018he 0 748817 7469553 6720816 2026-05-27T11:19:07Z Mychele Trempetich 47215 /* Smrti */ 7469553 wikitext text/x-wiki {{Godina|1063}} == Događaji == == Rođenja == == Smrti == *[[Hilduin IV. of Montdidiera]] (otac kraljice [[Felicija od Roucyja|Felicije]]) * [[Togrul I.]], seldžučki car == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = 1063 |commonscathr = 1063. }} hrygkx37qri6az0sq3t1t02o4fl10sm 828 749112 7469330 7221217 2026-05-27T04:21:49Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469330 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local function round(n, decimals) local pow = 10^(decimals or 0) return math.floor(n * pow + 0.5) / pow end function p.getMapParams(map, frame) if not map then error('The name of the location map definition to use must be specified', 2) end local moduletitle = mw.title.new('Module:Location map/data/' .. map) if not moduletitle then error(string.format('%q is not a valid name for a location map definition', map), 2) elseif moduletitle.exists then local mapData = mw.loadData('Module:Location map/data/' .. map) return function(name, params) if name == nil then return 'Module:Location map/data/' .. map elseif mapData[name] == nil then return '' elseif params then return mw.message.newRawMessage(tostring(mapData[name]), unpack(params)):plain() else return mapData[name] end end else error('Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/' .. map .. '" does not exist', 2) end end function p.data(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {frameOnly = true}) end if not map then map = p.getMapParams(args[1], frame) end local params = {} for k,v in ipairs(args) do if k > 2 then params[k-2] = v end end return map(args[2], #params ~= 0 and params) end local hemisphereMultipliers = { longitude = { W = -1, w = -1, E = 1, e = 1 }, latitude = { S = -1, s = -1, N = 1, n = 1 } } local function decdeg(degrees, minutes, seconds, hemisphere, decimal, direction) if decimal then if degrees then error('Decimal and DMS degrees cannot both be provided for ' .. direction, 2) elseif minutes then error('Minutes can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2) elseif seconds then error('Seconds can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2) elseif hemisphere then error('A hemisphere can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2) end local retval = tonumber(decimal) if retval then return retval end error('The value "' .. decimal .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) elseif seconds and not minutes then error('Seconds were provided for ' .. direction .. ' without minutes also being provided', 2) elseif not degrees then if minutes then error('Minutes were provided for ' .. direction .. ' without degrees also being provided', 2) elseif hemisphere then error('A hemisphere was provided for ' .. direction .. ' without degrees also being provided', 2) end return nil end decimal = tonumber(degrees) if not decimal then error('The degree value "' .. degrees .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) elseif minutes and not tonumber(minutes) then error('The minute value "' .. minutes .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) elseif seconds and not tonumber(seconds) then error('The second value "' .. seconds .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) end decimal = decimal + (minutes or 0)/60 + (seconds or 0)/3600 if hemisphere then local multiplier = hemisphereMultipliers[direction][hemisphere] if not multiplier then error('The hemisphere "' .. hemisphere .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) end decimal = decimal * multiplier end return decimal end -- Finds a parameter in a transclusion of {{Coord}}. local function coord2text(para,coord) -- this should be changed for languages which do not use Arabic numerals or the degree sign local lat, long = mw.ustring.match(coord,'<span class="p%-latitude latitude">([^<]+)</span><span class="p%-longitude longitude">([^<]+)</span>') if lat then return tonumber(para == 'longitude' and long or lat) end local result = mw.text.split(mw.ustring.match(coord,'%-?[%.%d]+°[NS] %-?[%.%d]+°[EW]') or '', '[ °]') if para == 'longitude' then result = {result[3], result[4]} end if not tonumber(result[1]) or not result[2] then mw.log('Malformed coordinates value') mw.logObject(para, 'para') mw.logObject(coord, 'coord') return error('Malformed coordinates value', 2) end return tonumber(result[1]) * hemisphereMultipliers[para][result[2]] end -- effectively make removeBlanks false for caption and maplink, and true for everything else -- if useWikidata is present but blank, convert it to false instead of nil -- p.top, p.bottom, and their callers need to use this function p.valueFunc(key, value) if value then value = mw.text.trim(value) end if value ~= '' or key == 'caption' or key == 'maplink' then return value elseif key == 'useWikidata' then return false end end local function getContainerImage(args, map) if args.AlternativeMap then return args.AlternativeMap elseif args.relief then local digits = mw.ustring.match(args.relief,'^[1-9][0-9]?$') or '1' -- image1 to image99 if map('image' .. digits) ~= '' then return map('image' .. digits) end end return map('image') end function p.top(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {frameOnly = true, valueFunc = p.valueFunc}) end if not map then map = p.getMapParams(args[1], frame) end local width local default_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(args.default_width),"%d*")) if not args.width then width = round((default_as_number or 240) * (tonumber(map('defaultscale')) or 1)) elseif mw.ustring.sub(args.width, -2) == 'px' then width = mw.ustring.sub(args.width, 1, -3) else width = args.width end local width_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(width),"%d*")) or 0; if width_as_number == 0 then -- check to see if width is junk. If it is, then use default calculation width = round((default_as_number or 240) * (tonumber(map('defaultscale')) or 1)) width_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(width),"%d*")) or 0; end if args.max_width ~= "" and args.max_width ~= nil then -- check to see if width bigger than max_width local max_as_number = tonumber(mw.ustring.match(args.max_width,"%d*")) or 0; if width_as_number>max_as_number and max_as_number>0 then width = args.max_width; end end local retval = frame:extensionTag{name = 'templatestyles', args = {src = 'Module:Location map/styles.css'}} if args.float == 'center' then retval = retval .. '<div class="center">' end if args.caption and args.caption ~= '' and args.border ~= 'infobox' then retval = retval .. '<div class="locmap noviewer noresize thumb ' if args.float == '"left"' or args.float == 'left' then retval = retval .. 'floatleft' elseif args.float == '"center"' or args.float == 'center' or args.float == '"none"' or args.float == 'none' then retval = retval .. 'tnone' else retval = retval .. 'floatright' end retval = retval .. '"><div class="thumbinner" style="width:' .. (width + 2) .. 'px' if args.border == 'none' then retval = retval .. ';border:none' elseif args.border then retval = retval .. ';border-color:' .. args.border end retval = retval .. '"><div style="position:relative;width:' .. width .. 'px' .. (args.border ~= 'none' and ';border:1px solid lightgray">' or '">') else retval = retval .. '<div class="locmap" style="width:' .. width .. 'px;' if args.float == '"left"' or args.float == 'left' then retval = retval .. 'float:left;clear:left' elseif args.float == '"center"' or args.float == 'center' then retval = retval .. 'float:none;clear:both;margin-left:auto;margin-right:auto' elseif args.float == '"none"' or args.float == 'none' then retval = retval .. 'float:none;clear:none' else retval = retval .. 'float:right;clear:right' end retval = retval .. '"><div style="width:' .. width .. 'px;padding:0"><div style="position:relative;width:' .. width .. 'px">' end local image = getContainerImage(args, map) local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() retval = string.format( '%s[[File:%s|%spx|%s%s|class=notpageimage]]', retval, image, width, args.alt or ((args.label or string.gsub(currentTitle.text, " %([^)]+%)", "")) .. ' na zemljovidu ' .. map('nameG')), args.maplink and ('|link=' .. args.maplink) or '' ) if args.caption and args.caption ~= '' then if (currentTitle.namespace == 0) and mw.ustring.find(args.caption, '##') then retval = retval .. '[[Category:Pages using location map with a double number sign in the caption]]' end end if args.overlay_image then return retval .. '<div style="position:absolute;top:0;left:0">[[File:' .. args.overlay_image .. '|' .. width .. 'px|class=notpageimage]]</div>' else return retval end end function p.bottom(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {frameOnly = true, valueFunc = p.valueFunc}) end if not map then map = p.getMapParams(args[1], frame) end local retval = '</div>' local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if not args.caption or args.border == 'infobox' then if args.border then retval = retval .. '<div style="padding-top:0.2em">' else retval = retval .. '<div style="font-size:91%;padding-top:3px">' end retval = retval .. (args.caption or (args.label or string.gsub(currentTitle.text, " %([^)]+%)", "")) .. ' na zemljovidu ' .. map('nameG')) .. '</div>' elseif args.caption ~= '' then -- This is not the pipe trick. We're creating a link with no text on purpose, so that CSS can give us a nice image retval = retval .. '<div class="thumbcaption"><div class="magnify">[[:File:' .. getContainerImage(args, map) .. '|class=notpageimage| ]]</div>' .. args.caption .. '</div>' end if args.switcherLabel then retval = retval .. '<span class="switcher-label" style="display:none">' .. args.switcherLabel .. '</span>' elseif args.autoSwitcherLabel then retval = retval .. '<span class="switcher-label" style="display:none">Prikaži kartu ' .. map('nameG') .. '</span>' end retval = retval .. '</div></div>' if args.caption_undefined then mw.log('Removed parameter caption_undefined used.') local parent = frame:getParent() if parent then mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle()) end mw.logObject(args, 'args') if currentTitle.namespace == 0 then retval = retval .. '[[Category:Location maps with removed parameters|caption_undefined]]' end end if map('skew') ~= '' or map('lat_skew') ~= '' or map('crosses180') ~= '' or map('type') ~= '' then mw.log('Removed parameter used in map definition ' .. map()) if currentTitle.namespace == 0 then local key = (map('skew') ~= '' and 'skew' or '') .. (map('lat_skew') ~= '' and 'lat_skew' or '') .. (map('crosses180') ~= '' and 'crosses180' or '') .. (map('type') ~= '' and 'type' or '') retval = retval .. '[[Category:Location maps with removed parameters|' .. key .. ' ]]' end end if string.find(map('name'), '|', 1, true) then mw.log('Pipe used in name of map definition ' .. map()) if currentTitle.namespace == 0 then retval = retval .. '[[Category:Location maps with a name containing a pipe]]' end end if args.float == 'center' then retval = retval .. '</div>' end return retval end local function markOuterDiv(x, y, imageDiv, labelDiv) return mw.html.create('div') :addClass('od') :addClass('notheme') -- T236137 :cssText('top:' .. round(y, 3) .. '%;left:' .. round(x, 3) .. '%') :node(imageDiv) :node(labelDiv) end local function markImageDiv(mark, marksize, label, link, alt, title) local builder = mw.html.create('div') :addClass('id') :cssText('left:-' .. round(marksize / 2) .. 'px;top:-' .. round(marksize / 2) .. 'px') :attr('title', title) if marksize ~= 0 then builder:wikitext(string.format( '[[File:%s|%dx%dpx|%s|link=%s%s|class=notpageimage]]', mark, marksize, marksize, label, link, alt and ('|alt=' .. alt) or '' )) end return builder end local function markLabelDiv(label, label_size, label_width, position, background, x, marksize) if tonumber(label_size) == 0 then return mw.html.create('div'):addClass('l0'):wikitext(label) end local builder = mw.html.create('div') :cssText('font-size:' .. label_size .. '%;width:' .. label_width .. 'em') local distance = round(marksize / 2 + 1) if position == 'top' then -- specified top builder:addClass('pv'):cssText('bottom:' .. distance .. 'px;left:' .. (-label_width / 2) .. 'em') elseif position == 'bottom' then -- specified bottom builder:addClass('pv'):cssText('top:' .. distance .. 'px;left:' .. (-label_width / 2) .. 'em') elseif position == 'left' or (tonumber(x) > 70 and position ~= 'right') then -- specified left or autodetected to left builder:addClass('pl'):cssText('right:' .. distance .. 'px') else -- specified right or autodetected to right builder:addClass('pr'):cssText('left:' .. distance .. 'px') end builder = builder:tag('div') :wikitext(label) if background then builder:cssText('background-color:' .. background) end return builder:done() end local function getX(longitude, left, right) local width = (right - left) % 360 if width == 0 then width = 360 end local distanceFromLeft = (longitude - left) % 360 -- the distance needed past the map to the right equals distanceFromLeft - width. the distance needed past the map to the left equals 360 - distanceFromLeft. to minimize page stretching, go whichever way is shorter if distanceFromLeft - width / 2 >= 180 then distanceFromLeft = distanceFromLeft - 360 end return 100 * distanceFromLeft / width end local function getY(latitude, top, bottom) return 100 * (top - latitude) / (top - bottom) end function p.mark(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {wrappers = 'Template:Location map~'}) end local mapnames = {} if not map then if args[1] then map = {} for mapname in mw.text.gsplit(args[1], '#', true) do map[#map + 1] = p.getMapParams(mw.ustring.gsub(mapname, '^%s*(.-)%s*$', '%1'), frame) mapnames[#mapnames + 1] = mapname end if #map == 1 then map = map[1] end else map = p.getMapParams('World', frame) args[1] = 'World' end end if type(map) == 'table' then local outputs = {} local oldargs = args[1] for k,v in ipairs(map) do args[1] = mapnames[k] outputs[k] = tostring(p.mark(frame, args, v)) end args[1] = oldargs return table.concat(outputs, '#PlaceList#') .. '#PlaceList#' end local x, y, longitude, latitude longitude = decdeg(args.lon_deg, args.lon_min, args.lon_sec, args.lon_dir, args.long, 'longitude') latitude = decdeg(args.lat_deg, args.lat_min, args.lat_sec, args.lat_dir, args.lat, 'latitude') if args.excludefrom then -- If this mark is to be excluded from certain maps entirely (useful in the context of multiple maps) for exclusionmap in mw.text.gsplit(args.excludefrom, '#', true) do -- Check if this map is excluded. If so, return an empty string. if args[1] == exclusionmap then return '' end end end local builder = mw.html.create() local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if args.coordinates then -- Temporarily removed to facilitate infobox conversion. See [[Wikipedia:Coordinates in infoboxes]] -- if longitude or latitude then -- error('Coordinates from [[Module:Coordinates]] and individual coordinates cannot both be provided') -- end longitude = coord2text('longitude', args.coordinates) latitude = coord2text('latitude', args.coordinates) elseif not longitude and not latitude and args.useWikidata then -- If they didn't provide either coordinate, try Wikidata. If they provided one but not the other, don't. local entity = mw.wikibase.getEntity() if entity and entity.claims and entity.claims.P625 and entity.claims.P625[1].mainsnak.snaktype == 'value' then local value = entity.claims.P625[1].mainsnak.datavalue.value longitude, latitude = value.longitude, value.latitude end if args.link and (currentTitle.namespace == 0) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with linked markers with coordinates from Wikidata]]') end end if not longitude then error('No value was provided for longitude') elseif not latitude then error('No value was provided for latitude') end if currentTitle.namespace > 0 then if (not args.lon_deg) ~= (not args.lat_deg) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Degrees]]') elseif (not args.lon_min) ~= (not args.lat_min) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Minutes]]') elseif (not args.lon_sec) ~= (not args.lat_sec) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Seconds]]') elseif (not args.lon_dir) ~= (not args.lat_dir) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Hemisphere]]') elseif (not args.long) ~= (not args.lat) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Decimal]]') end end if ((tonumber(args.lat_deg) or 0) < 0) and ((tonumber(args.lat_min) or 0) ~= 0 or (tonumber(args.lat_sec) or 0) ~= 0 or (args.lat_dir and args.lat_dir ~='')) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if ((tonumber(args.lon_deg) or 0) < 0) and ((tonumber(args.lon_min) or 0) ~= 0 or (tonumber(args.lon_sec) or 0) ~= 0 or (args.lon_dir and args.lon_dir ~= '')) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if (((tonumber(args.lat_min) or 0) < 0) or ((tonumber(args.lat_sec) or 0) < 0)) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if (((tonumber(args.lon_min) or 0) < 0) or ((tonumber(args.lon_sec) or 0) < 0)) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if args.skew or args.lon_shift or args.markhigh then mw.log('Removed parameter used in invocation.') local parent = frame:getParent() if parent then mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle()) end mw.logObject(args, 'args') if currentTitle.namespace == 0 then local key = (args.skew and 'skew' or '') .. (args.lon_shift and 'lon_shift' or '') .. (args.markhigh and 'markhigh' or '') builder:wikitext('[[Category:Location maps with removed parameters|' .. key ..' ]]') end end if map('x') ~= '' then x = tonumber(mw.ext.ParserFunctions.expr(map('x', { latitude, longitude }))) else x = tonumber(getX(longitude, map('left'), map('right'))) end if map('y') ~= '' then y = tonumber(mw.ext.ParserFunctions.expr(map('y', { latitude, longitude }))) else y = tonumber(getY(latitude, map('top'), map('bottom'))) end if (x < 0 or x > 100 or y < 0 or y > 100) and not args.outside then mw.log('Mark placed outside map boundaries without outside flag set. x = ' .. x .. ', y = ' .. y) local parent = frame:getParent() if parent then mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle()) end mw.logObject(args, 'args') if currentTitle.namespace == 0 then local key = currentTitle.prefixedText builder:wikitext('[[Category:Location maps with marks outside map and outside parameter not set|' .. key .. ' ]]') end end local mark = args.mark or map('mark') if mark == '' then mark = 'Red pog.svg' end local marksize = tonumber(args.marksize) or tonumber(map('marksize')) or 8 local imageDiv = markImageDiv(mark, marksize, args.label or mw.title.getCurrentTitle().text, args.link or '', args.alt, args[2]) local labelDiv if args.label and args.position ~= 'none' then labelDiv = markLabelDiv(args.label, args.label_size or 91, args.label_width or 6, args.position, args.background, x, marksize) end return builder:node(markOuterDiv(x, y, imageDiv, labelDiv)) end local function switcherSeparate(s) if s == nil then return {} end local retval = {} for i in string.gmatch(s .. '#', '([^#]*)#') do i = mw.text.trim(i) retval[#retval + 1] = (i ~= '' and i) end return retval end function p.main(frame, args, map) local caption_list = {} if not args then args = getArgs(frame, {wrappers = 'Template:Location map', valueFunc = p.valueFunc}) end if args.useWikidata == nil then args.useWikidata = true end if not map then if args[1] then map = {} for mapname in string.gmatch(args[1], '[^#]+') do map[#map + 1] = p.getMapParams(mw.ustring.gsub(mapname, '^%s*(.-)%s*$', '%1'), frame) end if args['caption'] then if args['caption'] == "" then while #caption_list < #map do caption_list[#caption_list + 1] = args['caption'] end else for caption in mw.text.gsplit(args['caption'], '##', true) do caption_list[#caption_list + 1] = caption end end end if #map == 1 then map = map[1] end else map = p.getMapParams('World', frame) end end if type(map) == 'table' then local altmaps = switcherSeparate(args.AlternativeMap) if #altmaps > #map then error(string.format('%d AlternativeMaps were provided, but only %d maps were provided', #altmaps, #map)) end local overlays = switcherSeparate(args.overlay_image) if #overlays > #map then error(string.format('%d overlay_images were provided, but only %d maps were provided', #overlays, #map)) end if #caption_list > #map then error(string.format('%d captions were provided, but only %d maps were provided', #caption_list, #map)) end local outputs = {} args.autoSwitcherLabel = true for k,v in ipairs(map) do args.AlternativeMap = altmaps[k] args.overlay_image = overlays[k] args.caption = caption_list[k] outputs[k] = p.main(frame, args, v) end return '<div class="switcher-container">' .. table.concat(outputs) .. '</div>' else return p.top(frame, args, map) .. tostring( p.mark(frame, args, map) ) .. p.bottom(frame, args, map) end end return p 4v11p73upcrggzez3j3boopfes0g43d 0 749152 7469313 6722826 2026-05-27T04:19:52Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469313 wikitext text/x-wiki '''Laskerova zamka''' poznata je [[šah]]ovska zamka u otvaranju ''(Albinov protugambit)''. Nazvana je po [[Njemačka|njemačkom]] [[matematičar]]u i svjetskom prvaku u šahu, [[Emanuel Lasker|Emanuelu Laskeru]], iako ju je prvi zabilježio [[Italija|talijanski]] [[šahovske kategorije i titule| šahovski majstor]] Serafino Dubois. Neobična je po tome što uključuje potpromociju već u sedmom potezu. {{Chess diagram |floatright | |rd|nd|bd|qd|kd| |nd|rd |pd|pd|pd| | |pd|pd|pd | | | | | | | | | | | | |pl| | | | |bd|pl| | | | | | | | | |pd| | | |pl|pl| |bl| |pl|pl|pl |rl|nl| |ql|kl|bl|nl|rl |Pozicija poslije 5...dxe3, pripremajući zamku. }} Ideju zamke uspješno je primijenio Emanuel Lasker [[1899.]] u [[Moskva|Moskvi]] u konzultantskoj partiji protiv Blumenfelda, Boyarkowa i Falka.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1380336 Blumenfeld/Boyarkow/Falk vs. Emanuel Lasker, Moscow 1899]</ref> ==Analiza == '''1. d4 d5 2. c4 e5''' :Albinov protugambit. '''3. dxe5 d4''' :crni pješak na d4 opasniji je nego što se čini. '''4. e3?''' :Loš potez. Bolje je 4. Sf3. '''4... Lb4+ 5. Ld2 dxe3!''' (vidi dijagram) :Najbolja opcija Bijelom je prihvatiti udvojene pješake s 6. fxe3. Crni dobiva blagu prednost, ali Bijeli može držati poziciju u granicama jednakosti. '''6. Lxb4??''' :Ulazak u zamku. '''6... exf2+''' :Sada bi 7. Kxf2 izgubilo damu zbog 7... Dxd1 pa je Bijeli prinuđen igrati 7. Ke2. {{Chess diagram |floatright | |rd|nd|bd|qd|kd| |nd|rd |pd|pd|pd| | |pd|pd|pd | | | | | | | | | | | | |pl| | | | |bl|pl| | | | | | | | | | | | | |pl|pl| | |kl| |pl|pl |rl|nl| |ql| |bl|nd|rl |Pozicija poslije 7...fxg1{{=}}S+! }} '''7. Ke2 fxg1=S+!''' (dijagram) :Promocija u skakača je bit zamke. (Ako 7...fxg1=D, slijedi 8. Dxd8+ Kxd8 9.Txg1 i Bijeli se drži.) Sada 8. Txg1 Lg4+ osvaja damu Bijelog pa se kralj ponovno mora micati. '''8. Ke1 Dh4+ 9. Kd2''' :9. g3, gubi topa na h1 zbog dvojnog udara 9...De4+. '''9... Sc6''' :Bijeli je izgubljen. Poslije 10. Lc3, potez 10... Lg4 s 11... 0-0-0+ je dovoljan za pobjedu Crnog. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Šah]] a58czn5sgexlosxf3iv8ejk0ovdf6ck 0 749563 7469324 7081669 2026-05-27T04:20:19Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469324 wikitext text/x-wiki '''Colleov sistem''', poznato još i kao '''Colle–Kultanowskijev sistem''' [[šah]]ovsko je otvaranje koje je popularizirao [[Belgija|belgijski]] šahovski majstor Edgard Colle 1920-ih godina, a dalje ga razvio George Kultanowski. Otvaranje su često koristili najjači igrači toga doba među kojima su i treći svjetski šahovski prvak, [[José Raúl Capablanca]], i [[Akiba Rubinstein]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.houseofstaunton.com/blog/the-colle-system-safe-sound-and-strong.html |title=The Colle System: Safe, Sound, and Strong |access-date=18. listopada 2023. |archive-date=25. listopada 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231025121814/https://www.houseofstaunton.com/blog/the-colle-system-safe-sound-and-strong.html |url-status=dead }}</ref> {{Chess diagram | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |pl| | | | | | |pl|bl|pl|nl| | |pl|pl| | | |pl|pl|pl |rl|nl|bl|ql|kl| | |rl |Temeljna struktura Colleovog sustava za Bijelog. Najčešće slijede potezi Sbd2 i 0-0. }} Ideja Colleovog sustava je odigrati e4 u pažljivo odabranom trenutku. Iz strukture je očito da je polje e4 pod snažnom kontrolom bijelih figura; lovca na d3, skakača na d2 te kasnije topa na e1. Ovo otvaranje spada u tzv. "sistemska otvaranja" gdje se, gotovo neovisno o potezima Crnog, pješaci i figure unaprijed postavljaju na unaprijed predviđena polja. Iako je ponekad kritizirano u šahovskom svijetu zbog nedostatka dinamike, Colleov sustav je solidno i čvrsto otvaranje za Bijelog koje nudi sigurnost i prostor za pozicijsko manevriranje figura. == Colle–Zukertortov sistem == {{Chess diagram | floatleft | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |pl| | | | | |pl| |bl|pl|nl| | |pl|bl|pl|nl| |pl|pl|pl |rl| | |ql| |rl|kl| |Colle–Zukertortova formacija. }} Jedna varijanta Colleovog sistema je Colle–Zukertortov sustav (nazvana po [[Johannes Zukertort|Johannesu Zukertortu]]), u kojoj se crnopoljac Bijelog fijanketira na polje b2. Tipičan tijek igre je sljedeći: 1.d4 d5 2.Nf3 e6 3.e3 Nf6 4.Bd3 c5 5.b3 Nc6 6.0-0 Bd6 7.Bb2 0-0,<ref>[https://www.365chess.com/eco/D05_Queen's_pawn_game D05: Queen's pawn game, Rubinstein (Colle-Zukertort) variation]</ref> gdje Bijeli zapravo sprema napad na Crnog kralja. Ovo je otvaranje na [[Šahovske kategorije i titule|velemajstorskoj]] razini uspješno primjenjivao poznati [[Rusija|ruski]] velemajstor [[Artur Yusupov]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Poznate partije === *[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1258212 Savielly Tartakower vs Rafael Domenech, Sitges 1934.] [[Kategorija:Šahovska otvaranja]] 9l73a1m6dugusp6ztg9olde8gfibi8h 828 750397 7469031 6730431 2026-05-26T15:01:02Z Argo Navis 852 7469031 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Irska]] [[Kategorija:Irski predlošci]] </includeonly> lkabr9jt36u6elv787taugylkkfb7lh 828 750398 7469032 6730432 2026-05-26T15:02:01Z Argo Navis 852 7469032 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Island]] [[Kategorija:Islandski predlošci]] </includeonly> 7wn904r8yyeln39exdy5s4hr7akg0p1 828 750400 7469035 6730434 2026-05-26T15:06:06Z Argo Navis 852 7469035 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte država|Istočni Timor]] [[Kategorija:Istočnotimorski predlošci]] </includeonly> psnq0llp2iz7u6oy3spx5hjxbbspc26 828 750401 7469188 6730435 2026-05-26T20:37:21Z Argo Navis 852 7469188 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> {{GLAVNIRASPORED:Istočno Sredozemlje}} [[Kategorija:Lokacijske karte Afrike]] [[Kategorija:Lokacijske karte Azije]]</includeonly> 76sql1msg8ccudy6jikw8qnrnm70xov 0 751208 7469325 7445432 2026-05-27T04:20:24Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Arčil Ebralidze |punoime = Arčil Silovanovič Ebralidze |slika = |država = {{Z+X|RUSC}} <br>{{Z+X|SSSR}} |datum_rođenja = [[3. travnja]] [[1908.]] |mjesto_rođenja = [[Poti]] |datum_smrti = [[15. kolovoza]] [[1960.]] |mjesto_smrti = [[Tbilisi]] |titula = [[Šahovske kategorije i titule|sovjetski šahovski majstor]] ([[1941.]]) }} '''Arčil Silovanovič Ebralidze''' ([[3. travnja]] [[1908.]] – [[15. kolovoza]] [[1960.]]), bio je [[SSSR|sovjetski]] i [[Gruzija|gruzijski]] [[Šahovske kategorije i titule|šahovski majstor]]. Najpoznatiji je kao prvi šahovski trener devetog [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka u šahu]], [[Tigran Petrosjan|Tigrana Petrosjana]].<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=25703 Archil Ebralidze]</ref> == Šahovska karijera == Bio je prvak Gruzije četiri puta (1938., 1939., 1941., 1946.). Deseto mjesto na šahovskom prvenstvu [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] osvojio je 1937. kada se ono održavalo u [[Tbilisi]]ju. === Partija protiv Ragozina 1937. === {{Chess diagram | floatleft | | | | | | | | | |pd| | |rl|bd|kd| |pd | | | | | | |pd| | | | | | | | | | | |rd|nl| | | | | |pl| | | | | | |pl| | | | | | |kl | | | | | | | | |Crni treba odigrati 40. potez.}} Poznat je i po gruboj greški načinjenoj pred punim kazalištem u Tbilisiju. Naime, na prvenstvu SSSR-a 1937. igrao je protiv Ragozina s bijelim figurama koji je odigrao '''40...Tc7??''' stavljajući topa na tučeno polje misleći da će dvojnim udarom Ld6+ osvojiti figuru, no lovac je nakon 41.Txc7 vezan. Ni njegov protivnik to nije vidio. Nakon dubokog razmišljanja Ebralidze je odigrao '''41.Td5??''' jer je želio izbjeći završnicu u kojoj bi crni bio bolji. Zanimljivo je da mu je publika dugo vikala „Arčile, uzmi topa!”,<ref>[https://www.dailychess.com/forum/only-chess/archil-take-the-rook.165434/page-1 "Archil, take the Rook!".] Chessganes. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref> a on im je ljutito odgovorio „Mogu vidjeti to, vi paceri!” Ironično, kasnije je Ebralidze postavio topa na c7 ne vidjevši dvojni udar Ld6+ te je Ragozin dobio partiju.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1513588 Archil Ebralidze vs Viacheslav Ragozin] Chessgames. Pristupljeno 21. studenoga 2025.</ref> === Šahovski trener === Njegov oprezni, strateški stil igre uvelike je utjecao na igru jednog od najvećih defenzivnih šahista svih vremena, Tigrana Petrosjana („Željeznog Tigra”).<ref>[https://www.dnevnik.si/1042890420 Tigran Petrosjan, veliki skeptik, 1. del]</ref> == Smrt == Preminuo je u [[Gruzija|Gruziji]] 15. kolovoza 1960., u 53. godini života. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ebralidze, Arčil}} [[Kategorija:Gruzijski šahisti]] nccgdnpp56z6apoqoykc602wfvhu3tk 14 751478 7469549 7468183 2026-05-27T11:13:44Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru|Ljudski boravak u svemiru]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469549 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Space colonization}} [[Kategorija:Budućnost]] [[Kategorija:Svemirska industrija]] [[Kategorija:Zagovaranje istraživanja svemira]] [[Kategorija:Gospodarstvo zasnovano na svemiru]] [[Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] tgjso0srf7tpkq20hk2mu48okzckf0q 0 751748 7469141 7108673 2026-05-26T18:52:09Z Divna Jaksic 974 7469141 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Z-1241 Dvor Drašković - Veliki Bukovec 04.jpg|250px|mini|desno|Dvorac u Velikom Bukovcu]] '''Dvorac obitelji Drašković''', barokno-klasicistički, zajedno s dvorskom kapelom, gospodarskim zgradama i parkom nalazi se u središtu naselja [[Veliki Bukovec]]. Na temeljima stare rezidencije grof [[Josip Kazimir Drašković|J. K. Drašković]] 1754/1755. gradi novi dvorac, koji je u 19. st. obnovljen i proširen. Dvorac je jednokatna građevina s izduženim glavnim i kratkim bočnim krilima.<ref>{{Citiranje weba|title=Dvor Drašković|url=https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-1241|url-status=live|website=Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Ministarstvo kulture}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Dvorci u Hrvatskoj|Drašković]] [[Kategorija:Varaždinska županija]] [[Kategorija:Zaštićene stambene građevine u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Povijest Hrvatskog zagorja]] [[Kategorija:Draškovići]] mner6hrigbn5ajywr0bqe5msdoseizy 0 753355 7469027 7430466 2026-05-26T14:32:29Z ~2026-31447-56 362148 Zamijenio substandardnu riječ "slikavanje" rječju "snimanje". 7469027 wikitext text/x-wiki {{Svemirska misija|naziv misije=CroCube|organizacija=Društvo za Edukaciju van okvira i Spacemanic|dimenzije=10 cm × 10 cm × 10 cm|masa pri lansiranju=1,1 kg|lansirni ugovaratelj=[[SpaceX]]|datum lansiranja=[[21. prosinca]] [[2024.]]|mjesto lansiranja=[[Vandenberg AFB (Kalifornija)]]|tip misije=satelitska misija|trajanje=oko 2 godine|svemirska letjelica=[[Falcon 9]] ([[Bandwagon-2]])|slika=CroCube nanosatellite crop.jpg|slika_širina=250px}} '''CroCube''' je misija sklapanja i lansiranja prvog hrvatskog [[Umjetni satelit|nanosatelita]], iz kategorije malih satelita CubeSat.<ref>[https://www.tportal.hr/tehno/clanak/hakom-odrzao-dan-novih-tehnologija-u-fokusu-satelitska-komunikacija-foto-20240515 Tportal]</ref> Dio je misije [[Bandwagon-2]].<ref>{{Citiranje weba|last=CroCube|date=2024-12-21|title=Uspješno je lansiran CroCube, prvi hrvatski satelit|url=https://crocube.hr/2024/12/21/lansiranje-2/|access-date=2024-12-22|website=CroCube|language=hr}}</ref> CroCube je odaslan 21. prosinca 2024. godine u 12:34 (CET) sati na raketi [[Falcon 9]] američke tvrtke [[SpaceX]].<ref>{{Citiranje weba|date=2024-12-21|title=Hrvatski satelit u svemiru, pogledajte kako je izgledao let|url=https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/hrvatski-satelit-crocube-danas-polijece-u-svemir-11922353|access-date=2024-12-22|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Na dan lansiranja oko 20 sati uspostavljena je puna funkcionalnost satelita. Prva poruka koju je odaslao zemlji sadržavala je stih [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimića]]: »Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda. Croatia is in space!« Poruka je odabrana putem društvenih mreža.<ref>{{Citiranje weba|last=CroCube|date=2024-12-22|title=CroCube se javio iz orbite i potvrdio punu funkcionalnost|url=https://crocube.hr/2024/12/22/update-postlaunch/|access-date=2024-12-22|website=CroCube|language=hr}}</ref> == Specifikacije == Satelit je oblika kocke (''cube''), standardne jedinice 1Unit: 1U (1U = 10 cm × 10 cm × 10 cm), ukupne [[masa|mase]] oko 1,1 kg, opremljen VGA kamerom za snimanje Zemlje, tehnološkim eksperimentom AstroTron 1000 te radio-primopredajnicima koji odašilju i primaju signale putem radioamaterskog pojasa frekvencija.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=CroCube satellite presented in Zagreb|url=https://glashrvatske.hrt.hr/en/politics/crocube-satellite-presented-in-zagreb-11138219|access-date=2024-02-01|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}</ref> Primarna funkcija, odnosno svrha primarnog tereta, je fotografiranje površine Zemlje s visine 510 km visine,<ref name=":0" />. == Financiranje == Projekt je financiran [[Skupno financiranje|skupnim financiranjem (''crowdfunding'')]] na hrvatskoj platformi Croinvest.<ref>{{Citiranje weba|last=croinvest|title=CroCube: prva hrvatska kockica u svemiru|url=https://croinvest.eu/kampanja/crocube-prva-hrvatska-kockica-u-svemiru/|access-date=2024-02-01|website=Croinvest|language=hr}}</ref> Pokrenula ga je Daniela Jović,<ref name=":0" /> bivša komercijalna direktorica češko-slovačke tvrtke Spacemanic, u suradnji s Društvom za edukaciju van okvira (Društvo EVO).{{ni}} == Komponente satelita == * aluminijsko kučište 1U veličine * [[računalo|računala]]: Eddie, Deep Thought (proizvođač: Spacemanic) * napajanje: EPS AMUN te RA [[Fotonaponska ploča|fotonaponske ploče]] (proizvođač: Spacemanic) * GNSS transceiver: Celeste (proizvođač: Spacemanic) * Sustav komunikacija: 2 modula Murgaš SAM antena (proizvođač: Spacemanic) * Koristan teret: UCAM-III (VGA 4D systems) i AstroTron 1000 (proizvođač: PulsarLabs) == Članovi tima == Misija CroCube volonterska je inicijativa koju je pokrenula, organizirala i vodi Daniela Jović.<ref>{{Citiranje weba|title=Daniela Jović i CroCube: "Samo je nebo granica"|url=https://grazia.hr/daniela-jovic-cro-cube/|access-date=2025-07-30|website=https://grazia.hr/|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Ona stoji iza prvog hrvatskog satelita u svemiru: 'Želimo inspirirati mlade i povezivati stručnjake'|url=https://www.tportal.hr/tehno/clanak/ona-stoji-iza-prvog-hrvatskog-satelita-u-svemiru-zelimo-inspirirati-mlade-i-povezivati-strucnjake-foto-20250204|access-date=2025-07-30|website=tportal.hr}}</ref> Rizničar misije je Luka Korov,<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref> a inženjeri u sklopu misije bili su: Marcel Frajt,<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref> Samuel Toman, Matija Makoter, Romano Marić, Josip Vinković, Darko Lukša, Vedran Slukić i Filip Kisić.<ref name=":1" /> Vedrana Radetić<ref>{{Citiranje weba|last=Rendulić|first=Magdalena|date=2024-12-31|title=Žene koje stoje iza CroCube satelita otkrile nam što se krije u dizajnu: 'Ova mala kockica napravila je veliki korak za sve nas!'|url=https://www.womeninadria.com/zene-koje-stoje-iza-crocube-satelita-otkrile-nam-sto-se-krije-u-dizajnu-ova-mala-kockica-napravila-je-veliki-korak-za-sve-nas/|access-date=2025-07-30|website=Women in Adria|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Špadina|first=Dalibor|date=2024-12-21|title=Hrvati su od danas u svemiru: Pogledajte spektakularno lansiranje CroCubea|url=https://www.zagreb.info/vijesti/hrvati-su-od-danas-u-svemiru-pogledajte-spektakularno-lansiranje-crocubea/692323/|access-date=2025-07-30|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> bila je suautorica brenda i voditeljica marketinga misije, Tanja Prlenda Skenderija<ref>{{Citiranje weba|last=Rendulić|first=Magdalena|date=2024-12-31|title=Žene koje stoje iza CroCube satelita otkrile nam što se krije u dizajnu: 'Ova mala kockica napravila je veliki korak za sve nas!'|url=https://www.womeninadria.com/zene-koje-stoje-iza-crocube-satelita-otkrile-nam-sto-se-krije-u-dizajnu-ova-mala-kockica-napravila-je-veliki-korak-za-sve-nas/|access-date=2025-07-30|website=Women in Adria|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Špadina|first=Dalibor|date=2024-12-21|title=Hrvati su od danas u svemiru: Pogledajte spektakularno lansiranje CroCubea|url=https://www.zagreb.info/vijesti/hrvati-su-od-danas-u-svemiru-pogledajte-spektakularno-lansiranje-crocubea/692323/|access-date=2025-07-30|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref> osmislila je cjelokupni ''branding'' misije, dok je Višnja Željeznjak<ref>{{Citiranje weba|last=Špadina|first=Dalibor|date=2024-12-21|title=Hrvati su od danas u svemiru: Pogledajte spektakularno lansiranje CroCubea|url=https://www.zagreb.info/vijesti/hrvati-su-od-danas-u-svemiru-pogledajte-spektakularno-lansiranje-crocubea/692323/|access-date=2025-07-30|website=Zagreb.info|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Dokonal|first=Tihomir|date=2024-12-22|title=Lansiran prvi hrvatski satelit - CroCube|url=https://tockanai.hr/tehnologija/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-82510/|access-date=2025-07-30|website=Točka Na I|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=V|first=K.|date=2023-11-28|title=CroCube je prvi satelit sastavljen u Hrvatskoj, a u svemir će ga tijekom veljače 2024. godine lansirati SpaceX|url=https://www.zgportal.com/techno/crocube-je-prvi-satelit-sastavljen-u-hrvatskoj-a-u-svemir-ce-ga-tijekom-veljace-2024-godine-lansirati-spacex/|access-date=2025-07-30|website=ZGportal Zagreb|language=hr}}</ref> osmislila ''[[crowdfunding]]'' kampanju.<ref name=":1">{{Citiranje weba|last=Vlahov|first=Ana|date=2024-12-24|title=U ZICER-u održana svečana konferencija povodom uspješnog lansiranja CroCubea, prvog hrvatskog satelita|url=https://www.zicer.hr/u-zicer-u-odrzana-svecana-konferencija-povodom-uspjesnog-lansiranja-crocubea-prvog-hrvatskog-satelita/|access-date=2025-07-30|website=ZICER|language=hr}}</ref> Ante Medić<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-15|title=IZA PRVOG HRVATSKOG SATELITA KRIJE SE MLADI DALMATINAC Ante Medić: “CroCube je ispunjenje sna”|url=https://www.dalmacijadanas.hr/iza-prvog-hrvatskog-satelita-krije-se-mladi-dalmatinac-ante-medic-crocube-je-ispunjenje-sna/|access-date=2025-07-30|website=DALMACIJA DANAS|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=V|first=K.|date=2023-11-28|title=CroCube je prvi satelit sastavljen u Hrvatskoj, a u svemir će ga tijekom veljače 2024. godine lansirati SpaceX|url=https://www.zgportal.com/techno/crocube-je-prvi-satelit-sastavljen-u-hrvatskoj-a-u-svemir-ce-ga-tijekom-veljace-2024-godine-lansirati-spacex/|access-date=2025-07-30|website=ZGportal Zagreb|language=hr}}</ref> vodio je tehnološki eksperiment satelita ''Astrotron 1000'', a radiokomunikacijama upravlja Željko Ulip, dopredsjednik Hrvatskog Radioamaterskog Saveza. Tvrtka Exevio direktora Edija Budimilića izradila je mobilnu aplikaciju.<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref><ref name=":1" /> Eugen Dobrić zaslužan je za ''rendere'' satelita, a Karlo Klaić<ref>{{Citiranje weba|title=Prvi hrvatski satelit prošao posljednje pripreme prije lansiranja|url=https://www.bug.hr/tehnologije/prvi-hrvatski-satelit-prosao-posljednje-pripreme-prije-lansiranja-39772|access-date=2025-07-30|website=www.bug.hr|language=hr}}</ref> bio je community manager za društvene mreže. Laura Busak i Ivana Ljevak grafičke su dizajnerice za misiju.<ref name=":1" /> Mrežnu stranicu misije izradio je te održava Mishell Novosel i manjim dijelom Jakov Čudina.<ref name=":1" /> Pravnu podršku pruža Davor Sevšek.<ref>{{Citiranje weba|title=Lansiran CroCube, prvi hrvatski satelit, zahvaljujući timu u kojem je i Varaždinac! - Varaždinske Vijesti|url=https://varazdinske-vijesti.hr/aktualno/lansiran-crocube-prvi-hrvatski-satelit-zavaljujuci-timu-u-kojem-je-i-varazdinac-88854|access-date=2025-07-30|website=varazdinske-vijesti.hr|language=hr-hr}}</ref> Novinar Bernard Ivezić pomogao je u kontaktu s medijima i programima događanja.<ref>{{Citiranje weba|last=Vlahov|first=Ana|date=2024-12-24|title=U ZICER-u održana svečana konferencija povodom uspješnog lansiranja CroCubea, prvog hrvatskog satelita|url=https://www.zicer.hr/u-zicer-u-odrzana-svecana-konferencija-povodom-uspjesnog-lansiranja-crocubea-prvog-hrvatskog-satelita/|access-date=2025-07-30|website=ZICER|language=hr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://crocube.hr/ Službena web-stranica] [[Kategorija:Umjetni sateliti]] [[Kategorija:Znanost i tehnologija u Hrvatskoj]] kvj7nj2hpc51740sc1n7vzhksorhgem 0 755426 7469312 7445441 2026-05-27T04:19:45Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469312 wikitext text/x-wiki {{Infookvir šahist |ime = Frank James Marshall |punoime = Frank James Marshall |slika = Frank Marshall (chess player).jpg |veličina = 220px |država = {{Z+X|SAD}} |datum_rođenja = [[10. kolovoza]] |mjesto_rođenja = {{SAD grad|New York City|New York}} |datum_smrti = [[9. studenog]] [[1944.]] |mjesto_smrti = [[New Jersey]], SAD }} '''Frank James Marshall''' ({{SAD grad|New York City|New York}}, [[10. kolovoza]] [[1877.]] — [[New Jersey]], [[9. studenoga]] [[1944.]]), bio je [[SAD|američki]] [[šah]]ist, prvak [[SAD]]-a od 1909. do 1936. Smatra se jednim od vodećih igrača rane polovice 20. stoljeća.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10309 Frank Marshall]</ref> == Život i karijera == Marshall se rodio 1877. u New Yorku. Od osme do devete godine života živio je u [[Montreal]]u, [[Kanada|Kanadi]]. Šah je počeo igrati s 10 godina, a već 1890., s 13 godina, bio je vodeći igrač u Montrealu. Iznenađujuće je osvojio međunarodni turnir 1904. u američkom gradu Cambridge Springse, ispred tadašnjeg [[Svjetsko prvenstvo u šahu|svjetskog prvaka]] [[Emanuel Lasker|Emanuela Laskera]]. 1907. igrao je meč za svjetskog prvaka protiv Laskera. Lasker ga je deklasirao s rezultatom 8–0 (uz 7 remija).<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chess.pl?tid=54097 Lasker vs Marshall 1907]</ref> Meč se održavao u četiri američka grada: New Yorku, [[Philadelphia|Philadelphiji]], [[Baltimore]]u i [[Memphis]]u od 26. siječnja do 8. kolovoza. Dvije godine kasnije igrao je meč s 20-godišnjim [[Kuba]]ncem [[José Raúl Capablanca|Joséom Raúlom Capablancom]] koji će 12 godina nakon ovog meča postati svjetskim prvakom pobjedom nad Laskerom. Rezulat je također bio poražavajuć: mladi Kubanac dobio je 8 partija, izgubio samo jednu, uz 14 remija. Marshall je pokazao spremnost da pomogne Kubancu u usponu predloživši njegovo sudjelovanje na jakom međunarodnom turniru u [[San Sebastián (Baskija)|San Sebastiánu]] [[1911.]], dok su Ossip Bernstein i [[Aron Nimcovič]] bili protiv. Capablanca je Marshallovom pozivnicom zaslužio igrati i na kraju osvojio turnir, iako Lasker nije igrao. U slavnom turniru u [[Sankt Peterburg|Sankt Peterburgu]] [[1914.]] Marshall je završio peti. Na turniru u New Yorku 1918. po prvi puta je odigrao gambit u španjolskoj partiji (kasnije nazvanim po njemu) protiv Capablance, koji je izvrsnom obranom uspio odbiti Marshallove napade i dobiti partiju. Capablanca je ovu partiju anotirao u svojem djelu ''Moja šahovska karijera''. 1920. osvojio je Američki šahovski kongres. Vodio je Sjedinjene Države do četiri zlatne medalje na četiri [[Šahovska olimpijada|šahovske olimpijade]]. 1936. titulu američkog prvaka preuzeo je [[Samuel Reshevsky]], čudo od djeteta, koji će kasnije voditi bitku za prvog čovjeka američkog šaha protiv legendarnog [[Bobby Fischer|Bobbyja Fischera]]. == Stil igre == [[Datoteka:Antti Favén - Chess Players.jpg|Slika Anttija Favéna. Nastala je za vrijeme Favénova boravka u Parizu od 1902. do 1913. godine. Prikazuje proslavljenu kavanu Café de la Régence, tadašnje mjesto susreta za šahiste iz cijeloga svijeta. Na slici su vidljivi [[Siegbert Tarrasch]] (u pozadini lijevo), Frank James Marshall koji puši cigaru u sredini te [[Ossip Bernstein]] koji igra desno sprijeda.|thumb|220px]] Marshall je igrao dinamičan šah i bio je izvrstan taktičar. Poznat je po svojoj partiji protiv Stefana Levitskog (1912.) u kojoj je Marshall stavio i damu i topa na tučena polja ispred protivničkih pješaka. Gledatelji su, navodno oduševljeni Marshallovom izvedbom, počeli bacati zlatne novčiće po ploči. Partija je prozvana "The Gold Coins Game". Obišla je svijet i postala jednom od najpoznatijih partija tog doba. === Levitsky–Marshall, 1912. === {{Chess diagram |floatright | | | | | | |rd|kd| |pd|pd| | | | |pd|pd | | | | |pd| | | | | |rl| | | |ql| | | | |nd| | | | | | |qd| | | | |rd |pl| |pl| | |pl|pl|pl | | | | | |rl|kl| |Pozicija poslije 23.Tc5. }} Ovdje je Marshall odigrao briljantan potez: 23...Dg3!! nakon kojega je Levitsky predao.<ref>[https://www.chessgames.com/perl/chessgame?gid=1094915 Stefan Levitsky vs Frank Marshall]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Marshall, Frank James}} [[Kategorija:Američki šahisti]] rrns3n4hye0e67axbjfyvnz8a3cr4sn 0 757821 7469309 6990149 2026-05-27T04:18:17Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469309 wikitext text/x-wiki '''Studija Beljavskog''' iz 2008. godine je [[šah]]ovska [[Problemski šah|kompozicija]] koju je te godine objavio [[Ukrajina|ukrajinski]] i [[Slovenija|slovenski]] velemajstor Aleksandar Beljavski.<ref>[https://en.chessbase.com/post/a-beautiful-study-explained A beautiful study explained]</ref> {{Chess diagram |floatright | | | | | qd | |kd| | |pd| | | rd | | pd| |rl | | | pd | |nd| | |kl |nl| | | rd | pd | | | | | | | | | | | | | | | | | pl |pl | | | | | | ||| | | ql | | nl | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} Studija je značajna zbog taktičkog motiva koji je poznat kao „mlin”. Tim više, figura koja „melje” u ovoj je studiji skakač. == Rješenje studije == '''1.Th8+ Ke7''' :forsirano. '''2.Sc6:+ Kf6''' :kako bi se kralja natjeralo na polje f6, sada kralj nema slobodnih polja. '''3.Tg8+!!''' :prijetnja je Tg6+. Najbolji potez za crnog je '''3...Dg8:'''. '''4.Df5+!''' :još jedna žrtva kako bi se kralja istjeralo na čistac. Ne postoji bolji potez od uzimanja '''4...Kf5:'''. '''5.Se7+! Te7:''' :ključan potez kako bi se crne figure dirigirale na nepovoljna polja gdje će geometrija skakača odlučiti partiju. '''6.Se3:+''' :počinje ples skakača. Forsirano slijedi '''4...Kf6.''' '''7.Sd5:+ Kf5 8.Se7:+ Kf6 9.Sg8:+ Kf5 10.Se7+ Kf6''' :sprema se povratak skakača preko polja d5 kako bi se kontrolirala točka f4. '''11.Sd5+ Kf5 12.g4#''' {{Chess diagram |floatright | | | | | | || | |pd| | | | | pd| | | | | | |nd| | |kl || | | nl | pd | kd | | | | | | | | |pl | | | | | | | pl | | | | | | | ||| | | | | | | | | |Matna slika. }} Beljavski je s ovom studijom osvojio prvu nagradu na Memorijalu Korolkova. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Problemski šah]] bl8vy4cy4j1yhozm4iydxatpmvaytbd 0 759606 7469135 7418361 2026-05-26T18:49:18Z Divna Jaksic 974 7469135 wikitext text/x-wiki {{infookvir vjerski objekt | ime = Crkva bl. Alojzija Stepinca | izvorno ime = | drugo ime = | slika = Crkva bl. Alojzija Stepinca Golubić (86543).jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika2 = | veličina_slike2 = | opis_slike2 = | prijašnja_imena = | lokacija = 22301 [[Golubić]], grad [[Knin]] | dz = HRV | koordinate = {{coord|44.0962513|16.2168664|format=dms|display=it}} | koordinate_ref = | pushpin_map = Šibensko-kninska županija | pushpin_label = Crkva | arhitekt = | godine izgradnje = | godina završetka = | renoviran = | srušen = | religija = [[Katoličanstvo]] | patron = | fasada = | arhitektonski stil= | materijal = | dimenzije = | zaštita = }} '''Crkva [[Alojzije Stepinac|blaženog Alojzija Stepinca]]''' jest [[Katolička Crkva|katolička]] [[crkva]] u [[Golubić (Knin)|Golubiću]] kod [[Knin|Knina]]. Spada pod [[Crkva sv. Jakova u Kninu|župu Vrpolje]]. Misu u crkvi održava jedini svećenik u župi koji je ujedno i župnik; [[Ante Čavka|fra Ante Čavka]]. == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} {{mrva-građ}} [[Kategorija:Katoličke crkve u Kninu]] co5e4wvi62a8ve1gj8rmzkbbx8tgryq 0 760605 7469316 7161417 2026-05-27T04:20:04Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469316 wikitext text/x-wiki '''Sicilijanska obrana''' [[šah]]ovsko je otvaranje i jedno od najpopularnijih odgovora na 1.e4 te statistički najuspješnije. Smatra se vrlo dinamičnim i oštrim otvaranjem gdje crni ne preza od preuzimanja inicijative već u otvaranju.<ref>[https://www.chess.com/openings/Sicilian-Defense Sicilian Defense] Chess.com. Pristupljeno 3. travnja 2025.</ref> Koristi se na svim razinama, od amaterskog do [[Šahovske kategorije i titule|velemajstorskog]]. Započinje potezima 1.e4 c5. Otvaranje je nazvano po talijanskom otoku [[Sicilija|Siciliji]]. {{Chess diagram |floatright |Uvodni potezi Sicilijanske obrane. |rd|nd|bd|qd|kd|bd|nd|rd |pd|pd|__|pd|pd|pd|pd|pd |__|__|__|__|__|__|__|__ |__|__|pd|__|__|__|__|__ |__|__|__|__|pl|__|__|__ |__|__|__|__|__|__|__|__ |pl|pl|pl|pl|__|pl|pl|pl |rl|nl|bl|ql|kl|bl|nl|rl |1.e4 c5. }} U načelu, u otvaranju bi trebalo prvo razvijati figure i pješacima kontrolirati što više centralnih polja. No, s 1...c5 crni kontrolira samo polja d4 i b4. Ipak, postoji razlog zašto je obrana tako uspješna. Velemajstor Jonathan Rowson daje uvid u ovaj paradoks:<ref>Jonathan Rowson, Chess for Zebras: Thinking Differently About Black and White, Gambit Publications, 2005., str. 243.</ref> <blockquote>Po mom mišljenju postoji sasvim jednostavno objašnjenje. Da bi profitirao od inicijative dodijeljene prvim potezom, bijeli mora iskoristiti svoju priliku da učini nešto prije nego što crni dobije isti broj vlastitih prilika. Međutim, da bi to učinio, mora ostvariti "kontakt" s pozicijom crnog. Prva točka kontakta obično dolazi u obliku razmjene pješaka, što dovodi do otvaranja pozicije. Dakle, misao iza 1...c5 je sljedeća: "U redu, pustit ću te da otvoriš poziciju i agresivno razviješ svoje figure, ali uz cijenu – moraš mi dati jednog od svojih središnjih pješaka."</blockquote> Najranija uporaba ovog otvaranja zabilježena je još u 16. stoljeću kad su je rabili [[Italija|talijanski]] šahisti Giulio Polerio i Gioachino Greco. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Šah]] b7u6z3y5jyturr14e7gldcr6mkt1v7r 0 760802 7468921 7184507 2026-05-26T12:18:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7468921 wikitext text/x-wiki '''Hrvoje Vojković''' ([[Zagreb]], [[14. veljače]] [[1970]].) - [[hrvat]]ski [[političar]] i [[pravnik]] Rodio se u Zagrebu 14. veljače 1970. godine. Po zanimanju je diplomirani pravnik. Radio je u odvjetničkom društvu. Bio je član [[HSLS]]-a od 1989.<ref>[https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=6288&hrvoje-vojkovic Hrvoje Vojković] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240302212243/https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=6288&hrvoje-vojkovic |date=2. ožujka 2024. }} Savjest. com Preuzeto 2. ožujka 2024.</ref> do 2010. godine te potpredsjednik HSLS-a od 2006. godine. Početkom devedesetih s unukom predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]], Dejanom Košutićem, vodio je tvrtku „Rubikon”, koja se bavila financijskim inženjeringom. Bio je na čelu [[Hrvatski fond za privatizaciju|Hrvatskog fonda za privatizaciju]] dvije godine, pa [[Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske|ministar gospodarstva]] u [[Sedma Vlada Republike Hrvatske|7. Vladi Republike Hrvatske]]. Na toj funkciji se zadržao samo pet mjeseci.<ref>[https://www.24sata.hr/news/tko-je-uhiceni-hrvoje-vojkovic-spetljao-se-s-unukom-tudmana-stan-prodao-zoranu-milanovicu-968001 Tko je uhićeni Hrvoje Vojković? Radio s Tuđmanovim unukom, stan prodao Zoranu Milanoviću] 24 sata Preuzeto 2. ožujka 2024.</ref> Bio je predsjednik uprave izdavačke kuće [[Profil Klett|Profil]] te predsjednik uprave [[Croatia osiguranje|Croatia osiguranja]] do 2010. godine, kada je smijenjen. Uhićen je krajem veljače [[2024]]. zbog subvencijske prijevare i krivotvorenja poslovne isprave, a sumnja se da je dobio [[subvencija|subvencije]] za [[sadnja|sadnju]] [[tulipan]]a koje nikada nije posadio.<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/uhicen-bivsi-ministar-gospodarstva-i-sef-co-a-hrvoje-vojkovic-20240229?meta_refresh=1 Uhićen Hrvoje Vojković; pao zbog tulipana koje nikada nije posadio. Oglasio se EPPO] tportal Preuzeto 2. ožujka 2024.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Sedma Vlada RH}} {{GLAVNIRASPORED:Vojković, Hrvoje}} [[Kategorija:Ministri gospodarstva Vlade Republike Hrvatske‎]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:HSLS-ovi političari]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] 8ib3xt04q5z3g4oxsiuvjbnhdjwoeso 0 762710 7469310 7111349 2026-05-27T04:18:54Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469310 wikitext text/x-wiki [[Slika:EdizGurelTata2025.jpg|thumb|Ediz Gurel]] '''Ediz Gurel''' ([[2008.]]) turski je [[Šah|šahist]] koji je 2022. dobio [[Svjetska šahovska federacija|FIDE]] [[naslov]] [[Međunarodni majstor|međunarodnog majstora (IM)]]. == Šahovska karijera == Gurel je trenutno najmlađi međunarodni majstor. Na Europskom pojedinačnom prvenstvu u šahu 2023. osigurao je drugu od svoje tri potrebne [[Šahovski velemajstor|velemajstorske]] (GM) norme nakon što je završio na 6/8.<ref>{{Citiranje weba|date=2023-03-19|title=IM Ediz Gürel, who received the GM norm, is on his way to becoming a Grandmaster!|url=http://www.turkiyenewsportal.com/im-ediz-gurel-who-received-the-gm-norm-is-on-his-way-to-becoming-a-grandmaster/|access-date=2023-08-01|website=Türkiye News Portal|language=en-US}}</ref> Gurel je bio drugi, sa 7.5/9, u dijelu do 14 godina na Europskom prvenstvu za mlade 2022.<ref>{{Citiranje weba|title=European Youth Champions 2022 crowned in Antalya, Turkey|url=https://www.fide.com/news/2086|access-date=2023-08-01|website=www.fide.com|language=en}}</ref> {{Chess diagram|floatright|Gurel protiv Ivića, Svjetski šahovski kup 2023|rd|||qd||rd|kd|||||||pd|pd|pd|||||bd|||||pd|bd||pl|||||||pd|||||||||||rl||pl||bl|nl||pl|pl|pl||rl||ql|||kl||Gurel bijeli, [[Velimir Ivić]] crni. Nakon 21, bijeli na potezu.}}Gurel je sudjelova Svjetskom prvenstvu u šahu 2023., izazvavši veliko iznenađenje kada je pobijedio [[Velimir Ivić|Velimira Ivića]] u prvoj partiji njihovog susreta prvog kola.<ref>https://new.chess24.com/en/wall/news/fide-world-cup-1-1-stunning-start-by-14-year-old-gurel</ref> Gurel je osigurao treću velemajstorsku (GM) normu na Challengers turniru na Šahovskom festivalu u Pragu 2024. Također je osvojio turnir s ocjenom 6.5/9. Budući da je u lipnju 2023. već premašio brojku rejtinga 2500, ova mu je pobjeda osigurala titulu velemajstora.<ref>{{Citiranje weba|title=Prague Chess Festival|url=https://praguechessfestival.com/en/2024|access-date=2024-04-09|website=praguechessfestival.com}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://ratings.fide.com/profile/44507356 Ediz Gurel] rangiranje na FIDE * {{Igrač na Chessgamesu|156562}} * [https://www.365chess.com/players/Ediz_Gurel Ediz Gurel] šah na 365Chess.com {{GLAVNIRASPORED:Gurel, Ediz}} [[Kategorija:Šahovski velemajstori]] [[Kategorija:Turski športaši]] nys9d36rng38hjcb1k39ri1yr8hbnvg 0 767003 7469183 7442493 2026-05-26T20:33:26Z ~2026-22623-51 357733 /* Filmografija */ 7469183 wikitext text/x-wiki '''Marko Šapit''' ([[Makarska]], [[1981]].) [[hrvat]]ski je [[sport]]ski [[novinar]], televizijski komentator i urednik. == Život i karijera == Porijeklom je iz [[Makarska|Makarske]]. U [[mladost]]i je trenirao [[rukomet]]. Nakon stjecanja fakultetske diplome, 2005. godine započeo je karijeru sportskog novinara.<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/zvjezdane-staze/stigla-malena-tena-domaci-voditelj-izvan-sebe-od-srece-zbog-rodenja-kceri-8711180#:~:text=Sportskog%20novinara%2C%20voditelja%20i%20komentatora%20te%20autora%20HRT-ove,fakulteta%20u%20sportsko%20novinarstvo%20u%C5%A1ao%20je%202005.%20godine. Stigla malena Tena! Domaći voditelj izvan sebe od sreće zbog rođenja kćeri] Gloria Preuzeto 26. lipnja 2024.</ref> Svoju novinarsku karijeru započeo je u gradskoj rubrici [[Jutarnji list|Jutarnjeg lista]]. Međutim, [[tisak]] je ubrzo zamijenio televizijom - 2005. godine uspješno je prošao [[audicija|audiciju]] za sportskog novinara na [[HTV]]-u. Njegov prvi televizijski prijenos bio je kada je prenosio košarkašku utakmicu između [[KK Zadar|KK Zadra]] i [[KK Cibona|KK Cibone]].<ref>[https://magazin.hrt.hr/zabava/marko-sapit-svog-prvog-sportskog-prijenosa-se-vrlo-dobro-sjecam-3336298 Marko Šapit: Svog prvog sportskog prijenosa se vrlo dobro sjećam] magazin.hrt.hr Preuzeto 26. lipnja 2024.</ref> Od tada je postao prepoznatljivo lice Sportske redakcije HTV-a, uz kraći prekid od [[2010]]. do [[2012]]. godine kada je radio na [[Arena sport|Areni sport]]. Nakon tog intermezza, vratio se na HTV gdje i danas djeluje kao jedan od istaknutih sportskih [[novinar]]a.<ref>[https://www.tportal.hr/showtime/clanak/marko-sapit-da-mi-je-netko-prije-vise-od-20-godina-nudio-ovaj-posao-uzeo-bih-i-puno-manje-od-ovoga-jer-sam-to-oduvijek-htio-raditi-foto-20190721?meta_refresh=1 Marko Šapit: 'Da mi je netko prije više od 20 godina nudio ovaj posao, uzeo bih i puno manje od ovoga jer sam to oduvijek htio raditi'] tportal.hr Preuzeto 26. lipnja 2024.</ref> Urednik je sportske redakcije HRT-a od rujna 2022. godine.<ref>[https://www.vecernji.hr/showbiz/marko-sapit-postao-je-urednik-sportske-redakcije-hrt-a-vratili-smo-hnl-a-vec-se-pripremamo-i-za-olimpijske-igre-1617522 Marko Šapit postao je urednik sportske redakcije HRT-a: Vratili smo HNL, a već se pripremamo i za Olimpijske igre] Večernji list Preuzeto 26. lipnja 2024.</ref> == Nagrade == Bio je nominiran u kategoriji najboljeg TV voditelja godine na [[Zlatni studio 2019.|Zlatnom studiju 2019.]] Također je nominiran za [[Večernjakova ruža 2018.|Večernjakovu ružu 2018.]] i [[Večernjakova ruža 2022.|2022.]] u kategoriji TV osoba godine. == Osobni život == Oženjen je i ima dvoje djece.{{ni}} == Filmografija == === Televizijske uloge === * "[[Blaž među ženama (televizijska serija)|Blaž među ženama]]" kao glas sportskog komentatora ([[2025.]]) === Voditeljske uloge === * "SuperSport HNL nagrade 25./26." (s [[Valentina Miletić|Valentinom Miletić]]) ([[2026.]]) === Sinkronizacija === * "[[Niko 3: Putevima polarne svjetlosti]]" kao leminzi Leif i Ludwig ([[2024.]]) * "[[Minecraft film|Minecraft Film]]" kao reporter ([[2025.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Šapit, Marko}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Urednici na HTV-u]] [[Kategorija:Životopisi, Makarska]] [[Kategorija:Voditelji na HTV-u]] 2rfgj2jthmx9ay8xi7y2jcpjprj9ur9 0 767629 7469342 7447480 2026-05-27T04:51:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469342 wikitext text/x-wiki {{filozof | | regija = Zapadna filozofija | | era = | slika = Ismail al-Faruqi in Kenosha News May 28 1986 p. 3.jpg | opis_slike = Ismail Al-Faruqi | ime = Ismaʻīl al-Fārūqī | rođenje = [[1. siječnja]] [[1921.]] | mjesto_rođenja = [[Jaffa]], [[Palestina]] | smrt = [[27. svibnja]] [[1986.]] | mjesto_smrti = {{SAD grad|Wyncote|Pennsylvania}}, SAD | škola_tradicija = | glavni_interesi = [[Islam]], [[Arapski nacionalizam]], [[Anticionizam]], [[Kršćanstvo]] | | poznate_ideje = [[Islamizacija znanja]], [[Arapski nacionalizam (Urubah)]], [[Oživljavanje ijtihada]] | | utjecaji = | utjecao_na = | potpis = Ismail al Faruqi Signature.svg }} '''Ismaʻīl Rājī al-Fārūqī''' ([[Jafa|Jaffa]], [[1. siječnja]] [[1921.]] – [[27. svibnja]] [[1986.]]) bio je palestinsko-američki filozof poznat po svojim doprinosima [[Islamske studije|islamskim studijama]] i međuvjerskom dijalogu. Proveo je nekoliko godina na [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilištu Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] i predavao na sveučilištima u Sjevernoj Americi, uključujući [[Sveučilište McGill]] u [[Montreal|Montrealu]], [[Kanada|Kanadi]]. Al-Faruqi je bio profesor religije na [[Sveučlište Temple|Sveučilištu Temple]], gdje je osnovao i vodio program [[Islamske studije|Islamskih studija]]. Također je osnovao [[Međunarodni institut za islamsku misao]] (IIIT). Al-Faruqi je autor više od 100 članaka i 25 knjiga, uključujući ''Christian Ethics: A Historical and Systematic Analysis of Its Dominant Ideas'' i ''Al-Tawhid: Its Implications For Thought And Life''. == Rani život i obrazovanje == Al-Faruqi je rođen u [[Jaffa|Jaffi]], tada pod britanskim mandatom [[Palestina (regija)|Palestine]].<ref>{{cite book |year=2021 |title=Essential Writings: Ismail Al Faruqi |location=Kuala Lumpur |publisher=IBT Books |editor=Imtiyaz Yusuf |page=3}}</ref> Njegov otac, 'Abd al-Huda al-Faruqi, bio je [[Islam|islamski]] sudija (''[[kadi]]''). Al-Faruqi je svoje rano vjersko obrazovanje stekao kod kuće i u lokalnoj džamiji. Godine 1936. počeo je pohađati francuski dominikanski [[Collège des Frères de Jaffa]]. Godine 1942. imenovan je matičarem zadruga pod vladom britanskog mandata u [[Jerusalem|Jeruzalemu]]. Godine 1945. postao je okružni guverner [[Galileja|Galileje]]. Nakon [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelskog rata]] 1948. godine, al-Faruqi je emigrirao u [[Bejrut]], [[Liban]], gdje je studirao na [[Američko sveučilište u Bejrutu|Američkom sveučilištu u Bejrutu]]. Kasnije se upisao na [[Sveučilište Indiana]], gdje je 1949. stekao magisterij iz [[Filozofija|filozofije]] s radom pod naslovom ''The Ethics of Reason and the Ethics of Life (Kantian and Nietzschean Ethics)''.<ref>{{cite thesis |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |year=1949 |title=The Ethics of Reason and the Ethics of Life (Kantian and Nietzschean Ethics) |type=Master's thesis |publisher=Indiana University |location=Bloomington}}</ref> U svom magistarskom radu, al-Faruqi je proučavao etiku [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Nakon toga je stekao drugi magisterij iz filozofije na [[Sveučilište Harvard|Sveučilištu Harvard]] 1951. godine i doktorirao radom pod naslovom ''On Justifying the Good'' na Sveučilištu Indiana 1952. godine.<ref>{{cite thesis |last=Al-Faruqi |first=Isma'il |title=On Justifying the Good |type=PhD thesis |year=1952 |publisher=Indiana University |location=Bloomington}}</ref> U svojem doktorskom radu, al-Faruqi je tvrdio da su vrijednosti apsolutne, samoegzistentne esencije koje se poznaju [[a priori]] kroz emocionalnu intuiciju. Svoje teorije temeljio je na [[Max Scheler|Maxu Scheleru]] i njegovoj uporabi fenomenologije te studijama [[Nicolai Hartmann|Nicolaja Hartmanna]] o etici.<ref>{{cite book |last=Scheler |first=Max |title=On the Eternal Man |year=1960 |publisher=SCM Press |location=London |translator=Bernard Noble}}</ref><ref>{{cite book |last=Scheler |first=Max |title=Man's Place in Nature |year=1961 |publisher=Beacon Press |location=Boston}}</ref> Njegova istraživanja dovela su ga na zaključak da odsustvo transcendentne osnove vodi u moralni relativizam, što ga je potaknulo na ponovno razmatranje svog islamskog naslijeđa. U roku od šest godina nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države, prepoznao je potrebu za dubljim proučavanjem islama, što ga je dovelo do studija na Sveučilištu Al-Azhar u Egiptu. Do trenutka kad je napustio Sjedinjene Američke Države, razvio je nova pitanja o moralnim obavezama i nastojao integrirati svoje intelektualne težnje sa svojim islamskim identitetom.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom |page=34}}</ref> == Akademska karijera == Godine 1958. al-Faruqi je dobio pozivnu stipendiju na Fakultetu za teologiju Sveučilišta McGill. Živio je u [[Saint-Laurent, Quebec|Ville St. Laurentu]] i pridružio se Institutu za islamske studije Sveučilišta McGill na poziv njegovog osnivača, [[Wilfred Cantwell Smith|Wilfreda Cantwella Smitha]]. Od 1958. do 1961. predavao je zajedno sa Smithom i bio poznat po svom dinamičnom i originalnom pristupu islamskoj misli.<ref>{{cite news |title=Islamic scholar slain in U.S. was figure in Montreal |last=Balfour |first=Clair |date=July 31, 1986 |work=The Gazette |location=Montreal |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1946&dat=19860731&id=sBUyAAAAIBAJ&sjid=DaYFAAAAIBAJ&pg=3896,4415821}}</ref> Tijekom svog mandata, proučavao je kršćansku teologiju i judaizam te se upoznao s pakistanskim filozofom [[Fazlur Rahman Malik|Fazlurom Rahmanom]]. Godine 1961. Rahman je dogovorio dvogodišnje imenovanje za al-Faruqija u [[Centralni institut za islamska istraživanja|Centralnom institutu za islamska istraživanja]] u [[Karachi|Karachiju]], [[Pakistan]], kako bi ga izložio različitim muslimanskim kulturama. Al-Faruqi je radio kao gostujući profesor tamo od 1961. do 1963. godine.<ref>{{cite book |year=2021 |title=Essential Writings: Ismail Al Faruqi |location=Kuala Lumpur |publisher=IBT Books |editor=Imtiyaz Yusuf |page=4}}</ref> Godine 1964. al-Faruqi se vratio u Sjedinjene Američke Države i radio kao gostujući profesor na Fakultetu za teologiju [[Sveučilište u Chicagu|Sveučlišta u Chicagu]] te kao izvanredni profesor na [[Sveučilište Syracuse|Sveučilištu Syracuse]]. Godine 1968. pridružio se Sveučilištu Temple kao profesor religije, gdje je osnovao Program islamskih studija i zadržao tu poziciju sve do svoje smrti 1986. godine.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom}}</ref> Tijekom svog mandata na Sveučilištu Temple, al-Faruqi je mentorirao mnoge studente, uključujući svog prvog doktoranda, [[John Esposito|Johna Esposita]].<ref>{{cite book |last=Quraishi |first=M. Tariq |title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy |date=1986 |publisher=MSA Publications |page=9}}</ref><ref>{{cite journal |title=Editorial |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=28 |issue=3 |year=2011 |pages=ii-xii}}</ref> U ožujku 1977. al-Faruqi je odigrao značajnu ulogu na Prvoj svjetskoj konferenciji o muslimanskom obrazovanju u [[Meka|Meki]]. Na ovoj konferenciji sudjelovali su Muhammad Kamal Hassan, [[Syed Muhammad Naquib al-Attas]], i [[Syed Ali Ashraf ]], među ostalima. Konferencija je postavila temelje za osnivanje islamskih sveučilišta u [[Dhaka|Dhaki]], [[Islamabad|Islamabadu]], [[Kuala Lumpur|Kuala Lumpuru]], [[Kampala|Kampali]] i [[Niger|Nigeru]]. Al-Faruqi je bio ključan u raspravama i razvoju akcijskih planova konferencije.<ref>{{cite journal |title=Editorial |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=28 |issue=3 |year=2011 |pages=ii-xii}}</ref> == Filozofija i misao == {{Wikipoveznice}} === Rana misao: Arabizam === Al-Faruqi se u početku intelektualno usredotočio na ''urubah'' (arabizam). Tvrdio je da je ''urubah'' središnji identitet i skup vrijednosti koji ujedinjuju sve muslimane u jednu zajednicu vjernika (''ummah''). Al-Faruqi je vjerovao da je arapski, kao jezik Kur'ana, bitan za potpuno razumijevanje islamske koncepcije svijeta. Tvrdio je da je ''urubah'' neodvojiva od muslimanskog identiteta, obuhvaćajući i jezičnu i vjersku dimenziju.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title='Urubah and Religion: An Analysis of the Dominant Ideas of Arabism and of Islam as Its Heights Moment of Consciousness |series=On Arabism |volume=1 |location=Amsterdam |publisher=Djambatan |year=1962}}</ref> Al-Faruqi je također naglašavao koncept ''tawhid'' kao središnji element arapske vjerske svijesti, koji je pronašao u judaizmu, kršćanstvu i islamu. Ova ideja isticala je zajednički tok monoteističkih vjerovanja među ovim religijama, ukorijenjen u arapskoj kulturi i jeziku.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title='Urubah and Religion: An Analysis of the Dominant Ideas of Arabism and of Islam as Its Heights Moment of Consciousness |series=On Arabism |volume=1 |location=Amsterdam |publisher=Djambatan |year=1962}}</ref> Vjerovao je da su islam i monoteizam darovi arapske svijesti čovječanstvu, što je bilo suprotno rasno zasnovanom nacionalizmu modernog doba.<ref>{{cite book |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}</ref> Ovaj stav su neki znanstvenici kritizirali zbog njegove percepcije esencijalističkog i arabocentričnog pristupa. Kritičari, uključujući ne-arapske muslimanske intelektualce, osporavali su njegovu tvrdnju da je arapski jedina jezična struktura prikladna za islamsku misao. Al-Faruqijevo vrijeme u Pakistanu, gdje je bio izložen raznolikim muslimanskim kulturama, nije bitno promijenilo njegove arabocentrične poglede u početku.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=35–37}}</ref> === Prijelaz na islamizam === Al-Faruqijevi pogledi značajno su se razvili nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države. Njegovo uključivanje u [[Muslimansko studentsko udruženje|Muslimansko studentsko udruženje]] (MSA) na Sveučilištu Temple upoznalo ga je s raznolikom grupom muslimanskih studenata iz različitih kulturnih sredina. Ova izloženost dovela ga je do ponovnog razmatranja njegovog ranijeg fokusa na arabizam.<ref>{{cite journal |last=Ba-Yunus |first=Ilyas |title=Al Faruqi and Beyond: Future Directions in Islamization of Knowledge |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=5 |issue=1 |year=1988 |page=14}}</ref> Počeo je davati prioritet širem islamskom identitetu nad arapskim nacionalizmom, navodeći, "Do prije nekoliko mjeseci, bio sam Palestinac, Arap i musliman. Sada sam musliman koji je i slučajno Arap iz Palestine."​<ref>{{cite journal |last=Ba-Yunus |first=Ilyas |title=Al Faruqi and Beyond: Future Directions in Islamization of Knowledge |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=5 |issue=1 |year=1988 |page=14}}</ref> Razmišljajući dalje o svom identitetu, al-Faruqi je primijetio, "Pitao sam se: Tko sam ja? Palestinac, filozof, liberalni humanist? Moj odgovor je bio: Ja sam musliman."​<ref>{{cite book |last=Quraishi |first=M. Tariq |title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy |date=1986 |publisher=MSA Publications |page=9}}</ref> Ova promjena također je bila pod utjecajem njegovog angažmana u međuvjerskom dijalogu, gdje je počeo uviđati važnost jedinstvenog islamskog identiteta za poticanje smislenih razgovora s nemuslimanima. Al-Faruqijeva uključenost u MSA i njegovi susreti s raznolikim muslimanskim kulturama u Sjedinjenim Američkim Državama dodatno su učvrstili njegov širi islamski identitet nad njegovim ranijim arabo-centričnim pogledima.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=35–37}}</ref> === Meta-religija === Al-Faruqi je nastojao uspostaviti metareligijske principe temeljene na razumu kako bi procijenio religije prema univerzalnim standardima, a ne jedna protiv druge. Ova ambiciozna zadaća imala je za cilj pronaći zajednički jezik za razumijevanje i suradnju među različitim vjerama. Predložio je nekoliko vodećih principa za dijalog, uključujući da je sav dijalog podložan kritici, komunikacija mora poštovati zakone unutarnje i vanjske koherentnosti, dijalog treba odgovarati stvarnosti i biti slobodan od "kanonskih figuracija", te fokus na etička pitanja umjesto na teološke rasprave.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=43–45}}</ref> Al-Faruqi je vjerovao da metareligijski dijalog može poslužiti kao sredstvo za postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja među različitim vjerskim zajednicama, pomažući premostiti jaz stvoren doktrinarnim razlikama. Njegov fokus na etiku nad teologijom bio je namijenjen olakšavanju konstruktivnijih i manje spornih međuvjerskih susreta.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=46–48}}</ref> === Holističko znanje === Al-Faruqi je značajno doprinio razvoju koncepta holističkog znanja, izražavajući zabrinutost zbog sekularizacije znanja u muslimanskim društvima. Raspravljao je o "malaisu ummeta" i tvrdio da korištenje zapadnih sekularnih alata i metoda dovodi do diskonekcije s ekološkim i društvenim stvarnostima muslimanskih nacija, često zanemarujući kršenja islamske etike.<ref>{{cite journal |last=Ahsan |first=Muhammad Amimul |title=Islamization of Knowledge: An Agenda for Muslim Intellectuals |journal=Global Journal of Management and Business Research Administration and Management |volume=13 |issue=10 |year=2013}}</ref> Naglašavao je važnost integracije islamskih principa s modernim znanjem kako bi se odgovorilo na suvremene izazove i održala etička cjelovitost ummeta.<ref>{{cite book |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}</ref> Al-Faruqijevi kasniji intelektualni napori usmjereni su na islamizaciju znanja. Nastojao je uskladiti islamske principe sa suvremenim akademskim disciplinama, zagovarajući holističku integraciju vjere i razuma.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islamization of Knowledge: General Principles and Work Plan |publisher=IIIT |year=1982}}</ref> Njegov rad u ovom području kulminirao je osnivanjem IIIT-a, koji je imao za cilj razviti islamsku epistemologiju i metodologiju za različita područja studija.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islamization of Knowledge: General Principles and Work Plan |publisher=IIIT |year=1982}}</ref> Al-Faruqi je naglasio potrebu za integracijom islamskog znanja s modernim znanostima. Vjerovao je u razvoj jedinstvenog islamskog kurikuluma koji bi uključivao suvremene discipline, dok bi ih utemeljio u islamskoj misli.<ref>{{cite journal |last1=Hashim |first1=Rosnani |last2=Rossidy |first2=Imron |title=Islamization of Knowledge: A Comparative Analysis of the Conceptions of Al-Attas and Al-Faruqi |journal=Intellectual Discourse |volume=8 |issue=1 |year=2000 |pages=19–45}}</ref> Njegov pristup uključivao je sustavni proces identificiranja i eliminacije elemenata nespojivih s islamskim principima te integraciju islamskih vrijednosti u različite akademske discipline.<ref>{{cite journal |last1=Hashim |first1=Rosnani |last2=Rossidy |first2=Imron |title=Islamization of Knowledge: A Comparative Analysis of the Conceptions of Al-Attas and Al-Faruqi |journal=Intellectual Discourse |volume=8 |issue=1 |year=2000 |pages=19–45}}</ref> Snažno fokusirajući se na obrazovnu reformu, Al-Faruqi je zagovarao stvaranje sveobuhvatnih kurikuluma i akademskih institucija koje kombiniraju islamske i moderne znanosti.<ref>{{cite journal |last1=Hashim |first1=Rosnani |last2=Rossidy |first2=Imron |title=Islamization of Knowledge: A Comparative Analysis of the Conceptions of Al-Attas and Al-Faruqi |journal=Intellectual Discourse |volume=8 |issue=1 |year=2000 |pages=19–45}}</ref> Ovaj pristup imao je za cilj proizvesti znanstvenike sposobne za rješavanje suvremenih izazova iz islamske perspektive. Al-Faruqi je također naglašavao važnost razvoja kurikuluma, praktičnih strategija za sprovedbu i holistički pristup reformiranju cijelog obrazovnog sustava.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=151–152}}</ref> === Pogledi na cionizam === Al-Faruqi je bio oštar kritičar [[Cionizam|cionizma]], smatrajući ga nespojivim s [[Judaizam|judaizmom]] zbog njegovog nacionalističkog ideologije.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title=Islam and the Problem of Israel |location=London |publisher=The Islamic Council of Europe |year=1980}}</ref> Tvrdio je da nepravde izazvane cionizmom zahtijevaju njegovo demontiranje. Predložio je da bivši izraelski Židovi koji se odreknu cionizma mogu živjeti kao "umetska zajednica" unutar muslimanskog svijeta, pridržavajući se židovskog zakona kako ga tumače rabinski sudovi unutar islamskog okvira.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title=Islam and the Problem of Israel |location=London |publisher=The Islamic Council of Europe |year=1980}}</ref> Ovaj stav naglašavao je njegovu predanost viziji pravde ukorijenjene u islamskim principima.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=152}}</ref><ref>Ismail R. al-Faruqi, "Islam and Zionism," in John L. Esposito, ed., Voices of Resurgent Islam ([[New York City|New York]]: [[Oxford University Press]], 1983), 265.</ref> == Znanstvena dostignuća == Godine 1980. al-Faruqi je suosnovao Međunarodni institut za islamsku misao (IIIT) s [[Taha Jabir Alalwani|Tahaom Jabir Alalwanijem]], [[Abdul Hamid AbuSulayman|Abdulom Hamidom AbuSulaymanom]] i [[Anwar Ibrahim|Anwarom Ibrahimom]]. Al-Faruqi je doprinio islamskim studijama kroz svoje obimne spise i angažman u akademskim i međuvjerskim organizacijama. Autor je više od 100 članaka u znanstvenim časopisima i magazinima te 25 knjiga, uključujući ''Christian Ethics: A Historical and Systematic Analysis of Its Dominant Ideas'' (1968), ''Islam and the Problem of Israel'' (1980) i ''Al-Tawhid: Its Implications For Thought And Life'' (1982). Bio je uključen u osnivanje Grupe za islamske studije Američke akademije religije i služio je kao njen predsjednik deset godina. Također je obnašao pozicije poput potpredsjednika Interreligijskog mirovnog kolokvija i predsjednika Američkog islamskog koledža u Chicagu.<ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom}}</ref> Al-Faruqi je predložio koncept ''tawhid'' (monoteizam) kao ujedinjujući princip u islamskoj misli, naglašavajući njegovu relevantnost u različitim aspektima života, uključujući etiku, politiku i obrazovanje. Njegova inicijativa "islamizacije znanja" imala je za cilj integraciju islamskih principa sa suvremenim akademskim disciplinama, promičući holističku integraciju vjere i razuma.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islamization of Knowledge: General Principles and Work Plan |publisher=IIIT |year=1982}}</ref> U IIIT-u, njegov rad uključivao je stvaranje okvira za islamsku epistemologiju, uključujući razvoj kurikuluma i istraživačkih metodologija temeljenih na islamskoj misli. Ova inicijativa imala je za cilj odgovoriti na izazove sekularizacije i angažirati se s intelektualnom tradicijom islama.<ref>{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islam: Source and Purpose of Knowledge: Proceedings and Selected Papers of Second Conference on Islamization of Knowledge |publisher=IIIT |year=1982}}</ref> Prema Ibrahimu Kalinu, al-Faruqijeva "islamizacija znanja" prvenstveno je ciljala na humanističke znanosti, isključujući modernu znanstvenu spoznaju, što je dovelo do sociološkog fokusa u islamskom znanju i zanemarivanja sekularizirajućeg učinka moderne znanosti.<ref>{{cite book |last=Kalin |first=Ibrahim |title=God, Life and the Cosmos |publisher=Ashgate |year=2002 |pages=60–61 |quote=Ismail al-Faruqi’s work known under the rubric of 'Islamization of knowledge' is a good example of how the idea of method or methodology ('manhaj' and 'manhajiyyah', the Arabic equivalents of method and methodology, which are the most popular words of the proponents of this view) can obscure deeper philosophical issues involved in the current discussions of science. Even though al-Faruqi’s project was proposed to Islamize the existing forms of knowledge imported from the West, his focus was exclusively on the humanities, leaving scientific knowledge virtually untouched. This was probably due to his conviction that the body of knowledge generated by modern natural sciences is neutral and as such requires no special attention. Thus, al-Faruqi’s work and that of IIIT after his death concentrated on the social sciences and education. This had two important consequences. First, al-Faruqi’s important work on Islamization provided his followers with a framework in which knowledge (ilm) came to be equated with social disciplines, thus ending up in a kind of sociologism. The prototype of al-Faruqi’s project is, we may say, the modern social scientist entrusted as arbiter of the traditional Alim. Second, the exclusion of modern scientific knowledge from the scope of Islamization has led to negligent attitudes, to say the least, toward the secularizing effect of the modern scientific worldview. This leaves the Muslim social scientists, the ideal-types of the Islamization program, with no clue as to how to deal with the questions that modern scientific knowledge poses. Furthermore, to take the philosophical foundations of modern, natural sciences for granted is tantamount to reinforcing the dichotomy between the natural and human sciences, a dichotomy whose consequences continue to pose serious challenges to the validity of the forms of knowledge outside the domain of modern physical sciences.}}</ref> Al-Faruqi je također bio uključen u međuvjerski dijalog, promičući međusobno razumijevanje i suradnju među različitim vjerskim zajednicama. Njegovi napori imali su za cilj stvoriti globalno okruženje mira i poštovanja, naglašavajući zajedničke točke između islama, kršćanstva i judaizma.<ref>{{cite book |last=Yusuf |first=Imtiyaz |title=Islam and Knowledge: Al Faruqi's Concept of Religion in Islamic Thought |year=2012 |publisher=I. B. Tauris |location=London}}</ref> == Suvremena relevantnost == Al-Faruqijeve ideje o islamizaciji znanja i dalje imaju uticaj na suvremenu islamsku misao. Njegovo naglašavanje integracije islamskih principa sa suvremenim akademskim disciplinama ostaje relevantno za naučnike i edukatore koji nastoje uskladiti vjeru i razum. Njegov rad često se citira na akademskim konferencijama i u publikacijama o islamskoj misli i obrazovanju.<ref>{{cite journal |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |journal=Muslims in the United States: Identity, Influence, Innovation |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}</ref><ref>{{cite journal |last=Yusof |first=Norazmi |title=Revisiting al-Faruqi's Islamization of Knowledge in the Context of Modern Islamic Thought |journal=International Journal of Islamic Thought |volume=7 |issue=1 |year=2015 |pages=49–57|doi=10.24035/ijit.07.2015.005 }}</ref><ref>{{cite journal |last=Shaikh |first=Saulat |title=Ismail al-Faruqi's Concept of the Islamization of Knowledge |journal=Journal of Islamic Studies |volume=15 |issue=3 |year=2015 |pages=49–57}}</ref> Al-Faruqijev doprinos međuvjerskom dijalogu također je široko prepoznat. Njegovi napori u promicanju međusobnog razumijevanja i suradnje među različitim vjerskim zajednicama zabilježeni su u nekoliko znanstvenih radova. Njegov pristup međuvjerskom dijalogu, koji je naglašavao zajedničke točke između islama, kršćanstva i judaizma, smatra se važnim doprinosom u stvaranju globalnog okruženja mira i poštovanja.<ref>{{cite journal |last=Khan |first=Rahim |title=Al-Faruqi's Interfaith Dialogue and Its Contemporary Significance |journal=Journal of Islamic Studies |volume=15 |issue=3 |year=2018 |pages=209–223}}</ref><ref>{{cite journal |last=Zain |first=Nurul |title=The Role of Ismail al-Faruqi in Interfaith Dialogue |journal=Global Journal of Management and Business Research Administration and Management |volume=13 |issue=10 |year=2013 |pages=10–18}}</ref> Njegov doprinos muslimanskoj zajednici u Montrealu i njegov utjecaj na islamsko znanje prepoznati su posthumno.<ref>{{cite news |title=Islamic scholar slain in U.S. was figure in Montreal |last=Balfour |first=Clair |date=July 31, 1986 |work=The Gazette |location=Montreal |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1946&dat=19860731&id=sBUyAAAAIBAJ&sjid=DaYFAAAAIBAJ&pg=3896,4415821}}</ref> == Smrt == U svibnju 1986. al-Faruqi i njegova supruga ubijeni su u njihovoj kući u Wyncoteu, Pennsylvania, od strane Josepha Louisa Younga, također poznatog kao Yusuf Ali. Young je priznao zločin, osuđen je na smrt i umro je u zatvoru prirodnom smrću 1996. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/1987/01/18/us/black-muslim-charges-in-slaying-of-islamic-scholar-and-his-wife.html|title=Black Muslim Charged in Slaying of Islamic Scholar and His Wife|date=January 18, 1987|website=[[The New York Times]]}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://articles.mcall.com/1987-07-08/news/2595065_1_confession-young-knife|title=Confession Details Stalking, Slaying Of Islamic Scholars|last=O'Bryan|first=Ruth|date=July 8, 1987|website=The Morning Call|access-date=May 13, 2018|archive-date=July 2, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180702011159/http://articles.mcall.com/1987-07-08/news/2595065_1_confession-young-knife|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://pointdebasculecanada.ca/inside-the-capitol-joseph-louis-young-dies-of-natural-causes-on-death-row/|title=Inside the Capitol (Joseph Louis Young dies of natural causes on death row)|last=Bell|first=Adam|date=March 11, 1996|website=The Patriot News|access-date=15. srpnja 2024.|archive-date=22. listopada 2019.|archive-url=https://web.archive.org/web/20191022182222/https://pointdebasculecanada.ca/inside-the-capitol-joseph-louis-young-dies-of-natural-causes-on-death-row/|url-status=dead}}</ref> Napad je također ostavio njihovu kćer, Anmar al-Zein, teško ozlijeđenu, ali je preživjela nakon opsežnog medicinskog liječenja. Postoje različite teorije o motivima iza ubojstava, uključujući neuspjeli pokušaj pljačke i politički motivirano ubojstvo.<ref>{{cite web|url=https://www.wrmea.org/1986-november/focus-on-arabs-and-islam.html|title=Focus on Arabs and Islam|last=Toth|first=Anthony B.|date=November 1986|website=[[Washington Report on Middle East Affairs]]}}</ref><ref>{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom}}</ref><ref>{{cite news |title=Assassination motive behind al-Faruqi killings |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1309&dat=19860820&id=MNRHAAAAIBAJ&sjid=vo4DAAAAIBAJ&pg=5815,1095948 |work=New Straits Times |date=August 20, 1986 |location=Kuala Lumpur, Malaysia |access-date=June 22, 2024}}</ref><ref>{{cite news |title=Zionist backlash against Arab intellectuals |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1309&dat=19860821&id=MdRHAAAAIBAJ&sjid=vo4DAAAAIBAJ&pg=6800,1300812 |work=New Straits Times |date=August 21, 1986 |location=Kuala Lumpur, Malaysia |access-date=June 22, 2024}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} === Dodatna literatura === *{{cite book|last=Quraishi|first=M. Tariq|title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy|date=1986|publisher=MSA Publications}} *{{cite book |last=Shafiq |first=Muhammad |title=Growth of Islamic Thought in North America: Focus on Isma'il Raji al Faruqi |year=1994 |publisher=Amana Publications |isbn=0-915957-16-7}} *{{cite book |last=Yusuf |first=Imtiyaz |title=Islam and Knowledge: Al Faruqi's Concept of Religion in Islamic Thought |year=2012 |publisher=I. B. Tauris |location=London}} *{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |year=2014 |publisher=I.B. Tauris |location=United Kingdom}} ==Vanjske poveznice== [http://www.ismailfaruqi.com Ismail Faruqi Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100206233418/http://www.ismailfaruqi.com/ |date=6. veljače 2010. }}, mrežna stranica o životu i djelima dr. Ismaila al Faruqija{{Commons|Ismail al-Faruqi}} {{Wikicitat}}{{GLAVNIRASPORED:al-Fārūqī, Ismaʻīl Rājī}} [[Kategorija:Američki filozofi]] rsg7skqhll1hqfurozau6msr9xru24f 0 769849 7469311 7246512 2026-05-27T04:18:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469311 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}}{{Preusmjerava|Dan D|Operacija Neptun|7=[[Dan D (razdvojba)]] i [[Operacija Neptun (razdvojba)]]}} {{Infookvir oružani sukob |naziv = Iskrcavanja u Normandiji |dio = [[Operacija Overlord|Operacije ''Overlord'']] i [[Zapadno bojište (Drugi svjetski rat)|Zapadnog bojišta]] [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] |datum = 6. lipnja 1944. |mjesto = [[Normandija]], [[Francuska]] |ishod = saveznička pobjeda{{Sfn|Ford|Zaloga|2009.|p=342}} |teritorij = uspostavljeno pet savezničkih mostobrana u Normandiji |sukobljeni1 = '''[[Saveznici]]'''<br />{{Z+X|SAD|1944}}<br />{{Z+X|UK}}<br />{{Z+X|KAN|1944}}<br />{{Z|FRA PVFR}} [[Privremena vlada Francuske Republike|Francuska]]{{Sfn|Beevor|2009.|p=82}}<br />{{Z+X|AUS}}{{Sfn|Beevor|2009.|p=76}}<br />{{Z|CSK}} [[Privremena vlada Čehoslovačke|Čehoslovačka]]{{Sfn|Beevor|2009.|p=492}}<br />{{Z|POL|1944}} [[Poljska vlada u egzilu|Poljska]]{{Sfn|Beevor|2009.|p=82}}<br />{{Z|NIZ}} [[Nizozemska vlada u egzilu|Nizozemska]]{{Sfn|Beevor|2009.|p=99}}<br />{{Z|NOR}} [[Nygaardsvoldov kabinet|Norveška]]{{Sfn|Beevor|2009.|p=82}}<br />{{Z|NZL}} [[Novi Zeland (dominion)|Novi Zeland]]{{Sfn|Ford|Zaloga|2009.|p=25}}<br />{{Z|GRČ|1944}} [[Grčka vlada u egzilu|Grčka]]{{Sfn|Garner|2019.}}<br />{{Z|JAR|1944}} [[Južnoafrička Unija]]{{Sfn|Willers|2024.}}<br />{{Z|ZWE|1944}} [[Južna Rodezija]]{{Sfn|MacDonald|1976.|p=517–521}} |sukobljeni2 = {{Z+X|NNJE}} |zapovjednik2 = {{Z|NNJE}} [[Gerd von Rundstedt]]<br />{{Z|NNJE}} [[Erwin Rommel]]<br />{{Z|NNJE}} [[Hugo Sperrle]]<br />{{Z|NNJE}} [[Theodor Krancke]]<br />{{Z|NNJE}} [[Leo Geyr von Schweppenburg]]<br />{{Z|NNJE}} [[Friedrich Dollmann]]<br />{{Z|NNJE}} [[Hans von Salmuth]] |zapovjednik1 = {{Z|SAD|1944}} [[Dwight D. Eisenhower]]<br />{{Z|SAD|1944}} [[Omar Bradley]]<br />{{Z|UK}} [[Bernard Montgomery]]<br />{{Z|UK}} [[Arthur Tedder]]<br />{{Z|UK}} [[Bertram Ramsay]]<br />{{Z|UK}} [[Trafford Leigh-Mallory]]<br />{{Z|UK}} [[Miles Dempsey]]<br />{{Z|KAN|1944}} [[Harry Crerar]] |slika = [[Datoteka:Into the Jaws of Death 23-0455M edit.jpg|250x250px]] |opis slike = ''[[Taksi do pakla – i natrag – u ralje smrti]]'', ikonična slika vojnikâ [[16. pješačka pukovnija (SAD)|16. pješačke pukovnije]] [[1. pješačka divizija SAD-a|1. pješačke divizije SAD-a]], kako gacaju prema obali iz svojih desantnih čamaca na plaži [[Plaža Omaha|Omaha]] ujutro 6. lipnja 1944. godine. |jačina2 = {{Broj|50350}}+ vojnika{{Sfn|Ford|Zaloga|2009.|p=60, 63, 118–120}} |jačina1 = {{Broj|156000}} vojnika{{Efn|Službena britanska povijest daje procijenjenu brojku od {{Broj|156115}} ljudi iskrcanih na Dan D. To se sastojalo od {{Broj|57500}} Amerikanaca i {{Broj|75215}} Britanaca i Kanađana s mora te {{Broj|15500}} Amerikanaca i 7900 Britanaca iz zraka.{{Sfn|Ellis|Allen|Warhurst|2004.|p=521–533}}}} }} '''Iskrcavanja u Normandiji''' – kodnog naziva '''Operacija ''Neptun''''',<ref>{{Citiranje weba|date=2024-06-25|title=Operation Neptune: The U.S. Navy on D-Day, 6 June 1944|trans-title=Operacija Neptun: Američka mornarica na Dan D, 6. lipnja 1944.|url=https://www.history.navy.mil/browse-by-topic/wars-conflicts-and-operations/world-war-ii/1944/overlord/operation-neptune.html|url-status=live|access-date=2024-09-18|website=Naval History and Heritage Command (history.navy.mil)|language=en}}</ref><ref name="HRT">{{Citiranje weba|last=Marina|first=Alenka|display-authors=etal|date=2024-06-06|title=Svjetski čelnici na 80. obljetnici Dana D u Normandiji|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/svecano-obiljezavanje-dana-d-okupljanje-najvaznijih-zapadnih-celnika-11592609|url-status=live|access-date=2024-09-19|website=vijesti.hrt.hr|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}</ref> poznata i pod nazivom '''Dan D'''<ref>{{Citiranje weba|last=Vlainić|first=Vibor|date=2016-06-06|title=Bitka koja je zapečatila sudbinu Hitlerovog Trećeg Reicha|url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/iskrcavanje-u-normandiji-72-godine-od-najveceg-desanta-u-povijesti---439513.html?amp-article|url-status=live|access-date=2024-09-18|website=dnevnik.hr}}</ref><ref name="HRT" /> – bile su desantne operacije koje su se [[6. lipnja]] [[1944.]] godine provodile u sklopu savezničke Invazije na Normandiju kao dijelu [[Operacija Overlord|Operacije ''Overlord'']] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] te najveća pomorska invazija u povijesti. Operacijom je započelo oslobađanje Francuske i ostatka zapadne Europe te su postavljeni temelji savezničke pobjede na Zapadnome bojištu. Planiranje operacije započelo je [[1943.]] godine. Prije toga, Britanci - koji su držali za [[Britansko Carstvo]] presudno važne teritorije oko [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] u Egiptu - su uporno promovirali put invazije preko Sredozemlja, kojega je Winston Churchill nazivao "mekim trbuhom" Sila Osovine. Međutim su američki vojni planeri sa svoje strane inzistirali na ideji invazije Francuske preko [[La Manche|Kanala La Manche]], koji je omogućavao lakšu dopremu velikih količina ljudstva i opreme, uz korištenje snažne prometne infrastrukture i vojnih baza u Velikoj Britaniji.<ref>[https://www.govinfo.gov/content/pkg/GOVPUB-D114-PURL-gpo107596/pdf/GOVPUB-D114-PURL-gpo107596.pdf "Strategic Planning for Coalition Warfare 1943-1944"], Maurice Matloff, "Center of Military History, United States Army", 1944., str. 10, 132-133, 305</ref> [[Sovjetski Savez]] - koji je recimo, u travnju 1943. god. prekinuo diplomatske odnose s izbjegličkom vladom Poljske u Londonu (koja je s više od 200 tisuća vojnika raspoređenih u divizijama i drugim postrojbama raspoređenih na bojištima među postrojbama SAD-a i Britanskog Carstva podupirala snage zapadnih saveznika) - je inzistirao na takvoj odluci;<ref>[https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1943CairoTehran/d379 "Foreign Relations of the United States: Diplomatic Papers, The Conferences at Cairo and Tehran, 1943"], "Bohlen Minutes", 1. prosinca 1943., Department of State, Office of the Historian. Pristupljeno 29. lipnja 2025.</ref> koja će na putu mogućem prodoru glavnine snaga zapadnih snaga na teritorij Poljske (od kojega je oko polovice bio Sovjetski Savez zauzeo već 1939. godine, tada kao ''de facto'' njemački saveznik) ostaviti cjelokupni teritorij Njemačke. Suvremena (npr.) Poljska historiografija sagledava da je odluka da se Saveznici iskrcaju u Normandiji pridonijela uspostavljanju sovjetske dominacije nad Poljskom i drugim zemljama Središnje i Istočne Europe;<ref>[https://www.britishpoles.uk/the-allied-landing-in-normandy-and-the-participation-of-polish-armed-forces-on-d-day/ "The Allied Landing in Normandy and the Participation of Polish Armed Forces on D-Day"], Jan Kasprzyk, "British Poles.UK", 6. lipnja 2025. Pristupljeno 29. lipnja 2025.</ref> tako ocjenjuju i mnogi drugi povjesničari.<ref>[https://ndupress.ndu.edu/Media/News/News-Article-View/Article/2018929/why-normandy-still-matters-seventy-five-years-on-operation-overlord-inspires-in/#:~:text=The%20invasion%20not%20only%20enabled%20American%2C%20British%2C,most%20of%20Western%20Europe%20after%20the%20war. "Why Normandy Still Matters: Seventy-Five Years On, Operation Overlord Inspires, Instructs, and Invites Us to Be Better Joint Warfighters"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250501043804/https://ndupress.ndu.edu/Media/News/News-Article-View/Article/2018929/why-normandy-still-matters-seventy-five-years-on-operation-overlord-inspires-in/#:~:text=The%20invasion%20not%20only%20enabled%20American%2C%20British%2C,most%20of%20Western%20Europe%20after%20the%20war. |date=1. svibnja 2025. }}, Bryon Greenwald, "Joint Force Quarterly 95," 18. studenog 2019.</ref> Uslijed predanosti zapadnih saveznika da forsiraju napad preko teritorija Francuske (raspoložive snage na Sredozemlju - blizu 600 tisuća vojnika - su 15. kolovoza 1944. u [[Operacija Dragun|Operaciji Dragun]] upućene na iskrcavanje u [[Provansa|Provansu]] na jugu Francuske), volju vodstava Rumunjske i Bugarske da pređu na stranu Saveznika je u cijelosti iskoristio Sovjetski Savez koji je te dvije zemlje stavio pod svoju kontrolu, a britanske snage su tek sa zakašnjenjem i s relativno manjim snagama zauzele u listopadu 1944. god. Grčku, u vrijeme kada su se njemačke snage od tamo već evakuirale bez borbi.<ref>[https://en-gmr.mapn.ro/webroot/fileslib/upload/files/arhiva%20reviste/RMT/2023/2/UNGUREANU.pdf "Romania, Bulgaria and the Decline of German Military Power at the Black Sea (November 1942-September 1944)"], George Ungureanu, "Romanian Military Thinking" No.2/2023, str. 232, 247, 248, 251. Pristupljeno 30. lipnja 2025.</ref> U mjesecima koji su prethodili invaziji, Saveznici su izveli značajnu [[vojnu prijevaru]], kodnoga naziva [[Operacija Tjelohranitelj|Operacija ''Tjelohranitelj'']], kako bi [[Nijemci|Nijemce]] doveli u zabludu u pogledu datuma i mjesta glavnoga savezničkog iskrcavanja. Vrijeme na dan odabran za Dan D nije bilo idealno i operacija je morala biti odgođena 24 sata; daljnja odgoda značila bi odgodu od najmanje dva tjedna, budući da su planeri imali zahtjeve za [[mjesečeve mijene]], plimu i doba dana, što je značilo da se samo nekoliko dana svakoga mjeseca smatralo prikladnim. [[Adolf Hitler]] postavio je feldmaršala [[Erwin Rommel|Erwina Rommela]] za zapovjednika njemačkih snaga i razvoja utvrda duž [[Atlantski zid|Atlantskoga zida]] u očekivanju invazije. Američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] postavio je general-bojnika [[Dwight D. Eisenhower|Dwighta D. Eisenhowera]] za zapovjednika savezničkih snaga. Invazija je započela ubrzo nakon ponoći u jutro 6. lipnja opsežnim zračnim i pomorskim bombardiranjem, kao i zračnim napadom – [[Američki zračni desanti u Normandiji|iskrcavanjem {{Broj|24000}} američkih]], [[Operacija Tonga|britanskih i kanadskih zračnih trupa]]. Ranojutarnji zračni napad ubrzo je popraćen savezničkim [[Amfibijska operacija|amfibijskim]] iskrcavanjem na obalu Francuske oko 06:30 sati. Ciljani dio obale Normandije od {{Broj|80|km}} podijeljen je u pet sektora: [[Plaža Utah|Utah]], [[Plaža Omaha|Omaha]], [[Plaža Gold|Gold]], [[Plaža Juno|Juno]] i [[Plaža Sword|Sword]]. Snažni vjetrovi otpuhali su desantne čamce istočno od njihovih predviđenih položaja, posebno u Utahu i Omahi. Vojnici su se iskrcali pod jakom vatrom iz [[Obalno topništvo|topovskih položaja]] koji su nadzirali plaže, a obala je bila [[Nagazne mine|minirana]] i prekrivena preprekama poput drvenih kolaca, [[Češki jež|čeških ježeva]] i bodljikave žice, što je posao timova za čišćenje plaža činilo teškim i opasnim. Najveći broj žrtava bio je na Omahi, s njezinim visokim [[Litica|liticama]]. Na Goldu, Junou i Swordu nekoliko utvrđenih gradova očišćeno je u [[Urbano ratovanje|borbama od kuće do kuće]], a dva velika topovska položaja na Goldu onesposobljena su pomoću specijaliziranih tenkova. Saveznici su prvoga dana uspjeli uspostaviti [[Mostobran|mostobrane]] na svakom od pet mjesta iskrcavanja, ali [[Carentan]], [[Saint-Lô]] i [[Bayeux]] ostali su u njemačkim rukama. [[Caen]], glavni cilj, nije zauzet sve do [[21. srpnja]]. Samo su dva mostobrana (Juno i Gold) bila povezana prvoga dana, a svih pet nije bilo spojeno do [[12. lipnja]]. Njemački gubitci na Dan D procijenjeni su na 4000 do 9000 ljudi. Saveznički gubitci iznosili su najmanje {{Broj|10000}}, s 4414 potvrđenih mrtvih. == Bilješke == {{Notelist}} == Izvori == {{Izvori}} == Literatura == {{Refbegin|indent=yes|30em}} === Mrežne stranice === * {{Citiranje weba|last=Garner|first=Tom|date=2019-06-04|title=D-Day’s forgotten Greeks|trans-title=Zaboravljeni Grci Dana D|url=https://www.historyanswers.co.uk/history-of-war/d-days-forgotten-greeks/|url-status=live|access-date=2024-09-25|website=History of War (historyanswers.co.uk)|publisher=[[Future plc|Future Publishing]]|location=Quay House, The Ambury, Bath BA1 1UA, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo|language=en}} * {{Citiranje weba|last=Marina|first=Alenka|display-authors=etal|date=2024-06-06|title=Svjetski čelnici na 80. obljetnici Dana D u Normandiji|url=https://vijesti.hrt.hr/svijet/svecano-obiljezavanje-dana-d-okupljanje-najvaznijih-zapadnih-celnika-11592609|url-status=live|access-date=2024-09-19|website=vijesti.hrt.hr|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]}} * {{Citiranje weba|date=2024-06-25|title=Operation Neptune: The U.S. Navy on D-Day, 6 June 1944|trans-title=Operacija Neptun: Američka mornarica na Dan D, 6. lipnja 1944.|url=https://www.history.navy.mil/browse-by-topic/wars-conflicts-and-operations/world-war-ii/1944/overlord/operation-neptune.html|url-status=live|access-date=2024-09-18|website=Naval History and Heritage Command (history.navy.mil)|publisher=[[Zapovjedništvo američke pomorske povijesti i baštine]]|language=en}} * {{Citiranje weba|last=Vlainić|first=Vibor|date=2016-06-06|title=Bitka koja je zapečatila sudbinu Hitlerovog Trećeg Reicha|url=https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/iskrcavanje-u-normandiji-72-godine-od-najveceg-desanta-u-povijesti---439513.html?amp-article|url-status=live|access-date=2024-09-18|website=dnevnik.hr}} * {{Citiranje weba|last=Willers|first=David|date=2024-06-05|title=D-Day, 6 June 1944: South Africans who made history during the invasion of France|trans-title=Dan D, 6. lipnja 1944.: Južnoafrikanci koji su ispisali povijest tijekom Invazije na Francusku|url=https://www.litnet.co.za/d-day-6-june-1944-south-africans-who-made-history-during-the-invasion-of-france/|url-status=live|access-date=2024-09-25|website=LitNet (litnet.co.za)|language=en}} === Knjige === * {{Citiranje knjige|last=Beevor|first=Anthony|url=https://archive.org/details/ddaybattlefornor00beev_0|title=D-day: The Battle for Normandy|publisher=[[Viking Press|Viking Penguin]]|year=2009.|isbn=978-0-670-02119-2|location=375 Hudson Street, New York City, NY 10014, SAD|language=en|trans-title=Dan D: Bitka za Normandiju|lccn=2009023574|oclc=515457127|ol=OL24103433M|postscript=.|author-link=Anthony Beevor|access-date=2024-09-25|via=[[Internet Archive]] ([https://archive.org/ archive.org])}} * {{Citiranje knjige|last=Ellis|first=L. F.|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781845740580&newbks=0&redir_esc=y|title=Victory in the West: The Battle of Normandy|last2=Allen|first2=G. R. G.|last3=Warhurst|first3=A. E.|publisher=Naval & Military Press|year=2004.|isbn=978-1-84574-058-0|editor-last=Butler|editor-first=J. R. M.|editor-link=J. R. M. Butler|edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano|series=[[History of the Second World War]]: United Kingdom Military Series [Povijest Drugoga svjetskog rata: Vojna serija Ujedinjenoga Kraljevstva]; Victory in the West [Pobjeda na Zapadu]|volume=I|language=en|trans-title=Pobjeda na Zapadu: Bitka za Normandiju|lccn=2009675420|oclc=1189762202|ol=24019123M|author-link=Lionel Ellis|access-date=2024-09-28|orig-year=1962.}} * {{Citiranje knjige|last=Ford|first=Ken|url=https://archive.org/details/overlordddayland0000ford/mode/1up|title=Overlord: The D-Day Landings|last2=Zaloga|first2=Steven J.|publisher=[[Osprey Publishing]]|year=2009.|isbn=978-1-84603-424-4|edition=Ilustrirano|series=General Military [Opća vojska]|location=Midland House, West Way, Botley, Oxford OX2 0PH, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo; 443 Park Avenue South, New York City, NY 10016, SAD|language=en|trans-title=Overlord: Iskrcavanja na Dan D|lccn=2009284044|oclc=1302160529|ol=OL23622815M|postscript=.|author-link2=Steven J. Zaloga|access-date=2024-09-25|via=[[Internet Archive]] ([https://archive.org/ archive.org])}} * {{Citiranje knjige|last=MacDonald|first=John Forrest|url=https://openlibrary.org/books/OL4609756M/The_war_history_of_Southern_Rhodesia_1939-45|title=The War History of Southern Rhodesia, 1939-45|publisher=Books of Rhodesia|year=1976.|series=Rhodesian Reprint Library: Silver series [Knjižnica pretiska Rodezije: Srebrna serija]|volume=2|location=Bulawayo, Zimbabve|language=en|trans-title=Ratna povijest Južne Rodezije, 1939. – '45.|lccn=77373389|oclc=2846269|ol=OL4609756M|access-date=2024-09-25|orig-year=1947.}} {{Refend}} == Vanjske poveznice == * [https://www.army.mil/d-day/ Službena internetska stranica Vojske SAD-a o Danu D u Normandiji] {{Eng oznaka}} * [https://www.eisenhower.archives.gov/Research/Digital_Documents/DDay/ddaypage.html »Projekt digitalnih dokumenata i fotografija«, dokumenti i fotografije u vezi s invazijom na Dan D, Predsjednička knjižnica Dwighta D. Eisenhowera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110810202346/http://www.eisenhower.archives.gov/Research/Digital_Documents/DDay/ddaypage.html|date=2001-08-10}} {{Eng oznaka}} === Sestrinski projekti === {{Wikivoyage|D-Day beaches}} {{Commonscat|Battle of Normandy landing sites|Mjesta iskrcavanja u Bitki za Normandiju}}{{Mrva-pov}} [[Kategorija:Američke bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Britanske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Kanadske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Njemačke bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Francuske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Australske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Čehoslovačke bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Poljske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Nizozemske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Norveške bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Novozelandske bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Grčke bitke u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Južnoafričke bitke u Drugom svjetskom ratu]] nvb6zr8wys18lttcsz1ujynuevkah8b 10 773072 7469464 7058604 2026-05-27T10:12:23Z Argo Navis 852 [[Ekvadorsko-kostarikanska granica|Kostarika]] (''Galápagos'') 7469464 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Ekvadora |naslov = Granice [[Ekvador]]a |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Ekvadorsko-kolumbijska granica|Kolumbija]] • [[Ekvadorsko-peruanska granica|Peru]] |grupa2 = Morske |popis2 = [[Ekvadorsko-kostarikanska granica|Kostarika]] (''Galápagos'') }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Ekvador]] [[Kategorija:Ekvadorski predlošci]] </noinclude> 8h2d9ffb2ph0igr0ab6p5w6zr2ulyva 10 773073 7469466 7466199 2026-05-27T10:13:54Z Argo Navis 852 • [[Kolumbijsko-kostarikanska granica|Kostarika]] 7469466 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Kolumbije |naslov = Granice [[Kolumbija|Kolumbije]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Brazilsko-kolumbijska granica|Brazil]] • [[Kolumbijsko-peruanska granica|Peru]] |grupa2 = Kopnene i morske |popis2 = [[Ekvadorsko-kolumbijska granica|Ekvador]] • [[Kolumbijsko-panamska granica|Panama]] • [[Kolumbijsko-venezuelanska granica|Venezuela]] |grupa3 = Morske |popis3 = [[Granica Dominikanske Republike i Kolumbije|Dominikanska Republika]] • [[Haićansko-kolumbijska granica|Haiti]] • [[Jamajčansko-kolumbijska granica|Jamajka]] • [[Kolumbijsko-kostarikanska granica|Kostarika]] • [[Kolumbijsko-nikaragvanska granica|Nikaragva]] }}<noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Kolumbija]] [[Kategorija:Kolumbijski predlošci]] </noinclude> hsyffpoi36mc2u67jq9ra2lksjryzzd 4 774769 7469417 7077949 2026-05-27T09:23:41Z CommonsDelinker 3582 [[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Field_Marshall_Keitel_signs_German_surrender_terms_in_Berlin_8_May_1945_-_Restoration.jpg s Field_Marshal_Keitel_signs_German_surrender_terms_in_Berlin_8_May_1945_-_Restoration.jpg 7469417 wikitext text/x-wiki <div style="text-align:center"> [[Datoteka:Field Marshal Keitel signs German surrender terms in Berlin 8 May 1945 - Restoration.jpg|{{{veličina|490px}}}|]] <div style="margin-top:5px;">Maršal [[Wilhelm Keitel]] potpisuje predaju njemačkog Wehrmachta u [[Berlin]]u 8. svibnja 1945.</div></div> 8cva3ryw61mgy7moiv9avo62mdvb7pb 0 775069 7469475 7465954 2026-05-27T10:25:37Z Argo Navis 852 7469475 wikitext text/x-wiki {{Dodaj infookvir|ugovor}} '''Sporazum o morskoj granici između Sejšela i Tanzanije''' je [[Međunarodni ugovor|ugovor]] iz 2002. između [[Sejšeli|Sejšela]] i [[Tanzanija|Tanzanije]] kojim se utvrđuje [[morska granica]] [[Sejšelsko-tanzanijska granica|između dviju zemalja]].<ref>Charney, Jonathan ''et al.'' (2005). ''International Maritime Boundaries,'' pp.&nbsp;3795–3804.</ref> Sporazum je potpisan u [[Victoria (Sejšeli)|Victoriji]], glavnom gradu Sejšela, [[23. siječnja]] [[2002.]] godine. [[Granica]] utvrđena tekstom ugovora relativno je kratka i duga je 17 [[Nautička milja|nautičkih milja]]. Sastoji se od devet pravocrtnih morskih segmenata definiranih s deset pojedinačnih koordinatnih točaka. Preciznost ugovora je neuobičajena, s granicom definiranom na najbliža tri milimetra Zemljine površine (na četvrto decimalno mjesto jedne [[Lučna sekunda|sekunde]] koordinata [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i [[Zemljopisna dužina|dužine]]). Samo je još jedna morska granica definirana tako precizno — morska [[Iračko-kuvajtska granica|granica]] između [[Irak]]a i [[Kuvajt]]a, koju je 1993. definirao Odbor [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] za demarkaciju granica. Dogovorena granica je približna ekvidistantna crta između dviju zemalja. Dvije zemlje su pregovarale o svojoj morskoj granici od 1989. Ugovor je stupio na snagu danom potpisivanja. Puni naziv ugovora je ''Sporazum između Vlade Ujedinjene Republike Tanzanije i Vlade Republike Sejšeli o razgraničenju morske granice isključivog gospodarskog pojasa i epikontinentalnog pojasa''. == Izvori == {{Izvori}} == Literatura== * [[Jonathan Charney|Charney, Jonathan I.]], David A. Colson, Robert W. Smith. (2005). ''Međunarodne morske granice,'' 5 sv. Hotei Publishing: Leiden. ;{{ISBN|9789041119544}} ;{{ISBN|9789041103451}} ;{{ISBN|9789004144613}} ;{{ISBN|9789004144798}} ; [[oclc:23254092|OCLC 23254092]] [[Kategorija:Sporazumi o morskim granicama]] [[Kategorija:Granice Tanzanije]] [[Kategorija:Granice Sejšela]] 57lui3j94cwevjz700vvgpvu2zf8375 0 775368 7469156 7083931 2026-05-26T19:02:22Z Neptune, the Mystic 95253 7469156 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = PowerNerd |ime_glazbenika = [[Devin Townsend]] |vrsta = studijski album |slika = Devin Townsend – PowerNerd 2024.jpg |žanr = [[progresivni metal]] |datum = [[25. listopada]] [[2024.]] |snimanje = 20. ožujka – svibanj 2024. |studio = {{Sklopivi popis|naslov=Studiji|{{plainlist| * Armoury Studios ([[Vancouver]], [[Kanada]]) * Demi-Tone Studios (Vancouver, Kanada) * Lighthouse Studio (Vancouver, Kanada) * Mythgraven Studio ({{SAD grad|Charlotte|Sjeverna Karolina}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) * Lip Service Studio }}}} |trajanje = 43:59 |izdavač = [[Inside Out Music|Inside Out]], HevyDevy Records |producent = Devin Townsend |recenzija = |album_prije = [[Lightwork]] |godina0 = 2022. |godina = 2024. |album_poslije = [[The Moth]] |godina2 = 2026. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = PowerNerd | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = PowerNerd | Singl 1 date = 23. kolovoza 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend announces new album PowerNerd, shares title-track|url=https://www.kerrang.com/devin-townsend-announces-new-album-powernerd-and-shares-title-track|last=Carter|first=Emily|date=2024-08-23|access-date=2024-12-07|website=[[Kerrang!]]}}</ref><ref name="PNS"/> | Singl 2 = Jainism | Singl 2 date = 18. rujna 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Shares Music Video For New Single 'Jainism' From Upcoming 'PowerNerd' Album|url=https://blabbermouth.net/news/devin-townsend-shares-music-video-for-new-single-jainism-from-upcoming-powernerd-album|date=2024-09-18|access-date=2024-12-07|website=[[Blabbermouth.net]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Streams Hefty New Single "Jainism"|url=https://metalinjection.net/video/devin-townsend-streams-hefty-new-single-jainism|last=Kennelty|first=Greg|date=2024-09-18|access-date=2024-12-07|website=[[Metal Injection]]}}</ref> | Singl 3 = Gratitude | Singl 3 date = 14. listopada 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Shares Music Video For 'Gratitude' Single From Upcoming 'PowerNerd' Album|url=https://blabbermouth.net/news/devin-townsend-shares-music-video-for-gratitude-single-from-upcoming-powernerd-album|date=2024-10-14|access-date=2024-12-07|website=[[Blabbermouth.net]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend shares video for new single, the uplifting "simple song" Gratitude|url=https://www.loudersound.com/news/devin-shares-video-for-new-single-the-uplifting-simple-song-gratitude|last=Ewing|first=Jerry|date=2024-10-14|access-date=2024-12-07|website=Prog}}</ref> }} }} '''''PowerNerd''''' trinaesti je studijski [[glazbeni album|album]] [[Kanada|kanadskog]] glazbenika [[Devin Townsend|Devina Townsenda]]. [[Glazbeno izdavaštvo|Diskografske kuće]] [[Inside Out Music]] i HevyDevy Records objavile su ga 25. listopada 2024.<ref>{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Announces 'PowerNerd' Album, Shares Video For Title Track|url=https://blabbermouth.net/news/devin-townsend-announces-powernerd-album-shares-video-for-title-track|date=2024-08-23|access-date=2024-12-07|website=[[Blabbermouth.net]]}}</ref><ref name="PNS">{{Citiranje weba|title=DEVIN TOWNSEND Streams High-Energy New Single "PowerNerd", Announces New Album|url=https://metalinjection.net/video/devin-townsend-streams-high-energy-new-single-powernerd-announces-new-album|last=Kennelty|first=Greg|date=2024-08-23|access-date=2024-12-07|website=[[Metal Injection]]}}</ref> == O albumu == Townsend je ovako objasnio naslov albuma: {{citat|Rekao bih da je ''powernerd'' netko sklon nečemu što društvo smatra slabošću ili nečim bezvrijednim – to može biti empatija ili introvertiranost – i što ta osoba pretvara u izvor vlastite moći.<ref>{{Cite web |date=2024-09-03 |title=Devin Townsend Explains 'PowerNerd' Album Title |url=https://blabbermouth.net/news/devin-townsend-explains-powernerd-album-title |access-date=2024-11-04 |website=[[Blabbermouth.net]] |language=en}}</ref>}} Townsend je odlučio napisati sve pjesme za album u 11 dana, a probno ih je odsvirao sa studijskim glazbenicima u jednom danu.<ref name=":0">{{Cite web |last=Blum |first=Jordan |date=2024-10-22 |title=Album Review: Devin Townsend ''PowerNerd'' |url=https://metalinjection.net/reviews/album-review-devin-townsend-powernerd |access-date=2024-11-04 |website=Metal Injection |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Wright |first=Holly |date=2024-10-23 |title="Maybe this was the catharsis he needed to propel his next chapter." Devin Townsend's ''PowerNerd'' isn't the all-out burst of Heavy Devy we expected, but it's still pretty damn good |url=https://www.loudersound.com/reviews/devin-townsend-power-nerd |access-date=2024-11-05 |website=louder |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Keenan |first=Hesher |date=2024-08-23 |title=Devin Townsend Saves the Day with "PowerNerd", Album Due October 25 |url=https://www.metalsucks.net/2024/08/23/devin-townsend-saves-the-day-with-powernerd-album-due-october-25/ |access-date=2024-11-05 |website=MetalSucks |language=en}}</ref> Izjavio je i da su snimanje ''PowerNerda'', u usporedbi sa svim albumima koje je dotad snimio, „najviše opteretile neočekivane smetnje”.<ref name="facts1"/> Pjesme na uratku s Townsendom su izvorno trebali snimiti bubnjar [[Eloy Casagrande]], basist [[Mike Inez]] i gitarist Wes Hauch; međutim, kad je snimanje počelo, Casagrande se pridružio [[Slipknot]]u, Inez je otišao na turneju s [[Elton John|Eltonom Johnom]], a Hauch je otišao na turneju s Allevialom.<ref name="facts1">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=wqycdrPdW-4|title=Devin Townsend 'PowerNerd' Interesting Facts Part 1|date=November 7, 2024|via=YouTube}}</ref> Townsend je također namjeravao prepustiti miksanje drugoj osobi, no taj je plan propao zbog manjka vremena.<ref name="facts1"/> Bubnjeve na albumu svirao je Darby Todd, koji je sve dionice naučio i odsvirao u jednom danu.<ref name="facts2">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=CG09bhMXjnQ|title=Devin Townsend 'PowerNerd' Interesting Facts Part 2|date=November 12, 2024|via=YouTube}}</ref> == Glazbeni stil == Pjesme na albumu žanrovski pripadaju [[progresivni metal|progresivnom metalu]].<ref>{{Cite web |last=McHugh |first=Dan |date=2024-10-31 |title=Album Review: PowerNerd - Devin Townsend |url=https://distortedsoundmag.com/album-review-powernerd-devin-townsend/ |access-date=2024-11-05 |website=Distorted Sound Magazine |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=Blabbermouth |date=2024-10-23 |title=PowerNerd |url=https://blabbermouth.net/reviews/powernerd |access-date=2024-11-05 |website=[[Blabbermouth.net]] |language=en}}</ref> Pojedini su recenzenti zamijetili kako se uradak odlikuje jednostavnijim i pristupačnijim zvukom u usporedbi s prijašnjim Townsendovim albumima.<ref name="Kerrang"/> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 43:59 | sve_napisao = [[Devin Townsend]] | skladba1 = PowerNerd | trajanje1 = 3:28 | skladba2 = Falling Apart | trajanje2 = 4:23 | skladba3 = Knuckledragger | trajanje3 = 4:30 | skladba4 = Gratitude | trajanje4 = 3:29 | skladba5 = Dreams of Light | trajanje5 = 0:54 | skladba6 = Ubelia | trajanje6 = 3:58 | skladba7 = Jainism | trajanje7 = 4:16 | skladba8 = Younger Lover | trajanje8 = 4:09 | skladba9 = Glacier | trajanje9 = 4:22 | skladba10 = Goodbye | trajanje10 = 5:58 | skladba11 = Ruby Quaker | trajanje11 = 4:32 }} {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 26:02 | naslov = Drugi disk na digipak-inačici albuma | collapsed = da | skladba1 = Flow (Demo) | trajanje1 = 8:02 | skladba2 = Trustfxxx (Demo) | trajanje2 = 8:16 | skladba3 = Vast (Demo) | trajanje3 = 9:44 }} == Recenzije == {{Recenzije albuma | rec1 = [[Blabbermouth]] | rec1ocjena = 8,5/10<ref name="Blab">{{cite web |url=https://blabbermouth.net/reviews/powernerd |title=Reviews - PowerNerd |website=[[Blabbermouth]] |accessdate=7. prosinca 2024. |last=Lawson |first=Dom }}</ref> | rec2 = ''[[Classic Rock]]'' | rec2ocjena = {{ocjena|4|5}}<ref name="CR">{{cite web |url=https://www.loudersound.com/reviews/devin-townsend-powernerd |title="It hits with the kind of brilliant melodic punch he hasn’t delivered in years": Devin Townsend conjures up unexpected greatness on PowerNerd |website=[[Classic Rock]] |accessdate=7. prosinca 2024. |date=25. listopada 2024. |last=Everley |first=Dave }}</ref> | rec3 = ''[[Kerrang!]]'' | rec3ocjena = 3/5<ref name="Kerrang">{{cite web |url=https://www.kerrang.com/album-review-devin-townsend-powernerd |title=Album review: Devin Townsend – PowerNerd |website=[[Kerrang!]] |accessdate=7. prosinca 2024. |date=25. listopada 2024. |last=Beebee |first=Steve }}</ref> | rec4 = Metal.de | rec4ocjena = 8/10<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend - PowerNerd|url=https://www.metal.de/reviews/devin-townsend-powernerd-review-552287/|last=Methling|first=Philipp|date=2024-10-18|access-date=2024-12-07|website=Metal.de}}</ref> | rec5 = ''[[Metal Hammer]]'' | rec5ocjena = {{ocjena|3.5|5}}<ref name="Ham">{{Citiranje weba|title="Maybe this was the catharsis he needed to propel his next chapter." Devin Townsend's PowerNerd isn't the all-out burst of Heavy Devy we expected, but it's still pretty damn good|website=[[Metal Hammer]]|accessdate=7. prosinca 2024.|date=23. listopada 2024.|last=Wright|first=Holly|url=https://www.loudersound.com/reviews/devin-townsend-power-nerd}}</ref> | rec6 = ''[[Metal Injection]]'' | rec6ocjena = 9/10<ref name=Inject>{{cite web |url=https://metalinjection.net/reviews/album-review-devin-townsend-powernerd |title=Album Review: DEVIN TOWNSEND ''PowerNerd'' |website=[[Metal Injection]] |accessdate=7. prosinca 2024. |date=22. listopada 2024. |last=Blum |first=Jordan }}</ref> | rec7 = [[Sputnikmusic]] | rec7ocjena = 4/5<ref name=Sputnik>{{cite web |url=https://www.sputnikmusic.com/review/89166/Devin-Townsend-Powernerd/ |website=[[Sputnikmusic]] |accessdate=7. prosinca 2024. |date=29. listopada 2024. |author=NudeTayne |title=Devin Townsend - Powernerd (album review)}}</ref> }} Dobio je pozitivne kritike. Jordan Blum dao mu je devet od deset bodova u recenziji za ''[[Metal Injection]]'' i napisao je: „Bez ikakve sumnje, Townsend i dalje stvara jedinstvene filozofske i glazbene svjetove, a ''PowerNerd'' još jedan je iznimno zabavan te intelektom i osjećajima ispunjen dodatak njegovoj diskografiji.”<ref name=Inject/> Dom Lawson dao mu je osam i pol boda od njih deset napisavši da je to „još jedna poveća porcija nečeg odličnog” te ga proglasivši savršenim nasljednikom ''[[Lightwork]]a''.<ref name="Blab"/> U recenziji koju je objavio ''[[Classic Rock]]'' dobio je četiri zvjezdice od njih pet, a recenzent je izjavio da je „[n]eugodan smisao za humor i dalje prisutan u naslovu albuma i u blesavoj ''country''-odi kavi pod imenom 'Ruby Quaker', ali to ne potkopava taj iznenađujuće sjajan album”.<ref name="CR"/> Holly Wright dala mu je tri i pol zvjezdice od pet u recenziji za ''[[Metal Hammer]]'' i komentirala je da je „više nalik na kolekciju najvećih hitova nego što je povratak žestini koju je [Townsend] najavljivao”, ali da je ipak „prilično dobar”.<ref name="Ham"/> ''[[Kerrang!]]'' mu je dao tri boda od njih pet i zaključio je: „Tražite li kontroverzan, višetonski progresivni metal, ovdje ga baš i nećete naći – dio završne pjesme 'Ruby Quaker' šaljivo je eksplozivan – ali cijenite li manje ekscentričan dio opusa ovog polihistora, ukopčajte se u nj i uključite.”<ref name="Kerrang"/> == Zasluge == {{col-begin}} {{col-2}} ;Glazbenici * [[Devin Townsend]] – [[pjevanje|vokal]], [[gitara]], [[sintesajzer]], [[bas-gitara]]; inženjer zvuka, produkcija, miksanje * [[Darby Todd]] – [[bubnjarski komplet|bubnjevi]] * Diego Tejeida – [[klavijatura]], sintesajzer * [[Mike Keneally]] – dodatna klavijatura * Mark Cimino – akustična gitara; snimanje akustične gitare * Jean Savoie – dodatna bas-gitara {{malo|(na pjesmi „Ruby Quaker”)}} * Aman Kholsa – dodatni vokali * Tanya Ghosh – dodatni vokali {{malo|(na pjesmi „Falling Apart”)}}; fotografija * [[Jamie Jasta]] – dodatni vokali {{malo|(na pjesmi „PowerNerd”)}} {{col-2}} ;Ostalo osoblje * Lynn Glessner – mastering * Troy Glessner – mastering * Travis Smith – ilustracije, omot albuma * Benji Ryen Smith – snimanje gitare * John Bertche – snimanje akustične gitare * Jakob Herrmann – inženjer zvuka * Sheldon Zaharko – inženjer zvuka * Ben Searles – inženjer zvuka * Kyle – inženjer zvuka * Jon – inženjer zvuka * Paul Silveira – pomoćni inženjer zvuka * Jess Schmidt – pomoćni inženjer zvuka * Tricia Maier – pomoćni inženjer zvuka * Theo Caseley – pomoćni inženjer zvuka {{col-end}} == Ljestvice == {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Ljestvica !Najviša<br>pozicija |- |align="left"|[[Austrija]]<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend - PowerNerd|url=https://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Devin+Townsend&titel=PowerNerd&cat=a|access-date=2024-12-07|website=Austriancharts.at}}</ref> |33. |- |align="left"|[[Belgija]] (Flandrija)<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend - PowerNerd|url=https://www.ultratop.be/nl///album/8470f/Devin-Townsend-PowerNerd|access-date=2024-12-07|website=Ultratop.be}}</ref> |187. |- |align="left"|[[Finska]]<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend - PowerNerd|url=https://ifpi.fi/lista/artistit/Devin+Townsend/PowerNerd/|access-date=2024-12-07|website=Ifpi.fi}}</ref> |15. |- |align="left"|[[Nizozemska]]<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend - PowerNerd|url=https://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Devin+Townsend&titel=PowerNerd&cat=a|access-date=2024-12-07|website=Dutchcharts.nl}}</ref> |57. |- |align="left"|[[Njemačka]]<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend - PowerNerd|url=https://www.offiziellecharts.de/charts/album-details-542479|access-date=2024-12-07|website=Offiziellecharts.de}}</ref> |32. |- |align="left"|[[Škotska]]<ref name="UKCH">{{Citiranje weba|title=POWERNERD – DEVIN TOWNSEND|url=https://www.officialcharts.com/albums/devin-townsend-powernerd/|access-date=2024-12-07|website=Officialcharts.com}}</ref> |28. |- |align="left"|[[Švicarska]]<ref>{{Citiranje weba|title=Devin Townsend - PowerNerd|url=https://hitparade.ch/album/Devin-Townsend/PowerNerd-542479|access-date=2024-12-07|website=Hitparade.ch}}</ref> |18. |- |align="left"|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (UK Album Downloads)<ref name="UKCH"/> |21. |- |align="left"|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (UK Physical Albums)<ref name="UKCH"/> |32. |- |align="left"|Ujedinjeno Kraljevstvo (UK Rock & Metal Albums)<ref name="UKCH"/> |4. |} == Izvori == {{izvori}} {{Devin Townsend}} [[Kategorija:Albumi Devina Townsenda]] [[Kategorija:Albumi iz 2024.]] 0xdre8wnosggxjt8pixdmdx92w6y3hp 828 777452 7469329 7115238 2026-05-27T04:21:42Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469329 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local function round(n, decimals) local pow = 10^(decimals or 0) return math.floor(n * pow + 0.5) / pow end function p.getMapParams(map, frame) if not map then error('The name of the location map definition to use must be specified', 2) end local moduletitle = mw.title.new('Module:Location map/data/' .. map) if not moduletitle then error(string.format('%q is not a valid name for a location map definition', map), 2) elseif moduletitle.exists then local mapData = mw.loadData('Module:Location map/data/' .. map) return function(name, params) if name == nil then return 'Module:Location map/data/' .. map elseif mapData[name] == nil then return '' elseif params then return mw.message.newRawMessage(tostring(mapData[name]), unpack(params)):plain() else return mapData[name] end end else error('Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/' .. map .. '" does not exist', 2) end end function p.data(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {frameOnly = true}) end if not map then map = p.getMapParams(args[1], frame) end local params = {} for k,v in ipairs(args) do if k > 2 then params[k-2] = v end end return map(args[2], #params ~= 0 and params) end local hemisphereMultipliers = { longitude = { W = -1, w = -1, E = 1, e = 1 }, latitude = { S = -1, s = -1, N = 1, n = 1 } } local function decdeg(degrees, minutes, seconds, hemisphere, decimal, direction) if decimal then if degrees then error('Decimal and DMS degrees cannot both be provided for ' .. direction, 2) elseif minutes then error('Minutes can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2) elseif seconds then error('Seconds can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2) elseif hemisphere then error('A hemisphere can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2) end local retval = tonumber(decimal) if retval then return retval end error('The value "' .. decimal .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) elseif seconds and not minutes then error('Seconds were provided for ' .. direction .. ' without minutes also being provided', 2) elseif not degrees then if minutes then error('Minutes were provided for ' .. direction .. ' without degrees also being provided', 2) elseif hemisphere then error('A hemisphere was provided for ' .. direction .. ' without degrees also being provided', 2) end return nil end decimal = tonumber(degrees) if not decimal then error('The degree value "' .. degrees .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) elseif minutes and not tonumber(minutes) then error('The minute value "' .. minutes .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) elseif seconds and not tonumber(seconds) then error('The second value "' .. seconds .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) end decimal = decimal + (minutes or 0)/60 + (seconds or 0)/3600 if hemisphere then local multiplier = hemisphereMultipliers[direction][hemisphere] if not multiplier then error('The hemisphere "' .. hemisphere .. '" provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2) end decimal = decimal * multiplier end return decimal end -- Finds a parameter in a transclusion of {{Coord}}. local function coord2text(para,coord) -- this should be changed for languages which do not use Arabic numerals or the degree sign local lat, long = mw.ustring.match(coord,'<span class="p%-latitude latitude">([^<]+)</span><span class="p%-longitude longitude">([^<]+)</span>') if lat then return tonumber(para == 'longitude' and long or lat) end local result = mw.text.split(mw.ustring.match(coord,'%-?[%.%d]+°[NS] %-?[%.%d]+°[EW]') or '', '[ °]') if para == 'longitude' then result = {result[3], result[4]} end if not tonumber(result[1]) or not result[2] then mw.log('Malformed coordinates value') mw.logObject(para, 'para') mw.logObject(coord, 'coord') return error('Malformed coordinates value', 2) end return tonumber(result[1]) * hemisphereMultipliers[para][result[2]] end -- effectively make removeBlanks false for caption and maplink, and true for everything else -- if useWikidata is present but blank, convert it to false instead of nil -- p.top, p.bottom, and their callers need to use this function p.valueFunc(key, value) if value then value = mw.text.trim(value) end if value ~= '' or key == 'caption' or key == 'maplink' then return value elseif key == 'useWikidata' then return false end end local function getContainerImage(args, map) if args.AlternativeMap then return args.AlternativeMap elseif args.relief then local digits = mw.ustring.match(args.relief,'^[1-9][0-9]?$') or '1' -- image1 to image99 if map('image' .. digits) ~= '' then return map('image' .. digits) end end return map('image') end function p.top(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {frameOnly = true, valueFunc = p.valueFunc}) end if not map then map = p.getMapParams(args[1], frame) end local width local default_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(args.default_width),"%d*")) if not args.width then width = round((default_as_number or 240) * (tonumber(map('defaultscale')) or 1)) elseif mw.ustring.sub(args.width, -2) == 'px' then width = mw.ustring.sub(args.width, 1, -3) else width = args.width end local width_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(width),"%d*")) or 0; if width_as_number == 0 then -- check to see if width is junk. If it is, then use default calculation width = round((default_as_number or 240) * (tonumber(map('defaultscale')) or 1)) width_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(width),"%d*")) or 0; end if args.max_width ~= "" and args.max_width ~= nil then -- check to see if width bigger than max_width local max_as_number = tonumber(mw.ustring.match(args.max_width,"%d*")) or 0; if width_as_number>max_as_number and max_as_number>0 then width = args.max_width; end end local retval = frame:extensionTag{name = 'templatestyles', args = {src = 'Module:Location map/styles.css'}} if args.float == 'center' then retval = retval .. '<div class="center">' end if args.caption and args.caption ~= '' and args.border ~= 'infobox' then retval = retval .. '<div class="locmap noviewer noresize thumb ' if args.float == '"left"' or args.float == 'left' then retval = retval .. 'floatleft' elseif args.float == '"center"' or args.float == 'center' or args.float == '"none"' or args.float == 'none' then retval = retval .. 'tnone' else retval = retval .. 'floatright' end retval = retval .. '"><div class="thumbinner" style="width:' .. (width + 2) .. 'px' if args.border == 'none' then retval = retval .. ';border:none' elseif args.border then retval = retval .. ';border-color:' .. args.border end retval = retval .. '"><div style="position:relative;width:' .. width .. 'px' .. (args.border ~= 'none' and ';border:1px solid lightgray">' or '">') else retval = retval .. '<div class="locmap" style="width:' .. width .. 'px;' if args.float == '"left"' or args.float == 'left' then retval = retval .. 'float:left;clear:left' elseif args.float == '"center"' or args.float == 'center' then retval = retval .. 'float:none;clear:both;margin-left:auto;margin-right:auto' elseif args.float == '"none"' or args.float == 'none' then retval = retval .. 'float:none;clear:none' else retval = retval .. 'float:right;clear:right' end retval = retval .. '"><div style="width:' .. width .. 'px;padding:0"><div style="position:relative;width:' .. width .. 'px">' end local image = getContainerImage(args, map) local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() retval = string.format( '%s[[File:%s|%spx|%s%s|class=notpageimage]]', retval, image, width, args.alt or ((args.label or string.gsub(currentTitle.text, " %([^)]+%)", "")) .. ' na zemljovidu ' .. map('nameG')), args.maplink and ('|link=' .. args.maplink) or '' ) if args.caption and args.caption ~= '' then if (currentTitle.namespace == 0) and mw.ustring.find(args.caption, '##') then retval = retval .. '[[Category:Pages using location map with a double number sign in the caption]]' end end if args.overlay_image then return retval .. '<div style="position:absolute;top:0;left:0">[[File:' .. args.overlay_image .. '|' .. width .. 'px|class=notpageimage]]</div>' else return retval end end function p.bottom(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {frameOnly = true, valueFunc = p.valueFunc}) end if not map then map = p.getMapParams(args[1], frame) end local retval = '</div>' local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if not args.caption or args.border == 'infobox' then if args.border then retval = retval .. '<div style="padding-top:0.2em">' else retval = retval .. '<div style="font-size:91%;padding-top:3px">' end retval = retval .. (args.caption or (args.label or string.gsub(currentTitle.text, " %([^)]+%)", "")) .. ' na zemljovidu ' .. map('nameG')) .. '</div>' elseif args.caption ~= '' then -- This is not the pipe trick. We're creating a link with no text on purpose, so that CSS can give us a nice image retval = retval .. '<div class="thumbcaption"><div class="magnify">[[:File:' .. getContainerImage(args, map) .. '|class=notpageimage| ]]</div>' .. args.caption .. '</div>' end if args.switcherLabel then retval = retval .. '<span class="switcher-label" style="display:none">' .. args.switcherLabel .. '</span>' elseif args.autoSwitcherLabel then retval = retval .. '<span class="switcher-label" style="display:none">Prikaži kartu ' .. map('nameG') .. '</span>' end retval = retval .. '</div></div>' if args.caption_undefined then mw.log('Removed parameter caption_undefined used.') local parent = frame:getParent() if parent then mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle()) end mw.logObject(args, 'args') if currentTitle.namespace == 0 then retval = retval .. '[[Category:Location maps with removed parameters|caption_undefined]]' end end if map('skew') ~= '' or map('lat_skew') ~= '' or map('crosses180') ~= '' or map('type') ~= '' then mw.log('Removed parameter used in map definition ' .. map()) if currentTitle.namespace == 0 then local key = (map('skew') ~= '' and 'skew' or '') .. (map('lat_skew') ~= '' and 'lat_skew' or '') .. (map('crosses180') ~= '' and 'crosses180' or '') .. (map('type') ~= '' and 'type' or '') retval = retval .. '[[Category:Location maps with removed parameters|' .. key .. ' ]]' end end if string.find(map('name'), '|', 1, true) then mw.log('Pipe used in name of map definition ' .. map()) if currentTitle.namespace == 0 then retval = retval .. '[[Category:Location maps with a name containing a pipe]]' end end if args.float == 'center' then retval = retval .. '</div>' end return retval end local function markOuterDiv(x, y, imageDiv, labelDiv) return mw.html.create('div') :addClass('od') :addClass('notheme') -- T236137 :cssText('top:' .. round(y, 3) .. '%;left:' .. round(x, 3) .. '%') :node(imageDiv) :node(labelDiv) end local function markImageDiv(mark, marksize, label, link, alt, title) local builder = mw.html.create('div') :addClass('id') :cssText('left:-' .. round(marksize / 2) .. 'px;top:-' .. round(marksize / 2) .. 'px') :attr('title', title) if marksize ~= 0 then builder:wikitext(string.format( '[[File:%s|%dx%dpx|%s|link=%s%s|class=notpageimage]]', mark, marksize, marksize, label, link, alt and ('|alt=' .. alt) or '' )) end return builder end local function markLabelDiv(label, label_size, label_width, position, background, x, marksize) if tonumber(label_size) == 0 then return mw.html.create('div'):addClass('l0'):wikitext(label) end local builder = mw.html.create('div') :cssText('font-size:' .. label_size .. '%;width:' .. label_width .. 'em') local distance = round(marksize / 2 + 1) if position == 'top' then -- specified top builder:addClass('pv'):cssText('bottom:' .. distance .. 'px;left:' .. (-label_width / 2) .. 'em') elseif position == 'bottom' then -- specified bottom builder:addClass('pv'):cssText('top:' .. distance .. 'px;left:' .. (-label_width / 2) .. 'em') elseif position == 'left' or (tonumber(x) > 70 and position ~= 'right') then -- specified left or autodetected to left builder:addClass('pl'):cssText('right:' .. distance .. 'px') else -- specified right or autodetected to right builder:addClass('pr'):cssText('left:' .. distance .. 'px') end builder = builder:tag('div') :wikitext(label) if background then builder:cssText('background-color:' .. background) end return builder:done() end local function getX(longitude, left, right) local width = (right - left) % 360 if width == 0 then width = 360 end local distanceFromLeft = (longitude - left) % 360 -- the distance needed past the map to the right equals distanceFromLeft - width. the distance needed past the map to the left equals 360 - distanceFromLeft. to minimize page stretching, go whichever way is shorter if distanceFromLeft - width / 2 >= 180 then distanceFromLeft = distanceFromLeft - 360 end return 100 * distanceFromLeft / width end local function getY(latitude, top, bottom) return 100 * (top - latitude) / (top - bottom) end function p.mark(frame, args, map) if not args then args = getArgs(frame, {wrappers = 'Template:Location mapBH~'}) end local mapnames = {} if not map then if args[1] then map = {} for mapname in mw.text.gsplit(args[1], '#', true) do map[#map + 1] = p.getMapParams(mw.ustring.gsub(mapname, '^%s*(.-)%s*$', '%1'), frame) mapnames[#mapnames + 1] = mapname end if #map == 1 then map = map[1] end else map = p.getMapParams('World', frame) args[1] = 'World' end end if type(map) == 'table' then local outputs = {} local oldargs = args[1] for k,v in ipairs(map) do args[1] = mapnames[k] outputs[k] = tostring(p.markSingle(frame, args, v)) end args[1] = oldargs return table.concat(outputs, '#PlaceList#') .. '#PlaceList#' end local x, y, longitude, latitude longitude = decdeg(args.lon_deg, args.lon_min, args.lon_sec, args.lon_dir, args.long, 'longitude') local longOffset = tonumber(args.longShift) or tonumber(map('longShift')) or 0 longitude = longitude + longOffset * 0.002 latitude = decdeg(args.lat_deg, args.lat_min, args.lat_sec, args.lat_dir, args.lat, 'latitude') if args.excludefrom then -- If this mark is to be excluded from certain maps entirely (useful in the context of multiple maps) for exclusionmap in mw.text.gsplit(args.excludefrom, '#', true) do -- Check if this map is excluded. If so, return an empty string. if args[1] == exclusionmap then return '' end end end local builder = mw.html.create() local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle() if args.coordinates then -- Temporarily removed to facilitate infobox conversion. See [[Wikipedia:Coordinates in infoboxes]] -- if longitude or latitude then -- error('Coordinates from [[Module:Coordinates]] and individual coordinates cannot both be provided') -- end longitude = coord2text('longitude', args.coordinates) latitude = coord2text('latitude', args.coordinates) elseif not longitude and not latitude and args.useWikidata then -- If they didn't provide either coordinate, try Wikidata. If they provided one but not the other, don't. local entity = mw.wikibase.getEntity() if entity and entity.claims and entity.claims.P625 and entity.claims.P625[1].mainsnak.snaktype == 'value' then local value = entity.claims.P625[1].mainsnak.datavalue.value longitude, latitude = value.longitude, value.latitude end if args.link and (currentTitle.namespace == 0) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with linked markers with coordinates from Wikidata]]') end end if not longitude then error('No value was provided for longitude') elseif not latitude then error('No value was provided for latitude') end if currentTitle.namespace > 0 then if (not args.lon_deg) ~= (not args.lat_deg) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Degrees]]') elseif (not args.lon_min) ~= (not args.lat_min) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Minutes]]') elseif (not args.lon_sec) ~= (not args.lat_sec) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Seconds]]') elseif (not args.lon_dir) ~= (not args.lat_dir) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Hemisphere]]') elseif (not args.long) ~= (not args.lat) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Decimal]]') end end if ((tonumber(args.lat_deg) or 0) < 0) and ((tonumber(args.lat_min) or 0) ~= 0 or (tonumber(args.lat_sec) or 0) ~= 0 or (args.lat_dir and args.lat_dir ~='')) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if ((tonumber(args.lon_deg) or 0) < 0) and ((tonumber(args.lon_min) or 0) ~= 0 or (tonumber(args.lon_sec) or 0) ~= 0 or (args.lon_dir and args.lon_dir ~= '')) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if (((tonumber(args.lat_min) or 0) < 0) or ((tonumber(args.lat_sec) or 0) < 0)) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if (((tonumber(args.lon_min) or 0) < 0) or ((tonumber(args.lon_sec) or 0) < 0)) then builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]') end if args.skew or args.lon_shift or args.markhigh then mw.log('Removed parameter used in invocation.') local parent = frame:getParent() if parent then mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle()) end mw.logObject(args, 'args') if currentTitle.namespace == 0 then local key = (args.skew and 'skew' or '') .. (args.lon_shift and 'lon_shift' or '') .. (args.markhigh and 'markhigh' or '') builder:wikitext('[[Category:Location maps with removed parameters|' .. key ..' ]]') end end local b = tonumber(args.b) or tonumber(map('b')) or -1 local h = tonumber(args.h) or tonumber(map('h')) or -1 local s = tonumber(args.s) or tonumber(map('s')) or -1 if (s < 1 and b < 1 and h < 1) then return '' end if args.position == 'left' then return p.markBHSLeftTopBottom(frame, args, map, b, h, s, latitude, longitude, builder) elseif args.position == 'right' then return p.markBHSRight(frame, args, map, b, h, s, latitude, longitude, builder) elseif args.position == 'top' then return p.markBHSLeftTopBottom(frame, args, map, b, h, s, latitude, longitude, builder) elseif args.position == 'bottom' then return p.markBHSLeftTopBottom(frame, args, map, b, h, s, latitude, longitude, builder) end end function p.markBHSLeftTopBottom(frame, args, map, b, h, s, lat, long, builder) local rv = '' if (b >= h and h >= s) then -- B > H > S if (h > 0) then if (s > 0) then -- BHS rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.004, builder)) else -- BH rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.002, builder)) end else -- B rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) end elseif (b >= s and s >= h) then -- B > S > H if (s > 0) then if (h > 0) then rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.004, builder)) else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.002, builder)) end --else -- rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) end elseif (h >= b and b >= s) then -- H > B > S if (b > 0) then if (s > 0) then rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.004, builder)) else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.002, builder)) end else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) end elseif (h >= s and s >= b) then -- H > S > B if (s > 0) then if (b > 0) then rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.004, builder)) else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.002, builder)) end --else -- rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) end elseif (s >= b and b >= h) then -- S > B > H if (b > 0) then if (h > 0) then rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.004, builder)) else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.002, builder)) end else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) end elseif (s >= h and h >= b) then -- S > H > B if (h > 0) then if (b > 0) then rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.004, builder)) else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.002, builder)) end --else -- rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) end end return rv; end function p.markBHSRight(frame, args, map, b, h, s, lat, long, builder) local rv = '' if (b >= h and h >= s) then -- B > H > S if (h > 0) then if (s > 0) then -- BHS rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long+0.004, builder)) else -- BH rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long+0.002, builder)) end else -- B rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) end elseif (b >= s and s >= h) then -- B > S > H if (s > 0) then if (h > 0) then -- BSH rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long+0.004, builder)) else -- BS rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long+0.002, builder)) end --else -- rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long, builder)) end elseif (h >= b and b >= s) then -- H > B > S if (b > 0) then if (s > 0) then -- HBS rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long+0.004, builder)) else -- HB rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long+0.002, builder)) end else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) end elseif (h >= s and s >= b) then -- H > S > B if (s > 0) then if (b > 0) then -- HSB rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long+0.004, builder)) else -- HS rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long+0.002, builder)) end --else -- rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long, builder)) end elseif (s >= b and b >= h) then -- S > B > H if (b > 0) then if (h > 0) then -- SBH rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long+0.004, builder)) else -- SB rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long+0.002, builder)) end else rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) end elseif (s >= h and h >= b) then -- S > H > B if (h > 0) then if (b > 0) then -- SHB rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, '', lat, long+0.002, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Green pog.svg', b, args.label, lat, long+0.004, builder)) else -- SH rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, '', lat, long, builder)) rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Blue pog.svg', h, args.label, lat, long+0.002, builder)) end --else -- rv = rv .. tostring(p.markSingle(frame, args, map, 'Red pog.svg', s, args.label, lat, long, builder)) end end return rv; end function p.markSingle(frame, args, map, mark, pop, label, lat, long, builder) local x, y if map('x') ~= '' then x = tonumber(mw.ext.ParserFunctions.expr(map('x', { lat, long }))) else x = tonumber(getX(long, map('left'), map('right'))) end if map('y') ~= '' then y = tonumber(mw.ext.ParserFunctions.expr(map('y', { lat, long }))) else y = tonumber(getY(lat, map('top'), map('bottom'))) end if (x < 0 or x > 100 or y < 0 or y > 100) and not args.outside then builder:wikitext('[[Category:Location maps with marks outside map and outside parameter not set]]') --return '' --mw.log('Mark placed outside map boundaries without outside flag set. x = ' .. x .. ', y = ' .. y) --local parent = frame:getParent() --if parent then -- mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle()) --end --mw.logObject(args, 'args') --if currentTitle.namespace == 0 then -- local key = currentTitle.prefixedText -- builder:wikitext('[[Category:Location maps with marks outside map and outside parameter not set|' .. key .. ' ]]') --end end local marksize = math.floor((pop ^ (1/3)) * 2) local imageDiv = markImageDiv(mark, marksize, label, args.link or '', args.alt, args[2]) local labelDiv if label and args.position ~= 'none' then labelDiv = markLabelDiv(label, args.label_size or 91, args.label_width or 6, args.position, args.background, x, marksize) end return mw.html.create():node(markOuterDiv(x, y, imageDiv, labelDiv)) end return p c8qns57ntk5has7qiw6yzoopbk7txpd 0 784545 7468953 7407883 2026-05-26T12:36:55Z Croxyz 205325 7468953 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Como | slika = Calcio Como - logo (Italy, 2019-).svg | puno ime = Como 1907 S.r.l. | nadimak = ''I Lariani'' <br> ''I Biancoblù'' <br> ''I Voltiani'' | godina osnivanja = [[25. svibnja]] [[1907.]] | godina gašenja = | igralište = [[Stadio Giuseppe Sinigaglia]] | kapacitet stadiona = 13.602 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = {{Z|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]] | liga = [[Serie A]] | sezona = 2025./26. | plasman = 4. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_b1 = _como2526h | body1 = 0000DD | pattern_la1 = _como2526h | leftarm1 = 0000DD | pattern_ra1 = _como2526h | rightarm1 = 0000DD | pattern_sh1 = _molde25h | shorts1 = FFFFFF | pattern_so1 = _3_stripes_white | socks1 = 0000DD | pattern_b2 = _como2526a | body2 = FFFFFF | pattern_la2 = _como2526a | leftarm2 = FFFFFF | pattern_ra2 = _como2526a | rightarm2 = FFFFFF | pattern_sh2 = _molde25h2 | shorts2 = 0000DD | pattern_so2 = _3_stripes_blue | socks2 = FFFFFF | body3 = 000000 | pattern_b3 = _como2526t | pattern_la3 = _como2526t | leftarm3 = 000000 | pattern_ra3 = _como2526t | rightarm3 = 000000 | pattern_sh3 = _como2526t | shorts3 = 000000 | pattern_so3 = _3_stripes_orange | socks3 = 000000 }} '''Como 1907''' [[Italija|talijanski]] je nogometni klub sa sjedištem u gradu [[Como]], koji se nalazi u [[Lombardija|Lombardiji]]. Trenutačno nastupa u [[Serie A]], najvišem rangu talijanskog nogometa, u koji se vratio 2024. godine nakon više od dva desetljeća izbivanja.<ref>{{Cite web |date=2024-04-05 |title=Psg e Real? Macché, i club più ricchi del mondo sono Oviedo e Rennes! E in Italia comanda... il Como |url=https://www.gazzetta.it/Calcio/Serie-A/05-04-2024/psg-e-real-macche-i-club-piu-ricchi-del-mondo-sono-oviedo-e-rennes-e-in-italia-comanda.shtml |access-date=2024-08-02 |website=La Gazzetta dello Sport |language=it}}</ref><ref>{{Cite web |last=D'Angelo |first=Orlando |date=2024-05-11 |title=Il club più ricco d'Italia è tornato in serie A |url=https://www.today.it/sport/calcio/como-club-piu-ricco-d-italia-serie-a.html |access-date=2024-08-02 |website=Today.it |language=it}}</ref> == Povijest == Klub je osnovan [[25. svibnja]] 1907. godine pod imenom ''Como Foot-Ball Club''.<ref>{{cite web |title=F.C. Como |script-title= |trans-title= |url=http://www.fc-como.it/storia.php |url-access= |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170821160619/http://www.fc-como.it/storia.php |archive-date=21 August 2017 |access-date=3 August 2024 |website= |series= |publisher=fc-como.it |page= |pages= |at= |language=Italian |type= |format= |via= |arxiv= |asin= |bibcode= |doi= |isbn= |issn= |jfm= |jstor= |lccn= |mr= |oclc= |ol= |osti= |pmc= |pmid= |rfc= |ssrn= |zbl= |id= |quote= |trans-quote= |agency= |department= |location=}}</ref> Prvi put je nastupio u Serie A tijekom sezone 1949./50.<ref name="History">{{cite web |url=http://www.fc-como.it/storia.php |url-access= |title=La storia |department= |website= |series= |publisher=calciocomo1907.it |agency= |location= |page= |pages= |at= |language=Italian |script-title= |trans-title= |type= |format= |arxiv= |asin= |bibcode= |doi= |isbn= |issn= |jfm= |jstor= |lccn= |mr= |oclc= |ol= |osti= |pmc= |pmid= |rfc= |ssrn= |zbl= |id= |access-date=3 August 2024 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208184705/http://calciocomo1907.it/storia.php |archive-date=8 February 2015 |via= |quote= |trans-quote= }}</ref> Klub je 2004. i 2016. bankrotirao te je privremeno prestao s natjecanjem. Godine 2017. obnovljen je pod imenom '''Como 1907''' i uvršten u [[Serie D]], četvrti rang talijanskog nogometa. Novi uzlet započinje 2019. godine kada klub preuzima [[Indonezija|indonezijska]] tvrtka [[Djarum Group]] putem svoje podružnice SENT Entertainment. U vlasničkoj strukturi ističu se braća Robert Budi i Michael Bambang Hartono, najbogatiji ljudi u Indoneziji.<ref>{{Cite web |last=Riggio |first=Salvatore |date=2022-07-29 |title=Più ricchi di Berlusconi e Zhang: i proprietari del Como guadagnano 4 milioni l'ora Ecco chi sono |url=https://www.corriere.it/sport/calcio/serie-a/cards/proprieta-piu-ricche-calcio-italiano-hartono-como-berlusconi-monza-cardinale-milan-rosso-vicenza-altri-top-ten/10-proprieta-piu-ricche-d-italia_principale.shtml |access-date=2024-08-02 |website=Corriere della Sera |language=it-IT}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} {{Serie A}} [[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]] q4q3ynkzyln9mf023b795qjsgyiqoxx 0 784718 7469404 7205437 2026-05-27T09:13:40Z Argo Navis 852 premješteno iz [[Category:Promet u Rijeci]] u [[Category:Kopneni promet u Rijeci]] uz pomoć dodatka [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 7469404 wikitext text/x-wiki {{Infookvir javni prijevoz | vrsta = trolejbus | ime = Trolejbuski promet u Rijeci | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|SRH}} | mjesto = [[Datoteka:Flag of Rijeka.svg|25px|border]] [[Rijeka]] | organizator = | prijevoznik = [[Autotrolej]] | broj linija = | otvaranje = 1951. | elektrifikacija = | ukidanje = 1969. | broj putnika dnevno = | broj putnika godišnje = | www = | dijagram = | duljina trase = | širina kolosijeka = | napon kontaktne mreže = | broj stanica = | broj depoa = 1 | broj postaja = | broj vozila = }} '''Trolejbuski promet u Rijeci''' djelovao je 1951. – 1969. u [[Rijeka|Rijeci]]. Prijevoznik je bila tvrtka [[Autotrolej]], koja postoji i danas.<ref name=":0">{{Citiranje weba|date=2015-11-11|title=Autotrolej d. o. o.|url=https://tehnika.lzmk.hr/autotrolej-d-o-o/|access-date=2025-05-05|website=Hrvatska tehnička enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> Bio jedan od dva [[Trolejbus|trolejbuska]] sustava u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkoj Republici Hrvatskoj]]. == Povijest == Tijekom 1950-ih godina započele su rasprave o uvođenju trolejbusa u Rijeci, koji su smatrani bržim i modernijim od zastarjelih [[Tramvajski promet u Rijeci|tramvaja]]. Prometna komisija Gradskog narodnog odbora dobila je dozvolu za uvođenje trolejbusa u Rijeci i kupila je [[Italija|talijanske]] [[Fiat|FIAT-ove]] trolejbuse. Dana 24. listopada 1951. održana je probna vožnja na pruzi koja spajala [[Željeznički kolodvor Rijeka|željeznički kolodvor]] s talionicom olova Plumbum, a tri dana kasnije na trgu Tito pušten je u promet prvi trolejbus. Trolejbusi su se pokazali kao dobro rješenje, pa je 1952. godine trolejbusna linija produžena do [[Kantrida|Kantride]]. Iste godine u ljeto posljednji tramvaji su sišli s riječkih ulica, što je dalo poticaj daljnjem razvoju trolejbuskog sustava. Godine 1961. sustav je dosegao vrhunac svog razvoja nakon što su pokrenute nove linije i kupljeni novi trolejbusi jugoslavenske marke [[Končar Elektroindustrija|Končar]] i [[Švicarska|švicarske]] [[Oerlikon (tvrtka)|Oerlikon]]. Međutim, već 1967. godine, Gradski narodni odbor, opravdavajući svoju odluku jeftinom [[Nafta|naftom]],<ref>{{Citiranje weba|date=2015-11-11|title=trolejbus|url=https://tehnika.lzmk.hr/trolejbus/|access-date=2025-05-05|website=Hrvatska tehnička enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=hr}}</ref> predstavio je plan likvidacije trolejbuskog sustava i njegove zamjene [[Autobus|autobusima]]. Stanovnici Rijeke prosvjedovali su protiv ukidanju trolejbusa, ali trolejbusi su ukinuti 16. kolovoza 1969.<ref>{{Citiranje weba|title=Povijest • Autotrolej|url=https://www.autotrolej.hr/autotrolej/povijest/|access-date=2025-05-05|website=Autotrolej|language=hr}}</ref> Unatoč likvidaciji sustava, gradski prijevoznik iz Rijeke i dalje koristi naziv "Autotrolej".<ref name=":0" /> == Izvori == {{Izvori}} {{Trolejbuski promet u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Trolejbuski promet u Hrvatskoj|Rijeka]] [[Kategorija:Kopneni promet u Rijeci]] tspqh85bf90knnjqb4sd1ad6r6y6upv 14 784721 7469395 7202761 2026-05-27T09:11:19Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Autobusni promet|Autobusni promet]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469395 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Trolleybus transport}} [[Kategorija:Električni javni prijevoz]] [[Kategorija:Promet po vrstama]] [[Kategorija:Autobusni promet]] mmjfys2tcpo2288s4ob69yh264w33eg 14 784925 7469398 7202757 2026-05-27T09:12:04Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Autobusni promet u Hrvatskoj|Autobusni promet u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469398 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Trolejbuski promet po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Javni prijevoz u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Autobusni promet u Hrvatskoj]] l1xd5vl99cofx5favlczoid5tnbp294 14 784926 7469397 7202759 2026-05-27T09:11:48Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Autobusni promet po državama|Autobusni promet po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469397 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Trolleybus transport by country}} [[Kategorija: Trolejbuski promet|*]] [[Kategorija:Javni prijevoz po državama|*Trolejbuski promet]] [[Kategorija:Autobusni promet po državama|*Trolejbuski]] 8g4s40a74hmegyqdo1plq09qpwvx4ho 7469431 7469397 2026-05-27T09:40:22Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Javni prijevoz po državama|Javni prijevoz po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469431 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Trolleybus transport by country}} [[Kategorija: Trolejbuski promet|*]] [[Kategorija:Autobusni promet po državama|*Trolejbuski]] s90bm1jclp7nfjw034fong8s53gkpsh 0 785264 7469158 7207197 2026-05-26T19:03:36Z Divna Jaksic 974 {{mrva-prehrana}} 7469158 wikitext text/x-wiki {{izvor}} '''Cordon bleu''' ili '''šnicla cordon bleu''' je jelo od mesa omotanog oko sira (ili punjenog sirom), zatim pohano i prženo na tavi ili duboko prženo.&nbsp; '''Teleći ili svinjski cordon bleu''' priprema se od tanko istučenog telećeg ili svinjskog mesa, omotanog oko šnite šunke i šnite sira, uvaljanog u krušne mrvice, a zatim prženog na tavi ili pečenog u pećnici. Za '''pileći cordon bleu''' koristi se pileća prsa umjesto teletine. '''Šunka cordon bleu''' je šunka punjena gljivama i sirom. == Izvori == {{izvori}} {{mrva-prehrana}} [[Kategorija:Francuska kuhinja]] rl8muxd5tu5wigztjvry4eo0hob4uzw 0 786019 7469558 7467331 2026-05-27T11:25:07Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Monarsi Mallorce|Monarsi Mallorce]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469558 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime =Ivan I. | slika = [[Datoteka:John I of Aragon (crop) - Monastery of Poblet - Catalonia 2014.JPG|188px|bezokvira]] | opis = | titula =[[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]] | supruga = [[Marta d'Armagnac]]<br>[[Jolanda de Bar]] | djeca =[[Jolanda Aragonska]] | otac = | majka = }} '''Ivan I.''' (27. prosinca 1350. – 19. svibnja 1396.) bio je [[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]]. Nasljednici su Ivana zvali „'''Ivan Lovac'''“ ili „'''Ljubitelj elegancije'''“. Na [[Španjolski jezik|španjolskom]] kraljevo ime glasi ''Juan'', a na [[Aragonski jezik|aragonskom]] ''Chuan''. Ivan je bio sin i nasljednik Petra IV., dok je Ivanova majka bila [[Eleonora Sicilska|Eleonora]]<ref>{{cite book |title=La Corona de Aragón |first=Enrique Rodríguez-Picavea |last=Matilla |publisher=Ediciones Akal, S.A. |year=1999 |language=es }}</ref> iz [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]]. Rođen u [[Perpignan|Perpignanu]], Ivan je volio [[Poezija|poeziju]], a zavladao je 6. siječnja 1387., odbacivši očevu politiku i okrenuvši se Kraljevini Francuskoj. Ivan je također bio u dobrom odnosu s Kastiljom i [[Navara|Navarom]]. Kraljev je brat bio [[Martin Aragonski]], eventualni nasljednik. Sa svojom prvom ženom, [[Marta d'Armagnac|Martom d'Armagnac]], Ivan je imao nekoliko djece, ali samo je kći Ivana nadživjela oca, smatrajući sebe kandidatom za tron, osporavajući pravo svome stricu. Ivanova je druga supruga također bila Francuskinja – [[Jolanda de Bar]] te je par imao samo jedno dijete koje je značajno nadživjelo oca, kćer [[Jolanda Aragonska|Jolandu Aragonsku]]. Ta se kći udala za [[Ludovik II., kralj Napulja|Ludovika II. Anžuvinskog]], kralja Napulja. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Aragonski infanti]] [[Kategorija:Aragonski monarsi]] [[Kategorija:Grofovi Barcelone]] [[Kategorija:Monarsi Mallorce]] hab7djhpksncxa1mib2wlffz1ywff4y 7469560 7469558 2026-05-27T11:27:43Z Mychele Trempetich 47215 7469560 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime =Ivan I. „Lovac”<br><br>kralj [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]] i [[Kraljevina Valencia|Valencije]] | slika = [[Datoteka:John I of Aragon (crop) - Monastery of Poblet - Catalonia 2014.JPG|210px|bezokvira]] | opis = | titula =[[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]] | supruga = [[Marta d'Armagnac]]<br>[[Jolanda de Bar]] | djeca =[[Jolanda Aragonska]] | otac = | majka = }} '''Ivan I.''' (27. prosinca 1350. – 19. svibnja 1396.) bio je [[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]]. Nasljednici su Ivana zvali „'''Ivan Lovac'''“ ili „'''Ljubitelj elegancije'''“. Na [[Španjolski jezik|španjolskom]] kraljevo ime glasi ''Juan'', a na [[Aragonski jezik|aragonskom]] ''Chuan''. Ivan je bio sin i nasljednik Petra IV., dok je Ivanova majka bila [[Eleonora Sicilska|Eleonora]]<ref>{{cite book |title=La Corona de Aragón |first=Enrique Rodríguez-Picavea |last=Matilla |publisher=Ediciones Akal, S.A. |year=1999 |language=es }}</ref> iz [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]]. Rođen u [[Perpignan|Perpignanu]], Ivan je volio [[Poezija|poeziju]], a zavladao je 6. siječnja 1387., odbacivši očevu politiku i okrenuvši se Kraljevini Francuskoj. Ivan je također bio u dobrom odnosu s Kastiljom i [[Navara|Navarom]]. Kraljev je brat bio [[Martin Aragonski]], eventualni nasljednik. Sa svojom prvom ženom, [[Marta d'Armagnac|Martom d'Armagnac]], Ivan je imao nekoliko djece, ali samo je kći Ivana nadživjela oca, smatrajući sebe kandidatom za tron, osporavajući pravo svome stricu. Ivanova je druga supruga također bila Francuskinja – [[Jolanda de Bar]] te je par imao samo jedno dijete koje je značajno nadživjelo oca, kćer [[Jolanda Aragonska|Jolandu Aragonsku]]. Ta se kći udala za [[Ludovik II., kralj Napulja|Ludovika II. Anžuvinskog]], kralja Napulja. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Aragonski infanti]] [[Kategorija:Aragonski monarsi]] [[Kategorija:Grofovi Barcelone]] [[Kategorija:Monarsi Mallorce]] nuppcf9nng6mdcb4fh47s4xty563c26 7469562 7469560 2026-05-27T11:30:32Z Mychele Trempetich 47215 Izvor za Martina 7469562 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime =Ivan I. „Lovac”<br><br>kralj [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]] i [[Kraljevina Valencia|Valencije]] | slika = [[Datoteka:John I of Aragon (crop) - Monastery of Poblet - Catalonia 2014.JPG|210px|bezokvira]] | opis = | titula =[[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]] | supruga = [[Marta d'Armagnac]]<br>[[Jolanda de Bar]] | djeca =[[Jolanda Aragonska]] | otac = | majka = }} '''Ivan I.''' (27. prosinca 1350. – 19. svibnja 1396.) bio je [[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]]. Nasljednici su Ivana zvali „'''Ivan Lovac'''“ ili „'''Ljubitelj elegancije'''“. Na [[Španjolski jezik|španjolskom]] kraljevo ime glasi ''Juan'', a na [[Aragonski jezik|aragonskom]] ''Chuan''. Ivan je bio sin i nasljednik Petra IV., dok je Ivanova majka bila [[Eleonora Sicilska|Eleonora]]<ref>{{cite book |title=La Corona de Aragón |first=Enrique Rodríguez-Picavea |last=Matilla |publisher=Ediciones Akal, S.A. |year=1999 |language=es }}</ref> iz [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]]. Rođen u [[Perpignan|Perpignanu]], Ivan je volio [[Poezija|poeziju]], a zavladao je 6. siječnja 1387., odbacivši očevu politiku i okrenuvši se Kraljevini Francuskoj. Ivan je također bio u dobrom odnosu s Kastiljom i [[Navara|Navarom]]. Kraljev je brat bio [[Martin Aragonski]], eventualni nasljednik.<ref>{{cite book |title=The Medieval Crown of Aragon: A Short History |first=Thomas N. |last=Bisson |publisher=Clarendon Press |year=1986 }}</ref> Sa svojom prvom ženom, [[Marta d'Armagnac|Martom d'Armagnac]], Ivan je imao nekoliko djece, ali samo je kći Ivana nadživjela oca, smatrajući sebe kandidatom za tron, osporavajući pravo svome stricu. Ivanova je druga supruga također bila Francuskinja – [[Jolanda de Bar]] te je par imao samo jedno dijete koje je značajno nadživjelo oca, kćer [[Jolanda Aragonska|Jolandu Aragonsku]]. Ta se kći udala za [[Ludovik II., kralj Napulja|Ludovika II. Anžuvinskog]], kralja Napulja. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Aragonski infanti]] [[Kategorija:Aragonski monarsi]] [[Kategorija:Grofovi Barcelone]] [[Kategorija:Monarsi Mallorce]] s50apuhd25jelrc34baa3vq22wf4q8o 7469563 7469562 2026-05-27T11:32:32Z Mychele Trempetich 47215 7469563 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime =Ivan I. „Lovac”<br><br>kralj [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]] i [[Kraljevina Valencia|Valencije]] | slika = [[Datoteka:John I of Aragon (crop) - Monastery of Poblet - Catalonia 2014.JPG|210px|bezokvira]] | opis = | titula =[[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]] | supruga = [[Marta d'Armagnac]]<br>[[Jolanda de Bar]] | djeca =[[Jolanda Aragonska]] | otac = | majka = }} '''Ivan I.''' (27. prosinca 1350. – 19. svibnja 1396.) bio je [[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]]. Nasljednici su Ivana zvali „'''Ivan Lovac'''“ ili „'''Ljubitelj elegancije'''“. Na [[Španjolski jezik|španjolskom]] kraljevo ime glasi ''[[Ivan (ime)|Juan]]'', a na [[Aragonski jezik|aragonskom]] ''Chuan''. Ivan je bio sin i nasljednik Petra IV.,<ref>{{cite book |first=Joseph F. |last=O'Callaghan |title=A History of Medieval Spain |publisher=Cornell University Press |year=1975 }}</ref> dok je Ivanova majka bila [[Eleonora Sicilska|Eleonora]]<ref>{{cite book |title=La Corona de Aragón |first=Enrique Rodríguez-Picavea |last=Matilla |publisher=Ediciones Akal, S.A. |year=1999 |language=es }}</ref> iz [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]]. Rođen u [[Perpignan|Perpignanu]], Ivan je volio [[Poezija|poeziju]], a zavladao je 6. siječnja 1387., odbacivši očevu politiku i okrenuvši se Kraljevini Francuskoj. Ivan je također bio u dobrom odnosu s Kastiljom i [[Navara|Navarom]]. Kraljev je brat bio [[Martin Aragonski]], eventualni nasljednik.<ref>{{cite book |title=The Medieval Crown of Aragon: A Short History |first=Thomas N. |last=Bisson |publisher=Clarendon Press |year=1986 }}</ref> Sa svojom prvom ženom, [[Marta d'Armagnac|Martom d'Armagnac]], Ivan je imao nekoliko djece, ali samo je kći Ivana nadživjela oca, smatrajući sebe kandidatom za tron, osporavajući pravo svome stricu. Ivanova je druga supruga također bila Francuskinja – [[Jolanda de Bar]] te je par imao samo jedno dijete koje je značajno nadživjelo oca, kćer [[Jolanda Aragonska|Jolandu Aragonsku]]. Ta se kći udala za [[Ludovik II., kralj Napulja|Ludovika II. Anžuvinskog]], kralja Napulja. == Izvori == {{Izvori}} *{{cite book |first=Joseph F. |last=O'Callaghan |title=A History of Medieval Spain |publisher=Cornell University Press |year=1975 }} [[Kategorija:Aragonski infanti]] [[Kategorija:Aragonski monarsi]] [[Kategorija:Grofovi Barcelone]] [[Kategorija:Monarsi Mallorce]] kuja1f0rg7px9mugwc6ihdsiap5nqzl 7469564 7469563 2026-05-27T11:39:04Z Mychele Trempetich 47215 nova slika 7469564 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime =Ivan I. „Lovac”<br><br>kralj [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]] i [[Kraljevina Valencia|Valencije]] | slika = [[Datoteka:John I of Aragon (crop) - Monastery of Poblet - Catalonia 2014.JPG|210px|bezokvira]] | opis = | titula =[[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]] | supruga = [[Marta d'Armagnac]]<br>[[Jolanda de Bar]] | djeca =[[Jolanda Aragonska]] | otac = | majka = }} '''Ivan I.''' (27. prosinca 1350. – 19. svibnja 1396.) bio je [[kralj]] [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]], [[Kraljevina Valencia|Valencije]] i [[Mallorca|Mallorce]]. Nasljednici su Ivana zvali „'''Ivan Lovac'''“ ili „'''Ljubitelj elegancije'''“. Na [[Španjolski jezik|španjolskom]] kraljevo ime glasi ''[[Ivan (ime)|Juan]]'', a na [[Aragonski jezik|aragonskom]] ''Chuan''. Ivan je bio sin i nasljednik Petra IV.,<ref>{{cite book |first=Joseph F. |last=O'Callaghan |title=A History of Medieval Spain |publisher=Cornell University Press |year=1975 }}</ref> dok je Ivanova majka bila [[Eleonora Sicilska|Eleonora]]<ref>{{cite book |title=La Corona de Aragón |first=Enrique Rodríguez-Picavea |last=Matilla |publisher=Ediciones Akal, S.A. |year=1999 |language=es }}</ref> iz [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]]. Rođen u [[Perpignan|Perpignanu]], Ivan je volio [[Poezija|poeziju]], a zavladao je 6. siječnja 1387., odbacivši očevu politiku i okrenuvši se Kraljevini Francuskoj. Ivan je također bio u dobrom odnosu s Kastiljom i [[Navara|Navarom]]. Kraljev je brat bio [[Martin Aragonski]], eventualni nasljednik.<ref>{{cite book |title=The Medieval Crown of Aragon: A Short History |first=Thomas N. |last=Bisson |publisher=Clarendon Press |year=1986 }}</ref> [[Datoteka:Jan1Aragon.jpg|150px|mini|lijevo|Ivan (obiteljsko stablo)]] Sa svojom prvom ženom, [[Marta d'Armagnac|Martom d'Armagnac]], Ivan je imao nekoliko djece, ali samo je kći Ivana nadživjela oca, smatrajući sebe kandidatom za tron, osporavajući pravo svome stricu. Ivanova je druga supruga također bila Francuskinja – [[Jolanda de Bar]] te je par imao samo jedno dijete koje je značajno nadživjelo oca, kćer [[Jolanda Aragonska|Jolandu Aragonsku]]. Ta se kći udala za [[Ludovik II., kralj Napulja|Ludovika II. Anžuvinskog]], kralja Napulja. == Izvori == {{Izvori}} *{{cite book |first=Joseph F. |last=O'Callaghan |title=A History of Medieval Spain |publisher=Cornell University Press |year=1975 }} [[Kategorija:Aragonski infanti]] [[Kategorija:Aragonski monarsi]] [[Kategorija:Grofovi Barcelone]] [[Kategorija:Monarsi Mallorce]] isnjfgsarsi3nvev5f17vk0130g5qxp 0 786975 7469273 7224968 2026-05-27T02:35:11Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 0; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.9.5 7469273 wikitext text/x-wiki '''Ipswich''' je [[Luka|lučki]] [[grad]] na [[Sjeverno more|Sjevernom moru]] sa 147.225 stanovnika<ref name="mam">{{Citiranje weba|title=United Kingdom: East of England|url=https://www.citypopulation.de/php/uk-england-eastofengland.php|access-date=2. siječnja 2017.|publisher=City population|language=engleski}}</ref> na [[Jugoistok|jugoistoku]] [[Engleska|Engleske]]. [[Glavni grad|Upravno je središte]] [[Suffolk|okruga Suffolk]] i istoimenog [[Kotar|okruga]].<ref name="brit">{{Citiranje weba|title=''Ipswich''|url=https://www.britannica.com/place/Ipswich-England|access-date=2. siječnja 2017.|publisher=Encyclopædia Britannica|language=engleski}}</ref> Za Ipswich se tvrdi da je najstariji kontinuirano naseljeni grad u Engleskoj.<ref name="riv">{{Citiranje weba|title=''River Orwell''|url=http://primaryfacts.com/7997/river-orwell-facts-and-information/|access-date=3. siječnja 2017|publisher=tiscali|language=engleski|url-status=dead}}</ref> Grad je poznat po [[Nogomet|nogometnom klubu]] [[Ipswich Town F.C.|Ipswich Town FC,]] koji je osnovan [[1878.]] godine. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]] oa0z794f4c1rtomibhjdw22xrdcptex 0 787142 7469247 7239984 2026-05-26T23:44:01Z Croxyz 205325 /* Izvori */ 7469247 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Anastas Jovanović<br><small>Анастас Јовановић</small> |slika = Anastas Jovanović first Serbian photographer.jpg |veličina = |opis = Anastas Jovanović |rođenje = [[1817.]]<br>[[Vraca (Bugarska)|Vraca]], [[Osmansko Carstvo]] |smrt = {{Datum smrti i godine|1899|11|13|1817}}<br>[[Beograd]], [[Kraljevina Srbija]] |period = |vrsta = |praksa = |utjecao = razvoj [[Fotografija|fotografije]] u Srbiji |utjecali = [[Louis Daguerre]] |djela = fotografije kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]], [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]], [[Toma Vučić Perišić|Tome Vučića Perišića]], [[Petar II. Petrović Njegoš|Petra II. Petrovića Njegoša]] }} '''Anastas Jovanović''' ([[Vraca (Bugarska)|Vraca]], [[1817.]] – [[Beograd]], [[13. studenoga]] [[1899.]]) bio je [[Kneževina Srbija|srbijanski]] umjetnik, litograf i fotograf koji je postavio temelje [[Litografija|litografije]] u [[Srbija|Srbiji]] zasnovavši je kao posebnu likovnu granu. Napravio je najznačajnije fotografije kod Srba u 19. stoljeću. == Životopis == Rođen je 1817. u [[Vraca (Bugarska)|Vraci]], tada dijelom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Njegov otav Jovan bio je trgovac, a majka Marija bila je iz ugledne obitelji u Vraci. Kada je imao osam ili devet godina, otac ga je doveo u [[Beograd]] i povjerio ujaku, bogatom krojaču koji je radio kod kneza [[Miloš Obrenović|Miloša]]. Jovanoviću se nije svidio krojački zanat, te se zaposlio za slagača u prvoj tiskari u Beogradu pod imenom »Knjažesko-serbska tipografija«. Godine 1838. u tiskaru je predan rukopis za prvi »Srpski bukvar«, početnicu za čije je tiskanje litografske matrice izradio Anastas Jovanović. Budući da je knez bio zadovoljan početnicom i pošto je čuo da je rukopisna slova izradio Jovanović, odlučio je poslati ga u [[Beč]] na školovanje na Akademiji Svete Ane da uči [[bakrorez]]. U Beču se susreće s novim znanstvenim otkrićem, te je u slobodno vrijeme učio litografiju i fotografiju kod Johanna Stadlera, bečkog litografa i fotografa. Smatra se da je 1840. načinio prve litografije na kojima su bili [[Lukijan Mušicki]], [[Vuk Karadžić]] i [[Dositej Obradović]]. [[Datoteka:Michael Obrenovic - foto van Anastas Jovanovic (1817-1899).jpg|mini|200px|Jovanovićeva fotografija kneza Mihaila oko 1856.]] Jovanović je 1941. kupio [[Voigtländer|Voigtländerovu]] kameru« s objektivom [[Jozef Petzval|Jozefa Petzvala]], tada treću koja je proizvedena. Time je svrstan među prve svjetske fotografe. Prvi je među Slavenima koji se počeo zanimati za fotografiju. U početku se bavio [[dagerotipija|dagerotipijom]], a potom [[Talbototipija|talbotipijom]] i [[stereofotografija|stereofotografijom]]. Osim portreta, Jovanović je snimao dijelove raznih gradova (prvi snimci [[Beograd]]a), mrtvu prirodu i razne događaje. Smjenom dinastija u Srbiji 1842. gubi stipendiju, te u Beču otvara fotografsko-litografski atelje, a 1846. završava Akademiju i bavi se izdavačkom djelatnošću.<ref>{{cite web |title=Svetlopisom Anastasija Jovanovića |url=https://www.rastko.rs/fotografija/anastas/zrosulj-anastas.html |website=rastko.rs}}</ref> Smatra se da je Anastas Jovanović prvi srbijanski školovani primijenjeni umjetnik. Po povratku u Srbiju 1859. godine, nakon smjene vlasti, postaje domoupravitelj kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila]] i bavi se organiziranjem života na dvoru. Poslije kneževe smrti 1868. povlači se iz javnog života.<ref>{{cite web |title=Anastas Jovanović - Umetnik koji je "zrakopisom" zapisao srpsku istoriju |url=https://www.011info.com/ko-je-bio/anastas-jovanovic-umetnik-koji-je-zrakopisom-zapisao-srpsku-istoriju |website=011info.com}}</ref> Bio je oženjen Austrijankom Marijom, s kojom je imao troje djece.<ref>{{cite web |title=Prvi srpski fotograf Anastas Jovanović |url=https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-1/4591677/prvi-srpski-fotograf-anastas-jovanovic.html |website=rts.rs}}</ref> == Vidi još == * [[Louis Daguerre]] * [[Mihailo Obrenović]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&mrf%5B10181%5D%5B444063%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] {{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Anastas}} [[Kategorija:Srbijanski likovni umjetnici]] [[Kategorija:Fotografi]] 5zesa4w0plbgpd390vz1jvs7ol1k3i4 10 790013 7469462 7258639 2026-05-27T10:12:02Z Argo Navis 852 7469462 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Kostarike |naslov = Granice [[Kostarika|Kostarike]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Kostarikansko-nikaragvanska granica|Nikaragva]] • [[Kostarikansko-panamska granica|Panama]] |grupa2 = Morske |popis2 = [[Ekvadorsko-kostarikanska granica|Ekvador]] (''Galápagos'') }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Kostarika]] [[Kategorija:Kostarikanski predlošci]] </noinclude> otbtb8nbmdmbqvy3lt4lb8ltbm6heir 7469465 7469462 2026-05-27T10:13:30Z Argo Navis 852 + [[Kolumbijsko-kostarikanska granica|Kolumbija]] 7469465 wikitext text/x-wiki {{Navigacija |naziv = Granice Kostarike |naslov = Granice [[Kostarika|Kostarike]] |grupa1 = Kopnene |popis1 = [[Kostarikansko-nikaragvanska granica|Nikaragva]] • [[Kostarikansko-panamska granica|Panama]] |grupa2 = Morske |popis2 = [[Ekvadorsko-kostarikanska granica|Ekvador]] (''Galápagos'') • [[Kolumbijsko-kostarikanska granica|Kolumbija]] }} <noinclude> [[Kategorija:Predlošci za granice|Kostarika]] [[Kategorija:Kostarikanski predlošci]] </noinclude> 2ks0a3i2brl7t2ge672zxk9msrbego0 0 791160 7469269 7295173 2026-05-27T01:44:16Z نوفاك اتشمان 32162 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Mostar|Mostar]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Mostar u Ratu u Bosni i Hercegovini|Mostar u Ratu u Bosni i Hercegovini]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469269 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba|naziv=Zborno područje Mostar|period=1992. – 1995.|država=[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]|odanost=[[Hrvatsko vijeće obrane]]|veličina=[[Zbor (vojska)|zbor]]|sjedište=[[Mostar]]|ratovi=[[Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]|slika=[[Slika:ZZP Mostar.png]]|istaknuti zapovjednici=Miljenko Lasić (1992. – 1995.)|opis slike=Oznaka zapovjedništva Zbornog područja Mostar}} '''Zborno područje Mostar''' bilo je jedno od četiriju [[Zborno područje|zbornih područja]] [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]].<ref>{{Citiranje weba|last=Portal|first=Ljubuški IKS|date=2022-03-25|title=Hrvatski predsjednik Zoran Milanović će odlikovati brojne postrojbe za 30. godišnjicu HVO-a - Ljubuški Informativno, kulturno, sportski portal - Ljubuški u srcu|url=https://iks-portal.info/informacije/hrvatska-i-regija/item/18699-hrvatski-predsjednik-zoran-milanovic-ce-odlikovati-brojne-postrojbe-za-30-godisnjicu-hvo-a.html|access-date=2025-08-22|website=iks-portal.info|language=hr-hr}}</ref> == Bošnjačko-hrvatski sukob == Za vrijeme [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskog sukoba]], u Mostaru nije bilo mira. 9. svibnja izbile su borbe između [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] na zapadnom i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] na istočnom dijelu grada odvojenom rijekom [[Neretva|Neretvom]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-05-09|title=Kako je ARBiH 9. svibnja 1993. planirala zauzeti Mostar?|url=https://www.dnevnik.ba/teme/kako-je-arbih-9-svibnja-1993-planirala-zauzeti-mostar-2633028/|access-date=2025-08-22|website=www.dnevnik.ba|language=bs}}</ref> U ovom sukobu uništen je najpoznatiji simbol grada - [[Stari most u Mostaru|Stari Most]].<ref>{{Citiranje weba|last=Zovko|first=Slavko|date=2021-11-08|title=Tko je rušio, a tko srušio Stari most u Mostaru?|url=https://povcast.ffzg.unizg.hr/tko-je-rusio-a-tko-srusio-stari-most-u-mostaru/|access-date=2025-08-22|website=Povcast|language=hr}}</ref> == Postrojbe ZP Mostar == (1992.) * 1. brigada "Knez Domagoj" Čapljina * 2. brigada Mostar * 3 brigada Mostar * 4. brigada "Stjepan Radić" Ljubuški * Brigada "Herceg Stjepan" Konjic * Brigada "Knez Branimir" Čitluk * Brigada "Mario Hrkač Čikota" Široki Brijeg * 6. brigada "Vitez Ranko Boban" Grude [[Datoteka:2GardijskaBrigada.png|mini|Oznaka 2. gardijske brigade|215x215px]] (1995.) * [[2. gardijska brigada HVO|2. gardijska brigada Mostar]] * 40. domobranska pukovnija "Vitez Ranko Boban" Grude * 41. domobranska pukovnija "Knez Branimir" Čitluk * 50. domobranska pukovnija "Knez Domagoj" Čapljina * 51. domobranska pukovnija "Stjepan Radić" Ljubuški * 56. domobranska pukovnija"Herceg Stjepan" Konjic * 81. domobranska pukovnija Mostar * 82. domobranska pukovnija Mostar * 83. domobranska pukovnija "Mario Hrkač Čikota" Široki Brijeg <ref>{{Citiranje weba|last=D.L|date=2022-03-25|title=Milanović će odlikovati brojne postrojbe za 30. godišnjicu HVO-a - Jabuka.tv|url=https://www.jabuka.tv/milanovic-ce-odlikovati-brojne-postrojbe-za-30-godisnjicu-hvo-a/|access-date=2025-08-22|language=hr}}</ref> == Odlikovanja == Povodom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja HVO-a, predsjednik [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] [[Zoran Milanović]] je zbog iznimne uspješnosti [[Red bana Jelačića|Redom bana Josipa Jelačića]] odlikovao Zborno područje Mostar.<ref>{{Citiranje weba|last=Index Vijesti|date=2022-04-08|title=Milanović u Mostaru: Nemam predrasude prema nikome u BiH, pa ni prema Srbima|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/milanovic-u-mostaru-nemam-predrasude-prema-nikome-u-bih-pa-ni-prema-srbima/2354531.aspx|access-date=2025-08-22|website=index.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Mostar u Ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:HVO]] [[Kategorija:Bošnjačko-hrvatski sukob]] t1vfxtpqztab9uw2mu8jjq44qz1rxfw 0 791173 7469270 7291889 2026-05-27T01:46:05Z نوفاك اتشمان 32162 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Mostar|Mostar]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Mostar u Ratu u Bosni i Hercegovini|Mostar u Ratu u Bosni i Hercegovini]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469270 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba|naziv=Zborno područje Tomislavgrad|država=[[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]|odanost=[[Hrvatsko vijeće obrane]]|veličina=[[Zbor]]|sjedište=[[Tomislavgrad]]|ratovi=[[Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]|odlikovanja=[[Red bana Jelačića]]|istaknuti zapovjednici=1992. – 1993.: [[General pukovnik]] [[Željko Šiljeg]]<br>1993. – 1994.: [[General bojnik]] [[Zvonimir Skender]]<br>1994. – 1995.: [[General bojnik]] [[Željko Glasnović]]|period=1992. – 1995.|slika=[[Slika:Tomislagrad.png]]|opis slike=Oznaka Zbornog područja Tomislavgrad}} '''Zborno područje Mostar''', prvotno '''Zborno područje Tomislavgrad''', bilo je jedno od četiriju zbornih područja [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]].<ref>{{Citiranje weba|last=Portal|first=Ljubuški IKS|date=2022-03-25|title=Hrvatski predsjednik Zoran Milanović će odlikovati brojne postrojbe za 30. godišnjicu HVO-a - Ljubuški Informativno, kulturno, sportski portal - Ljubuški u srcu|url=https://iks-portal.info/informacije/hrvatska-i-regija/item/18699-hrvatski-predsjednik-zoran-milanovic-ce-odlikovati-brojne-postrojbe-za-30-godisnjicu-hvo-a.html|access-date=2025-08-23|website=iks-portal.info|language=hr-hr}}</ref> Djelovalo je tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] od 1992. do 1995. godine. == Povijest == Tijekom oslobađanja [[Čapljina|Čapljine]], [[Mostar|Mostara]], [[Stolac (BiH)|Stoca]], nastajalo je [[Hrvatsko vijeće obrane]], kao vojna organizacija [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u BiH]], a temeljio se na dijelu struktura [[Teritorijalna obrana|Teritorijalne obrane]] i naoružanom stanovništvu. Početna organizacijska jedinica bili su općinski stožeri HVO-a. Radi usklađivanja i koordiniranja obrane u travnju su 1992. godine osnovane četiri Operativne grupe, koje su kasnije nazvane Operativnim zonama. Na području Tomislavgrada nastaje '''Operativna zona''' '''Sjeverozapadna Hercegovina''', koja u listopadu 1993. dobiva ime '''Zborno područje''' '''Tomislavgrad'''. Zborno područje bilo je isključivo pričuvna skupina, da bi tada bio preuzet koncept zbornog područja po uzoru na [[Oružane snage Republike Hrvatske|Republiku Hrvatsku]], što je značilo da uz pričuvne postrojbe ima i [[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|jednu gardijsku brigadu]].<ref>{{Citiranje weba|title=HVO danas slavi rođendan, donosimo vam zanimljiv i poučan tekst|url=https://hvidra-mostar.com/hvo-danas-slavi-rodendan-donosimo-vam-zanimljiv-i-poucan-tekst/|access-date=2025-08-23|website=Hvidra Mostar|language=hr}}</ref> == Zapovjednici == Prvi zapovjednik ovog Zbornog područja bio je general Željko Šiljeg, koji je do tada obnašao funkciju zamjenika zapovjednika obrane [[Tomislavgrad|Tomislavgrada]].<ref>{{Citiranje weba|date=2023-08-26|title=General Ž. Šiljeg: Bili smo spremni žrtvovati svoje karijere za opći c|url=https://www.hkv.hr/razgovori/42220-general-z-siljeg-bili-smo-spremni-zrtvovati-svoje-karijere-za-opci-cilj-i-za-opce-dobro.html|access-date=2025-08-23|website=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća|language=hr-hr}}</ref> Na tom mjestu je ostao do kraja 1993. godine kada ga mijenja general [[Zvonimir Skender]].<ref>{{Citiranje novina|date=2023-04-14|title=Preminuo general Skender! Imao je najveći čin u Legiji stranaca|language=hr-HR|work=Maxportal|url=https://www.maxportal.hr/vijesti/preminuo-general-skender-imao-je-najveci-cin-u-legiji-stranaca/|access-date=2025-08-23}}</ref> U svibnju 1994. zapovjednik Zbornog područja Tomislavgrad postaje tadašnji zapovjednik [[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijske brigade "A. B. Bušić"]] [[Željko Glasnović]]. Bio je zapovjednik HVO-a u sklopu Hrvatskih snaga ([[Oružane snage Republike Hrvatske|HV]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]]) kojima je zapovijedao general [[Ante Gotovina]] prilikom [[Operacija Maestral|operacija oslobađanja dijelova BiH]] poslije [[Operacija Oluja|operacije Oluja]].<ref>{{Citiranje weba|title=Željko Glasnović|url=http://www.vecernji.hr/biografije/zeljko-glasnovic-307|access-date=2025-08-23|website=Večernji.hr|language=hr|archive-date=12. studenoga 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20151112021835/http://www.vecernji.hr/biografije/zeljko-glasnovic-307|url-status=dead}}</ref> == Ustrojstvo == === 1992. === * [[Brigada "Petar Krešimir IV." Livno]] * [[Brigada Kralj Tomislav|Brigada "Kralj Tomislav" Tomislavgrad]] * Brigada Rama * [[Brigada dr. Ante Starčević|Brigada "Ante Starčević" Uskoplje]] * Brigada "Eugen Kvaternik" Bugojno * Brigada "Hrvoje Vukčić Hrvatinić" Jajce * 5. brigada Posušje === 1995. === * [[1. gardijska brigada HVO "Ante Bruno Bušić"|1. gardijska brigada "Ante Bruno Bušić" Livno]] * 1. domobranska pukovnija Posušje * 55. domobranska pukovnija Kupres * [[Brigada Kralj Tomislav|79. domobranska pukovnija "Kralj Tomislav" Tomislavgrad]] * [[Brigada "Petar Krešimir IV." Livno|80. domobranska pukovnija "Kralj Petar Krešimir IV." Livno]] * 42. domobranska pukovnija Rama * [[Brigada dr. Ante Starčević|43. domobranska pukovnija "Ante Starčević" Uskoplje]] * 97. domobranska pukovnija "Hrvoje Vukčić Hrvatinić" Jajce * Domobranska pukovnija "Eugen Kvaternik" Bugojno <ref>{{Citiranje weba|last=D.L|date=2022-03-25|title=Milanović će odlikovati brojne postrojbe za 30. godišnjicu HVO-a - Jabuka.tv|url=https://www.jabuka.tv/milanovic-ce-odlikovati-brojne-postrojbe-za-30-godisnjicu-hvo-a/|access-date=2025-08-23|language=hr}}</ref> == Odlikovanja == Povodom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja HVO-a, hrvatski predsjednik [[Zoran Milanović]] je zbog iznimne uspješnosti Zborno područje Mostar odlikovao [[Red bana Jelačića|Redom bana Josipa Jelačića]].<ref>{{Citiranje weba|title=Milanović u Mostaru: Nemam predrasude prema nikome u BiH, pa ni prema Srbima|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2354531|access-date=2025-08-23|website=www.index.hr|language=hr}}</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:HVO]] [[Kategorija:Tomislavgrad]] [[Kategorija:Mostar u Ratu u Bosni i Hercegovini]] 4rry48vdo7s0ueq871of4qlztz1dmjg 0 791952 7469343 7467810 2026-05-27T04:53:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469343 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Ismaël Bennacer | slika = [[Datoteka:BennacerLeB2022.jpg|250px]] | opis slike = Bennacer u dresu [[A.C. Milan|Milana]] [[2022.]] godine | država = {{Z|ALŽ}} [[Alžir]] <br> {{Z|FRA}} [[Francuska]] | puno ime = Ismaël Bennacer<ref>{{cite web |url=https://images.cafonline.com/image/upload/caf-prd/kpakgtavgq0lbzxizu89.pdf |title=Algeria |publisher=Confederation of African Football |page=1 |date=15 June 2019 |access-date=16 July 2019 |archive-date=21 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190621010626/https://images.cafonline.com/image/upload/caf-prd/kpakgtavgq0lbzxizu89.pdf |url-status=dead }}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[1. prosinca]] [[1997.]]<ref name="Premier League">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/13120/Ismael-Bennacer/overview |title=Ismael Bennacer: Overview |publisher=Premier League |access-date=30 August 2022 |archive-date=30. kolovoza 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830190640/https://www.premierleague.com/players/13120/Ismael-Bennacer/overview |url-status=dead }}</ref> | mjesto rođenja = [[Arles]] | država rođenja = [[Francuska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 175 cm<ref name="Premier League"/> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <br> (''posudba iz [[A.C. Milan|Milan]]a'') | broj u klubu = 4 | pozicija = [[vezni (nogomet)|defenzivni vezni]] | ugovor = | mlade godine = [[2004.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2017.]] | juniorski klubovi = [[AC Arlésien|Arles]] <br> [[Arsenal F.C.|Arsenal]] | godina = [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2014.]] – [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2017.]] <br> [[2016.]] – [[2017.]] <br> [[2017.]] – [[2019.]] <br> [[2019.]] – ''danas''<br> [[2025.]]<br> [[2025.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[AC Arlésien|Arles B]] <br> [[AC Arlésien|Arles]] <br> [[Arsenal F.C.|Arsenal]] <br> → [[Tours FC|Tours]] (posudba) <br> [[Empoli FC|Empoli]] <br> [[A.C. Milan|Milan]] <br> → [[Olympique de Marseille|Marseille]] (posudba) <br> → [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] (posudba) | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}76 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}137 {{0}}{{0}}{{0}}(7) <br> {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br> {{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine u reprezentaciji = [[2015.]] <br> [[2015.]] – [[2016.]] <br> [[2016.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|FRA|do=18}} <br> {{NogRep|FRA|do=19}} <br> {{NogRep|ALŽ}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}{{0}}56 {{0}}{{0}}{{0}}(3) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 25. svibnja 2026. }} [[Datoteka:Ismaël Bennacer (cropped).jpg|thumb|desno|150px|Bennacer u dresu [[Arsenal F.C.|Arsenala]]]] [[Datoteka:Ismaël Bennacer AC Milan.jpg|thumb|desno|250px|Bennacer pri izvođenju [[korner]]a za [[A.C. Milan|Milan]]]] '''Ismaël Bennacer''' ([[arapski]]: إِسْمَاعِيل بِن نَاصِر; [[Arles]], [[1. prosinca]] [[1997.]]) [[alžir]]sko-[[Francuska|francuski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[vezni (nogomet)|defenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. == Klupska karijera == === Arles === Klupsku karijeru započeo je u [[francuski|francuskom]] [[Ligue 2|drugoligaškom]] klubu [[AC Arlésien|Arles]]u.<ref name="acm">[https://web.archive.org/web/20190804091102/https://www.acmilan.com/en/news/media/2019-08-04/ismael-bennacer-is-a-new-ac-milan-player ISMAËL BENNACER IS A NEW AC MILAN PLAYER], A.C. Milan, objavljeno 4. kolovoza 2019., pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> Debitirao je i postigao pogodak 3. siječnja 2015. u utakmici [[Coupe de France|kupa]] protiv [[Red Star FC|Red Stara]] koji je eliminirao Arles s 2:1.<ref name="ARL">[https://www.transfermarkt.de/ismael-bennacer/leistungsdatendetails/spieler/351816/plus/0?saison=&verein=11300&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – Athlétic Club Arlésien], Transfermarkt, pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> Šest dana kasnije ostvario je svoj ligaški debi u susretu protiv [[US Orléans|Orléansa]] koji je završio 1:1.<ref name="ARL" /> === Arsenal === U srpnju 2015. potpisao je ugovor s [[Arsenal F.C.|Arsenalom]].<ref>{{cite web |url=https://metro.co.uk/2015/07/29/arsenal-complete-shock-transfer-of-ac-arles-avignon-star-ismael-bennacer-5317222/ |title=Arsenal 'complete transfer of AC Arles-Avignon star Ismael Bennacer' |publisher=Metro |last1=Sanderson |first1=Jamie |date=29 July 2015 |access-date=4 August 2019 }}</ref> Jedini nastup za Arsenal ostvario je 27. listopada u utakmici 4. kola [[Engleski liga-kup|Liga-kupa]] u kojoj je [[Sheffield Wednesday F.C.|Sheffield Wednesday]] pobijedio 3:0.<ref>[https://www.transfermarkt.de/ismael-bennacer/leistungsdatendetails/spieler/351816/plus/0?saison=&verein=11&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – FC Arsenal], Transfermarkt, pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> === Tours (posudba) === Bennacer je 31. siječnja 2017. posuđen [[francuski|francuskom]] [[Ligue 2|drugoligašu]] [[Tours FC|Toursu]] do kraja sezone.<ref>{{Cite web|url=http://www.arsenal.com/news/news-archive/20170131/ismael-bennacer-joins-tours-on-loan|title=Ismael Bennacer joins Tours on loan|publisher=Arsenal Media Group|website=www.arsenal.com|language=en|access-date=2017-02-14}}</ref> Debitirao je 3. veljače u ligaškom susretu protiv [[Stade de Reims|Reimsa]] koji je završio 1:1.<ref name="TOU">[https://www.transfermarkt.de/ismael-bennacer/leistungsdatendetails/spieler/351816/plus/0?saison=&verein=3161&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – Tours FC (- 2025)], Transfermarkt, pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> Klupski prvijenac postigao je iz [[Slobodan udarac (nogomet)|slobodnog udarca]] 14. travnja u ligaškoj utakmici u kojoj je [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] izgubio 3:1.<ref name="TOU" /><ref>{{cite web|url=http://www.magcentre.fr/125686-tours-en-route-pour-le-maintien-3-1-contre-sochaux-orleans-replonge-a-nimes-0-2/|title=Tours en route pour le maintien (3-1 contre Sochaux), Orléans replonge à Nîmes (0-2)|language=fr|website=Magcentre.fr|access-date=18 April 2017|archive-date=21 February 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190221000258/http://www.magcentre.fr/125686-tours-en-route-pour-le-maintien-3-1-contre-sochaux-orleans-replonge-a-nimes-0-2/|url-status=dead}}</ref> === Empoli === S [[Empoli F.C.|Empolijem]] je 21. kolovoza 2017. potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>{{cite web|url=http://www.empolicalcio.net/Ismael-Bennacer-e-dell-Empoli.htm|title=Ismaël Bennacer è dell´Empoli|date=21 August 2017|access-date=21 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170821214122/http://www.empolicalcio.net/Ismael-Bennacer-e-dell-Empoli.htm|archive-date=21 August 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=https://au.sports.yahoo.com/arsenal-youngster-bennacer-joins-empoli-36791221.html |title=Arsenal youngster Bennacer joins Empoli |publisher=Yahoo.com |date=21 August 2017 |access-date=4 August 2019 }}</ref> Za novi klub debitirao je pet dana kasnije u utakmici [[Serie B]] protiv [[Ternana Calcio|Ternane]] koja je završila 1:1.<ref name="EMP">[https://www.transfermarkt.de/ismael-bennacer/leistungsdatendetails/spieler/351816/plus/0?saison=&verein=749&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – FC Empoli], Transfermarkt, pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> Prvi pogodak za Empoli postigao je 24. veljače 2018. kada je Empoli igrao 1:1 s [[AS Cittadella|Cittadellom]] u ligi.<ref name="EMP" /> Dvaput je bio asistent 17. travnja kada je Empoli u ligaškoj utakmici pobijedio [[Venezia F.C.|Veneziju]] 3:2.<ref name="EMP" /><ref>{{cite web|title=Empoli : Bennacer passeur décisif face à Venise|url=https://www.lebuteur.com/article/detail?id=76450&titre=empoli-bennacer-passeur-decisif-face-a-venise-video|website=lebuteur.com|date=17 March 2018}}</ref> S Empolijem je osvojio Serie B te sezone. U [[Serie A]] debitirao je 19. kolovoza 2018. protiv [[Cagliari Calcio|Cagliarija]] koji je poražen 2:0.<ref name="EMP" /> Empoli je te sezone ispao iz Serie A, a Bennacer je uz [[Giovanni Di Lorenzo|Giovannija Di Lorenza]] odigrao najviše utakmica te sezone.<ref>Alessandra Gozzini, Maldini chiude per Bennacer Giampaolo ha il suo regista, in La Gazzetta dello Sport, 5. srpnja 2019., str. 8.</ref> Također je proglašen najboljim igračem kluba za tu sezonu.<ref>{{cite web|title=Ismael Bennacer vince il Leone d’Argento 2019|url=http://www.empolichannel.it/ismael-bennacer-vince-il-leone-dargento-2019/|website=empolichannel.it|date=8 May 2019}}</ref> === Milan === S Milanom je 4. kolovoza 2019. potpisao petogodišnji ugovor za iznos od 16 milijuna eura.<ref name="acm" /><ref>{{cite web|url=https://www.tf1.fr/tf1/telefoot/news/mercato-ismael-bennacer-signe-a-lac-milan-officiel-46328970.html|author=Xavier Beal|title=Mercato : Ismaël Bennacer signe à l'AC Milan|website=tf1.fr|date=4 August 2019}}</ref> Debitirao je 25. kolovoza 2019. u utakmici [[Serie A]] u kojoj je Milan izgubio 1:0 od [[Udinese Calcio|Udinesea]].<ref name="MIL">[https://www.transfermarkt.de/ismael-bennacer/leistungsdatendetails/spieler/351816/plus/0?saison=&verein=5&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= Detaillierte Leistungsdaten – AC Mailand], Transfermarkt, pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> Prvi ligaški pogodak za Milan postigao je 18. srpnja 2020. kada je [[Bologna FC 1909|Bologna]] poražena 5:1.<ref name="MIL" /><ref>{{cite web |url=https://www.acmilan.com/en/news/articles/serie-a/2020-07-18/bologna-put-to-the-sword-at-san-siro |title=Match report AC Milan 5-1 Bologna, Serie A 2019/2020 |publisher=AC Milan |date=18 July 2020 |access-date=19 July 2020 }}</ref> Dana 22. listopada 2020. ostvario je debi u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] protiv [[Celtic F.C.|Celtica]] koji je poražen 1:3.<ref name="MIL" /> U [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] debitirao je 15. rujna 2021. kada je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] pobijedio 3:2.<ref name="MIL" /> Dana 23. listopada 2021. postigao je gol i asistenciju u susretu Serie A u kojoj je Bologna izgubila 2:4.<ref name="MIL" /> Prvijenac u UEFA Ligi prvaka postigao je 12. travnja 2023. u četvrtfinalnom susretu protiv [[S.S.C. Napoli|Napolija]] koji je završio s minimalnih 1:0.<ref name="MIL" /> === Marseille (posudba) === Dana 3. veljače 2025. posuđen je [[Olympique de Marseille|Marseilleu]] do kraja sezone uz mogućnost otkupa.<ref>{{Cite web |date=2025-02-03 |title=Ismaël Bennacer is Olympian {{!}} OM |url=https://www.om.fr/en/news/4803/1st-team/95685-ismael-bennacer-olympian |access-date=2025-02-04 |publisher=[[Olympique de Marseille]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=2025-02-03 |title=Ismaël Bennacer leaves AC Milan: official statement |work=AC Milan |url=https://www.acmilan.com/en/news/articles/media/2025-02-03/official-statement-ismael-bennacer |access-date=2025-02-04 }}</ref> Debitirao je šest dana kasnije u utakmici [[Ligue 1]] u kojoj je [[Angers SCO|Angers]] izgubio 0:2.<ref>Eduardo Razo, [https://ligue1.com/en/articles/l1_article_1901-ismael-bennacer-om-s-latest-signing-brings-winning-pedigree Ismaël Bennacer: OM's Latest Signing Brings Winning Pedigree], Ligue 1, objavljeno 9. veljače 2025., pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> === Dinamo Zagreb (posudba) === Bennacer je 5. rujna 2025. posuđen [[GNK Dinamo Zagreb|zagrebačkom Dinamu]] do kraja sezone uz mogućnost otkupa.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/ismael-bennacer-novi-igrac-dinama Ismael Bennacer novi igrač Dinama], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 9. rujna 2025.</ref> Debitirao je 20. rujna 2025., u [[Vječni derbi|derbiju]] protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] koji je završio pobjedom 2:0.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dinamo-uvjerljiv-u-derbiju-hoxha-i-bakrar-spektakularno-zabili-debitirao-bennacer Dinamo uvjerljiv u derbiju, Hoxha i Bakrar spektakularno zabili, debitirao Bennacer], GNK Dinamo Zagreb, objavljeno 20. rujna 2025., pristupljeno 21. rujna 2025.</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 14. prosinca u ligaškom susretu u kojem je [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] izgubio 2:5.<ref>[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dinamo-uvjerljiv-zajc-i-beljo-dvostruki-strijelci-bennacer-zabio-svoj-prvijenac Dinamo uvjerljiv, Zajc i Beljo dvostruki strijelci], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 14. prosinca 2025., pristupljeno 16. prosinca 2025.</ref> == Reprezentativna karijera == Prethodno nastupivši za omladinske selekcije [[Francuska|Francuske]], Bennacer je od 31. srpnja 2016. igrač [[Alžir]]a.<ref>{{cite web|url=http://www.dzfoot.com/2016/07/31/en-bennacer-arsenal-qualifie-avec-lalgerie-88709.php|title=Bennacer (Arsenal) choisit officiellement l'Algérie|author=Toufik O.|publisher=DZfoot|date=31 July 2016|access-date=31 July 2016|archive-date=17. rujna 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200917041246/http://www.dzfoot.com/2016/07/31/en-bennacer-arsenal-qualifie-avec-lalgerie-88709.php|url-status=dead}}</ref> Debitirao je 4. rujna protiv [[Lesotska nogometna reprezentacija|Lesota]] koji je poražen s visokih 6:0.<ref>{{cite web|url=https://www.lebuteur.com/article/detail?id=57425&titre=bennacer-lattraction|title=Bennacer, l’attraction|website=lebuteur.com|date=5 September 2016}}</ref> S Alžirom je 2019. osvojio [[Afrički kup nacija]]. Postigavši tri asistencije, uz [[Franck Kessié|Francka Kessiéa]] bio je najbolji asistent natjecanja. Bennacer je asistirao u finalu protiv [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegala]] za konačnih 0:1.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/live/football/49048899|title=Algeria celebrate second Afcon title after beating Senegal|website=BBC Sport|date=19 July 2019}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.thescore.com/ita_fed/news/1806827 |title=AC Milan snap up Algeria's Africa Cup star Bennacer |work=The Score |date=4 August 2019 |access-date=4 August 2019 }}</ref><ref>{{cite web |url=https://futaa.com/article/188128/top-assists-charts-at-the-2019-african-cup-of-nations |title=Top Assists charts at the 2019 African Cup of Nations |publisher=futaa.com |last1=Otieno |first1=Imran |date=20 July 2019 |access-date=4 August 2019 |archive-date=3 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220503204545/https://futaa.com/article/188128/top-assists-charts-at-the-2019-african-cup-of-nations |url-status=dead }}</ref> Imenovan je najboljim igračem i najboljim mladim igračem natjecanja.<ref name="MVP">{{cite tweet |user=CAF_Online |number=1152378283297837057 |date=19 July 2019 |title= Pulling the strings from midfield like a boss Ismaël Bennacer is the #TotalAFCON2019 best player }}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.espn.com/soccer/african-nations-cup/story/3905300/africa-cup-of-nations-bennacer-dazzlesziyech-disappoints-on-transfer-stage |title=Africa Cup of Nations: Bennacer dazzles, Ziyech disappoints on transfer stage |publisher=ESPN FC |last1=Ames |first1=Nick |date=24 July 2019 |access-date=4 August 2019 }}</ref><ref name="2019-AFCon-Awards">{{cite web |url=https://www.futaa.com/article/188126/afcon-player-of-the-tournament-and-best-young-player-are-announced |title=AFCON Player of the Tournament and Best Young Player are announced |publisher=www.futaa.com |last1=Otieno |first1=Imran |date=20 July 2019 |access-date=4 August 2019 |archive-date=25 April 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220425154738/https://futaa.com/article/188126/afcon-player-of-the-tournament-and-best-young-player-are-announced |url-status=dead }}</ref> Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je 13. listopada 2020. u prijateljskoj utakmici protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]] koja je završila 2:2.<ref>{{cite web|url=https://www.tsa-algerie.com/amical-algerie-mexique-le-magnifique-but-de-bannacer/|title=Amical Algérie – Mexique : le magnifique but de Bennacer|website=tsa-algerie.com|date=13 October 2020}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.africatopsports.com/2020/10/14/ismael-bennacer-fier-davoir-inscrit-mon-premier-but-en-selection/|title=Ismaël Bennacer : « Fier d'avoir inscrit mon premier but en sélection »|website=africatopsports.com|date=14 October 2020}}</ref> == Osobni život == Otac mu je [[Maroko|Marokanac]], a majka [[Alžir]]ka.<ref>{{cite web|title=Coupe du monde 2022: Larguet raconte comment le Maroc a perdu Bennacer au profit de l’Algérie |url=https://rmcsport.bfmtv.com/football/coupe-du-monde/coupe-du-monde-2022-larguet-raconte-comment-le-maroc-a-perdu-bennacer-au-profit-de-l-algerie_AV-202212080343.html |website=RMC SPORT |date=8 December 2022}}</ref><ref name=":0">{{cite web|url=https://rmcsport.bfmtv.com/football/can-2019-qui-est-bennacer-la-revelation-de-l-algerie-1727436.html|author=Clément Chaillou|title=CAN 2019 : Qui est Bennacer, la révélation de l'Algérie|website=rmcsport.bfmtv.com|date=8 July 2019}}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Najbolji igrač [[Afrički kup nacija |Afričkog kupa nacija]]: 2019.<ref name="MVP">{{cite tweet |user=CAF_Online |number=1152378283297837057 |date=19 July 2019 |title= Pulling the strings from midfield like a boss Ismaël Bennacer is the #TotalAFCON2019 best player }}</ref> * Član momčadi natjecanja Afričkog kupa nacija: 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.soccerladuma.co.za/news/articles/international/categories/afcon-2019/caf-announces-2019-africa-cup-of-nations-team-of-the-tourmanent/659542?gallery=659542&gallery-page=1 |title=Caf Announces Afcon Team of The Tournament |publisher=www.soccerladuma.co.za |last1=Kappel |first1=David |date=21 July 2019 |access-date=25 July 2019 |archive-date=7 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200607140705/https://www.soccerladuma.co.za/news/articles/international/categories/afcon-2019/caf-announces-2019-africa-cup-of-nations-team-of-the-tourmanent/659542?gallery=659542&gallery-page=1 |url-status=dead }}</ref> === Klupska === ;Empoli * [[Serie B]]: 2017./18. ;Milan * [[Serie A]]: 2021./22.<ref>{{cite web|url=https://www.news18.com/news/football/ac-milan-secure-1st-serie-a-title-in-11-years-5225965.html|title=Milan secure 1st Serie A title in 11 years|publisher=News18 India|date=22 May 2022|access-date=22 May 2022}}</ref> * [[Supercoppa Italiana]]: 2024./25.<ref>{{Cite web |date=2025-01-06 |title=IL MILAN RIBALTA LA FINALE! |url=https://www.legaseriea.it/en/media/supercoppa/il-milan-ribalta-la-finale |access-date=2025-01-07 |publisher=[[Serie A|Legia Serie A]]t}}</ref> ;Dinamo Zagreb * [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2025./26.|2025./26.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2025./26.|2025./26.]] === Reprezentativna === * [[Afrički kup nacija]]: 2019.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.com/sport/live/football/49048899|title=Algeria hold on against Senegal to win Afcon|website=BBC Sport|date=19 July 2019}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.fff.fr/equipe-nationale/joueur/9468-bennacer-ismael/fiche.html Profil], [[Francuski nogometni savez]] * [https://www.transfermarkt.de/ismael-bennacer/profil/spieler/351816 Profil], [[Transfermarkt]] {{Sastav – Dinamo Zagreb}} {{GLAVNIRASPORED:Bennacer, Ismaël}} [[Kategorija:Alžirski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Empolija]] [[Kategorija:Nogometaši A.C. Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique de Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Aktivni nogometaši]] ld1kxtgdx71cee0pi88yyy978fht0mc 0 793275 7469472 7296034 2026-05-27T10:20:12Z Argo Navis 852 Argo Navis premješta stranicu [[Francusko-sješelska granica]] na [[Francusko-sejšelska granica]] bez preusmjeravanja 7296034 wikitext text/x-wiki {{Infookvir granica | name = Francusko-sješelska granica | image = | alt = | caption = | territory1 = {{Z+X|FRA}} | territory2 = {{Z+X|SEJ}} | length = 1361 | enclaves = | established = [[1976.]] | establishedreason = Neovisnost Sejšela | current = [[2001.]] | currentreason = [[Sporazum o pomorskoj granici između Francuske i Sejšela]] | disestablished = | disestablishedreason = | treaties = | notes = Pomorska granica }} '''Francusko-sješelska granica''' je [[granica]], u potpunosti [[Pomorska granica|pomorska]], koja razdvaja [[Francuska|Francusku]] ([[otočje Glorieuses]]) i [[Sejšeli|Sejšelski]] arhipelag (kod otoka [[Assomption (otok)|Assomption]] i [[Astove]]), u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. == Povijest == Godine [[1756.]], [[Francuska]] preuzima kontrlu nad Sejšelskim otocima, koje naziva Sejšeli po tadašnjem francuskom ministru financija [[Jean Moreau de Sechelles]]u. [[UK|Britanci]] su preuzeli kontrolu nad otocima [[1814.]] godine. Od [[1976.]] godine Sejšeli su nezavisna [[država]] i članica [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a i [[Frankofonija|Frankofonije]]. Nakon pregovora održanih u [[Victoria (Sejšeli)|Victoriji]] (glavnom gradu Sejšela) 28. lipnja 2000. pomorska granica između dviju država određena je konvencijom potpisanom 19. veljače 2001., ponovno u Victoriji, a objavljenom u Francuskoj dekretom od 22. svibnja 2001.<ref>[http://legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000223026 Décret {{n°}}2001-456 du 22 mai 2001 portant publication de la Convention entre le Gouvernement de la République française et le Gouvernement de la République des Seychelles relative à la délimitation de la frontière maritime de la zone économique exclusive et du plateau continental de la France et des Seychelles, signée à Victoria le 19 février 2001], [[Journal officiel de la République française|JORF]] {{n°}}124 du 30 mai 2001, {{p.|8588–8590}}, texte {{n°}}13, [[Système NOR|NOR]] MAEJ0130032D, sur [[Légifrance]].</ref>. == Značajke == [[slika:Maritime boundaries between Seychelles and France-fr.svg|mini|desno|450px|Zemljovid granice]] Pomorski teritorij ([[Isključivi gospodarski pojas|isključive gospodarski pojasevi]] i [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalni pojasevi]]) dviju država razgraničeni su linijom koja se nalazi na jednakoj udaljenosti od njihove odgovarajuće [[Polazna crta|polazne crte]] koja spaja geodetskim lukovima točke čije su [[Zemljopisni koordinatni sustav|geografske koordinate]] sljedeće (u geodetskom sustavu [[WGS84]]): * 1: {{coord|11|08|23|S|45|46|03|E|name=Točka 1}} * 2: {{coord|10|39|01|S|46|54|40|E|name=Točka 2}} * 3: {{coord|11|01|15|S|48|29|07|E|name=Točka 3}} == Povezani članci == * [[Sporazum o pomorskoj granici između Francuske i Sejšela]] * [[Francusko-sješelski odnosi]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Granice Sejšela]] [[Kategorija:Granice prekomorske Francuske]] [[Kategorija:Otočje Glorieuses]] 2hkfe4jjh0qdbysum3i25oyf2t4tgng 7469474 7469472 2026-05-27T10:21:12Z Argo Navis 852 7469474 wikitext text/x-wiki {{Infookvir granica | name = Francusko-sejšelska granica | image = | alt = | caption = | territory1 = {{Z+X|FRA}} | territory2 = {{Z+X|SEJ}} | length = 1361 | enclaves = | established = [[1976.]] | establishedreason = Neovisnost Sejšela | current = [[2001.]] | currentreason = [[Sporazum o pomorskoj granici između Francuske i Sejšela]] | disestablished = | disestablishedreason = | treaties = | notes = Pomorska granica }} '''Francusko-sješelska granica''' je [[granica]], u potpunosti [[morska granica|morska]], koja razdvaja [[Francuska|Francusku]] ([[otočje Glorieuses]]) i [[Sejšeli|Sejšelski]] arhipelag (kod otoka [[Assomption (otok)|Assomption]] i [[Astove]]), u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. == Povijest == Godine [[1756.]], [[Francuska]] preuzima kontrlu nad Sejšelskim otocima, koje naziva Sejšeli po tadašnjem francuskom ministru financija [[Jean Moreau de Sechelles]]u. [[UK|Britanci]] su preuzeli kontrolu nad otocima [[1814.]] godine. Od [[1976.]] godine Sejšeli su nezavisna [[država]] i članica [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a i [[Frankofonija|Frankofonije]]. Nakon pregovora održanih u [[Victoria (Sejšeli)|Victoriji]] (glavnom gradu Sejšela) 28. lipnja 2000. pomorska granica između dviju država određena je konvencijom potpisanom 19. veljače 2001., ponovno u Victoriji, a objavljenom u Francuskoj dekretom od 22. svibnja 2001.<ref>[http://legifrance.gouv.fr/affichTexte.do?cidTexte=JORFTEXT000000223026 Décret {{n°}}2001-456 du 22 mai 2001 portant publication de la Convention entre le Gouvernement de la République française et le Gouvernement de la République des Seychelles relative à la délimitation de la frontière maritime de la zone économique exclusive et du plateau continental de la France et des Seychelles, signée à Victoria le 19 février 2001], [[Journal officiel de la République française|JORF]] {{n°}}124 du 30 mai 2001, {{p.|8588–8590}}, texte {{n°}}13, [[Système NOR|NOR]] MAEJ0130032D, sur [[Légifrance]].</ref>. == Značajke == [[slika:Maritime boundaries between Seychelles and France-fr.svg|mini|desno|450px|Zemljovid granice]] Pomorski teritorij ([[Isključivi gospodarski pojas|isključive gospodarski pojasevi]] i [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalni pojasevi]]) dviju država razgraničeni su linijom koja se nalazi na jednakoj udaljenosti od njihove odgovarajuće [[Polazna crta|polazne crte]] koja spaja geodetskim lukovima točke čije su [[Zemljopisni koordinatni sustav|geografske koordinate]] sljedeće (u geodetskom sustavu [[WGS84]]): * 1: {{coord|11|08|23|S|45|46|03|E|name=Točka 1}} * 2: {{coord|10|39|01|S|46|54|40|E|name=Točka 2}} * 3: {{coord|11|01|15|S|48|29|07|E|name=Točka 3}} == Povezani članci == * [[Sporazum o pomorskoj granici između Francuske i Sejšela]] * [[Francusko-sješelski odnosi]] == Izvori == {{Izvori}} {{Granice Francuske}} {{Granice Sejšela}} [[Kategorija:Granice Sejšela]] [[Kategorija:Granice prekomorske Francuske]] [[Kategorija:Otočje Glorieuses]] b7k1pm7dsqie3r0twhgpxvjljvjzq1u 0 793282 7469473 7296021 2026-05-27T10:20:21Z Argo Navis 852 Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Francusko-sješelska granica]] na [[Francusko-sejšelska granica]] 7469473 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Francusko-sejšelska granica]] a3cz5g8jshocbr6x52drvr10b3f7xpl 14 795782 7469506 7326085 2026-05-27T10:39:11Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Aziji|Bivše države u Aziji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469506 wikitext text/x-wiki <!-- {{commonscat|}} --> [[Kategorija:Povijest Jemena]] [[Kategorija:Bivše države u Aziji|Jemen]] mu65tdkxak2rc0pla4pzq4sy6hfq44v 0 796138 7468993 7330022 2026-05-26T13:05:41Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porječje Nigera|Porječje Nigera]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porječje Benue|Porječje Benue]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468993 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Donga | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = River Donga 3.jpg | slika_opis = Donga | slika2 = Donga River at Abong Nigeria.jpg | slika2_opis = Rijeka Donga u Abongu, Nigerija, u prosincu 1990. | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = KAM,NIG | naselja = | duljina = | površina porječja = | lokacija istjeka = kod ušća | najmanji istjek = | prosječni istjek = 1800 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = visoravan [[Mambilla]] | sutok = | izvor_koordinate = {{Coord|6.955370|11.513447|format=dms|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{Coord|8.320949|9.973638|format=dms|display=it}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = Atlantski | ulijeva se u = [[Benue (rijeka)|Benue]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija#Kamerun | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} [[Datoteka:NW_Cameroon.svg|mini|lijevo|300px|Sjeverozapadna regija Kameruna. Rijeka Donga je na sjeveru, na [[Kamerunsko-nigerijska granica|granici s Nigerijom]].]] '''Donga''' je rijeka u [[Nigerija|Nigeriji]] i [[Kamerun]]u. Rijeka izvire na visoravni [[Mambilla]] u istočnoj [[Nigerija|Nigeriji]], čini dio [[Kamerunsko-nigerijska granica|međunarodne granice između Nigerije i Kameruna]] i teče prema sjeverozapadu da bi se na kraju spojila s [[Benue (rijeka)|rijekom Benue]] u [[Nigerija|Nigeriji]].<ref name="pinterest"/> Donge ima porječje površine {{Km2|20000}}. Na svom vrhuncu, blizu ušća u rijeku [[Benue (rijeka)|Benue]], rijeka im protok od {{M3/s|1800}}.<ref name="worldbank"/> U državi [[Taraba (nigerijska država)|Taraba]] u Nigeriji postoje tri šumska rezervata, Baissa, Amboi i rijeka [[Bissaula]], u porječju rijeke Donga. Leže na obroncima i u podnožju [[Visoravan|visoravni]] [[Mambilla]], jugozapadno od [[Nacionalni park Gashaka Gumti|Nacionalnog parka Gashaka Gumti]].<ref name="birdlife"/> == Zagađenje == Istraživanja pokazuju da su pesticidi bili dominantni organski zagađivač u rijeci Donga.<ref name="researchgate"/><ref name="Eyiseh 2022"/> == Klima == Prosječna godišnja temperatura je oko 33°C, ali u siječnju je visoka razina hladnoće, a u kolovozu povećana količina oborina. Postotak oborina je 40,35% s relativnom vlažnošću zraka od 54,98%. Obično je vrlo toplo u ožujku s 40,44°C i prosječnim vjetrom od 8,84 km/h.<ref name="weatherspark"/> == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="pinterest">{{Citiranje weba|title=The Donga River is a river in Nigeria and Cameroon. The river arises from the Mambilla Plateau in Eastern Nigeria, forms part of the international border betwee…|url=https://www.pinterest.co.uk/pin/474355773253291120/}}</ref> <ref name="worldbank">{{Citiranje weba|last=Inger Andersen|last2=Ousmane Dione|last3=Martha Jarosewich-Holder|last4=Jean-Claude Olivry|year=2005|title=The Niger River Basin: A Vision for Sustainable Management|url=http://siteresources.worldbank.org/INTWAT/Resources/4602114-1206643460526/Niger_River_Basin_Vision_Sustainable_Management.pdf|access-date=2011-02-06|publisher=[[Svjetska banka]]}}</ref> <ref name="birdlife">{{Citiranje weba|title=Donga river basin forests|url=http://www.birdlife.org/datazone/sitefactsheet.php?id=6747|access-date=2011-02-06|publisher=[[BirdLife International]]}}</ref> <ref name="researchgate">{{Citiranje weba|title=Determination of Organic Pollutants In Water Samples From River Donga, Taraba State, Nigeria|url=https://www.researchgate.net/publication/358411829}}</ref> <ref name="Eyiseh 2022">{{Citiranje časopisa|last=Eyiseh|first=Tukura Echuano|title=Determination of heavy metals concentration in water and sediment of river donga, Taraba state|url=https://www.fisheriesjournal.com/archives/2022/vol10issue5/PartA/10-4-40-859.pdf|journal=International Journal of Fisheries and Aquatic Studies|volume=10|issue=5|pages=12|via=fisheriesjournal}}</ref> <ref name="weatherspark">{{Citiranje weba|title=Donga Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/65573/Average-Weather-in-Donga-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-10-02|website=weatherspark.com|language=en}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} [[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Benue]] [[Kategorija:Kamerunsko-nigerijska granica]] [[Kategorija:Granične rijeke]] jwkcg7zykztanvqubumpppe9lq2wqot 0 796716 7469453 7429482 2026-05-27T09:59:33Z ~2026-31657-69 362217 /* */ 7469453 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Coat of arms of Marko Kovač (bishop).svg|mini|Biskupski grb.]] '''Marko Kovač''' ([[Grad Zagreb|Zagreb]], [[10. siječnja]] [[1981.]]) hrvatski je [[prelat]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] i [[pomoćni biskup]] [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački]] od 31. siječnja 2026. == Školovanje == Rođen je 10. siječnja 1981. godine u Zagrebu. [[Krštenje|Kršten]] je 15. ožujka 1981. u [[Crkva sv. Josipa u Zagrebu|župnoj crkvi sv. Josipa]] na [[Trešnjevka|zagrebačkoj Trešnjevki]], gdje je 7. listopada 1995. primio i [[Krizma|sakrament svete Potvrde]]. Odrastao je na Trešnjevki. Osnovnu školu pohađao je od 1987. do 1995. godine, a potom nastavio školovanje u [[Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu|Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu]] kao vanjski učenik (1995.-1999.), gdje je 1999. godine položio maturu. Iste godine stupio je u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište te započeo studij filozofije i teologije na [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]].<ref>[https://radio-medjugorje.com/vijesti/crkva/marko-kovac-i-vlado-razum-imenovani-zagrebackim-pomocnim-biskupima Marko Kovač i Vlado Razum] radio-medjugorje.com Pristupljeno 27. veljače 2026.</ref> Nakon dvije godine studija, 2001. godine, poslan je u [[Rim]], gdje je nastavio formaciju na [[Gregoriana|Papinskom sveučilištu ''Gregoriana'']], boraveći u kolegiju ''[[Germanicum et Hungaricum]]''. Bakalaureat je stekao 24. lipnja 2004. godine te se potom vratio u Hrvatsku. Od 2012. do 2015. pohađao je postdiplomski studij [[kanonsko pravo|kanonskog prava]] na Fakultetu sv. Pija X. u [[Venecija|Veneciji]].<ref name=zgn>[https://www.zg-nadbiskupija.hr/zivotopis-prec-marka-kovaca/27576 Životopis preč. Marka Kovača] zg-nadbiskupija.hr Pristupljeno 27. veljače 2026.</ref> ==Svećeništvo== Za [[đakon]]a je zaređen 18. lipnja 2005., a za [[svećenik]]a 17. lipnja 2006. godine.<ref name=bitno>[https://www.bitno.net/vijesti/aktualnosti/marko-kovac-najmladi-hrvatski-biskup/ Marko Kovač postao je najmlađim hrvatskim biskupom i jednim od najmlađih u svijetu] [[bitno.net]] Pristupljeno 27. veljače 2026.</ref> Tijekom 2005. i 2006. bio je đakon u Župi sv. Nikole Tavelića u Zagrebu ([[Kustošija]]) te suradnik u Tajništvu za pripremu [[Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije|Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije]]. Od 2006. do 2010. bio je [[župni vikar]] u Župi Blažene Djevice Marije Žalosne ([[Špansko]]). Potom je godinu dana bio župni vikar u Župi Uzašašća Gospodnjega na [[Sloboština (Zagreb)|Sloboštini]] (2010. – 2011.) te potom u Župi sv. Petra u Zagrebu (2011. – 2012.).<ref name=zgn/> Nakon poslijediplomskog studija bio je moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola (2015. – 2017.). Kao pastoralni suradnik u Župi sv. Jeronima na [[Maksimir]]u (2015. – 2022.), od 2017. je i biskupski vikar za pastoral te od 2020. privremeni upravitelj Župe sv. Barbare u [[Vrapče|Vrapču]]. Od 2021. obnaša dužnost kancelara Nadbiskupskoga duhovnog stola. Tijekom 2022. i 2023. bio je privremeni upravitelj Župe Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije na [[Malešnica|Malešnici]] te od 2023. pastoralni suradnik u Župi Svete Obitelji u Zagrebu.<ref name=zgn/> == Biskupstvo == Dana 17. studenoga 2025. godine papa [[Lav XIV.]] imenovao ga je za zagrebačkog pomoćnog biskupa. Dana 31. siječnja 2026. nadbiskup [[Dražen Kutleša]] zaredio ga je za biskupa u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj katedrali]],<ref>[https://ika.hkm.hr/najave/biskupsko-redenje-mons-marka-kovaca-i-mons-vlade-razuma/ Biskupsko ređenje mons. Marka Kovača i mons. Vlade Razuma] ika.hkm.hr, Informativna katolička agencija, 31. siječnja 2026.</ref> kao jednoga od najmlađih na svijetu u tom trenutku.<ref name=bitno/><ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zagrebacka-nadbiskupija-dobila-dva-nova-biskupa---960807.html Zagrebačka nadbiskupija ima nove biskupe: Jedan je među 10 najmlađih u svijetu] dnevnik.hr, objavljeno 31. siječnja 2026., pristupljeno 9. veljače 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Trenutačno službujući biskupi u Hrvatskoj}} {{GLAVNIRASPORED:Kovač, Marko}} [[Kategorija:Trešnjevka]] [[Kategorija:Zagrebački pomoćni biskupi]] [[Kategorija:Diplomanti Papinskog sveučilišta Gregoriana]] fzlwmhmwh67e4prc7qczwboddc2krde 0 797126 7469159 7341202 2026-05-26T19:04:25Z Divna Jaksic 974 7469159 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=115. brigada Imotski |osnovana datum=29. srpnja 1991. |država=[[Republika Hrvatska]] |odanost=[[Zbor narodne garde]], [[Hrvatska vojska]] |veličina=[[Brigada]], 2000 – 750 vojnika |sjedište=Vojarna Kamenmost, [[Imotski]] |ratovi=[[Domovinski rat]] |nadimak=Imotska |odlikovanja=[[Red Nikole Šubića Zrinskog]] |ukinuta datum=1999. |istaknuti zapovjednici=Mile Čatlak, Srećko Udiljak, Anđelko Vidošević, Ivan Škoro, Ivan Cvitanušić, Damir Krstičević, Vedran Ujević, Ante Katić |geslo=Dušu bogu, život za Hrvatsku! |slika=[[File:115.brigada-Imotski.png]] |opis slike=Oznaka 115. brigade |obljetnica=[[29. srpnja]] }} '''115. brigada''' '''Hrvatske vojske''' jedna je od ratnih [[brigada]] koje su sudjelovale u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=Ratni put|url=https://uhbdr115imotskabrigada.hr/ratni-put/|access-date=2025-11-21|website=UHBDR 115. IMOTSKE BRIGADE HV|language=hr}}</ref> == Ratni put == 115. imotska brigada počela se popunjavati 29. srpnja 1991. godine vojnicima sa područja [[Imotski|Imotskog]]. Mile Čatlak izabran je za zapovjednika brigade. Početkom kolovoza, zapovjednik Čatlak odlazi na novu dužnost, a v.d. zapovjednika brigade postaje Srećko Udiljak, predstojnik Ureda za obranu Imotski koji obnaša dužnost do 1. listopada, kada je novi zapovjednik postao Anđelko Vidošević.<ref name=":0" /> Sjedište brigade bilo je u vojarni Kamenmost u [[Imotski|Imotskom]].<ref>{{Citiranje weba|title=MORH: Vojarna Kamenmost u Imotskom nema perspektivu u sustavu obrane|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=119291|access-date=2025-11-21|website=www.index.hr|language=hr}}</ref>[[Datoteka:FVO 9330-scaled.jpg|mini|316x316px|Pripadnici 115. brigade Imotski]] == Žrtve rata == U Domovinskome ratu 115. brigada HV-a Imotski imala je deset poginulih vojnika, oko dvije stotine ranjenih i tako toliko oboljelih.<ref name=":0" /> == Izvori == <references /> [[Kategorija:Brigade u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Nositelji Reda Nikole Šubića Zrinskog]] e4uz0wdalb6dx3fj25kzoyap8z8kdx3 14 797626 7469490 7345301 2026-05-27T10:35:50Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države|Bivše države]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Europi|Bivše države u Europi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469490 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Povijest Italije do 1815.]] [[Kategorija:Bivše države u Europi|Italija]] [[Kategorija:Povijest Italije (1815. – 1871.)]] 103rvzn5gr1hv3aak8p1vvbl4fp7doo 0 797899 7469160 7347926 2026-05-26T19:04:42Z Divna Jaksic 974 7469160 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=164. brigada Starigrad |osnovana datum=15. veljače 1992. |ukinuta datum=31. srpnja 1992. |država=[[Republika Hrvatska]] |odanost=[[Hrvatska vojska]] |veličina=[[Brigada]] |sjedište=[[Starigrad]] |ratovi=[[Domovinski rat]] |istaknuti zapovjednici=[[Brigadir]] [[Vladimir Lelas]] }} '''164. brigada Starigrad''' bivša je [[brigada]] [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. == Povijest == Brigada je formirana formirana 15. veljače 1992. godine snagama iz sastava [[112. brigada HV|112. brigade]].<ref>{{Citiranje weba|last=Bajlo|first=Ivan|title=164. brigada HV, Starigrad|url=http://www.vojska.net:80/hrv/oruzane-snage/hrvatska/brigada/164/|access-date=2025-12-02|website=www.vojska.net|language=hr}}</ref> Brigadu su formirali [[brigadir]] [[Vladimir Lelas]] i [[pukovnik]] [[Ilija Vincetić]].<ref>{{Citiranje weba|last=Fuštin|first=Sebastijan|date=2025-12-02|title=Otkrivena spomen ploča pripadnicima satnije Ban Jelačić|url=https://www.zagorje.com/clanak/oroslavje/otkrivena-spomen-ploca-pripadnicima-satnije-ban-jelacic|access-date=2025-12-02|website=Zagorje.com|language=hr}}</ref> Dana 21. srpnja 1992. godine osniva se [[7. domobranska pukovnija HV|7. domobranska pukovnija]], pod koju ulaze snage ove brigade.<ref>{{Citiranje weba|last=Zadar|first=Novi radio|date=2021-07-27|title=29.OBLJETNICA 7.DOMOBRANSKE PUKOVNIJE Postrojba kroz koju je prošlo više od 5.000 branitelja zadarskog kraja!|url=https://www.noviradio.hr/29-obljetnica-7-domobranske-pukovnije-postrojba-kroz-koju-je-proslo-vise-od-5-000-branitelja-zadarskog-kraja/|access-date=2025-12-02|website=Novi radio Zadar|language=hr}}</ref> Dana 21. srpnja službeno se ukida 164. brigada Starigrad.<ref>{{Citiranje weba|last=Daran|date=2022-08-19|title=Brigadir HV-a Ilija Vincetić: Lažljivci i krivotvoritelji – SRAM VAS BILO!!|url=https://hrvatskonebo.org/2022/08/19/brigadir-hv-a-ilija-vncetic-lazljivci-i-krivotvoritelji-sram-vas-bilo/|access-date=2025-12-02|website=Hrvatsko nebo|language=hr}}</ref> == Izvori == <references />{{Mrva-vojska}} [[Kategorija:Hrvatske brigade u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Zadarska županija]] 4kzsizvj4kw8byj8fzm8iguuthtgl9w 0 798577 7469201 7449930 2026-05-26T20:48:18Z Ame71 128419 Prvenstvo provincije 7469201 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1940./41. | izdanje = 22. | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum = | prvaci = ''naslov nije dodijeljen'' | promovirani = | degradirani = | broj klubova = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1941./42.|1941./42.]] }} U sezoni 1940./41. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je dvadeset i drugo izdanje prvenstva podsaveza. Glavne ekipe podsaveza (BSK, Jugoslavija, BASK i Jedinstvo) natjecale su se u [[Srpska liga u nogometu 1940./41.|Srpskoj ligi 1940./41.]] Dana 6. travnja 1941. [[Sile Osovine]] započele su [[Travanjski rat|invaziju na Jugoslaviju]]. Jugoslavija se predala 17. travnja. Između zemalja pobjednica ([[Treći Reich|Njemačke]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]) raskomadana je [[Kraljevina Jugoslavija]], a nastala je i [[Nezavisna Država Hrvatska]].<br /> [[Srbija]] postaje [[Vlada narodnog spasa|marionetska država]] nacističke Njemačke koju je [[Hitler]] povjerio generalu [[Milan Nedić|Milanu Nediću]]. == Prvenstvo Beograda == === 1. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1940./41.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[ZSK Vitez Zemun|Vitez Zemun]] ||14||13||1||0||49||14||3,500||27 |- |2. || [[SK Sloga Beograd|Sloga Beograd]] ||14||8||4||2||39||25||1,560||20 |- |3. || [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] ||13||9||1||3||34||22||1,545||19 |- |4. || [[FK Čukarički Beograd|ČSK Istra Beograd]] ||13||6||2||5||27||23||1,173||14 |- |5. || [[SK Zemun]] ||14||5||4||5||21||20||1,050||14 |- |6. || [[SK Električna centrala Beograd|Električna centrala Beograd]] ||12||4||2||6||24||24||1,000||10 |- |7. || [[SK Mitić Beograd|Mitić Beograd]] ||13||3||4||6||25||28||0,892||10 |- |8. || [[SK Borac Beograd|Borac Beograd]] ||13||4||2||7||17||23||0,739||10 |- |9. || [[RFK Grafičar Beograd|Grafičar Beograd]] ||14||5||1||8||17||26||0,653||11 |- |10. || [[SK Sparta Beograd|Sparta]] ||11||3||3||5||16||26||0,615||9 |- |11. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||13||0||0||13||16||54||0,296||0 |- !colspan="10"| <small>Prvenstvo je prekinuto zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 210.</ref> </small> |} * Posljednje utakmice odigrane su 23. ožujka 1941., a u trenutku prekida prvo mjesto na tablici zauzimao je Vitez koji je bio i jesenski prvak.<ref name="sijic2"/> === 1./A razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./A razred 1940./41.}} {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] ||10||8||2||0||26||7||3,714||18 |- |2. || [[SK Slavija Beograd|Slavija]] ||10||8||1||1||47||14||3,357||17 |- |3. || [[Građanski Zemun]] ||10||7||2||1||35||21||1,667||16 |- |4. || [[FK Palilulac Beograd|Palilulac]] ||10||5||3||2||25||16||1,563||13 |- |5. || [[FK Železničar Beograd|Železničar]] ||10||4||2||4||23||17||1,353||10 |- |6. || [[SK Brđanin Beograd|Brđanin]] ||10||4||1||5||22||44||0,500||9 |- |7. || [[SK Banovac Beograd|Banovac]] ||10||3||1||6||13||24||0,542||7 |- |8. || [[SK Zanatlija Beograd|Zanatlija]] ||10||1||3||6||17||27||0,630||5 |- |9. || [[Ruski SK Beograd|Ruski]] ||10||1||2||7||14||32||0,438||4 |- |10. || [[Srpski mač]] ||10||1||1||8||16||36||0,444||3 |- !colspan="10"| <small>Prvenstvo je prekinuto zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} === 1./B razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./B razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 10 === 2. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 2. razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 20 (10 članova Savske grupe i 10 članova Dravske grupe) === 3. razred === {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 6 == 4. razred == {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 4. razred 1940./41.}} * ''Sudionici:'' 14 (7 članova Moravske grupe i 7 članova Drinske grupe) == Prvenstvo provincije == {| class="wikitable" style="text-align: center" |- ! Župa || Prvak |- | [[Prvenstvo Braničevsko-podunavske župe u nogometu 1940./41.|Braničevsko-podunavska župa]] || ''prvenstvo prekinuto'' |- | [[Prvenstvo Jaseničko-kosmajske župe u nogometu 1940./41.|Jaseničko-kosmajska župa]] || [[ASK Obilić Aranđelovac|Obilić Aranđelovac]]<ref>[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 223.</ref> |- | [[Prvenstvo Kolubarske župe u nogometu 1940./41.|Kolubarska župa]] || [[VSK Valjevo]]<ref name="sijic2"/> |- |colspan="2" align="left"|<small> Izvori:<ref name="sijic2"/> </small> |} == Finale Beogradskog loptačkog podsaveza == Finale nije odigrano == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] * [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1940./41.]] * [[Srpska liga u nogometu 1940./41.]] == Vanjske poveznice == * Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 210. == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} {{YU nogomet 1940./41.}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Beograd-0]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1940-41 Beograd-0]] i971vi6ipiu5outsz0ba52kq7f3imoo 0 798727 7469315 7462016 2026-05-27T04:20:00Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469315 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:OpenArena-Rocket.jpg|desno|mini|Izračuni osvjetljenja i refleksije, kao u [[Videoigra|videoigri]] ''OpenArena'', koriste brzi inverzni kod kvadratnog korijena za izračunavanje kutova upada i refleksije.]] '''Brzi inverzni kvadratni korijen''' ili '''[[Heksadekadski brojevni sustav|heksadecimalna]] konstanta''' je [[algoritam]] koji procjenjuje <math display="inline">1/\sqrt{x}</math>, recipročna vrijednost (ili multiplikativni inverz) [[Kvadratni korijen|kvadratnog korijena]] 32-[[Bit|bitnog]] broja s pomičnim zarezom <math>x</math> u IEEE 754 formatu s pomičnim zarezom. Algoritam je najpoznatiji po svojoj primjeni u videoigri ''[[Quake 3 Arena|Quake III Arena]]'', [[Pucačina|pucačine iz prvog lica]] izdanoj 1999. koja se uvelike temelji na [[3D računalna grafika|3D grafici]]. S kasnijim napretkom [[hardware]]a, posebno naredbom [[x86]] SSE <code>rsqrtss</code>, ovaj algoritam općenito nije najbolji izbor za moderna računala,<ref name="ruskin" /> iako ostaje zanimljiv povijesni primjer.<ref name="z88dk" /> Algoritam prihvaća 32-bitni broj s pomičnim zarezom kao ulaz i pohranjuje prepolovljenu vrijednost za kasniju upotrebu. Zatim, tretirajući bitove koji predstavljaju broj s pomičnim zarezom kao 32-bitni cijeli broj, izvodi se logički pomak udesno za jedan bit i rezultat se oduzima od broja, što je prikaz aproksimacije u obliku pomične točke <math display="inline">\sqrt{2^{127}}</math>.<ref name="mrob"/> To rezultira prvom aproksimacijom inverznog kvadratnog korijena ulaza. Ponovno tretirajući bitove kao broj s pomičnim zarezom, pokreće se jedna iteracija Newtonove metode, što daje precizniju aproksimaciju. == Povijest == William Kahan i KC Ng u Berkeleyu napisali su neobjavljeni rad u svibnju 1986. u kojem opisuju kako izračunati kvadratni korijen koristeći tehnike mijenjanja bitova nakon čega slijede [[Newtonove iteracije]].<ref name="fdlibm" /> Krajem 1980-ih, Cleve Moler u Ardent Computeru saznao je za ovu tehniku<ref name="MolerResp" /> i prenio je svom kolegi [[Greg Walsh|Gregu Walshu]]. Greg Walsh osmislio je sada poznati konstantni i brzi inverzni algoritam kvadratnog korijena. Gary Tarolli bio je savjetnik za Kubotu, tvrtki koja je u to vrijeme financirala Ardent, i vjerojatno je donio algoritam u 3dfx Interactive oko 1994.<ref name="Beyond3Dp2" /><ref name="Beyond3D" /> Jim Blinn demonstrirao je jednostavnu aproksimaciju inverznog kvadratnog korijena u kolumni iz 1997. za ''IEEE Computer Graphics and Applications''.{{Sfn|Blinn|1997|pp=80–84}} Povratnim inženjerstvom drugih suvremenih 3D videoigara otkrivena je inačica algoritma u [[Activision|Activisionovoj]] igri ''Interstate '76'' iz 1997. <ref name="interstate76">{{Citiranje weba|last=Peelar|first=Shane|date=1 June 2021|title=Fast reciprocal square root... in 1997?!|url=https://inbetweennames.net/blog/2021-05-06-i76rsqrt/}}</ref> ''[[Quake 3 Arena|Quake III Arena]]'', [[Pucačina|pucačine iz prvog lica]], koju je 1999. izdao [[Id Software]] koristila se algoritmom. Brian Hook možda je prenio algoritam iz 3dfx-a u id Software.<ref name="Beyond3Dp2" /> Rasprava o kôdu pojavila se na kineskom forumu za razvojne programere CSDN 2000. godine,<ref name="csdn" /> a [[Usenet]] i forum »gamedev.net« široko su proširili kôd 2002. i 2003. godine.{{Sfn|Lomont|2003|p=1-2}} Pojavile su se nagađanja o tome tko je napisao algoritam i kako je ta konstanta izvedena; neki su pretpostavljali da je to [[John D. Carmack|John Carmack]].<ref name="Beyond3D" /> Puni izvorni kôd ''Quake III'' {{'}} je na QuakeConu 2005., ali nije dao odgovore. Pitanje autorstva riješeno je 2006. godine kada je Greg Walsh, izvorni autor, kontaktirao Beyond3D nakon što su njihova nagađanja stekla popularnost na Slashdotu . Godine 2007. [[algoritam]] je primijenjen u neke namjenske hardverske [[Shader|''vertex shadere'']] korištenjem programirljivih logičkih nizova (FPGA).<ref>{{Citiranje knjige|last=Zafar|first=Saad|title=2014 International Conference on Advances in Electrical Engineering (ICAEE)|last2=Adapa|first2=Raviteja|date=January 2014|isbn=978-1-4799-3543-7|pages=1–4|chapter=Hardware architecture design and mapping of 'Fast Inverse Square Root' algorithm|doi=10.1109/ICAEE.2014.6838433}}</ref>{{Sfn|Middendorf|2007|pp=155–164}} == Motivacija == [[Datoteka:Surface_normals.svg|desno|mini|[[Normala|Površinske normale]] opsežno se koriste u izračunima osvjetljenja i sjenčanja, što zahtijeva izračun normi za vektore. Ovdje je prikazano polje vektora normalnih na površinu.]] [[Datoteka:Reflection_for_Semicircular_Mirror.svg|desno|mini|Dvodimenzionalni primjer korištenja normale <math>C</math> za izračun kuta refleksije iz kuta upada; u ovom slučaju, na svjetlost koja se odbija od zakrivljenog zrcala. Brzi inverzni kvadratni korijen koristi se za generalizaciju ovog izračuna na trodimenzionalni prostor.]] Inverzni kvadratni korijen broja s pomičnim zarezom koristi se u digitalnoj obradi signala za normalizaciju vektora, skalirajući ga na [[Duljina|duljinu]] 1 kako bi se dobio jedinični vektor.{{Sfn|Blinn|2003|p=130}} Na primjer, programi [[Računalna grafika|računalne grafike]] koriste inverzne [[Kvadratni korijen|kvadratne korijene]] za izračunavanje kutova upada i refleksije za osvjetljenje i sjenčanje. [[3D računalna grafika|3D grafički]] programi moraju izvršiti milijune ovih izračuna svake sekunde kako bi simulirali osvjetljenje. Kada je kod razvijen početkom 1990-ih, većina procesorske snage za pomični zarez zaostajala je za brzinom obrade cijelih brojeva. To je bilo problematično za 3D grafičke programe prije pojave specijaliziranog hardvera za rukovanje transformacijom i osvjetljenjem. Izračunavanje kvadratnih korijena obično ovisi o mnogim operacijama [[dijeljenje|dijeljenja]], koje su za brojeve s pomičnim zarezom računalno skupe. Brzi inverzni kvadrat generira dobru aproksimaciju sa samo jednim korakom dijeljenja. Duljina [[Vektor|vektora]] određuje se izračunavanjem njegove [[Euklidski prostor|euklidske norme]]: kvadratnog korijena zbroja kvadrata [[Vektor|komponenti vektora]]. Kada se svaka komponenta vektora podijeli s tom duljinom, novi vektor bit će jedinični vektor usmjeren u istom smjeru. U 3D grafičkom programu svi vektori nalaze se u [[Dimenzija vektorskog prostora|trodimenzionalnom]] prostoru, pa <math>\boldsymbol v</math> bio bi vektor <math>(v_1, v_2, v_3)</math> Zatim, : <math>\|\boldsymbol{v}\| = \sqrt{v_1^2+v_2^2+v_3^2}</math> je euklidska norma vektora, a normalizirani (jedinični) vektor je : <math>\begin{align} \boldsymbol{\hat{v}} &= \frac{1}{\left\|\boldsymbol{v}\right\|}\boldsymbol{v}\\ &= \frac{1}\sqrt{v_1^2+v_2^2+v_3^2}\,\boldsymbol{v}, \end{align}</math> gdje je razlomljeni član inverzni kvadratni korijen od <math>v_1^2+v_2^2+v_3^2</math> . U to vrijeme, dijeljenje s pomičnim zarezom bilo je općenito skupo u usporedbi s [[množenje]]m; brzi algoritam inverznog kvadratnog korijena zaobilazio je korak dijeljenja, dajući mu prednost. == Pregled koda == Sljedeći kod u [[C (programski jezik)|jeziku C]] brza je implementacija inverznog kvadratnog korijena iz ''[[Quake 3 Arena|Quake III Arene]]'', bez C direktiva predprocesora, ali uključujući točan izvorni tekst komentara:<ref name="quakesrc" /><!-- The original source code includes "fuck" in the comments. [[WP:CENSOR]]. --> <syntaxhighlight lang="c">float Q_rsqrt( float number ) { long i; float x2, y; const float threehalfs = 1.5F; x2 = number * 0.5F; y = number; i = * ( long * ) &y; // evil floating point bit level hacking i = 0x5f3759df - ( i >> 1 ); // what the fuck? y = * ( float * ) &i; y = y * ( threehalfs - ( x2 * y * y ) ); // 1st iteration // y = y * ( threehalfs - ( x2 * y * y ) ); // 2nd iteration, this can be removed return y; }</syntaxhighlight>U to vrijeme, opća metoda za izračunavanje inverznog kvadratnog korijena bila je izračunavanje aproksimacije za <math display="inline">\frac{1}{\sqrt{x}}</math>, a zatim revizija te aproksimacije drugom metodom dok nije došla unutar prihvatljivog raspona pogreške stvarnog rezultata. Uobičajene softverske metode početkom 1990-ih crpile su aproksimacije iz tablice pretraživanja.{{Sfn|Eberly|2001|p=504}} Ključ brzog inverznog kvadratnog korijena bio je izravan izračun aproksimacije korištenjem strukture brojeva s pomičnim zarezom, što se pokazalo bržim od pretraživanja tablice. Algoritam je bio otprilike četiri puta brži od izračuna kvadratnog korijena drugom metodom i izračuna recipročne vrijednosti putem dijeljenja s pomičnim zarezom.{{Sfn|Lomont|2003|p=1}} Algoritam je dizajniran imajući na umu specifikaciju IEEE 754-1985 za 32-bitni pomični zarez, ali istraživanje Chrisa Lomonta pokazalo je da se može primijeniti i u drugim specifikacijama brojeva s pomičnim zarezom.{{Sfn|Lomont|2003}} Prednosti u brzini koje je nudio trik s brzim inverznim kvadratnim korijenom proizašle su iz tretiranja 32-bitne riječi s pomičnim zarezom<ref group=note>Use of the type <code>long</code> reduces the portability of this code on modern systems. For the code to execute properly, <code>[[sizeof]](long)</code> must be 4 bytes, otherwise negative outputs may result. Under many modern 64-bit systems, <code>[[sizeof]](long)</code> is 8 bytes. The more portable replacement is <code>int32_t</code>.</ref> kao cijelog broja, a zatim njenog oduzimanja od „čarobne konstante”.<ref name="Beyond3D" />{{{Sfn|Lomont|2003|p=3}}{{Sfn|McEniry|2007|p=2, 16}} {{Sfn|Eberly|2001|p=2}} Ovo oduzimanje cijelih brojeva i pomicanje bitova rezultira uzorkom bitova koji je, kada [[Pretvaranje tipova podataka|se redefinira]] kao broj s pomičnim zarezom, gruba aproksimacija inverznog kvadratnog korijena broja. Izvodi se jedna iteracija Newtonove metode kako bi se postigla određena točnost i kod je završen. Algoritam generira razumno točne rezultate koristeći jedinstvenu prvu aproksimaciju za Newtonovu metodu; međutim, mnogo je sporiji i manje točan od korištenja SSE instrukcije <code>rsqrtss</code> na x86 procesorima također objavljenim 1999.{{R|ruskin|agner}} === Obrađeni primjer === Kao primjer, broj <math>x=0.15625</math> može se koristiti za izračunavanje <math display="inline">\frac{1}{\sqrt{x}} \approx 2.52982</math> Prvi koraci algoritma ilustrirani su u nastavku: 0011_1110_0010_0000_0000_0000_0000_0000_0000 Bitni uzorak za x i i 0001_1111_0001_0000_0000_0000_0000_0000 Pomakni desno za jednu poziciju: (i &#x3E; &#x3E; 1) 0101_1111_0011_0111_0101_1001_1101_1111 Čarobni broj 0x5F3759DF 0100_0000_0010_0111_0101_1001_1101_1111 Rezultat 0x5F3759DF - (i &#x3E; &#x3E; 1) Interpretacija kao IEEE 32-bitna reprezentacija: 0_01111100_01000000000000000000000 1,25 × 2 ⁻³ 0_00111110_00100000000000000000000 1,125 × 2 ⁻⁶⁵ 0_10111110_01101110101100111011111 1,432430... × 2 ⁶³ 0_10000000_01001110101100111011111 1,307430... × 2 ¹ Reinterpretacijom ovog posljednjeg uzorka bitova kao broja s pomičnim zarezom dobiva se aproksimacija <math>y=2.61486</math>, što ima pogrešku od oko 3,4%. Nakon jedne iteracije Newtonove metode, konačni rezultat je <math>y=2.52549</math>, pogreška od samo 0,17%. === Izbjegavanje nedefinirana ponašanja === Prema C standardu, reinterpretacija vrijednosti s pomičnim zarezom kao cijelog broja pretvaranjem, a zatim dereferenciranjem pokazivača na njega može uzrokovati nedefinirano ponašanje u slučaju da se veličine cijelog broja i b s projaomičnim zarezom ne podudaraju na danoj arhitekturi.<ref>{{Citation |title=ISO/IEC 9899:2018 |language=English |chapter-url=http://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg14/www/abq/c17_updated_proposed_fdis.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230041359/http://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg14/www/abq/c17_updated_proposed_fdis.pdf |archive-date=2018-12-30 |year=2018 |chapter=§ 6.5/7 |page=55 |quote=An object shall have its stored value accessed only by an lvalue expression that has one of the following types: [...]}}</ref> To se može izbjeći korištenjem alternativnih tehnika igranja riječima tipova kao što su C-ove unije<ref>{{Citation |title=ISO/IEC 9899:2018 |language=English |chapter-url=http://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg14/www/abq/c17_updated_proposed_fdis.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20181230041359/http://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg14/www/abq/c17_updated_proposed_fdis.pdf |archive-date=2018-12-30 |year=2018 |chapter=§ 6.5.2.3/3, footnote 97 |page=59 |quote=If the member used to read the contents of a union object is not the same as the member last used to store a value in the object, the appropriate part of the object representation of the value is reinterpreted as an object representation in the new type as described in 6.2.6 (''a process sometimes called "type punning"'').}}</ref> ili C++20 -ov <code>std::bit_cast</code> . <ref>{{Citiranje weba|title=Bit-casting object representations|url=https://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg21/docs/papers/2018/p0476r2.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20180818190426/http://www.open-std.org/jtc1/sc22/wg21/docs/papers/2018/p0476r2.html|archive-date=2018-08-18|access-date=2018-11-10|website=www.open-std.org}}</ref> == Algoritam == Algoritam izračunava <math display="inline">\frac{1}{\sqrt{x}}</math> izvođenjem sljedećih koraka: # Alias argument <math>x</math> cijeli broj kao način izračuna aproksimacije binarnog logaritma <math display="inline">\log_{2}(x)</math> # Upotrijebite ovu aproksimaciju za izračunavanje aproksimacije <math display="inline">\log_{2}\left(\frac{1}{\sqrt{x}}\right) = -\frac{1}{2} \log_{2}(x)</math> # Alias natrag u float, kao način izračunavanja aproksimacije eksponencijalne funkcije baze 2 # Poboljšajte aproksimaciju korištenjem jedne iteracije Newtonove metode. === Reprezentacija s pomičnim zarezom === Budući da se ovaj [[algoritam]] uvelike oslanja na bitnu reprezentaciju brojeva s pomičnim zarezom jednostruke preciznosti, ovdje je dan kratki pregled te reprezentacije. Za kodiranje [[Realni broj|realnog broja]] različitog od nule <math>x</math> kao jednostruki precizni float, prvi korak je napisati <math>x</math> kao normalizirani binarni broj: {{Sfn|Goldberg|1991|p=7}} : <math>\begin{align} x &= \pm 1.b_1b_2b_3\ldots \times 2^{e_x} \end{align}</math> gdje je eksponent <math display="inline">e_x</math> je cijeli broj, i <math display="inline">1.b_1b_2b_3\ldots</math> je binarni prikaz značajnosti . Budući da je jedini bit prije točke u značajnosti uvijek 1, ne treba ga pohranjivati. Jednadžba se može prepisati kao: : <math>\begin{align} x &= (-1)^{S_x} \cdot 2^{e_x} (1 + m_x) \end{align}</math> gdje <math display="inline">m_x</math> sredstva <math display="inline">0.b_1b_2b_3\ldots</math>, pa <math display="inline">m_x \in [0, 1)</math> Iz ovog oblika izračunavaju se tri neoznačena cijela broja: {{Sfn|Goldberg|1991|pp=15–20}} * <math display="inline">S_x</math>, the "sign bit", is <math>0</math> if <math>x</math> is positive and <math>1</math> negative or zero (1 bit) * <math display="inline">E_x = e_x + B</math> is the "biased exponent", where <math>B = 127</math> is the "exponent bias"<ref group="note"><math>E_x</math> should be in the range <math>[1, 254]</math> for <math>x</math> to be representable as a [[Normal number (computing)|normal number]].</ref> (8 bits) * <math display="inline">M_x = m_x \times L</math>, where <math display="inline">L = 2^{23}</math><ref group="note">The only real numbers that can be represented ''exactly'' as floating point are those for which <math display=inline>M_x</math> is an integer. Other numbers can only be represented approximately by rounding them to the nearest exactly representable number.</ref> (23 bits) Dakle: <math display="inline">e_x = E_x -B</math> i <math display="inline">m_x = \frac{M_x}{L}</math> . Ta se polja zatim pakiraju, s lijeva na desno, u 32-bitni spremnik. {{Sfn|Goldberg|1991|p=16}} Kao primjer, ponovno razmotrimo broj <math>x = 0.15625 = 0.00101_2</math> Normaliziranje <math>x</math> prinosi: : <math display="inline">x = (-1)^{0} \cdot 2^{-3}(1 + 0.25) = +2^{-3}(1 + 0.25)</math> i stoga su tri nepotpisana cjelobrojna polja: * <math>S = 0</math> * <math>E = -3 + 127 = 124 = 0111\ 1100_2</math> * <math>M = 0.25 \times 2^{23} = 2\ 097\ 152 = 0010\ 0000\ 0000\ 0000\ 0000\ 0000_2</math> Ova polja su pakirana kao što je prikazano na slici ispod: [[Datoteka:Float_w_significand_2.svg|središte]] Broj se [[Binarni brojevni sustav|binarno]] predstavlja kao: <math>I_x = S_x \cdot 2^{31} + E_xL + M_x</math> Također, budući da ovaj algoritam radi na realnim brojevima, <math display="inline">\sqrt{x}</math> definiran je samo za <math display="inline">x \geq 0</math> Kod stoga pretpostavlja <math display="inline">x \geq 0</math> i <math>S_x = 0</math> . Broj, dan za izračun kvadratnog korijena, mogao bi se prepisati kao: : <math display="inline">I_x = E_xL +M_x</math> : <math display="inline">x = (-1)^0 \cdot 2^{e_x} (1 + m_x) = + 2^{e_x} (1 + m_x)</math> === Aliasiranje na cijeli broj kao približni logaritam === Ako <math display="inline">\frac{1}{\sqrt{x}}</math> bi se izračunali bez računala ili kalkulatora, tablica logaritama bila bi korisna, zajedno s identitetom <math display="inline">\log_b\left(\frac{1}{\sqrt{x}}\right) = \log_b\left(x^{-\frac{1}{2}}\right) = -\frac{1}{2} \log_b(x)</math>, što vrijedi za svaku bazu <math>b</math> Brzi inverzni kvadratni korijen temelji se na ovom identitetu i na činjenici da aliasiranje float32 cijelom broju daje grubu aproksimaciju njegovog logaritma. Evo kako: Ako <math>x</math> je pozitivan normalan broj : : <math>x = 2^{e_x} (1 + m_x)</math> zatim : <math>\log_2(x) = e_x + \log_2(1 + m_x)</math> i otkad <math>m_x \in [0, 1)</math>, logaritam na desnoj strani može se aproksimirati s {{Sfn|McEniry|2007|p=3}} : <math>\log_2(1 + m_x) \approx m_x + \sigma</math> gdje <math>\sigma</math> je slobodni parametar koji se koristi za podešavanje aproksimacije. Na primjer, <math>\sigma = 0</math> daje točne rezultate na oba kraja intervala, dok <math display="inline">\sigma = \frac{1}{2} - \frac{1+\ln(\ln(2))}{2\ln(2)} \approx 0.0430357</math> daje optimalnu aproksimaciju (najbolju u smislu uniformne norme pogreške). Međutim, algoritam ne koristi tu vrijednost jer ne uzima u obzir sljedeće korake. [[Datoteka:Log_by_aliasing_to_int.svg|desno|mini|Cijeli broj povezan s brojem s pomičnim zarezom (plavom bojom), u usporedbi sa skaliranim i pomaknutim logaritmom (sivom bojom)]] Dakle, postoji aproksimacija : <math>\log_2(x) \approx e_x + m_x + \sigma.</math> Interpretacija uzorka bitova s pomičnim zarezom od <math>x</math> kao cijeli broj <math>I_x</math> daje<ref group="note">Since <math>x</math> is positive, <math>S_x = 0</math>.</ref> : <math>\begin{align} I_x &= E_x L + M_x\\ &= L (e_x + B + m_x)\\ &= L (e_x + m_x + \sigma + B - \sigma)\\ &\approx L \log_2(x) + L (B - \sigma). \end{align}</math> Tada se čini da <math>I_x</math> je skalirana i pomaknuta segmentno linearna aproksimacija <math>\log_2(x)</math>, kao što je prikazano na slici desno. Drugim riječima, <math>\log_2(x)</math> aproksimira se s : <math>\log_2(x) \approx \frac{I_x}{L} - (B - \sigma).</math> === Prva aproksimacija rezultata === Izračun <math display="inline">y=\frac{1}{\sqrt{x}}</math> temelji se na identitetu : <math>\log_2(y) = - \tfrac{1}{2}\log_2(x)</math> Koristeći aproksimaciju logaritma iznad, primijenjenu na oba <math>x</math> i <math>y</math>, gornja jednadžba daje: : <math>\frac{I_y}{L} - (B - \sigma) \approx - \frac{1}{2}\left(\frac{I_x}{L} - (B - \sigma)\right)</math> Dakle, aproksimacija <math>I_y</math> je: : <math>I_y \approx \tfrac{3}{2} L (B - \sigma) - \tfrac{1}{2} I_x</math> što je u kodu zapisano kao : <syntaxhighlight lang="c"> i = 0x5f3759df - ( i >> 1 ); </syntaxhighlight> Prvi član iznad je magični broj : <math>\tfrac{3}{2} L (B - \sigma) = \mathtt{0x5F3759DF}</math> iz čega se može zaključiti da <math>\sigma \approx 0.0450466</math> Drugi mandat, <math>\frac{1}{2}I_x</math>, izračunava se pomicanjem bitova od <math>I_x</math> jednu poziciju udesno. {{Sfn|Hennessey|Patterson|1998|p=305}} === Newtonova metoda === <div class="thumb tmulti floatright"><div class="thumbinner multiimageinner" style="width:204px;max-width:204px"><div class="trow"><div class="tsingle" style="width:202px;max-width:202px"><div class="thumbimage">[[File:First_initial_approximate_value.png|alt=|200x200px]]</div></div></div><div class="trow"><div class="tsingle" style="width:202px;max-width:202px"><div class="thumbimage">[[File:Relative_error_between_Fast_inverse_square_root_and_1-sqrt().png|alt=|200x200px]]</div></div></div><div class="trow"><div class="tsingle" style="width:202px;max-width:202px"><div class="thumbimage">[[File:2nd-iter.png|alt=|200x200px]]</div></div></div><div class="trow"><div class="tsingle" style="width:202px;max-width:202px"><div class="thumbimage">[[File:3rd-iter.png|alt=|200x200px]]</div></div></div><div class="trow"><div class="tsingle" style="width:202px;max-width:202px"><div class="thumbimage">[[File:4th-iter.png|alt=|200x200px]]</div></div></div><div class="trow" style="display:flex"><div class="thumbcaption"> Relativna pogreška između izravnog izračuna i brzog inverznog kvadratnog korijena provođenjem 0, 1, 2, 3 i 4 iteracije Newtonove metode pronalaženja korijena. Pritom treba imati na umu da je usvojena dvostruka preciznost i da se najmanja reprezentativna razlika između dva broja dvostruke preciznosti postiže nakon izvođenja 4 iteracije.</div></div></div></div>Broj <math>y=\tfrac{1}{\sqrt{x}}</math> je rješenje [[jednadžba|jednadžbe]] <math>\tfrac{1}{y^2}-x=0</math> Aproksimacija dobivena prethodnim koracima može se poboljšati korištenjem metode pronalaženja korijena, metode koja pronalazi [[Nultočka|nulu funkcije]] . Algoritam koristi Newtonovu metodu: ako postoji aproksimacija, <math>y_n</math> za <math>y</math>, tada bolja aproksimacija <math>y_{n+1}</math> može se izračunati uzimanjem <math>y_n - \tfrac{f(y_n)}{f'(y_n)}</math>, gdje <math>f'(y_n)</math> je [[Derivacija|derivat]] od <math>f(y)</math> na <math>y_n</math> . {{Sfn|Hardy|1908|p=323}} Primijenjeno na jednadžbu <math>\tfrac{1}{y^2}-x=0</math>, Newtonova metoda daje : <math>\begin{align} f(y) &= \frac{1}{y^2} - x\\ f'(y) &= -\frac{2}{y^3}\\ y_{n+1} &= y_n - \frac{f(y_n)}{f'(y_n)}\\ &= y_n + \frac{y_n^3}{2} \left(\frac{1}{y_n^2} - x\right)\\ &= y_n \left(\frac{3}{2} - \frac{x}{2}y_n^2\right), \end{align}</math> što je u kodu zapisano kao <syntaxhighlight lang="c" inline="">y = y * ( threehalfs - ( x2 * y * y ) );</syntaxhighlight> . Ponavljanjem ovog koraka, koristeći izlaz funkcije ( <math>y_{n+1}</math> ) kao ulaz sljedeće iteracije, algoritam uzrokuje <math>y</math> konvergenciju prema inverznom kvadratnom korijenu.{{Sfn|McEniry|2007|p=6}} Za potrebe <nowiki><i id="mwAs4">Quake III</i></nowiki> korištena je samo jedna iteracija. Druga iteracija ostala je u kodu.{{Sfn|Eberly|2001|p=2}} === Točnost === Kao što je gore navedeno, aproksimacija je vrlo točna. Jedan graf s desne strane prikazuje pogrešku funkcije (tj. pogrešku aproksimacije nakon što je poboljšana pokretanjem jedne iteracije Newtonove metode), za ulaze koji počinju od 0,01, gdje standardna biblioteka daje 10,0 kao rezultat, a InvSqrt() daje 9,982522, što čini relativnu razliku 0,0017478 ili 0,175 % stvarne vrijednosti, 10. Apsolutna pogreška od tada samo opada, a relativna pogreška ostaje unutar istih granica za sve redove veličine. == Naknadna poboljšanja == === »Čarobni broj« === Nije točno poznato kako je određena točna vrijednost „magičnog broja”. Chris Lomont razvio je funkciju za minimiziranje pogreške aproksimacije odabirom „magičnog broja” <math>R</math> u određenom rasponu. Prvo je izračunao optimalnu konstantu za korak linearne aproksimacije, ali ova nova konstanta dala je nešto manju točnost nakon jedne iteracije Newtonove metode.{{Sfn|Lomont|2003|p=10}} Lomont je zatim tražio konstantu optimalnu čak i nakon jedne i dvije Newtonove iteracije i pronašao, što je točnije od originala u svakoj fazi iteracije.{{Sfn|Lomont|2003|p=10}} Zaključio je pitanjem je li točna vrijednost izvorne konstante odabrana derivacijom ili metodom pokušaja i pogrešaka.{{Sfn|Lomont|2003|pp=10–11}} Lomont je rekao da je magični broj za 64-bitni tip veličine IEEE754 ''double'' {{mono|0x5FE6EC85E7DE30DA}}, ali je kasnije Matthew Robertson pokazao da je točno {{mono|0x5FE6EB50C7B537A9}}.<ref name="robertson" />. Jan Kadlec smanjio je relativnu pogrešku za dodatni faktor 2,7 prilagođavanjem konstanti u jednoj iteraciji Newtonove metode<ref>{{cite web |last=Kadlec |first=Jan |year=2010 |title=Řrřlog::Improving the fast inverse square root |url=http://rrrola.wz.cz/inv_sqrt.html |access-date=2020-12-14 |type=personal blog |archive-date=2018-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180709021629/http://rrrola.wz.cz/inv_sqrt.html }}</ref>, nakon iscrpnog pretraživanja došavši do<syntaxhighlight lang="c"> conv.i = 0x5F1FFFF9 - ( conv.i >> 1 ); conv.f *= 0.703952253f * ( 2.38924456f - x * conv.f * conv.f ); return conv.f; </syntaxhighlight>Potpuna matematička analiza za određivanje magičnog broja sada je dostupna za brojeve s pomičnim zarezom jednostruke preciznosti. {{Sfn|Moroz|Walczyk|Hrynchyshyn|Holimath|2018}}<ref name=":0">{{Cite journal|last=Muller|first=Jean-Michel|date=December 2020|title=Elementary Functions and Approximate Computing|journal=Proceedings of the IEEE|volume=108|issue=12|page=2146|doi=10.1109/JPROC.2020.2991885|s2cid=219047769 |issn=0018-9219}}</ref> === Zastarijevanje === Naknadni dodatci proizvođača hardvera učinili su ovaj algoritam većim dijelom suvišnim. Na primjer, na [[x86]], Intel je 1999. godine predstavio SSE-ovu instrukciju <code>rsqrtss</code> U ''benchmarku'' iz 2009. na Intel Core 2, ova instrukcija trajala je 0,85 ns po ''float''-u u usporedbi s 3,54 ns za brzi algoritam inverznog kvadratnog korijena i imala je manju pogrešku. == Bilješke == {{Bilješke}} == Izvori == {{Reflist|refs=<ref name="fdlibm">{{cite web|url=http://www.netlib.org/fdlibm/e_sqrt.c|title=sqrt implementation in fdlibm - See W. Kahan and K.C. Ng's discussion in comments in lower half of this code}}</ref> <ref name="MolerResp">{{cite web|last1=Moler|first1=Cleve|title=Symplectic Spacewar|url=http://blogs.mathworks.com/cleve/2012/06/19/symplectic-spacewar/#comment-13|website=MATLAB Central - Cleve's Corner|date=19 June 2012 |publisher=MATLAB|access-date=2014-07-21}}</ref> <ref name="Beyond3D">{{cite web|url=http://www.beyond3d.com/content/articles/8/|title=Origin of Quake3's Fast InvSqrt()|last=Sommefeldt|first=Rys|date=2006-11-29|work=Beyond3D|access-date=2009-02-12}}</ref> <ref name="quakesrc">{{cite web|url=https://github.com/id-Software/Quake-III-Arena/blob/master/code/game/q_math.c|title=quake3-1.32b/code/game/q_math.c|work=[[Quake III Arena]]|publisher=[[id Software]]|access-date=2017-01-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20170729072505/https://github.com/id-Software/Quake-III-Arena/blob/master/code/game/q_math.c#L552|archive-date=2017-07-29|url-status=bot: unknown}}</ref> <ref name="Beyond3Dp2">{{cite web|url=http://www.beyond3d.com/content/articles/15/|title=Origin of Quake3's Fast InvSqrt() - Part Two|access-date=2008-04-19|author=Sommefeldt, Rys|date=2006-12-19|publisher=Beyond3D}}</ref> <ref name="ruskin">{{cite web|url=http://assemblyrequired.crashworks.org/timing-square-root/ |title=Timing square root |work=Some Assembly Required |first=Elan |last=Ruskin |date=2009-10-16 |access-date=2015-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210208132927/http://assemblyrequired.crashworks.org/timing-square-root/ | archive-date=2021-02-08}}</ref> <ref name="z88dk">{{cite web|url=https://github.com/z88dk/z88dk/tree/master/libsrc/_DEVELOPMENT/math/float/math32#sqrt-and-invsqrt |title=z88dk is a collection of software development tools that targets the 8080 and z80 computers. |author=feilipu|website=[[GitHub]] }}</ref> <ref name="agner">{{cite web|url=http://www.agner.org/optimize/instruction_tables.pdf |title=Lists of instruction latencies, throughputs and micro-operation breakdowns for Intel, AMD and VIA CPUs |access-date=2017-09-08 |first=Agner |last=Fog}}</ref> <ref name="robertson">{{cite web|url=https://mrober.io/papers/rsqrt.pdf|title=A Brief History of InvSqrt|author=Matthew Robertson|date=2012-04-24|publisher=UNBSJ}}</ref> <ref name="csdn">{{cite web|url=http://bbs.csdn.net/topics/41888 |title=Discussion on CSDN |archive-url=https://web.archive.org/web/20150702180504/http://bbs.csdn.net/topics/41888 |archive-date=2015-07-02 |url-status=dead }}</ref> <ref name="mrob">{{cite web|url=https://mrob.com/pub/math/numbers-16.html#le009_16|title=Notable Properties of Specific Numbers|last=Munafo|first=Robert|website=mrob.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20181116074733/https://mrob.com/pub/math/numbers-16.html#le009_16|archive-date=16 November 2018|url-status=live}}</ref>}}  ===Literatura=== {{Refbegin|30em}} * {{cite journal |last=Blinn |first= Jim |title=Floating Point Tricks |journal=IEEE Computer Graphics & Applications |date=July 1997 |volume=17 |issue=4 |doi=10.1109/38.595279 |page=80}} * {{cite book |last=Blinn |first=Jim |title=Jim Blinn's Corner: Notation, notation notation |publisher=Morgan Kaufmann |year=2003 |isbn=1-55860-860-5}} * {{cite book |last=Eberly |first=David |title=3D Game Engine Design |publisher=Morgan Kaufmann |year=2001 |isbn=978-1-55860-593-0 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/isbn_9781558605930 }} * {{cite journal |last1=Goldberg |first1=David |title=What every computer scientist should know about floating-point arithmetic |journal=ACM Computing Surveys |date=1991 |volume=23 |issue=1 |pages=5–48 |doi=10.1145/103162.103163 |s2cid=222008826 }} * {{cite book|last1=Hardy|first1=Godfrey|title=A Course of Pure Mathematics|date=1908|publisher=[[Cambridge University Press]]|location=[[Cambridge|Cambridge, UK]]|url=http://www.gutenberg.org/files/38769}} Centenary Edition, 2008, {{isbn|0-521-72055-9}}. * {{cite book |ref={{harvid|Hennessey|Patterson|1998}} |last=Hennessey |first=John |author2=Patterson, David A. |title=Computer Organization and Design |url=https://archive.org/details/computerorganiz000henn |url-access=registration |publisher=Morgan Kaufmann Publishers |location=San Francisco, CA |year=1998 |edition=2nd |isbn=978-1-55860-491-9}} * {{cite web |url=http://www.lomont.org/Math/Papers/2003/InvSqrt.pdf |title=Fast Inverse Square Root |last=Lomont |first=Chris |date=February 2003 |access-date=2009-02-13}} * {{cite web |url=http://www.daxia.com/bibis/upload/406Fast_Inverse_Square_Root.pdf |title=The Mathematics Behind the Fast Inverse Square Root Function Code |last=McEniry |first=Charles |date=August 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150511044204/http://www.daxia.com/bibis/upload/406Fast_Inverse_Square_Root.pdf |archive-date=2015-05-11}} * {{cite conference | ref = {{harvid|Middendorf|2007}} | last1 =Middendorf | first1 =Lars | last2 = Mühlbauer |first2=Felix | last3 = Umlauf |first3=George | last4 = Bodba |first4=Christophe | date = June 1, 2007 | title = Embedded Vertex Shader in FPGA | conference = [[International Federation for Information Processing|IFIP]] TC10 Working Conference:International Embedded Systems Symposium (IESS) | book-title = Embedded System Design: Topics, Techniques and Trends | editor = Rettberg, Achin | others = et al. | publisher = Springer | location = [[Irvine, California]] | isbn = 978-0-387-72257-3 | doi = 10.1007/978-0-387-72258-0_14 | url = https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/978-0-387-72258-0_14.pdf | url-status = live | archive-url = https://web.archive.org/web/20190501235316/https://link.springer.com/content/pdf/10.1007/978-0-387-72258-0_14.pdf | archive-date = 2019-05-01 | doi-access = free }} <!-- no reference exists in article--> * {{cite web |archive-url=https://web.archive.org/web/20090215020337/http://www.hackszine.com/blog/archive/2008/12/quakes_fast_inverse_square_roo.html |url=http://www.hackszine.com/blog/archive/2008/12/quakes_fast_inverse_square_roo.html |title=Quake's fast inverse square root |last=Striegel |first=Jason |date=2008-12-04 |work=Hackszine |publisher=[[O'Reilly Media]] |archive-date=2009-02-15 |access-date=2013-01-07}} * {{Cite web |last=IEEE Computer Society |author-link=IEEE Computer Society |date=1985 |title=754-1985 - IEEE Standard for Binary Floating-Point Arithmetic |url=https://standards.ieee.org/ieee/754/993/ |publisher=[[Institute of Electrical and Electronics Engineers]] |ref=ieee754}} * {{cite journal |last1=Moroz |first1=Leonid V. |last2=Walczyk|first2= Cezary J. |last3=Hrynchyshyn|first3= Andriy |last4=Holimath|first4= Vijay |last5=Cieslinski|first5= Jan L. |title=Fast calculation of inverse square root with the use of magic constant analytical approach |journal=Applied Mathematics and Computation |publisher=Elsevier Science Inc. |date=January 2018 |volume=316 |issue=C |doi=10.1016/j.amc.2017.08.025 |pages=245–255|arxiv=1603.04483 |s2cid=7494112}} {{Refend}} [[Kategorija:Algoritmi računalne grafike]] [[Kategorija:Quake]] b936xobtsv759oqqxxvw5w8wq6b8qs5 0 799261 7469358 7362447 2026-05-27T07:31:38Z Ame71 128419 link 7469358 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1941./42. | izdanje = 23. | država = {{Z|SRB|1941}} [[Nedićeva Srbija]] | datum = od [[19. travnja]] [[1942.]]<br /> do [[24. rujna]] [[1942.]] | prvaci = [[SK 1913]] <small>(7. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = ''nitko'' | broj klubova = | utakmica = 90 | golova = 350 | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Rajko Mitić]]<br /><small>[[BSK Beograd]], 22 pogodaka</small> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.|1940./41.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1942./43.|1942./43.]] }} U sezoni 1941./42. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je dvadeset i treće izdanje prvenstva podsaveza. Prvak Beogradskog podsaveza trebao je igrati finale za naslov prvaka Srbije protiv prvaka ostalih podsavezne (Niškog i Kragujevačkog), ali ta finala nisu odigrana. == Beogradski pehar == === Sudionici === {| class="wikitable" style="font-size:100%;" !rowspan=2 align="center" | Klub !rowspan=2 align="center" | Grad !colspan=2 align="center" | Sezona 1940./41. |- !align="center" |Poz. !align="center" |Rang |- | [[OFK Beograd|BSK]] | [[Beograd]] | 1. |rowspan=4 align="center" | [[Srpska liga u nogometu 1940./41.|Srpska liga]] |- | [[SK 1913|Jugoslavija]] | [[Beograd]] | 2. |- | [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo]] | [[Beograd]] | 4. |- | [[FK BASK|BASK]] | [[Beograd]] | 10. |- | [[ZSK Vitez Zemun|Vitez]] | [[Beograd]] | 1. |rowspan=5 align="center" | [[Prvenstvo_Beogradskog_loptačkog_podsaveza_1940./41.#1._razred|1. razred BLP]] |- | [[SK Sloga Beograd|Sloga]] | [[Beograd]] | 2. |- | [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | [[Beograd]] | 3. |- | [[FK Čukarički Beograd|Čukarički SK]] | [[Beograd]] | 4. |- | [[SK Mitić Beograd|Mitić]] | [[Beograd]] | 7. |- | [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] | [[Beograd]] | 1. | align="center" | [[Prvenstvo_Beogradskog_loptačkog_podsaveza_1940./41.#1./A_razred|1./A razred BLP]] |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[SK 1913|SK 1913 Beograd]] ||18||14||3||1||73||11||6,636||31 |- |2. || [[OFK Beograd|BSK Beograd]] ||18||13||3||2||76||13||5,846||29 |- |3. || [[ZSK Vitez Zemun|Vitez Beograd]] ||18||10||3||5||34||31||1,097||23 |- |4. || [[SK Mitić Beograd|Mitić Beograd]] ||18||7||4||7||19||30||0,633||18 |- |5. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||18||7||3||8||31||28||1,107||17 |- |6. || [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] ||18||6||3||9||29||36||0,806||15 |- |7. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||18||7||1||10||26||35||0,743||15 |- |8. || [[SK Sloga Beograd|Sloga Beograd]] ||18||6||2||10||24||39||0,615||14 |- |9. || [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo Beograd]] ||18||7||0||11||25||42||0,595||14 |- |10. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan Beograd]] ||18||1||2||15||13||85||0,153||4 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ SERBIA (German Military Administration) 1941-42]</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg trstenicani]</ref><ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381.</ref> </small> |} * U rujnu 1941. ''SK Jugoslavija'' mijenja ime u ''SK 1913''.<ref>[https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, str. 706–707.]</ref> === Rezultati === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! <small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg42.html RSSSF]</ref> </small> ! SK1 ! BSK ! VIT ! MIT ! ČSK ! OBI ! BAS ! SLO ! JED ! BAL |- | style="text-align:left;" | SK 1913 |style="background:#DCDCDC;"| ||1:2||4:0||3:0||0:0||1:0||3:0||9:0||5:1||14:0 |- | style="text-align:left;" | BSK Beograd || 1:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||7:0||7:0||5:0||7:0||1:1||2:0||0:2||4:2 |- | style="text-align:left;" | Vitez ||2:2||0:6 |style="background:#DCDCDC;"| ||1:1||1:3||1:0||1:0||5:1||3:1||3:0 |- | style="text-align:left;" | Mitić ||0:2||0:3||1:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||1:1||1:3||0:1||2:1||1:0||1:1 |- | style="text-align:left;" | Čukarički SK ||1:2||1:7||1:2||0:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||1:2||1:2||0:1||3:1||5:0 |- | style="text-align:left;" | Obilić ||0:5||1:0||1:4||2:3||1:2 |style="background:#DCDCDC;"| ||0:1||0:0||4:1||2:1 |- | style="text-align:left;" | BASK Beograd ||2:5||2:5||0:3||0:2||1:2||2:8 |style="background:#DCDCDC;"| ||1:0||1:2||6:0 |- | style="text-align:left;" | Sloga ||0:7||0:0||0:2||1:2||0:2||4:2||2:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||3:1||1:0 |- | style="text-align:left;" | Jedinstvo ||2:3||1:3||2:1||2:0||0:7||1:3||0:1||2:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||2:1 |- | style="text-align:left;" | Balkan ||0:6||1:16||1:4||1:3||1:1||1:0||0:4||1:9||2:4 |style="background:#DCDCDC;"| |} 19. 4. 1942. SK 1913 – BASK 3:0; BSK – Jedinstvo 0:2<br /> 23. 4. 1942. BASK – ČSK 1:2<br /> 25. 4. 1942. SK 1913 – Jedinstvo 5:1<br /> 26. 4. 1942. BSK – Mitić 7:0; Obilić – Balkan 2:1; Vitez – Sloga 5:1<br /> 30. 4. 1942. Obilić – Jedinstvo 4:1<br /> 2. 5. 1942. Balkan – BASK 0:4; BSK – ČSK 5:0<br /> 3. 5. 1942. SK 1913 – Sloga 9:0; Vitez – Mitić 1:1<br /> 6. 5. 1942. Balkan – Mitić 1:3; Obilić – Sloga 0:0; Vitez – ČSK 1:3<br /> 9, 5. 1942. SK 1913 – Obilić 1:0; BASK – Sloga 1:0<br /> 10. 5. 1942. BSK – Vitez 7:0; Jedinstvo – Mitić 2:0<br /> 14. 5. 1942. BSK – SK 1913 1:1; ČSK – Balkan 5:0<br /> 16. 5. 1942. Obilić – BASK 0:1; Sloga – Mitić 1:2<br /> 17. 5. 1942. ČSK – Jedinstvo 3:1; Vitez – Balkan 3:0<br /> 21. 5. 1942. Jedinstvo – Vitez 2:1<br /> 30. 5. 1942. BSK – Sloga 2:0; Mitić – BASK 0:1<br /> 31. 5. 1942. SK 1913 – Balkan 14:0; ČSK – Obilić 1:2<br /> 3. 6. 1942. Obilić – Mitić 2:3<br /> 6. 6. 1942. SK 1913 – ČSK 0:0; Jedinstvo – Sloga 2:1<br /> 7. 6. 1942. BASK – Vitez 0:3; BSK – Balkan 4:2<br /> 11. 6. 1942. Jedinstvo – BASK 0:1<br /> 13. 6. 1942. BSK – Obilić 7:0; ČSK – Mitić 0:1<br /> 14. 6. 1942. SK 1913 – Vitez 4:0; Sloga – Balkan 1:0<br /> 18. 6. 1942. ČSK – Sloga 0:1<br /> 20. 6. 1942. SK 1913 – Mitić 3:0; Jedinstvo – Balkan 2:1<br /> 21. 6. 1942. BSK – BASK 1:1; Obilić – Vitez 1:4<br /> 27. 6. 1942. Jedinstvo – BSK 1:3; Sloga – Obilić 4:2<br /> 28. 6. 1942. BASK – SK 1913 2:5; Mitić – Balkan 1:1<br /> 2. 7. 1942. ČSK – Vitez 1:2<br /> 4. 7. 1942. Balkan – Obilić 1:0; Jedinstvo – SK 1913 2:3<br /> 5. 7. 1942. ČSK – BASK 1:2; Mitić – BSK 0:3<br /> 9. 7. 1942. Sloga – Vitez 0:2<br /> 11. 7. 1942. BASK – Balkan 6:0; ČSK – BSK 1:7<br /> 12. 7. 1942. Mitić – Vitez 1:1; Sloga – SK 1913 0:7<br /> 16. 7. 1942. Jedinstvo – Obilić 1:3<br /> 23. 7. 1942. Balkan – ČSK 1:1<br /> 25. 7. 1942. Mitić – Jedinstvo 1:0<br /> 30. 7. 1942. Balkan – Vitez 1:4<br /> 1. 8. 1942. Sloga – BASK 2:1<br /> 2. 8. 1942. Obilić – SK 1913 0:5; Vitez – BSK 0:6<br /> 6. 8. 1942. Jedinstvo – ČSK 0:7<br /> 9. 8. 1942. BASK – Obilić 2:8; Mitić – Sloga 2:1<br /> 9. 9. 1942. SK 1913 – BSK 1:2<br /> 13. 8. 1942. Vitez – Jedinstvo 3:1<br /> 15. 8. 1942. Sloga – BSK 0:0<br /> 16. 8. 1942. Balkan – SK 1913 0:6; BASK – Mitić 0:2<br /> 19. 8. 1942. Mitić – Obilić 1:3<br /> 22. 8. 1942. Vitez – BASK 1:0; Sloga – Jedinstvo 3:1<br /> 23. 8. 1942. Balkan – BSK 1:16; ČSK – SK 1913 1:2<br /> 28. 8. 1942. BASK – Jedinstvo 1:2<br /> 29. 8. 1942. Obilić – BSK 1:0<br /> 30. 8. 1942. Balkan – Sloga 1:9; Mitić – ČSK 1:1; Vitez – SK 1913 2:2<br /> 10. 9. 1942. Obilić – ČSK 1:2<br /> 12. 9. 1942. Balkan – Jedinstvo 2:4; Vitez – Obilić 1:0<br /> 13. 9. 1942. BASK – BSK 2:5; Mitić – SK 1913 0:2<br /> 24. 9. 1942. Sloga – ČSK 0:2 == 1. razred == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan Beograd]] ||12||8||3||1||24||10||2,400||19 |- |2. || [[SK Slavija Beograd|Slavija Beograd]] ||12||8||1||3||13||17||0,765||17 |- |3. || [[SK Električna centrala Beograd|Električna centrala Beograd]] ||12||8||1||3||11||27||0,407||17 |- |4. || [[FK Železničar Beograd|Železničar Beograd]] ||12||4||2||6||25||20||1,250||10 |- |5. || [[SK Sparta Beograd|Sparta]] ||12||4||2||6||18||24||0,750||10 |- style="background:#DFDFDF;" |6. || [[SK Borac Beograd|Borac Beograd]] ||7||4||0||3||16||14||1,143||8 |- |7. || [[FK Palilulac Beograd|Palilulac Beograd]] ||12||1||1||10||13||39||0,333||3 |- style="background:#DFDFDF;" |8. || [[FK Radnički Beograd|Radnički Beograd]] ||7||1||0||6||13||30||0,433||2 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} * Tijekom proljeća 1942. Borac Beograd i Radnički Beograd odustali su od natjecanja te su prestali biti članovi podsaveza, no jesenski rezultati su im uračunati u tablici. == Niža razreda == == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] * [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]] * [[Prvenstvo Niškog loptačkog podsaveza 1941./42.]] * [[Kup Srpskog loptačkog saveza 1941.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg42.html RSSSF: sezona 1941./42.] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ claudionicoletti: SERBIA 1941-1944] * [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1941. – 1945.)|B1941-42]] kwkxqtahxb0mihk1mnii4w1n2x5rrm4 0 799277 7469360 7362499 2026-05-27T07:37:40Z Ame71 128419 link 7469360 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1942./43. | izdanje = 24. | država = {{Z|SRB|1941}} [[Nedićeva Srbija]] | datum = od [[22. listopada]] [[1942.]]<br /> do [[23. lipnja]] [[1943.]] | prvaci = [[BSK Beograd]] <small>(9. naslov)</small> | promovirani = | degradirani = [[SK Mitić Beograd|Mitić Beograd]] | broj klubova = 10 | utakmica = 90 | golova = 370 | prosjek golova = | najbolji strijelac = [[Kosta Tomašević]]<br /><small>[[BSK Beograd]], 33 pogodaka</small> | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1941./42.|1941./42.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1943./44.|1943./44.]] }} U sezoni 1942./43. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je dvadeset i četvrto izdanje prvenstva podsaveza. == Prvenstvo BLP-a == === Sudionici === {| class="wikitable" style="font-size:100%;" !rowspan=2 align="center" | Klub !rowspan=2 align="center" | Grad !colspan=2 align="center" | Sezona 1941./42. |- !align="center" |Poz. !align="center" |Rang |- | [[SK 1913]] | [[Beograd]] | 1. |rowspan=10 align="center" | [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1941./42.|Beogradski pehar]] |- | [[OFK Beograd|BSK]] | [[Beograd]] | 2. |- | [[ZSK Vitez Zemun|Vitez]] | [[Beograd]] | 3. |- | [[SK Mitić Beograd|Mitić]] | [[Beograd]] | 4. |- | [[FK Čukarički Beograd|Čukarički SK]] | [[Beograd]] | 5. |- | [[FK BASK|BASK]] | [[Beograd]] | 6. |- | [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | [[Beograd]] | 7. |- | [[SK Sloga Beograd|Sloga]] | [[Beograd]] | 8. |- | [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo]] | [[Beograd]] | 9. |- | [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] | [[Beograd]] | 10. |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- bgcolor="gold" |1. || [[BSK Beograd]] ||18||14||3||1||96||10||9,600||31 |- |2. || [[SK 1913|SK 1913 Beograd]] ||18||11||4||3||61||14||4,357||26 |- |3. || [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] ||18||10||3||5||39||30||1,300||23 |- |4. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||18||9||4||5||33||26||1,269||22 |- |5. || [[ZSK Vitez Zemun|Vitez Beograd]] ||18||9||2||7||33||35||0,943||20 |- |6. || [[SK Sloga Beograd|Sloga Beograd]] ||18||6||4||8||26||41||0,634||16 |- |7. || [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo Beograd]] ||18||5||4||9||29||43||0,674||14 |- |8. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan Beograd]] ||18||5||2||11||14||73||0,192||12 |- |9. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||18||5||1||12||25||45||0,556||11 |- style="background:#FFAAAA;" |10. || [[SK Mitić Beograd|Mitić Beograd]] ||18||1||3||14||14||53||0,264||5 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ SERBIA (German Military Administration) 1942-43]</ref> </small> |} * Tri najbolje momčadi kvalificirale bi se za jedinstvenu srpsku ligu 1943./44., uz pet momčadi iz pokrajine. Međutim, zbog rata to prvenstvo je otkazano te su sljedeće sezone igrana podsavezna prvenstva. === Rezultati === {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! <small> Izvori:<ref>[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg43.html RSSSF]</ref> </small> ! BSK ! SK1 ! OBI ! ČSK ! VIT ! SLO ! JED ! BAL ! BAS ! MIT |- | style="text-align:left;" | BSK Beograd |style="background:#DCDCDC;"| ||1:1||8:0||4:1||8:0||8:1||3:3||6:0||10:0||10:0 |- | style="text-align:left;" | SK 1913 || 1:5 |style="background:#DCDCDC;"| ||2:2||4:1||4:0||5:0||6:0||6:0||3:0||1:0 |- | style="text-align:left;" | Obilić ||0:6||1:0 |style="background:#DCDCDC;"| ||0:2||3:1||3:0||3:1||8:0||1:3||3:0 |- | style="text-align:left;" | Čukarički SK ||0:0||1:0||1:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||2:1||1:4||4:1||5:1||3:2||1:1 |- | style="text-align:left;" | Vitez ||1:3||1:1||1:3||2:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||2:0||3:2||5:0||6:2||2:0 |- | style="text-align:left;" | Sloga ||2:1||0:4||1:1||1:4||1:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||2:2||1:2||1:0||6:2 |- | style="text-align:left;" | Jedinstvo ||0:10||0:2||0:2||0:1||2:0||1:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||2:1||2:2||3:0 |- | style="text-align:left;" | Balkan ||0:6||0:18||3:2||1:1||0:1||2:1||0:5 |style="background:#DCDCDC;"| ||1:5||1:0 |- | style="text-align:left;" | BASK Beograd ||0:4||1:2||0:3||1:0||0:2||2:3||3:0||0:1 |style="background:#DCDCDC;"| ||1:2 |- | style="text-align:left;" | Mitić ||0:3||1:1||1:3||2:4||3:4||0:1||0:5||1:1||1:3 |style="background:#DCDCDC;"| |} <p>'''Jesenski dio:'''<br/> 22. 10. 1942. Obilić – Vitez 3:1<br /> 24. 10. 1942. Sloga – Vitez 1:1<br /> 25. 10. 1942. SK 1913 – Mitić 1:0, BSK – Balkan 6:0, ČSK – BASK 3:2, Obilić – Jedinstvo 3:1<br /> 31. 10. 1942. ČSK – Mitić 1:1<br /> 1. 11. 1942. SK 1913 – BASK 3:0, Balkan – Obilić 3:2, BSK – Sloga 8:1, Jedinstvo – Vitez 2:0<br /> 8. 11. 1942. Balkan – Vitez 0:1, BASK – Sloga 2:3, BSK – SK 1913 1:1, Jedinstvo – ČSK 0:1<br /> 14. 11. 1942. Vitez – Mitić 2:0<br /> 15. 11. 1942. SK 1913 – Jedinstvo 6:0, Balkan – Sloga 2:1, BASK – Obilić 0:3, BSK – ČSK 4:1<br /> 21. 11. 1942. ČSK – Vitez 2:1<br /> 22. 11. 1942. SK 1913 – Sloga 5:0, Balkan – Mitić 1:0, BSK – Obilić 8:0, Jedinstvo – BASK 2:2<br /> 28. 11. 1942. ČSK – Sloga 1:4<br /> 29. 11. 1942. SK 1913 – Obilić 2:2, BASK – Mitić 1:2, BSK – Vitez 8:0, Jedinstvo – Balkan 2:1<br /> 5. 12. 1942. Obilić – Sloga 3:0<br /> 6. 12. 1942. SK 1913 – Vitez 4:0, BSK – BASK 10:0, Jedinstvo – Mitić 3:0<br /> 12. 12. 1942. Obilić – ČSK 0:2<br /> 13. 12. 1942. SK 1913 – Balkan 6:0, BSK – Jedinstvo 3:3, Sloga – Mitić 6:2, Vitez – BASK 6:2<br /> 20. 12. 1942. SK 1913 – ČSK 4:1, BASK – Balkan 0:1, BSK – Mitić 10:0, Jedinstvo – Sloga 1:1<br /> 27. 12. 1942. Balkan – ČSK 1:1, Obilić – Mitić 3:0<br /> '''Proljetni dio:'''<br/> 21. 3. 1943. Balkan – BASK 1:5, ČSK – SK 1913 1:0, Mitić – BSK 0:3, Vitez – Obilić 1:3<br /> 27. 3. 1943. Jedinstvo – Obilić 0:2<br /> 28. 3. 1943. Balkan – BSK 0:6, BASK – ČSK 1:0, Mitić – SK 1913 1:1, Vitez – Sloga 2:0<br /> 3. 4. 1943. Mitić – ČSK 2:4, Obilić – Balkan 8:0<br /> 4. 4. 1943. BASK – SK 1913 1:2, Sloga – BSK 2:1, Vitez – Jedinstvo 3:2<br /> 8. 4. 1943. Sloga – Jedinstvo 2:2<br /> 10. 4. 1943. Mitić – Obilić 1:3<br /> 11. 4. 1943. SK 1913 – BSK 1:5, ČSK – Jedinstvo 4:1, Sloga – BASK 1:0, Vitez – Balkan 5:0<br /> 17. 4. 1943. Sloga – Balkan 1:2<br /> 18. 4. 1943. ČSK – BSK 0:0, Jedinstvo – SK 1913 0:2, Mitić – Vitez 3:4, Obilić – BASK 1:3<br /> 9. 5. 1943. BASK – Jedinstvo 3:0 pff, Mitić – Balkan 1:1, Obilić – BSK 0:6, Vitez – ČSK 2:1<br /> 15. 5. 1943. Sloga – ČSK 1:4<br /> 16. 5. 1943. Balkan – Jedinstvo 0:5, Mitić – BASK 1:3, Obilić – SK 1913 1:0, Vitez – BSK 1:3<br /> 22. 5. 1943. ČSK – Balkan 5:1<br /> 23. 5. 1943. BASK – BSK 0:4, Mitić – Jedinstvo 0:5, Sloga – Obilić 1:1<br /> 27. 5. 1943. Vitez – SK 1913 1:1<br /> 29. 5. 1943. ČSK – Obilić 1:1<br /> 30. 5. 1943. Balkan – SK 1913 0:18, BASK – Vitez 0:2, Jedinstvo – BSK 0:10, Mitić – Sloga 0:1<br /> 23. 6. 1943. Sloga – SK 1913 0:4 == Beogradski zimski pehar == {{glavni|Beogradski zimski pehar 1943.}} Tijekom zimske pauze u Beogradu je održano natjecanje. Unatoč lošem vremenu i lošim uvjetima na terenu, utakmice su privukle izvrsnu posjećenost. Kup je osvojio [[ZSK Vitez Zemun|Vitez]], koji je u finalu nakon tijesne borbe pobijedio svojeg gradskog rivala [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo]]. Iako dvije najbolje ekipe Beograda, BSK i SK 1913, nisu sudjelovale na turniru, turnir je bio uspješan.<ref>[https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, str. 725–726.]</ref> == Beogradski ljetni pehar == {{glavni|Beogradski ljetni pehar 1943.}} Dana 4. srpnja 1943. započeo je Beogradski ljetni pehar s 40 momčadi. U finalu (7. i 14. studenog 1943.) je [[SK 1913]] bio bolji od [[BSK Beograd|BSK-a]].<ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 385.</ref> == 1. razred == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- style="background:#B0FFB0;" |1. || [[SK Slavija Beograd|Slavija Beograd]] ||10||7||1||2||30||19||1,579||15 |- |2. || [[FK Voždovac Beograd|Dušanovac Beograd]] ||10||6||2||2||29||10||2,900||14 |- |3. || [[FK Palilulac Beograd|Palilulac Beograd]] ||10||4||2||4||13||12||1,083||10 |- |4. || [[SK Električna centrala Beograd|Električna centrala Beograd]] ||10||3||2||5||22||24||0,917||8 |- |5. || [[FK Železničar Beograd|Železničar Beograd]] ||10||3||1||6||20||37||0,541||7 |- |6. || [[FK BASK|Senjak Beograd]] ||10||3||0||7||17||29||0,586||6 |- !colspan="10"| |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} * Zbog protužalbe Železničara na utakmicu s Dušanovcem, BLP je utvrdio da je najbolje da Slavija i Dušanovac odigraju dvije međusobne utakmice za plasman u podsavezno prvenstvo. {| class="wikitable" style="text-align: center" |colspan="3" style="background-color:#D0D0D0" align=center| ||style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''<small>15. 8. 1943.</small>''' ||style="background-color:#D0D0D0" align=center| '''<small>29. 8. 1943.</small>''' |- | '''[[SK Slavija Beograd|Slavija Beograd]]''' ||–|| [[FK Voždovac Beograd|Dušanovac Beograd]] || 2:0 || 1:0 |- |} == Niži razredi == == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] * [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1942./43.]] * [[Prvenstvo Niškog loptačkog podsaveza 1942./43.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg43.html RSSSF: sezona 1942./43.] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ claudionicoletti: SERBIA 1941-1944] * [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1941. – 1945.)|B1942-43]] pxcvc5ah0kgeynbuqxsvcx1g22yv0by 0 799286 7469365 7363942 2026-05-27T07:48:34Z Ame71 128419 link 7469365 wikitext text/x-wiki {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza | sezona = 1943./44. | izdanje = 5. | država = {{Z|SRB|1941}} [[Nedićeva Srbija]] | datum = od [[21. studenog]] [[1943.]]<br /> do [[26. ožujka]] [[1944.]] ''(prvenstvo napušteno zbog Drugog svjetskog rata)'' | prvaci = ''naslov nije dodijeljen'' | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 10 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = 39 | golova = 164 | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1942./43.|1942./43.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1945.|1945.]] }} U sezoni 1943./44. [[Beogradski loptački podsavez]] organizirao je dvadeset i četvrto izdanje prvenstva podsaveza. == Prvenstvo BLP-a == === Sudionici === {| class="wikitable" style="font-size:100%;" !rowspan=2 align="center" | Klub !rowspan=2 align="center" | Grad !colspan=2 align="center" | Sezona 1942./43. |- !align="center" |Poz. !align="center" |Rang |- | [[BSK Beograd|BSK]] | [[Beograd]] | 1. |rowspan=9 align="center" | [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1942./43.|Prvenstvo BLP-a]] |- | [[SK 1913]] | [[Beograd]] | 2. |- | [[FK Obilić Beograd|Obilić]] | [[Beograd]] | 3. |- | [[FK Čukarički Beograd|Čukarički SK]] | [[Beograd]] | 4. |- | [[ZSK Vitez Zemun|Vitez]] | [[Beograd]] | 5. |- | [[SK Sloga Beograd|Sloga Beograd]] | [[Beograd]] | 6. |- | [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo]] | [[Beograd]] | 7. |- | [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] | [[Beograd]] | 8. |- | [[FK BASK|BASK]] | [[Beograd]] | 9. |- | [[SK Slavija Beograd|Slavija]] | [[Beograd]] | 1. | align="center" | [[Prvenstvo_Beogradskog_loptačkog_podsaveza_1942./43.#1._razred|1. razred BLP]] |- |} === Ljestvica === {| class="wikitable" !mj. !! style="width:170px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[BSK Beograd]] ||7||7||0||0||34||0||∞||14 |- |2. || [[ZSK Vitez Zemun|Vitez Beograd]] ||8||7||0||1||23||6||3,833||14 |- |3. || [[SK 1913|SK 1913 Beograd]] ||8||6||0||2||29||4||7,250||12 |- |4. || [[FK BASK|BASK Beograd]] ||8||4||1||3||12||15||0,800||9 |- |5. || [[SK Jedinstvo Beograd|Jedinstvo Beograd]] ||8||3||2||3||14||13||1,077||8 |- |6. || [[FK Čukarički Beograd|Čukarički Beograd]] ||8||2||2||4||15||37||0,405||6 |- |7. || [[SK Sloga Beograd|Sloga Beograd]] ||8||2||0||6||14||26||0,538||4 |- |8. || [[FK Obilić Beograd|Obilić Beograd]] ||8||1||2||5||10||28||0,357||4 |- |9. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan Beograd]] ||7||2||0||5||5||15||0,333||4 |- |10. || [[SK Slavija Beograd|Slavija Beograd]] ||8||1||1||6||8||20||0,400||3 |- !colspan="10"| <small>prvenstvo napušteno zbog Drugog svjetskog rata</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="nicoletti">[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ SERBIA (German Military Administration) 1943-44]</ref><ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 386.</ref> </small> |} === Rezultati === '''1. kolo''', 21. 11. 1943.<br /> BASK – ČSK 2:2, BSK – Sloga 4:0, Jedinstvo – Slavija 3:1, Obilić – Balkan 2:0, Vitez – SK 1913 2:0<br /> '''2. kolo''', 29. 11. 1943.<br /> Balkan – ČSK 1:0, BASK – Slavija 3:1, BSK – SK 1913, Jedinstvo – Sloga 6:2, Vitez – Obilić 2:0<br /> '''3. kolo''', 5. 12. 1943.<br /> SK 1913 – Obilić 5:0, BASK – Sloga 2:1, BSK – Jedinstvo 5:0, Slavija – Balkan 2:1, Vitez – ČSK 6:3<br /> '''4. kolo''', 12. 12. 1943.<br /> SK 1913 – ČSK 13:0, BSK – BASK 1:0, Jedinstvo – Balkan 3:0, Sloga – Obilić 4:2, Vitez – Slavija 3:0<br /> '''5. kolo''', 26. 12. 1943.<br /> SK 1913 – BASK 2:0, BSK – ČSK 10:0, Obilić – Jedinstvo 1:1, Sloga – Slavija 3:1, Vitez – Balkan 2:0<br /> '''6. kolo''', 12. 3. 1944.<br /> SK 1913 – Slavija 2:0, Balkan – Sloga 2:1, BSK – Obilić 10:0, Jedinstvo – ČSK 1:1, Vitez – BASK 5:0<br /> '''7. kolo''', 19. 3. 1944.<br /> SK 1913 – Jedinstvo 2:0, BASK – Obilić 4:3, ČSK – Slavija 3:1, Vitez – Sloga 2:0, BSK – Balkan n/o<br /> '''8. kolo''', 26. 3. 1944.<br /> SK 1913 – Balkan 5:1, BASK – Jedinstvo 1:0, BSK – Vitez 3:0, ČSK – Sloga 6:3, Slavija – Obilić 2:2<br /> '''9. kolo''', 9. 4. 1944.<br /> BASK – Balkan, Vitez – Jedinstvo, ČSK – Obilić, SK 1913 – Sloga, BSK – Slavija == Pehar knjižare Branislav Nušić == {{glavni|Pehar knjižare Branislav Nušić 1944.}} Prvenstvo je prekinuto zbog [[UK|britansko]]-[[SAD|američkog]] bombardiranja glavnih srpskih gradova. Tijekom ljeta 1944. održan je pehar knjižare Branislav Nušić i novinskog revizora Svetislava Krstića. Nije bilo pobjednika jer odlučujuća utakmica između BSK-a i SK 1913 nije odigrana.<ref name="sijic2">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 386.</ref> == Kup Beograda == Krajem kolovoza 1944. osnovan je Kup Beograda. Klubovi koji su tada bili aktivni jednoglasno su prihvatili ideju te se natjecanje nazivalo i Kup dvanaestorice. Kup Beograda trebao se igrati po dvostrukom kup-sustavu, a klubovi su bili podijeljeni u dvije skupine: Sava predvođenu BSK-om i Dunav skupinu predvođenu SK 1913. Prvo kolo trebalo je biti igrano 7., 9. i 10. rujna. Natjecanje je trebalo biti neslužbeno prvenstvo Beograda. <ref name="sijic3">Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 387.</ref> == 1. razred == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK Voždovac Beograd|Dušanovac]] ||7||5||1||1||12||5||2,400||11 |- |2. || [[FK Palilulac Beograd|Palilulac]] ||7||5||0||2||16||13||1,231||10 |- |3. || [[FK BASK|Senjak]] ||6||4||1||1||16||8||2,000||9 |- |4. || Trgovački ||7||4||1||2||17||7||2,429||9 |- |5. || [[SK Mitić Beograd|Mitić Beograd]] ||6||2||2||2||11||9||1,222||6 |- |6. || [[SK Admira Beograd|Admira]] ||7||1||2||4||8||12||0,667||4 |- |7. || [[SK Električna centrala Beograd|Električna centrala]] ||6||0||2||4||5||16||0,313||2 |- |8. || [[FK Železničar Beograd|Železničar]] ||6||0||1||5||9||24||0,375||1 |- !colspan="10"| <small>prvenstvo napušteno zbog Drugog svjetskog rata</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} == Niži razredi == == Poveznice == * [[Beogradski loptački podsavez]] * [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1943./44.]] * [[Prvenstvo Niškog loptačkog podsaveza 1943./44.]] == Vanjske poveznice == * [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg44.html RSSSF: sezona 1942./43.] * [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/serbia-league-final-tables/ser-1941-44/ claudionicoletti: SERBIA 1941-1944] * [https://core.ac.uk/download/pdf/74362305.pdf Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije] == Izvori == <small> {{izvori}} </small> {{Sezone Beogradskog loptačkog podsaveza}} [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1941. – 1945.)|B1943-44]] oon5br1twd0ffcbytbih03p8q27332y 4 799308 7468979 7467637 2026-05-26T12:55:50Z Luka5253x 354206 /* Neven Hrvatić */ Odgovor 7468979 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice/zaglavlje}} == Novi zahtjevi == === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''U članak je dodano otprilike 50ak izvora i tekst je dodatno obrađen. Da li treba još dodatno urediti i ako treba da li bi mi mogli pojasniti što konkretno i kako? Lijep pozdrav, Ivan''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (17:19, 2. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}} po drugi put: kao i prošli, većina teksta i dalje nije pokrivena izvorima. Upute za pravilno navođenje izvora nalaze se u predlošku na vrhu članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:24, 2. siječnja 2026. (CET) ::Kako potkrijepiti izvorom/argumentom koji se ne nalazi na internetu već u fizičkom obliku? [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 14:33, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je završen i potpun sa svim podacima poveznaih s temom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (09:59, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije uređen u stilu i po shemi Wikipedijinih članaka. Upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka, a uputno je proći i uvodni tečaj iz poruke dobrodošlice. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:57, 3. siječnja 2026. (CET) === Lemuralije === <small><span class=plainlinks>[[Lemuralije]] • [[Razgovor:Lemuralije|razgovor]] • [[Nacrt:Lemuralije|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Lemuralije|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Lemuralije}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premjestiti u glavnu knjigu. Hvala!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (13:25, 3. siječnja 2026. (CET)) —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 13:25, 3. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Wikipedija ne može sama sebi biti izvor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 3. siječnja 2026. (CET) ::Hvala @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] na odgovoru. Pamtim za ubuduće. Obrisan je wiki izvor, obzirom text ima dovoljno izvora. Molim kad stignete ponovo provjeriti ima li još nedostataka za objavu u glavni prostor [[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 19:41, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je potpun sa svim podacima relevantnim s naslovom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (11:23, 4. siječnja 2026. (CET)) === Zrinka Jajić === <small><span class=plainlinks>[[Zrinka Jajić]] • [[Razgovor:Zrinka Jajić|razgovor]] • [[Nacrt:Zrinka Jajić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zrinka Jajić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zrinka Jajić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zrinka Jajić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanZg22&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 5. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Biografija - reference postojeće kao i aktivna lista publikacija - pisan u stilu biografije - prema Wiki uputama - molim objavu i premještanje iz Nacrta u Stranicu vidljivu na Wikipediji''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanZg22}} (13:30, 5. siječnja 2026. (CET)) :{{Riješeno}} @[[Suradnik:IvanZg22|IvanZg22]], moglo bi se još malo skratiti neke dijelove, nije sve iz CV-a toliko zanimljivo ljudima koji čitaju enciklopedijske članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:18, 5. siječnja 2026. (CET) === Romanis Pontificibus === <small><span class=plainlinks>[[Romanis Pontificibus]] • [[Razgovor:Romanis Pontificibus|razgovor]] • [[Nacrt:Romanis Pontificibus|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Romanis Pontificibus|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Romanis Pontificibus}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Romanis Pontificibus}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpNewTitle={{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''je li sada ispunja kriterije ili treba još doraditi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (23:23, 7. siječnja 2026. (CET)) :{{S|Tmatic01}} Mislim da bi dugački navod prijevoda trebalo ukloniti zbog autorskih prava. Ako nigdje eksplicitno ne piše da su se njih odrekli, podrazumijeva se zaštita. Taj tekst bi inače bio za [[:s:|Wikiizvor]], no i tamo idu samo slobodni tekstovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:36, 7. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Da, to možemo maknuti, a mislim da može u Wikizvor jer je tekst star barem 50 godina i službeni je dokument crkve [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 23:43, 7. siječnja 2026. (CET) :::Prema onom što nalazim na webu, @[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]], i onom što mi je izbacio Google AI, sve što je objavio Vatikan ulazi u javnu domenu 70 godina nakon smrti imenovanog autora odn. 70 godina od prvog objavljivanja ako autor nije imenovan. To se u Vatikanu odnosi i na zakone ([[:c:Commons:Copyright_rules_by_territory/Vatican_City]]). Prijevodi se pak računaju kao originalna djela pa idu po svojemu ''satu''. Najsigurnije ti je dodati vanjsku poveznicu na taj tekst i onda nemamo briga. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:52, 8. siječnja 2026. (CET) ::::evo jesam i dodao sam još jednu poveznicu [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:45, 8. siječnja 2026. (CET) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (16:25, 8. siječnja 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Nacrt:Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještanje u glavni prostor, i molim da dodate podnaslov Umjetnička instalacija u Hrvatskoj. Hvala! —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 11:53, 9. siječnja 2026. (CET)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:53, 9. siječnja 2026. (CET)) === Karlo Dieneš === <small><span class=plainlinks>[[Karlo Dieneš]] • [[Razgovor:Karlo Dieneš|razgovor]] • [[Nacrt:Karlo Dieneš|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Karlo Dieneš|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Karlo Dieneš}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Karlo Dieneš}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpNewTitle={{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Domagoj+Maratovi%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeno je jedanaest bilješki s izvorima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Domagoj Maratović}} (21:06, 12. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 14. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''javno postavljanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (14:01, 14. siječnja 2026. (CET)) === Sveučilište Algebra Bernays === <small><span class=plainlinks>[[Sveučilište Algebra Bernays]] • [[Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays|razgovor]] • [[Nacrt:Sveučilište Algebra Bernays|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Sveučilište Algebra Bernays|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpNewTitle={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Akademisk321&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 19. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Tekst članka je dovršen i usklađen sa smjernicama uređivanja.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Akademisk321}} (09:22, 19. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (01:40, 3. veljače 2026. (CET)) === Nikola Aleksić === <small><span class=plainlinks>[[Nikola Aleksić]] • [[Razgovor:Nikola Aleksić|razgovor]] • [[Nacrt:Nikola Aleksić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nikola Aleksić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nikola Aleksić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nikola Aleksić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpNewTitle={{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-88828-0&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''uređen članak koji ga definira kao pisca kao glavno zanimanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-88828-0}} (14:07, 9. veljače 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (19:00, 13. veljače 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Dodala bih pod ime članka kroz Wikidata stavku kratki opis “Umjetnička instalacija”, ali mi to sada kroz Nacrt nije dostupna opcija. Ili molim javite primjedbe.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:20, 15. veljače 2026. (CET)) === Reza Pahlavi === <small><span class=plainlinks>[[Reza Pahlavi]] • [[Razgovor:Reza Pahlavi|razgovor]] • [[Nacrt:Reza Pahlavi|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Reza Pahlavi|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Reza Pahlavi}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Reza Pahlavi}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpNewTitle={{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Walter9&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je dorađen i dopunjen, dodani su izvori i izbačeni su subjektivni stavovi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Walter9}} (16:48, 17. veljače 2026. (CET)) === Domagoj Ćorić === <small><span class=plainlinks>[[Domagoj Ćorić]] • [[Razgovor:Domagoj Ćorić|razgovor]] • [[Nacrt:Domagoj Ćorić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Domagoj Ćorić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Domagoj Ćorić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Domagoj Ćorić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpNewTitle={{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:BIVU%C5%A0101&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 20. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Draft je spreman za objavu. Link na draft: [[Nacrt:Domagoj Ćorić]]''<br /> Hvala. {{Suradnik|BIVUŠ101}} (09:31, 20. veljače 2026. (CET)) :Draft ne bi bio spreman za objavu sve i da nije predložen za brisanje. Ovakav stil pisanja vidio sam u nekoliko nedavnih članaka, je li to pisao AI? Za političare i političare u usponu imamo [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:30, 20. veljače 2026. (CET) ::Hvala na komentaru! Draft nije pisao nikakav AI, o stilu pisanja dosta subjektivno je raspravljati, sve je pisano prema relevantnim podatcima, o tome jesu li političari ili ne u usponu nije na meni da dajem osobnu kvalifikaciju, no vratimo se na sadržaj, smatram da je osoba relevantan čimbenik političkog i društvenog života u Osječko-baranjskoj županiji s jasno potkrijepljenim javnim i državnim podatcima i referencama, ukoliko ima nešto za dodati ili poboljšati molim da navedete? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:40, 20. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Zbog naših Uvjeta upotrebe, možete li se još izjasniti o vezama s dotičnim, kao i mogućem sukobu interesa? Kažem, u zadnje vrijeme često viđamo PR stil i format kao u ovom članku, a nije od istih suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Hvala na komentaru! Želim jasno naglasiti da nemam nikakvih osobnih ni profesionalnih interesa u pisanju ovog članka niti bilo kakve veze, niti je ovo Pr članak...Svi podaci su temeljeni na isključivo provjerljivim sekundarnim izvorima od medija, izjava, državnih stranica, a stil članaka uvijek se može prilagoditi i uskladiti s enciklopedijskim tonom. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:02, 20. veljače 2026. (CET) :::Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Članak je plitak, u puno riječi saznamo nešto o liku, a malo o djelu. '''''Aktivno''''' sudjelovanje, '''''obnašanje''''' dužnosti, (...) – to vam je sve za CV, a ne za enciklopediju. Nacrt čak ni formom ne odgovara wikipedijskom članku pa sve i da su zadovoljeni kriteriji za nj ne bi bilo mjesta u glavnom prostoru. Vrhovni zakon o kriterijima [[WP:KR]] još će vam reći da pokrivenost izvorima ne znači usputna spominjanja i agencijske vijesti. Izvori se značajno trebaju baviti osobom, što onda ne uključuje površne hvalospjeve nego i kritički, odmaknuti odnos. Ovo što imamo jest {{tl|rad obožavatelja}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:15, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Ne slažem se sa navedenim, članak je naveden s obzirom na sve javno dostupne podatke, javne kritike, kontroverze i preispitivanja nisu javno dostupne, pa s obzirom na to kao netko tko je objektivno obradio dotičnu osobu osobno sam mišljenja da je sadržajno itekako jasno pisano uz navedeno kako interno stranačko tako i institucionalno djelovanje uz više od 30 označenih izvora. Ukoliko imate nekakav prijedlog za uređivanje slobodno stojim na raspolaganju, no smatram da stranica zaslužuje glavni page. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:04, 23. veljače 2026. (CET) === Bruno Šantek === <small><span class=plainlinks>[[Bruno Šantek]] • [[Razgovor:Bruno Šantek|razgovor]] • [[Nacrt:Bruno Šantek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Bruno Šantek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Bruno Šantek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Bruno Šantek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Bruno Šantek}}&wpNewTitle={{urlencode:Bruno Šantek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bruno+%C5%A0antek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 23. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Odavno pokušao popraviti sve nedostatke, nisam dobio nikakav odgovor. (Zatraženo: 15. ožujak 2025. Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bruno Šantek}} (21:43, 23. veljače 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 26. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (18:00, 26. veljače 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] Moja bi preporuka bila da se o članovima skupine koji sami nemaju i samostalnu karijeru (s objavljenim albumima, prema [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]) napiše crtica u članku [[Daleka obala]]. U [[Nacrt:Zoran Ukić]] više od 3/4 sadržaja tiče se Daleke obale. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:06, 26. veljače 2026. (CET) ::Hvala na prijedlogu i sugestiji. ::Dodatno sam prikupio relevantne izvore koji potvrđuju profesionalni angažman i značaj Zorana Ukića u glazbenoj karijeri. ::Uključujem njihove linkove: ::* Zoran Ukić je registriran autor u bazi HDS ZAMP, gdje se navodi kao autor glazbe i teksta za brojne pjesme (<nowiki>https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133103557</nowiki>). :contentReference[oaicite:9]{index=9} ::* Medijski tekstovi potvrđuju da je osnovao i vodio bend Diogen nakon rada u Dalekoj obali i The Obali (Slobodna Dalmacija): ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/zoran-ukic-iz-daleke-obale-osnovao-je-novi-bend-306283</nowiki> :contentReference[oaicite:10]{index=10} ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/dok-sin-roko-dribla-u-riju-stari-ukic-s-novim-bendom-svira-rock-dalmatinskog-stiha-323779</nowiki> :contentReference[oaicite:11]{index=11} ::* Članak i diskografija benda Diogen su zabilježeni i na CMC portalu (<nowiki>https://cmc.com.hr/grupa-diogen-predstavlja-novi-istoimeni-singl-spot/</nowiki>) :contentReference[oaicite:12]{index=12} ::* Debi album benda Diogen, , dostupan je na vinilu i objavljen je u medijima (<nowiki>https://novosti.hr/debi-album-grupe-diogen-zoran-ukica-i-jadrana-vuskovica-iz-daleke-obale-od-sada-i-na-vinilu/</nowiki>) :contentReference[oaicite:13]{index=13} ::* Zvanični Croatia Records portal potvrđuje singlove i video spotove benda Diogen (<nowiki>https://crorec.net/novosti/diogen-snimili-spot-za-singl-kralj-ceste/</nowiki>) :contentReference[oaicite:14]{index=14} ::* Engleski Wikipedia članak o Dalekoj obali navodi članstvo u sastavu (<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/Daleka_obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:15]{index=15} ::* Francuski Wikipedia članak o The Obala potvrđuje angažman i u tom projektu (<nowiki>https://fr.wikipedia.org/wiki/The_Obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:16]{index=16} ::Na temelju toga smatram da članak zadovoljava kriterije značajnosti i pouzdanosti izvora. Molim povratnu informaciju koje dodatne prilagodbe su potrebne. Hvala. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:07, 27. veljače 2026. (CET) ::Poštovani, ::zahvaljujem na Vašim prethodnim sugestijama. U međuvremenu sam dopunio članak dodatnim informacijama i izvorima. ::Dodao sam podatke o članstvu u HDS ZAMP-u te proširio diskografiju s albumima sa sastavima Daleka obala, The Obala i Diogen. ::Ako su potrebne još neke izmjene ili dodatni izvori, molim Vas da mi javite kako bih članak mogao dodatno uskladiti s pravilima Wikipedije. ::Hvala na pomoći i srdačan pozdrav. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 15:43, 7. ožujka 2026. (CET) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (11:23, 28. veljače 2026. (CET)) === Dražen_Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen_Jergović]] • [[Razgovor:Dražen_Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen_Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen_Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen_Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen_Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeni su izvori u članku''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (15:01, 4. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (11:10, 6. ožujka 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije dorađen. Taman sam pisao upute na SZR. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:11, 6. ožujka 2026. (CET) :{{s|Luka5253x}} Nemojte dodavati nove zahtjeve. Potrudite se da su zadovoljeni uvjeti iz velikog okvira na vrhu nacrta. Članak nema navedene izvore, a i pisan je kao CV. Kada sve sredite, javite se ispod ovog odgovora. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:27, 6. ožujka 2026. (CET) ::Dorađeno. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 13:00, 6. ožujka 2026. (CET) :Pozdrav, :molim odgovor. Dorađen članak. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 22:55, 18. svibnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] Članak nema [[WP:NI|navedene izvore]] (citiraju se javno dostupne publikacije) pa izgleda kao rad osobe bliske N. Hrvatiću. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje autobiografija. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Poštovani, molim onda za savjet privatno kako da formuliram. :::Članak Željko Holjevac je slično pisan. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 14:55, 26. svibnja 2026. (CEST) === Grupa Vigor === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Vigor]] • [[Razgovor:Grupa Vigor|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Vigor|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Grupa Vigor|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Grupa Vigor}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jave031&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje u glavni prostor pod nazivom Grupa Vigor. Članak je uređen i referenciran.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jave031}} (16:17, 6. ožujka 2026. (CET)) :Pozdrav, jel bi nešto trebao doraditi pa se stranica ne premješta iz nacrta? [[Suradnik:Jave031|Jave031]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jave031|razgovor]])</small> 08:31, 9. travnja 2026. (CEST) === Astronomska udruga Zadar === <small><span class=plainlinks>[[Astronomska udruga Zadar]] • [[Razgovor:Astronomska udruga Zadar|razgovor]] • [[Nacrt:Astronomska udruga Zadar|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Astronomska udruga Zadar|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Astronomska udruga Zadar}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpNewTitle={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bcesarec&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ispravljeni izvori i poveznice''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bcesarec}} (08:50, 7. ožujka 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Mislim da tu nema dovoljno materijala za zaseban članak, a udruga, čini mi se, ne zadovoljava [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]. Preporučio bih da se kratka crtica doda u članak [[Zadar]] - ime, što radi, nagrada, referenca na stranice udruge. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:28, 7. ožujka 2026. (CET) ::A ostali članci u kategoriji? ::Imaju još manje podataka, neke su neaktive ili čak izbrisane neprofitne organizacije. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Hm, da, vidio sam poslije i to. Malo koja udruga u kategoriji zadovoljila bi kriterije (pokrivenost u sekundarnim izvorima, tradicija). Ne znam što činiti. Nekad se rade stranice s popisom svih sličnih organizacija. Pričekajmo još koje mišljenje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:45, 7. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Ajde onda čekamo. Ali kriteriji bi trebali biti isti za sve. Dakle ili brišemo ili ostavljamo. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 15:53, 7. ožujka 2026. (CET) === Istarski borac === <small><span class=plainlinks>[[Istarski borac]] • [[Razgovor:Istarski borac|razgovor]] • [[Nacrt:Istarski borac|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Istarski borac|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Istarski borac}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Istarski borac}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Istarski borac}}&wpNewTitle={{urlencode:Istarski borac}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Communitas&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ukoliko je potreban ispravak molim konkretnu uputu''<br /> Hvala. {{Suradnik|Communitas}} (20:42, 7. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve ažurirano''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (09:37, 9. ožujka 2026. (CET)) === Esmir Bašić === <small><span class=plainlinks>[[Esmir Bašić]] • [[Razgovor:Esmir Bašić|razgovor]] • [[Nacrt:Esmir Bašić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Esmir Bašić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Esmir Bašić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Esmir Bašić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Esmir Bašić}}&wpNewTitle={{urlencode:Esmir Bašić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bosna2024&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Zahtjev za premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bosna2024}} (09:54, 12. ožujka 2026. (CET)) :Hoće li moj članak doći na red 🙃 novi sam u ovome, ne znam koliko traje procedura provjere, ili mi nešto fali od informacija 🧐 [[Suradnik:Bosna2024|Bosna2024]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bosna2024|razgovor]])</small> 21:40, 13. ožujka 2026. (CET) === Pokolj fratara u Hercegovini === <small><span class=plainlinks>[[Pokolj fratara u Hercegovini]] • [[Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini|razgovor]] • [[Nacrt:Pokolj fratara u Hercegovini|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Pokolj fratara u Hercegovini|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpNewTitle={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Silverije&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je ispravljen i dopunjen.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Silverije}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Ja još ne bih riješio ovaj zahtjev – fali mi kvalitetnih izvora. Croatia Rediviva i Kamenjar su slabo vjerodostojni čak i za suvremena zbivanja, a HKM i pobijeni.info također nisu najbolja stvar za povijesne događaje (okej ako se u tekstu naglašava tko što tvrdi, ali toga zasad nema). Siguran sam da postoje i protutvrdnje partizana-sudionika i nekakav povjesničarski diskurs o ovoj temi – to bi isto trebalo uplesti u članak. Ne zato što iznose bogznakakve povijesne istine, već zbog [[WP:NPOV]]-a. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:24, 13. ožujka 2026. (CET) ::Dodan je novi dio teksta s novim izvorima gdje ima i, recimo to tako, 'protutvrdnji', koje to zapravo i nisu, nego govore jednostrano svoju verziju priče (svećenici su imali puške itd.), ali ignoriraju 'drugu stranu medalje', a to je ratni zločin ubijanja ratnih zarobljenika bez suđenja (ili neka druga slična kvalifikacija). To je zacijelo i razlog zašto je na internetu teško naći izvore poput ovog čiji je autor Nikola Anić. Da li on spada u kvalitetne izvore, teško je reći, jer ima svoju stranu priče, a ignorira zločin, dok ranije navedeni izvori, koji su kao slabo vjerodostojni, imaju drugu stranu. Ali osnovno pitanje je da li koji od njih iznosi neistine (da ne kažem da laže). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:10, 13. ožujka 2026. (CET) :::Promijenjeni uvodni dio teksta ne izgleda kao enciklopedijski, što sam tek sada primijetio. Ako se već mijenja koja riječ, to je u redu, ali ne treba onda preokrenuti cijeli uvod, koji onda drukčije izgleda (kao esej ili slično). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:20, 13. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Silverije}}, {{s|Runolist}} s pravom tvrdi da članku nedostaju pouzdani izvori ([[WP:VI]]). Možda bi najbolje bilo da se članak napiše iz nule? Tema svakako zaslužuje članak. Također, ako se ne varam mislim da je nedavno pokrenut postupak proglašenja blaženima ili nešto slično, tako da bi i to bilo dobro da se navede u članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 13. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Croxyz}}, koji su to po tebi pouzdani izvori - konkretno. U [[WP:VI]] sve lijepo piše, ali ja nisam našao neke znanstvene izvore koji bi bili sto posto pouzdani. Na primjer, o problematici članka nisam našao ništa na Hrvatskoj enciklopediji LZMK. Ostali su samo novinski i pristrani izvori, od kojih sam naveo sve što sam našao, i one koji naglašavaju pokolj, a ne govore o pozadini svega ili o uzrocima, kao i one koji naglašavaju uzroke (svećenici s puškom u ruci i dr.), ali ne spominju pokolj. Nastojao sam pisati neutralno, ali događaj se dogodio, fratri su bili mrtvi na ovaj ili onaj način, to nitko ne osporava. Ne smatram da članak treba pisati od nule - možda nije posebno dobar da bi ušao među izabrane članke, ali problem su ovdje više izvori, nego sam tekst. Slažem se da bi u proširenu verziju članka trebao ući postupak proglašenja blaženima, ali za sada smatram da je ovo dovoljno da se najprije članak premjesti u glavni imenski prostor. Ponovno lijepo molim da se napiše koji od navedenih izvora su pouzdani, a koji nisu, pa da konačno to ispravim kako se traži. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:47, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::{{s|Silverije}}, idem spavati tako da piše brzinski odgovor. Za povijesne događaje/teme bi trebali koristi povijesne radove, knjige i sl. publikacije, a ne internetske portale. Tu ne spadaju razni internetski portali poput medjugorje-info.com, miportal.hr. Evo nekoliko članaka koje pronalazim na Googleu s upitma hercegovački franjevci 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf i pokolj franjevaca 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf Nadam se da je nešto od ovog korisnog (probaj također pretraživati i imena pobijenih fratara, možda dobiš nekakve radove o Drugom svjetskom ratu na lokalnoj razini): [https://hrcak.srce.hr/file/360540][https://hrcak.srce.hr/file/252848][https://hrcak.srce.hr/file/100750][https://hrcak.srce.hr/file/48568][https://hrcak.srce.hr/file/360210][https://hrcak.srce.hr/file/175518] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Treba li taj članak nekako {{uklopiti}} s [[Hercegovački franjevački mučenici]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Također imamo i [[Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:13, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::{{s|Croxyz}}, zahvaljujem na poveznicama s hrcka. Neki radovi obrađuju druga razdoblja (npr. nakon 1945.g.), ali neki dosta detaljno govore o likvidaciji hercegovačkih fratara u veljači 1945. pa ću ih iskoristiti i uklopiti u članak, a neodgovarajuće izvore maknuti. Uklapanje u druge članke ne izgleda dobro, jer su teme, vremenska razdoblja i teritoriji različiti: negdje je to pretežno pojedinačni popis likvidiranih osoba, negdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, a negdje je raspon godina od 1941. do kraja rata, pa i dalje. Ti članci su uglavnom razmjerno dugački i ne vidim potrebu da se još povećaju i time smanji njihova preglednost. Ovaj članak nije idealan, ali obrađuje (ne računajući uvod i posljedice) specifično vrijeme i područje: dio mjeseca veljače 1945. i područje dijela Hercegovine (Široki Brijeg, Ljubuški, Mostar). Zasad nije predugačak, a postoji mogućnost proširenja i dodavanja novih detalja. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:26, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::{{s|Silverije}}, budući da je BiH u pitanju, preporučujem ti da pogledaš je li ima dodatnih članaka iz BiH na CEEOL-u. CEEOL-u imaš pristup preko [[:en:Wikipedia:The Wikipedia Library]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:46, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::{{s|Silverije}}, [https://www.ceeol.com/browse/browse-by-journals?cid=98 Ovdje] imaš popis bosanskohercegovačkih časopisa. Naravno, postoje i knjige. Hrčak primarno služi za hrvatske znanstvene radove, no na njemu se objavljuju i neki bosanskohercegovački časopisi. BiH nema svoj Hrčak, tako da su njihovi radovi raštrkani po internetu. Na CEEOL-u se također nalazi veliki broj hrvatskih časopisa s Hrčka, ako ne i svi. Vidim da tri časopisa imaju ''franciscana'' u imenu, tako da možda će oni obrađivati temu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::Napomena za Hrčak: zaboravio sam da je CEEOL fokusiran na humanističke znanosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:55, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Runolist}}, Članak znatno dopunjen, maknuti neodgovarajući izvori, dodani znanstveni tekstovi o temi (ima i jedan izvor s CEEOL-a) itd. Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. ::::::::::::::{{s|Runolist}}, obriši [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Pokolj_fratara_u_Hercegovini&diff=prev&oldid=7407507 ovu] izmjenu tako da je nitko ne može vidjeti u povijesti izmjena (mislim da je jasno što točno ne bi smjelo nikom biti vidljivo). {{s|Silverije}}, kod znanstvenih radova bi umjesto hrcak.srce.hr trebao navesti koji je časopis, svezak (''volume'', ''vol.''), broj (''issue'', ''no.''), npr. za prvu referencu bi trebalo pisati Frano Ramljak, Fra Leo Petrović - život i djelovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata, Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Za to trebaš koristiti [[predložak:cite journal]], a ne cite web. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:51, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::{{s|Croxyz}}, Hvala na sugestiji, samo baš kod prve refernce ja nigdje ne vidim da piše: Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Na mom računalu se vidi samo nacrtani stilizirani pleter na početku članka, ništa više. Otkuda da znam za takve znanstvene radove u kojem su časopisu objavljeni, osim da su na hrčku.hr? A što s diplomskim ili doktorskim radom na crorisu.hr? --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 01:14, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::{{s|Silverije}}, oprosti, zaboravio sam da malotko zna koristiti Hrčak. U URL-u promijeniš riječ file u clanak, npr. iz https://hrcak.srce.hr/file/360210 u https://hrcak.srce.hr/clanak/360210 – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::::Npr. <nowiki><ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1}}</ref></nowiki> daje <ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|volume=16|issue=1}}</ref> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 19. ožujka 2026. (CET) {{Izvori-razgovor}} === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještaj na glavnu stranicu jer je naslovni članak ispravljen sukladno pravilima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka na glavnu stranicu nakon izmjena. Zahvaljujem!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 30. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Članak je dorađen. U slučaju da treba dodatnih promjena molim Vas javite, hvala. [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 18:16, 30. travnja 2026. (CEST) === Hercegovački slučaj === <small><span class=plainlinks>[[Hercegovački slučaj]] • [[Razgovor:Hercegovački slučaj|razgovor]] • [[Nacrt:Hercegovački slučaj|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Hercegovački slučaj|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Hercegovački slučaj}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Hercegovački slučaj}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpNewTitle={{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak dobro odrađen i da zaslužuje biti u glavnom imenskom prostoru''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (01:11, 21. svibnja 2026. (CET)) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 24. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''smatram da sam popravio sve i da je članak spreman za prelazak u glavni imenski prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) 5e6gduyc788zi4rqabghqu3wcilx4jg 7469544 7468979 2026-05-27T11:11:25Z Emagdic 361249 7469544 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Zahtjev za premještanje stranice/zaglavlje}} == Novi zahtjevi == === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''U članak je dodano otprilike 50ak izvora i tekst je dodatno obrađen. Da li treba još dodatno urediti i ako treba da li bi mi mogli pojasniti što konkretno i kako? Lijep pozdrav, Ivan''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (17:19, 2. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}} po drugi put: kao i prošli, većina teksta i dalje nije pokrivena izvorima. Upute za pravilno navođenje izvora nalaze se u predlošku na vrhu članka. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:24, 2. siječnja 2026. (CET) ::Kako potkrijepiti izvorom/argumentom koji se ne nalazi na internetu već u fizičkom obliku? [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 14:33, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je završen i potpun sa svim podacima poveznaih s temom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (09:59, 3. siječnja 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije uređen u stilu i po shemi Wikipedijinih članaka. Upute za doradu nalaze se u predlošku na vrhu članka, a uputno je proći i uvodni tečaj iz poruke dobrodošlice. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:57, 3. siječnja 2026. (CET) === Lemuralije === <small><span class=plainlinks>[[Lemuralije]] • [[Razgovor:Lemuralije|razgovor]] • [[Nacrt:Lemuralije|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Lemuralije|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Lemuralije}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Lemuralije}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premjestiti u glavnu knjigu. Hvala!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (13:25, 3. siječnja 2026. (CET)) —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 13:25, 3. siječnja 2026. (CET) :{{komentar}} Wikipedija ne može sama sebi biti izvor. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 19:20, 3. siječnja 2026. (CET) ::Hvala @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] na odgovoru. Pamtim za ubuduće. Obrisan je wiki izvor, obzirom text ima dovoljno izvora. Molim kad stignete ponovo provjeriti ima li još nedostataka za objavu u glavni prostor [[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 19:41, 3. siječnja 2026. (CET) === Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a === <small><span class=plainlinks>[[Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a]] • [[Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|razgovor]] • [[Nacrt:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpNewTitle={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Energetikazadaca&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je potpun sa svim podacima relevantnim s naslovom''<br /> Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (11:23, 4. siječnja 2026. (CET)) === Zrinka Jajić === <small><span class=plainlinks>[[Zrinka Jajić]] • [[Razgovor:Zrinka Jajić|razgovor]] • [[Nacrt:Zrinka Jajić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zrinka Jajić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zrinka Jajić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zrinka Jajić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zrinka Jajić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:IvanZg22&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 5. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Biografija - reference postojeće kao i aktivna lista publikacija - pisan u stilu biografije - prema Wiki uputama - molim objavu i premještanje iz Nacrta u Stranicu vidljivu na Wikipediji''<br /> Hvala. {{Suradnik|IvanZg22}} (13:30, 5. siječnja 2026. (CET)) :{{Riješeno}} @[[Suradnik:IvanZg22|IvanZg22]], moglo bi se još malo skratiti neke dijelove, nije sve iz CV-a toliko zanimljivo ljudima koji čitaju enciklopedijske članke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:18, 5. siječnja 2026. (CET) === Romanis Pontificibus === <small><span class=plainlinks>[[Romanis Pontificibus]] • [[Razgovor:Romanis Pontificibus|razgovor]] • [[Nacrt:Romanis Pontificibus|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Romanis Pontificibus|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Romanis Pontificibus}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Romanis Pontificibus}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpNewTitle={{urlencode:Romanis Pontificibus}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''je li sada ispunja kriterije ili treba još doraditi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (23:23, 7. siječnja 2026. (CET)) :{{S|Tmatic01}} Mislim da bi dugački navod prijevoda trebalo ukloniti zbog autorskih prava. Ako nigdje eksplicitno ne piše da su se njih odrekli, podrazumijeva se zaštita. Taj tekst bi inače bio za [[:s:|Wikiizvor]], no i tamo idu samo slobodni tekstovi. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:36, 7. siječnja 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Da, to možemo maknuti, a mislim da može u Wikizvor jer je tekst star barem 50 godina i službeni je dokument crkve [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 23:43, 7. siječnja 2026. (CET) :::Prema onom što nalazim na webu, @[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]], i onom što mi je izbacio Google AI, sve što je objavio Vatikan ulazi u javnu domenu 70 godina nakon smrti imenovanog autora odn. 70 godina od prvog objavljivanja ako autor nije imenovan. To se u Vatikanu odnosi i na zakone ([[:c:Commons:Copyright_rules_by_territory/Vatican_City]]). Prijevodi se pak računaju kao originalna djela pa idu po svojemu ''satu''. Najsigurnije ti je dodati vanjsku poveznicu na taj tekst i onda nemamo briga. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:52, 8. siječnja 2026. (CET) ::::evo jesam i dodao sam još jednu poveznicu [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:45, 8. siječnja 2026. (CET) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 8. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (16:25, 8. siječnja 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Nacrt:Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještanje u glavni prostor, i molim da dodate podnaslov Umjetnička instalacija u Hrvatskoj. Hvala! —[[Suradnik:Dopisni pjevač|Dopisni pjevač]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dopisni pjevač|razgovor]])</small> 11:53, 9. siječnja 2026. (CET)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:53, 9. siječnja 2026. (CET)) === Karlo Dieneš === <small><span class=plainlinks>[[Karlo Dieneš]] • [[Razgovor:Karlo Dieneš|razgovor]] • [[Nacrt:Karlo Dieneš|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Karlo Dieneš|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Karlo Dieneš}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Karlo Dieneš}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpNewTitle={{urlencode:Karlo Dieneš}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Domagoj+Maratovi%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeno je jedanaest bilješki s izvorima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Domagoj Maratović}} (21:06, 12. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 14. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''javno postavljanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (14:01, 14. siječnja 2026. (CET)) === Sveučilište Algebra Bernays === <small><span class=plainlinks>[[Sveučilište Algebra Bernays]] • [[Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays|razgovor]] • [[Nacrt:Sveučilište Algebra Bernays|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Sveučilište Algebra Bernays|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Sveučilište Algebra Bernays}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpNewTitle={{urlencode:Sveučilište Algebra Bernays}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Akademisk321&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 19. siječnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Tekst članka je dovršen i usklađen sa smjernicama uređivanja.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Akademisk321}} (09:22, 19. siječnja 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 3. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (01:40, 3. veljače 2026. (CET)) === Nikola Aleksić === <small><span class=plainlinks>[[Nikola Aleksić]] • [[Razgovor:Nikola Aleksić|razgovor]] • [[Nacrt:Nikola Aleksić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nikola Aleksić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nikola Aleksić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nikola Aleksić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpNewTitle={{urlencode:Nikola Aleksić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:%7E2026-88828-0&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''uređen članak koji ga definira kao pisca kao glavno zanimanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|~2026-88828-0}} (14:07, 9. veljače 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (19:00, 13. veljače 2026. (CET)) === Prvi snijeg === <small><span class=plainlinks>[[Prvi snijeg]] • [[Razgovor:Prvi snijeg|razgovor]] • [[Nacrt:Prvi snijeg|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Prvi snijeg|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Prvi snijeg}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Prvi snijeg}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Prvi snijeg}}&wpNewTitle={{urlencode:Prvi snijeg}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Dopisni+pjeva%C4%8D&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 15. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Dodala bih pod ime članka kroz Wikidata stavku kratki opis “Umjetnička instalacija”, ali mi to sada kroz Nacrt nije dostupna opcija. Ili molim javite primjedbe.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Dopisni pjevač}} (11:20, 15. veljače 2026. (CET)) === Reza Pahlavi === <small><span class=plainlinks>[[Reza Pahlavi]] • [[Razgovor:Reza Pahlavi|razgovor]] • [[Nacrt:Reza Pahlavi|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Reza Pahlavi|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Reza Pahlavi}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Reza Pahlavi}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpNewTitle={{urlencode:Reza Pahlavi}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Walter9&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 17. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''članak je dorađen i dopunjen, dodani su izvori i izbačeni su subjektivni stavovi''<br /> Hvala. {{Suradnik|Walter9}} (16:48, 17. veljače 2026. (CET)) === Domagoj Ćorić === <small><span class=plainlinks>[[Domagoj Ćorić]] • [[Razgovor:Domagoj Ćorić|razgovor]] • [[Nacrt:Domagoj Ćorić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Domagoj Ćorić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Domagoj Ćorić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Domagoj Ćorić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpNewTitle={{urlencode:Domagoj Ćorić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:BIVU%C5%A0101&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 20. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Draft je spreman za objavu. Link na draft: [[Nacrt:Domagoj Ćorić]]''<br /> Hvala. {{Suradnik|BIVUŠ101}} (09:31, 20. veljače 2026. (CET)) :Draft ne bi bio spreman za objavu sve i da nije predložen za brisanje. Ovakav stil pisanja vidio sam u nekoliko nedavnih članaka, je li to pisao AI? Za političare i političare u usponu imamo [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:30, 20. veljače 2026. (CET) ::Hvala na komentaru! Draft nije pisao nikakav AI, o stilu pisanja dosta subjektivno je raspravljati, sve je pisano prema relevantnim podatcima, o tome jesu li političari ili ne u usponu nije na meni da dajem osobnu kvalifikaciju, no vratimo se na sadržaj, smatram da je osoba relevantan čimbenik političkog i društvenog života u Osječko-baranjskoj županiji s jasno potkrijepljenim javnim i državnim podatcima i referencama, ukoliko ima nešto za dodati ili poboljšati molim da navedete? [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 12:40, 20. veljače 2026. (CET) :::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Zbog naših Uvjeta upotrebe, možete li se još izjasniti o vezama s dotičnim, kao i mogućem sukobu interesa? Kažem, u zadnje vrijeme često viđamo PR stil i format kao u ovom članku, a nije od istih suradnika. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Hvala na komentaru! Želim jasno naglasiti da nemam nikakvih osobnih ni profesionalnih interesa u pisanju ovog članka niti bilo kakve veze, niti je ovo Pr članak...Svi podaci su temeljeni na isključivo provjerljivim sekundarnim izvorima od medija, izjava, državnih stranica, a stil članaka uvijek se može prilagoditi i uskladiti s enciklopedijskim tonom. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:02, 20. veljače 2026. (CET) :::Nije relevantna jer ne ispunjava kriterije o političarima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 12:47, 20. veljače 2026. (CET) ::::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram "obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci" , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 13:03, 20. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Članak je plitak, u puno riječi saznamo nešto o liku, a malo o djelu. '''''Aktivno''''' sudjelovanje, '''''obnašanje''''' dužnosti, (...) – to vam je sve za CV, a ne za enciklopediju. Nacrt čak ni formom ne odgovara wikipedijskom članku pa sve i da su zadovoljeni kriteriji za nj ne bi bilo mjesta u glavnom prostoru. Vrhovni zakon o kriterijima [[WP:KR]] još će vam reći da pokrivenost izvorima ne znači usputna spominjanja i agencijske vijesti. Izvori se značajno trebaju baviti osobom, što onda ne uključuje površne hvalospjeve nego i kritički, odmaknuti odnos. Ovo što imamo jest {{tl|rad obožavatelja}}. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:15, 20. veljače 2026. (CET) ::::::Ne slažem se sa navedenim, članak je naveden s obzirom na sve javno dostupne podatke, javne kritike, kontroverze i preispitivanja nisu javno dostupne, pa s obzirom na to kao netko tko je objektivno obradio dotičnu osobu osobno sam mišljenja da je sadržajno itekako jasno pisano uz navedeno kako interno stranačko tako i institucionalno djelovanje uz više od 30 označenih izvora. Ukoliko imate nekakav prijedlog za uređivanje slobodno stojim na raspolaganju, no smatram da stranica zaslužuje glavni page. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])</small> 09:04, 23. veljače 2026. (CET) === Bruno Šantek === <small><span class=plainlinks>[[Bruno Šantek]] • [[Razgovor:Bruno Šantek|razgovor]] • [[Nacrt:Bruno Šantek|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Bruno Šantek|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Bruno Šantek}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Bruno Šantek}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Bruno Šantek}}&wpNewTitle={{urlencode:Bruno Šantek}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bruno+%C5%A0antek&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 23. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Odavno pokušao popraviti sve nedostatke, nisam dobio nikakav odgovor. (Zatraženo: 15. ožujak 2025. Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.)''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bruno Šantek}} (21:43, 23. veljače 2026. (CET)) === Zoran Ukić === <small><span class=plainlinks>[[Zoran Ukić]] • [[Razgovor:Zoran Ukić|razgovor]] • [[Nacrt:Zoran Ukić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Zoran Ukić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Zoran Ukić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Zoran Ukić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Zoran Ukić}}&wpNewTitle={{urlencode:Zoran Ukić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Vinyl+cd&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 26. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''''<br /> Hvala. {{Suradnik|Vinyl cd}} (18:00, 26. veljače 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] Moja bi preporuka bila da se o članovima skupine koji sami nemaju i samostalnu karijeru (s objavljenim albumima, prema [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]) napiše crtica u članku [[Daleka obala]]. U [[Nacrt:Zoran Ukić]] više od 3/4 sadržaja tiče se Daleke obale. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:06, 26. veljače 2026. (CET) ::Hvala na prijedlogu i sugestiji. ::Dodatno sam prikupio relevantne izvore koji potvrđuju profesionalni angažman i značaj Zorana Ukića u glazbenoj karijeri. ::Uključujem njihove linkove: ::* Zoran Ukić je registriran autor u bazi HDS ZAMP, gdje se navodi kao autor glazbe i teksta za brojne pjesme (<nowiki>https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133103557</nowiki>). :contentReference[oaicite:9]{index=9} ::* Medijski tekstovi potvrđuju da je osnovao i vodio bend Diogen nakon rada u Dalekoj obali i The Obali (Slobodna Dalmacija): ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/zoran-ukic-iz-daleke-obale-osnovao-je-novi-bend-306283</nowiki> :contentReference[oaicite:10]{index=10} ::* <nowiki>https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/zivot/dok-sin-roko-dribla-u-riju-stari-ukic-s-novim-bendom-svira-rock-dalmatinskog-stiha-323779</nowiki> :contentReference[oaicite:11]{index=11} ::* Članak i diskografija benda Diogen su zabilježeni i na CMC portalu (<nowiki>https://cmc.com.hr/grupa-diogen-predstavlja-novi-istoimeni-singl-spot/</nowiki>) :contentReference[oaicite:12]{index=12} ::* Debi album benda Diogen, , dostupan je na vinilu i objavljen je u medijima (<nowiki>https://novosti.hr/debi-album-grupe-diogen-zoran-ukica-i-jadrana-vuskovica-iz-daleke-obale-od-sada-i-na-vinilu/</nowiki>) :contentReference[oaicite:13]{index=13} ::* Zvanični Croatia Records portal potvrđuje singlove i video spotove benda Diogen (<nowiki>https://crorec.net/novosti/diogen-snimili-spot-za-singl-kralj-ceste/</nowiki>) :contentReference[oaicite:14]{index=14} ::* Engleski Wikipedia članak o Dalekoj obali navodi članstvo u sastavu (<nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/Daleka_obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:15]{index=15} ::* Francuski Wikipedia članak o The Obala potvrđuje angažman i u tom projektu (<nowiki>https://fr.wikipedia.org/wiki/The_Obala</nowiki>). :contentReference[oaicite:16]{index=16} ::Na temelju toga smatram da članak zadovoljava kriterije značajnosti i pouzdanosti izvora. Molim povratnu informaciju koje dodatne prilagodbe su potrebne. Hvala. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:07, 27. veljače 2026. (CET) ::Poštovani, ::zahvaljujem na Vašim prethodnim sugestijama. U međuvremenu sam dopunio članak dodatnim informacijama i izvorima. ::Dodao sam podatke o članstvu u HDS ZAMP-u te proširio diskografiju s albumima sa sastavima Daleka obala, The Obala i Diogen. ::Ako su potrebne još neke izmjene ili dodatni izvori, molim Vas da mi javite kako bih članak mogao dodatno uskladiti s pravilima Wikipedije. ::Hvala na pomoći i srdačan pozdrav. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 15:43, 7. ožujka 2026. (CET) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. veljače 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je wikipediziran i dodani su izvori.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (11:23, 28. veljače 2026. (CET)) === Dražen_Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen_Jergović]] • [[Razgovor:Dražen_Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen_Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen_Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen_Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen_Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen_Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 4. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''navedeni su izvori u članku''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (15:01, 4. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (11:10, 6. ožujka 2026. (CET)) :{{nije riješeno}}: članak nije dorađen. Taman sam pisao upute na SZR. :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 11:11, 6. ožujka 2026. (CET) :{{s|Luka5253x}} Nemojte dodavati nove zahtjeve. Potrudite se da su zadovoljeni uvjeti iz velikog okvira na vrhu nacrta. Članak nema navedene izvore, a i pisan je kao CV. Kada sve sredite, javite se ispod ovog odgovora. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:27, 6. ožujka 2026. (CET) ::Dorađeno. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 13:00, 6. ožujka 2026. (CET) :Pozdrav, :molim odgovor. Dorađen članak. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 22:55, 18. svibnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] Članak nema [[WP:NI|navedene izvore]] (citiraju se javno dostupne publikacije) pa izgleda kao rad osobe bliske N. Hrvatiću. Wikipedija nije mjesto za objavljivanje autobiografija. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 18. svibnja 2026. (CEST) :::Poštovani, molim onda za savjet privatno kako da formuliram. :::Članak Željko Holjevac je slično pisan. [[Suradnik:Luka5253x|Luka5253x]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Luka5253x|razgovor]])</small> 14:55, 26. svibnja 2026. (CEST) === Grupa Vigor === <small><span class=plainlinks>[[Grupa Vigor]] • [[Razgovor:Grupa Vigor|razgovor]] • [[Nacrt:Grupa Vigor|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Nacrt:Grupa Vigor|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Nacrt:Grupa Vigor}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpNewTitle={{urlencode:Nacrt:Grupa Vigor}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jave031&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 6. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje u glavni prostor pod nazivom Grupa Vigor. Članak je uređen i referenciran.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jave031}} (16:17, 6. ožujka 2026. (CET)) :Pozdrav, jel bi nešto trebao doraditi pa se stranica ne premješta iz nacrta? [[Suradnik:Jave031|Jave031]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Jave031|razgovor]])</small> 08:31, 9. travnja 2026. (CEST) === Astronomska udruga Zadar === <small><span class=plainlinks>[[Astronomska udruga Zadar]] • [[Razgovor:Astronomska udruga Zadar|razgovor]] • [[Nacrt:Astronomska udruga Zadar|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Astronomska udruga Zadar|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Astronomska udruga Zadar}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpNewTitle={{urlencode:Astronomska udruga Zadar}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bcesarec&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ispravljeni izvori i poveznice''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bcesarec}} (08:50, 7. ožujka 2026. (CET)) :@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Mislim da tu nema dovoljno materijala za zaseban članak, a udruga, čini mi se, ne zadovoljava [[WP:KR]] i [[WP:KRTE]]. Preporučio bih da se kratka crtica doda u članak [[Zadar]] - ime, što radi, nagrada, referenca na stranice udruge. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:28, 7. ožujka 2026. (CET) ::A ostali članci u kategoriji? ::Imaju još manje podataka, neke su neaktive ili čak izbrisane neprofitne organizacije. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 13:31, 7. ožujka 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] Hm, da, vidio sam poslije i to. Malo koja udruga u kategoriji zadovoljila bi kriterije (pokrivenost u sekundarnim izvorima, tradicija). Ne znam što činiti. Nekad se rade stranice s popisom svih sličnih organizacija. Pričekajmo još koje mišljenje. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:45, 7. ožujka 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Ajde onda čekamo. Ali kriteriji bi trebali biti isti za sve. Dakle ili brišemo ili ostavljamo. [[Suradnik:Bcesarec|Bcesarec]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bcesarec|razgovor]])</small> 15:53, 7. ožujka 2026. (CET) === Istarski borac === <small><span class=plainlinks>[[Istarski borac]] • [[Razgovor:Istarski borac|razgovor]] • [[Nacrt:Istarski borac|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Istarski borac|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Istarski borac}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Istarski borac}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Istarski borac}}&wpNewTitle={{urlencode:Istarski borac}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Communitas&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 7. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Ukoliko je potreban ispravak molim konkretnu uputu''<br /> Hvala. {{Suradnik|Communitas}} (20:42, 7. ožujka 2026. (CET)) === Neven Hrvatić === <small><span class=plainlinks>[[Neven Hrvatić]] • [[Razgovor:Neven Hrvatić|razgovor]] • [[Nacrt:Neven Hrvatić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Neven Hrvatić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Neven Hrvatić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Neven Hrvatić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpNewTitle={{urlencode:Neven Hrvatić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Luka5253x&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 9. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''sve ažurirano''<br /> Hvala. {{Suradnik|Luka5253x}} (09:37, 9. ožujka 2026. (CET)) === Esmir Bašić === <small><span class=plainlinks>[[Esmir Bašić]] • [[Razgovor:Esmir Bašić|razgovor]] • [[Nacrt:Esmir Bašić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Esmir Bašić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Nacrt:Esmir Bašić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Esmir Bašić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Esmir Bašić}}&wpNewTitle={{urlencode:Esmir Bašić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Bosna2024&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 12. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Zahtjev za premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor. Hvala.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Bosna2024}} (09:54, 12. ožujka 2026. (CET)) :Hoće li moj članak doći na red 🙃 novi sam u ovome, ne znam koliko traje procedura provjere, ili mi nešto fali od informacija 🧐 [[Suradnik:Bosna2024|Bosna2024]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bosna2024|razgovor]])</small> 21:40, 13. ožujka 2026. (CET) === Pokolj fratara u Hercegovini === <small><span class=plainlinks>[[Pokolj fratara u Hercegovini]] • [[Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini|razgovor]] • [[Nacrt:Pokolj fratara u Hercegovini|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Pokolj fratara u Hercegovini|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Pokolj fratara u Hercegovini}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpNewTitle={{urlencode:Pokolj fratara u Hercegovini}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Silverije&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 13. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Članak je ispravljen i dopunjen.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Silverije}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Ja još ne bih riješio ovaj zahtjev – fali mi kvalitetnih izvora. Croatia Rediviva i Kamenjar su slabo vjerodostojni čak i za suvremena zbivanja, a HKM i pobijeni.info također nisu najbolja stvar za povijesne događaje (okej ako se u tekstu naglašava tko što tvrdi, ali toga zasad nema). Siguran sam da postoje i protutvrdnje partizana-sudionika i nekakav povjesničarski diskurs o ovoj temi – to bi isto trebalo uplesti u članak. Ne zato što iznose bogznakakve povijesne istine, već zbog [[WP:NPOV]]-a. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:24, 13. ožujka 2026. (CET) ::Dodan je novi dio teksta s novim izvorima gdje ima i, recimo to tako, 'protutvrdnji', koje to zapravo i nisu, nego govore jednostrano svoju verziju priče (svećenici su imali puške itd.), ali ignoriraju 'drugu stranu medalje', a to je ratni zločin ubijanja ratnih zarobljenika bez suđenja (ili neka druga slična kvalifikacija). To je zacijelo i razlog zašto je na internetu teško naći izvore poput ovog čiji je autor Nikola Anić. Da li on spada u kvalitetne izvore, teško je reći, jer ima svoju stranu priče, a ignorira zločin, dok ranije navedeni izvori, koji su kao slabo vjerodostojni, imaju drugu stranu. Ali osnovno pitanje je da li koji od njih iznosi neistine (da ne kažem da laže). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:10, 13. ožujka 2026. (CET) :::Promijenjeni uvodni dio teksta ne izgleda kao enciklopedijski, što sam tek sada primijetio. Ako se već mijenja koja riječ, to je u redu, ali ne treba onda preokrenuti cijeli uvod, koji onda drukčije izgleda (kao esej ili slično). --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:20, 13. ožujka 2026. (CET) ::::{{s|Silverije}}, {{s|Runolist}} s pravom tvrdi da članku nedostaju pouzdani izvori ([[WP:VI]]). Možda bi najbolje bilo da se članak napiše iz nule? Tema svakako zaslužuje članak. Također, ako se ne varam mislim da je nedavno pokrenut postupak proglašenja blaženima ili nešto slično, tako da bi i to bilo dobro da se navede u članku. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:49, 13. ožujka 2026. (CET) :::::{{s|Croxyz}}, koji su to po tebi pouzdani izvori - konkretno. U [[WP:VI]] sve lijepo piše, ali ja nisam našao neke znanstvene izvore koji bi bili sto posto pouzdani. Na primjer, o problematici članka nisam našao ništa na Hrvatskoj enciklopediji LZMK. Ostali su samo novinski i pristrani izvori, od kojih sam naveo sve što sam našao, i one koji naglašavaju pokolj, a ne govore o pozadini svega ili o uzrocima, kao i one koji naglašavaju uzroke (svećenici s puškom u ruci i dr.), ali ne spominju pokolj. Nastojao sam pisati neutralno, ali događaj se dogodio, fratri su bili mrtvi na ovaj ili onaj način, to nitko ne osporava. Ne smatram da članak treba pisati od nule - možda nije posebno dobar da bi ušao među izabrane članke, ali problem su ovdje više izvori, nego sam tekst. Slažem se da bi u proširenu verziju članka trebao ući postupak proglašenja blaženima, ali za sada smatram da je ovo dovoljno da se najprije članak premjesti u glavni imenski prostor. Ponovno lijepo molim da se napiše koji od navedenih izvora su pouzdani, a koji nisu, pa da konačno to ispravim kako se traži. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 00:47, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::{{s|Silverije}}, idem spavati tako da piše brzinski odgovor. Za povijesne događaje/teme bi trebali koristi povijesne radove, knjige i sl. publikacije, a ne internetske portale. Tu ne spadaju razni internetski portali poput medjugorje-info.com, miportal.hr. Evo nekoliko članaka koje pronalazim na Googleu s upitma hercegovački franjevci 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf i pokolj franjevaca 1945. site:hrcak.srce.hr filetype:pdf Nadam se da je nešto od ovog korisnog (probaj također pretraživati i imena pobijenih fratara, možda dobiš nekakve radove o Drugom svjetskom ratu na lokalnoj razini): [https://hrcak.srce.hr/file/360540][https://hrcak.srce.hr/file/252848][https://hrcak.srce.hr/file/100750][https://hrcak.srce.hr/file/48568][https://hrcak.srce.hr/file/360210][https://hrcak.srce.hr/file/175518] – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:10, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::Treba li taj članak nekako {{uklopiti}} s [[Hercegovački franjevački mučenici]]? – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:12, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::Također imamo i [[Svećenici stradali u Drugom svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:13, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::{{s|Croxyz}}, zahvaljujem na poveznicama s hrcka. Neki radovi obrađuju druga razdoblja (npr. nakon 1945.g.), ali neki dosta detaljno govore o likvidaciji hercegovačkih fratara u veljači 1945. pa ću ih iskoristiti i uklopiti u članak, a neodgovarajuće izvore maknuti. Uklapanje u druge članke ne izgleda dobro, jer su teme, vremenska razdoblja i teritoriji različiti: negdje je to pretežno pojedinačni popis likvidiranih osoba, negdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, a negdje je raspon godina od 1941. do kraja rata, pa i dalje. Ti članci su uglavnom razmjerno dugački i ne vidim potrebu da se još povećaju i time smanji njihova preglednost. Ovaj članak nije idealan, ali obrađuje (ne računajući uvod i posljedice) specifično vrijeme i područje: dio mjeseca veljače 1945. i područje dijela Hercegovine (Široki Brijeg, Ljubuški, Mostar). Zasad nije predugačak, a postoji mogućnost proširenja i dodavanja novih detalja. --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 20:26, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::{{s|Silverije}}, budući da je BiH u pitanju, preporučujem ti da pogledaš je li ima dodatnih članaka iz BiH na CEEOL-u. CEEOL-u imaš pristup preko [[:en:Wikipedia:The Wikipedia Library]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:46, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::{{s|Silverije}}, [https://www.ceeol.com/browse/browse-by-journals?cid=98 Ovdje] imaš popis bosanskohercegovačkih časopisa. Naravno, postoje i knjige. Hrčak primarno služi za hrvatske znanstvene radove, no na njemu se objavljuju i neki bosanskohercegovački časopisi. BiH nema svoj Hrčak, tako da su njihovi radovi raštrkani po internetu. Na CEEOL-u se također nalazi veliki broj hrvatskih časopisa s Hrčka, ako ne i svi. Vidim da tri časopisa imaju ''franciscana'' u imenu, tako da možda će oni obrađivati temu. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:52, 14. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::Napomena za Hrčak: zaboravio sam da je CEEOL fokusiran na humanističke znanosti. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:55, 14. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::{{s|Croxyz}}, {{s|Runolist}}, Članak znatno dopunjen, maknuti neodgovarajući izvori, dodani znanstveni tekstovi o temi (ima i jedan izvor s CEEOL-a) itd. Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. ::::::::::::::{{s|Runolist}}, obriši [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Pokolj_fratara_u_Hercegovini&diff=prev&oldid=7407507 ovu] izmjenu tako da je nitko ne može vidjeti u povijesti izmjena (mislim da je jasno što točno ne bi smjelo nikom biti vidljivo). {{s|Silverije}}, kod znanstvenih radova bi umjesto hrcak.srce.hr trebao navesti koji je časopis, svezak (''volume'', ''vol.''), broj (''issue'', ''no.''), npr. za prvu referencu bi trebalo pisati Frano Ramljak, Fra Leo Petrović - život i djelovanje za vrijeme Drugog svjetskog rata, Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Za to trebaš koristiti [[predložak:cite journal]], a ne cite web. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:51, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::{{s|Croxyz}}, Hvala na sugestiji, samo baš kod prve refernce ja nigdje ne vidim da piše: Pleter: Časopis udruge studenata povijesti, Vol. 2. No. 2., 2018., str. 170. Na mom računalu se vidi samo nacrtani stilizirani pleter na početku članka, ništa više. Otkuda da znam za takve znanstvene radove u kojem su časopisu objavljeni, osim da su na hrčku.hr? A što s diplomskim ili doktorskim radom na crorisu.hr? --[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 01:14, 19. ožujka 2026. (CET) ::::::::::::::::{{s|Silverije}}, oprosti, zaboravio sam da malotko zna koristiti Hrčak. U URL-u promijeniš riječ file u clanak, npr. iz https://hrcak.srce.hr/file/360210 u https://hrcak.srce.hr/clanak/360210 – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:29, 19. ožujka 2026. (CET) :::::::::::::::::Npr. <nowiki><ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|publisher=Croatian Natural History Museum|volume=16|issue=1}}</ref></nowiki> daje <ref>{{cite journal|last1=Krivograd Klemenčič|first1=Aleksandra|last2=Vrhovšek|first2=Danijel|last3=Smolar-Žvanut|first3=Nataša|date=31 March 2007|title=Microplanktonic and Microbenthic Algal Assemblages in the Coastal Brackish Lake Fiesa and the Dragonja Estuary (Slovenia)|url=http://hrcak.srce.hr/clanak/20762|journal=Natura Croatica|volume=16|issue=1}}</ref> – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 01:31, 19. ožujka 2026. (CET) {{Izvori-razgovor}} === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 18. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''molim premještaj na glavnu stranicu jer je naslovni članak ispravljen sukladno pravilima''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === IVXN === <small><span class=plainlinks>[[IVXN]] • [[Razgovor:IVXN|razgovor]] • [[Nacrt:IVXN|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:IVXN|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:IVXN}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:IVXN}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:IVXN}}&wpNewTitle={{urlencode:IVXN}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Jozo123987&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Jozo123987}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 28. ožujka 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Dražen Jergović === <small><span class=plainlinks>[[Dražen Jergović]] • [[Razgovor:Dražen Jergović|razgovor]] • [[Nacrt:Dražen Jergović|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Dražen Jergović|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Dražen Jergović}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Dražen Jergović}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Dražen Jergović}}&wpNewTitle={{urlencode:Dražen Jergović}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Parodija%C5%A1&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 2. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Molim premještanje članka na glavnu stranicu nakon izmjena. Zahvaljujem!''<br /> Hvala. {{Suradnik|Parodijaš}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Marko Pranjić === <small><span class=plainlinks>[[Marko Pranjić]] • [[Razgovor:Marko Pranjić|razgovor]] • [[Nacrt:Marko Pranjić|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Marko Pranjić|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Marko Pranjić}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Marko Pranjić}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Marko Pranjić}}&wpNewTitle={{urlencode:Marko Pranjić}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Ivan+Pranji%C4%87&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 30. travnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Komentar je obavezan: zašto smatrate da je članak spreman za objavljivanje?''<br /> Hvala. {{Suradnik|Ivan Pranjić}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) :Članak je dorađen. U slučaju da treba dodatnih promjena molim Vas javite, hvala. [[Suradnik:Ivan Pranjić|Ivan Pranjić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivan Pranjić|razgovor]])</small> 18:16, 30. travnja 2026. (CEST) === Hercegovački slučaj === <small><span class=plainlinks>[[Hercegovački slučaj]] • [[Razgovor:Hercegovački slučaj|razgovor]] • [[Nacrt:Hercegovački slučaj|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Hercegovački slučaj|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Hercegovački slučaj}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Hercegovački slučaj}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpNewTitle={{urlencode:Hercegovački slučaj}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 21. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''mislim da je članak dobro odrađen i da zaslužuje biti u glavnom imenskom prostoru''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (01:11, 21. svibnja 2026. (CET)) === Aircash === <small><span class=plainlinks>[[Aircash]] • [[Razgovor:Aircash|razgovor]] • [[Nacrt:Aircash|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Aircash|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Aircash}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Aircash}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Aircash}}&wpNewTitle={{urlencode:Aircash}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Tmatic01&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 24. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''smatram da sam popravio sve i da je članak spreman za prelazak u glavni imenski prostor''<br /> Hvala. {{Suradnik|Tmatic01}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) === Glavic Clinic === <small><span class=plainlinks>[[Glavic Clinic]] • [[Razgovor:Glavic Clinic|razgovor]] • [[Nacrt:Glavic Clinic|Nacrt]] • [[Razgovor o nacrtu:Glavic Clinic|Razg. o nacrtu]] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&page={{urlencode:Glavic Clinic}} evidencija stranice] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title={{urlencode:Razgovor:Glavic Clinic}}&action=history pov] • [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Premjesti_stranicu&wpOldTitle=Nacrt:{{urlencode:Glavic Clinic}}&wpNewTitle={{urlencode:Glavic Clinic}}&wpReason=&#91;&#91;WP:ZPS&#93;&#93;%20za%20&#91;&#91;Suradnik:Emagdic&#93;&#93;&wpLeaveRedirect=0 premjesti stranicu]</span></small><br /> Zatraženo: 27. svibnja 2026.<br /> Molim premještanje članka iz imenskog prostora Nacrta u glavni imenski prostor.<br /> Komentar: ''Smatram da je draft za pregled i članak sadrži više vanjskih izvora.''<br /> Hvala. {{Suradnik|Emagdic}} (13:30, 12. ožujka 2026. (CET)) r5ol05lk2y7893dcg3hxzu108h4y5fb 0 799436 7469314 7364510 2026-05-27T04:19:54Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469314 wikitext text/x-wiki '''Rétijeva studija (1922.)''' [[šah]]ovska je [[Problemski šah|kompozicija]] koju je [[1922.]] godine objavio [[Češka|češki]] šahist i jedan od vodećih igrača 1920-ih godina te jedan od začetnika hipermodernizma u šahu, [[Richard Réti]]. Studiju karakterizira neočekivano, naizgled [[paradoks]]alno rješenje te ispreplitanje motiva opozicije, ''zugzwanga'' (iznudice) i tzv. metode odgurivanja ramenom ([[Engleski jezik|eng.]] ''shouldering''). {{Chess diagram |floatright |Richard Réti, 1922. | | | | | | | | | | | | |kl | | | | | | | | | | | | | | |pd |kd | | | | | | |rl | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli na potezu dobiva. }} Na prvi pogled, čini se da jednostavno 1. Td1 dobiva partiju. No tome nije tako jer crni jednostavno gura pješaka i vidimo da je bijeli taj koji je u opoziciji pa mora izgubiti potez topom kako bi se probio do crnog pješaka i osvojio ga. Vidjet ćemo da, naizgled paradoksalno, gubljenjem jednog ''tempa'', bijeli zapravo dobiva krucijalni tempo (jer ih inače gubi dva). == Rješenje == U problemu opozicije i iznudice krije se rješenje: '''1. Td2!''' (dobiva i '''1. Td3'''). Nakon '''1... d4''' bijeli tek sada igra '''2. Td1''' stavljajući crnog u iznudicu. Mora pomaknuti kralja, a time oslobađa put bijelom kralju: '''2... Ke4 3. Kd6''' i sada nakon, primjerice, '''3... d3 4. Kc5 Ke3 5. Kc4 d2''' jednostavno '''6. Kc3''' osvaja pješaka.<ref>[https://chess-teacher.com/chess-endgame-study-rook-vs-pawn/ Chess endgame study: rook vs pawn] Remote Chess Academy. Pristupljeno 17. svibnja 2025.</ref> == Zanimljivosti == [[Poljska|Poljski]] i [[Francuska|francuski]] velemajstor [[Savielly Tartakower]] za studiju je rekao da predstavlja šahovsko rješenje ''[[Kvadratura kruga|kvadrature kruga]]''.<ref>Richard Réti, ''Nove ideje u šahu'', Sportska knjiga, Beograd, 1976., str. 12</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Problemski šah]] p3h6jzy7gui5ca6gux4o5x5opqk0x0h 828 800849 7469034 7383844 2026-05-26T15:04:45Z Argo Navis 852 7469034 wikitext text/x-wiki {{Location map data documentation}}<includeonly> [[Kategorija:Lokacijske karte Europe|Istočna]]</includeonly> h9dvjk5t54086x229jqlwxxcmp7ipx5 0 802610 7468972 7412023 2026-05-26T12:49:36Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gvinejski zaljev|Gvinejski zaljev]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vodene mase Gvinejskog zaljeva|Vodene mase Gvinejskog zaljeva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468972 wikitext text/x-wiki {{infookvir zaljev | ime = Beninski zaljev | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Gulf of Guinea (English).jpg | slika_opis = {{eng.|Bight of Benin}} na zemljovidu Gvinejskog zaljeva | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|4.517|1.608|type:waterbody_scale:2000000|format=dms|display=inline,title}} | lokacija = Zapadna Afrika | ocean = Atlantski ocean | dz = GAN,TOG,BEN,NIG | obalni gradovi = [[Cotonou]], [[Lomé]], [[Lagos]] | površina = | dimenzije = | duljina = 300 | širina = 640 | prosječna dubina = | najveća dubina = | obalna crta = | zapremina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = | površina slijeva = | pritoci =[[Niger (rijeka)|Niger]] | otoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Afrika | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 35 | pushpin_label = | pushpin_label_position = bottom }} '''Beninski zaljev''' je [[zaljev]] [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] koji je dio većeg [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]].<ref name=brit/> == Osobine i povijest == Zaljev se proteže prema [[istok]]u u dužinu od oko 640 [[km]], od [[rt]]a St. Paul na [[jugoistok|jugoistoku]] [[Gana|Gane]], preko [[Togo|Togoa]], [[Benin]]a do [[ušće|ušća]] rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] na [[jugozapad]]u [[Nigerija|Nigerije]]. U zaljev pored rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] uviru i rijeke [[Mono (rijeka)|Mono]], [[Kouffo (rijeka)|Kouffo]], [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]], [[Benin (rijeka)|Benin]]. Najveće [[luka|luke]] u zaljevu su [[Lomé]] u Togu, [[Cotonou]] u Beninu i [[Lagos]] u Nigeriji.<ref name=brit/> Beninski zaljev bio je poprište velike [[Robovlasništvo|trgovine robljem]] od [[16. stoljeće|16.]] do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]], pa je područje obalnih [[laguna]] [[zapad]]no od [[Riječna delta|delte]] Nigera postalo je poznato kao ''Obala robova''. Već oko [[1830-ih]] [[trgovina]] [[Palmino ulje|palminim uljem]] postala je glavna [[privreda|privredna]] aktivnost i zadržala je svoju važnost do danas. [[Nafta]] otkrivena krajem [[1950-ih]] u delti Nigera, danas je najveća privredna prednost Nigerije. Pored tog palmine koštice, [[kakao]], [[kava]], tvrdo drvo i [[kaučuk]] ostali su važni obalni [[izvoz]]ni proizvodi.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Bight-of-Benin | title =''Bight of Benin'' | accessdate =2026-03-05 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://www.britannica.com/place/Bight-of-Benin ''Bight of Benin'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}} [[Kategorija:Zaljevi Atlantskog oceana (Afrika)]] [[Kategorija:Vodene mase u Gani]] [[Kategorija:Vodene mase u Togu]] [[Kategorija:Vodene mase u Beninu]] [[Kategorija:Vodene mase u Nigeriji]] [[Kategorija:Vodene mase Gvinejskog zaljeva]] hm9qrmcnxav6cxs1m0gozz7pd9asv95 4 802611 7469116 7468259 2026-05-26T18:23:35Z Silverije 23459 7469116 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Molim o prijevod == Molim o prijevod: [[:commons:Data:Italian municipality – country list.tab]]. Neka je onda dobro [[Aritzo#Etnička_pripadnost]]. Tako, jer ja nisam rođen iz Hrvatske. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 15:22, 25. veljače 2026. (CET) :Je tam nešto lošo, tako sada još ne. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 15:48, 25. veljače 2026. (CET) ::Sada je to dobro. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 17:55, 25. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Gledam sada [[Special:Permalink/7394882|Aritzo]]. Tu će biti puno problema. U hrvatskom jeziku kažemo »od kojih '''je''' 601 muškar'''ac'''«, »od kojih '''su''' 602 muškar'''ca'''«, »od kojih '''je''' 605 muškar'''aca'''«. (Broj muškaraca i žena nije toliko važan. U pravilu je to blizu 50:50) :Imena država nisu Italy, Iraq, Ukraine (...) nego [[Italija]], [[Irak]], [[Ukrajina]] (...). Mislim čak da se ne radi iz koje su države ljudi došli, nego za koji su se etnicitet izjasnili. U Hrvatskoj imamo Slovake koji nikada nisu bili u Slovačkoj. Ako se radi o etnicitetu, imali bi 1071 Talijana, 3 Iračana, 2 Ukrajin'''ca'''/5 Ukrajin'''aca''' (...). Tu se modul mora dosta prilagoditi jeziku, a ja ne znam kako ćeš to napraviti ako ne poznaješ jezik. Molim te da ne unosiš promjene u ostale članke dok se ovo ne popravi. Ako budem imao vremena mogu pomoći, ali ne mogu ništa obećati. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 25. veljače 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Prijevod kao pridjev? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 23:28, 25. veljače 2026. (CET) :::Vidim u izvoru da se ne radi o etnicitetu nego o državljanstvu. Tada samo treba prevesti imena država na hrvatski jezik u [[:c:Data:Italian_municipality_–_country_list.tab]]. To može napraviti i translate.google.com. Ne treba pisati baš svako državljanstvo - daj one iznad 1 %. Za prvi problem još ću ti se javiti. Možemo nastaviti na stranici [[Razgovor o predlošku:IT]], kojemu bi trebali promijeniti ime jer IT znači puno stvari. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:49, 25. veljače 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Gledaj sata. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 20:48, 26. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Još sam popravio, sada bi moglo biti u redu: [[Special:Diff/6845312/7395694]] & [[Special:Diff/7395680/7395691]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:12, 26. veljače 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: I ime „IT“? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 16:02, 2. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Dušan Kreheľ}}, at the end of each year a dot should be present (e.g. 2026. not 2026). Additionally, ''Source:'' should be changed to ''Izvori:''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:38, 16. ožujka 2026. (CET) ::::::::Percentages such as +2.4% are written as +2,4 % (with a , and with a space before %) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:39, 16. ožujka 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: Sada jest kao ima biti. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 18:35, 16. ožujka 2026. (CET) == [[WP:ČTP|Glasovanje za ČT]] == Prije 5 dana počelo je glasovanje za članke tjedna u drugom kvartalu 2026.! Podsjećam zainteresirane da glasuju, a možemo se ovdje dogovoriti i za naknadni prijedlog za 25. tjedan. :) Glasovanje završava 22. ožujka, a slobodno možete početi i predlagati članke za 3. i 4. kvartal kako bismo to što prije popunili. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:40, 14. ožujka 2026. (CET) :Možda članak [[Tallinn]] jer je 15. lipnja 1219. održana [[Bitka kod Lyndanissea]]? <span style="color:#000000; font-family:cursive;">[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]</span> 19:09, 15. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Oprosti što kasno odgovaram – zvuči kao super ideja. :) Uzgred, budući da nemamo članke za ovaj i idući tjedan, predlažem da za oba tjedna ubacimo [[Skald]] kako ne bismo imali isti članak tri tjedna zaredom. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:30, 16. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Runolist|Runoliste]], ja sam {{ZA}} članak Skald. <span style="color:#000000; font-family:cursive;">[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]</span> 20:43, 16. ožujka 2026. (CET) :::Također sam {{ZA}}—[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 16:51, 17. ožujka 2026. (CET) Definitivno {{za}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:31, 17. ožujka 2026. (CET) :Riješeno, stavio sam ga za oba tjedna. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:03, 17. ožujka 2026. (CET) == Pozdrav == Gledajući Nedavne, vidim neka dobra, stara imena, pa da ih sve lijepo pozdravim! Nadam se da će potrajati!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:29, 25. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]], slažem se! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:30, 29. ožujka 2026. (CEST) == 230.000 članaka! == {{glavni|Wikipedija:Jubilarni članci/230 000 članaka}} Pomalo neočekivano smo jučer. 25. ožujka, prešli brojku od 230.000 članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:53, 26. ožujka 2026. (CET) :Osposobio nam se alat, pa sam upravo posložio popis članaka u izboru. Glasovanje je za 3 dana! :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 27. ožujka 2026. (CET) == Cvjetnica == Blagoslovljena vam [[Cvjetnica]]! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:31, 29. ožujka 2026. (CEST) :✝️ [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 07:11, 25. svibnja 2026. (CEST) == Wiki-popisi u imenskom prostoru dodatak: == Ima li smisla da nam popisi budu u imenskom prostoru ''dodatak''? Iako se dodaci tretiraju kao članci u GIP-u, ta praksa ne postoji nigdje drugdje osim kod nas. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:58, 30. ožujka 2026. (CEST) :Mislim da smo ih u praksi već počeli izvlačiti odande, bar one u kojima je očit neki trud. Meni se taj IMP isto baš ne dopada. S druge strane, valja reći i da veće Wikipedije nemaju toliko kostur-popisa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:27, 31. ožujka 2026. (CEST) ::Slažem se. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:45, 31. ožujka 2026. (CEST) == Zoran Ukić == Pozdrav, može li netko pogledati nacrt [[Nacrt:Zoran Ukić]]? Članak je dopunjen izvorima i poslan na pregled ({{subst:submit}}), pa molim mišljenje je li spreman za premještanje u glavni imenski prostor. Hvala unaprijed. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:28, 31. ožujka 2026. (CEST) :Izvori nisu navedeni kako treba. Naslov i naziv novina/stranice/itd. od slabe su koristi kada netko želi osobno pronaći izvor i provjeriti ga. Molim pomno pročitati smjernicu [[WP:NI]] i navesti sve potrebne podatke. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:29, 31. ožujka 2026. (CEST) ::Pozdrav, ::hvala na komentaru i uputi. U međuvremenu sam sve izvore u nacrtu dopunio i uredio prema smjernici WP:NI, koristeći predložak {{Citiranje weba}} te sam dodao pune URL poveznice, izdavača i datum pristupa. ::Molim Vas ako možete ponovno pogledati nacrt i javiti je li sada navođenje izvora u redu. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:27, 8. travnja 2026. (CEST) == Hrvatsko prvenstvo u umjetničkom klizanju == Ispričavam se ako ovo zvuči čudno, ali ne govorim hrvatski i koristim prevoditelja. Pokušavam dovršiti članak [[Croatian Figure Skating Championships]] na engleskoj Wikipediji. Može li mi netko preporučiti dostupne novinske arhive gdje bih mogao potražiti rezultate hrvatskog državnog prvenstva u umjetničkom klizanju? Već sam iscrpio resurse na '''<nowiki>https://arhiva.vecernji.hr/</nowiki>''' Puno vam hvala na svakoj pomoći koju biste mogli pružiti. [[Suradnik:Bgsu98|Bgsu98]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bgsu98|razgovor]])</small> 07:41, 1. travnja 2026. (CEST) == Sretan i blagoslovljen Uskrs! == Svim suradnicima Wikipedije neka je sretan i blagoslovljen [[Uskrs]], proslavljen u krugu obitelji i prijatelja! [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 08:19, 5. travnja 2026. (CEST) :🥚 [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 20:50, 5. travnja 2026. (CEST) :: Sretan i blagoslovljen Uskrs.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:20, 6. travnja 2026. (CEST) :::[[Datoteka:Mantegna, Andrea - La Résurrection - 1457-1459.jpg|200px]] :::I ja se, s malim se zakašnjenjem, pridružujem čestitkama! Isus je uskrsnuo! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:50, 11. travnja 2026. (CEST) ::::👍 [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 21:48, 11. travnja 2026. (CEST) == Još dva jubilarca == I tako... LOL. Spominjem to ovdje, ali ipak predlažem, s obzirom na botovske okolnosti ovih dostignuća, da ne organiziramo nekakve izbore. Ajde prvi put, ali sad baš i nema nekog smisla kad je u pitanju zasluga jednog jedinog suradnika koji automatizira mrve o slovačkim naseljima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:42, 9. travnja 2026. (CEST) :[[Datoteka:Face-sad.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 11:07, 12. travnja 2026. (CEST) == Jubilarni članci? == Na glavnoj stranici piše da trenutno uređujemo 232.583 članka. Budući da je posljednji dostupan jubilarni izbor bio za 230.000-ti članak, zanima me koji su jubilarni članci izabrani kao 231.000-ti i 232.000-ti i gdje se mogu vidjeti? —- [[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 21:56, 19. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Silverije|Silverije]] Vidi temu odmah iznad i [[WP:Aktualno]]. Nove okrugle brojke smo dobili istog dana otprilike tjedan nakon prethodnog jubilarca samo zbog hrpe botovskih članaka (za koje suradnik nije imao ni dozvolu), pa budući da ipak nitko nije organizirao izbore za njih (a u zadnje vrijeme to radimo @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] i ja), pretpostavljam da smo se složili da nema nekog smisla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:23, 20. travnja 2026. (CEST) :Oprostite, nov sam na Wikipediji. :Što je jubilarni članak? :Hvala unaprijed na odgovoru! [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 02:03, 21. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]]: Gledaj: [[Wikipedija:Aktualno]]. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 08:38, 21. travnja 2026. (CEST) == Pregled nacrta članka o Tinu Bojaniću == Pozdrav svima! Molio bih ljubaznu pomoć oko pregleda nacrta članka o argentinsko-hrvatskom piscu Tinu Bojaniću. Nacrt se trenutačno nalazi u mojoj suradničkoj podstranici: https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Adrogue78/Tin_Bojanic Zanima me ispunjava li tekst osnovne kriterije za stil, neutralnost i provjerljivost, te postoje li prijedlozi za poboljšanje prije eventualnog premještanja u glavni imenski prostor. Unaprijed zahvaljujem na svakom savjetu i povratnoj informaciji! [[Suradnik:Adrogue78|Adrogue78]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Adrogue78|razgovor]])</small> 12:26, 21. travnja 2026. (CEST) == Modul za pritoke == Rasprava na [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja#Pritoci]] izlazi iz okvira tehničkih pitanja, pa ako netko želi nešto dodati, pridružite se. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 12:02, 23. travnja 2026. (CEST) == Nogometni nazovičlanci == Vidim stvara se na desetke pa i stotine "članaka" s vrlo malo teksta poput [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1930./31.]]. Na vrhu (svakog) piše "Podrobniji članak o temi: [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1930./31.]]", što je također neobičan slučaj upotrebe predloška {{tl|Glavni}}, koji se obično stavlja u odjeljke članaka koji sažimaju taj nekakav glavni(ji) članak. Po meni, [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1930./31.]] i svi slični mogu biti u imenskom prostoru dodatak (jer se sastoje većinom od – ahm [[WP:NIJE]] baza podataka – tablica). Ima i drugih sličnih kostura u [[:Kategorija:Stranice na kojima su istekli radovi]]. Da se ne radi o nogometu, mislim da bi odavno bili prebačeni u IP Nacrt. Ima li tko protuargumente iz kakvog našeg ili svjetskog wikipravila? Za koga se stvaraju te stranice, gdje se nalazi publika za to? Hoće li to ikada postati pravi enciklopedijski članci? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:03, 19. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ponor}}, ako smatraš da ti članci nisu od značaja, znaj da en.wiki ima članke o [[:en:2025–26 Southern Combination Football League|11. ligama Engleske]]. Donedavno su ti članci bili dio jednog jedinstvenog članka, no {{s|Cybermb}} je rekao tvorcu, {{s|Ame71}}, da ih podijeli na više članaka. Što se tiče [[:Kategorija:Stranice na kojima su istekli radovi]], to su članci koje je stvorio Cybermb. Ne znam zašto ostavlja [[predložak:radovi]] u njima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:10, 19. svibnja 2026. (CEST) :: {{s|Ponor}} i {{s|Croxyz}} - pa do prije nekoliko godina ovakve članke smo i stavljali u IP Dodatak (milsim do 2021. - 2022.), pa su naknadno prebačeni u GIP. Bila je negdje i rasprava na Kafiću o tome, većinom je to onda (prebacivanje) radio {{s|Argo Navis}}, pa nastavilo s člancima u GIP-u. :: Nisam suradniku {{s|Ame71}} pisao da podijeli članke sezona po podssavezima u više njih (misleći na svaku ''župu'' zasebno), jedino da ću ja podijeliti (ili ''dijelim'' sezone podsaveznih prvanstava prije WW2 po ''"razredima"'' ili zasebno za ''sjedište podsaveza'' i za ''provincijsko prvenstvo'') - vidljivo na primjeru članaka prvenstava za [[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječki]] i [[:Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|Subotički podsavez]]. :: ja sam recimo ''"publika"'' za ovakvu/ovakve vrste članaka :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:59, 20. svibnja 2026. (CEST) :Slažem se s Vama, dodao bih da ima hrpa bizarnih članaka o masonskim ložama [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 08:12, 20. svibnja 2026. (CEST) :Kad bi tjerali ''mak na konac'', dalo bi se naći sličnih situacija. U ovom slučaju, ne vidim problem, bio članak u Dodatku ili u GIP-u. ''Big deal.'' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:59, 20. svibnja 2026. (CEST) ::: Rasprava, slična, vodila se prije par godina koje se sjeća i kolega Cybermb, a poprilično sam siguran da to nije bila jedina. ::: Kolega Ponore, pazite na stil. Nečiji mukotrpan rad stavljati pod navodnike, za nečiji trud reći nazovi, u najmanju ruku nije lijepo. Ako se danas pitamo ima li što smisla, onda ključ u bravu, pa da se razilazimo?—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:13, 20. svibnja 2026. (CEST) ::::Pozdrav veličanstvenoj i ponosnoj Herceg Bosni! [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 23:20, 20. svibnja 2026. (CEST) :Meni su članci o bilo kojim sezonama bilo čega OK i nemam velikih očekivanja u vezi popratnog teksta. Tablica na kraju sezone je više nego dovoljna. Bilo bi lijepo kad bi još pisalo tko je ušao u ligu na početku i tko je na kraju ispao ili se plasirao u višu i to je to. Dodatak ili ne, više se ne sjećam rasprave, nije mi to toliko ni bitno. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 23:50, 21. svibnja 2026. (CEST) * {{zadržati}} Ipak, neka. --[[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 06:43, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[Wikipedija:Jubilarni članci/233 000 članaka]] == Glasovanje započinje 23. svibnja u 00:00 i traje do 29. svibnja u 23:59. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:52, 21. svibnja 2026. (CEST) == "Lekture" suradnika == Pozdrav, <br>ovo mi baš ne spada u niti jednu kategoriju koja se nudi u [[Wikipedija:Na pažnju administratorima]] pa rekao da stavim ovdje. Naletio sam slučajno, a mislim da je važno jer postoji vjerojatnost da se članci ispravljaju u verzije koje su neistinite. Nisam istraživao dublje, ali mislim da bi trebalo provjeriti - toliko lažnih samouvjerenih izmjena u jednom članku ostavlja izuzetno malu vjerojatnost da se radi o izoliranom incidentu. Kako se čini prema uređivačkoj povijesti suradnika čini se da se on samo bavi tzv. "lekturama". Radi se o suraniku [[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|Loptač01]]. Pod krinkom lekture radi semantičke izmjene koje su laž, a bile istina. Vidjeti [[Razgovor_sa_suradnikom:Loptač01#Vaše_"Lekture"]]. Ukazao sam mu na to, ali opet naknadno radi barem jednu izmjenu koja nije istina - primjer u mojem odgovoru. Zato sam odlučio reagirati ovdje. Prema tome sam zaključio da su izmjene ili zlobne ili suradnik ima velikih problema sa razumijevanjem. Ne postoji treća opcija. Neovisno o razlogu problem je ako se unose neistinite informacije. Trebalo bi malo pročešljati izmjene navedenog suradnika, odnosno njegove "lekture". [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 12:53, 25. svibnja 2026. (CEST) == Translation request: [[:translatewiki:MediaWiki:Cite-reference-previews-reflist-link/hr]] == Hi, I'm Johannes from [[:meta:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. Our team is currently preparing an [[:meta:WMDE Technical Wishes/References/Reference Previews|experiment to test potential changes for Reference Previews]]. Croatian Wikipedia will be one of the wikis taking part at the ~2 weeks A/B-test [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja#Reference Previews – experiment|as announced]] – but hrwiki is still missing a translation for [[:translatewiki:MediaWiki:Cite-reference-previews-reflist-link/hr]] ([https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&showMessage=cite-reference-previews-reflist-link&group=ext-cite-user&language=hr&filter=&optional=1&action=translate translation interface link] – [[:commons:File:Reference Previews mock-up – persistent-state.png|screenshot for context]]). Could someone help us by providing the translation? Thank you very much! [[Suradnik:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</small> 14:11, 25. svibnja 2026. (CEST) == Automatsko brisanje??? == Može li mi netko od administratora odgovoriti zašto je članak u nacrtu [[:Nacrt:Pokolj fratara u Hercegovini]] automatski svrstan u kategoriju za brisanje, nakon što je '''prije više od dva mjeseca sređen''' u skladu sa zahtjevima administratora? Ako nitko nije našao vremena da pogleda taj nacrt, onda bi barem mogao produžiti rok na tri, četiri, pet... mjeseci (!?), a ne ovako baciti ga u koš za smeće i nikom ništa. —- [[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:23, 26. svibnja 2026. (CEST) 4k51lah6cloxhr3lu6vkismnj9qyh7g 7469182 7469116 2026-05-26T20:32:42Z Runolist 263374 /* Automatsko brisanje??? */ Odgovor 7469182 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić ---> {{Wiki-izbornik}} {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Molim o prijevod == Molim o prijevod: [[:commons:Data:Italian municipality – country list.tab]]. Neka je onda dobro [[Aritzo#Etnička_pripadnost]]. Tako, jer ja nisam rođen iz Hrvatske. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 15:22, 25. veljače 2026. (CET) :Je tam nešto lošo, tako sada još ne. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 15:48, 25. veljače 2026. (CET) ::Sada je to dobro. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 17:55, 25. veljače 2026. (CET) :@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Gledam sada [[Special:Permalink/7394882|Aritzo]]. Tu će biti puno problema. U hrvatskom jeziku kažemo »od kojih '''je''' 601 muškar'''ac'''«, »od kojih '''su''' 602 muškar'''ca'''«, »od kojih '''je''' 605 muškar'''aca'''«. (Broj muškaraca i žena nije toliko važan. U pravilu je to blizu 50:50) :Imena država nisu Italy, Iraq, Ukraine (...) nego [[Italija]], [[Irak]], [[Ukrajina]] (...). Mislim čak da se ne radi iz koje su države ljudi došli, nego za koji su se etnicitet izjasnili. U Hrvatskoj imamo Slovake koji nikada nisu bili u Slovačkoj. Ako se radi o etnicitetu, imali bi 1071 Talijana, 3 Iračana, 2 Ukrajin'''ca'''/5 Ukrajin'''aca''' (...). Tu se modul mora dosta prilagoditi jeziku, a ja ne znam kako ćeš to napraviti ako ne poznaješ jezik. Molim te da ne unosiš promjene u ostale članke dok se ovo ne popravi. Ako budem imao vremena mogu pomoći, ali ne mogu ništa obećati. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:03, 25. veljače 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Prijevod kao pridjev? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 23:28, 25. veljače 2026. (CET) :::Vidim u izvoru da se ne radi o etnicitetu nego o državljanstvu. Tada samo treba prevesti imena država na hrvatski jezik u [[:c:Data:Italian_municipality_–_country_list.tab]]. To može napraviti i translate.google.com. Ne treba pisati baš svako državljanstvo - daj one iznad 1 %. Za prvi problem još ću ti se javiti. Možemo nastaviti na stranici [[Razgovor o predlošku:IT]], kojemu bi trebali promijeniti ime jer IT znači puno stvari. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:49, 25. veljače 2026. (CET) ::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: Gledaj sata. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 20:48, 26. veljače 2026. (CET) :::::@[[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] Još sam popravio, sada bi moglo biti u redu: [[Special:Diff/6845312/7395694]] & [[Special:Diff/7395680/7395691]] [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:12, 26. veljače 2026. (CET) ::::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]]: I ime „IT“? [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 16:02, 2. ožujka 2026. (CET) :::::::{{s|Dušan Kreheľ}}, at the end of each year a dot should be present (e.g. 2026. not 2026). Additionally, ''Source:'' should be changed to ''Izvori:''. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:38, 16. ožujka 2026. (CET) ::::::::Percentages such as +2.4% are written as +2,4 % (with a , and with a space before %) – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 10:39, 16. ožujka 2026. (CET) :::::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]: Sada jest kao ima biti. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 18:35, 16. ožujka 2026. (CET) == [[WP:ČTP|Glasovanje za ČT]] == Prije 5 dana počelo je glasovanje za članke tjedna u drugom kvartalu 2026.! Podsjećam zainteresirane da glasuju, a možemo se ovdje dogovoriti i za naknadni prijedlog za 25. tjedan. :) Glasovanje završava 22. ožujka, a slobodno možete početi i predlagati članke za 3. i 4. kvartal kako bismo to što prije popunili. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 17:40, 14. ožujka 2026. (CET) :Možda članak [[Tallinn]] jer je 15. lipnja 1219. održana [[Bitka kod Lyndanissea]]? <span style="color:#000000; font-family:cursive;">[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]</span> 19:09, 15. ožujka 2026. (CET) ::@[[Suradnik:Labud222|Labud222]] Oprosti što kasno odgovaram – zvuči kao super ideja. :) Uzgred, budući da nemamo članke za ovaj i idući tjedan, predlažem da za oba tjedna ubacimo [[Skald]] kako ne bismo imali isti članak tri tjedna zaredom. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 18:30, 16. ožujka 2026. (CET) :::@[[Suradnik:Runolist|Runoliste]], ja sam {{ZA}} članak Skald. <span style="color:#000000; font-family:cursive;">[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]</span> 20:43, 16. ožujka 2026. (CET) :::Također sam {{ZA}}—[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 16:51, 17. ožujka 2026. (CET) Definitivno {{za}}. —[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:31, 17. ožujka 2026. (CET) :Riješeno, stavio sam ga za oba tjedna. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:03, 17. ožujka 2026. (CET) == Pozdrav == Gledajući Nedavne, vidim neka dobra, stara imena, pa da ih sve lijepo pozdravim! Nadam se da će potrajati!—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:29, 25. ožujka 2026. (CET) :@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]], slažem se! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:30, 29. ožujka 2026. (CEST) == 230.000 članaka! == {{glavni|Wikipedija:Jubilarni članci/230 000 članaka}} Pomalo neočekivano smo jučer. 25. ožujka, prešli brojku od 230.000 članka. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 00:53, 26. ožujka 2026. (CET) :Osposobio nam se alat, pa sam upravo posložio popis članaka u izboru. Glasovanje je za 3 dana! :) <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 19:43, 27. ožujka 2026. (CET) == Cvjetnica == Blagoslovljena vam [[Cvjetnica]]! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 20:31, 29. ožujka 2026. (CEST) :✝️ [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 07:11, 25. svibnja 2026. (CEST) == Wiki-popisi u imenskom prostoru dodatak: == Ima li smisla da nam popisi budu u imenskom prostoru ''dodatak''? Iako se dodaci tretiraju kao članci u GIP-u, ta praksa ne postoji nigdje drugdje osim kod nas. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:58, 30. ožujka 2026. (CEST) :Mislim da smo ih u praksi već počeli izvlačiti odande, bar one u kojima je očit neki trud. Meni se taj IMP isto baš ne dopada. S druge strane, valja reći i da veće Wikipedije nemaju toliko kostur-popisa. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:27, 31. ožujka 2026. (CEST) ::Slažem se. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 21:45, 31. ožujka 2026. (CEST) == Zoran Ukić == Pozdrav, može li netko pogledati nacrt [[Nacrt:Zoran Ukić]]? Članak je dopunjen izvorima i poslan na pregled ({{subst:submit}}), pa molim mišljenje je li spreman za premještanje u glavni imenski prostor. Hvala unaprijed. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:28, 31. ožujka 2026. (CEST) :Izvori nisu navedeni kako treba. Naslov i naziv novina/stranice/itd. od slabe su koristi kada netko želi osobno pronaći izvor i provjeriti ga. Molim pomno pročitati smjernicu [[WP:NI]] i navesti sve potrebne podatke. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 20:29, 31. ožujka 2026. (CEST) ::Pozdrav, ::hvala na komentaru i uputi. U međuvremenu sam sve izvore u nacrtu dopunio i uredio prema smjernici WP:NI, koristeći predložak {{Citiranje weba}} te sam dodao pune URL poveznice, izdavača i datum pristupa. ::Molim Vas ako možete ponovno pogledati nacrt i javiti je li sada navođenje izvora u redu. [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])</small> 18:27, 8. travnja 2026. (CEST) == Hrvatsko prvenstvo u umjetničkom klizanju == Ispričavam se ako ovo zvuči čudno, ali ne govorim hrvatski i koristim prevoditelja. Pokušavam dovršiti članak [[Croatian Figure Skating Championships]] na engleskoj Wikipediji. Može li mi netko preporučiti dostupne novinske arhive gdje bih mogao potražiti rezultate hrvatskog državnog prvenstva u umjetničkom klizanju? Već sam iscrpio resurse na '''<nowiki>https://arhiva.vecernji.hr/</nowiki>''' Puno vam hvala na svakoj pomoći koju biste mogli pružiti. [[Suradnik:Bgsu98|Bgsu98]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bgsu98|razgovor]])</small> 07:41, 1. travnja 2026. (CEST) == Sretan i blagoslovljen Uskrs! == Svim suradnicima Wikipedije neka je sretan i blagoslovljen [[Uskrs]], proslavljen u krugu obitelji i prijatelja! [[Suradnik:Ivo Lendić|Ivo Lendić]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ivo Lendić|razgovor]])</small> 08:19, 5. travnja 2026. (CEST) :🥚 [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 20:50, 5. travnja 2026. (CEST) :: Sretan i blagoslovljen Uskrs.--[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:20, 6. travnja 2026. (CEST) :::[[Datoteka:Mantegna, Andrea - La Résurrection - 1457-1459.jpg|200px]] :::I ja se, s malim se zakašnjenjem, pridružujem čestitkama! Isus je uskrsnuo! [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 19:50, 11. travnja 2026. (CEST) ::::👍 [[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 21:48, 11. travnja 2026. (CEST) == Još dva jubilarca == I tako... LOL. Spominjem to ovdje, ali ipak predlažem, s obzirom na botovske okolnosti ovih dostignuća, da ne organiziramo nekakve izbore. Ajde prvi put, ali sad baš i nema nekog smisla kad je u pitanju zasluga jednog jedinog suradnika koji automatizira mrve o slovačkim naseljima. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 16:42, 9. travnja 2026. (CEST) :[[Datoteka:Face-sad.svg|20px]] [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 11:07, 12. travnja 2026. (CEST) == Jubilarni članci? == Na glavnoj stranici piše da trenutno uređujemo 232.583 članka. Budući da je posljednji dostupan jubilarni izbor bio za 230.000-ti članak, zanima me koji su jubilarni članci izabrani kao 231.000-ti i 232.000-ti i gdje se mogu vidjeti? —- [[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 21:56, 19. travnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Silverije|Silverije]] Vidi temu odmah iznad i [[WP:Aktualno]]. Nove okrugle brojke smo dobili istog dana otprilike tjedan nakon prethodnog jubilarca samo zbog hrpe botovskih članaka (za koje suradnik nije imao ni dozvolu), pa budući da ipak nitko nije organizirao izbore za njih (a u zadnje vrijeme to radimo @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] i ja), pretpostavljam da smo se složili da nema nekog smisla. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 09:23, 20. travnja 2026. (CEST) :Oprostite, nov sam na Wikipediji. :Što je jubilarni članak? :Hvala unaprijed na odgovoru! [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 02:03, 21. travnja 2026. (CEST) ::@[[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]]: Gledaj: [[Wikipedija:Aktualno]]. [[Suradnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]])</small> 08:38, 21. travnja 2026. (CEST) == Pregled nacrta članka o Tinu Bojaniću == Pozdrav svima! Molio bih ljubaznu pomoć oko pregleda nacrta članka o argentinsko-hrvatskom piscu Tinu Bojaniću. Nacrt se trenutačno nalazi u mojoj suradničkoj podstranici: https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Adrogue78/Tin_Bojanic Zanima me ispunjava li tekst osnovne kriterije za stil, neutralnost i provjerljivost, te postoje li prijedlozi za poboljšanje prije eventualnog premještanja u glavni imenski prostor. Unaprijed zahvaljujem na svakom savjetu i povratnoj informaciji! [[Suradnik:Adrogue78|Adrogue78]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Adrogue78|razgovor]])</small> 12:26, 21. travnja 2026. (CEST) == Modul za pritoke == Rasprava na [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja#Pritoci]] izlazi iz okvira tehničkih pitanja, pa ako netko želi nešto dodati, pridružite se. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 12:02, 23. travnja 2026. (CEST) == Nogometni nazovičlanci == Vidim stvara se na desetke pa i stotine "članaka" s vrlo malo teksta poput [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1930./31.]]. Na vrhu (svakog) piše "Podrobniji članak o temi: [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1930./31.]]", što je također neobičan slučaj upotrebe predloška {{tl|Glavni}}, koji se obično stavlja u odjeljke članaka koji sažimaju taj nekakav glavni(ji) članak. Po meni, [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1930./31.]] i svi slični mogu biti u imenskom prostoru dodatak (jer se sastoje većinom od – ahm [[WP:NIJE]] baza podataka – tablica). Ima i drugih sličnih kostura u [[:Kategorija:Stranice na kojima su istekli radovi]]. Da se ne radi o nogometu, mislim da bi odavno bili prebačeni u IP Nacrt. Ima li tko protuargumente iz kakvog našeg ili svjetskog wikipravila? Za koga se stvaraju te stranice, gdje se nalazi publika za to? Hoće li to ikada postati pravi enciklopedijski članci? [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:03, 19. svibnja 2026. (CEST) :{{s|Ponor}}, ako smatraš da ti članci nisu od značaja, znaj da en.wiki ima članke o [[:en:2025–26 Southern Combination Football League|11. ligama Engleske]]. Donedavno su ti članci bili dio jednog jedinstvenog članka, no {{s|Cybermb}} je rekao tvorcu, {{s|Ame71}}, da ih podijeli na više članaka. Što se tiče [[:Kategorija:Stranice na kojima su istekli radovi]], to su članci koje je stvorio Cybermb. Ne znam zašto ostavlja [[predložak:radovi]] u njima. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:10, 19. svibnja 2026. (CEST) :: {{s|Ponor}} i {{s|Croxyz}} - pa do prije nekoliko godina ovakve članke smo i stavljali u IP Dodatak (milsim do 2021. - 2022.), pa su naknadno prebačeni u GIP. Bila je negdje i rasprava na Kafiću o tome, većinom je to onda (prebacivanje) radio {{s|Argo Navis}}, pa nastavilo s člancima u GIP-u. :: Nisam suradniku {{s|Ame71}} pisao da podijeli članke sezona po podssavezima u više njih (misleći na svaku ''župu'' zasebno), jedino da ću ja podijeliti (ili ''dijelim'' sezone podsaveznih prvanstava prije WW2 po ''"razredima"'' ili zasebno za ''sjedište podsaveza'' i za ''provincijsko prvenstvo'') - vidljivo na primjeru članaka prvenstava za [[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječki]] i [[:Kategorija:Prvenstva Subotičkog nogometnog podsaveza (1920. – 1941.)|Subotički podsavez]]. :: ja sam recimo ''"publika"'' za ovakvu/ovakve vrste članaka :: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])</small> 07:59, 20. svibnja 2026. (CEST) :Slažem se s Vama, dodao bih da ima hrpa bizarnih članaka o masonskim ložama [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 08:12, 20. svibnja 2026. (CEST) :Kad bi tjerali ''mak na konac'', dalo bi se naći sličnih situacija. U ovom slučaju, ne vidim problem, bio članak u Dodatku ili u GIP-u. ''Big deal.'' <span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:59, 20. svibnja 2026. (CEST) ::: Rasprava, slična, vodila se prije par godina koje se sjeća i kolega Cybermb, a poprilično sam siguran da to nije bila jedina. ::: Kolega Ponore, pazite na stil. Nečiji mukotrpan rad stavljati pod navodnike, za nečiji trud reći nazovi, u najmanju ruku nije lijepo. Ako se danas pitamo ima li što smisla, onda ključ u bravu, pa da se razilazimo?—[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:13, 20. svibnja 2026. (CEST) ::::Pozdrav veličanstvenoj i ponosnoj Herceg Bosni! [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 23:20, 20. svibnja 2026. (CEST) :Meni su članci o bilo kojim sezonama bilo čega OK i nemam velikih očekivanja u vezi popratnog teksta. Tablica na kraju sezone je više nego dovoljna. Bilo bi lijepo kad bi još pisalo tko je ušao u ligu na početku i tko je na kraju ispao ili se plasirao u višu i to je to. Dodatak ili ne, više se ne sjećam rasprave, nije mi to toliko ni bitno. [[Suradnik:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:darkorange;">'''₳RɢṌ'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|<span style="font-size:10pt;color:black;">'''Ṅav¡ડ'''</span>]] 23:50, 21. svibnja 2026. (CEST) * {{zadržati}} Ipak, neka. --[[Suradnik:نوفاك اتشمان|Novak Watchmen]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]])</small> 06:43, 25. svibnja 2026. (CEST) == [[Wikipedija:Jubilarni članci/233 000 članaka]] == Glasovanje započinje 23. svibnja u 00:00 i traje do 29. svibnja u 23:59. [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 23:52, 21. svibnja 2026. (CEST) == "Lekture" suradnika == Pozdrav, <br>ovo mi baš ne spada u niti jednu kategoriju koja se nudi u [[Wikipedija:Na pažnju administratorima]] pa rekao da stavim ovdje. Naletio sam slučajno, a mislim da je važno jer postoji vjerojatnost da se članci ispravljaju u verzije koje su neistinite. Nisam istraživao dublje, ali mislim da bi trebalo provjeriti - toliko lažnih samouvjerenih izmjena u jednom članku ostavlja izuzetno malu vjerojatnost da se radi o izoliranom incidentu. Kako se čini prema uređivačkoj povijesti suradnika čini se da se on samo bavi tzv. "lekturama". Radi se o suraniku [[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|Loptač01]]. Pod krinkom lekture radi semantičke izmjene koje su laž, a bile istina. Vidjeti [[Razgovor_sa_suradnikom:Loptač01#Vaše_"Lekture"]]. Ukazao sam mu na to, ali opet naknadno radi barem jednu izmjenu koja nije istina - primjer u mojem odgovoru. Zato sam odlučio reagirati ovdje. Prema tome sam zaključio da su izmjene ili zlobne ili suradnik ima velikih problema sa razumijevanjem. Ne postoji treća opcija. Neovisno o razlogu problem je ako se unose neistinite informacije. Trebalo bi malo pročešljati izmjene navedenog suradnika, odnosno njegove "lekture". [[Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Setenzatsu.2|razgovor]])</small> 12:53, 25. svibnja 2026. (CEST) == Translation request: [[:translatewiki:MediaWiki:Cite-reference-previews-reflist-link/hr]] == Hi, I'm Johannes from [[:meta:WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. Our team is currently preparing an [[:meta:WMDE Technical Wishes/References/Reference Previews|experiment to test potential changes for Reference Previews]]. Croatian Wikipedia will be one of the wikis taking part at the ~2 weeks A/B-test [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja#Reference Previews – experiment|as announced]] – but hrwiki is still missing a translation for [[:translatewiki:MediaWiki:Cite-reference-previews-reflist-link/hr]] ([https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&showMessage=cite-reference-previews-reflist-link&group=ext-cite-user&language=hr&filter=&optional=1&action=translate translation interface link] – [[:commons:File:Reference Previews mock-up – persistent-state.png|screenshot for context]]). Could someone help us by providing the translation? Thank you very much! [[Suradnik:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</small> 14:11, 25. svibnja 2026. (CEST) == Automatsko brisanje??? == Može li mi netko od administratora odgovoriti zašto je članak u nacrtu [[:Nacrt:Pokolj fratara u Hercegovini]] automatski svrstan u kategoriju za brisanje, nakon što je '''prije više od dva mjeseca sređen''' u skladu sa zahtjevima administratora? Ako nitko nije našao vremena da pogleda taj nacrt, onda bi barem mogao produžiti rok na tri, četiri, pet... mjeseci (!?), a ne ovako baciti ga u koš za smeće i nikom ništa. —- [[Suradnik:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;">Silve</b>]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|<b style="display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;">rije</b>]] 20:23, 26. svibnja 2026. (CEST) :@[[Suradnik:Silverije|Silverije]] Ne brini, nije to kategorija "koš za smeće", ti se članci ne brišu automatski niti se brišu slijepo. Osim što iz nacrta članke mičemo valjda jednom svakih x godina, članci koji su u toj kategoriji svejedno se pregledavaju prije brisanja, a brišu se samo ako ne ispunjavaju neke osnovne uvjete. Nisam stigao pregledati članak tada, u međuvremenu sam zaboravio na njega. Sad sam škicnuo i ostavio par uputa za daljnje dorade, uglavnom izvora. <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 22:32, 26. svibnja 2026. (CEST) 7wf4estdjda9ieuf1bo76p84y15nicd 0 802809 7468970 7402737 2026-05-26T12:48:36Z Argo Navis 852 7468970 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Zungeru | ime_genitiv =Zungera | izvorno_ime = | slika_panorama =Nnamdi Azikiwe's birthplace, Zungeru.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Ruševine rodne kuće bivšeg [[predsjednik]]a Nnamdija Azikiwea | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Zungeru na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =9 | širina-minute =48 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =6 | dužina-minute =9 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Niger (država)|Niger]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina =125 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =24.447<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Zungeru''' je [[grad]] od 24.447 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://places-in-the-world.com/nigeria/zungeru/2317569 | title =''Zungeru'' | accessdate =2026-03-10 | language=engleski | publisher=Places in the world}}</ref> u [[Savezne države Nigerije|nigerijskoj saveznoj državi]] [[Niger (država)|Niger]]. == Zemljpisne osobine == Nalazi se u sredini [[Nigerija|zemlje]], prostire se duž lijeve obale rijeke [[Kaduna (rijeka)|Kadune]], udaljen 150 [[kilometar|km]] [[sjeverozapad]]no od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Abuja|Abuje]].<ref name=hidro/> == Povijest i budućnost== Zungeru je između [[1902]]. – [[1916]]. bio [[glavni grad|prijestolnica]] [[Britansko Carstvo|britanskog]] [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektorata Sjeverna Nigerija]]. Tijekom tog razdoblja, nije bio samo središte upravljanja, već i simbol britanske vlasti i kontrole u prostranoj [[kolonija|koloniji]]. Zungeru je odabrao Lord Frederick Lugard, prvi visoki povjerenik Sjeverne Nigerije, zbog njegovog strateškog položaja uz rijeku Kadunu i tek podignutu [[željeznička pruga|željezničku prugu]]. Iz njega su [[Britanci]] koordinirali vojne ekspedicije, naplatu [[porez]]a i provedbu sustava neizravne vladavine, koristeći [[emir]]e i tradicionalne [[Poglavica|poglavice]] za provođenje kolonijalne politike.<ref name=face/> Nakon što je administracija premještena u [[Kaduna|Kadunu]] počeo je stagnirati i propadati. Jedan od povijesno najznačajnijih aspekata Zungerua jest što je on bilo rodno mjesto prvog nigerijskog ceremonijalnog predsjednika [[Nnamdi Azikiwe|Nnamdija Azikiwea]], rođenog [[1904.]]<ref name=face>{{cite web | url =https://topetempler.wordpress.com/2014/03/06/elegy-to-zungeru-the-forgotten-capital/ | title =''Elegy to Zungeru, the forgotten capital'' | accessdate =2026-03-10 | language=engleski | publisher=Topetempler}}</ref> Velike nade u budućnost polažu se u najavljeni projekt izgradnje [[hidroelektrana|hidroelektrane]] snage 700 [[vat|MW]]. Ona bi se gradila uz [[Kina|kinesku]] pomoć i kredit. Procjenjuje se da će to koštati 1,3 milijarde dolara. Projekt uključuje gradnju [[beton]]ske [[brana|brane]] visoke 90 [[metar]]a, duge 1090 m., usisni toranj, tunel za preusmjeravanje, podzemnu elektranu, dalekovod i pristupnu cestu.<ref name=hidro>{{cite web | url =https://www.bpe.gov.ng/zungeru-hydropower-project/ | title =''Zungeru hydropower project'' | accessdate =2026-03-10 | language=engleski | publisher=Bureau of Public Enterprise}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Zungeru}} * [https://www.facebook.com/groups/972286723774279/posts/1496191994717080/ ''Zungeru: The Neglected Capital of Northern Nigeria'' (na portalu Facebook)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Nigeriji]] ekemcfw1tvjjdktz1fb9jrnn9fcpeva 0 803017 7469122 7437592 2026-05-26T18:41:17Z Divna Jaksic 974 7469122 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Duarte Pio | slika = Jantar dos Conjurados.2008 029 (crop2).jpg | opis = Duarte Pio, vojvoda od Braganze, 2008. | titula = poglavar dinastije Braganza | vladavina = [[24. prosinca]] [[1976.]] – ''danas'' | krunidba = | prethodnik = [[Duarte Nuno Braganza|Duarte Nuno]] | nasljednik = [[Afonso Braganza|Alfonso]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | titula4 = | vladavina4 = | krunidba4 = | prethodnik4 = | nasljednik4 = | regent4 = | nasljeđe = - | supruga = Isabel Inês de Castro Curvello de Herédia | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = Alfonso<br>Marija Franciska<br>Dinis | puno ime = | postumno ime = | dinastija = [[Braganza]] | vladarska himna = | otac = [[Duarte Nuno Braganza]] | majka = Marija Franciska Orléans-Braganza | datum rođenja = [[15. svibnja]] [[1945.]] | mjesto rođenja = [[Bern]], [[Švicarska]] | datum smrti = | mjesto smrti = | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = [[rimokatoličanstvo|rimokatolik]] }} '''Duarte Pio Braganza''' ([[portugalski jezik|port.]] ''Duarte Pio de Bragança''; * [[Bern]], [[Švicarska]], [[15. svibnja]] [[1945.]]), trenutni [[vojvoda od Braganze]] i [[pretendent]] na ukinuto [[portugal]]sko [[prijestolje]]; poglavar kraljevske dinastije [[Braganza]], koja je vladala [[Kraljevina Portugal|Kraljevinom Portugal]] od [[1640.]] godine. Pripada mlađem ogranku kraljevske dinastije, koja vuče svoje porijeklo od [[Popis portugalskih kraljeva|portugalskog kralja]] [[Mihael I., portugalski kralj|Mihaela I.]] (1828. – 1834.) te posjeduje najjače pravo na nasljedstvo portugalske krune, budući da posljednji portugalski kralj [[Manuel II., portugalski kralj|Manuel II.]] (1908. – 1910.) nije imao djece, a izumrli su i svi ostali potomci portugalske kraljice [[Marija II., portugalska kraljica|Marije II.]] (1834. – 1853.). Time je Duartova obiteljska loza ostala prva koja ima pravo na krunu.<ref>[Duarte Pio – mogući kralj Portugala – 1945. – povijest.hr]</ref> Duartovo pravo na portugalsku krunu, kao jedinog zakonitog pretendenta, je opće prihvaćeno od strane gotovo svih [[monarhizam|monarhista]], kako u zemlji, tako i u inozemstvu te s te strane nije osporavano. Međutim, u Portugalu nema jačih političkih stranaka koje bi se zalagale za povratak [[monarhija|monarhije]].<ref>[https://casarealportuguesa.org/en/royal-house/ Kraljevska kuća – casarealportuguesa.org]</ref> == Obitelj == Rodio se u obitelji portugalskog prtendenta na prijestolje, [[Duarte Nuno Braganza|Duarta Nuna]] iz dinastije Braganza i Marije Franciske de Orléans-Braganza, iz [[brazil]]skog [[car]]skog ogranka dinastije. Dom Duarte se vjenčao [[13. svibnja]] [[1995.]] godine s Isabelom Inês de Castro Curvelo de Herédia (* 1966.) s kojom ima troje djece: * [[Alfonso Braganza|Alfonso]] (* 1996.) – prijestolonasljednik * Marija Franciska (* 1997.) * Dinis (* 1999.) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Braganca, Duarte Pio }} [[Kategorija:Dinastija Braganza]] [[Kategorija:Pretendenti]] [[Kategorija:Monarhisti]] 1ffmpvjhoro24cahjr52hu77hc9hfj9 0 803120 7468973 7454567 2026-05-26T12:50:01Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gvinejski zaljev|Gvinejski zaljev]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vodene mase Gvinejskog zaljeva|Vodene mase Gvinejskog zaljeva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468973 wikitext text/x-wiki {{infookvir zaljev | ime = Zaljev Biafra | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Cameroons_that_Saker_laboured.jpg | slika_opis = Karta zpadnoafričke obale iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] | slika2 = | slika2_opis = | slika = Gulf of Guinea (English).jpg | slika_opis = {{eng.|Bight of Bonny}} na zemljovidu Gvinejskog zaljeva | koordinate = {{coord|2|50|N|8|0|E|type:waterbody_scale:2000000|display=inline,title}} | lokacija = [[Zapadna Afrika]] | ocean = [[Atlantski ocean]] | dz = Nigerija, Kamerun, Ekvatorska Gvineja, Gabon | obalni gradovi = [[Malabo]], [[Port Harcourt]], [[Calabar]], [[Douala]], [[Bata (Ekvatorska Gvineja)|Bata]], [[Libreville]], [[Port-Gentil]] | površina = | dimenzije = | duljina = 300 | širina = 600 | prosječna dubina = | najveća dubina = | obalna crta = | zapremina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = | površina slijeva = | pritoci =[[Niger (rijeka)|Niger]], [[Ogooué]], [[Cross (nigerijska rijeka)|Cross]], [[Senaga (rijeka)|Senaga]] | otoci =[[Bioko]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Afrika | mark = Red circle 50%.svg | marksize = 20 | pushpin_label = | pushpin_label_position = bottom }} '''Zaljev Biafra''' je [[zaljev]] [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] na [[Zapadna Afrika|zapadnoafričkoj]] obali, dug nekih 600 [[km]].<ref name=brit/> == Osobine i povijest == Proteže se isprva prema [[istok]]u, a zatim prema [[jug]]u, od [[ušće|ušća]] rijeke [[Nun (rijeka)|Nun]] u rijeku [[Niger (rijeka)|Niger]] u [[Nigerija|Nigeriji]] do [[Lopez (rt)|Rta Lopez]] u [[Gabon]]u. On je najdublji zaljev [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]],<ref name=brit/> omeđen jugoistočnom Nigerijom, [[Kamerun]]om, [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalnom Gvinejom]] i [[sjeverozapad]]nim [[Gabon]]om. U zaljev uvire dio delte [[Niger (rijeka)|Nigera]] i rijeke [[Ogooué]], [[Cross (nigerijska rijeka)|Cross]], [[Sanaga (rijeka)|Sanaga]] i brojne manje. Unutar zaljeva nalazi se nekoliko [[otok]]a, od kojih je najveći [[Bioko]], koji pripada Ekvatorijalnoj Gvineji.<ref name=brit/> Najveće [[luka|luke]] u zaljevu su [[Malabo]] (na Bioku), [[Port Harcourt]] i [[Calabar]] (Nigerija), [[Douala]] (Kamerun), [[Bata (Ekvatorska Gvineja)|Bata]] (Ekvatorijalna Gvineja) te [[Libreville]] i [[Port-Gentil]] (Gabon).<ref name=brit/> == Povijest == Između [[16. stoljeće|16.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]], zaljev Biafra bio je poprište velike [[Robovlasništvo#Trgovina_robljem|trgovine robljem]], koja se većinom odvijala preko nigerijskih luka [[Brass (Nigerija)|Brass]], [[Bonny (Nigerija)|Bonny]], [[Opobo]] i [[Calabar]]. Do [[1830-ih]] trgovina [[Palmino ulje|palminim uljem]] nadmašila je trgovinu robljem i zadržala je svoju važnost do današnjih dana. Danas ju je nadmašila [[nafta]], otkrivena krajem [[1950-ih]] u [[Delta Nigera|Delti Nigera]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Bight-of-Biafra | title =''Bight of Biafra'' | accessdate =2026-03-16 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Po zaljevu je ime dobila secesionistička [[Biafra|Republika Biafra]] (1967. – 1970.).<ref name=bif>{{cite web | url =https://www.encyclopedia.com/reference/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/biafra-bight | title =''Bight of Biafra'' | accessdate =2026-03-16 | language=engleski | publisher=Encyclopædia}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://www.encyclopedia.com/reference/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/biafra-bight ''Bight of Biafra'' (na portal Encyclopædia)] {{en icon}} * [https://www.britannica.com/place/Bight-of-Biafra ''Bight of Biafra'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}} [[Kategorija:Zaljevi Atlantskog oceana (Afrika)]] [[Kategorija:Vodene mase u Nigeriji]] [[Kategorija:Vodene mase u Ekvatorskoj Gvineji]] [[Kategorija:Vodene mase u Gabonu]] [[Kategorija:Vodene mase u Kamerunu]] [[Kategorija:Vodene mase Gvinejskog zaljeva]] ramapc0afdh98gx41imsir4gg0zzxcv 0 803225 7468975 7408475 2026-05-26T12:51:53Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Pritoci Nigera|Pritoci Nigera]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468975 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Anambra | izvorno ime =<small>Ọmambala</small> | vrsta = | etimologija = | slika = Amamba.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = NIG | naselja = | duljina = 210<ref name=brit/> | površina porječja =14.010<ref name=fis/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = Kod sela Ogurugu ([[Enugu]]) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|6|49|32.4|N|6|56|40.5|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = {{DZ|NIG}} [[Onitsha]] ([[Anambra]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|6|10|46.6|N|6|46|31.8|E}} | ušće_nadmorska_visina = | Slijev = Gvinejskog zaljeva | Ulijeva se u = [[Niger (rijeka)|Niger]] | pritoci = Ofu, Okulu, Adada i Mamu | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Anambra''' ([[Igbo jezik|igbo]]: ''Ọmambala'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jug]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 210 [[km]], lijeva pritoka rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]].<ref name=brit/> == Hidrografija == Anambra izvire sjeverno od sela Ogurugu u [[Savezne države Nigerije|nigerijskoj državi]] [[Enugu]]. Od tamo teče gotovo pravolinijski [[meandar|meandrirajući]] prema [[jug]]u, preko države [[Anambra]], gdje kod grada [[Onitsha]] uvire u rijeku [[Niger (rijeka)|Niger]]. Kako protiče preko guste [[tropska kišna šuma|prašume]], za [[kiša|kišne]] sezone ([[travanj]] – [[listopad]]) se razlijeva u bezbroj [[bara]] i [[močvara]].<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E06.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-03-19 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref> U davna vremena [[Domorodački narodi|domoroci]] su ''Omambalu'' smatrali svetom rijekom, i personificirali u svojim mitovima i legendama. Na rijeci su obavljali obrede žrtvovanja Omambali.<ref name=brit>{{cite web | url =https://seaempowerment.org/?p=981 | title =''Major Rivers in Nigeria'' | accessdate =2026-03-12 | language=engleski | publisher=Sea Empowerment}}</ref> [[Porječje]] rijeke veliko 14.010 [[km²]]<ref name=fi>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E02.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-03-19 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|državama]] [[Enugu]] i [[Anambra]], koja je po njoj i dobila [[ime]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://mapy.com/en/zakladni?q=Anambra%20River&source=osm&id=1032697748&ds=1&x=6.8618450&y=6.4837507&z=8 ''Anambra River''(na portalu Mapy)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Pritoci Nigera]] 360pphvn1noygxr7sqab4tvoj3fnnbl 0 803355 7468978 7408910 2026-05-26T12:55:32Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Pritoci Gvinejskog zaljeva|Pritoci Gvinejskog zaljeva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468978 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Imo | izvorno ime =<small>Mmiri Imo</small> | vrsta = | etimologija = | slika = Imo river (3).jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | dz = NIG | naselja = | duljina = 240<ref name=brit/> | površina porječja =9100<ref name=fis/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = Kod [[Okigwe]] ([[Imo]]) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|5|50|56|N|7|14|20|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina = | ušće = {{DZ|NIG}} [[Opobo]] ([[Rivers (država)|Rivers]]) | tip ušća =[[estuarij]] | ušće_koordinate = {{coord|4|28|14|N|7|35|38|E}} | ušće_nadmorska_visina = 0 | Slijev = Atlantski | Ulijeva se u = [[Gvinejski zaljev]] | pritoci = | lijevi pritoci = Eme, Oramirukwa | desni pritoci = Otamiri | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Imo''' (na jeziku [[Igbo jezik|Igbo]]: ''Mmiri Imo'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jugoistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 240 [[km]].<ref name=brit/> == Hidrografija == Imo izvire sjeverno od sela Ogurugu u [[Savezne države Nigerije|nigerijskoj državi]] [[Imo]]. Od tamo teče isprva prema [[jugoistok]]u, zatim svija prema [[jugozapad]]u i [[Port Harcourt]]u. Nakon tog ponovno svija prema istoku, pa prema jugu do [[močvara|močvarnog]] [[estuarij]]a širokog oko 40 [[km]], površine 260 [[km²]].<ref name=brit/> Na svom toku prema jugu velikim dijelom teče duž [[granica|granice]] između [[Imo|Ima]] i [[Abia (država)|Abie]] Narod [[Ibibio]] rijeku zove ''Imoh'', odnosno '''Inyang Imoh''', što na [[Ibibio jezik|njihovu jeziku]] znači ''Rijeka bogatstva''.<ref name=brit/> Donji tok rijeke je [[Melioracija|melioriran]] i [[Krčenje šume|iskrčen]] još u vrijeme [[Britansko Carstvo|britanske]] [[kolonijalizam|kolonijalne]] uprave, prvo do [[Aba (Nigerija)|Abe]] ([[1907]]. – [[1908]].), a zatim gotovo do [[Umuahia|Umuahije]] do [[1911.]].<ref name=brit/> [[Božanstvo]] rijeke (Alusi) je [[žena]] – '''Imo Mmiri''' za koju zajednice oko rijeke vjeruju da je vladarica rijeke. [[Festival]] posvećen Alusi održava se svake godine između [[Svibanj|svibnja]] i [[srpanj|srpnja]].<ref name=brit/> Tridesetak km prije ušća, na rijeci je podignut [[most]] dug 830 [[metar]]a, koji povezuje države [[Rivers (država)|Rivers]] i [[Akva Ibom]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://seaempowerment.org/?p=981 | title =''Major Rivers in Nigeria'' | accessdate =2026-03-20 | language=engleski | publisher=Sea Empowerment}}</ref> [[Porječje]] rijeke veliko 9100 [[km²]]<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E02.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-03-19 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|državama]] [[Imo]], [[Abia (država)|Abia]], [[Rivers (država)|Rivers]] i [[Akva Ibom]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapy.com/en/zakladni?q=Imo%20River&source=osm&id=95580035&ds=1&x=7.3700566&y=5.1443282&z=7 ''Imo River''(na portalu Mapy)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Pritoci Gvinejskog zaljeva]] 14vg5w69vcbp34c7u9iaekh03qubc7e 0 803425 7468995 7457608 2026-05-26T13:06:34Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7468995 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Sokoto | izvorno ime =<small>Gublin Kebbi</small> | vrsta = | etSokotologija = | slika = | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Sokotorivermap.png | zemljovid_opis = Karta porječja | dz = NIG | naselja = [[Sokoto]] | duljina = 240<ref name=brit/> oko 600 | površina porječja =193.000 <ref name=de/> | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane =Bakolori | izvor = Kod [[Funtua]] (([[Katsina (država)|Katsina]])) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|11|28|0|N|7|6|0|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =700 | ušće = {{DZ|NIG}} kod sela Gwamba [[Bagudo]] ([[Kebbi]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|11|24|11|N|4|7|15|E}} | ušće_nadmorska_visina = 150 | Slijev = [[Niger (rijeka)|nigera]] | Ulijeva se u = [[Niger (rijeka)|Niger]] | pritoci = | lijevi pritoci = [[Zamfara (rijeka)|Zamfara]], Ka, Gaminda | desni pritoci = Rima | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Sokoto''' (znana i kao ''Gublin Kebbi'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeverozapad]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga preko 600 [[km]], velika lijeva [[pritoka]] rijeke [[Niger (država)|Niger]]. == Hidrografija == Sokoto [[izvor|izvire]] [[jug|južno]] od grada [[Funtua]] u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Katsina (država)|Katsina)]]. Od tamo teče u velikom luku prema sjeverozapadu do 320 km udaljenog grada [[Sokoto|Sokota]] u državi [[Sokoto (država)|Sokoto]].<ref name=brit/> Petnaestak km nizvodno od njega prima svoju najveću pritoku rijeku Rima. Stotinjak km nizvodno ulazi u državu [[Kebbi]]. Nakon toka od nekih 260 km prema jugozapadu uvire u rijeku Niger kod [[selo|sela]] Gwamba. [[Pritoka|Pritoci]] u gornjem toku rijeke su [[vadi]]ji koji presuše tijekom sušne sezone. Za razliku od njih, pritoke u donjem toku imaju vode tijekom cijele godine, a za kišne sezone najčešće [[poplava|plave]] prostrane ravnice.<ref name=fis/> Od ušća uzvodno (oko 387 km), po procjenama ima oko 4700 [[km²]] sezonskih [[Poplavna nizina|poplavnih nizina]].<ref name=fis/> Na njima se intenzivno uzgaja; [[kikiriki]], [[pamuk]], [[duhan]], [[riža]], [[Luk (biljni rod)|luk]], [[šećerna trska]] i [[indigo]].<ref name=brit/> S ciljem povećanja uroda [[navodnjavanje]]m, na rijeci i njenim pritokama izgrađene su [[brana|brane]] za [[Umjetno jezero|akumulacijska jezera]]. Tako su nastala jezera Goronyo (200 [[km²]]) na pritoci Rima i Bakolori (80 [[km²]]) na samom Sokotu. Pored njih na poplavoj nizini ima čitav niz manjih prirodnih jezera.<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E06.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-03-21 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref> Rijeka je i važan plovni put za [[etnička skupina|etničke skupine]] koje žive uz nju; [[Hausa]], [[Dakarkari]] i [[Zarma]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Sokoto-River | title =''Sokoto River'' | accessdate =2026-03-21 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> [[Porječje]] rijeke veliko 193.000 [[km²]]<ref name=de>{{cite web | url = https://www.iosrjournals.org/iosr-jhss/papers/Vol.%2022%20Issue8/Version-2/I2208026065.pdf | title =''Examining Sediment'' | accessdate =2026-03-21 | language=engleski | publisher=IOSR Journals}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|nigerijskim državama]]; [[Katsina (država)|Katsina]], [[Sokoto (država)|Sokoto]] i [[Kebbi]], i znatno manje po [[Niger|Nigeru]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapy.com/en/zakladni?q=Sokoto%20River&source=osm&id=145624499&ds=2&x=5.3853305&y=12.1946693&z=6 ''Sokoto River'' (na portalu Mapy)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Pritoci Nigera]] nyin8p1vu3zpwzof8v0mhjf38mlc8bo 0 803621 7468983 7410684 2026-05-26T12:58:22Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7468983 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Kaučukovac | slika = Rubber_tree_plantation.JPG | slika_širina = 270px | slika_opis = [[Plantaža]] na [[Tajland]]u | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Kritosjemenjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Jednosupnice|Liliopsida]] | ordo = [[Malpigijolike|Arecales]] | familia = [[Mlječikovke|Euphorbiaceae]] | genus = ''[[Hevea]]'' | species = '''''H. brasiliensis''''' | dvoimeno = ''Hevea brasiliensis'' | dvoimeno_autorstvo = Johannes Müller Argoviensis }} '''Kaučukovac''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Hevea brasiliensis'') je [[Južna Amerika|južnoameričko]] [[tropi|tropsko]] [[stablo]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Mlječikovke|mlječikovki]] (Euphorbiaceae).<ref name=brit/> Uzgaja se po [[plantaža]]ma u tropima i [[suptropi]]ma, naročito u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]] i [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]]. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zamijenio je Indijski kaučukovac (Ficus elastica) kao glavni izvor prirodnog [[kaučuk]]a. Ima meko [[deblo]], visoke razgranate [[Grana|grane]] i veliku površinu [[Kora (biljke)|kore]]. Mliječna tekućina ([[lateks]]) koja curi iz bilo koje zarezotine na kori debla sadrži oko 30 % kaučuka, koji se može [[Koagulacija|koagulirati]] i preraditi u čvrste proizvode, poput [[guma|gume]]. Lateks se također može koncentrirati za [[Proizvodnja|proizvodnju]] vodonepropusnih predmeta, poput kirurških rukavica.<ref name=brit>{{citiranje enciklopedije | url =https://www.britannica.com/plant/rubber-tree | naslov =''Rubber tree'' | accessdate = 2026-03-24 | language=engleski | enciklopedija=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.agroportal.hr/egzoticno-bilje/29790 ''Kaučukovac, kralj lateksa'' (na Agroportalu)] {{hr icon}} [[Kategorija:Mlječikovke]] [[Kategorija:Flora Južne Amerike]] [[Kategorija:Flora Afrike]] [[Kategorija:Flora tropske Azije]] 7j9udrj6q2lgmzo1msgm920k2sh3ht1 0 804783 7468985 7428349 2026-05-26T13:00:34Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Slijev jezera Čada|Slijev jezera Čada]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468985 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Hadejia | izvorno ime = | vrsta = | etHadejialogija = | slika =FISHERS OF RIVER HADEJIA NIGERIA.jpg | slika_opis =Ribari na rijeci | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke [[Yobe (država)|Yobe]] | dz = NIG | naselja = | duljina = 329<ref name=dul/> | površina porječja =24 687 <ref name=de/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =25 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = kod [[Kano|Kana]] ([[Kano (država)|Kano]]) | sutok = Kano i Challawa | izvor_koordinate = {{coord|11|50|45|N|8|30|34|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =433 | ušće = {{DZ|NIG}} [[Hadejia-Nguru|Močvara Hadejia-Nguru]] ([[Yobe (država)|Yobe]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|12|35|0|N|10|25|0|E}} | ušće_nadmorska_visina = 350 | Slijev = [[Čad (jezero)|Jezera Čad]] | Ulijeva se u = [[Yobe (rijeka)|Yobe]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci =[[Jama'are]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Hadejia''' (čita se ''Hadedžija'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 329 [[km]]<ref name=dul>{{cite web | url = https://www.nigerianstat.gov.ng/pdfuploads/ANNUAL%20ABSTRACT%20STATISTICS%20VOLUME-1.pdf | title =''Annual Abstract of Statistics'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=NBS Nigeria}}</ref> == Hidrografija == Hadejia nastaje [[sutok]]om rijeka Kano i Challawa, [[jugozapad]]no od grada [[Kano|Kana]] u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Kano (država)|Kano]]. Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u preko država [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. Kako u donjem dijelu ima mali pad i protiče preko [[sahel]]skog [[pijesak|pješčanog]] [[tlo|tla]], za [[kiša|kišne]] sezone se razliva u brojne rukavce i [[bara|bare]]. Oko 24 km uzvodno od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]], spaja se s rijekom [[Jama'are]] koja izvire na [[Jos (visoravan)|Visoravni Jos]] i tvori [[Hadejia-Nguru|Močvaru Hadejia-Nguru]] iz koje izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče do [[Čad (jezero)|Jezera Čad]].<ref name=fis/> Iznad [[ušće|ušća]] Hadejie i Jamaa're, [[poplavna nizina]] počinje oko 127 km uzvodno. Na ušću poplavna nizina doseže maksimalnu širinu od 62 km, ali se brzo sužava na oko 5 km na nizvodno. Područje Močvare Hadejia-Nguru zbog bezbrojnih međusobno povezanih plitkih [[vodotok]]ova koji se protežu paralelno s glavnim riječnim [[korito (riječno)|koritom]], često zovu unutarnjom [[riječna delta|deltom]]. Močvara ima površinu od oko 3 370 [[km²]], uz dodatnih 890 [[km²]] uz samu rijeku uzvodno.<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E05.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref>) Močvara Hadejia Nguru je kao stanište [[bioraznolikost]]i [[ptice selice|ptica selica]] i [[Mriještenje|mrjestilište]] [[Ribe|riba]] [[2000.]] uvrštena na popis mjesta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] <ref name=ram>{{cite web | url = https://rsis.ramsar.org/ris/1039?__goaway_challenge=meta-refresh&__goaway_id=dbdb0c53499c65e537de0b5ad140e1a2 | title =''Nguru Lake'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Ramsar Organisatioon}}</ref> Izgradnjom [[brana|brane]] Tiga na rijeci Kano ([[1974.]]) i brane na rijeci Challawa ([[1993.]]), sa [[Umjetno jezero|akumulacijskim jezerima]] za [[navodnjavanje]], znatno se smanjio protok vode nizvodno i uobičajene poplave, a time i volumen poplavnih nizina i močvarnih staništa. [[Porječje]] rijeke površine 32.900 [[km²]]<ref name=de>{{cite web | url = https://cigrjournal.org/index.php/Ejounral/article/view/1065/1332 | title =''Water resources potentials of Hadejia River...'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | author=Sobowale, Adewumi1, Otun, Adie | publisher= CIGR Journal}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|nigerijskim državama]]; [[Kano (država)|Kano]], [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Hadejia River}} *[https://mapcarta.com/17024938 ''Hadejia River''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Slijev jezera Čada]] 8lipc0p5cdidkks4ht7aa49bkrn80ih 7468986 7468985 2026-05-26T13:00:50Z Argo Navis 852 /* Vanjske poveznice */ 7468986 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Hadejia | izvorno ime = | vrsta = | etHadejialogija = | slika =FISHERS OF RIVER HADEJIA NIGERIA.jpg | slika_opis =Ribari na rijeci | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke [[Yobe (država)|Yobe]] | dz = NIG | naselja = | duljina = 329<ref name=dul/> | površina porječja =24 687 <ref name=de/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =25 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = kod [[Kano|Kana]] ([[Kano (država)|Kano]]) | sutok = Kano i Challawa | izvor_koordinate = {{coord|11|50|45|N|8|30|34|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =433 | ušće = {{DZ|NIG}} [[Hadejia-Nguru|Močvara Hadejia-Nguru]] ([[Yobe (država)|Yobe]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|12|35|0|N|10|25|0|E}} | ušće_nadmorska_visina = 350 | Slijev = [[Čad (jezero)|Jezera Čad]] | Ulijeva se u = [[Yobe (rijeka)|Yobe]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci =[[Jama'are]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Hadejia''' (čita se ''Hadedžija'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 329 [[km]]<ref name=dul>{{cite web | url = https://www.nigerianstat.gov.ng/pdfuploads/ANNUAL%20ABSTRACT%20STATISTICS%20VOLUME-1.pdf | title =''Annual Abstract of Statistics'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=NBS Nigeria}}</ref> == Hidrografija == Hadejia nastaje [[sutok]]om rijeka Kano i Challawa, [[jugozapad]]no od grada [[Kano|Kana]] u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Kano (država)|Kano]]. Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u preko država [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. Kako u donjem dijelu ima mali pad i protiče preko [[sahel]]skog [[pijesak|pješčanog]] [[tlo|tla]], za [[kiša|kišne]] sezone se razliva u brojne rukavce i [[bara|bare]]. Oko 24 km uzvodno od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]], spaja se s rijekom [[Jama'are]] koja izvire na [[Jos (visoravan)|Visoravni Jos]] i tvori [[Hadejia-Nguru|Močvaru Hadejia-Nguru]] iz koje izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče do [[Čad (jezero)|Jezera Čad]].<ref name=fis/> Iznad [[ušće|ušća]] Hadejie i Jamaa're, [[poplavna nizina]] počinje oko 127 km uzvodno. Na ušću poplavna nizina doseže maksimalnu širinu od 62 km, ali se brzo sužava na oko 5 km na nizvodno. Područje Močvare Hadejia-Nguru zbog bezbrojnih međusobno povezanih plitkih [[vodotok]]ova koji se protežu paralelno s glavnim riječnim [[korito (riječno)|koritom]], često zovu unutarnjom [[riječna delta|deltom]]. Močvara ima površinu od oko 3 370 [[km²]], uz dodatnih 890 [[km²]] uz samu rijeku uzvodno.<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E05.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref>) Močvara Hadejia Nguru je kao stanište [[bioraznolikost]]i [[ptice selice|ptica selica]] i [[Mriještenje|mrjestilište]] [[Ribe|riba]] [[2000.]] uvrštena na popis mjesta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] <ref name=ram>{{cite web | url = https://rsis.ramsar.org/ris/1039?__goaway_challenge=meta-refresh&__goaway_id=dbdb0c53499c65e537de0b5ad140e1a2 | title =''Nguru Lake'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Ramsar Organisatioon}}</ref> Izgradnjom [[brana|brane]] Tiga na rijeci Kano ([[1974.]]) i brane na rijeci Challawa ([[1993.]]), sa [[Umjetno jezero|akumulacijskim jezerima]] za [[navodnjavanje]], znatno se smanjio protok vode nizvodno i uobičajene poplave, a time i volumen poplavnih nizina i močvarnih staništa. [[Porječje]] rijeke površine 32.900 [[km²]]<ref name=de>{{cite web | url = https://cigrjournal.org/index.php/Ejounral/article/view/1065/1332 | title =''Water resources potentials of Hadejia River...'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | author=Sobowale, Adewumi1, Otun, Adie | publisher= CIGR Journal}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|nigerijskim državama]]; [[Kano (država)|Kano]], [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapcarta.com/17024938 ''Hadejia River''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Slijev jezera Čada]] g2kp48dfwynoy808nq9mbcojq8lndus 7469367 7468986 2026-05-27T07:59:30Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Slijev jezera Čada|Slijev jezera Čada]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porječje Yobea|Porječje Yobea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469367 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Hadejia | izvorno ime = | vrsta = | etHadejialogija = | slika =FISHERS OF RIVER HADEJIA NIGERIA.jpg | slika_opis =Ribari na rijeci | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke [[Yobe (država)|Yobe]] | dz = NIG | naselja = | duljina = 329<ref name=dul/> | površina porječja =24 687 <ref name=de/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =25 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = kod [[Kano|Kana]] ([[Kano (država)|Kano]]) | sutok = Kano i Challawa | izvor_koordinate = {{coord|11|50|45|N|8|30|34|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =433 | ušće = {{DZ|NIG}} [[Hadejia-Nguru|Močvara Hadejia-Nguru]] ([[Yobe (država)|Yobe]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|12|35|0|N|10|25|0|E}} | ušće_nadmorska_visina = 350 | Slijev = [[Čad (jezero)|Jezera Čad]] | Ulijeva se u = [[Yobe (rijeka)|Yobe]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci =[[Jama'are]] | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Hadejia''' (čita se ''Hadedžija'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 329 [[km]]<ref name=dul>{{cite web | url = https://www.nigerianstat.gov.ng/pdfuploads/ANNUAL%20ABSTRACT%20STATISTICS%20VOLUME-1.pdf | title =''Annual Abstract of Statistics'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=NBS Nigeria}}</ref> == Hidrografija == Hadejia nastaje [[sutok]]om rijeka Kano i Challawa, [[jugozapad]]no od grada [[Kano|Kana]] u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Kano (država)|Kano]]. Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u preko država [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. Kako u donjem dijelu ima mali pad i protiče preko [[sahel]]skog [[pijesak|pješčanog]] [[tlo|tla]], za [[kiša|kišne]] sezone se razliva u brojne rukavce i [[bara|bare]]. Oko 24 km uzvodno od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]], spaja se s rijekom [[Jama'are]] koja izvire na [[Jos (visoravan)|Visoravni Jos]] i tvori [[Hadejia-Nguru|Močvaru Hadejia-Nguru]] iz koje izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče do [[Čad (jezero)|Jezera Čad]].<ref name=fis/> Iznad [[ušće|ušća]] Hadejie i Jamaa're, [[poplavna nizina]] počinje oko 127 km uzvodno. Na ušću poplavna nizina doseže maksimalnu širinu od 62 km, ali se brzo sužava na oko 5 km na nizvodno. Područje Močvare Hadejia-Nguru zbog bezbrojnih međusobno povezanih plitkih [[vodotok]]ova koji se protežu paralelno s glavnim riječnim [[korito (riječno)|koritom]], često zovu unutarnjom [[riječna delta|deltom]]. Močvara ima površinu od oko 3 370 [[km²]], uz dodatnih 890 [[km²]] uz samu rijeku uzvodno.<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E05.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref>) Močvara Hadejia Nguru je kao stanište [[bioraznolikost]]i [[ptice selice|ptica selica]] i [[Mriještenje|mrjestilište]] [[Ribe|riba]] [[2000.]] uvrštena na popis mjesta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] <ref name=ram>{{cite web | url = https://rsis.ramsar.org/ris/1039?__goaway_challenge=meta-refresh&__goaway_id=dbdb0c53499c65e537de0b5ad140e1a2 | title =''Nguru Lake'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Ramsar Organisatioon}}</ref> Izgradnjom [[brana|brane]] Tiga na rijeci Kano ([[1974.]]) i brane na rijeci Challawa ([[1993.]]), sa [[Umjetno jezero|akumulacijskim jezerima]] za [[navodnjavanje]], znatno se smanjio protok vode nizvodno i uobičajene poplave, a time i volumen poplavnih nizina i močvarnih staništa. [[Porječje]] rijeke površine 32.900 [[km²]]<ref name=de>{{cite web | url = https://cigrjournal.org/index.php/Ejounral/article/view/1065/1332 | title =''Water resources potentials of Hadejia River...'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | author=Sobowale, Adewumi1, Otun, Adie | publisher= CIGR Journal}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|nigerijskim državama]]; [[Kano (država)|Kano]], [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapcarta.com/17024938 ''Hadejia River''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Yobea]] gp6kk3g9nwkfn7j4pp0ror440vw6x9v 0 805035 7468988 7416184 2026-05-26T13:01:44Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Pritoci Gvinejskog zaljeva|Pritoci Gvinejskog zaljeva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468988 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Osun | izvorno ime = | vrsta = | etOsunlogija = | slika =Osun_River.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Course of the Oba River.svg | zemljovid_opis = Karta sliva rijeke | dz = NIG | naselja = [[Osogbo]] | duljina =267{{ni}} | površina porječja =9926{{ni}} | najmanji istjek = | prosječni istjek =271 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[brdo]] Oke-Mesi ([[Ekiti|Država Ekiti]]) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|8|20|0|N|5|16|0|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =433 | ušće = {{DZ|NIG}} Laguna Lekki ([[Osun|Država Osun]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|6|33|47.56|N|4|3|43.31|E}} | ušće_nadmorska_visina = 0 | Slijev = [[Atlantski ocean|atlantski]] | Ulijeva se u = [[Gvinejski zaljev]] | pritoci = Oba, Erinle, Otin i Ayiba | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Osun''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jugozapad]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 267 [[km]].{{ni}} Rijeka u [[vjerovanje|vjerovanju]] naroda [[Joruba (narod)|Joruba]] ima duboko duhovno značenje kao zemaljsko oličenje boga plodnosti i iscjeljenja – Ọ̀ṣuna, Zbog tog pohode [[šuma]]rak na rijeci u predgađu [[Osogbo|Osogba]] koji je za njih [[svetište]], već više od 4 stoljeća Svetište (Sveti gaj) kod Osogba je [[2005.]] uvršteno na [[Popis mjesta svjetske baštine u Africi|UNESCO-v Popis mjesta svjetske baštine u Africi]].<ref name=un>{{cite web | url = https://whc.unesco.org/en/list/1118 | title =''Osun-Osogbo Sacred Grove'' | accessdate =2026-03-27 | language=engleski | publisher=Unesco}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Osun River}} *[https://mapcarta.com/16996852 ''Osun River'' (na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Pritoci Gvinejskog zaljeva]] aa12j1h1dy4n8ww2f5imrcyirrzhwg2 0 805085 7468989 7416182 2026-05-26T13:02:42Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porječje Nigera|Porječje Nigera]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468989 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Gongola | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika =Numan confluence 2 (adamawa state).jpg | slika_opis =Rijeka na [[ušće|ušću]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Gongola_River.png | zemljovid_opis = Karta [[porječje|porječja]] | dz = NIG | naselja = [[Gombe (grad u Nigeriji)|Gombe]], [[Nafada]] | duljina =610{{ni}} | površina porječja =56.000{{ni}} | najmanji istjek = | prosječni istjek =256 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Jos (visoravan)|Visoravan Jos]] ([[Plateau (država)|Država Plateau]]) | sutok = Lere i Maiju | izvor_koordinate = {{coord|9|14|34|N|9|09|24|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =1200 | ušće = kod [[Numan (Nigerija)|Numana]] ([[Adamawa (država)|Država Adamawa]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|9|30|0|N|12|4|0|E}} | ušće_nadmorska_visina = 140 | Slijev = [[Niger (rijeka)|Nigera]] | Ulijeva se u = [[Benue (rijeka)|Benue]] | pritoci = Hawal | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Gongola''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 610{{ni}} [[km]], najveća pritoka rijeke [[Benue (rijeka)|Benue]]. [[Vodostaj]] Gongole jako varira, za sušne sezone njene pritoke u gornjem toku gotovo presuše, pa ni u donjem toku nije plovna ni za manja plovila.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Gongola-River | title =''Gongola River'' | accessdate =2026-03-28 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapcarta.com/17026520 ''Gongola River''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Nigera]] j887ev1j1m8lwgwis0uinve0zazjj53 7468990 7468989 2026-05-26T13:03:08Z Argo Navis 852 7468990 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Gongola | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika =Numan confluence 2 (adamawa state).jpg | slika_opis =Rijeka na [[ušće|ušću]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Gongola_River.png | zemljovid_opis = Karta [[porječje|porječja]] | dz = NIG | naselja = [[Gombe (grad u Nigeriji)|Gombe]], [[Nafada]] | duljina =610{{ni}} | površina porječja =56.000{{ni}} | najmanji istjek = | prosječni istjek =256 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Jos (visoravan)|Visoravan Jos]] ([[Plateau (država)|Država Plateau]]) | sutok = Lere i Maiju | izvor_koordinate = {{coord|9|14|34|N|9|09|24|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =1200 | ušće = kod [[Numan (Nigerija)|Numana]] ([[Adamawa (država)|Država Adamawa]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|9|30|0|N|12|4|0|E}} | ušće_nadmorska_visina = 140 | Slijev = Gvinejskog zaljeva | Ulijeva se u = [[Benue (rijeka)|Benue]] | pritoci = Hawal | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Gongola''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 610{{ni}} [[km]], najveća pritoka rijeke [[Benue (rijeka)|Benue]]. [[Vodostaj]] Gongole jako varira, za sušne sezone njene pritoke u gornjem toku gotovo presuše, pa ni u donjem toku nije plovna ni za manja plovila.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Gongola-River | title =''Gongola River'' | accessdate =2026-03-28 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapcarta.com/17026520 ''Gongola River''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Nigera]] 7aey60wwigyf0he1l78z06htpt805v3 7468994 7468990 2026-05-26T13:05:55Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porječje Nigera|Porječje Nigera]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Porječje Benue|Porječje Benue]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468994 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Gongola | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika =Numan confluence 2 (adamawa state).jpg | slika_opis =Rijeka na [[ušće|ušću]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Gongola_River.png | zemljovid_opis = Karta [[porječje|porječja]] | dz = NIG | naselja = [[Gombe (grad u Nigeriji)|Gombe]], [[Nafada]] | duljina =610{{ni}} | površina porječja =56.000{{ni}} | najmanji istjek = | prosječni istjek =256 | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Jos (visoravan)|Visoravan Jos]] ([[Plateau (država)|Država Plateau]]) | sutok = Lere i Maiju | izvor_koordinate = {{coord|9|14|34|N|9|09|24|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =1200 | ušće = kod [[Numan (Nigerija)|Numana]] ([[Adamawa (država)|Država Adamawa]]) | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|9|30|0|N|12|4|0|E}} | ušće_nadmorska_visina = 140 | Slijev = Gvinejskog zaljeva | Ulijeva se u = [[Benue (rijeka)|Benue]] | pritoci = Hawal | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Gongola''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga 610{{ni}} [[km]], najveća pritoka rijeke [[Benue (rijeka)|Benue]]. [[Vodostaj]] Gongole jako varira, za sušne sezone njene pritoke u gornjem toku gotovo presuše, pa ni u donjem toku nije plovna ni za manja plovila.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Gongola-River | title =''Gongola River'' | accessdate =2026-03-28 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} *[https://mapcarta.com/17026520 ''Gongola River''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Benue]] t5nko07zsyq1ye8kx1waykf0ihxarz4 0 805094 7468996 7427853 2026-05-26T13:06:49Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Visoravni u Africi|Visoravni u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468996 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Visoravan Jos | izvorno_ime =<small>Jos Plateau</small> | slika=Eastern part of the city of Jos (04).jpg | veličina_slike =320px | opis_slike =<center>Tipični krajolik<center/> | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} }} '''Jos''' je [[visoravan]] u sredini [[Nigerija|Nigerije]], ponajviše po [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Plateau (država)|Plateau]], čiji se glavni grad i zove [[Jos]]. == Osobine == Visoravan je velika oko 8000 [[km²]], prosječne [[nadmorska visina|nadmorske visine]] 1280 [[metar]]a. Odlikuje se visokim strmim padinama, golim [[travnjak|travnjacima]] i [[kotlina]]ma višim od 910 [[metar|m]]. U njoj se nalazi najveće [[Afrika|afričko]] nalazište [[kositar|kositra]].<ref name=brit/> Jos je građen od [[erozija|erodiranog]] [[gnajs]]a s [[granit]]nim [[Intruzivne stijene|intruzijama]]. Ima brojne ugašene [[vulkan]]ske [[stožac|stošce]] okružene [[bazalt]]nim tokovima, naročito na [[jug]]u i [[zapad]]u. Nekolicina ima i [[kratersko jezero|kraterska jezera]]. Najviše [[planina|planine]] su Shere (1769 [[metar|m]]) i Sara (1764 [[metar|m]]) obje nedaleko grada [[Jos]]a.<ref name=brit/> Jos ima hladnu [[kiša|kišovitu]] [[klima|klimu]], pa je i [[izvor]] brojnih rijeka, počevši od onih koje su [[pritoka|pritoke]] rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] kao [[Kaduna (rijeka)|Kaduna]], ili pritoke rijeke [[Benue (rijeka)|Benue]] ([[Gongola]]), sve do [[vadi]]ja koji pripadaju [[sliv]]u [[Čad (jezero)|Jezera Čad]]. Strme nepravilne južne padine visoravni imaju brojne [[vodopad]]e, a na njih nekoliko podignute su [[hidroelektrana|hidroelektrane]].<ref name=brit/> Visoravan je naseljena od ranog [[kameno doba|kamenog doba]], što dokazuju pronađeni [[artefakt]]i u blizini grada Josa. Između [[9. stoljeće pr. Kr.|900. pr. Kr.]] – [[200.]] godine tamo je cvjetala najpoznatija zapadnoafrička kultura [[Nok (kultura)|Nok]]. Početkom [[18. stoljeće|19. stoljeća]] stanovništvo visoravni se povećavalo, bježeći u njezina brda kako bi izbjegle pustošenje konjanike [[Fulbanski džihad|Fulbanskog džihada]]. Te male izolirane [[etnička skupina|skupine]] (Birom, Jerava, Mama, Angas, Berom) nikad nisu prihvatile [[islam]], niti se uspjele organizirali u neki oblik državnosti.<ref name=brit/> Iako su još Afrikanci, davno prije dolaska prvih [[Europljani|Europljana]] iskapali [[kositar]] i [[željezna ruda|željeznu rudu]], one se tek od [[1904.]] godine, kad su [[Britanci]] dovršili radove na [[infrastruktura|infrastrukturi]], intenzivno eksploatiraju. Od tada je visoravan Jos jedan od glavnih svjetskih dobavljača kositra. Uz kositar se nalaze i najveća nalazišta kolumbita i [[niobij]]a, koji se također iskapaju od [[1940-ih]]. Također se iskopaju i manje količine [[tantalit]]a, [[volfram]]a, [[glina|kaolina]], [[cirkon]]a i [[uranij]]a. [[Olovo|Olovna]] i [[željezna ruda]] nalaze se po istočnoj i središnjoj zoni visoravni. U okolici [[Lafia|Lafije]] postoje nalazišta [[koks]]nog [[ugljen]]a, a nalazišta [[zlato|zlata]] i [[srebro|srebra]] nalaze se pored grada [[Shendam]]a.<ref name=brit/> [[Minerali|Mineralno]] bogatstvo visoravni privuklo je tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] brojne pripadnike domicilnih naroda [[Hausa]], [[Igbo|Igba]], [[Joruba (narod)|Joruba]], ali i Europljane. Odsutnost [[ce-ce muhe]] na ovoj nadmorskoj visini privukla je i brojne [[Fulbe|fulbenske]] [[Stočarstvo|stočare]] na visoravan. Danas je gotovo cijela visoravan otvoreni [[savana|savanski]] [[travnjak]], jer su izvorna [[šuma|šume]] odavno iskrčene za ratarstvo i urbana naselja. Velika stada koza i ovaca na visoravni opskrbljuju mlijekom gradove na visoravni. Početkom [[1980-ih]] prekomjerna obrada i ispaša prisilile su neke poljoprivrednike da se isele s visoravni, zbog tog je pripremljeno nekoliko projekata [[brana]] i [[Umjetno jezero|akumulacija]] kako bi se potaknulo [[Hidrotehničke melioracije|melioriranje zemljišta]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Jos-Plateau | title =''Jos Plateau'' | accessdate =2026-03-11 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Jos Plateau}} * [https://www.worldwildlife.org/ecoregions/at1010 ''Jos Plateau'' (na portalu World Wild Life)] {{en icon}} [[Kategorija:Reljefni oblici u Nigeriji]] [[Kategorija:Visoravni u Africi]] 1bp1hb2np9ls8jtbb5vrxacg92fke0b 0 805325 7469232 7467799 2026-05-26T22:48:47Z ~2026-31525-41 362188 7469232 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Jakov Jozinović | Img = | Background = solo_izvođač | Rođenje = [[27. rujna]] [[2005.]] | Mjesto rođenja = [[Vinkovci]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|Vokal]] | Žanr = [[pop glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]] | Djelatno_razdoblje = 2024. − danas | Producentska_kuća = KSV }} '''Jakov Jozinović''' ([[Vinkovci]], [[27. rujna]] [[2005.]]) je [[pop]] pjevač. Poznat je po obradama raznih pjesama estradnih izvođača kao što su [[Đorđe Balašević]], [[Zdravko Čolić]] i [[Oliver Dragojević]]. ==Biografija== Rođen je 27. rujna 2005. u [[Vinkovci|Vinkovcima]]. Istakao se 2018. sudjelovanjem u pjevačkom natjecanju ''[[Zvjezdice]]'', a kasnije i u natjecanju ''[[Supertalent]]''.<ref>{{cite web |title=Zahvaljujući Balaševiću i Oliveru zaludeo ceo Balkan: Ko je Hrvat Jakov koji je rasprodao koncert u Beogradu za sat vremena? |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/ko-je-jakov-jozinovic/ |website=nova.rs}}</ref> Student je Fakulteta političkih znanosti [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. <ref>{{cite web|title=Ko je Jakov Jozinović: Uragan „Jakov“ stigao do Srbije |url=https://vreme.com/kultura/ko-je-jakov-jozinovic-uragan-jakov-stigao-do-srbije/ |website=vreme.com}}</ref> Jakovljeva majka i pop-pjevačica [[Minea]] su rođakinje te joj je on i kumče.<ref>{{cite web|title=Ovo samo rijetki znaju: Evo u kakvoj su vezi Jakov Jozinović i Minea|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/ovo-samo-rijetki-znaju-evo-u-kakvoj-su-vezi-jakov-jozinovic-i-minea-foto-20251126|website=tportal.hr}}</ref> Bivši nogometaš i trener [[Darko Jozinović]] mu je stric.<ref>{{cite web|title=Jeste li znali da Jakov Jozinović ima slavnog strica? Malo tko bi ih povezao|url=https://www.vecernji.hr/amp/showbiz/foto-jeste-li-znali-da-jakov-jozinovic-ima-slavnog-strica-malo-tko-bi-ih-povezao-1944960|website=vecernji.hr}}</ref> Osvojio je diskografsku nagradu struke [[Porin (nagrada)|Porin]] 2026. godine u kategoriji najboljeg novog izvođača.<ref>{{cite web|title=Baby Lasagna, Jakov Jozinović i Marko Tolja osvojili Porine|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/baby-lasagna-jakov-jozinovic-i-marko-tolja-osvojili-porine/2776060.aspx|website=index.hr}}</ref> ==Diskografija== ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! rowspan="2" scope="col" style="width:12em;" | Naslov ! rowspan="2" scope="col" | Godina ! colspan="2" scope="col" | Plasman ! rowspan="2" scope="col" | Album |- ! style="width:3em; font-size:85%" | [[HR Top 100]]</br><ref name="HR">Najviše pozicije za HR TOP 100 (radio): *Za "Polje ruža": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-8-prosinca-2025/ |title=HR TOP 100 8. prosinca 2025.|website=top-lista.hr}} *Za "Ja volim": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-16-veljace-2026/ |title=HR TOP 100 16. veljače 2026.|website=top-lista.hr}} </ref> ! style="width:3em; font-size:85%" | [[ Croatia Songs|HR Billboard]]</br><ref name="CROsongs">Najbolje pozicije za Croatia Songs (Billboard): *Za "Polje ruža": {{Cite web|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2025-12-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20251204174653/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/|archive-date=4 December 2025|title=Croatia Songs (Week of 6 December 2025)}} *Za "Ja volim": {{Cite web|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2026-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20260218153020/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/ |archive-date=18 February 2026|title=Croatia Songs (Week of 21 February 2026)}} </ref> |- ! scope="row"| "Polje ruža" | 2025. | 1. | 1. | rowspan="2"| ''Singl'' |- ! scope="row"| "Ja volim" | rowspan="1"|2026. | 1. | 1. |- |} ==Sinkronizacija== * "[[David (film)|David]]" kao David ([[2026.]]) ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jozinović, Jakov}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] 6jw7p9qztkil986mhoh6kuv0gwuwq16 7469233 7469232 2026-05-26T23:05:56Z Tulkas Astaldo 38717 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-31525-41|~2026-31525-41]] ([[User talk:~2026-31525-41|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] 7463861 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Jakov Jozinović | Img = | Background = solo_izvođač | Rođenje = [[27. rujna]] [[2005.]] | Mjesto rođenja = [[Vinkovci]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|Vokal]] | Žanr = [[pop glazba]] | Zanimanje = [[pjevač]] | Djelatno_razdoblje = 2024. − danas | Producentska_kuća = KSV }} '''Jakov Jozinović''' ([[Vinkovci]], [[27. rujna]] [[2005.]]) hrvatski je [[pop]] pjevač. Poznat je po obradama raznih pjesama estradnih izvođača kao što su [[Đorđe Balašević]], [[Zdravko Čolić]] i [[Oliver Dragojević]]. ==Biografija== Rođen je 27. rujna 2005. u [[Vinkovci|Vinkovcima]]. Istakao se 2018. sudjelovanjem u pjevačkom natjecanju ''[[Zvjezdice]]'', a kasnije i u natjecanju ''[[Supertalent]]''.<ref>{{cite web |title=Zahvaljujući Balaševiću i Oliveru zaludeo ceo Balkan: Ko je Hrvat Jakov koji je rasprodao koncert u Beogradu za sat vremena? |url=https://nova.rs/zabava/showbiz/ko-je-jakov-jozinovic/ |website=nova.rs}}</ref> Student je Fakulteta političkih znanosti [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. <ref>{{cite web|title=Ko je Jakov Jozinović: Uragan „Jakov“ stigao do Srbije |url=https://vreme.com/kultura/ko-je-jakov-jozinovic-uragan-jakov-stigao-do-srbije/ |website=vreme.com}}</ref> Jakovljeva majka i pop-pjevačica [[Minea]] su rođakinje te joj je on i kumče.<ref>{{cite web|title=Ovo samo rijetki znaju: Evo u kakvoj su vezi Jakov Jozinović i Minea|url=https://www.tportal.hr/showtime/clanak/ovo-samo-rijetki-znaju-evo-u-kakvoj-su-vezi-jakov-jozinovic-i-minea-foto-20251126|website=tportal.hr}}</ref> Bivši nogometaš i trener [[Darko Jozinović]] mu je stric.<ref>{{cite web|title=Jeste li znali da Jakov Jozinović ima slavnog strica? Malo tko bi ih povezao|url=https://www.vecernji.hr/amp/showbiz/foto-jeste-li-znali-da-jakov-jozinovic-ima-slavnog-strica-malo-tko-bi-ih-povezao-1944960|website=vecernji.hr}}</ref> Osvojio je diskografsku nagradu struke [[Porin (nagrada)|Porin]] 2026. godine u kategoriji najboljeg novog izvođača.<ref>{{cite web|title=Baby Lasagna, Jakov Jozinović i Marko Tolja osvojili Porine|url=https://www.index.hr/amp/magazin/clanak/baby-lasagna-jakov-jozinovic-i-marko-tolja-osvojili-porine/2776060.aspx|website=index.hr}}</ref> ==Diskografija== ===Singlovi=== {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" ! rowspan="2" scope="col" style="width:12em;" | Naslov ! rowspan="2" scope="col" | Godina ! colspan="2" scope="col" | Plasman ! rowspan="2" scope="col" | Album |- ! style="width:3em; font-size:85%" | [[HR Top 100]]</br><ref name="HR">Najviše pozicije za HR TOP 100 (radio): *Za "Polje ruža": {{Cite web|url= https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-8-prosinca-2025/ |title=HR TOP 100 8. prosinca 2025.|website=top-lista.hr}} *Za "Ja volim": {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-16-veljace-2026/ |title=HR TOP 100 16. veljače 2026.|website=top-lista.hr}} </ref> ! style="width:3em; font-size:85%" | [[ Croatia Songs|HR Billboard]]</br><ref name="CROsongs">Najbolje pozicije za Croatia Songs (Billboard): *Za "Polje ruža": {{Cite web|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2025-12-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20251204174653/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/|archive-date=4 December 2025|title=Croatia Songs (Week of 6 December 2025)}} *Za "Ja volim": {{Cite web|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2026-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20260218153020/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/ |archive-date=18 February 2026|title=Croatia Songs (Week of 21 February 2026)}} </ref> |- ! scope="row"| "Polje ruža" | 2025. | 1. | 1. | rowspan="2"| ''Singl'' |- ! scope="row"| "Ja volim" | rowspan="1"|2026. | 1. | 1. |- |} ==Sinkronizacija== * "[[David (film)|David]]" kao David ([[2026.]]) ==Izvori== {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Jozinović, Jakov}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] p04dpaavc4i32snzddv94sxpskirbkc 0 809032 7469106 7453930 2026-05-26T18:01:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 7469106 wikitext text/x-wiki {{Etnička grupa | ime =Idžo | slika =[[Datoteka:Ijaw Culture For Full Grown Women - lined up.jpg|180px]] | opis slike =Festival žena | populacija =14.398.458 | regije= | regija1 ={{Z+X|NIG}} | pop1 = | ref1 = | regija2 = | pop2 = | ref2 = | jezik=[[Ijoid jezici|Ijoidski]] | vjera =[[kršćanstvo]] (87 %)<br>[[animizam]] (10 %)<br>[[islam]] (3 %) | srodne=Ekpeje, Oron, Ogoni, Isoko, Eleme }} '''Idžo''', znani i kao ''Izon'' ([[engleski]]: ''Ijaw'' ili ''Ijo'') je [[narod]] iz [[Delta Nigera|Delte Nigera]] u [[Nigerija|Nigeriji]], kojih ima oko 14.398.458 (procjena iz 2024.) što predstavlja 6,1 % ukupnog broja stanovnika Nigerije.<ref name=broj>{{cite web | url =https://www.scribd.com/document/834960992/MINA-Ijaw-Population-Report-2024-Estimate | title =''Ijaw Population Report 2024'' | accessdate =2026-03-29 | language=engleski | publisher=MINA}}</ref> Većina pripadnika danas živi po [[Savezne države Nigerije|saveznim državama]] [[Bayelsa]], [[Delta (država)|Delta]] i [[Rivers (država)|Rivers]]. Značajne skupine žive i po državama [[Edo (država)|Edo]], [[Ondo (država)|Ondo]] i nešto manje u državi [[Akva Ibom]].<ref name=broj/> Oni govore [[Ijoid jezici|ijoidskom]] granom [[Nigersko-kongoanski jezici|nigersko-kongoanskih jezika]].<ref name=brit/> Nekad davno dok se [[gospodarstvo]] temeljilo na [[ribolov]]u, svako [[pleme]] imalo je vlastitu [[kultura|kulturu]] i [[Autonomija|autonomiju]]. Počevši od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i kontakta s [[Europa|europskim]] [[trgovac|trgovcima]], pripadnici [[pleme]]na iz [[Bonny (Nigerija)|Bonnyja]], [[Calabar]]a počeli su trgovati sa Europljanima, isprva [[rob]]ovima, a nakon tog i [[palmino ulje|palminim uljem]]. Tako su neki od njih obogatili i postali vrlo moćni i utjecajni po plemenskim vijećima, a poneki od njih domogli su se i položaja [[Nasljedno pravo|nasljednih]] [[kralj]]eva. Gotovo svaki trgovac kupovao bi brojne robove i uključivao u vlastitu zajednicu,. Ukoliko trgovac nije imao dostojnog nasljednika, naslijedio bi ga sposoban rob. To su radili zbog konkurencije s drugim plemenima oko trgovine po unutrašnjosti. Smatra se da su oni više cijenili sposobnost od zajedničkog porijekla.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/topic/Ijo | title =''Ijo people'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Običaji == Idžo su poznati po svojim šarenim [[tkanina]]ma, koje koriste za odjeću kojom označavaju svoj status u društvu. Bogatstvo se često preraspodjeljuje kroz [[miraz]]. Najčešće je miraz za mladenku izvan neposredne zajednice puno veći, da se nadoknadi budući gubitak djece mladenke koja po tradiciji pripadaju mužu. [[Tradicija|Tradicionalna]] [[animizam|animistička]] [[religija]] Idža fokusirana je na vodene [[duh]]ove koji nastanjuju brojne rijeke i močvare tog kraja. Štovali su i pretke koje su često ovjekovječili u [[drvo (materijal)|drvenim]] [[skulptura]]ma po [[svetište|svetištima]] (Nduen Fobara). Veliki [[sprovod]]i organiziraju se kako za muškarce tako i za žene, kao priprema za njihovo posljednje putovanje daleko od sela u svijet [[duh]]ova preko rijeke. Čeesto su prilično dramatični, naročito oni posvećeni članovima zajednice koji su dosegli visoku dob i ugled.<ref name=ibi>{{cite web | url =http://www.uiowa.edu/~africart/toc/people/Ijo.html | title =''Ijo Information'' | accessdate =2026-04-10 | language =engleski | publisher =University of Iowa | archive-date =6. veljače 2006. | archive-url =https://web.archive.org/web/20060206090831/http://www.uiowa.edu/~africart/toc/people/Ijo.html | url-status =bot: unknown }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ijaw people}} * [http://www.zyama.com/ijo/ IJO (IJAW)] {{engl}} [[Kategorija:Etničke grupe Nigerije]] 9b9xql7niillmqgsj1mik2fmvtzshrz 0 809076 7468997 7430040 2026-05-26T13:07:32Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Slijev jezera Čada|Slijev jezera Čada]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468997 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Jama'are | izvorno ime = | slika =Jama'are River.jpg | slika_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke [[Yobe (država)|Yobe]] | dz = NIG | naselja = | duljina = | površina porječja =23.949 <ref name=pov/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =82 <ref name=pov/> | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Jos (visoravan)|Visoravan Jos]] ([[Plateau (država)|Plateau]]) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|9|48|01.5|N|8|57|35.9|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =oko 1400 | ušće = {{DZ|NIG}} [[Hadejia-Nguru|Močvara Hadejia-Nguru]] ([[Yobe (država)|Yobe]]) | tip ušća =[[Riječna delta|delta]] | ušće_koordinate = {{coord|12|35|0|N|10|25|0|E}} | ušće_nadmorska_visina =oko 300 | Slijev = [[Čad (jezero)|Jezera Čad]] | Ulijeva se u = [[Yobe (rijeka)|Yobe]] | pritoci = Dilimi. Katagum | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Jama'are''', znana i kao '''Bunga''', je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga oko 212 [[km]]. Desna je [[pritoka]] rijeke [[Hadejia|Hadejie]] s kojom tvori rijeku [[Yobe (rijeka)|Yobe]]. == Hidrografija == Jama'are [[izvor|izvire]] na [[Jos (visoravan)|visoravni Jos]], nedaleko od grada [[Jos]]a u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Plateau (država)|Plateau]]. Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u preko države [[Bauchi (država)|Bauchi]] i [[Jigawa]] do države [[Yobe (država)|Yobe]]. Oko 24 km uzvodno od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]], spaja se s rijekom [[Hadejia|Hadejiom]] i tvori [[Hadejia-Nguru|Močvaru Hadejia-Nguru]] iz koje izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče do [[Čad (jezero)|Jezera Čad]].<ref name=fis/> Iznad [[ušće|ušća]] Jamaa're i Hadejie [[poplavna nizina]] počinje oko 100 km uzvodno. Na samom ušću široka je 62 km, ali se nakon tog brzo sužava na 5 km nizvodno. To područje bezbrojnih međusobno povezanih plitkih [[vodotok]]ova koji se protežu paralelno s glavnim riječnim koritom, često zovu unutarnjom deltom. Hadejia-Nguru ima površinu od oko 3370 [[km²]], uz dodatnih 630 [[km²]] uz samu rijeku uzvodno<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E05.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref>). U gornjem toku teče u uskom [[korito (riječno)|koritu]] izdubljenom u [[stijena]]ma, za razliku od tog u nizinskom donjem teče po [[Aluvijalna ravan|aluvijalnoj ravnici]] [[Čad (jezero)|jezera Čad]]. U tom se dijelu za kišne sezone (lipanj – listopad) razliva iz plitkog korita i plavi. Rijeka zasad nije [[kanal]]izirana, ali postoje planovi da se izgradi velika [[brana]] kod [[selo|sela]] Kafin Zaki uzvodno od Bunge.<ref name=pov/> [[Porječje]] rijeke površine 23.949 [[km²]]<ref name=pov>{{cite web | url = https://www.afdb.org/sites/default/files/5._kyb_sap_annex_5.1_basin_water_resources_assessment_summary.pdf | title =''Preparation of Strategic Action Plan...'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=The SMEC Group}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|nigerijskim državama]]; [[Plateau (država)|Plateau]], [[Bauchi (država)|Bauchi]], [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://mapcarta.com/17018780 ''River Jamaare''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Slijev jezera Čada]] 2fzosf1eysrxwa0clf45b1uz9gg0hhq 7469368 7468997 2026-05-27T08:02:02Z Argo Navis 852 7469368 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Jama'are | izvorno ime = | slika =Jama'are River.jpg | slika_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke [[Yobe (država)|Yobe]] | dz = NIG | naselja = | duljina = | površina porječja =23.949 <ref name=pov/> | najmanji istjek = | prosječni istjek =82 <ref name=pov/> | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = [[Jos (visoravan)|Visoravan Jos]] ([[Plateau (država)|Plateau]]) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|9|48|01.5|N|8|57|35.9|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =oko 1400 | ušće = {{DZ|NIG}} [[Hadejia-Nguru|Močvara Hadejia-Nguru]] ([[Yobe (država)|Yobe]]) | tip ušća =[[Riječna delta|delta]] | ušće_koordinate = {{coord|12|35|0|N|10|25|0|E}} | ušće_nadmorska_visina =oko 300 | Slijev = [[Čad (jezero)|Jezera Čad]] | Ulijeva se u = [[Yobe (rijeka)|Yobe]] | pritoci = Dilimi. Katagum | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Jama'are''', znana i kao '''Bunga''', je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga oko 212 [[km]]. Desna je [[pritoka]] rijeke [[Hadejia|Hadejie]] s kojom tvori rijeku [[Yobe (rijeka)|Yobe]]. == Hidrografija == Jama'are [[izvor|izvire]] na [[Jos (visoravan)|visoravni Jos]], nedaleko od grada [[Jos]]a u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Plateau (država)|Plateau]]. Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u preko države [[Bauchi (država)|Bauchi]] i [[Jigawa]] do države [[Yobe (država)|Yobe]]. Oko 24 km uzvodno od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]], spaja se s rijekom [[Hadejia|Hadejiom]] i tvori [[Hadejia-Nguru|Močvaru Hadejia-Nguru]] iz koje izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče do [[Čad (jezero)|Jezera Čad]].<ref name=fis/> Iznad [[ušće|ušća]] Jamaa're i Hadejie [[poplavna nizina]] počinje oko 100 km uzvodno. Na samom ušću široka je 62 km, ali se nakon tog brzo sužava na 5 km nizvodno. To područje bezbrojnih međusobno povezanih plitkih [[vodotok]]ova koji se protežu paralelno s glavnim riječnim koritom, često zovu unutarnjom deltom. Hadejia-Nguru ima površinu od oko 3370 [[km²]], uz dodatnih {{Km2|630}} uz samu rijeku uzvodno<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E05.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref>). U gornjem toku teče u uskom [[korito (riječno)|koritu]] izdubljenom u [[stijena]]ma, za razliku od tog u nizinskom donjem teče po [[Aluvijalna ravan|aluvijalnoj ravnici]] [[Čad (jezero)|jezera Čad]]. U tom se dijelu za kišne sezone (lipanj – listopad) razliva iz plitkog korita i plavi. Rijeka zasad nije [[Kanal (građevina)|kanalizirana]], ali postoje planovi da se izgradi velika [[brana]] kod [[selo|sela]] Kafin Zaki uzvodno od Bunge.<ref name=pov/> [[Porječje]] rijeke površine 23.949 [[km²]]<ref name=pov>{{cite web | url = https://www.afdb.org/sites/default/files/5._kyb_sap_annex_5.1_basin_water_resources_assessment_summary.pdf | title =''Preparation of Strategic Action Plan...'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=The SMEC Group}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|nigerijskim državama]]; [[Plateau (država)|Plateau]], [[Bauchi (država)|Bauchi]], [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://mapcarta.com/17018780 ''River Jamaare''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Yobea]] dw2e8tedqz19a3memlorfdiwwcl1ved 7469372 7469368 2026-05-27T08:28:10Z Argo Navis 852 7469372 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Jama'are | izvorno ime = | drugo ime = | vrsta = | etimologija = | slika = Jama'are River.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Yobe_river_catchment_area.png | zemljovid_opis = Karta porječja rijeke [[Yobe (država)|Yobe]] | dz = NIG | naselja = | duljina = | površina porječja = 23949 <ref name=pov/> | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 82<ref name=pov/> | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = Visoravan [[Jos (visoravan)|Jos]], država [[Plateau (država)|Plateau]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|9|48|01.5|N|8|57|35.9|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina = oko 1400 | ušće = [[Hadejia-Nguru|Močvara Hadejia-Nguru]], država [[Yobe (država)|Yobe]] | tip ušća = [[Riječna delta|delta]] | ušće_koordinate = {{coord|12|35|0|N|10|25|0|E}} | ušće_nadmorska_visina = oko 300 | slijev = [[Čad (jezero)|Jezera Čad]] | ulijeva se u = [[Yobe (rijeka)|Yobe]] | pritoci = Dilimi, Katagum | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Jama'are''', znana i kao '''Bunga''', je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] duga oko 212 [[km]]. Desna je [[pritoka]] rijeke [[Hadejia|Hadejie]] s kojom tvori rijeku [[Yobe (rijeka)|Yobe]]. == Hidrografija == Jama'are [[izvor|izvire]] na [[Jos (visoravan)|visoravni Jos]], nedaleko od grada [[Jos]]a u [[Savezne države Nigerije|državi]] [[Plateau (država)|Plateau]]. Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u preko države [[Bauchi (država)|Bauchi]] i [[Jigawa]] do države [[Yobe (država)|Yobe]]. Oko 24 km uzvodno od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]], spaja se s rijekom [[Hadejia|Hadejiom]] i tvori [[Hadejia-Nguru|Močvaru Hadejia-Nguru]] iz koje izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče do [[Čad (jezero)|Jezera Čad]].<ref name=fis/> Iznad [[ušće|ušća]] Jamaa're i Hadejie [[poplavna nizina]] počinje oko 100 km uzvodno. Na samom ušću široka je 62 km, ali se nakon tog brzo sužava na 5 km nizvodno. To područje bezbrojnih međusobno povezanih plitkih [[vodotok]]ova koji se protežu paralelno s glavnim riječnim koritom, često zovu unutarnjom deltom. Hadejia-Nguru ima površinu od oko 3370 [[km²]], uz dodatnih {{Km2|630}} uz samu rijeku uzvodno<ref name=fis>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/T1230E/T1230E05.htm | title =''Hydrology of Nigeria'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Fishery Resources of Nigerian Inland Waters}}</ref>). U gornjem toku teče u uskom [[korito (riječno)|koritu]] izdubljenom u [[stijena]]ma, za razliku od tog u nizinskom donjem teče po [[Aluvijalna ravan|aluvijalnoj ravnici]] [[Čad (jezero)|jezera Čad]]. U tom se dijelu za kišne sezone (lipanj – listopad) razliva iz plitkog korita i plavi. Rijeka zasad nije [[Kanal (građevina)|kanalizirana]], ali postoje planovi da se izgradi velika [[brana]] kod [[selo|sela]] Kafin Zaki uzvodno od Bunge.<ref name=pov/> [[Porječje]] rijeke površine 23.949 [[km²]]<ref name=pov>{{cite web | url = https://www.afdb.org/sites/default/files/5._kyb_sap_annex_5.1_basin_water_resources_assessment_summary.pdf | title =''Preparation of Strategic Action Plan...'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=The SMEC Group}}</ref> prostire se po [[Savezne države Nigerije|nigerijskim državama]]; [[Plateau (država)|Plateau]], [[Bauchi (država)|Bauchi]], [[Jigawa]] i [[Yobe (država)|Yobe]]. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://mapcarta.com/17018780 ''River Jamaare''(na portalu Mapcarta)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Yobea]] 0qkyxcxu90tpmiw74s0sjxcbqo5ar8r 0 809077 7469002 7430041 2026-05-26T13:09:06Z Argo Navis 852 7469002 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime = Hadejia-Nguru | izvorno_ime = | slika = Lake Nguru.png | veličina_slike = 300px | opis_slike = [[Satelit]]ska [[fotografija]] [[močvara|močvare]] Hadejia-Nguru | lokacija_ime =Popis država | lokacija_info = {{Z+X|NIG}} }} '''Hadejia-Nguru''' (čita se ''Hadedžija Nguru'') je [[vlažno područje]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] u [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Yobe (država)|Yobe]]. == Osobine == Nalazi se na [[sutok]]u rijeka [[Hadejia]] i [[Jama'are]] oko 24 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]]. Kako je to pojas drevnih [[Pješčana dina|pješčanih dina]] gdje se vode obiju rijeka za [[kiša|kišne]] sezone razlivaju u pravi labirint kanala, [[jezero|jezera]], [[bara]]. Nastale [[močvara|močvare]] površine oko {{Km2|581}} omogućuju intenzivni uzgoj [[riža|riže]], a lokalnim [[ribar]]ima lovište.<ref name=brit/> Iz močvare Hadejia-Nguru izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče u [[Čad (jezero)|Jezero Čad]]. Zbog tog močvare Hadejia-Nguru obuhvaćaju i dio [[poplavna nizina|poplavnih nizina]] [[porječje|porječja]] rijeke [[Yobe (rijeka)|Yobe]].<ref name=brit/> [[datoteka:Yobe_river_catchment_area.png|thumb|left|240px|Porječje rijeke [[Yobe (rijeka)|Yobe]]]] Širenje [[Invazivna vrsta|invazivnog]] [[rogoz]]a, koji preuzima poplavna polja riže i [[manioka|manioke]], blokira riječne kanale i potkopava [[ribarstvo]], smatra se glavnim problemom. Močvara Hadejia Nguru je kao [[stanište]] [[bioraznolikost]]i [[ptice selice|ptica selica]] i mrijestilište riba [[2000.]] uvrštena na popis mjesta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] <ref name=ram>{{cite web | url = https://rsis.ramsar.org/ris/1039 | title =''Nguru Lake (and Marma Channel) complex'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Ramsar Organisatioon}}</ref> Pored tog problem je i opseg [[navodnjavanje|navodnjavanja]] koji se jako povećao tijekom [[1980-ih]], ponajviše zbog pojave malih [[benzin]]skih [[pumpa|pumpi]] i zabrane [[uvoz]]a [[pšenica|pšenice]] [[1988.]] godine. Na močvare su također utjecali i projekti u porječju. Izgradnja brana na izvorima rijeke Hadejie [[1970-ih]] smanjila je [[vodostaj]] i nivo podzemnih voda nizvodno, a posredno i poplave u posljednja dva desetljeća.<ref name=brit>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/w4347e/w4347e11.htm | title =''The Hadejia-Nguru wetlands'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=FAO Land and Water Development Division}}</ref> Močvara Hadejia Nguru je kao stanište [[bioraznolikost]]i [[ptice selice|ptica selica]] i [[Mriještenje|mrjestilište]] [[Ribe|riba]] [[2000.]] uvrštena na popis mjesta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] <ref name=ram/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://mapy.com/en/zakladni?q=Nguru%20Lake&source=osm&id=112853648&ds=1&x=10.3924334&y=12.7669040&z=9 ''Nguru Lake'' (na portalu Mapy)] [[Kategorija:Vlažna područja]] [[Kategorija:Vodene mase u Nigeriji]] onz3xec1i1fnp741jcjho3iyl520i8v 7469366 7469002 2026-05-27T07:58:38Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Porječje Yobea|Porječje Yobea]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469366 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime = Hadejia-Nguru | izvorno_ime = | slika = Lake Nguru.png | veličina_slike = 300px | opis_slike = [[Satelit]]ska [[fotografija]] [[močvara|močvare]] Hadejia-Nguru | lokacija_ime =Popis država | lokacija_info = {{Z+X|NIG}} }} '''Hadejia-Nguru''' (čita se ''Hadedžija Nguru'') je [[vlažno područje]] na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] u [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Yobe (država)|Yobe]]. == Osobine == Nalazi se na [[sutok]]u rijeka [[Hadejia]] i [[Jama'are]] oko 24 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od grada [[Gashua]] u državi [[Yobe (država)|Yobe]]. Kako je to pojas drevnih [[Pješčana dina|pješčanih dina]] gdje se vode obiju rijeka za [[kiša|kišne]] sezone razlivaju u pravi labirint kanala, [[jezero|jezera]], [[bara]]. Nastale [[močvara|močvare]] površine oko {{Km2|581}} omogućuju intenzivni uzgoj [[riža|riže]], a lokalnim [[ribar]]ima lovište.<ref name=brit/> Iz močvare Hadejia-Nguru izvire rijeka [[Yobe (rijeka)|Yobe]] koja otiče u [[Čad (jezero)|Jezero Čad]]. Zbog tog močvare Hadejia-Nguru obuhvaćaju i dio [[poplavna nizina|poplavnih nizina]] [[porječje|porječja]] rijeke [[Yobe (rijeka)|Yobe]].<ref name=brit/> [[datoteka:Yobe_river_catchment_area.png|thumb|left|240px|Porječje rijeke [[Yobe (rijeka)|Yobe]]]] Širenje [[Invazivna vrsta|invazivnog]] [[rogoz]]a, koji preuzima poplavna polja riže i [[manioka|manioke]], blokira riječne kanale i potkopava [[ribarstvo]], smatra se glavnim problemom. Močvara Hadejia Nguru je kao [[stanište]] [[bioraznolikost]]i [[ptice selice|ptica selica]] i mrijestilište riba [[2000.]] uvrštena na popis mjesta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] <ref name=ram>{{cite web | url = https://rsis.ramsar.org/ris/1039 | title =''Nguru Lake (and Marma Channel) complex'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=Ramsar Organisatioon}}</ref> Pored tog problem je i opseg [[navodnjavanje|navodnjavanja]] koji se jako povećao tijekom [[1980-ih]], ponajviše zbog pojave malih [[benzin]]skih [[pumpa|pumpi]] i zabrane [[uvoz]]a [[pšenica|pšenice]] [[1988.]] godine. Na močvare su također utjecali i projekti u porječju. Izgradnja brana na izvorima rijeke Hadejie [[1970-ih]] smanjila je [[vodostaj]] i nivo podzemnih voda nizvodno, a posredno i poplave u posljednja dva desetljeća.<ref name=brit>{{cite web | url = https://www.fao.org/4/w4347e/w4347e11.htm | title =''The Hadejia-Nguru wetlands'' | accessdate =2026-04-10 | language=engleski | publisher=FAO Land and Water Development Division}}</ref> Močvara Hadejia Nguru je kao stanište [[bioraznolikost]]i [[ptice selice|ptica selica]] i [[Mriještenje|mrjestilište]] [[Ribe|riba]] [[2000.]] uvrštena na popis mjesta [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]] <ref name=ram/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://mapy.com/en/zakladni?q=Nguru%20Lake&source=osm&id=112853648&ds=1&x=10.3924334&y=12.7669040&z=9 ''Nguru Lake'' (na portalu Mapy)] [[Kategorija:Vlažna područja]] [[Kategorija:Vodene mase u Nigeriji]] [[Kategorija:Porječje Yobea]] nkxx70m2evfii9tyn06oiymk2cjch1t 0 809824 7469006 7457937 2026-05-26T13:10:55Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Africi|Bivše države u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469006 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Gobir |hr_ime =Gobir |izvorno_ime =<small>Masarautar Gobir</small> |status = [[monarhija]] |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država = |vlada_tip =[[monarhija]] |godina_start =[[12. stoljeće]] |godina_kraj =[[1908.]] |era = |datum_start =oko [[1150.]] |događaj_start = osnivanje |datum_kraj =[[1808.]] |događaj_kraj=[[okupacija]] |fusnote = |p1= |flag_p1= |p2= |flag_p2= |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Kalifat Sokoto |flag_s1= |s2= |flag_s2= |zastava = |zastava_tip = |grb = |grb_tip = |mapa =Map of Kingdom of Gobir.jpg |mapa_opis = Karta Gobira iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]] |glavni_grad =[[Alkalawa]] |himna = |jezik =[[Hausa jezik|hausa]] |vođa1=Ubandoro II. |godina_vođa1=<small>12. stoljeće (prvi)</small> |vođa2=Yunfa |godina_vođa2=<small>1801. – 1808. (posljednji)</small> |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4= |godina_vođa4= |titula_vođa1 =[[kralj]] |stat_površina1 = |stat_pop1= |stat_godina1= |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[animizam]], [[islam]] |valuta= }} '''[[Gobir]]''' ([[Hausa jezik|hausa]]: ''Masarautar Gobir'') bila je jedna od sedam izvornih [[Hauske države|hauskih država]] na teritoriju današnje sjeverne [[Nigerija|Nigerije]] koja je egzistirala od početka [[12. stoljeće|12.]] do početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]].<ref name=gaz>{{cite web | url =https://phersu-atlas.com/chronology/polity2852.html | title =''Gobir Kingdom'' | accessdate =2026-04-19 | language=engleski | publisher=Phersu Atlas}}</ref> == Povijest == O početcima tog kraljevstva nezna se gotovo ništa. Po [[mit]]ološkoj [[Tradicija|usmenoj predaji]] [[Predak|predci]] [[dinastija|dinastije]] iz [[pleme]]na Gobirawa jednog od [[Rod (prvobitna zajednica)|rodova]] [[Hausa|naroda Hausa]] potjecali su iz [[Egipat|Egipta]] od proroka [[Noa|Noe]]. Iz Egipta su pobjegli zbog tiranije [[faraon]]a. Nakon brojnih selidbi i lutanja od [[Jemen]]a, preko [[Libija|Libije]], [[Sahara|Sahare]] dospjeli su današnjih [[granica]] [[Niger]]a i [[Nigerija|Nigerije]] gdje su osnovali svoje kraljevstvo u [[12. stoljeće|12. stoljeću]]. Negdje na razmeđi [[16. stoljeće|16.]] i [[17. stoljeće|17. stoljeća]] zauzeli su svoju buduću prijestolnicu [[Alkalawa|Alkalawu]].<ref name=de/> Gobirawe su se kao i sva [[rat]]nička plemena sve donedavno označavali rezovima po licu, i to sedam na desnom obrazu i šest na lijevom (ponekad samo jednim na oba obraza).<ref name=de>{{cite web | url =https://gobir.wordpress.com/ | title =''Gobir Kingdom'' | accessdate =2026-04-19 | language=engleski | publisher=Wordpress}}</ref> Gobir je danas poznat kao ljuti protivnik [[Fulbe|fulanskog]] [[islam]]skog [[reforma|reformatora]] [[Usman dan Fodio|Usmana dan Fodia]] koji je na početku za vladavine kralja [[Bawa Jan Gwarzo|Bawe]] dobro primljen na dvoru, na kom je poučavao [[Kuran]] budućeg vladara Yunfu (vladao [[1803.]] – [[1808.]]) i nesmetano propovjedao svoju [[šerijatsko pravo|šerijatsku]] verziju islama. Iako su [[kralj]]evi Gobira, kao i drugi hauski monarsi, bili nominalno [[musliman]]i, za Usmana su bili tek malo viši od običnih [[pogan]]a.<ref name=brit/> Zbog tog i visokih nameta sirotinji, ih je javno napadao, ali ga nitko nije ometao u radu. Slijedeći vladar, [[Sarki (naslov)|sarki]] [[Nafata od Gobira]] (vladao [[1797.]] – [[1798.]]) prekinuo je s Bawinom tolerantnom politikom iz straha pred sve većim brojem Usmanovih naoružanih sljedbenika. Sljedeća dva vladara kolebala su se između represivnih mjera i njihovog ublažavanja. Kad je Yunfa [[1803.]] preuzeo prijestolje, sukob s Usmanom dan Fodiom, doživio je vrhunac, u strahu od progona Usman je sa svojim pristašama pobjegao u [[Gudu]]. Iz njega je [[1804.]] započeo [[Fulanski džihad]]. Unatoč nekim početnim uspjesima snaga Gobira i ostalih [[Hauske države|hauskih država]], Umonova vojska nastavila je zauzimati njihove zemlje. U roku od tri godine gotovo sve [[Hauske države|hauske]] [[kralj]]eve smijenili su [[Fulbe|fulanski]] [[emir]]i koji su priznavali vrhovnu vlast [[kalif]]a Usmana dan Fodia.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/western-Africa/The-jihad-of-Usman-dan-Fodio#ref516373 | title =''The jihad of Usman dan Fodio'' | accessdate =2026-04-19 | language=engleski | publisher=Britannica}}</ref> Konačni slom zbio se u [[listopad]]u [[1808.]] kad su zauzeli i prijestolnicu [[Alkalawa|Alkalawu]]. Nakon tog je Gobir [[aneksija|anektiran]] u [[Kalifat Sokoto]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://fatherlandgazette.com/the-gobir-kingdom/ ''The Gobir Kingdom'' (na portalu Fatherland Gazette] {{en icon}} [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Bivše države u Africi]] 1c3jj7hkqkhdax8x2dhwba6om3lj5lw 0 809825 7469008 7440200 2026-05-26T13:11:37Z Argo Navis 852 7469008 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Alkalawa | ime_genitiv =Alkalawe | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Alkalawa na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =13 | širina-minute =36 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =06 | dužina-minute =15 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Sokoto (država)|Sokoto]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Alkalawa''' je bila povijesna [[glavni grad|prijestolnica]] [[Hauske države|Hauske kraljevine]] [[Gobir]], koja je napuštena [[1808.]] nakon poraza u [[Fulanski džihad|Fulanskom džihadu]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Gwandu-Nigeria | title =''Gwandu Nigeria'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Alkalawa se nalazila na [[sjeveroistok]]u [[Nigerija|Nigerije]] na terenu današnje lokalne samouprave [[Sabon Birni]] u [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Sokoto (država)|Sokoto]], nedaleko od [[Nigersko-nigerijska granica|granice]] s [[Niger|Republikom Niger]]. Još uvijek stoje ostatci velikih [[zid|zidina]] koje su okruživale grad, s onim što izgleda kao ulaz u grad.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.nigeria.archivingafrica.com/items/show/300 | title =''The Old City Ruins of Alkalawa, Sabo Birnin, Sokoto'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Nigeria archiv}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.nigeria.archivingafrica.com/items/show/300 ''The Old City Ruins of Alkalawa, Sabo Birnin, Sokoto''] {{en icon}} [[Kategorija:Napuštena naselja]] [[Kategorija:Povijest Nigerije]] mt4or5p8tq5kncm05buquvh6m7m1a61 0 809835 7469009 7437317 2026-05-26T13:12:15Z Argo Navis 852 7469009 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Gudu | ime_genitiv =Gudua | izvorno_ime = | slika_panorama =Map Gudu Local Govt.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =[[Karta]] Gudua | slika_lokacijska_karta_država =Nigerija | slika_lokacijska_karta_opis =Gudu na karti Nigerije | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =13 | širina-minute =28 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =4 | dužina-minute =26 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezna država]] | lokacija1_info =[[Sokoto (država)|Sokoto]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Načelnik | ime_vođe =Abubakar Aminu | površina_bilješke = | površina_ukupna =2.988[[km²]][[km²]]<ref name=city/> | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina=[[2022.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =164.700<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =55.11 stan/[[km²]] | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =Zapadnoafričko vrijeme | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Gudu''' je [[Nigerija|nigerijska]] lokalna samouprava ([[općina]]) od 164.700 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/sokoto/NGA034007__gudu/ | title =''Gudu Local Government Area in Nigeria'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Općina Gudu ima sjedište u gradu [[Balle (Nigerija)|Balle]], pored njega ima i druga [[naselje|naselja]]; Kurdula, Maraken Bori, Tulun Daya, Karfen Sarki, Karfen Chana, Gwazange, Boto, Chilas, Makuya, Bolle, Bachaka i Awulkiti.<ref name=sok>{{cite web | url =https://sokotostate.gov.ng/the-government/local-governments/gudu-local-government/ | title =''Gudu Local Government'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Sokoto State Government}}</ref> Gudu se nalazi na [[sjeverozapad]]u [[Nigerija|Nigerije]] na terenu [[Savezne države Nigerije|savezne države]] [[Sokoto (država)|Sokoto]], pored [[Nigersko-nigerijska granica|granice]] s [[Niger|Republikom Niger]]. == Povijest == Iz Gudua je [[Fulbe|fulanski]] [[imam]] [[Usman dan Fodio]] [[1804.]] poveo [[Fulanski džihad]] protiv [[Gobir|Kraljevine Gobir]], pa je u to vrijeme bio i [[glavni grad|prijestolnica]] [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/western-Africa/The-jihad-of-Usman-dan-Fodio#ref516373 | title =''The jihad of Usman dan Fodio'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.facebook.com/pages/Gudu/108022175884524/# ''Gudu'' (na portalu Facebok)] {{en icon}} [[Kategorija:Naselja u Nigeriji]] 1ruytu9na0rq18zv705yzrs0csbmn3p 0 809985 7469010 7457938 2026-05-26T13:13:26Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Povijest islama|Povijest islama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469010 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime = Fulanski džihad | izvorno_ime = Jihadin Fulani | slika = Sokoto_caliphate-es.svg | veličina_slike = 280px | opis_slike =Karta [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}}</br>{{Z+X|KAM}} }} '''Fulanski džihad''', znan i kao '''Fulanski rat''' i '''Džihad Usmana dan Fodia''' bio je [[sveti rat]] koji je [[1804.]] objavio [[Usman dan Fodio]] protiv nevjernih vladara [[Hauske države|hauskih država]] i njihovih pomagača. Razbuktao se [[1805.]] i vodio na teritoriju današnje sjeverne [[Nigerija|Nigerije]] i [[zapad]]nog [[Kamerun]]a, završio je pobjedom džihadista [[1809.]] i stvaranjem [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]].<ref name=gaz>{{cite web | url =https://phersu-atlas.com/metrics_summary/event/2035.html | title =''Fulani War'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Phersu Atlas}}</ref> == Povijest == Idejni začetnik džihada bio je [[Vjerski fundamentalizam|radikal]]ni [[islam]]ski [[reforma|reformator]] [[Usman dan Fodio]] vodeći [[Fulbe|fulanski]] [[ulema]] u [[Gobir]]u, najsjevernijem i [[Militarizam|najmilitantnijem]] od svih [[Hauske države|hauskih kraljevstava]]. Ono je tijekom [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] zapalo u krizu, zbog pojave [[Tuarezi|Tuarega]] na njegovim sjevernim granicama. Zbog tog su kraljevi Gobira svoj strateški interes usmjerili prema krajevima [[Nigerija|nigerijskog]] juga i jugozapada ([[Zamfara]], [[Kebbi]]). Teritoriju propalog [[Songajsko Carstvo|Songajskog Carstva]] u koji su navrli [[Fulbe|Fulani]].<ref name=brit/> Iako su [[kralj]]evi Gobira, kao i drugi monarsi [[Hausa]], bili nominalno [[musliman]]i, za Usmana koji je radio neko vrijeme na njihovu dvoru, duhovno su bili tek malo napredniji od običnih [[pogan]]a.<ref name=brit/> Svoj utjecaj na dvoru iskoristio je za širenje svojih ideja o prednostima strogog islama i [[šerijatsko pravo|šerijatskog prava]] u [[Degel]]u gdje je živio. Tako je stvorio zajednicu odanih pristaša, spremnih na sve. Kraljevi Gobira vremenom su došli do zaključka da ne mogu više tolerirati njegovu zajednicu, koja ima vlastitu [[Jurisdikcija|jurisdikciju]] i [[oružje|naoružane]] sljedbenike, udaljenu svega tridesetak kilometara od svoje [[glavni grad|prijestolnice]] [[Alkalawa|Alkalawe]]. Situacija se do [[1804.]] godine toliko zaoštrila da je Usman proglasio džihad i preuzeo položaj Amir al-Mu'minina (zapovjednika vjernika). Njegov poziv na borbu protiv nevjernika naišao je na odobravanje ne samo kod vlastitih Fulana, već i kod mase obespravljenih [[seljak]]a koji su pripadali narodu [[Hausa]] te teško živjeli pod teretom proizvoljnog [[porez|oporezivanja.<ref name=brit/> Unatoč nekim početnim uspjesima snaga Gobira i ostalih [[Hauske države|hauskih kraljevina]], Umonova vojska nastavila je zauzimati njihove zemlje. U roku od tri godine gotovo sve [[Hauske države|Hausa]] [[kralj]]eve smijenili su [[Fulbe|fulanski]] [[emir]]i koji su priznavali vrhovnu vlast [[kalif]]a Usmana dan Fodia. Najžešće borbe vodile su se kod Gobira, na koji su navalile velike fulanske snage, što je izazvala otpor seljaka. Zbog tog su džihadisti oko njega podigli utvrđene logore, da spriječe manevre branioca. Iz dvaju takvih logora izrasle su [[glavni grad|prijestonice]] [[Kalifat Sokoto|Kalifata]]: [[Sokoto]] i [[Gwandu]]. Ipak su do [[listopad]]a [[1808.]] uspjeli zauzeti i razoriti njihovu prijetolnicu [[Alkalawa|Alkalawu]], to je bio i kraj Gobira. Jezgra novog kalifata bila su tri velika bivša kraljevstva [[Katsina]], [[Kano]] i [[Zaria]], u kojima je, zajedno s manjim bivšim kraljevstvom Daura, fulanska [[teokracija]] preuzela sustav vladavine naroda Hausa i uskladila ga s načelima Usmanovog tumačenja islama. No, džihad se nije zaustavio na njihovim granicama, jer su se Fulanima u stvaranju novih islamskih emirata, pridružili i brojni [[imam]]i naroda Hausa i avanturisti. Oni su se krenuli širiti među [[Poganstvo|poganima]] po [[Bauchi (država)|Bauchiju]] i otvorenim [[savana]]ma sjevernog [[Kamerun]]a, gdje su osnovali [[Emirat Adamawa]]. Na jugu su staro pogansko kraljevstvo [[Nupe (narod)|naroda Nupe]] do [[1856.]] pretvorili u [[Emirat Bida]]. Krenuli su i na sjeverne teritorije [[Joruba (narod)|naroda Joruba]], te oko [[1817.]] preuzeli vlast u [[Ilorin]]u, kojeg su pretvorili u emirat, koji je ubrzao raspad njihova [[Carstvo Oyo|Carstva Oyo]].<ref name=brit/> Usman dan Fodio koji je bio više [[teorija|teoretičar]] i [[teolog]], nego [[vojnik]] i [[političar]] se ubrzo povukao iz [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] i prepustio je svom bratu [[Abdullahi dan Fodio|Abdullahiju]] i sinu [[Muhammed Bello|Muhammed Bellu]]. Iako je i nadalje sve do smrti [[1817.]] formalno bio [[kalif]]. Bello je vladao istočnom polovicom [[Kalifat Sokoto|Kalifata]] iz Sokota, a Abdullahi zapadnom polovicom iz [[Gwandu]]a. Oni su imenovali emire i nadgledali njihov rad, osobito su pazili da oporezivanja bude u skladu sa [[šerijatsko pravo|šerijatom]], a ne proizvoljno i iznuđivačko.<ref name=brit/> Jedina ozbiljna prepreka Fulanskom džihadu bilo je [[Kanem-Bornu|Carstvo Kanem-Bornu]] na sjeveristoku. Iako su do [[1808.]] godine fulanske nnage svele njihovu drevnu monarhiju na minimum, ono je nastavilo pružati otpor. On se pojačao kad se pojavio novi vođa [[Muhammad al-Amin al-Kanemi]], koji je tvrdio da fulanski imami nemaju univerzalno pravo tumačiti [[islam]] za sve. Džihad se otegao sve do [[1809.]] jer su se borbe još vodile na krajnjem [[sjeverozapad]]u kalifata u [[Kebbi]]ju, koji još nije bio potpuno pokoren, iako je u njemu sve počelo.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/western-Africa/The-jihad-of-Usman-dan-Fodio#ref516373 | title =''The jihad of Usman dan Fodio'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== * [https://pdfs.semanticscholar.org/950f/e102376d0aeb30ca81fc1deb1b65b7258f91.pdf ''The Fulani Jihad'' (na portalu African Journals Online)] {{en icon}} [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Povijest islama]] rrilhgz13j4owazoyx3mc3b098x0mcg 7469011 7469010 2026-05-26T13:13:47Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Religija u Nigeriji|Religija u Nigeriji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469011 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime = Fulanski džihad | izvorno_ime = Jihadin Fulani | slika = Sokoto_caliphate-es.svg | veličina_slike = 280px | opis_slike =Karta [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}}</br>{{Z+X|KAM}} }} '''Fulanski džihad''', znan i kao '''Fulanski rat''' i '''Džihad Usmana dan Fodia''' bio je [[sveti rat]] koji je [[1804.]] objavio [[Usman dan Fodio]] protiv nevjernih vladara [[Hauske države|hauskih država]] i njihovih pomagača. Razbuktao se [[1805.]] i vodio na teritoriju današnje sjeverne [[Nigerija|Nigerije]] i [[zapad]]nog [[Kamerun]]a, završio je pobjedom džihadista [[1809.]] i stvaranjem [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]].<ref name=gaz>{{cite web | url =https://phersu-atlas.com/metrics_summary/event/2035.html | title =''Fulani War'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Phersu Atlas}}</ref> == Povijest == Idejni začetnik džihada bio je [[Vjerski fundamentalizam|radikal]]ni [[islam]]ski [[reforma|reformator]] [[Usman dan Fodio]] vodeći [[Fulbe|fulanski]] [[ulema]] u [[Gobir]]u, najsjevernijem i [[Militarizam|najmilitantnijem]] od svih [[Hauske države|hauskih kraljevstava]]. Ono je tijekom [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]] zapalo u krizu, zbog pojave [[Tuarezi|Tuarega]] na njegovim sjevernim granicama. Zbog tog su kraljevi Gobira svoj strateški interes usmjerili prema krajevima [[Nigerija|nigerijskog]] juga i jugozapada ([[Zamfara]], [[Kebbi]]). Teritoriju propalog [[Songajsko Carstvo|Songajskog Carstva]] u koji su navrli [[Fulbe|Fulani]].<ref name=brit/> Iako su [[kralj]]evi Gobira, kao i drugi monarsi [[Hausa]], bili nominalno [[musliman]]i, za Usmana koji je radio neko vrijeme na njihovu dvoru, duhovno su bili tek malo napredniji od običnih [[pogan]]a.<ref name=brit/> Svoj utjecaj na dvoru iskoristio je za širenje svojih ideja o prednostima strogog islama i [[šerijatsko pravo|šerijatskog prava]] u [[Degel]]u gdje je živio. Tako je stvorio zajednicu odanih pristaša, spremnih na sve. Kraljevi Gobira vremenom su došli do zaključka da ne mogu više tolerirati njegovu zajednicu, koja ima vlastitu [[Jurisdikcija|jurisdikciju]] i [[oružje|naoružane]] sljedbenike, udaljenu svega tridesetak kilometara od svoje [[glavni grad|prijestolnice]] [[Alkalawa|Alkalawe]]. Situacija se do [[1804.]] godine toliko zaoštrila da je Usman proglasio džihad i preuzeo položaj Amir al-Mu'minina (zapovjednika vjernika). Njegov poziv na borbu protiv nevjernika naišao je na odobravanje ne samo kod vlastitih Fulana, već i kod mase obespravljenih [[seljak]]a koji su pripadali narodu [[Hausa]] te teško živjeli pod teretom proizvoljnog [[porez|oporezivanja.<ref name=brit/> Unatoč nekim početnim uspjesima snaga Gobira i ostalih [[Hauske države|hauskih kraljevina]], Umonova vojska nastavila je zauzimati njihove zemlje. U roku od tri godine gotovo sve [[Hauske države|Hausa]] [[kralj]]eve smijenili su [[Fulbe|fulanski]] [[emir]]i koji su priznavali vrhovnu vlast [[kalif]]a Usmana dan Fodia. Najžešće borbe vodile su se kod Gobira, na koji su navalile velike fulanske snage, što je izazvala otpor seljaka. Zbog tog su džihadisti oko njega podigli utvrđene logore, da spriječe manevre branioca. Iz dvaju takvih logora izrasle su [[glavni grad|prijestonice]] [[Kalifat Sokoto|Kalifata]]: [[Sokoto]] i [[Gwandu]]. Ipak su do [[listopad]]a [[1808.]] uspjeli zauzeti i razoriti njihovu prijetolnicu [[Alkalawa|Alkalawu]], to je bio i kraj Gobira. Jezgra novog kalifata bila su tri velika bivša kraljevstva [[Katsina]], [[Kano]] i [[Zaria]], u kojima je, zajedno s manjim bivšim kraljevstvom Daura, fulanska [[teokracija]] preuzela sustav vladavine naroda Hausa i uskladila ga s načelima Usmanovog tumačenja islama. No, džihad se nije zaustavio na njihovim granicama, jer su se Fulanima u stvaranju novih islamskih emirata, pridružili i brojni [[imam]]i naroda Hausa i avanturisti. Oni su se krenuli širiti među [[Poganstvo|poganima]] po [[Bauchi (država)|Bauchiju]] i otvorenim [[savana]]ma sjevernog [[Kamerun]]a, gdje su osnovali [[Emirat Adamawa]]. Na jugu su staro pogansko kraljevstvo [[Nupe (narod)|naroda Nupe]] do [[1856.]] pretvorili u [[Emirat Bida]]. Krenuli su i na sjeverne teritorije [[Joruba (narod)|naroda Joruba]], te oko [[1817.]] preuzeli vlast u [[Ilorin]]u, kojeg su pretvorili u emirat, koji je ubrzao raspad njihova [[Carstvo Oyo|Carstva Oyo]].<ref name=brit/> Usman dan Fodio koji je bio više [[teorija|teoretičar]] i [[teolog]], nego [[vojnik]] i [[političar]] se ubrzo povukao iz [[Izvršna vlast|izvršne vlasti]] i prepustio je svom bratu [[Abdullahi dan Fodio|Abdullahiju]] i sinu [[Muhammed Bello|Muhammed Bellu]]. Iako je i nadalje sve do smrti [[1817.]] formalno bio [[kalif]]. Bello je vladao istočnom polovicom [[Kalifat Sokoto|Kalifata]] iz Sokota, a Abdullahi zapadnom polovicom iz [[Gwandu]]a. Oni su imenovali emire i nadgledali njihov rad, osobito su pazili da oporezivanja bude u skladu sa [[šerijatsko pravo|šerijatom]], a ne proizvoljno i iznuđivačko.<ref name=brit/> Jedina ozbiljna prepreka Fulanskom džihadu bilo je [[Kanem-Bornu|Carstvo Kanem-Bornu]] na sjeveristoku. Iako su do [[1808.]] godine fulanske nnage svele njihovu drevnu monarhiju na minimum, ono je nastavilo pružati otpor. On se pojačao kad se pojavio novi vođa [[Muhammad al-Amin al-Kanemi]], koji je tvrdio da fulanski imami nemaju univerzalno pravo tumačiti [[islam]] za sve. Džihad se otegao sve do [[1809.]] jer su se borbe još vodile na krajnjem [[sjeverozapad]]u kalifata u [[Kebbi]]ju, koji još nije bio potpuno pokoren, iako je u njemu sve počelo.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/western-Africa/The-jihad-of-Usman-dan-Fodio#ref516373 | title =''The jihad of Usman dan Fodio'' | accessdate =2026-04-22 | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== * [https://pdfs.semanticscholar.org/950f/e102376d0aeb30ca81fc1deb1b65b7258f91.pdf ''The Fulani Jihad'' (na portalu African Journals Online)] {{en icon}} [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Povijest islama]] [[Kategorija:Religija u Nigeriji]] 659t0s6xyfm5b8heqb3trazhssxgxws 0 810011 7468931 7449982 2026-05-26T12:30:25Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi|Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468931 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Protektorat Sjeverna Nigerija |hr_ime =Protektorat Sjeverna Nigerija |izvorno_ime =<small>Northern Nigeria Protectorate</small> |status = [[kolonija]] [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država =[[Britansko Carstvo]] |vlada_tip =[[monarhija]] |godina_start =[[1900.]] |godina_kraj =[[1914.]] |događaj_start =osnivanje |era = [[Kolonijalizam]] |datum_start =[[1. siječnja]] [[1900.]] |događaj_start = [[osnivanje]] |datum_kraj =[[1914.]] |događaj_kraj=Ujedinjenje s Protektoratom Južna Nigerija |fusnote = |p1=Kalifat Sokoto |flag_p1= |p2= |flag_p2= |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Kolonijalna Nigerija |flag_s1=Flag_of_Nigeria_(1914–1952).svg |s2= |flag_s2= |zastava =Flag_of_the_Northern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |zastava_tip = |grb =Badge_of_the_Northern_Nigeria_Protectorate.svg |grb_tip = |mapa =Map_of_Northern_Nigeria_(1911).png |mapa_opis = Karta protektorata iz 1911. |glavni_grad =[[Zungeru]] |himna = |jezik =[[engleski jezik|engleski]], [[Hausa jezik|hausa]], [[Fulski jezik|fulanski]] |vođa1=[[Frederick Lugard]] |godina_vođa1=1900. – 1906. (prvi) |vođa2=Frederick Lugard |godina_vođa2=1912. – 1914. (posljednji) |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4= |godina_vođa4= |titula_vođa1 =[[guverner]] |stat_površina1 =660.000 |stat_pop1= |stat_godina1=1914. |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[islam]], [[kršćanstvo]]. [[animizam]] |valuta= }} '''[[Protektorat Sjeverna Nigerija]]''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Northern Nigeria Protectorate'') bila je [[Britansko Carstvo|britanska]] [[kolonija]] osnovana [[1. siječnja]] [[1900.]], koja je postojala do 1. siječnja [[1914.]] kad je ujedinjena s [[Protektorat Južna Nigerija|Protektoratom Južna Nigerija]]. On je bio značajna faza u [[Britansko Carstvo|britanskoj]] kolonijalnoj ekspanziji po [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]] jer je omogućio izravnu kontrolu nad prostranom i kulturno raznolikom regijom koja je obuhvaćala dijelove dotadašnjeg [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] i drugih [[tradicija|tradicijskih]] [[emirat]]a. To razdoblje obilježile su česte [[kampanja|vojne kampanje]] i administrativne [[reforma|reforme]] koje su postavile temelje za današnju sjevernu regiju [[Nigerija|Nigerije]].<ref name=brit/> == Povijest i osobine== Osnivanje Protektorata Sjeverne Nigerije bila je izravna posljedica odluke [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanske]] vlade da opozove [[povelja|povelju]] kraljice [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]] iz [[1899.]] danu [[Royal Niger Company]]. Zbog tog jer se pokazala nesposobnom slomiti otpor domicilnog stanovništva, održati red i financijskih problema u koje je zapala. Preuzimanjem izravne uprave [[Britanska monarhija]] željela je provesti snažniju vojnu prisutnost i pronaći pravu strategiju za kolonijalnu administraciju. Za prvog visokog povjenika protektorata postavljen je [[Frederick Lugard]], sa zadatkom da integrira lokalne strukture u britansku vlast. Njegov [[Mandat (politika)|mandat]] ([[1900.]] – [[1906.]]) protekao je u vojnim kampanjama, koje su dovele do zauzimanja glavnih središta otpora [[Kano|Kana]] i [[Sokoto|Sokota]] te uvođenjem sustava neizravne vladavine.<ref name=brit/> Protektorat je bio strateški odgovor na [[Utrka za Afriku|utrku]] tadašnjih [[europa|europskih]] [[velesila]] za kolonijama u Africi, posebno s [[Francusko carstvo|Francuskom]]. Britanci su imali za cilj učvrstiti svoj utjecaj i spriječiti daljnji francuski prodor u regiju. Protektorat se prostirao na površini od oko 660.000 [[km²]], obuhvaćajući veći dio današnje sjeverne Nigerije i dijelove susjednih država. [[Fizička geografija|Fiziogeografski]] vrlo različit, od [[sudan]]ske [[Savana|savane]], pogodne za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[stočarstvo]], do [[polupustinja|polupustinjskog]] [[sahel]]a na krajnjem sjeveru. Rijeka [[Sokoto (rijeka)|Sokoto]] oplakivala je zapadni dio, dok je [[Čad (jezero)|jezero Čad]] tvorilo dio istočne granice, [[ušće|Ušća]] rijeka [[Niger (rijeka)|Niger]] i [[Benue (rijeka)|Benue]] označavala su južnu granicu prema Južnom protektoratu. Grad [[Kano]] i njegova okolica služili su kao glavno trgovačko središte, zbog položaja na trasama karavanskih puteve [[Transsaharska trgovina|transaharske trgovine]].<ref name=brit/> Protektorat je bio dom većinskog [[musliman]]skog [[Stanovništvo|stanovništva]], [[Hausa]] i [[Fulbe|Fulana]], čiji su kulturni i vjerski običaji dominirali regijom. Taj [[islam]]ski utjecaj bio je razlog britanske odluke da uvede neizravnu vlast jer je stvarao privid kontinuiteta postojećeg društvenog i pravnog sustava. Britanska [[kolonijalizam|kolonijalna politika]] neizravne vlasti, koristila je postojeće tradicionalne strukture vlasti, od lokalnih [[emir]]a do kojekahvih [[poglavica]]. Oni su zadržani kao posrednici između kolonijalne vlade i [[Domorodački narodi|domorodaca]], da sude, prikupljaju porez i održavanu red. Taj sustav bio je posebno prikladan za sjever Nigerije, gdje su islamska tradicija i baština Kalifata Sokoto pružali stabilan okvir za upravljanje. Britanska kolonijalna administracija, zadržala je pravo da postavlja isključivo one emire koji su joj bili odani, i smjenjuje neposlušne.<ref name=brit>{{cite web | url =https://studyguides.com/study-methods/overview/cml26z8ej4xab0192aq3hzv31 | title =''Northern Nigeria, Protectorate of (Historical Region)'' | accessdate =2026-04-19 | language=engleski | publisher=Study Guides}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Colonial Northern Nigeria}} * [https://www.hubert-herald.nl/NigeriaN.htm ''Northern Nigeria'' (na portalu Hubert Herald)] {{en icon}} [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] 1y3ugz8tdt6sor23su38civs5o20wdk 0 810085 7469424 7441801 2026-05-27T09:32:41Z Croxyz 205325 7469424 wikitext text/x-wiki {|class="wikitable sortable" style="text-align: center;" width = 50% ! Mj. ! Klub ! Sus. ! Pobj. ! Ner. ! Por. ! GR. ! Bod. |- |- style="background:#ACE1AF; | 1. || [[NK Radnik Karlovac]] || 22 || 15 || 3 || 4 || 72:36 || 35 |- | 2. || [[NK Tehničar Karlovac|Tehničar]] || 21 || 13 || 2 || 6 || 44:27 || 28 |- | 3. || [[NK Korana Turanj]] || 22 || 13 || 2 || 7 || 46:32 || 28 |- | 4. || [[NK Mladost Topusko|Mladost Topusko]] || 21 || 13 || 1 || 7 || 85:32 || 27 |- | 5. || [[NK Vatrogasac Gornje Mekušje|Vatrogasac]] || 22 || 12 || 2 || 8 || 43:41 || 26 |- | 6. || [[NK Croatia Žakanje|Croatia]] || 22 || 11 || 3 || 8 || 43:35 || 25 |- | 7. || [[NK Kordun Krnjak|Kordun]] || 22 || 9 || 3 || 10 || 42:48 || 21 |- | 8. || [[VOŠK Belavići]] || 22 || 7 || 7 || 8 || 39:46 || 21 |- | 9. || [[NK Partizan Plaški|Partizan]] || 22 || 8 || 5 || 9 || 30:37 || 21 |- | 10. || [[NK Kamensko]] || 22 || 6 || 4 || 12 || 33:60 || 16 |- | 11. || [[NK Banovac Glina|Banovac]] || 22 || 3 || 2 || 17 || 19:57 || 8 |- | 12. || [[NK Slunj]] || 22 || 3 || 2 || 17 || 25:70 || 8 |} == Izvori == {{izvori}} * Krešimir Perušić: [https://www.kasonline.eu/wp-content/uploads/2020/07/Cijela%20knjiga-WEB.pdf ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji 1903. – 2003.''], Karlovac, 2004., ISBN 953-9969-0-6, str. 300. [[Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Karlovac|1984-85]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1984./85.‎|Karlovac-1]] f6xm7ogc01d7mye12e9iurk8ckmoyc9 0 810120 7469425 7441809 2026-05-27T09:34:21Z Croxyz 205325 7469425 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! Mj. !! Klub !! Sus. !! Pob. !! Ner. !! Por. !! GR. !! Bod. |- style="background:#ACE1AF;" | 1. || [[NK Jedinstvo Ogulin|Jedinstvo Ogulin]] || 18 || 15 || 2 || 1 || 46:12 || 32 |- | 2. || [[NK Duga Resa|Duga Resa]] || 18 || 12 || 2 || 4 || 44:11 || 26 |- | 3. || [[NK Tekstilac Duga Resa|Tekstilac Duga Resa]] || 18 || 10 || 5 || 3 || 45:21 || 25 |- | 4. || [[NK Ilovac Karlovac|Proleter Ilovac]] || 18 || 10 || 5 || 3 || 45:22 || 25 |- | 5. || [[NK Karlovac 1919|Radnik Karlovac]] || 18 || 9 || 3 || 6 || 43:24 || 21 |- | 6. || [[NK Vatrogasac Gornje Mekušje|Vatrogasac G. Mekušje]] || 18 || 6 || 3 || 9 || 23:38 || 15 |- | 7. || Zadrugar || 18 || 5 || 3 || 10 || 27:32 || 13 |- | 8. || [[NK Korana Karlovac|Korana Turanj]] || 18 || 5 || 2 || 11 || 29:45 || 12 |- | 9. || [[NK Vrbovsko|Jela Vrbovsko]] || 18 || 3 || 3 || 12 || 17:48 || 9 |- | 10. || [[NK Mladost Topusko|Mladost Topusko]] || 18 || 1 || 0 || 17 || 15:81 || 2 |} == Izvori == {{izvori}} * Krešimir Perušić: [https://www.kasonline.eu/wp-content/uploads/2020/07/Cijela%20knjiga-WEB.pdf ''100 godina nogometa u Karlovačkoj županiji : 1903. – 2003.''], Karlovac, 2004., {{ISBN|953-99669-0-6}}, str. 294. [[Kategorija:Podsavezna nogometna liga NP Karlovac|1961-62]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1961./62.|Karlovac]] 3qfu1c4mv5rm7c3cd4lezi1cc5fei9x 0 810261 7468941 7444067 2026-05-26T12:34:28Z Argo Navis 852 dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi|Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468941 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Protektorat Južna Nigerija |hr_ime =Protektorat Južna Nigerija |izvorno_ime =<small>Southern Nigeria Protectorate</small> |status = [[Kolonija]] [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država =[[Britansko Carstvo]] |vlada_tip =[[monarhija]] |godina_start =[[1900.]] |godina_kraj =[[1914.]] |era = [[Kolonijalizam]] |datum_start =[[1. siječnja]] [[1900.]] |događaj_start = osnutak |datum_kraj =[[1. siječnja]] [[1914.]] |događaj_kraj=Ujedinjenje s [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektoratom Sjeverna Nigerija]] |fusnote = |p1=Royal Niger Company |flag_p1= |p2= |flag_p2= |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Kolonijalna Nigerija |flag_s1=Flag_of_Nigeria_(1914–1952).svg |s2= |flag_s2= |zastava =Flag_of_the_Southern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |zastava_tip = |grb =Badge_of_the_Southern_Nigeria_Protectorate.svg |grb_tip = |mapa =The Quarterly journal of the Geological Society of London (1907) (14777083522).jpg |mapa_opis = Karta Južne Nigerije iz 1907. |himna = |jezik =[[engleski jezik|engleski]], [[Joruba (jezik)|joruba]], [[Igbo jezik|igbo]], [[Ibibio jezik|ibibio]], [[Edo jezik|edo]], [[Ijoid jezici|ijodski]] |vođa1=[[Ralph Moor]] |godina_vođa1=<small>1900. – 1904. (prvi)</small> |vođa2= |godina_vođa2= |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4= [[Frederick Lugard]] |godina_vođa4=<small>1912. – 1914. (posljednji)</small> |titula_vođa1 =Visoki povjerenik (High Commissioner) |titula_vođa4 =[[guverner]] |stat_površina1 =258.998 |stat_pop1= |stat_godina1=1914. |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[islam]], [[kršćanstvo]], [[animizam]] |valuta=[[Britanska funta|Funta]] }} '''Protektorat Južna Nigerija''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Southern Nigeria Protectorate'') bila je [[Britansko Carstvo|britanska]] [[kolonija]] osnovana [[1. siječnja]] [[1900.]], koja je postojala do 1. siječnja [[1914.]] kad je ujedinjena s [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektoratom Sjeverna Nigerija]]. Od [[1906.]] do [[1914.]] funkcionirao je kao krunska kolonija, s [[Lagos]]om kao [[glavni grad|prijestolnicom]]. To razdoblje obilježila je ekonomska eksploatacija roba poput [[palmino ulje|palminog ulja]], [[kaučuk]]a i [[kakaovac|kakaovca]], koje su podmirivale rastuće potrebe [[Britansko Carstvo|britanske]] [[Industrijska revolucija|inustrijske revolucije]]. On je istovremeno nametao [[Evropa|europske]] strukture upravljanja [[Domorodački narodi|domorodačkim]] zajednicama.<ref name=brit/> == Povijest i osobine== [[Britanci]] su još [[1862.]] osnovali malu [[Kolonija Lagos|Koloniju Lagos]] s nominalnim ciljem da spriječe [[Robovlasništvo#Trgovina_robljem|trgovinu robljem]] a nakon tog [[1884.]] i Protektorat Oil Rivers (od 1893. Protektorat obale Nigera). Odlukom [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanske]] vlade [[1900.]], opozvana je [[povelja]] iz [[1899.]] dana [[Royal Niger Company]]a da osnuje i upravlja kolonijom u tom dijelu Afrike. Upravu nad njenom kolonijom preuzela je [[britanska monarhija]] i na južnom dijelu [[1. siječnja]] [[1900.]] osnovala Protektorat Južna Nigerija, a na većem sjevernom [[Protektorat Sjeverna Nigerija]], s ciljem da pojednostavi administraciju i spriječi daljnji [[Njemačko Carstvo|njemački]] prodor u [[Njemački Kamerun|Kamerun]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://studyguides.com/study-methods/overview/cmmbxco408jra01903rqd590m | title =''Southern Nigeria, Colony and Protectorate of (Historical Colony)'' | accessdate =2026-04-26 | language=engleski | publisher=Study Guides}}</ref> Protektorat se prostirao na površini od nekih 258.998 [[km²]]. Od obala [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] prema unutrašnjosti do rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] nizvodno [[Lokoja|Lokoje]]. Obuhvaćajući [[Tropska kišna šuma|tropske prašume]], [[mangrove]] [[močvara|močvare]] do plodne [[riječna delta|delte]]. Prostor [[Prašumska klima|tropske prašumske klime]], obilnih kišam (po 3810 [[milimetar|mm]] godišnje), idealan za [[plantaža|plantaže]] [[palma uljarica|palmi uljarica]], [[kaučukovac|kaučukovca]] i [[kakaovac|kakaovca]].<ref name=brit/> Raznolik teren od [[pijesak|pješčanih]] [[plaža]] i [[laguna]] oko [[Lagos]]a, preko [[labirint]]a [[vodotok]]a, [[bara]], [[močvara]] [[riječna delta|delte]] rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] sve do [[šuma|šumovitih]] [[savana]] na [[sjever]]u i rijeke [[Cross (nigerijska rijeka)|Cross]] na istoku. Prostor koji su nastanjivala različita [[pleme]]na [[Joruba (narod)|Jorube]] na zapadu, [[Edo (narod)|Edo]] i [[Urhobo (narod)|Urhobo]] u sredini, a [[Igbo]] i [[Ibibio]] na istoku.<ref name=brit/> Protektorat je sa [[zapad]]a [[granica|graničio]] s [[Francuski Dahomej|Francuskim Dahomejom]], a s [[istok]]a s [[Njemački Kamerun|Njemačkim Kamerunom]].<ref name=brit/> Uprava je bila centralizirana, na čelu s guvernerom u Lagosu, i troje pokrajinskih zamjenika guvernera. Niže razine uprave prepuštene su u skladu s britanskom [[kolonijalizam|kolonijalnom politikom]] neizravne vlasti [[Domorodački narodi|domorodacima]]. [[Britanci]] su pored toga držali i značajne [[vojska|vojne]] snage (Royal West African Frontier Force) koje su gušile pobune i održavale red u koloniji.<ref name=brit/> [[Mandat (politika)|Mandat]] ([[1900.]] – [[1903.]]) prvog visokog povjerenika Ralpha Moora, protekao je u gušenju otpora. Za mandata guvernera Waltera Egertona ([[1906.]] – [[1912.]]) građena je [[željeznica]] ([[željeznička pruga|pruga]] [[Lagos]] – [[Ibadan]], produžena do [[Oṣogbo|Oshogba]] [[1907.]]), osnivane su brojne [[plantaža|plantaže]] i organizirano sudstvo. Mandat posljednjeg guvernera Fredericka Lugarda ([[1912.]] – [[1914.]]), protekao je u pripremama za ujedinjenje s [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektoratom Sjeverna Nigerija]] u jedinstvenu koloniju.<ref name=brit/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== {{Commonscat|Colonial Northern Nigeria}} * [https://www.hubert-herald.nl/NigeriaS.htm ''Southern Nigeria'' (na portalu Hubert Herald)] {{en icon}} [[Kategorija:Bivše države u Africi]] [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] drgd74eyuccl7z4psecstqdzso3us0o 7468943 7468941 2026-05-26T12:34:45Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Africi|Bivše države u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468943 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Protektorat Južna Nigerija |hr_ime =Protektorat Južna Nigerija |izvorno_ime =<small>Southern Nigeria Protectorate</small> |status = [[Kolonija]] [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država =[[Britansko Carstvo]] |vlada_tip =[[monarhija]] |godina_start =[[1900.]] |godina_kraj =[[1914.]] |era = [[Kolonijalizam]] |datum_start =[[1. siječnja]] [[1900.]] |događaj_start = osnutak |datum_kraj =[[1. siječnja]] [[1914.]] |događaj_kraj=Ujedinjenje s [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektoratom Sjeverna Nigerija]] |fusnote = |p1=Royal Niger Company |flag_p1= |p2= |flag_p2= |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Kolonijalna Nigerija |flag_s1=Flag_of_Nigeria_(1914–1952).svg |s2= |flag_s2= |zastava =Flag_of_the_Southern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |zastava_tip = |grb =Badge_of_the_Southern_Nigeria_Protectorate.svg |grb_tip = |mapa =The Quarterly journal of the Geological Society of London (1907) (14777083522).jpg |mapa_opis = Karta Južne Nigerije iz 1907. |himna = |jezik =[[engleski jezik|engleski]], [[Joruba (jezik)|joruba]], [[Igbo jezik|igbo]], [[Ibibio jezik|ibibio]], [[Edo jezik|edo]], [[Ijoid jezici|ijodski]] |vođa1=[[Ralph Moor]] |godina_vođa1=<small>1900. – 1904. (prvi)</small> |vođa2= |godina_vođa2= |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4= [[Frederick Lugard]] |godina_vođa4=<small>1912. – 1914. (posljednji)</small> |titula_vođa1 =Visoki povjerenik (High Commissioner) |titula_vođa4 =[[guverner]] |stat_površina1 =258.998 |stat_pop1= |stat_godina1=1914. |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[islam]], [[kršćanstvo]], [[animizam]] |valuta=[[Britanska funta|Funta]] }} '''Protektorat Južna Nigerija''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Southern Nigeria Protectorate'') bila je [[Britansko Carstvo|britanska]] [[kolonija]] osnovana [[1. siječnja]] [[1900.]], koja je postojala do 1. siječnja [[1914.]] kad je ujedinjena s [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektoratom Sjeverna Nigerija]]. Od [[1906.]] do [[1914.]] funkcionirao je kao krunska kolonija, s [[Lagos]]om kao [[glavni grad|prijestolnicom]]. To razdoblje obilježila je ekonomska eksploatacija roba poput [[palmino ulje|palminog ulja]], [[kaučuk]]a i [[kakaovac|kakaovca]], koje su podmirivale rastuće potrebe [[Britansko Carstvo|britanske]] [[Industrijska revolucija|inustrijske revolucije]]. On je istovremeno nametao [[Evropa|europske]] strukture upravljanja [[Domorodački narodi|domorodačkim]] zajednicama.<ref name=brit/> == Povijest i osobine== [[Britanci]] su još [[1862.]] osnovali malu [[Kolonija Lagos|Koloniju Lagos]] s nominalnim ciljem da spriječe [[Robovlasništvo#Trgovina_robljem|trgovinu robljem]] a nakon tog [[1884.]] i Protektorat Oil Rivers (od 1893. Protektorat obale Nigera). Odlukom [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanske]] vlade [[1900.]], opozvana je [[povelja]] iz [[1899.]] dana [[Royal Niger Company]]a da osnuje i upravlja kolonijom u tom dijelu Afrike. Upravu nad njenom kolonijom preuzela je [[britanska monarhija]] i na južnom dijelu [[1. siječnja]] [[1900.]] osnovala Protektorat Južna Nigerija, a na većem sjevernom [[Protektorat Sjeverna Nigerija]], s ciljem da pojednostavi administraciju i spriječi daljnji [[Njemačko Carstvo|njemački]] prodor u [[Njemački Kamerun|Kamerun]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://studyguides.com/study-methods/overview/cmmbxco408jra01903rqd590m | title =''Southern Nigeria, Colony and Protectorate of (Historical Colony)'' | accessdate =2026-04-26 | language=engleski | publisher=Study Guides}}</ref> Protektorat se prostirao na površini od nekih 258.998 [[km²]]. Od obala [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] prema unutrašnjosti do rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] nizvodno [[Lokoja|Lokoje]]. Obuhvaćajući [[Tropska kišna šuma|tropske prašume]], [[mangrove]] [[močvara|močvare]] do plodne [[riječna delta|delte]]. Prostor [[Prašumska klima|tropske prašumske klime]], obilnih kišam (po 3810 [[milimetar|mm]] godišnje), idealan za [[plantaža|plantaže]] [[palma uljarica|palmi uljarica]], [[kaučukovac|kaučukovca]] i [[kakaovac|kakaovca]].<ref name=brit/> Raznolik teren od [[pijesak|pješčanih]] [[plaža]] i [[laguna]] oko [[Lagos]]a, preko [[labirint]]a [[vodotok]]a, [[bara]], [[močvara]] [[riječna delta|delte]] rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] sve do [[šuma|šumovitih]] [[savana]] na [[sjever]]u i rijeke [[Cross (nigerijska rijeka)|Cross]] na istoku. Prostor koji su nastanjivala različita [[pleme]]na [[Joruba (narod)|Jorube]] na zapadu, [[Edo (narod)|Edo]] i [[Urhobo (narod)|Urhobo]] u sredini, a [[Igbo]] i [[Ibibio]] na istoku.<ref name=brit/> Protektorat je sa [[zapad]]a [[granica|graničio]] s [[Francuski Dahomej|Francuskim Dahomejom]], a s [[istok]]a s [[Njemački Kamerun|Njemačkim Kamerunom]].<ref name=brit/> Uprava je bila centralizirana, na čelu s guvernerom u Lagosu, i troje pokrajinskih zamjenika guvernera. Niže razine uprave prepuštene su u skladu s britanskom [[kolonijalizam|kolonijalnom politikom]] neizravne vlasti [[Domorodački narodi|domorodacima]]. [[Britanci]] su pored toga držali i značajne [[vojska|vojne]] snage (Royal West African Frontier Force) koje su gušile pobune i održavale red u koloniji.<ref name=brit/> [[Mandat (politika)|Mandat]] ([[1900.]] – [[1903.]]) prvog visokog povjerenika Ralpha Moora, protekao je u gušenju otpora. Za mandata guvernera Waltera Egertona ([[1906.]] – [[1912.]]) građena je [[željeznica]] ([[željeznička pruga|pruga]] [[Lagos]] – [[Ibadan]], produžena do [[Oṣogbo|Oshogba]] [[1907.]]), osnivane su brojne [[plantaža|plantaže]] i organizirano sudstvo. Mandat posljednjeg guvernera Fredericka Lugarda ([[1912.]] – [[1914.]]), protekao je u pripremama za ujedinjenje s [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektoratom Sjeverna Nigerija]] u jedinstvenu koloniju.<ref name=brit/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice== {{Commonscat|Colonial Northern Nigeria}} * [https://www.hubert-herald.nl/NigeriaS.htm ''Southern Nigeria'' (na portalu Hubert Herald)] {{en icon}} [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] 5g7f00a9ysgdw5q6swa9bfx1qbt053p 0 810348 7469318 7452176 2026-05-27T04:20:08Z PonoRoboT 259157 tleft→floatleft tright→floatright [[:en:User:Ponor/wAwB| #wAwB]] 7469318 wikitext text/x-wiki '''Triangulacija''' u [[šah]]u je manevarsko sredstvo, odnosno taktika, kojim igrač namjerno gubi tempo predajući tako potez protivniku kako bi ga doveo u stanje ''zugzwanga'' (iznuđenog poteza ili ''iznudice''). Susreće se uglavnom u pješačkim konačnicama.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 96</ref> Cilj je postići identičnu poziciju na ploči, ali s promjenom prava na potez. Manevriranje koje se izvodi tijekom triangulacije naziva se '''trokutnim kretanjem'''.<ref>Emir Dizdarević, ''Osnove šaha: pješačke konačnice'', Arka press, Sarajevo, 2006., str. 20–21</ref> Manevar se najčešće izvodi kraljem kroz niz od tri povezana polja koja formiraju [[trokut]] (primjerice, e2-d2-e3-e2). Dok jedan kralj troši tri poteza da se vrati na polazište, protivnički kralj, ograničen topografijom ploče ili pješacima, prisiljen je kretati se između ''samo dva'' dostupna polja. Time se postiže parnost, odnosno predaja tempa. Osim kraljem, triangulaciju je moguće postići i damom.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 97</ref> == Primjeri == '''Prvi primjer''' {{Chess diagram |floatright |Fahrni – Alapin{{Efn|Unatoč tome što se ova pozicija u mnogim knjigama o konačnicama pripisuje partiji između Hansa Fahrnija i Semjona Alapina, datiranoj između 1909. i 1917. godine, [[Edward Winter]] je otkrio da se pozicija u šahovskoj literaturi javlja puno ranije.<ref>[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fahrnialapin.html The So-called Fahrni-Alapin Pawn Ending] Chess Notes. Pristupljeno 1. svibnja 2026.</ref>}} | |xo|kd|xo| | | | | | | | | | | | |pd| |pl| | | | | |pl| | |kl| | | | | | |oo|oo| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli je na potezu. Bijelom je potrebno da u ovoj situaciji crni bude na potezu, stoga se koristi triangulacijom. Točke označavaju polja triangulacije za bijelog kralja. }} Iako crni kralj ima tri dostupna polja (b8, c8 i d8), problem je u tome što crna polja b8 i d8 nisu susjedna, odnosno crni kralj ne može stupiti direktno s b8 na d8 ili s d8 na b8: to znači da crni kralj neće moći zatvoriti neparni ciklus, tj. neće se moći u neparnom broju poteza vratiti na polje c8 (čime bi vratio tempo bijelom). Čim crni kralj stupi na polje c7, bijeli će svojim kraljem igrati na c5 i dobiti (neovisno o stadiju triangulacije). Bitno je da polja trokuta koji će bijeli činiti kraljem budu takva da u svakom trenutku bijeli ima mogućnost stupiti na c5 ako i samo ako crni kralj stupi na c7, tj. radi se o trokutu c4-d4-d5. Ključno je da bijeli stupi na c5 tek nakon što je crni stupio na c7, ali nikako prije jer bijeli tako ne može dobiti (morao bi ponoviti poziciju na dijagramu). : '''1.Kc4!''' : '''1...Kb8''' (ne mijenja na stvari 1...Kd8 zbog 2.Kd4 ili 1...Kc7 zbog 2.Kc5) : '''2.Kd4 Kc8''' : '''3.Kd5!''' i sada je triangulacija kompletirana i imamo istu poziciju s crnim na potezu. Crni je u iznudici, bijeli dobiva.<ref>Georgij Mihailovič Lisicin, ''Strategija i taktika: I. dio'', Šahovska naklada, Zagreb, 1987., str. 96</ref> '''Drugi primjer''' {{Chess diagram |floatright |Triangulacija | | | | | | | | | |pd| |kd| | | | | |pl|xo| | | | | | | |pl|kl|oo| | | | | | |oo| | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |Bijeli je na potezu. Bijeli može dobiti triangulacijom. Točke označavaju polja triangulacije za bijelog kralja. }} U poziciji na dijagramu crni ima [[Opozicija (šah)|opoziciju]] i drži bijelog kralja na razmaku. Međutim, da bijeli ima opoziciju (tj. da je crni na potezu u ovoj poziciji), crni kralj morao bi se odmaknuti s polja d7 i dozvoliti bijelom kralju da napreduje. Crni kralj mora ostati blizu trenutačnog položaja: mora spriječiti napredovanje c-pješaka i ne smije dozvoliti da bude izguran na rub ploče. Polja d5 i d7 su ''odgovarajuća polja''. Kad je bijeli kralj na d5, crni kralj mora biti na d7, s bijelim na potezu kako bi spriječio napredovanje bijelog kralja. Bijeli ima trokut dostupnih polja: d5, e5 i d4 i može pobijediti sljedećim manevrom: : '''1.Ke5!''' (ako 1.c6+, onda 1...Kc8 [[remi (šah)|remizira]]. Ako 1...bxc6+, onda 2.Kc5 dobiva) : '''1...Kc6''' (ako 1...Ke7, onda 2.c6 i bijeli dobija [[promocija (šah)|promocijom]] b-pješaka) : '''2.Kd4 Kd7''' : '''3.Kd5''' i sada je triangulacija dovršena i imamo istu poziciju s crnim na potezu. Bijeli je zauzeo opoziciju i crni je sad u iznudici. Partija se može nastaviti ovako: : '''3....Kc8''' : '''4.Ke6!''' (dijagonalna opozicija) '''Kd8''' : '''5.Kd6''' (vertikalna opozicija) '''Kc8''' : '''6.Ke7 Kb8''' : '''7.Kd7 Ka8''' : '''8.c6''' i bijeli dobiva. Dakako, postoje i drugi načini za bijelog da dobije nakon svojeg trećeg poteza.<ref>Mark Dvorecki, ''Dvoretsky's Endgame Manual'' (2. izd.), Russell Enterprises, 2006., str. 21</ref> == Nužnost dijagonalnog kretanja == Ključna komponenta triangulacije leži u narušavanju parnosti kretanja, što je omogućeno isključivo '''dijagonalnim korakom''' kralja. === Problem parnosti (ograničenja ortogonalnog kretanja) === Udaljenost od <math>n</math> poteza između dva polja, koja se mogu redom označiti uređenim parovima [[Prirodni brojevi|prirodnih brojeva]], pri čemu prva komponenta označava redak, a druga stupac (liniju), <math>X = (x_1, y_1)</math> i <math>Y = (x_n, y_n)</math> u [[Metrika (matematika)|metrici]] koja dopušta isključivo horizontalne i vertikalne pomake (tzv. ''Manhattan'' ili ''taxicab'' metrika) uvijek zadržava istu parnost bez obzira na putanju. Ako bi se kralj kretao isključivo [[Pravi kut|ortogonalno]] (poput topa), povratak na početno polje bio bi moguć isključivo u ''parnom broju poteza''. U takvom sustavu nemoguće je „izgubiti” jedan tempo. Općenito, postoji mnogo putova od polja <math>X</math> do polja <math>Y</math> duljine <math>n</math> (duljina puta definira se kao broj poteza potrebnih da bi kralj stigao s početnog na završno polje puta). Uočimo da kralj pri polasku s <math>X</math> do <math>Y</math> i onda od <math>Y</math> do <math>X</math> staje na svako polje <math>(x_2, y_2), ..., (x_{n-1}, y_{n-1})</math> između <math>X</math> i <math>Y</math> točno dvaput: to znači da se kralj efektivno pomaknuo ''direktno'' s polja <math>X</math> na polje <math>Y</math> i onda opet direktno s polja <math>Y</math> na <math>X</math> (čime je ''de facto'' dovršio ovaj dvopotezni ciklus: <math>X</math> – <math>Y</math> – <math>X</math>). To znači da je nedijagonalnim kretanjem nemoguće ostvariti neparan ciklus kraljem, a samim je time takvim kretanjem nemoguća i triangulacija. === Uloga dijagonale i Čebiševljeva metrika === Šahovska ploča koristi Čebiševljevu metriku, gdje kralj dijagonalnim potezom efektivno mijenja boju polja unutar sustava kretanja koji bi inače bio biprocesan. Dijagonalno kretanje omogućuje zatvaranje ciklusa od '''tri čvora''' (neparan ciklus), što je nužan uvjet za promjenu prava na potez pri povratku na ishodišnu točku. === Zaključak === Triangulacija kraljem je učinkovita pod uvjetom da protivnički kralj ne smije imati pristup poljima koja bi mu omogućila identičan neparni ciklus kretanja. Ako bi oba kralja imala slobodu triangulacije, inicijalni gubitak tempa bio bi poništen retriangulacijom, čime se pozicija ponavlja, odnosno ne dolazi do promjene prava na potez. Dakle, triangulaciju čini transformacija prostorne prednosti (veće mogućnosti kretanja kralja u odnosu na protivničkog) u temporalnu (vremensku) korist. == Bilješke == {{notelist}} == Izvori == [[Kategorija:Šah]] 3gkr4tjhixci1r23x3rojauzi5xvk1v 3 810654 7469442 7467748 2026-05-27T09:49:43Z Tulkas Astaldo 38717 prepisivanje 7469442 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Slovojed Silabski''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Slovojed Silabski]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Slovojed Silabski]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 07:47, 5. svibnja 2026. (CEST) :Poštovani, :Mogu li dobiti razlog zašto sam blokiran? :Tko je taj navodni Ksaver Buka? :Ja nisam ničija čarapa. [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 23:26, 24. svibnja 2026. (CEST) == Odblokirajte me == Poštovani, Tko je taj Ksaver Buka čija sam ja navodna čarapa? Kako sam se ja u svom radu ogriješio o pravila Wikipedije? Zar zato što sam tražio da se stavi "tzv." uvijek uz "narodnooslobodilačka"? Sami administratori su me pohvalili više puta, od Neptuna da sam mu bacio pozornost na nelogičku i netočnu definiciju u vezi antijunaka. Molim da me se odblokira! Slovojed Silabski nije ničija čarapa, niti je Slovojed Silabski ičim učinio išta subjektivno ili loše. Nisu svi koji ne misle kao administratori Ksaver Buka. [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 23:38, 24. svibnja 2026. (CEST) :Dakle, prije mene, na hrvatskoj Wikipediji je pisalo da je "antijunak likovna vrsta". :Halo! :Zar je moj ispravak toga nekakav razlog da me se blokira. :Očito sam bio konstruktivan u svom radu i bit ću konstruktivan u svom radu. [[Suradnik:Slovojed Silabski|Slovojed Silabski]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Slovojed Silabski|razgovor]])</small> 23:47, 24. svibnja 2026. (CEST) == Prepisivanje == Pozdrav, čini se da je vaš doprinos članku [[Muzej Mimara]] prepisan s [https://www.antikvarijat-biblos.hr/knjige/umjetnost/muzej-zbirka-mimara ove stranice]. Pravila wikipedije ne dopuštaju objavljivanje zaštićenih autorskih djela i/ili prepisivanje teksta iz drugih izvora. Stoga vas da molimo da, ako '''imate''' dozvolu za prepisivanje, to i napišete na stranici [[Razgovor:Muzej Mimara]]. Ako dozvolu za objavljivanje ipak '''nemate''', vaš doprinos će biti poništen. Zahvaljujemo na razumijevanju. --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 11:49, 27. svibnja 2026. (CEST) 4ghwtu26b8a9q4k1evxysh06bqirdpw 0 810840 7468964 7457941 2026-05-26T12:42:07Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Bivše države u Africi|Bivše države u Africi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi|Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468964 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Kolonijalna Nigerija |hr_ime =Kolonijalna Nigerija |izvorno_ime =<small>Colonial Nigeria</small> |status = |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država =[[Britansko Carstvo]] |vlada_tip =[[monarhija]] |godina_start =[[1914.]] |godina_kraj =[[1960.]] |događaj_start =osnivanje |era = [[Kolonijalizam]] |datum_start =[[1. siječnja]] [[1914.]] |datum_kraj =[[1. listopada]] [[1960.]] |događaj_kraj=nezavisnost |fusnote = |p1=Protektorat Sjeverna Nigerija |flag_p1=Flag_of_the_Northern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |p2=Protektorat Južna Nigerija |flag_p2=Flag_of_the_Southern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Nigerija |flag_s1=Flag_of_Nigeria.svg |s2= |flag_s2= |zastava =Flag_of_Nigeria_(1952–1960).svg |zastava_tip = |grb =Badge_of_Nigeria_(1952–1960).svg |grb_tip = |mapa =Southern_and_Northern_Nigeria_c._1914.jpg |mapa_opis = Karta kolonije iz 1914. |glavni_grad =[[Lagos]] |himna = |jezik =[[engleski jezik|engleski]], [[Joruba (jezik)|joruba]], [[Igbo jezik|igbo]], [[Hausa jezik|hausa]] i ostali [[Edo jezik|Edo]], [[Ijoid jezici|Ijodski]] |vođa1=[[Frederick Lugard]] |godina_vođa1=1914. – 1919. (prvi) |vođa2= |godina_vođa2= |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4=James Wilson Robertson |godina_vođa4=1954. – 1960. (posljednji) |titula_vođa1 =[[guverner]] |titula_vođa4 =guverner |stat_površina1=876.953 |stat_pop1=31 156.027 |stat_godina1=1952. |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[islam]], [[kršćanstvo]], [[animizam]] |valuta= }} '''Kolonijalna Nigerija''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Colonial Nigeria'') bila je dio [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] od [[1. siječnja]] [[1914.]] do [[1. listopada]] [[1960.]] kada je [[Nigerija]] proglasila nezavisnost. == Povijest i osobine== Nakon što je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanska]] vlada preuzela izravnu kontrolu nad teritorijima [[Royal Niger Company]]ja, sjeverna područja preimenovana su u [[Protektorat Sjeverna Nigerija]], a južna u [[riječna delta|delti]] [[Niger (rijeka)|Nigera]] i duž obale u [[Protektorat Južna Nigerija]]. [[Lagos]] je ostao glavni grad juga, a [[Zungeru]] novi glavni grad sjevera. U skladu s preporukom posljednjeg guvernera južnog protektorata [[Frederick Lugard|Fredericka Lugarda]], dva protektorata su se službeno ujedinila [[1. siječnja]] [[1914.]] u ''Koloniju i Protektorat Nigerija''.<ref name=brit/> Nakon Lugardovog uspjeha u kolonizaciji sjevera, metodom neizravne vlasti, u kojoj se on i nadalje koristio postojećim [[tradicija|tradicijskim]] [[Domorodački narodi|domorodačkim]] nosioicima vlasti na nižim razinama. Njegova metoda se pokazala vrlo učinkovitom i ekonomičnom jer je tražila vrlo malo vlastitog osoblja. Pored tog je domicilnom stanovništvu pružala utisak da se ništa bitno nije promijenilo, jer nije zadirala u običaje i vjerska uvjerenja, pa nije bilo ni velikog otpora. Iako je taj sustav imao ugrađene proturječnosti, tijekom godina se razvio se u sofisticirani oblik lokalne vlasti, naročito po emiratima i postao obilježje britanske kolonijalne vlasti u Africi.<ref name=brit/> Britansku vladavinu pratile su brojne promjene; od [[obrazovanje|obrazovanja]], do širenja [[kršćanstvo|kršćanstva]] i [[engleski jezik|engleskog]] kao [[Lingua franca|lingua france]]. Uvedeno je [[tržišno gospodarstvo]], novi oblici prijevoza ([[željeznica]]) i komunikacija ([[telegraf]], [[telefon]]). Velike [[plantaža|plantaže]] [[kakaovac|kakaovca]] i [[kikiriki]]ja postale su unosni [[izvoz]]nici, a sitni [[poljoprivrednik|poljoprivrednici]] počeli propadati i krenuli trbuhom za kruhom. Kako bi spriječili bilo kakvo ujedinjeno protivljenje svojoj vladavini, [[Britanci]] su provodili politiku [[divide et impera]] (''podijeli pa vladaj''), držeći nigerijske [[etnička skupina|etničke skupine]] što je više moguće razdvojene jedne od drugih. Tradicionalne vlasti su kooptirane na sjeveru, gdje su [[musliman]]ski [[emir]]i pružali snažan otpor širenju [[Zapadni svijet|zapadnjačkog]] obrazovanja koje su provodile razne kršćanske [[Misionarstvo|misije]]. Na jugu su Britanci povremeno stvarali političku hijerarhiju tamo gdje je prije nije bilo; u većini slučajeva vladali su preko onih koji su bili najpovodljiviji, bez obzira jesu li ti ljudi zauzimali tradicionalne položaje vlasti ili ne. Kako se zapadnjačko obrazovanje i kršćanstvo brzo širilo na jugu, a na sjeveru puno sporije, razvoj je bio mnogo sporiji na sjeveru, a rastuća razlika između sjevera i juga kasnije je uzrokovala političke napetosti.<ref name=brit/> Daljnje raslojavanje pratilo je izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Tad je [[vojska]] kolonije izvršila invaziju na [[Njemački Kamerun]], nakon tog je uslijedila dugotrajna kampanja koja je trajala do [[1916.]] Kasnije je nigerijska vojska poslana u [[Istočna Afrika|Istočnu Afriku]] (i za [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ponovno je ratovala po Istočnoj Africi i [[Burma|Burmi]]).<ref name=brit/> Nakon poraza [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] u ratu, [[Liga naroda]] je [[20. srpnja]] [[1922.]] podijelila teritorij Njemačkog Kameruna, na dva dijela, te upravu nad njima dala [[Francusko carstvo|Francuskoj]] ([[Francuski Kamerun]]) i [[Britansko Carstvo|Velikoj Britaniji]] ([[Britanski Kamerun]]). Britanija je provodila svoj [[Mandat (politika)|mandat]] u Britanskom Kamerunu kao dijelom svoje kolonije. Nakon Drugog svjetskog rata dotadašnja mandatna područja Lige naroda preimenovana su u povjerenička područja [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].<ref name=brit/> Iako se kolonijalna vlast činila stabilnom u prva dva desetljeća [[20. stoljeće|20. stoljeća]], Britanci su se mučili da zadrže kontrolu nad svojom kolonijom i nastavili su to činiti sve dok Nigerija nije postala neovisna [[1960.]] Kad bi se suočili s većim otporom, odobrili bi poneke političke [[reforma|reforme]], da umanje privlačnost radikalnijih prijedloga. U ranoj fazi kolonijalne vladavine, Nigerijci su prosvjedovali protiv načina na koji su se prikupljale vodne naknade i porezi na kućanstva. Nigerijci su također tražili veću političku zastupljenost. Zbog tog je [[1914.]] osnovano Nigerijsko zakonodavno vijeće s poprilično limitiranom ovlastima. Ono je [[1922.]] godine zamijenjeno većim vijećem, u koji su ulazili i izabrani vijećnici iz [[Lagos]]a i [[Calabar]]a. I pored tog su njegove ovlasti bile ograničene, a sjeverne provincije ostale izvan njegove jurisdikcije. Reprezentativniji sustav pojavio se tek [[1946.]] godine, kad je svaka provincija imala vlastitu skupštinu, s većinom izabranih zastupnika (iako ne svih). Tad je postojao i Dom poglavara, a u Lagosu i središnje Zakonodavno vijeće. Do [[1919.]] godine Nacionalno vijeće Britanske Zapadne Afrike, organizacija koja se sastojala od elita diljem Zapadne Afrike, zahtijevalo je da polovica članova Zakonodavnog vijeća budu Afrikanci, pored tog su tražili da se osnuje [[sveučilište]] u Zapadnoj Africi, i više položaje za Afrikance u kolonijalnoj administraciji. Počevši od [[1920-ih]], brojni Nigerijci udružili su se drugim crncima po svijetu u širi projekt panafrikanizam, koji je nastojao osloboditi crnce od [[Rasizam|rasizma]] i [[europa|europske]] dominacije. Prvu nigerijsku [[Politička stranka|političku stranku]], Nigerijsku nacionalnu demokratsku stranku, osnovao je [[1923.]] [[Herbert Macaulay]], unuk prvog afričkog [[biskup]]a Samuela Ajayija Crowthera. Ona se uspješno natjecala za tri mjesta u Zakonodavnom vijeću Lagosa. Nakon [[1930-ih]] ciljevi politike usredotočili su se na načine kako da se okonča britanska vladavina. Nigerijski omladinski pokret, pojavio se [[1934.]] godine, kad su njegovi članovi pobijedili na [[izbori]]ma za Zakonodavno vijeće. Nakon [[1940.]] godine došlo je do omasovljavanja političkih organizacija. Najimpresivnija je bila Nacionalno vijeće Nigerije i Kameruna, koju su [[1944.]] osnovali Macaulay i [[Nnamdi Azikiwe]] (budući prvi predsjednik Nigerije školovan u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]), ona je okupila više od 40 različitih organizacija. Pokret protiv kolonijalne vladavine, okupio je šarenoliko društvo, od [[vojnik]]a iz Drugog svjetskog rata, do [[novinar]]e, buntovnih omladinaca, [[intelektualac]]a, sve do žena s tržnica i seljaka.<ref name=brit/> Tadašnji generalni guverner John Stuart Macphersons je zbog tog [[1951.]] donio novi [[ustav]], kojim bi kolonijalni sustav postao demokratičniji, stvaranjem središnjeg Zastupničkog doma, ali su trzavice između središnjeg i regionalnih zakonodavnih tijela, odgodile njegovu primjenu. Novi ustav iz [[1954.]] doveo je do [[federalizam|federalizacije]] zemlje, stvaranjem regija, a kasnije provincija, koje su dobile veće ovlasti na račun središnje vlasti u Lagosu. Ni ta promjena nije zadovoljila Nigerijce, pa su Britanci popustili i dali Nigeriji da proglasi neovisnost.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Nigeria/Nigeria-as-a-colony | title =''Nigeria as a colony'' | accessdate =2026-05-04 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Nigeria Colony and Protectorate}} * [https://www.cfr.org/articles/lord-lugard-created-nigeria-104-years-ago ''Lord Lugard Created Nigeria 104 Years Ago'' (na portalu Council on Foreign Relations)] {{en icon}} [[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] [[Kategorija:Povijest Nigerije]] 47rmlfjreou3ak7qiqhidp70obmkua2 0 811139 7469013 7459666 2026-05-26T13:14:44Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati]]; ±[[Kategorija:Povijest europskog kolonijalizma]]→[[Kategorija:Britanski kolonijalizam u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469013 wikitext text/x-wiki {{Tvrtka | grupa = | ime =Royal Niger Company | slika =[[datoteka:Ensign of the Royal Niger Company (1888-1899).svg|240px]] | vrsta = [[Dioničko društvo]] | osnutak = [[1886.]] | osnivači = | sjedište =[[London]], [[Engleska]] | predsjednik = George Goldie | ključne_osobe= | industrija =[[trgovina]] | proizvodi = | zaposleni = | slogan = | web = | sjedište_grad = | sjedište_država ={{DZ+X|UK}} | pod_posluženo = | usluge = | prihod = | operativni_prihod = | neto_dobit = | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati =[[31. prosinca]] [[1899.]] | dodatak = |}} '''Royal Niger Company''' ([[Hrvatski jezik|hrvatski]]: ''Kraljevsko nigersko društvo'') bilo je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britansko]] [[dioničko društvo]] koje je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] sudjelovalo u [[Utrka za Afriku|Utrci za Afriku]] u dolini rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]].<ref name=brit/> == Povijest== Svojim djelovanjem pomoglo je širenju [[Britansko Carstvo|britanskog kolonijalnog carstva]] u kraju koji je kasnije postao [[Kolonijalna Nigerija|Kolonija Nigerija]], odnosno današnja [[Nigerija]]. Osnivač društva Georg Goldie u to vrijeme upravitelj National African Companyja, uspio je do [[1885.]] sklopiti [[ugovor]]e s nekoliko [[Nigerija|nigerijskih]] [[emir]]a, kojima je (tako se nadao) osigurao pristup rijeci [[Benue (rijeka)|Benue]] i [[Čad (jezero)|jezeru Čad]], koji su [[Nijemci]] iz [[Kamerun]]a htjeli zatvoriti.<ref name=brit/> Na osnovu tog je [[1899.]] dobio [[povelja|povelju]] od kraljice [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Viktorije]] da preimenuje [[dioničko društvo|društvo]] u Royal Niger Company i s njim je [[kolonijalizam|kolonizirao]] krajeve duž rijeka [[Niger (rijeka)|Niger]] i [[Benue (rijeka)|Benue]] i tako pretekao [[Francuzi|Francuze]] na zapadu i Nijemce na istoku u prodoru prema [[Sudan]]u. Nakon početnih uspjeha kompanija je zapala u teškoće. Odluka da uvode visoke [[pristojba|pristojbe]] stanovnicima [[Brass (Nigerija)|Brassa]] u [[Delta Nigera|Delti Nigera]], da [[trgovina|trguju]] po [[tržnica]]ma na njihovu teritoriju, na koje su oni dotad [[tradicija|tradicionalno]] odlazili, polazala se katastrofalom. Ona je izazvala toliki bijes kod [[Domorodački narodi|domorodoca]], da su oni napali i razorili njihovo sjedište [[Akassa|Akassu]] u [[estuarij]]u rijeke [[Nun (rijeka)|Nun]]. Pored tog na sjeveru osim nekoliko minornih [[emirat]]a nije uspjela pokoriti [[Fulbe|fulanski]] [[Kalifat Sokoto]].<ref name=brit/> Kako je ušla i u spor s [[Francusko kolonijalno carstvo|Francuskom]] oko teritorija, i prava na trgovinu, a u London su dolazile brojne pritužbe stanovnika Brassa, to je navelo britansku vladu da joj [[31. prosinca]] [[1899.]] oduzme povelju, i preuzme upravljanje društvom.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/topic/Royal-Niger-Company | title =''Royal Niger Company'' | accessdate =2026-05-08 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Royal Niger Company}} [[Kategorija:Britanske tvrtke]] [[Kategorija:Ugašene tvrtke]] [[Kategorija:Britanski kolonijalizam u Africi]] hkygjjl5bqgo0k42vbopozf2x4z149a 0 811187 7469014 7456998 2026-05-26T13:15:05Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Reljefni oblici u Nigeriji|Reljefni oblici u Nigeriji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Vodene mase u Nigeriji|Vodene mase u Nigeriji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469014 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Delta Nigera | izvorno_ime =<small>Niger Delta</small> | slika=1898_Map_of_the_Niger_Delta_by_Harold_Bindloss.jpg | veličina_slike =320px | opis_slike =<center>Karta [[riječna delta|delte]] iz [[1898.]] | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{Z+X|NIG}} | lokacija1_ime =[[Savezne države Nigerije|Savezne države]] | lokacija1_info =[[Abia (država)|Abia]], [[Akva Ibom]], [[Bayelsa]], [[Cross River]], [[Delta (država)|Delta]], [[Edo (država)|Edo]], [[Imo]], [[Ondo (država)|Ondo]], [[Rivers (država)|Rivers]] }} '''Delta Nigera''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Niger Delta'') je [[riječna delta|delta]] rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] kojom uvire u [[Beninski zaljev]].<ref name=brit/> Ona je i jedna od [[Nigerija|nigerijskih]] [[Zemljopisna regija|geografskih regija]]. == Geografija == Delta ima [[površina|površinu]] od 70.000 [[km²]], tj. 7,5 % ukupne površine Nigerije <ref name=pov>{{cite web | url =https://businessday.ng/life/article/what-nigerias-independence-means-for-niger-delta/ | title =''What Nigeria's independence means for Niger Delta'' | accessdate =2026-05-08 | language=engleski | publisher=BusinessDay}}</ref> Ona se proteže oko 500 [[km]] duž obale, od [[ušće|ušća]] rijeke [[Benin (rijeka)|Benin]] na [[zapad]]u do ušća rijeke [[Imo (rijeka)|Imo]] na [[istok]]u, i 168 [[km]] do vrha delte kod grada [[Onitsha|Onitshe]] gdje se račvaju dva glavna rukavca Nigera [[Forcados (rijeka)|Forcados]] i [[Nun (rijeka)|Nun]].<ref name=delta>{{cite web | url =https://www.feow.org/ecoregions/details/506 | title =''Niger Delta'' | accessdate =2026-05-05 | language=engleski | publisher=Freshwater Ecoregions of the World (FEOW)}}</ref> Preko 80 % delte sezonski [[poplava|plavi]], pa [[močvara|močvare]], [[jezera|jezera]] i [[bara|bare]] ostaju i kad se poplavne vode slegnu. Poplave počinje pred kraj sezone [[kiša]] u [[kolovoz]]u, s vrhuncem u [[listopad]]u, a smanjuje se u [[prosinac|prosincu]]. Pored [[oborina]], hidrološki režim određuju i [[morske mijene]]. Nakon izgradnje [[brana|brane]] [[Kainji]] na Nigeru, pojačan je utjecaj [[plima|plime]], pa morska voda pdopire sve do [[Poplavna nizina|poplavne ravnice]] rijeke [[Nun (rijeka)|Nun]].<ref name=delta/> Delta se sastoji od tri glavna dijela; gornje riječne [[Poplavna nizina|poplavne ravnice]], donje [[plima|plimne]] ravnice i pojasa [[otok]]a duž obale. Gornji dio delte obrastao je gustom [[Tropska kišna šuma|tropskom prašumom]], koja se nizvodno u plimnoj ravnici pretapa u [[mangrove|mangrovu]] [[šuma|šumu]]. Mangrove šume pokrivaju otprilike 5000 [[km²]] delte, pojedina [[stablo|stabla]] [[rizofora]] izrastu do visine od 40 [[metar|m]]. visine).<ref name=delta/> Ona je pravi [[labirint]] [[vodotok]]a i kanala, pored najvećih; Nun, Forcados, Orashi, postoje i brojni manji; Sombriero, Bonny, Brass i New Calabar. [[Sedimenti]] iz rijeke Niger, pod utjecajem [[Morske mijene|morskih mijena]], stvorili su 20 glavnih otoka duž obale delte. Oni danas obuhvaćaju površinu od 2000 [[km²]], a nekoliko njih doseže visinu od 4 [[metar|m]] iznad razine mora.<ref name=delta/> Delta Nigera je drevna i ima povijest [[sedimentacija|sedimentacije]] koja se proteže kroz desetke milijuna godina, s tri glavna ciklusa taloženja. Od sredine [[Kreda (geološki period)|krede]], preko [[paleocen]]a do [[eocen]]a i [[holocen]]a. Proces je započeo u [[pleistocen]]u, kad je razina mora bila niska, tad je rijeka Niger usjekla duboki zaljev svoje buduće delte. Današnja delta Nigera formirana je tijekom holocena, pri kraju posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Tijekom posljednjih 6000 godina poplavna nizina delte klizila je [[prud]]ovima sve dalje u more, preko [[Bočata voda|bočatih]] mangrovih močvara. Danas oko 2/3 sedimenta koji Niger donosi u deltu, potječe od [[pritoka|pritoke]] [[Benue (rijeka)|Benue]].<ref name=delta/> === Ribe === U vodama delte živi nekoliko vrsta [[endem]]skih [[riba]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Sleđevke|sleđevki]], to su dentikularna [[Denticeps clupeoides|haringa]] (''Denticeps clupeoides'') i [[Phractolaemus ansorgii|haringa blatarica]] (''Phractolaemus ansorgii''), koja je [[Dvodihalice|dvodihalica]] jer ima [[škrge]] i [[pluća]] i [[Pantodon buchholzi|riba leptir]] (''Pantodon buchholzi''), koja također može disati izvan vode i letjeti na kratke udaljenosti.<ref name=delta/> Pored njih u delti živi gotovo endemska [[Slatka voda|slatkovodna]] [[Dasyatis garouaensis|raža]] (''Dasyatis garouaensis'') i ugrožena [[Urogymnus ukpam|bodljikava]] raža (''Urogymnus ukpam'').<ref name=delta/> == Delta kao regija == Unutar delte leži 9 [[Savezne države Nigerije|nigerijskih saveznih država]]; [[Abia (država)|Abia]], [[Akva Ibom]], [[Bayelsa]], [[Cross River]], [[Delta (država)|Delta]], [[Edo (država)|Edo]], [[Imo]], [[Ondo (država)|Ondo]], [[Rivers (država)|Rivers]]. U njima živi više od 31 milijuna ljudi i preko 40 [[Etnička skupina|etničkih skupina]]. Ekonomija delte donedavno se bazirala na [[ribarstvo|ribarstvu]] i [[poljoprivreda|poljoprivredi]], i kulturama poput [[jam]]a, [[manioka|manioke]] i [[Palma uljarica|palmi uljarica]]. Otkako je [[1960-ih]] pronađena [[nafta]], danas je regija je glavni [[izvoz]]nik nafte i [[zemni plin|zemnog plina]]. To je dovelo do značajnog [[Onečišćenje|onečišćenja]] voda, što ugrožava ribarstvo.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Niger-Delta | title =''Niger Delta, geographical region, Africa'' | accessdate =2026-05-08 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Niger Delta}} * [https://www.britannica.com/place/Niger-Delta ''Niger Delta'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}} [[Kategorija:Riječne delte u Africi]] [[Kategorija:Riječne delte]] [[Kategorija:Vodene mase u Nigeriji]] de31sio0r5t9mfad7af8uoitr0e44r7 0 811468 7468935 7459223 2026-05-26T12:32:30Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Povijest Afrike po razdobljima]]; ±[[Kategorija:Povijest europskog kolonijalizma]]→[[Kategorija:Europska kolonizacija Afrike]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468935 wikitext text/x-wiki {{Infookvir ugovor | ime =Berlinska konferencija | puno ime = | slika = Kongokonferenz.jpg | veličina =280px | opis slike =Ilustracija sudionika iz Berliner Zeitunga | vrsta =[[Međunarodni ugovor]] | datum izrade =[[1884.]] – [[1885.]] | datum potpisa =[[26. veljače]] [[1885.]] | mjesto potpisa =[[Berlin]] | datum valjanosti = | uvjet valjanosti = | kraj valjanosti = | potpisnici = | stranke = | ratificirali = | depozitar = | jezik = | jezici = }} '''Berlinska konferencija''' je ime za niz pregovora vođenih od [[15. studenoga]] [[1884.]] do [[26. veljače]] [[1885.]]) u [[Berlin]]u, na kojima su se tadašnje vodeće [[velesila|europske sile]] sastale kako bi odlučile o svim pitanjima vezanim uz [[sliv]] rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]] u [[Središnja Afrika|Središnjoj Africi]].<ref name=brit/> Tijekom konferencije, sudionici su raspravljali i o drugim povezanim pitanjima i dogovorili zajednički okvir za legalizaciju daljnje [[Europa|europske]] [[kolonizacija|kolonizacije]] Afrike. Nakon konferencije, tempo europskih zahtjeva na afričkom kolonijama se povećao, što je bio dio već započete [[Utrka za Afriku|Utrke za Afriku]].<ref name=brit/> Konferenciju je organizirao [[Njemačko Carstvo|njemački]] [[kancelar]] [[Otto von Bismarck]] koji je poslao pozive. Cilj konferencije je bio riješiti probleme vezane uz [[Kongo (rijeka)|rijeku Kongo]] i drugdje po Africi. Neposredni povod za sazivanje konferencije bio je [[Kraljevina Portugal|portugalski]] zahtjev za [[estuarij]]em Konga, čemu se oštro protivio [[Belgija|belgijski]] kralj [[Leopold II. Belgijski|Leopold II]] jer bi to ugrozilo njegovu [[Slobodna Država Kongo|Slobodnu Državu Kongo]]. Širi razlog za konferenciju bilo je rivalstvo i podozrivost kojim su europske [[velesila|velesile]] gledale na međusobne pokušaje kolonijalnog širenja u Africi.<ref name=brit/> Na konferenciji su sudjelovali predstavnici 14 zemalja; od [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Treća Francuska Republika|Treće Francuske Republike]], [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]], [[Kraljevina Portugal|Kraljevine Portugal]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], [[Danska|Kraljevine Danske]], [[Španjolska|Kraljevine Španjolske]], [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]], [[Švedska|Kraljevine Švedske]], [[Norveška|Kraljevine Norveške]], [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] do [[Rusko Carstvo|Ruskog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Na kraju konferencije potpisan je Opći akt Berlinske konferencije, službeni [[dokument]] koji je sadržavao šest [[deklaracija]]. Sliv rijeke Kongo proglašen je neutralnim (na to se potpisnici u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] uopće nisu obazirali), jamčio je slobodu trgovine i plovidbe za sve države u slivu, zabranjivao je trgovinu robljem; predviđao je slobodnu plovidbu rijekom [[Kongo (rijeka)|Kongo]] i rijekom [[Niger (rijeka)|Niger]]; te uspostavio okvir za priznavanje svake nove kolonizacije afričkog teritorija od strane europskih sila. Iako je europska utrka za afričkim kolonijama započela prije puno godinama, tempo kolonizacije se nakon konferencije jako ubrzao.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/event/Berlin-West-Africa-Conference | title =''Berlin Conference'' | accessdate =2026-05-14 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Berlin Conference (1884)}} * [https://www.ebsco.com/research-starters/history/berlin-conference-and-partition-africa ''Berlin Conference and the Partition of Africa''] {{en icon}} [[Kategorija:Međunarodni odnosi]] [[Kategorija:Europska kolonizacija Afrike]] [[Kategorija:Imperijalizam]] ls4tsoqmfdp7dc7jg45ixas791qfk3z 0 811469 7468936 7461701 2026-05-26T12:32:57Z Argo Navis 852 −[[Kategorija:Povijest europskog kolonijalizma]]; ±[[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati]]→[[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468936 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Protektorat Obale Nigera |hr_ime =Protektorat Obale Nigera |izvorno_ime =<small>Niger Coast Protectorate</small> |status = [[kolonija]] [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država =[[Britansko Carstvo]] |vlada_tip =[[monarhija]] |godina_start =[[1884.]] |godina_kraj =[[1900.]] |događaj_start =osnivanje |era = [[Kolonijalizam]] |datum_start = [[1884.]] |datum_kraj =[[1. siječnja]] [[1900.]] |događaj_kraj=Ujedinjenje s Protektoratom Južna Nigerija |fusnote = |p1=Beninsko Kraljevstvo |flag_p1= |p2= |flag_p2= |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Protektorat Južna Nigerija |flag_s1=Flag_of_the_Southern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |s2= |flag_s2= |zastava =Flag_of_the_Niger_Coast_Protectorate_(1893–1899).svg |zastava_tip = |grb =Badge_of_the_Niger_Coast_Protectorate.svg |grb_tip = |mapa =Golf_von_Guinea_um_1890.jpg |mapa_opis = Karta protektorata |glavni_grad =[[Calabar]] |himna = |jezik =[[engleski jezik|engleski]], [[Igbo jezik|igbo]], [[Ibibio jezik|ibibio]], [[Edo jezik|edo]] |vođa1=Edward Hyde Hewett |godina_vođa1=1884. – 1891. (prvi) |titula_vođa1 =[[konzul]] |vođa2=Ralph Moor |godina_vođa2=1896. – 1900. (posljednji) |titula_vođa2=konzul |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4= |godina_vođa4= |stat_površina1= |stat_pop1= |stat_godina1= |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[kršćanstvo]], [[animizam]] |valuta= }} '''Protektorat Obale Nigera''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Niger Coast Protectorate'') bila je [[Britansko Carstvo|britanska]] [[kolonija]] u [[Delta Nigera|Delti Nigera]], koja je postojala od [[1884.]] do [[1900.]].<ref name=iwc/> == Povijest == Protektorat je osnovan [[1885.]] u Delti Nigera, pod imenom '''Protektorat rijeka ulja''' (Oil Rivers Protectorate). [[Britanci]] su ga tako nazvali zbog brojnih rijeka u delti, duž čijih su obala rasle guste šume [[palma uljarica|palmi uljarica]] iz kojih se dobija [[ulje]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Oil-Rivers | title =''Oil Rivers region, Nigeria'' | accessdate =2026-05-10 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Protektorat je formalno osnovala [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|britanska]] vlada, nakon [[Berlinska konferencija|Berlinske konferencije]] ([[1884.]] – [[1885.]]), koja je regulirala pitanja daljnje [[Europa|europske]] [[kolonizacija|kolonizacije]] i [[Trgovina|trgovine]] po [[Afrika|Africi]]. On je stvoren da štiti britanske trgovinske interese, s osobitim akcentom na prometovanje [[palmino ulje|palminim uljem]], i da se spriječi druge [[velesila|europske sile]] da zadiru u britanske kolonije u regiji.<ref name=iwc/> Proces uspostavljanja odvijao se kombinacijom [[diplomacija|diplomatskih]] sporazuma, [[ugovor]]a s lokalnim [[poglavica]]ma, koje bi na kraju britanska vlada i formalno svojom deklaracijom potvrđivala. Britanci su uvjeravali lokalne vladare i moćnike u prednost britanske zaštite i tako stekli važna [[Trgovište|trgovišta]] poput [[Calabar]]a, [[Bonny (Nigerija)|Bonny]]ja, [[Brass (Nigerija)|Brassa]] i [[Opobo|Opoba]]. Ugovori su Britaniji često davali ekskluzivna trgovačka prava ([[monopol]]), pravo na [[konzul]]a u tom području i ovlast da intervenira u sporovima. Iako su ugovori bili sročeni tako da su naizgled bili korisni za obje strane, oni su ograničavali političku autonomiju [[Domorodački narodi|domorodoca]]. Nakon pregovora s lokalnim vođama i u skladu s direktivama Berlinske konferencije, Britanija je [[1885.]] službeno proglasila Protektorat rijeka ulja (Oil Rives Protectorate). Za upravitelja je postavljen britanski konzul, sa zadatkom da štiti britanske interese i u kordinaciji s National African Companyom (kasnije [[Royal Niger Company]]) koja je dobila [[povelja|povelju]] da kolonizira i eksploatira krajeve duž rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]] i Delte Nigera, održava red i mir.<ref name=iwc/> Kako je otpor [[Domorodački narodi|domorodoca]] rastao i održavanje reda i mira postajalo sve skuplje, Britanija je odlučila da se više ne može oslanjati na privatno [[dioničko društvo]] za upravljanje tako velikim i važnim područjem. Zbog tog je vlada [[1893.]] preuzela kontrolu nad protektoratom kog je prezvala u Protektorat obale Nigera. Granice protektorata proširene su od Delte Nigera prema sjeveru duž rijeke Niger do [[Lokoja|Lokoje]], a dodana je i [[Kolonija Lagos]]. Britanska vlada postavila je Ralpha Moora za prvog generalnog konzula protektorata. Na kraju je Royal Niger Company [[1899.]] predala svoju povelju i posjede [[Britanska monarhija|Britanskoj monarhiji]], oni su zatim spojeni s Protektoratom obale Nigera kako bi se stvorio [[Protektorat Južna Nigerija]] [[1900.]] godine, koji je [[1914.]] spojen s [[Protektorat Sjeverna Nigerija|Protektoratom Sjeverna Nigerija]] u jedinstvenu [[Kolonijalna Nigerija|Koloniju Nigeriju]].<ref name=iwc>{{cite web | url =https://www.nwednyin.org/articles/the-oil-rivers-protectorate-of-1885 | title =''The Oil Rivers Protectorate of 1885'' | accessdate =2026-05-10 | language=engleski | publisher=International Workship Center, Uyo}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://www.britannica.com/place/Oil-Rivers ''Oil Rivers region, Nigeria''] {{en icon}} [[Kategorija:Bivše britanske kolonije i protektorati u Africi]] [[Kategorija:Povijest Nigerije]] 5vnzu4tpr86m39zq8iady8f4sqzivgz 4 811755 7468971 7468431 2026-05-26T12:48:58Z Croxyz 205325 /* Neumski koridor */ 7468971 wikitext text/x-wiki {{TOC desno}} Dana '''17. svibnja 2026.''' preskočena je brojka od '''233&nbsp;000 članaka'''. Svi članci koji su objavljeni 17. svibnja 2026. od 00:00 do 23:59 ulaze u izbor za jubilarni članak. Glasovanje započinje '''23. svibnja 2026.''' u '''00:00''' i traje do '''29. svibnja 2026.''' u '''23:59''' sati. == Pomagalo za stvaranje popisa članaka za jubilarac == * [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac '''hrwp.toolforge.org/jubilarac'''] == [[Wikipedija:Jubilarni članci/Prijedlog promjene pravila|Pravila izbora jubilarnog članka]] == 1. '''Članci''' # U izbor ulaze članci nastali onoga dana kada je preskočena jubilarna brojka. Primjerice, ako je jubilarna brojka preskočena 18. listopada u 23:35, tada u glasovanje ulaze članci nastali 18. listopada u razdoblju od 00:00 do 23:59. # Glasuje se za sve članke, pa i mrve, a i one sa predloškom radovi (ukoliko će članak biti dopunjen, a predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki> uklonjen do završetka glasovanja), veće od 3000 bajtova nastale na dan kad je preskočena jubilarna brojka. # Glasuje se i za članke manje od 3000 bajtova ukoliko nisu označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki>. # Ne glasuje se za sljedeće članke: ::* manje od 3000 bajtova ukoliko su označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki> ::* članke koji su premješteni na stranicu za razgovor ::* stranice za preusmjeravanje ::* razdvojbene stranice ::* članke koje su napravili botovi ::* članke predložene za brisanje == Napomena == *S obzirom da je ovo glasovanje {{za}} najbolji jubilarni članak, <u>'''ne glasujte''' {{protiv}}</u>, jer ne biramo [[Wikipedija:Izabrani članci|izabrani članak]], već samo onaj koji vam se najviše dopada, njegova tema, uređenost, za koji ste ocijenili da je kao novi članak najbolji ili želite pozitivnim glasom potaknuti novoga suradnika na nastavak uređivanja, a svaki od ovih članaka, može biti jednom izabrani članak, ali za takve članke se glasuje i odlučuje na drugom mjestu. == Novi članci započeti 17. svibnja (abecednim redom) == === [[Dara (pjevačica)]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:46, 25. svibnja 2026. (CEST) === [[Kolonija Lagos]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:19, 25. svibnja 2026. (CEST) === [[Kraljevska vlada Laosa u egzilu]] === #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) === [[Neumski koridor]] === #{{za}}--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 13:15, 23. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} -- [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:59, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 19:50, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 11:29, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:20, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 26. svibnja 2026. (CEST) === [[Neviusia alabamensis]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:46, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:21, 25. svibnja 2026. (CEST) === [[Nogometni kup FBiH 2015./16.]] === #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) === [[Popis vrsta roda Crataegus]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1925./26.]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1926./27.]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1926./27.]] === == Novi članci započeti 17. svibnja manji od 3000 bajtova (abecednim redom) == === [[Adamawa (visoravan)]] === === [[Dobroviš]] === === [[Donja Lomnica (Srbija)]] === === [[Donja Lopušnja]] === === [[Gornji Orah]] === === [[Gornji Prisjan]] === === [[Gradište (Vlasotince, Srbija)]] === === [[Gunjetina]] === n45csb3e1zutqvh47mtrdtuocg1abws 7469025 7468971 2026-05-26T14:05:21Z Neptune, the Mystic 95253 /* Novi članci započeti 17. svibnja (abecednim redom) */ + 7469025 wikitext text/x-wiki {{TOC desno}} Dana '''17. svibnja 2026.''' preskočena je brojka od '''233&nbsp;000 članaka'''. Svi članci koji su objavljeni 17. svibnja 2026. od 00:00 do 23:59 ulaze u izbor za jubilarni članak. Glasovanje započinje '''23. svibnja 2026.''' u '''00:00''' i traje do '''29. svibnja 2026.''' u '''23:59''' sati. == Pomagalo za stvaranje popisa članaka za jubilarac == * [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac '''hrwp.toolforge.org/jubilarac'''] == [[Wikipedija:Jubilarni članci/Prijedlog promjene pravila|Pravila izbora jubilarnog članka]] == 1. '''Članci''' # U izbor ulaze članci nastali onoga dana kada je preskočena jubilarna brojka. Primjerice, ako je jubilarna brojka preskočena 18. listopada u 23:35, tada u glasovanje ulaze članci nastali 18. listopada u razdoblju od 00:00 do 23:59. # Glasuje se za sve članke, pa i mrve, a i one sa predloškom radovi (ukoliko će članak biti dopunjen, a predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki> uklonjen do završetka glasovanja), veće od 3000 bajtova nastale na dan kad je preskočena jubilarna brojka. # Glasuje se i za članke manje od 3000 bajtova ukoliko nisu označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki>. # Ne glasuje se za sljedeće članke: ::* manje od 3000 bajtova ukoliko su označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki> ::* članke koji su premješteni na stranicu za razgovor ::* stranice za preusmjeravanje ::* razdvojbene stranice ::* članke koje su napravili botovi ::* članke predložene za brisanje == Napomena == *S obzirom da je ovo glasovanje {{za}} najbolji jubilarni članak, <u>'''ne glasujte''' {{protiv}}</u>, jer ne biramo [[Wikipedija:Izabrani članci|izabrani članak]], već samo onaj koji vam se najviše dopada, njegova tema, uređenost, za koji ste ocijenili da je kao novi članak najbolji ili želite pozitivnim glasom potaknuti novoga suradnika na nastavak uređivanja, a svaki od ovih članaka, može biti jednom izabrani članak, ali za takve članke se glasuje i odlučuje na drugom mjestu. == Novi članci započeti 17. svibnja (abecednim redom) == === [[Dara (pjevačica)]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:46, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) === [[Kolonija Lagos]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:19, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) === [[Kraljevska vlada Laosa u egzilu]] === #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) === [[Neumski koridor]] === #{{za}}--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 13:15, 23. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} -- [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:59, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 19:50, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 11:29, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:20, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 26. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) === [[Neviusia alabamensis]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:46, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:21, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) === [[Nogometni kup FBiH 2015./16.]] === #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) === [[Popis vrsta roda Crataegus]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1925./26.]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1926./27.]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1926./27.]] === == Novi članci započeti 17. svibnja manji od 3000 bajtova (abecednim redom) == === [[Adamawa (visoravan)]] === === [[Dobroviš]] === === [[Donja Lomnica (Srbija)]] === === [[Donja Lopušnja]] === === [[Gornji Orah]] === === [[Gornji Prisjan]] === === [[Gradište (Vlasotince, Srbija)]] === === [[Gunjetina]] === 42rmy7u4hti60wial85rrkcbs113h0c 7469539 7469025 2026-05-27T11:08:16Z Maestro Ivanković 73870 /* Novi članci započeti 17. svibnja (abecednim redom) */ glasovi "za" 7469539 wikitext text/x-wiki {{TOC desno}} Dana '''17. svibnja 2026.''' preskočena je brojka od '''233&nbsp;000 članaka'''. Svi članci koji su objavljeni 17. svibnja 2026. od 00:00 do 23:59 ulaze u izbor za jubilarni članak. Glasovanje započinje '''23. svibnja 2026.''' u '''00:00''' i traje do '''29. svibnja 2026.''' u '''23:59''' sati. == Pomagalo za stvaranje popisa članaka za jubilarac == * [https://hrwp.toolforge.org/jubilarac '''hrwp.toolforge.org/jubilarac'''] == [[Wikipedija:Jubilarni članci/Prijedlog promjene pravila|Pravila izbora jubilarnog članka]] == 1. '''Članci''' # U izbor ulaze članci nastali onoga dana kada je preskočena jubilarna brojka. Primjerice, ako je jubilarna brojka preskočena 18. listopada u 23:35, tada u glasovanje ulaze članci nastali 18. listopada u razdoblju od 00:00 do 23:59. # Glasuje se za sve članke, pa i mrve, a i one sa predloškom radovi (ukoliko će članak biti dopunjen, a predložak <nowiki>{{radovi}}</nowiki> uklonjen do završetka glasovanja), veće od 3000 bajtova nastale na dan kad je preskočena jubilarna brojka. # Glasuje se i za članke manje od 3000 bajtova ukoliko nisu označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki>. # Ne glasuje se za sljedeće članke: ::* manje od 3000 bajtova ukoliko su označeni predloškom <nowiki>{{mrva}} i {{radovi}}</nowiki> ::* članke koji su premješteni na stranicu za razgovor ::* stranice za preusmjeravanje ::* razdvojbene stranice ::* članke koje su napravili botovi ::* članke predložene za brisanje == Napomena == *S obzirom da je ovo glasovanje {{za}} najbolji jubilarni članak, <u>'''ne glasujte''' {{protiv}}</u>, jer ne biramo [[Wikipedija:Izabrani članci|izabrani članak]], već samo onaj koji vam se najviše dopada, njegova tema, uređenost, za koji ste ocijenili da je kao novi članak najbolji ili želite pozitivnim glasom potaknuti novoga suradnika na nastavak uređivanja, a svaki od ovih članaka, može biti jednom izabrani članak, ali za takve članke se glasuje i odlučuje na drugom mjestu. == Novi članci započeti 17. svibnja (abecednim redom) == === [[Dara (pjevačica)]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:46, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:08, 27. svibnja 2026. (CEST) === [[Kolonija Lagos]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:19, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:08, 27. svibnja 2026. (CEST) === [[Kraljevska vlada Laosa u egzilu]] === #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) === [[Neumski koridor]] === #{{za}}--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 13:15, 23. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} -- [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])</small> 14:59, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])</small> 19:50, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 11:29, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:20, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 14:48, 26. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:08, 27. svibnja 2026. (CEST) === [[Neviusia alabamensis]] === #{{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 12:37, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} <span style="color:#f1ce2f">☀</span> [[SUR:Runolist|<span style="color:#ad0000">'''Rȕnolīst'''</span>]]&thinsp;<nowiki>|</nowiki>&thinsp;[[RSUR:Runolist|^þⰁ_č]] 00:46, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} [[Suradnik:SoupePrimordiale|SoupePrimordiale]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:SoupePrimordiale|razgovor]])</small> 19:21, 25. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 16:05, 26. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:08, 27. svibnja 2026. (CEST) === [[Nogometni kup FBiH 2015./16.]] === #{{za}} —[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 21:56, 24. svibnja 2026. (CEST) #{{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:08, 27. svibnja 2026. (CEST) === [[Popis vrsta roda Crataegus]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1925./26.]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1926./27.]] === === [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1926./27.]] === == Novi članci započeti 17. svibnja manji od 3000 bajtova (abecednim redom) == === [[Adamawa (visoravan)]] === === [[Dobroviš]] === === [[Donja Lomnica (Srbija)]] === === [[Donja Lopušnja]] === === [[Gornji Orah]] === === [[Gornji Prisjan]] === === [[Gradište (Vlasotince, Srbija)]] === === [[Gunjetina]] === 6h1ovdj7b8ijuza1uhvyjy5r1paj37b 0 811763 7469282 7468509 2026-05-27T03:08:42Z Ponor 38361 /* Galerija */ zamjena tablica-galerije, koja je loša za uske ekrane i slabog je kontrasta teksta, standardnom <gallery> 7469282 wikitext text/x-wiki {{infookvir tjesnac | ime = Neumski koridor | izvorno ime = {{small|Neumski pojas}}<ref>{{Citiranje weba |title=Pojas od osam kilometara zračne linije dijeli Hrvatsku na dva dijela… |url=https://akademija-art.hr/2020/01/04/zovu-ga-bosansko-more-bonjaci-ele-u-neumu-sagraditi-damiju/ |work= |publisher=akademija-art.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> |etimologija = |slika = Neum strip location map.svg |širina = 300 |x = 0.37 |y = 0.36 |tekst = [[slika:red circle (thin).svg|50px]] |boja = red | slika_opis = Neumski koridor označen crvenom bojom | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = | zemljovid_opis = | koordinate = {{coord|42|55|30|N|17|37|50|E|region:BA|display=inline}} | lokacija = [[Neum]], [[Hercegovačko-neretvanska županija]] | dio od = | spaja = | razdvaja = | dz = BIH | duljina = | najmanja širina = | prosječna širina = 10 | najveća širina = | najmanja dubina = | prosječna dubina = | najveća dubina = | površina = | zapremina = | najmanja temperatura = | prosječna temperatura = | najveća temperatura = | smrznuto = | salinitet = | pritoci = | otoci = | broj otoka = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = | mark = | marksize = | pushpin_label = | pushpin_label_position = | zaštita = }} '''Neumski koridor'''<ref>{{Citiranje weba |title=Neumski koridor |url=https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/carinsko-postupanje/neumski-koridor-2762/2762 |work= |publisher=carina.gov.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> kopneno je područje u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] široko približno {{nowrap|8 – 10 km}} koje spaja kontinentalni dio države s [[Jadransko more|Jadranskim morem]]. Istodobno fizički razdvaja najjužniji, uski priobalni pojas [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], područje [[Dubrovnik]]a, od ostatka države, čineći ga [[Eksklava|eksklavom]]. Ime je dobio po [[Neum]]u, jedinom bosanskohercegovačkom primorskom gradu, koji leži na istočnom kraju uskog, izduženog [[Neumski zaljev|zaljeva Klek-Neum]], dijela [[Malostonski zaljev|Malostonskog zaljeva]].<ref>{{Citiranje weba |title=Neum |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/neum |work= |publisher=enciklopedija.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Nastao je spletom povijesnih okolnosti nakon sklapanja [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mira u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]] godine, kada je, prigodom mijenjanja granica država, [[Dubrovačka Republika]] tražila da graniči s [[Tursko Carstvo|Turskim Carstvom]], a ne s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Kasnije, kada su se turske snage povukle, područje koridora postalo je dijelom Bosne i Hercegovine. == Zemljopis == Područje Neumskog koridora je [[Brijeg (reljef)|bregovito]] i velikim dijelom prekriveno šumom ili [[Makija|makijom]]. Klima je sredozemna, s vrućim suhim ljetnim razdobljem i većinom padalina u ostalom dijelu godine. Pogodna je za poljoprivrednu proizvodnju [[Agrumi|agruma]], smokava, badema, vinove loze, maslina<ref>{{Citiranje weba |title=Maslinarstvo na području općine Neum |url=https://hrcak.srce.hr/file/406126 |work= |publisher=hrcak.srce.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> i nekih [[Povrtlarstvo|povrtlarskih]] kultura (npr. [[krumpir]], [[zelje]], [[Luk (biljni rod)|luk]]), a osobito povoljna za [[Turizam|turističku djelatnost]]. Osim grada Neuma, u zaleđu se nalazi još nekoliko manjih naselja (Babin Do, Brestica, Dobrovo, Dubravica, Duži, Gradac, Kiševo i dr.). Od većih gradova Neumu su najbliži Dubrovnik (oko 65 km) i [[Mostar]] (oko 76 km).<ref>{{Citiranje weba |title=Karta za Neum i udaljenosti između gradova |url=https://www.udaljenosti.com/bosna/neum/ |work= |publisher=udaljenosti.com |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> == Povijest == Naselje Neum postoji već u [[Dalmacija (rimska provincija)|rimskoj Dalmaciji]], o čemu govore sačuvani zapisi iz 533. godine. Tamo se spominje ''Neuense'', starorimski [[municipij]] koji je igrao važnu ulogu na križanju putova koji su povezivali obalno područje sa zaleđem. Cijelo područje je u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bilo rubno područje samostalnog [[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Hrvatskog Kraljevstva]] i kasnije [[Hrvatsko Kraljevstvo (1102. – 1526.)|Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva]], odnosno [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], a stalno je bilo izloženo aspiracijama susjednih država ([[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]).<ref>{{Citiranje weba |naslov=Neum, bosanskohercegovačka oaza na Jadranu |url=https://business-magazine.ba/2023/08/21/neum-bosanskohercegovacka-oaza-jadranu/ |website=business-magazine.ba |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Nastanak Neumskog koridora vezan uz političko-vojna previranja s kraja 17. stoljeća, kada je na prostranom području jugoistočne Europe bjesnio [[Veliki turski rat]]. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirom u Srijemskih Karlovcima]] rat je završio 1699. godine, a jedna od posljedica je bilo veliko pomicanje granica Turskog Carstva. Mletačka Republika je u ratu znatno proširila svoj teritorij i sa svih strana došla na granice Dubrovačke Republike, kojoj to nije odgovaralo pa je zatražila da se u provedbi Karlovačkog mira na njezine granice vrate Osmanlije, što je i napravljeno.<ref>{{Citiranje weba |naslov=Kako je Neum pripao BiH – povijesni prikaz teritorijalne pripadnosti Neuma i okolice |url=https://identitet.hr/kako-je-neum-pripao-bih-povijesni-prikaz-teritorijalne-pripadnosti-neuma-i-okolice/ |website=identitet.hr |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Takvo stanje je potrajalo do ukidanja Dubrovačke Republike 1808. godine, kada je područje koridora bilo izloženo prodoru [[Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću|francuske]] vojske, a zatim i habsburške, te je povremeno dolazilo do sukoba s turskim postrojbama. [[Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.|Austro-ugarskim zaposjedanjem Bosne i Hercegovine 1878.]] godine Neumski koridor je ostao njezin sastavni dio, i to sve do uspostavljanja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]]. Tada je napravljena velika upravni preustroj cijele države, kojom su srpski vlastodršci ukinuli povijesne i etničke granice, te formirali oblasti prema vlastitim viđenjima i idejama. Neumski koridor potpao je pod umjetno stvorenu [[Mostarska oblast|Mostarsku oblast]].<ref>{{Citiranje enciklopedije |naslov=Neum |url=https://proleksis.lzmk.hr/806/ |enciklopedija=Proleksis enciklopedija|izdavač=LZMK |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Od 1929. godine, kada je ponovo došlo do velike reorganizacije formiranjem banovina, područje koridora je pripalo [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]]. Početkom Drugoga svjetskog rata to je područje ušlo u sastav [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a nakon rata postalo dio [[NR Bosna i Hercegovina|Narodne Republike Bosne i Hercegovine]], te po [[raspad SFRJ|raspadu SFRJ]] samostalne države Bosne i Hercegovine. == Usporeni međugranični promet i njegovo rješavanje == Zbog sve većeg turističkog prometa vozila kroz Neum, osobito poslije pristupanja Republike Hrvatske [[Europska unija|Europskoj Uniji]] 2013. godine, dolazilo je do čestih zastoja na oba granična prijelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.<ref>{{Citiranje weba |title=Zastoji na granicama uništavaju turistička putovanja, gosti neće htjeti u Neum i Mostar |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/zastoji-na-granicama-unistavaju-turisticka-putovanja-gosti-nece-htjeti-u-neum-i-mostar-1163494 |work= |publisher=večernji.ba |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Tražilo se rješenje kako omogućiti brži prolaz vozila preko Neumskog koridora pa je bilo prijedloga da se napravi ograđena cesta koja bi omogućila prolaz vozila bez [[Carina|carinske]] kontrole i spajala dva dijela Hrvatske, ili da se, na primjer, probije [[tunel]] koji bi išao ispod Neuma.<ref>{{Citiranje weba |title=Tunel ispod mora spaja Hrvatsku, spašava Neum |url=https://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Tunel-ispod-mora-spaja-Hrvatsku-spasava-Neum/191662 |work= |publisher=nezavisne.com |access-date=17. svibnja 2026.}}</ref> Rješenje je bilo otežano činjenicom da je još uvijek bio sporan vrh poluotoka [[Klek]]a, na koji pravo polažu obje susjedne države. Budući da se vlasti dviju država nisu uspjele dogovoriti kako riješiti problem, Republika Hrvatska je odlučila izgraditi visoki [[Pelješki most]], koji spaja dva dijela zemlje preko Malostonskog zaljeva i time zaobilazi Neumski koridor. == Galerija == <gallery class="center" mode="packed"> Datoteka:Bosensky koridor, pozar vyprahle macchie.jpg|Cesta kroz brdski reljef u zaleđu Neuma Datoteka:Neum road.jpg|Cestovno križanje u središtu Neuma Datoteka:Panorama Neuma4160457.jpg|Pogled iz Neuma na zaljev Klek-Neum Datoteka:Polutok Klek i granica.JPG|Zemljovid spornoga dijela hrvatsko-bosanskohercegovačke granice kod Neuma </gallery> == Vidi još == * [[Bosanskohercegovačko-hrvatska granica]] * [[Prevlaka (zemljopis)]] * [[Zemljopis Bosne i Hercegovine]] * [[Klek]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Neum]] [[Kategorija:Zemljopisni koridori]] [[Kategorija:Reljefni oblici u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hercegovačko-neretvanska županija]] b7mx4qx39364ytoh5zonriytr3ldnqx 0 811907 7468922 7468446 2026-05-26T12:18:34Z Fraxinus 3144 7468922 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir enciklika | ime = Magnifica humanitas | jezik = hrvatski | prijevod = Čudesna čovječnost | datum = 15. svibnja 2026. | papa = [[Lav XIV.|Lava XIV.]] | stranice = | broj = 1. od 1 | prije = [[Dilexit nos]] | poslije = | web_hr = | web_la = }} '''''Magnifica humanitas''''' ([[Crkveni latinski jezik|lat.]] za 'čudesna/veličanstvena čovječnost') je prva [[enciklika]] [[papa|pape]] [[Lav XIV.|Lava XIV.]] o [[umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]] koja je javnosti predstavljena 25. svibnja 2026. u [[Vatikan]]u.<ref name=najava>[https://ika.hkm.hr/novosti/prva-enciklika-pape-lava-xiv-magnifica-humanitas-bit-ce-objavljena-25-svibnja/ Prva enciklika pape Lava XIV. „Magnifica humanitas“ bit će objavljena 25. svibnja] ika.hkm.hr, [[Informativna katolička agencija]], objavljeno 18. svibnja 2026.</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2026-05/papa-lav-xiv-enciklika-magnifica-humanitas-umjetna-inteligencija0.html|title=Enciklika pape Lava XIV.: Umjetna inteligencija treba služiti čovječanstvu, a ne moći nekolicine|date=2026-05-25|publisher=[[Vatican News]]|access-date=2026-05-25}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/svijet/objavljena-prva-enciklika-pape-leona-xiv/39661|title=Objavljena prva enciklika pape Leona XIV.|date=2026-05-25|publisher=[[Katolički tjednik]]|access-date=2026-05-25}}</ref> ==Predstavljanje== Papa Lav XIV. potpisao je encikliku 15. svibnja 2026., na 135. obljetnicu objave okružnice ''[[Rerum novarum]]'' [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]]<ref name=najava/> Najavljeno je kako će encikliku 25. svibnja 2026. predstaviti prefekt [[Dikasterij za nauk vjere|Dikasterija za nauk vjere]] [[kardinal]] [[Víctor Manuel Fernández]], prefekt [[Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja|Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja]] kardinal [[Michael Czerny]], teologinja Anna Rowlands, istraživač umjetne inteligencije Christopher Olah te sveučilišna profesorica Leocadie Lushombo.<ref name=najava/> == Sadržaj == Enciklika se bavi „očuvanjem ljudske osobe u doba [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]”.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2026/05/25/world/europe/pope-leo-encyclical.html|title=Pope Leo Warns of Risks From A.I. in 42,300-Word Encyclical|last=Rich|first=Motoko|last2=Povoledo|first2=Elisabetta|last3=Dias|first3=Elizabeth|date=2026-05-25|publisher=The New York Times|access-date=2026-05-25}}</ref> Enciklika osobito osuđuje uporabu [[umjetna inteligencija u ratovanju|umjetne inteligencije u ratovanju]], navodeći da smanjivanje ljudske kontrole nad oružjem otežava [[teorija pravednog rata|opravdavanje rata]].<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/pope-leo-urges-world-slow-down-ai-fervent-first-manifesto-2026-05-25/|title=Pope, urging AI regulation, warns some weapons now beyond human control|last=McElwee|first=Joshua|date=2026-05-25|publisher=Reuters|access-date=2026-05-25}}</ref> Lav je napisao da je „teorija ‘pravednog rata’, koja je prečesto služila za opravdavanje svake vrste rata, danas zastarjela”.<ref>{{Cite news|url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/pope-leo-urges-world-slow-down-ai-fervent-first-manifesto-2026-05-25/|title=Pope, urging AI regulation, warns some weapons now beyond human control|last=McElwee|first=Joshua|date=2026-05-25|publisher=Reuters|access-date=2026-05-25}}</ref> Enciklika također obeshrabruje [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]] povezanu s umjetnom inteligencijom te kritizira uporabu [[deepfake]] sadržaja u politici.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/articles/example|title=Pope Leo warns of AI dangers in first encyclical|publisher=BBC News|date=2026-05-25|access-date=2026-05-25}}</ref> U ''Magnifica humanitas'' Lav piše da tehnologija nikada nije neutralna te tvrdi da se čovječanstvo nalazi pred izborom između „izgradnje Babilona i obnove Jeruzalema”; između udaljene, ohole moći i zajednice usmjerene na čovjeka.<ref>{{Cite web|url=https://www.ncregister.com/cna/pope-leo-ai-magnifica-humanitas|title='Magnifica Humanitas': Pope Leo Invokes Justice to Combat 'Anti-Human Vision' in AI|last=Brockhaus|first=Hannah|date=2026-05-25|website=National Catholic Register|access-date=2026-05-25}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wsj.com/world/pope-leo-ai-encyclical-c5e1af6c|title=Pope Leo Compares AI Threat to Biblical 'Tower of Babel'|last=Schechner|first=Sam|last2=Stancati|first2=Margherita|date=2026-05-25|website=The Wall Street Journal|access-date=2026-05-25}}</ref> Enciklika također sadrži ispriku za ulogu [[Katolička Crkva i ropstvo|Katoličke Crkve u ropstvu]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/articles/example|title=Pope Leo warns of AI dangers in first encyclical|publisher=BBC News|date=2026-05-25|access-date=2026-05-25}}</ref> U dijelu „Svi možemo dati svoj doprinos” citirano je Tolkienovo djelo ''[[Povratak kralja]]''. {{citat|Katolički pisac 20. stoljeća J. R. R. Tolkien, riječima jednog od protagonista svojega romana, opisao je našu odgovornost ovako: „Nije na nama da ovladamo svim mijenama svijeta, nego da učinimo ono što je u našoj moći za dobrobit vremena u kojemu smo postavljeni, iskorjenjujući zlo na poljima koja poznajemo, kako bi oni koji dolaze poslije nas imali čistu zemlju za obrađivanje.”}} ==Izvori== {{izvori}} {{Lav XIV.}} [[Kategorija:Enciklike]] [[Kategorija:Lav XIV.]] j9ogy5auimjfekin7n2f5hn416x9ifm 7468925 7468922 2026-05-26T12:20:38Z Fraxinus 3144 /* Sadržaj */ 7468925 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir enciklika | ime = Magnifica humanitas | jezik = hrvatski | prijevod = Čudesna čovječnost | datum = 15. svibnja 2026. | papa = [[Lav XIV.|Lava XIV.]] | stranice = | broj = 1. od 1 | prije = [[Dilexit nos]] | poslije = | web_hr = | web_la = }} '''''Magnifica humanitas''''' ([[Crkveni latinski jezik|lat.]] za 'čudesna/veličanstvena čovječnost') je prva [[enciklika]] [[papa|pape]] [[Lav XIV.|Lava XIV.]] o [[umjetna inteligencija|umjetnoj inteligenciji]] koja je javnosti predstavljena 25. svibnja 2026. u [[Vatikan]]u.<ref name=najava>[https://ika.hkm.hr/novosti/prva-enciklika-pape-lava-xiv-magnifica-humanitas-bit-ce-objavljena-25-svibnja/ Prva enciklika pape Lava XIV. „Magnifica humanitas“ bit će objavljena 25. svibnja] ika.hkm.hr, [[Informativna katolička agencija]], objavljeno 18. svibnja 2026.</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.vaticannews.va/hr/papa/news/2026-05/papa-lav-xiv-enciklika-magnifica-humanitas-umjetna-inteligencija0.html|title=Enciklika pape Lava XIV.: Umjetna inteligencija treba služiti čovječanstvu, a ne moći nekolicine|date=2026-05-25|publisher=[[Vatican News]]|access-date=2026-05-25}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/svijet/objavljena-prva-enciklika-pape-leona-xiv/39661|title=Objavljena prva enciklika pape Leona XIV.|date=2026-05-25|publisher=[[Katolički tjednik]]|access-date=2026-05-25}}</ref> ==Predstavljanje== Papa Lav XIV. potpisao je encikliku 15. svibnja 2026., na 135. obljetnicu objave okružnice ''[[Rerum novarum]]'' [[Lav XIII.|pape Lava XIII.]]<ref name=najava/> Najavljeno je kako će encikliku 25. svibnja 2026. predstaviti prefekt [[Dikasterij za nauk vjere|Dikasterija za nauk vjere]] [[kardinal]] [[Víctor Manuel Fernández]], prefekt [[Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja|Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja]] kardinal [[Michael Czerny]], teologinja Anna Rowlands, istraživač umjetne inteligencije Christopher Olah te sveučilišna profesorica Leocadie Lushombo.<ref name=najava/> == Sadržaj == Enciklika se bavi „očuvanjem ljudske osobe u doba [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]”.<ref>{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2026/05/25/world/europe/pope-leo-encyclical.html|title=Pope Leo Warns of Risks From A.I. in 42,300-Word Encyclical|last=Rich|first=Motoko|last2=Povoledo|first2=Elisabetta|last3=Dias|first3=Elizabeth|date=2026-05-25|publisher=The New York Times|access-date=2026-05-25}}</ref> Enciklika osobito osuđuje uporabu [[umjetna inteligencija u ratovanju|umjetne inteligencije u ratovanju]], navodeći da smanjivanje ljudske kontrole nad oružjem otežava [[teorija pravednog rata|opravdavanje rata]].<ref name=":1">{{Cite news|url=https://www.reuters.com/business/media-telecom/pope-leo-urges-world-slow-down-ai-fervent-first-manifesto-2026-05-25/|title=Pope, urging AI regulation, warns some weapons now beyond human control|last=McElwee|first=Joshua|date=2026-05-25|publisher=Reuters|access-date=2026-05-25}}</ref> Lav je napisao da je „teorija ‘pravednog rata’, koja je prečesto služila za opravdavanje svake vrste rata, danas zastarjela”.<ref name=":1" /> Enciklika također obeshrabruje [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]] povezanu s umjetnom inteligencijom te kritizira uporabu [[deepfake]] sadržaja u politici.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/articles/example|title=Pope Leo warns of AI dangers in first encyclical|publisher=BBC News|date=2026-05-25|access-date=2026-05-25}}</ref> U ''Magnifica humanitas'' Lav piše da tehnologija nikada nije neutralna te tvrdi da se čovječanstvo nalazi pred izborom između „izgradnje Babilona i obnove Jeruzalema”; između udaljene, ohole moći i zajednice usmjerene na čovjeka.<ref>{{Cite web|url=https://www.ncregister.com/cna/pope-leo-ai-magnifica-humanitas|title='Magnifica Humanitas': Pope Leo Invokes Justice to Combat 'Anti-Human Vision' in AI|last=Brockhaus|first=Hannah|date=2026-05-25|website=National Catholic Register|access-date=2026-05-25}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.wsj.com/world/pope-leo-ai-encyclical-c5e1af6c|title=Pope Leo Compares AI Threat to Biblical 'Tower of Babel'|last=Schechner|first=Sam|last2=Stancati|first2=Margherita|date=2026-05-25|website=The Wall Street Journal|access-date=2026-05-25}}</ref> Enciklika također sadrži ispriku za ulogu [[Katolička Crkva i ropstvo|Katoličke Crkve u ropstvu]].<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/articles/example|title=Pope Leo warns of AI dangers in first encyclical|publisher=BBC News|date=2026-05-25|access-date=2026-05-25}}</ref> U dijelu „Svi možemo dati svoj doprinos” citirano je Tolkienovo djelo ''[[Povratak kralja]]''. {{citat|Katolički pisac 20. stoljeća J. R. R. Tolkien, riječima jednog od protagonista svojega romana, opisao je našu odgovornost ovako: „Nije na nama da ovladamo svim mijenama svijeta, nego da učinimo ono što je u našoj moći za dobrobit vremena u kojemu smo postavljeni, iskorjenjujući zlo na poljima koja poznajemo, kako bi oni koji dolaze poslije nas imali čistu zemlju za obrađivanje.”}} ==Izvori== {{izvori}} {{Lav XIV.}} [[Kategorija:Enciklike]] [[Kategorija:Lav XIV.]] roqzn197qsnfkz9xurpyoladl479qtd 0 811920 7468966 7465362 2026-05-26T12:43:57Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Porječje Nigera|Porječje Nigera]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Pritoci Gvinejskog zaljeva|Pritoci Gvinejskog zaljeva]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468966 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime =Bonny | izvorno ime = | vrsta = | etimologija = | slika =Bonny River Entrance - panoramio.jpg | slika_opis = | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Admiralty Chart No 3287 Bonny River Entrance, Published 1965.jpg | zemljovid_opis = Karta [[estuarij]]a | dz = NIG | naselja = | duljina = 100<ref name=eko/> | površina porječja = | najmanji istjek = | prosječni istjek = | najveći istjek = | plovna od - do = | brane = | izvor = {{DZ|NIG}} sjeverno od [[Port Harcourt]]a ([[Rivers (država)|Rivers]]) | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|4|55|27.9|N|6|51|18.3|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}} | izvor_nadmorska_visina =36 | ušće = {{DZ|NIG}} kod [[Bonny (Nigerija)|Bonnya]] ([[Rivers (država)|Rivers]]) | tip ušća =[[estuarij]] | ušće_koordinate = {{coord|4|25|18.7|N|7|08|33.3|E}} | ušće_nadmorska_visina =0 | Slijev = [[Atlantski ocean|atlantski]] | Ulijeva se u =[[Zaljev Biafra]] | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = Nigerija | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Bonny''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jug]]u [[Nigerija|Nigerije]] u [[Savezne države Nigerije|saveznoj državi]] [[Rivers (država)|Rivers]] duga oko 100 [[km]].<ref name=eko/> Ona je istočni krak [[Riječna delta|delte]] rijeke [[Niger (rijeka)|Niger]].<ref name=brit/> == Hidrografija == Rijeka nastaje sjeverozapadno od [[Port Harcourt]]a, od tamo teče prema jugoistoku do velikog estuarija širokog 30 km kod grada [[Bonny (Nigerija)|Bonnya]].<ref name=eko/> Kako se nalazi na samom [[ušće|ušću]] rijeke u [[zaljev Biafra]], grad [[Bonny (Nigerija)|Bonny]] je još od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] postao važna [[luka]] i [[prijestolnica]] [[Bonny_(Nigerija)#Kraljevstvo_Bonny|minijaturnog kraljevstva]], koje je [[Prosperitet|prosperilalo]] na [[Robovlasništvo#Trgovina_robljem|trgovini robljem]] s [[europa|europskim]] trgovcima. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] promet se preselio u uzvodni [[Port Harcourt]] do kojeg je izgrađena [[željeznička pruga]]. Promet se vratio u luku Bony kad je sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u [[Delta Nigera|Delti Nigera]] pronađena [[nafta]].<ref name=brit/> Danas je luka Bonny važan naftni terminal i polazišna točka za [[Pomorski peljar|peljare]] koji vode brodove uzvodno.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Bonny-River | title =''Bonny River'' | accessdate =2026-05-20 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Negativne strane uvećanog prometa su veliko zagađenje istjecanjem nafte i ispuštanje industrijskog otpada.<ref name=eko>{{cite web | url =https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S258947142400007X | title =''Ecotoxicological status...'' | accessdate =2026-05-20 | language=engleski | publisher=Watershed Ecology and the Environment}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Bonny River}} *[https://mapy.com/en/zakladni?source=osm&id=139683449&ds=1&x=7.1094733&y=4.5445322&z=9 ''Bonny River'' (na portalu Mapy)] [[Kategorija:Rijeke u Nigeriji]] [[Kategorija:Pritoci Gvinejskog zaljeva]] 385ozkp6iqfa5x0hpws252qhzy2ot3e 0 811988 7469344 7465092 2026-05-27T04:55:07Z CommonsDelinker 3582 Slika Nayden_Todorov.jpg je uklonjena jer ju je na Zajedničkom poslužitelju obrisao Krd 7469344 wikitext text/x-wiki {{Pravilno presloviti ćirilicu}} '''Nayden Todorov''' ([[Plovdiv]], [[8. travnja]] [[1974.]]) bugarski je [[dirigent]], kulturni menadžer i pisac. Od 2017. umjetnički je ravnatelj Sofijske filharmonije. Bio je privremeni ministar kulture Republike Bugarske u prijelaznoj vladi Galaba Doneva 2023., u vladi Dimitra Glavčeva 2024.–2025. te ponovno u prijelaznoj vladi Andreja Gjurova 2026.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/648142-minister-of-culture-nayden-todorov |title=Minister of Culture: Nayden Todorov |work=Bulgarian News Agency |date=5. travnja 2024. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/1066563-nayden-todorov-minister-of-culture |title=Nayden Todorov: Minister of Culture |work=Bulgarian News Agency |date=18. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/bulgaria/1067362-every-new-handover-is-more-difficult-than-the-other-caretaker-minister-of-cultu |title=Every New Handover Is More Difficult Than the Other, Caretaker Minister of Culture Says |work=Bulgarian News Agency |date=19. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Rani život i obrazovanje == Todorov je rođen u Plovdivu 1974. godine. Završio je glazbenu školu u Plovdivu, a 1996. diplomirao je na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču. Usavršavao se i kod dirigenta Mendija Rodana na Akademiji Rubin u Jeruzalemu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/1066563-nayden-todorov-minister-of-culture |title=Nayden Todorov: Minister of Culture |work=Bulgarian News Agency |date=18. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Kao mlad glazbenik osnovao je omladinski orkestar u Plovdivu, s kojim je nastupao u Bugarskoj i inozemstvu. U razgovoru za ''Bachtrack'' opisao je taj ansambl kao važan dio svojega ranog profesionalnog razvoja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bachtrack.com/interview-nayden-todorov-sofia-philharmonic-september-2023 |title=Sofia’s musical polymath: Nayden Todorov |last=Karlin |first=David |work=Bachtrack |date=8. rujna 2023. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Karijera == Todorov je profesionalnu karijeru započeo u Bugarskoj. Bio je glazbeni ravnatelj Operno-filharmonijskog društva u Plovdivu od 2000. do 2003., umjetnički ravnatelj Operno-filharmonijskog društva u Burgasu od 2003. do 2005., a zatim ravnatelj Operno-filharmonijskog društva u Ruseu od 2005. do 2017.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/1066563-nayden-todorov-minister-of-culture |title=Nayden Todorov: Minister of Culture |work=Bulgarian News Agency |date=18. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Dirigirao je u Europi, Aziji, Africi te Sjevernoj i Južnoj Americi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/1066563-nayden-todorov-minister-of-culture |title=Nayden Todorov: Minister of Culture |work=Bulgarian News Agency |date=18. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Među orkestrima s kojima je surađivao navode se Bečki simfoničari, Berlinski simfoničari, Londonski simfonijski orkestar, Češki nacionalni simfonijski orkestar, Poznanjska filharmonija, Nacionalni simfonijski orkestar Poljskoga radija, Filharmonijski orkestar George Enescu, Borusan Istanbul Philharmonic Orchestra, Nacionalni simfonijski orkestar Brazila, Filharmonijski orkestar Bogote, Kairska filharmonija i Sicilijanski simfonijski orkestar.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.operabase.com/nayden-todorov-a12951/en |title=Nayden Todorov |work=Operabase |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Godine 2024. dirigirao je Simfonijskim orkestrom San Rema u programu s djelima [[Ludwig van Beethoven|Ludwiga van Beethovena]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/culture/647465-sofia-philharmonic-s-maestro-nayden-todorov-presents-beethoven-in-italy |title=Sofia Philharmonic’s Maestro Nayden Todorov Presents Beethoven in Italy |work=Bulgarian News Agency |date=4. travnja 2024. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Sofijska filharmonija == Todorov je prvi put nastupio sa Sofijskom filharmonijom 2001. godine. Od sezone 2004./2005. bio je stalni gostujući dirigent orkestra, a 2017. izabran je za njegova ravnatelja i umjetničkog voditelja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/648142-minister-of-culture-nayden-todorov |title=Minister of Culture: Nayden Todorov |work=Bulgarian News Agency |date=5. travnja 2024. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Pod njegovim umjetničkim vodstvom Sofijska filharmonija nastupala je u europskim koncertnim dvoranama, uključujući [[Berlinska filharmonija|Berlinsku filharmoniju]], [[Musikverein]] u Beču, [[Concertgebouw]] u Amsterdamu i [[Rumunjski atenej]] u Bukureštu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/culture/375676-nayden-todorov-to-bta-we-have-rarely-been-received-with-so-much-enthusiasm-as-i |title=Nayden Todorov: We Have Rarely Been Received with So Much Enthusiasm as in Berlin |work=Bulgarian News Agency |date=13. prosinca 2022. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/culture/641080-sofia-philharmonic-returns-to-bucharest-s-athenaeum-after-82-years |title=Sofia Philharmonic Returns to Bucharest's Athenaeum after 82 Years |work=Bulgarian News Agency |date=25. ožujka 2024. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/culture/804132-sofia-philharmonic-makes-concertgebouw-debut |title=Sofia Philharmonic Makes Concertgebouw Debut |work=Bulgarian News Agency |date=15. prosinca 2024. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Godine 2022. orkestar je prvi put nastupio u velikoj dvorani Berlinske filharmonije, gdje je Todorov dirigirao program s djelima Panča Vladigerova i Felixa Mendelssohna-Bartholdyja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.medici.tv/en/concerts/nayden-todorov-vladigerov-and-mendelssohn-bartholdy-ludmil-angelov-sofia-philharmonic-berlin |title=Nayden Todorov conducts Vladigerov and Mendelssohn — With Ludmil Angelov |work=Medici.tv |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Časopis ''Gramophone'' 2019. opisao je razvoj Sofijske filharmonije pod Todorovljevim vodstvom, ističući širenje repertoara i suradnje s istaknutim solistima i gostujućim dirigentima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gramophone.co.uk/features/article/sofia-philharmonic-a-historic-orchestra-in-its-prime |title=Sofia Philharmonic: ‘A historic orchestra, in its prime’ |work=Gramophone |date=20. prosinca 2019. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> U razgovoru za ''Bachtrack'' 2023. Todorov je opisao svoj pristup programiranju orkestralnih sezona, uključujući rad s publikom i nastojanje da se nova ili rjeđe izvođena djela stave u širi repertoarni kontekst.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bachtrack.com/interview-nayden-todorov-sofia-philharmonic-september-2023 |title=Sofia’s musical polymath: Nayden Todorov |last=Karlin |first=David |work=Bachtrack |date=8. rujna 2023. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> U veljači 2025. dirigirao je izvedbom Orffove kantate ''Carmina Burana'' u Sofiji, u kojoj su zajednički nastupili Sofijska filharmonija, Filharmonija Sjeverne Makedonije i Državni simfonijski orkestar iz Soluna, uz bugarski Nacionalni filharmonijski zbor "Svetoslav Obretenov".<ref>{{Citiranje weba |url=https://bnr.bg/en/post/102117629/carmina-burana-brings-together-orchestras-from-bulgaria-greece-and-north-macedonia-in-sofia |title=Carmina Burana brings together orchestras from Bulgaria, Greece and North Macedonia in Sofia |work=Radio Bulgaria |date=18. veljače 2025. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Nastupi u Hrvatskoj == Todorov je sa Sofijskom filharmonijom nastupao i u Hrvatskoj. U prosincu 2019. debitirao je u Zagrebu u [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]], u programu s djelima Panča Vladigerova, [[Igor Stravinski|Igora Stravinskog]] i [[Antonín Dvořák|Antonína Dvořáka]].<ref>{{Citiranje novina |url=https://www.vecernji.hr/kultura/najden-todorov-pad-zeljezne-zavjese-presudio-je-kulturi-1363855 |title=Najden Todorov: Pad željezne zavjese presudio je kulturi |work=Večernji list |author=Branimir Pofuk |date=4. prosinca 2019. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/sofijska-filharmonija-prvi-put-u-zagrebu-klasicari-koji-suraduju-sa-stingom-a-njihov-dirigent-je-jedan-od-najtalentiranijih-suvremenih-glazbenika/9704494 |title=Sofijska filharmonija prvi put u Zagrebu |work=Jutarnji list |date=5. prosinca 2019. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Godine 2022. ponovno je nastupio u ciklusu ''Lisinski subotom'' sa Sofijskom filharmonijom i violinistom Veskom Eškenazyjem, u programu posvećenom Mendelssohnu.<ref>{{Citiranje weba |url=https://lisinski.hr/hr/dogadanja/lisinski-subotom-br-sofijska-filharmonija-br-najde/ |title=Lisinski subotom: Sofijska filharmonija, Najden Todorov, dirigent, Vesko Eškenazi, violina |work=Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Snimanja == Todorov je snimao za diskografske kuće Danacord, Naxos, Dynamic, Hungaroton, MMO i druge. S Plovdivskom filharmonijom snimio je niz djela danskoga skladatelja Louisa Glassa za diskografsku kuću Danacord.<ref>{{Citiranje weba |url=https://ci.nii.ac.jp/ncid/BB03911898 |title=Symphony no. 3 & 6 |work=CiNii Books |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://classical.music.apple.com/us/album/253492042 |title=Glass: Symphonies, Vol. 1 |work=Apple Music Classical |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Godine 2026. objavljena je snimka Trećega klavirskog koncerta Sergeja Rahmanjinova s pijanistom Ivanom Janakovom i Londonskim simfonijskim orkestrom pod Todorovljevim ravnanjem.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bnrnews.bg/en/post/423940/ivan-yankov-and-the-london-symphony-orchestra-in-rachmaninoffs-third |title=Ivan Yankov and the London Symphony Orchestra in Rachmaninoff’s Third |work=Radio Bulgaria |date=5. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Ministar kulture == Todorov je prvi put imenovan privremenim ministrom kulture u vladi Galaba Doneva 2023. godine. Drugi put obnašao je tu dužnost u vladi Dimitra Glavčeva od 2024. do 2025., a treći put u prijelaznoj vladi Andreja Gjurova 2026. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/648142-minister-of-culture-nayden-todorov |title=Minister of Culture: Nayden Todorov |work=Bulgarian News Agency |date=5. travnja 2024. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/1066563-nayden-todorov-minister-of-culture |title=Nayden Todorov: Minister of Culture |work=Bulgarian News Agency |date=18. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/bulgaria/1067362-every-new-handover-is-more-difficult-than-the-other-caretaker-minister-of-cultu |title=Every New Handover Is More Difficult Than the Other, Caretaker Minister of Culture Says |work=Bulgarian News Agency |date=19. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Kao ministar kulture javno je govorio o ulozi kulture u društvu, potrebi za transparentnošću u javnim institucijama i obnovi povjerenja u kulturnu politiku.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/bulgaria/1067362-every-new-handover-is-more-difficult-than-the-other-caretaker-minister-of-cultu |title=Every New Handover Is More Difficult Than the Other, Caretaker Minister of Culture Says |work=Bulgarian News Agency |date=19. veljače 2026. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Nagrade i priznanja == Todorov je dvaput izabran za "Glazbenika godine" u anketi slušatelja Bugarskoga nacionalnog radija, 2012. i 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/648142-minister-of-culture-nayden-todorov |title=Minister of Culture: Nayden Todorov |work=Bulgarian News Agency |date=5. travnja 2024. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Godine 2025. odlikovan je francuskim Redom umjetnosti i književnosti u stupnju viteza. Priznanje mu je uručio francuski veleposlanik u Bugarskoj Joël Meyer u ime francuskoga Ministarstva kulture.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bta.bg/en/news/923897-sofia-philharmonic-maestro-nayden-todorov-receives-french-order-of-arts-and-let |title=Sofia Philharmonic: Maestro Nayden Todorov Receives French Order of Arts and Letters |work=Bulgarian News Agency |date=4. srpnja 2025. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> Iste je godine Radio Bulgaria izvijestio da je Todorov primio rumunjski Red kulturnih zasluga u rangu velikog časnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bnrnews.bg/en/post/126744/nayden-todorov |title=Conductor Nayden Todorov receives Romania's highest award for culture |work=Radio Bulgaria |date=19. veljače 2025. |access-date=19. svibnja 2026.}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://sofiaphilharmonic.com/en/artists/nayden-todorov/ Nayden Todorov] na stranicama Sofijske filharmonije * [https://www.operabase.com/nayden-todorov-a12951/en Nayden Todorov] na Operabaseu {{GLAVNIRASPORED:Todorov, Nayden}} [[Kategorija:Bugarski glazbenici]] [[Kategorija:Ministri kulture]] 25ec6l8x5a76yqww4680lu6hl2l7m5m 0 811989 7469103 7464755 2026-05-26T17:45:19Z Zeljko 1196 7469103 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Perseeae'' | slika = Persea lingue (Lauraceae) (29371845717).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Persea lingue]]'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = '''''Perseeae''''' | tribus_autorstvo =<small>Nees</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Perseeae''''', tribus porodice [[Lovorovke|lovorovki]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:325623-2 Plants of the World online] pristupljeno 28 svibnjaa 2022</ref>. Najpoznatiji predstavnik roda je [[Avokado (biljna vrsta)|avokado]], ''[[Persea americana|P. americana]]''. == Opis == ''Perseeae'' je jedno od glavnih i evolucijski najvažnijih plemena porodice [[Lovorovke|lovora]] (Lauraceae). Tu pripadaju: [[avokado]] (''Persea americana''), mnogi azijski lovori, muškatno-mirisna tropska stabla, i golema masa zimzelenih šumskih vrsta [[Azija|Azije]] i [[Amerika|Amerike]]. Noviji rad iz 2022. dosta je važan jer je koristio cijele plastidne genome, mnogo više vrsta, i modernu filogenomiku, pa daje puno jasniju sliku nego starije analize. Najvažnije što su otkrili: ''Perseeae'' nije jednostavna skupina nego mreža od više velikih evolucijskih linija. Autori su pronašli šest glavnih kladova unutar plemena. Tu se vrte rodovi ''[[Persea]]'', ''[[Phoebe (biljni rod)|Phoebe]]'', ''[[Machilus]]'', ''[[Alseodaphne]]'', ''[[Dehaasia]]'', ''[[Actinodaphne]]'', ''[[Litsea]]'', ''[[Neolitsea]]'' i hrpa problematičnih azijskih tropskih rodova. Posebno je zanimljivo da mnogi tradicionalni rodovi nisu potpuno prirodni (monofiletski). To se posebno odnosi na ''Alseodaphne'' i ''Dehaasia'', koji se stalno raspadaju po [[DNA]] analizama. Zato danas stalno nastaju novi rodovi: ''[[Alseodaphnopsis]]'', ''[[Sinopora]]'' i drugi mali “odlomljeni” azijski rodovi. Velika tema rada je i istočnoazijske zimzelene širokolisne šume. Autori zaključuju da su upravo članovi ''Perseeae'' bili ključni u nastanku tih šuma tijekom ranog [[miocen]]a. Molekularni sat pokazuje da se velike linije ''Perseeae'' počinju razdvajati još u [[eocen]]u prije oko 50–55 milijuna godina. To znači da današnji azijski lovori čuvaju vrlo stare evolucijske linije iz vremena kad je [[klima]] sjeverne hemisfere bila mnogo toplija i vlažnija. Rad također podržava ideju boreotropske flore. Dakle nekad su lovoraste šume povezivale [[Istočna Azija|istočnu Aziju]], [[Europa|Europu]], i [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]], a kasnije su se raspale zbog zahlađenja tijekom eocena i [[oligocen]]a. Zato danas postoje čudne disjunkcije: avokado u Americi, Laurus na Kanarima, Machilus u Aziji, [[Umbellularia]] u Kaliforniji. Sve su to ostaci nekad mnogo šire lovoraste rasprostranjenosti sjeverne hemisfere.<ref name="PMC ">[https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8756638/ Plastid phylogenomics of tribe Perseeae (Lauraceae) yields insights into the evolution of East Asian subtropical evergreen broad-leaved forests], pristupljeno 19. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Rodovi == # ''[[Apollonias]]'' <small>Nees</small> (1 sp.) # ''[[Nothaphoebe]]'' <small>Blume</small> (22 spp.) # ''[[Dehaasia]]'' <small>Blume</small> (42 spp.) # ''[[Alseodaphne]]'' <small>Nees</small> (50 spp.) # ''[[Persea]]'' <small>Mill.</small> (116 spp.) # ''[[Phoebe (biljni rod)|Phoebe]]'' <small>Nees</small> (74 spp.) # ''[[Alseodaphnopsis]]'' <small>H. W. Li & J. Li</small> (11 spp.) # ''[[Machilus]]'' <small>Nees</small> (144 spp.) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tribusi lovorovki]] [[Kategorija:Perseeae| ]] 2kwt8iy5s753i2ke5j3g78yff23u322 0 812022 7468967 7465867 2026-05-26T12:44:41Z Argo Navis 852 /* Povijest */ 7468967 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Farmaceutska industrija | slika_panorama =Pano-bayer-leverkusen.jpg | veličina_slike =320px | opis_slike =<center>Pogled na pogone [[Bayer|Bayer AG]] u [[Leverkusen]]u</center> }} '''Farmaceutska industrija''' grana je [[kemijska industrija|kemijske industrije]] čija je osnovna djelatnost industrijska proizvodnja farmaceutskih pripravaka, gotovih [[lijek]]ova i drugih sredstava za zaštitu [[Zdravlje|zdravlja]].<ref name=lex/> Globalna farmaceutska industrija doživjela je znatan rast tijekom posljednja dva desetljeća, s prihodima koji su [[2024.]] godine iznosili oko 17 [[Milijarda|milijardi]] [[USD|američkih dolara]], što je usporedivo s [[BDP|BDP-om]] država poput [[Španjolska|Španjolske]], [[Meksiko|Meksika]] ili [[Južna Koreja|Južne Koreje]].<ref name=bil>{{cite web | url =https://www.statista.com/topics/1764/global-pharmaceutical-industry/ | title =''Global pharmaceutical industry – statistics & facts'' | accessdate =2026-05-19 | language=engleski | publisher=Statista}}</ref> Kako je to jedna od najprofitabilnijih industrija, tako je broj farmaceutskih tvrtki koje se bave [[Istraživanje|istraživačko]]-razvojnim projektima od 1200 [[2001.]] porastao do [[2026.]] godine na više od 7057.<ref name=sta>{{cite web | url =https://www.statista.com/statistics/791340/pharmaceutical-companies-number-with-active-pipeline/ | title =''Total number of pharmaceutical companies'' | accessdate =2026-05-19 | language=engleski | publisher=Statista}}</ref> Ali samo njih 100 sa sjedištima u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] (40), [[Kina|Kini]] (11), [[Indija|Indiji]] (11), [[UK|Ujedinjeno Kraljevstvo]] (7), [[Japan]]u (6), [[Švicarska|Švicarskoj]] (5), [[Danska|Danskojj]] (4). [[Njemačka|Njemačkoj]] (3), [[Francuska|Francuskoj]] (3), [[Belgija|Belgiji]] (2), [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] (2), [[Švedska|Švedskoj]] (2), [[Irska|Irskoj]] (2) ostvaruje većinu prihoda.<ref name=sto>{{cite web | url =https://companiesmarketcap.com/pharmaceuticals/largest-pharmaceutical-companies-by-market-cap/ | title =''Largest pharma companies'' | accessdate =2026-05-19 | language=engleski | publisher=Companies Market}}</ref> == Obilježja == [[datoteka:Sumamed tablete 091208.jpg|thumb|220px|left|<center>[[Pliva|Plivin]] [[sumamed]]</center>]] Farmaceutska industrija, istražuje, razvija i proizvodi lijekove i farmaceutske pripravke za javne i privatne zdravstvene [[Ustanova|ustanove]]. Zbog velike važnosti farmaceutskih proizvoda za [[Zdravstvena zaštita|zdravstvenu zaštitu]], njihova proizvodnja je od [[patent]]iranja do puštanja u promet u većini zemalja, strogo regulirana, brojnim propisama kojima se osigurava njihova djelotvornost, neškodljivost i rok valjanosti.<ref name=lex/> Farmaceutske sirovine koriste se za proizvodnju gotovih lijekova, u [[Kozmetika|kozmetici]] i [[Prehrana|prehrani]]. Gotovi lijekovi izrađuju se za liječenje [[ljudi]] i [[Životinje|životinja]]. Industrijski proizvedeni lijekovi mogu se staviti na [[tržište]] tek nakon dobivanja odobrenja za stavljanje u promet, koje se izdaje na temelju podnesene cjelovite [[dokument|dokumentacije]] s dokazima o kvaliteti, učinkovitosti u terapijskoj primjeni i neškodljivosti.<ref name=lex/> Farmaceutska industrija mora poštovati propisane standarde kojima se osigurava kvalitet proizvoda. Sveukupni proizvodni proces treba biti usklađen s načelima i smjernicama dobre proizvođačke prakse. Postupci koji se primjenjuju za izradu farmaceutskih proizvoda su kombinacija; ekstrakcije iz prirodnih sirovina, kemijskih sinteza, biosinteza i [[Gensko inženjerstvo|genetičkog inžinjerstva]].<ref name=lex/> Najnoviji lijekovi za liječenje teških oblika [[karcinom]]a rade se ciljano za svakog [[pacijent]]a ponaosob, [[Gensko inženjerstvo|genetičkim inžinjerstvom]]. Smatra se da je moderno doba farmaceutske industrije – izolacije i pročišćavanja spojeva, kemijske sinteze i računalno potpomognutog dizajna lijekova – započelo krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]], točnije [[1899.]] kad je [[Bayer]] [[patent]]irao svoj [[aspirin]].<ref name=de>{{cite web | url =https://register.dpma.de/DPMAregister/marke/register/36433/DE | title =''njemački'' | accessdate =2026-05-19 | language=engleski | publisher=Deutsches Patent und Markenamt}}</ref> Koordinirana istraživanja tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u područjima poput [[kemija|kemije]] i [[fiziologija|fiziologije]] povećalo je razumijevanje osnovnih procesa otkrivanja lijekova. Identificiranje novih ciljanih lijekova, dobivanje regulatornog odobrenja od vladinih agencija i usavršavanje tehnika u otkrivanju i razvoju lijekova, izazovi su s kojima se danas suočava farmaceutska industrija. Kontinuirana evolucija i napredak farmaceutske industrije temelj je za kontrolu i uklanjanje bolesti diljem svijeta.<ref name=brit/> ==Povijest== === Početci === Najstariji zapisi o ljekovitim pripravcima napravljenim od [[Biljke|biljaka]], [[životinja]] i [[Minerali|minerala]] potječu iz drevnih [[Kina|kineskih]], [[hinduizam|hinduističkih]] i [[mediteran]]skih [[civilizacija]]. Priručnik o [[Biljke|bilju]], za koji se predpostavlja da ga je krajem [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeće pr. Kr.]] napisao [[legenda]]rni [[kina|kineski]] [[car]] [[Shennong]]. Opisuje ljekovita svojstva tvari poznate kao changshan (''Hydrangea febrifuga''), [[Kritosjemenjače|kritosjemenjaču]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Hortenzijevke|hortenzijevki]], za koju se kasnije pokazalo da sadrži [[Malarija|protumalarijske]] [[Alkaloidi|alkaloide]]. [[Alkemija|Alkemičari]] iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]] u [[Drevni Egipat|Egiptu]] su u [[2. stoljeće pr. Kr.|2. stoljeću pr. Kr.]] napravili nekoliko relativno pročišćenih [[Anorganski spoj|anorganskih spojeva]], uključujući [[olovno bjelilo]], [[arsen]] i [[živa|živu]]. Prema djelu De materia medica, koje je napisao [[Drevna Grčka|grčki]] [[liječnik]] [[Pedanije Dioskorid]] u [[1. stoljeće|1. stoljeću]] [[verdigris]] (bazični [[bakrov acetat]]) i [[bakrov sulfat]] propisivali su kao [[lijek]].<ref name=brit/> Brojne lijekove [[Biljke|biljnog]] porijekla, koje su koristili [[Antika|antički]] narodi koriste se i danas. [[Drevni Egipat|Egipćani]] su liječili opstipaciju (zatvor stolice) mahunama [[Senna|senne]] i [[ricinus]]ovim uljem, a probavne smetnje [[paprena metvica|paprenom metvicom]] i [[kim]]om. [[Naprstak]] i njemu slične biljke koje sadrže [[Glikozidi|glikozide]] koristile su se za liječenje [[Srčane bolesti|srčanih bolesti]]. Drevni [[Kinezi|kineski]] liječnici koristili su ma huang, biljku koja sadrži [[efedrin]], u razne svrhe. Danas se efedrin koristi u mnogim farmaceutskim pripravcima namijenjenima liječenju simptoma [[Obična prehlada|prehlade]] i [[alergija]]. [[Antički Rim|Rimski]] [[liječnik]] [[Galen]] (oko [[130.]] – oko [[200.]] godine) uvrstio je [[opijum]] i [[morski luk]] među lijekove u svojoj ljekarni. Danas se derivati ​​opijumskih [[Alkaloidi|alkaloida]] široko koriste za ublažavanje boli, a morski luk neko vrijeme kao [[srce|srčani]] [[stimulans]]. Iako su mnogi ljekoviti pripravci koje je koristio Galen zastarjeli, dao je mnogo važnih konceptualnih doprinosa modernoj [[medicina|medicini]]. Bio je među prvim praktičarima koji su inzistirali na čistoći lijekova, i prepoznao važnost korištenja prave sorte i svježinu botaničkih uzoraka koji će se koristiti u izradi lijekova.<ref name=brit/> === Razvoj u 16. i 17. stoljeću === [[Farmacija|Farmaceutska]] [[znanost]] znatno se poboljšala u 16. i 17. stoljeću, nakon što je [[1546.]] u [[Nürnberg]]u otisnuta prva [[farmakopeja]] (zbirni popis lijekova i medicinskih [[kemikalija]] s uputama za izradu farmaceutskih pripravaka). Prije toga, medicinski pripravci razlikovali su se po koncentraciji, pa čak i po sastojcima. Nakon tog uslijedile su i druge farmakopeje [[1561.]] u [[Basel]]u, [[1564.]] u [[Augsburg]]u i [[London]]u [[1618.]]. Londonska farmakopeja postala je obvezna za cijelu [[Engleska|Englesku]] i tako postala prvi primjer nacionalne farmakopeje. Važan doprinos dao je [[Švicarska|švicarski]] [[liječnik]]-[[kemičar]] iz 16. stoljeća [[Paracelsus]]. On je upozorio svoje suvremenike da se ne koriste [[alkemija|alkemijom]] za liječenje, umjesto toga zalagao se da se koriste kemijom za proučavanje pripreme lijekova.<ref name=brit/> Nakon tog uslijedio je proces [[institut|institucijaliziranja]] farmakologije, kao zasebne profesije, osnivanjem udruženja i posebnih [[škola]] i [[fakultet]]a.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/technology/pharmaceutical-industry | title =''Pharmaceutical industry'' | accessdate =2026-05-19 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Farmaceutska industrija u Hrvatskoj == U Hrvatskoj odobrenje za stavljanje lijeka u promet izdaje [[ministar]] zdravstva, na temelju prijedloga povjerenstva za lijekove [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske|Ministarstva zdravstva]] koje čine istaknuti stručnjaci iz područja farmacije i medicine.<ref name=lex/> Vodeći proizvođači farmaceutskih proizvoda u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su: [[Pliva]], [[Belupo]], [[Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu]] i [[Imunološki zavod]].<ref name=lex>{{cite web | url =https://www.enciklopedija.hr/clanak/farmaceutska-industrija | title =''Farmaceutska industrija'' | accessdate =2026-05-20 | language=hrvatski | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}</ref> Iako Pliva, danas više nije ono što je bila, odkad je prodana [[izrael]]skoj [[Teva Pharmaceutical|Tevi]], jer više ne radi na istraživanju novih lijekova, već samo proizvodi generičke (one Kojima su istekla patentna prava). == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Pharmaceutical industry}} * [https://www.ifpma.org/ ''Innovating to improve health'' (na portalu International Federation of Pharmaceutical Manufacturers and Associations (IFPMA) )] {{en icon}} * [https://www.enciklopedija.hr/clanak/farmaceutska-industrija ''farmaceutska industrija'' (na portalu Leksikografski zavod Miroslav Krleža)] {{hr icon}} [[Kategorija:Kemijska industrija]] [[Kategorija:Farmacija]] tsmerged1hu4fia8qjyxiqjvg58y3l5 0 812090 7469200 7465025 2026-05-26T20:47:09Z Zeljko 1196 7469200 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Phyllostemonodaphne'' | slika = LAURACEAE Phyllostemonodaphne geminiflora (Mez) Kosterm, INMA (MBML019348).pdf | slika_širina = | slika_opis = ''P. geminiflora'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Phyllostemonodaphne''''' | genus_autorstvo =<small>Kosterm.</small> | species = ''P. geminiflora'' | subspecies = | dvoimeno = ''Phyllostemonodaphne geminiflora'' | dvoimeno_autorstvo = <small>(Desv. ex Ham.) Kosterm.</small> }} '''Phyllostemonodaphne''', južnoamerički rod [[Drveće|drveća]] iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]].<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295227-2 Kew], pristupljeno 20. svibnja 2026.</ref> == Ime == Ime dolazi od phyllo- = [[list]], stemon = [[prašnik]] i daphne = [[lovor]]. Dakle otprilike: “lovor s lisnatim prašnicima” ili “listoprašnički lovor”. Vjerojatno se odnosi na neobičan izgled prašnika ili njihovih dodataka, kao da su prošireni/listasti. ime vrste geminiflora: gemini = blizanci, par i flora = cvjetna. Odsnosno kao “dvocvjetna” ili “s parnim cvjetovima” — vjerojatno zbog [[Cvjetovi|cvjetova]] koji se pojavljuju u paru. == Opis == ''Phyllostemonodaphne'' Kosterm. je prihvaćen rod u [[Lauraceae]], opisan od Kostermansa 1936. godine. [[Kew Gardens|Kew]] ga danas drži kao monotipski rod, znači ima samo jednu priznatu vrstu: ''Phyllostemonodaphne geminiflora''. Prirodno raste u istočnom [[Brazil]]u, osobito u jugoistočnom i sjeveroistočnom Brazilu, u vlažnom tropskom biomu.<ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> To su jednodomna [[Stablo|stabla]] iz porodice ''Lauraceae''. [[Listovi]] su naizmjenični, a donja strana lista nema papile. [[Cvat]] je botrioidan, dakle grozdasto razgranat tip cvata. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Hipantij]] je urceolast, kao mali vrčić, i nije stisnut ispod tepala. I šta je neobično: cvijet ima 9 tepala, a ne uobičajenih 6 kao kod većine srodnih rodova. Tepali su uspravni, unutarnja strana im je bez papila.<ref name="Sinopse "/> Ali tih 9 tepala nisu svi “prava” tepala u istom smislu. Najunutarnjiji tepali su staminodijalnog podrijetla. Znači dio sterilnih prašnika se preobrazio u nešto nalik tepalima. Tu se odmah vidi zašto je rod poseban.<ref name="Sinopse "/> [[Andrecej]] ima 6 plodnih prašnika. Niti su tanje od antera, a svi prašnici imaju par žlijezda. Antere su dvolokularne. Raspored je ovakav: * Prva serija nije prava prašnička serija, nego je staminodijalna i pretvorena u najunutarnjiju seriju tepala. Dakle, ono što bi kod običnije lovorovke bilo dio muškog aparata, ovdje glumi cvjetni omotač. * Druga serija ima 3 plodna prašnika, s anterama okrenutima prema unutra. * Treća serija ima 3 plodna prašnika. Pri bazi niti ima par reduciranih, nesraslih žlijezda, a antere su okrenute prema van. * Četvrta serija može biti prisutna kao 3 mala staminodija, a može i nedostajati.<ref name="Sinopse "/> [[Plod]] je bobičast i stoji na kupuli s dvostrukim rubom. Tepali otpadaju.<ref name="Sinopse "/> Vrsta P. geminiflora prije je lutala kroz više rodova. Sinonimi su joj, među ostalima: ''Laurus geminiflora'', ''Goeppertia geminiflora'', ''Acrodiclidium geminiflorum'' i ''Systemonodaphne geminiflora''. To pokazuje da su je botaničari dugo pokušavali smjestiti među razne “lovoraste ladice”, dok je Kostermans nije izvukao u poseban rod. Rasprostranjenost je uska: [[Brazil]], posebno [[Espírito Santo (brazilska savezna država)|Espírito Santo]], [[Minas Gerais]] i [[Rio de Janeiro]]; stariji izvori navode da je mnogo nalaza bilo oko grada Rio de Janeira. Vrsta je u starijoj IUCN procjeni označena kao ugrožena, što ne čudi za rijedak atlantskošumski lovor.<ref name="Sinopse "/> Taksonomski je posebno zanimljiva jer ju je Kostermans 1957. svrstavao u ''[[Cinnamoneae]]'', zajedno s rodovima poput [[Cinnamomum]], [[Ocotea]], [[Aniba]], [[Licaria]], [[Sassafras]] i drugima. Dakle, nije neka “obična mala fusnota”, nego dio one stare aromatične američko-azijske lovoraste zbrke. == Galerija == <gallery> </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] [[Kategorija:Flora Brazila]] c0berbq11mvldnllsnf8i3d6efw166v 0 812151 7469184 7465859 2026-05-26T20:34:49Z ~2026-22623-51 357733 /* */ 7469184 wikitext text/x-wiki '''Valentina Miletić''' ([[Split]], [[13. ožujka]] [[1991.]]) [[hrvat]]ska je [[sport]]ska [[novinar]]ka i televizijska voditeljica, radi na [[MaxSport]] televiziji te kao voditeljica borilačkih evenata [[Fight Nation Championship]]a (FNC).<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/ekspertica-za-nogomet-otkriva-hvatala-me-panika-ostavila-sam-zivot-u-dalmaciji-nista-mi-se-nije-samo-tako-otvorilo-15559143 Ekspertica za nogomet otkriva: Hvatala me panika, ostavila sam život u Dalmaciji, ništa mi se nije samo tako - otvorilo] gloria.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Mladost i obrazovanje == Do osme godine života odrasla je u [[Split]]u, gradu u kojemu je i rođena, a potom se s obitelji preselila u [[Rogoznica|Rogoznicu]], gdje je završila [[osnovna škola|osnovnu školu]].<ref>[https://www.dnevno.hr/magazin/showbiz/osvojila-je-hrvate-putem-malih-ekrana-ali-tko-je-zapravo-valentina-miletic-2757889/ Osvojila je Hrvate putem malih ekrana, ali tko je zapravo Valentina Miletić?] dnevno.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Studij je započela na Pravnom fakultetu, no naposljetku je diplomirala [[novinarstvo]]. == Sportska karijera == Od pete godine aktivno se bavila različitim sportovima. Preseljenjem u Rogoznicu prestala je trenirati [[gimnastika|gimnastiku]] te se okrenula [[kickboxing]]u. U toj je borilačkoj disciplini postigla zapažen uspjeh: 2009. godine postala je juniorska državna prvakinja u disciplini full contact. Sportom se aktivno bavila sve do početka studija. == Manekenstvo == Oko 2010. godine bavila se [[manekenstvo]]m te je nastupila kao kandidatkinja na natjecanju [[Miss Universe]]. Godine 2011. pobijedila je na izboru za Kraljicu Dalmacije.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/valentina-miletic-nije-ugodno-citati-sto-sam-s-19-godina-govorila-o-decku-s-kojim-sam-tad-bila/ Valentina Miletić: Nije ugodno čitati što sam s 19 godina govorila o dečku s kojim sam tad bila...] dalmacijadanas.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Medijska karijera == Prve korake u medijima napravila je na [[radio]]u i lokalnoj televiziji u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U [[Zagreb]]u je radila kao voditeljica na [[Radio Enter|Radiju Enter]], a potom i na [[Narodni radio|Narodnom radiju]].<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/bila-sam-prvakinja-svijeta-u-kickboxu-ali-sam-prestala-u-redakciji-je-bilo-i-suza-ali-isplatilo-se-20250328?meta_refresh=1 Bila sam prvakinja svijeta u kickboxu, ali sam prestala. U redakciji je bilo i suza, ali isplatilo se] tportal.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Prvu televizijsku priliku dobila je na [[Hrvatska nogometna televizija|Hrvatskoj nogometnoj televiziji]] (HNTV), gdje je pratila [[Druga HNL|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] te dječje i veteranske turnire. Kasnijim prelaskom na [[MaxSport]] vodila je emisije „Studio HNL” i „Vikend Vatrenih” te sudjelovala u javljanjima s terena na derbijima. Uz nogometno novinarstvo, Miletić je preuzela i ulogu voditeljice borilačkih evenata [[FNC|Fight Nation Championshipa]] te realityja „Fight of Nations: Put do pobjede”. == Privatni život == Između 2010. i 2013. godine bila je u romantičnoj vezi s nogometašem [[Marko Livaja|Markom Livajom]]. Kasnije je bila u vezi s tenisačem [[Borna Ćorić|Bornom Ćorićem]].<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/najpoznatija-domaca-sportska-novinarka-krade-paznju-posvuda-tko-je-valentina-miletic/2600837.aspx Najpoznatija domaća sportska novinarka krade pažnju posvuda. Tko je Valentina Miletić] index.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Miletić, Valentina}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] [[Kategorija:Hrvatski kickboksači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] qixtj2ntgkrhnq7lihagmoaznplnoyq 7469185 7469184 2026-05-26T20:35:25Z ~2026-22623-51 357733 7469185 wikitext text/x-wiki '''Valentina Miletić''' ([[Split]], [[13. ožujka]] [[1991.]]) [[hrvat]]ska je [[sport]]ska [[novinar]]ka i televizijska voditeljica, radi na [[MaxSport]] televiziji te kao voditeljica borilačkih evenata [[Fight Nation Championship]]a (FNC).<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/ekspertica-za-nogomet-otkriva-hvatala-me-panika-ostavila-sam-zivot-u-dalmaciji-nista-mi-se-nije-samo-tako-otvorilo-15559143 Ekspertica za nogomet otkriva: Hvatala me panika, ostavila sam život u Dalmaciji, ništa mi se nije samo tako - otvorilo] gloria.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Mladost i obrazovanje == Do osme godine života odrasla je u [[Split]]u, gradu u kojemu je i rođena, a potom se s obitelji preselila u [[Rogoznica|Rogoznicu]], gdje je završila [[osnovna škola|osnovnu školu]].<ref>[https://www.dnevno.hr/magazin/showbiz/osvojila-je-hrvate-putem-malih-ekrana-ali-tko-je-zapravo-valentina-miletic-2757889/ Osvojila je Hrvate putem malih ekrana, ali tko je zapravo Valentina Miletić?] dnevno.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Studij je započela na Pravnom fakultetu, no naposljetku je diplomirala [[novinarstvo]]. == Sportska karijera == Od pete godine aktivno se bavila različitim sportovima. Preseljenjem u Rogoznicu prestala je trenirati [[gimnastika|gimnastiku]] te se okrenula [[kickboxing]]u. U toj je borilačkoj disciplini postigla zapažen uspjeh: 2009. godine postala je juniorska državna prvakinja u disciplini full contact. Sportom se aktivno bavila sve do početka studija. == Manekenstvo == Oko 2010. godine bavila se [[manekenstvo]]m te je nastupila kao kandidatkinja na natjecanju [[Miss Universe]]. Godine 2011. pobijedila je na izboru za Kraljicu Dalmacije.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/valentina-miletic-nije-ugodno-citati-sto-sam-s-19-godina-govorila-o-decku-s-kojim-sam-tad-bila/ Valentina Miletić: Nije ugodno čitati što sam s 19 godina govorila o dečku s kojim sam tad bila...] dalmacijadanas.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Medijska karijera == Prve korake u medijima napravila je na [[radio]]u i lokalnoj televiziji u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U [[Zagreb]]u je radila kao voditeljica na [[Radio Enter|Radiju Enter]], a potom i na [[Narodni radio|Narodnom radiju]].<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/bila-sam-prvakinja-svijeta-u-kickboxu-ali-sam-prestala-u-redakciji-je-bilo-i-suza-ali-isplatilo-se-20250328?meta_refresh=1 Bila sam prvakinja svijeta u kickboxu, ali sam prestala. U redakciji je bilo i suza, ali isplatilo se] tportal.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Prvu televizijsku priliku dobila je na [[Hrvatska nogometna televizija|Hrvatskoj nogometnoj televiziji]] (HNTV), gdje je pratila [[Druga HNL|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] te dječje i veteranske turnire. Kasnijim prelaskom na [[MaxSport]] vodila je emisije „Studio HNL” i „Vikend Vatrenih” te sudjelovala u javljanjima s terena na derbijima. Uz nogometno novinarstvo, Miletić je preuzela i ulogu voditeljice borilačkih evenata [[FNC|Fight Nation Championshipa]] te realityja „Fight of Nations: Put do pobjede”. == Privatni život == Između 2010. i 2013. godine bila je u romantičnoj vezi s nogometašem [[Marko Livaja|Markom Livajom]]. Kasnije je bila u vezi s tenisačem [[Borna Ćorić|Bornom Ćorićem]].<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/najpoznatija-domaca-sportska-novinarka-krade-paznju-posvuda-tko-je-valentina-miletic/2600837.aspx Najpoznatija domaća sportska novinarka krade pažnju posvuda. Tko je Valentina Miletić] index.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Miletić, Valentina}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] [[Kategorija:Hrvatski kickboksači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] 8ttvhwh8un8azjzj8d6z9h449ni7y31 7469186 7469185 2026-05-26T20:35:30Z ~2026-22623-51 357733 7469186 wikitext text/x-wiki '''Valentina Miletić''' ([[Split]], [[13. ožujka]] [[1991.]]) [[hrvat]]ska je [[sport]]ska [[novinar]]ka i televizijska voditeljica, radi na [[MaxSport]] televiziji te kao voditeljica borilačkih evenata [[Fight Nation Championship]]a (FNC).<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/ekspertica-za-nogomet-otkriva-hvatala-me-panika-ostavila-sam-zivot-u-dalmaciji-nista-mi-se-nije-samo-tako-otvorilo-15559143 Ekspertica za nogomet otkriva: Hvatala me panika, ostavila sam život u Dalmaciji, ništa mi se nije samo tako - otvorilo] gloria.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Mladost i obrazovanje == Do osme godine života odrasla je u [[Split]]u, gradu u kojemu je i rođena, a potom se s obitelji preselila u [[Rogoznica|Rogoznicu]], gdje je završila [[osnovna škola|osnovnu školu]].<ref>[https://www.dnevno.hr/magazin/showbiz/osvojila-je-hrvate-putem-malih-ekrana-ali-tko-je-zapravo-valentina-miletic-2757889/ Osvojila je Hrvate putem malih ekrana, ali tko je zapravo Valentina Miletić?] dnevno.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Studij je započela na Pravnom fakultetu, no naposljetku je diplomirala [[novinarstvo]]. == Sportska karijera == Od pete godine aktivno se bavila različitim sportovima. Preseljenjem u Rogoznicu prestala je trenirati [[gimnastika|gimnastiku]] te se okrenula [[kickboxing]]u. U toj je borilačkoj disciplini postigla zapažen uspjeh: 2009. godine postala je juniorska državna prvakinja u disciplini full contact. Sportom se aktivno bavila sve do početka studija. == Manekenstvo == Oko 2010. godine bavila se [[manekenstvo]]m te je nastupila kao kandidatkinja na natjecanju [[Miss Universe]]. Godine 2011. pobijedila je na izboru za Kraljicu Dalmacije.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/valentina-miletic-nije-ugodno-citati-sto-sam-s-19-godina-govorila-o-decku-s-kojim-sam-tad-bila/ Valentina Miletić: Nije ugodno čitati što sam s 19 godina govorila o dečku s kojim sam tad bila...] dalmacijadanas.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Medijska karijera == Prve korake u medijima napravila je na [[radio]]u i lokalnoj televiziji u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U [[Zagreb]]u je radila kao voditeljica na [[Radio Enter|Radiju Enter]], a potom i na [[Narodni radio|Narodnom radiju]].<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/bila-sam-prvakinja-svijeta-u-kickboxu-ali-sam-prestala-u-redakciji-je-bilo-i-suza-ali-isplatilo-se-20250328?meta_refresh=1 Bila sam prvakinja svijeta u kickboxu, ali sam prestala. U redakciji je bilo i suza, ali isplatilo se] tportal.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Prvu televizijsku priliku dobila je na [[Hrvatska nogometna televizija|Hrvatskoj nogometnoj televiziji]] (HNTV), gdje je pratila [[Druga HNL|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] te dječje i veteranske turnire. Kasnijim prelaskom na [[MaxSport]] vodila je emisije „Studio HNL” i „Vikend Vatrenih” te sudjelovala u javljanjima s terena na derbijima. Uz nogometno novinarstvo, Miletić je preuzela i ulogu voditeljice borilačkih evenata [[FNC|Fight Nation Championshipa]] te realityja „Fight of Nations: Put do pobjede”. == Privatni život == Između 2010. i 2013. godine bila je u romantičnoj vezi s nogometašem [[Marko Livaja|Markom Livajom]]. Kasnije je bila u vezi s tenisačem [[Borna Ćorić|Bornom Ćorićem]].<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/najpoznatija-domaca-sportska-novinarka-krade-paznju-posvuda-tko-je-valentina-miletic/2600837.aspx Najpoznatija domaća sportska novinarka krade pažnju posvuda. Tko je Valentina Miletić] index.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Miletić, Valentina}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] [[Kategorija:Hrvatski kickboksači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] pm6v5dpemdx6bhwke9f2f07qud8jp18 7469187 7469186 2026-05-26T20:35:35Z ~2026-22623-51 357733 7469187 wikitext text/x-wiki '''Valentina Miletić''' ([[Split]], [[13. ožujka]] [[1991.]]) [[hrvat]]ska je [[sport]]ska [[novinar]]ka i televizijska voditeljica, radi na [[MaxSport]] televiziji te kao voditeljica borilačkih evenata [[Fight Nation Championship]]a (FNC).<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/ekspertica-za-nogomet-otkriva-hvatala-me-panika-ostavila-sam-zivot-u-dalmaciji-nista-mi-se-nije-samo-tako-otvorilo-15559143 Ekspertica za nogomet otkriva: Hvatala me panika, ostavila sam život u Dalmaciji, ništa mi se nije samo tako - otvorilo] gloria.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Mladost i obrazovanje == Do osme godine života odrasla je u [[Split]]u, gradu u kojemu je i rođena, a potom se s obitelji preselila u [[Rogoznica|Rogoznicu]], gdje je završila [[osnovna škola|osnovnu školu]].<ref>[https://www.dnevno.hr/magazin/showbiz/osvojila-je-hrvate-putem-malih-ekrana-ali-tko-je-zapravo-valentina-miletic-2757889/ Osvojila je Hrvate putem malih ekrana, ali tko je zapravo Valentina Miletić?] dnevno.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Studij je započela na Pravnom fakultetu, no naposljetku je diplomirala [[novinarstvo]]. == Sportska karijera == Od pete godine aktivno se bavila različitim sportovima. Preseljenjem u Rogoznicu prestala je trenirati [[gimnastika|gimnastiku]] te se okrenula [[kickboxing]]u. U toj je borilačkoj disciplini postigla zapažen uspjeh: 2009. godine postala je juniorska državna prvakinja u disciplini full contact. Sportom se aktivno bavila sve do početka studija. == Manekenstvo == Oko 2010. godine bavila se [[manekenstvo]]m te je nastupila kao kandidatkinja na natjecanju [[Miss Universe]]. Godine 2011. pobijedila je na izboru za Kraljicu Dalmacije.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/valentina-miletic-nije-ugodno-citati-sto-sam-s-19-godina-govorila-o-decku-s-kojim-sam-tad-bila/ Valentina Miletić: Nije ugodno čitati što sam s 19 godina govorila o dečku s kojim sam tad bila...] dalmacijadanas.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Medijska karijera == Prve korake u medijima napravila je na [[radio]]u i lokalnoj televiziji u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U [[Zagreb]]u je radila kao voditeljica na [[Radio Enter|Radiju Enter]], a potom i na [[Narodni radio|Narodnom radiju]].<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/bila-sam-prvakinja-svijeta-u-kickboxu-ali-sam-prestala-u-redakciji-je-bilo-i-suza-ali-isplatilo-se-20250328?meta_refresh=1 Bila sam prvakinja svijeta u kickboxu, ali sam prestala. U redakciji je bilo i suza, ali isplatilo se] tportal.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Prvu televizijsku priliku dobila je na [[Hrvatska nogometna televizija|Hrvatskoj nogometnoj televiziji]] (HNTV), gdje je pratila [[Druga HNL|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] te dječje i veteranske turnire. Kasnijim prelaskom na [[MaxSport]] vodila je emisije „Studio HNL” i „Vikend Vatrenih” te sudjelovala u javljanjima s terena na derbijima. Uz nogometno novinarstvo, Miletić je preuzela i ulogu voditeljice borilačkih evenata [[FNC|Fight Nation Championshipa]] te realityja „Fight of Nations: Put do pobjede”. == Privatni život == Između 2010. i 2013. godine bila je u romantičnoj vezi s nogometašem [[Marko Livaja|Markom Livajom]]. Kasnije je bila u vezi s tenisačem [[Borna Ćorić|Bornom Ćorićem]].<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/najpoznatija-domaca-sportska-novinarka-krade-paznju-posvuda-tko-je-valentina-miletic/2600837.aspx Najpoznatija domaća sportska novinarka krade pažnju posvuda. Tko je Valentina Miletić] index.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Miletić, Valentina}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] [[Kategorija:Hrvatski kickboksači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] sruats88yzl8dh963yenqljm5mw7gqz 7469190 7469187 2026-05-26T20:41:39Z ~2026-22623-51 357733 /* Privatni život */ Novi odjeljak. 7469190 wikitext text/x-wiki '''Valentina Miletić''' ([[Split]], [[13. ožujka]] [[1991.]]) [[hrvat]]ska je [[sport]]ska [[novinar]]ka i televizijska voditeljica, radi na [[MaxSport]] televiziji te kao voditeljica borilačkih evenata [[Fight Nation Championship]]a (FNC).<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/ekspertica-za-nogomet-otkriva-hvatala-me-panika-ostavila-sam-zivot-u-dalmaciji-nista-mi-se-nije-samo-tako-otvorilo-15559143 Ekspertica za nogomet otkriva: Hvatala me panika, ostavila sam život u Dalmaciji, ništa mi se nije samo tako - otvorilo] gloria.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Mladost i obrazovanje == Do osme godine života odrasla je u [[Split]]u, gradu u kojemu je i rođena, a potom se s obitelji preselila u [[Rogoznica|Rogoznicu]], gdje je završila [[osnovna škola|osnovnu školu]].<ref>[https://www.dnevno.hr/magazin/showbiz/osvojila-je-hrvate-putem-malih-ekrana-ali-tko-je-zapravo-valentina-miletic-2757889/ Osvojila je Hrvate putem malih ekrana, ali tko je zapravo Valentina Miletić?] dnevno.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Studij je započela na Pravnom fakultetu, no naposljetku je diplomirala [[novinarstvo]]. == Sportska karijera == Od pete godine aktivno se bavila različitim sportovima. Preseljenjem u Rogoznicu prestala je trenirati [[gimnastika|gimnastiku]] te se okrenula [[kickboxing]]u. U toj je borilačkoj disciplini postigla zapažen uspjeh: 2009. godine postala je juniorska državna prvakinja u disciplini full contact. Sportom se aktivno bavila sve do početka studija. == Manekenstvo == Oko 2010. godine bavila se [[manekenstvo]]m te je nastupila kao kandidatkinja na natjecanju [[Miss Universe]]. Godine 2011. pobijedila je na izboru za Kraljicu Dalmacije.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/valentina-miletic-nije-ugodno-citati-sto-sam-s-19-godina-govorila-o-decku-s-kojim-sam-tad-bila/ Valentina Miletić: Nije ugodno čitati što sam s 19 godina govorila o dečku s kojim sam tad bila...] dalmacijadanas.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Medijska karijera == Prve korake u medijima napravila je na [[radio]]u i lokalnoj televiziji u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U [[Zagreb]]u je radila kao voditeljica na [[Radio Enter|Radiju Enter]], a potom i na [[Narodni radio|Narodnom radiju]].<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/bila-sam-prvakinja-svijeta-u-kickboxu-ali-sam-prestala-u-redakciji-je-bilo-i-suza-ali-isplatilo-se-20250328?meta_refresh=1 Bila sam prvakinja svijeta u kickboxu, ali sam prestala. U redakciji je bilo i suza, ali isplatilo se] tportal.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Prvu televizijsku priliku dobila je na [[Hrvatska nogometna televizija|Hrvatskoj nogometnoj televiziji]] (HNTV), gdje je pratila [[Druga HNL|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] te dječje i veteranske turnire. Kasnijim prelaskom na [[MaxSport]] vodila je emisije „Studio HNL” i „Vikend Vatrenih” te sudjelovala u javljanjima s terena na derbijima. Uz nogometno novinarstvo, Miletić je preuzela i ulogu voditeljice borilačkih evenata [[FNC|Fight Nation Championshipa]] te realityja „Fight of Nations: Put do pobjede”. == Privatni život == Između 2010. i 2013. godine bila je u romantičnoj vezi s nogometašem [[Marko Livaja|Markom Livajom]]. Kasnije je bila u vezi s tenisačem [[Borna Ćorić|Bornom Ćorićem]].<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/najpoznatija-domaca-sportska-novinarka-krade-paznju-posvuda-tko-je-valentina-miletic/2600837.aspx Najpoznatija domaća sportska novinarka krade pažnju posvuda. Tko je Valentina Miletić] index.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Filmografija == === Voditeljske uloge === * "Studio HNL" * "Vikend Vatrenih" * "SuperSport HNL nagrade 25./26." (s [[Marko Šapit|Markom Šapitom]]) ([[2026.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Miletić, Valentina}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] [[Kategorija:Hrvatski kickboksači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] 8t834c1npi5cxps5lff061i2l5jlw0a 7469191 7469190 2026-05-26T20:42:55Z ~2026-22623-51 357733 /* Medijska karijera */ Male korekcije. 7469191 wikitext text/x-wiki '''Valentina Miletić''' ([[Split]], [[13. ožujka]] [[1991.]]) [[hrvat]]ska je [[sport]]ska [[novinar]]ka i televizijska voditeljica, radi na [[MaxSport]] televiziji te kao voditeljica borilačkih evenata [[Fight Nation Championship]]a (FNC).<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/ekspertica-za-nogomet-otkriva-hvatala-me-panika-ostavila-sam-zivot-u-dalmaciji-nista-mi-se-nije-samo-tako-otvorilo-15559143 Ekspertica za nogomet otkriva: Hvatala me panika, ostavila sam život u Dalmaciji, ništa mi se nije samo tako - otvorilo] gloria.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Mladost i obrazovanje == Do osme godine života odrasla je u [[Split]]u, gradu u kojemu je i rođena, a potom se s obitelji preselila u [[Rogoznica|Rogoznicu]], gdje je završila [[osnovna škola|osnovnu školu]].<ref>[https://www.dnevno.hr/magazin/showbiz/osvojila-je-hrvate-putem-malih-ekrana-ali-tko-je-zapravo-valentina-miletic-2757889/ Osvojila je Hrvate putem malih ekrana, ali tko je zapravo Valentina Miletić?] dnevno.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Studij je započela na Pravnom fakultetu, no naposljetku je diplomirala [[novinarstvo]]. == Sportska karijera == Od pete godine aktivno se bavila različitim sportovima. Preseljenjem u Rogoznicu prestala je trenirati [[gimnastika|gimnastiku]] te se okrenula [[kickboxing]]u. U toj je borilačkoj disciplini postigla zapažen uspjeh: 2009. godine postala je juniorska državna prvakinja u disciplini full contact. Sportom se aktivno bavila sve do početka studija. == Manekenstvo == Oko 2010. godine bavila se [[manekenstvo]]m te je nastupila kao kandidatkinja na natjecanju [[Miss Universe]]. Godine 2011. pobijedila je na izboru za Kraljicu Dalmacije.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/valentina-miletic-nije-ugodno-citati-sto-sam-s-19-godina-govorila-o-decku-s-kojim-sam-tad-bila/ Valentina Miletić: Nije ugodno čitati što sam s 19 godina govorila o dečku s kojim sam tad bila...] dalmacijadanas.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Medijska karijera == Prve korake u medijima napravila je na [[radio]]u i lokalnoj televiziji u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U [[Zagreb]]u je radila kao voditeljica na [[Radio Enter|Radiju Enter]], a potom i na [[Narodni radio|Narodnom radiju]].<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/bila-sam-prvakinja-svijeta-u-kickboxu-ali-sam-prestala-u-redakciji-je-bilo-i-suza-ali-isplatilo-se-20250328?meta_refresh=1 Bila sam prvakinja svijeta u kickboxu, ali sam prestala. U redakciji je bilo i suza, ali isplatilo se] tportal.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Prvu televizijsku priliku dobila je na [[Hrvatska nogometna televizija|Hrvatskoj nogometnoj televiziji]] (HNTV), gdje je pratila [[Druga HNL|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] te dječje i veteranske turnire. Kasnijim prelaskom na [[MaxSport]] vodila je emisije "Studio HNL" i "Vikend Vatrenih" te sudjelovala u javljanjima s terena na derbijima. Uz nogometno novinarstvo, Miletić je preuzela i ulogu voditeljice borilačkih evenata [[FNC|Fight Nation Championshipa]] te realityja "Fight of Nations: Put do pobjede". == Privatni život == Između 2010. i 2013. godine bila je u romantičnoj vezi s nogometašem [[Marko Livaja|Markom Livajom]]. Kasnije je bila u vezi s tenisačem [[Borna Ćorić|Bornom Ćorićem]].<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/najpoznatija-domaca-sportska-novinarka-krade-paznju-posvuda-tko-je-valentina-miletic/2600837.aspx Najpoznatija domaća sportska novinarka krade pažnju posvuda. Tko je Valentina Miletić] index.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Filmografija == === Voditeljske uloge === * "Studio HNL" * "Vikend Vatrenih" * "SuperSport HNL nagrade 25./26." (s [[Marko Šapit|Markom Šapitom]]) ([[2026.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Miletić, Valentina}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] [[Kategorija:Hrvatski kickboksači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] fzcfms6aapgj1xamgslou01xv918ime 7469192 7469191 2026-05-26T20:43:59Z ~2026-22623-51 357733 /* Filmografija */ Dodavanje. 7469192 wikitext text/x-wiki '''Valentina Miletić''' ([[Split]], [[13. ožujka]] [[1991.]]) [[hrvat]]ska je [[sport]]ska [[novinar]]ka i televizijska voditeljica, radi na [[MaxSport]] televiziji te kao voditeljica borilačkih evenata [[Fight Nation Championship]]a (FNC).<ref>[https://www.gloria.hr/gl/scena/price/ekspertica-za-nogomet-otkriva-hvatala-me-panika-ostavila-sam-zivot-u-dalmaciji-nista-mi-se-nije-samo-tako-otvorilo-15559143 Ekspertica za nogomet otkriva: Hvatala me panika, ostavila sam život u Dalmaciji, ništa mi se nije samo tako - otvorilo] gloria.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Mladost i obrazovanje == Do osme godine života odrasla je u [[Split]]u, gradu u kojemu je i rođena, a potom se s obitelji preselila u [[Rogoznica|Rogoznicu]], gdje je završila [[osnovna škola|osnovnu školu]].<ref>[https://www.dnevno.hr/magazin/showbiz/osvojila-je-hrvate-putem-malih-ekrana-ali-tko-je-zapravo-valentina-miletic-2757889/ Osvojila je Hrvate putem malih ekrana, ali tko je zapravo Valentina Miletić?] dnevno.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Studij je započela na Pravnom fakultetu, no naposljetku je diplomirala [[novinarstvo]]. == Sportska karijera == Od pete godine aktivno se bavila različitim sportovima. Preseljenjem u Rogoznicu prestala je trenirati [[gimnastika|gimnastiku]] te se okrenula [[kickboxing]]u. U toj je borilačkoj disciplini postigla zapažen uspjeh: 2009. godine postala je juniorska državna prvakinja u disciplini full contact. Sportom se aktivno bavila sve do početka studija. == Manekenstvo == Oko 2010. godine bavila se [[manekenstvo]]m te je nastupila kao kandidatkinja na natjecanju [[Miss Universe]]. Godine 2011. pobijedila je na izboru za Kraljicu Dalmacije.<ref>[https://www.dalmacijadanas.hr/valentina-miletic-nije-ugodno-citati-sto-sam-s-19-godina-govorila-o-decku-s-kojim-sam-tad-bila/ Valentina Miletić: Nije ugodno čitati što sam s 19 godina govorila o dečku s kojim sam tad bila...] dalmacijadanas.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Medijska karijera == Prve korake u medijima napravila je na [[radio]]u i lokalnoj televiziji u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U [[Zagreb]]u je radila kao voditeljica na [[Radio Enter|Radiju Enter]], a potom i na [[Narodni radio|Narodnom radiju]].<ref>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/bila-sam-prvakinja-svijeta-u-kickboxu-ali-sam-prestala-u-redakciji-je-bilo-i-suza-ali-isplatilo-se-20250328?meta_refresh=1 Bila sam prvakinja svijeta u kickboxu, ali sam prestala. U redakciji je bilo i suza, ali isplatilo se] tportal.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> Prvu televizijsku priliku dobila je na [[Hrvatska nogometna televizija|Hrvatskoj nogometnoj televiziji]] (HNTV), gdje je pratila [[Druga HNL|drugu hrvatsku nogometnu ligu]] te dječje i veteranske turnire. Kasnijim prelaskom na [[MaxSport]] vodila je emisije "Studio HNL" i "Vikend Vatrenih" te sudjelovala u javljanjima s terena na derbijima. Uz nogometno novinarstvo, Miletić je preuzela i ulogu voditeljice borilačkih evenata [[FNC|Fight Nation Championshipa]] te realityja "Fight of Nations: Put do pobjede". == Privatni život == Između 2010. i 2013. godine bila je u romantičnoj vezi s nogometašem [[Marko Livaja|Markom Livajom]]. Kasnije je bila u vezi s tenisačem [[Borna Ćorić|Bornom Ćorićem]].<ref>[https://www.index.hr/magazin/clanak/najpoznatija-domaca-sportska-novinarka-krade-paznju-posvuda-tko-je-valentina-miletic/2600837.aspx Najpoznatija domaća sportska novinarka krade pažnju posvuda. Tko je Valentina Miletić] index.hr Preuzeto 21. svibnja 2026.</ref> == Filmografija == === Voditeljske uloge === * "Studio HNL" * "Vikend Vatrenih" * "Fight of Nations: Put do pobjede" * "SuperSport HNL nagrade 25./26." (s [[Marko Šapit|Markom Šapitom]]) ([[2026.]]) == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Miletić, Valentina}} [[Kategorija:Hrvatski športski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski televizijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski radijski voditelji]] [[Kategorija:Hrvatski ženski modeli]] [[Kategorija:Hrvatski kickboksači]] [[Kategorija:Životopisi, Split]] bicj1tamrhzlrow54ktdysoet0zi24g 0 812247 7469075 7466852 2026-05-26T16:51:21Z Moon1238 258470 7469075 wikitext text/x-wiki [[File:Peringatan Darurat.png|thumb|Koncept indonezijskog [[Sustav javnog uzbunjivanja|nacionalnog sustava upozorenja]]. Nastao kao analogni horor, ubrzo je postao rašireni simbol prodemokratskog pokreta tijekom [[Prosvjedi protiv zakona o lokalnim izborima u Indoneziji 2024.|prosvjeda protiv indonezijskog zakona o lokalnim izborima 2024.]]<ref name=":1">{{Cite web |date=August 21, 2024 |title=Dunia Hari Ini: Penjelasan 'Peringatan Darurat' Demokrasi di Indonesia |url=https://www.abc.net.au/indonesian/2024-08-21/peringatan-darurat-demokrasi-indonesia-keputusan-mk-pilkada/104250598 |access-date=August 21, 2024 |website=www.abc.net.au |language=id}}</ref><ref name="PD">{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=8o_9gZhoyI4&ab_channel=CNNIndonesia |title='Peringatan Darurat' Usai Rapat Baleg DPR |date=August 21, 2024 |publisher=CNN Indonezija |trans-title='Upozorenje na izvanredno stanje' nakon sastanka zakonodavnog tijela DPR-a |access-date=September 29, 2024 |via=YouTube |language=id}}</ref>]] '''Analogni horor''' je [[Žanr|podžanr]] [[horor]]a kojeg karakteriziraju grafika niske kvalitete, kriptične poruke, malo ili nimalo tradicionalnih ''[[jumpscare]]'' trenutaka te vizualni stil koji podsjeća na televiziju i [[Analogno snimanje|analogne snimke]] kasnog 20. stoljeća.<ref name="Videomaker">{{cite web |last1=Maison |first1=Jordan |title=Everything there is to know about the analog horror genre |url=https://www.videomaker.com/how-to/directing/film-history/everything-there-is-to-know-about-the-analog-horror-genre/ |website=[[Videomaker]] |access-date=February 6, 2023 |date=October 14, 2022 |language=en}}</ref><ref name="deltastatement.com"/><ref name="HH"/><ref name="horrorsofovernighttv"/> Ogranak je filmskog žanra [[Pronađeni snimci (filmska tehnika)|pronađenih snimaka]],<ref name="Videomaker"/><ref name="The Signal">{{cite web |url=https://georgiastatesignal.com/analog-horror-the-bizarre-and-the-unsettling/ |title=Analog horror: The bizarre and the unsettling |last=Wehs |first=Garet |date=February 22, 2022 |website=The Signal |publisher=Georgia State Signal |access-date=January 26, 2023 |language=en-US}}</ref><ref name="FMagazine">{{cite web|last=Kok|first=Nestor|title=Ghosts in the Machine: Trick-Editing, Time Loops, and Terror in "''No Through Road''"|url=https://fnewsmagazine.com/2022/03/ghosts-in-the-machine-trick-editing-time-loops-and-terror-in-no-through-road|website=F Newsmagazine|access-date=March 18, 2022|date=March 18, 2022|language=en}}</ref> čiji se začeci vežu uz internetski horor s kraja 2000-ih i početka 2010-ih, uključujući priče tipa [[creepypasta]] te serije pronađenih snimaka poput ''[[No Through Road]]'' i ''[[Marble Hornets]]''.<ref name="Videomaker"/><ref name="FMagazine"/><ref name=":0"/><ref name="robots.net">{{cite web |url=https://robots.net/entertainment/local-58-the-analog-horror-series-an-introduction/ |title=Local 58: The Analog Horror Series (An Introduction) |last=Cases |first=Kenneth |date=2022-09-16 |website=Robots.net |access-date=2023-01-26 |language=en-US}}</ref><ref name="AL">{{cite web |last=Szczesniak |first=Alicia |date=2022-01-13 |title=A look into analog horror |url=https://www.thepostathens.com/article/2022/01/analog-horror-internet-reddit-series-episodes |access-date=2023-01-26 |website=The Post |publisher= |language=en-US}}</ref> Žanr je stekao širu popularnost objavom web-serije ''[[Local 58]]'' [[Kris Straub|Krisa Strauba]] u listopadu 2015., a naziv žanra potječe od slogana te serije („ANALOGNI HOROR NA 476 [[MHz]]“).<ref name="Videomaker" /><ref name="robots.net" /> ==Obilježja== Analogni horor karakteriziraju grafika niske kvalitete, kriptične poruke, malo ili nimalo tradicionalnih ''[[jumpscare]]'' trenutaka te vizualni stil koji podsjeća na televiziju i [[Analogno snimanje|analogne snimke]] kasnog 20. stoljeća.<ref name="Videomaker"/><ref name="deltastatement.com">{{cite web |url=https://deltastatement.com/7476/features/what-makes-things-creepy/ |title=What Makes Things Creepy? |last=Saucier |first=Emily |date=April 25, 2022 |website=The Delta Statement |publisher=[[Delta State University]] |access-date=January 26, 2023 |language=en}}</ref><ref name="HH">{{cite web |url=https://www.slashfilm.com/723377/archive-81-review-analog-horrors-haunt-netflixs-uneven-new-supernatural-series/ |title=Archive 81 Review: Analog Horrors Haunt Netflix's Uneven New Supernatural Series |last=Evangelista |first=Chris |date=January 11, 2022 |website=SlashFilm.com |publisher=Static Media |language=en-US |access-date=January 26, 2023}}</ref><ref name="horrorsofovernighttv">[https://www.youtube.com/watch?v=Gn9SzsM7FGM The Horrors of Overnight TV - Farrell McGuire on YouTube (engleski)]</ref> To je osmišljeno kako bi odgovaralo smještaju radnje, budući da se djela analognog horora obično odvijaju negdje između 1960-ih i 1990-ih, ili koriste elemente tog razdoblja.<ref name="Videomaker"/><ref name="deltastatement.com"/> Često se ističe da analogni horor koristi vizualne i zvučne distorzije, kao i efekte nalik greškama koji naglašavaju i oponašaju tehnološka ograničenja s kojima ovaj podžanr radi.<ref name="WA">{{Cite web |last=Williamson |first=Samuel |date=February 7, 2023 |title=What Is Analog Horror? The Subgenre of 'Skinamarink' Explained |url=https://collider.com/what-is-analog-horror-explained/ |access-date=January 30, 2024 |website=Collider |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Adeishvili |first=Luca |title=Examining the Uncanny Allure of Analog Horror |url=https://stuyspec.com/article/examining-the-uncanny-allure-of-analog-horror |access-date=January 30, 2024 |website=stuyspec.com |language=en}}</ref> Naziv „analogni horor“ potječe od estetskog uključivanja elemenata vezanih uz [[Analogna elektronika|analognu elektroniku]], poput [[Analogna televizija|analogne televizije]] i [[VHS]]-a, pri čemu je potonji analogna metoda snimanja slike i zvuka.<ref name="Videomaker"/><ref name="deltastatement.com"/> Žanr je također poznat po korištenju manipuliranih postojećih medija iz razdoblja koje nastoji oponašati.<ref name="Videomaker"/> Djela analognog horora često pretvaraju navodna ograničenja svojih formata u prednost.<ref>[https://film-cred.com/review-arrebato-ivan-zulueta-analog-horror/ Review: 'Arrebato' Remastered – Film Cred] (engleski)</ref> Analogni efekti i grafika često zamagljuju ili apstrahiraju događaje na način da gledatelji ostaju u nedoumici, i posljedično strahu, od onoga što gledaju.<ref name="Videomaker"/> Djela poput [[Backrooms (web serija)|Backroomsa]] koriste ograničenja opreme koju oponašaju kako bi prikrila upotrebu [[Blender]]a i [[Adobe After Effects]]a, čineći seriju vizualno uvjerljivijom.<ref>{{Cite web |last=Lloyd |first=Andrew |date=March 29, 2022 |title=The Backrooms: How a Creepy Office Photo Became an Internet Bogeyman |url=https://www.vice.com/en/article/is-the-backrooms-real/ |access-date=April 15, 2024 |website=Vice |language=en}}</ref> ==Povijest== Analogni horor mogao bi se smatrati oblikom ili nasljednikom [[creepypasta]] legendi.<ref name=":0">{{cite web |url=https://uppercutcrit.com/public-memory-crafting-analog-horror-in-video-games/ |title=Public Memory: Crafting Analog Horror in Video Games |last=Tee |first=Samiee |date=May 28, 2022 |website=Uppercut |language=en-US |access-date=January 26, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230104093728/https://uppercutcrit.com/public-memory-crafting-analog-horror-in-video-games/ |archive-date=January 4, 2023}}</ref> Neki komentatori su usporedili analogni horor i radijske i televizijske programe 20. stoljeća koji su fiktivne priče predstavljali u stilu „vijesti uživo“, poput [[Orson Welles|Orsonove Wellesove]] [[Rat svjetova (radio)|radijske adaptacije Rata svjetova iz 1938.]] te televizijskih filmova snimljenih na video vrpcu ''[[Special Bulletin ]]''(1983.), ''[[Ghostwatch]]'' (1992.) i ''[[Without Warning]]'' (1994.).<ref>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=tmdcq36lYQo|title=Broadcasts That Caused Nationwide Panic|last=ScareTheater|website=YouTube|date=November 20, 2023 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://bloody-disgusting.com/editorials/3806276/frogman-vhs-six-horror-movies-shot-on-vhs-to-watch-tonight/|title=Six Shot-on-VHS Horror Movies to Watch After 'Frogman'|website=Bloody Disgusting|date=March 28, 2024 |language=en}}</ref><ref>[https://www.cbr.com/best-horror-subgenres/ 10 Best Horror Subgenres – CBR] (engleski)</ref> Začeci ovog podžanra obično se vežu uz internetske videe (uglavnom na YouTubeu)<ref name="Videomaker"/><ref name="robots.net"/> s kraja 2000-ih i sredine 2010-ih, konkretno počevši od web-serije ''[[Slijepa ulica (web serija)|Slijepa ulica]]'' Stevena Chamberlaina iz siječnja 2009. godine,<ref name="FMagazine"/> a širu popularnost na engleskom govornom području stekao je objavom web-serije ''[[Local 58]]'' [[Kris Straub|Krisa Strauba]] u listopadu 2015. Slogan te serije („ANALOGNI HOROR NA 476 [[MHz]]“) dao je žanru njegovo ime.<ref name="Videomaker"/><ref name="robots.net"/> Local 58, koji je brzo postigao uspjeh, nadahnuo je kasnija djela poput ''The Mandela Catalogue'' i ''The Walten Files''.<ref name="Videomaker"/><ref name="AL"/> Dana 21. kolovoza 2024. kratki video koji nalikuje na američki [[Sustav za hitne slučajeve]] (EAS) pod nazivom ''EAS Indonesia Concept (October 24, 1991), ANM-021 (Mesem) - First Encounter'', privukao je veliku pozornost na [[Indonezija|indonezijskim]] društvenim mrežama. Video je objavljen u znak podrške [[Demokratizacija|prodemokratskim]] pokretima u Indoneziji.<ref name="PD"/> Masovno dijeljenje tog simbola na platformama poput [[Instagram]]a, [[X (društvena mreža)|X-a]] i [[WhatsApp]]a bio je oblik prosvjeda protiv pokušaja [[Zastupnički dom (Indonezija)|Zastupničkog doma]] da poništi odluku [[Ustavni sud Indonezije|Ustavnog suda]] o zakonima o regionalnim izborima. Video analognog horora građani su usvojili za [[Prosvjedi protiv zakona o lokalnim izborima u Indoneziji 2024.|prosvjede diljem zemlje]] 22. kolovoza 2024. te ga dijelili na indonezijskim društvenim mrežama kao simbol nezadovoljstva vladininim odlukama.<ref name=":1"/><ref name="PD"/> Mnogi prodemokratski aktivisti, uključujući javne i političke figure, usvojili su i podijelili kratki video i njegove snimke zaslona na društvenim mrežama.<ref>{{cite web |title=Ribuan Buruh Kepung DPR Besok: Sampai Kiamat Kami Akan Perang |trans-title=Tisuće radnika sutra okružuju Zastupnički dom: Do kraja vremena ratovat ćemo |url=https://www.cnnindonesia.com/nasional/20240821193142-20-1135893/ribuan-buruh-kepung-dpr-besok-sampai-kiamat-kami-akan-perang |access-date=August 23, 2024 |website=CNN Indonesia |language=id}}</ref> Slika je ponovno upotrijebljena u [[Prosvjedi u Indoneziji 2025.|indonezijskim prosvjedima 2025.]], pri čemu je plava boja zamijenjena crnom kako bi se naglasila veća hitnost.<ref>{{Cite web |date=February 7, 2025 |title=Peringatan darurat hitam: Mengapa 'peringatan darurat' ala garuda hitam di media sosial tetap dibutuhkan sebagai kontrol sosial? |url=https://www.bbc.com/indonesia/articles/c17e2w84nyko |access-date=March 25, 2025 |website=BBC News Indonesia |language=id}}</ref> ==Vidi još== *[[Creepypasta]] *[[Synthwave]] ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Internetska kultura]] [[Kategorija:Žanrovi horora]] [[Kategorija:Narativne tehnike]] h883mj0q2244i7yrs9igz074p7leemf 0 812390 7469355 7468606 2026-05-27T06:49:20Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Popisi osoba|Popisi osoba]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469355 wikitext text/x-wiki Ovo je '''popis aragonskih [[Kraljica supruga|kraljica supruga]]'''. *[[Ermesinda od Bigorre]] *[[Ines Aragonska|Agneza (Ines)]] *[[Izabela od Urgella|Izabela de Urgell]] *[[Felicija od Roucyja]] *[[Agneza Akvitanska]] *[[Berta Aragonska|Berta]] *[[Uraka, leonsko-kastiljska kraljica|Uraka Leonska]] (vladarica Leona i supruga Alfonsa Bojovnika) [[Datoteka:Urraca of Castile.jpg|200px|mini|Kraljica [[Uraka, leonsko-kastiljska kraljica|Uraka]]]] *[[Agneza Akvitanska, supruga Ramira Redovnika]] *[[Sanča Kastiljska, kraljica Aragonije|Sanča Kastiljska]], kći „cara“ [[Alfons VII., leonsko-kastiljski kralj|Alfonsa VII. Kastiljskoga]] *[[Marija od Montpelliera|Marija de Montpellier]], supruga Petra II. *[[Leonora Kastiljska († 1244.)|Leonora Kastiljska]], kći [[Alfons VIII., kastiljski kralj|Alfonsa VIII. Kastiljskoga]] *[[Violanta Ugarska]], kći [[Andrija II.|Andrije II. od Ugarske i Hrvatske]] *[[Konstancija II., kraljica Sicilije|Konstancija II. Sicilska]] *[[Izabela Kastiljska, aragonska kraljica|Izabela Kastiljska]] *[[Blanka Anžuvinska]] *[[Marija de Lusignan, aragonska kraljica|Marija de Lizinjan]] *[[Elisenda de Montcada]] *Leonora Kastiljska *[[Marija Navarska]] *[[Leonora Portugalska, aragonska kraljica|Leonora Portugalska]] *[[Eleonora Sicilska]] *[[Sibila de Fortià]] *[[Jolanda de Bar]] *[[Marija de Luna]] *[[Margarita de Prades]] *[[Eleonora od Alburquerquea]] *[[Marija Kastiljska]] *[[Ivana Enríquez]] *[[Izabela I. Kastiljska]] *[[Germana od Foixa]] == Povezano == *[[Aragonsko Kraljevstvo]] [[Kategorija:Aragonske kraljice supruge]] [[Kategorija:Popisi osoba]] q979e2vsfyy9tcejyrp24ae20hlcxbr 6 812422 7469427 7468437 2026-05-27T09:35:10Z Tulkas Astaldo 38717 par sitnica 7469427 wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis = prof. Ivna Bućan godine 2016. |Izvor = Večernji list https://www.vecernji.hr/vijesti/ja-sam-zelene-boje-a-zbog-vrta-su-me-slali-u-komitet-a-zbog-jugovinila-na-sud-1108167 |Datum = 23. kolovoza 2016. |Autor = IVO CAGALJ pixsell |Objašnjenje = samo za uporabu u biografskom članku }} hdd73p7i52k4n691azdfhb58l3rj1jc 0 812434 7468930 7468551 2026-05-26T12:29:16Z Argo Navis 852 wp prema [[Kamerun#Administrativna podjela]] 7468930 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Emirat Adamawa |hr_ime =Emirat Adamawa |izvorno_ime =<small>Laamorde Adamaawa</small> |status = [[vazal]] [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država =[[Kalifat Sokoto]] |vlada_tip =[[teokracija]] |godina_start = [[1809.]] |godina_kraj =[[1903.]] |događaj_start =osnivanje |era = [[Kolonijalizam]] |datum_start =[[1809.]] |datum_kraj =[[1903.]] |događaj_kraj=[[aneksija]] |fusnote = |p1= |flag_p1= |p2= |flag_p2= |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Protektorat Sjeverna Nigerija |flag_s1=Flag_of_the_Northern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |s2=Njemački Kamerun |flag_s2=Reichskolonialflagge.svg |zastava =Adamawa_State_Flag.svg |zastava_tip = |grb = |grb_tip = |mapa =Sokoto_Sultanate_(cropped).png |mapa_opis = Karta [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] s pozicijom Emirat Adamawa (desno) |glavni_grad =[[Yola]] (od 1841.) |himna = |jezik =[[Fulski jezik|fulanski]] |vođa1=[[Modibo Adama]] |godina_vođa1=1809.–1847. (prvi) |titula_vođa1 =[[emir]] |vođa2=Zubeiru |godina_vođa2=1890.–1901. (posljednji) |titula_vođa2=emir |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4= |godina_vođa4= |stat_površina1=oko 90 650 -103 600 |stat_pop1= |stat_godina1= |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[Sunizam|Sunitski islam]] |valuta= }} '''Emirat Adamawa''' ([[Fulski jezik|fulanski]]: ''Laamorde Adamaawa'') bi0 je [[vazal]]ni dio [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] koji je postojao od [[1809.]] do [[1903.]]. Ime je dobio po osnivaču i prvom [[emir]]u [[Modibo Adama|Modibo Adamu]].<ref name=brit/> == Povijest == Po [[tradicija|usmenoj predaji]] Modibo Adama, porijeklom iz regije Gurin (danas malo [[selo]]), samoinicijativno je [[1806.]] došao do [[Usman dan Fodio|Usmana dan Fodija]], idejnog začetnika [[Fulanski džihad|Fulanskog džihada]] i od njega osobno dobio zelenu [[zastava|zastavu]] da povede [[džihad]] u svom rodnom kraju.<ref name=brit/> Sljedećih godina Adama je osvojio mnoge zemlje i pokorio brojna [[pleme]]na. Svoju prijestolnicu preselio je [[1838.]] u Ribadu, a nakon tog [[1839.]] u Njoboliyo. Na kraju je oko [[1841.]] godine smjestio u [[Yola|Yolu]] na obalama rijeke [[Benue (rijeka)|Benue]].<ref name=car/> U njoj je i umro [[1848.]]. Emirat je propao širenjem [[Njemačko kolonijalno carstvo|njemačkog]] i [[Britansko Carstvo|britanskog kolonijalnog carstva]], ali su njegovi [[Nasljedno pravo|nasljedni]] emiri nastavili formalno vladati u Nigeriji sve do danas.<ref name=brit>{{cite web | url =https://adamawastate.yolasite.com/emirate-council.php | title =''Emirate of Adamawa'' | accessdate =2026-05-25 | language=engleski | publisher=Adamawa State}}</ref> Emirat se prostirao po Fombini, kraju koji danas otprilike odgovara [[Savezne države Nigerije|saveznim državama]]; [[Adamawa (država)|Adamawa]] i [[Taraba (država)|Taraba]] na sjeveru [[Nigerija|Nigerije]], i sjevernim regijama [[Kamerun]]a; [[Regija Daleki sjever|Daleki sjever]], [[Regija Sjever|Sjever]] i [[Regija Adamawa|Adamawa]], uz manje dijelove [[Čad]]a i [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričke Republike]].<ref name=car/> Površina emirata iznosila je između 90 650 i 103 600 [[km²]], ali je stanovništvo bilo malobrojno. Po nekim procjenama, krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[rob]]ovi su činili oko 50% stanovništva tog emirata, u kom su vladali [[Fulbe|Fulani]].<ref name=car>{{cite web | url =https://www.historyatlas.com/groups/adamawa-emirate/ | title =''Emirate Adamawa'' | accessdate =2026-05-25 | language=engleski | publisher=History Atlas}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:ae4063ad-ddd8-419e-91ce-7354e1d619df/files/r8s45qc167 ''Establishment of Adamawa Emirate and its Legacies in Northern Cameroon''] {{en icon}} [[Kategorija:Bivše afričke monarhije]] [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Povijest Kameruna]] 84gbrzn388wfhrtqdxicraekuama9ab 7469211 7468930 2026-05-26T21:11:11Z Vitek 12410 pop 7469211 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Emirat Adamawa |hr_ime =Emirat Adamawa |izvorno_ime =<small>Laamorde Adamaawa</small> |status = [[vazal]] [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] |genitiv= |kontinent = [[Afrika]] |država =[[Kalifat Sokoto]] |vlada_tip =[[teokracija]] |godina_start = [[1809.]] |godina_kraj =[[1903.]] |događaj_start =osnivanje |era = [[Kolonijalizam]] |datum_start =[[1809.]] |datum_kraj =[[1903.]] |događaj_kraj=[[aneksija]] |fusnote = |p1= |flag_p1= |p2= |flag_p2= |p3= |flag_p3= |p4= |flag_p4= |s1=Protektorat Sjeverna Nigerija |flag_s1=Flag_of_the_Northern_Nigeria_Protectorate_(1900–1914).svg |s2=Njemački Kamerun |flag_s2=Reichskolonialflagge.svg |zastava =Adamawa_State_Flag.svg |zastava_tip = |grb = |grb_tip = |mapa =Sokoto_Sultanate_(cropped).png |mapa_opis = Karta [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] s pozicijom Emirat Adamawa (desno) |glavni_grad =[[Yola]] (od 1841.) |himna = |jezik =[[Fulski jezik|fulanski]] |vođa1=[[Modibo Adama]] |godina_vođa1=1809.–1847. (prvi) |titula_vođa1 =[[emir]] |vođa2=Zubeiru |godina_vođa2=1890.–1901. (posljednji) |titula_vođa2=emir |vođa3= |godina_vođa3= |vođa4= |godina_vođa4= |stat_površina1=oko 90 650 -103 600 |stat_pop1= |stat_godina1= |stat_površina2= |stat_pop2 = |stat_godina2 = |vjera =[[Sunizam|Sunitski islam]] |valuta= }} '''Emirat Adamawa''' ([[Fulski jezik|fulanski]]: ''Laamorde Adamaawa'') bio je [[vazal]]ni dio [[Kalifat Sokoto|Kalifata Sokoto]] koji je postojao od [[1809.]] do [[1903.]]. Ime je dobio po osnivaču i prvom [[emir]]u [[Modibo Adama|Modibo Adamu]].<ref name=brit/> == Povijest == Po [[tradicija|usmenoj predaji]] Modibo Adama, porijeklom iz regije Gurin (danas malo [[selo]]), samoinicijativno je [[1806.]] došao do [[Usman dan Fodio|Usmana dan Fodija]], idejnog začetnika [[Fulanski džihad|Fulanskog džihada]] i od njega osobno dobio zelenu [[zastava|zastavu]] da povede [[džihad]] u svom rodnom kraju.<ref name=brit/> Sljedećih godina Adama je osvojio mnoge zemlje i pokorio brojna [[pleme]]na. Svoju prijestolnicu preselio je [[1838.]] u Ribadu, a nakon tog [[1839.]] u Njoboliyo. Na kraju je oko [[1841.]] godine smjestio u [[Yola|Yolu]] na obalama rijeke [[Benue (rijeka)|Benue]].<ref name=car/> U njoj je i umro [[1848.]]. Emirat je propao širenjem [[Njemačko kolonijalno carstvo|njemačkog]] i [[Britansko Carstvo|britanskog kolonijalnog carstva]], ali su njegovi [[Nasljedno pravo|nasljedni]] emiri nastavili formalno vladati u Nigeriji sve do danas.<ref name=brit>{{cite web | url =https://adamawastate.yolasite.com/emirate-council.php | title =''Emirate of Adamawa'' | accessdate =2026-05-25 | language=engleski | publisher=Adamawa State}}</ref> Emirat se prostirao po Fombini, kraju koji danas otprilike odgovara [[Savezne države Nigerije|saveznim državama]]; [[Adamawa (država)|Adamawa]] i [[Taraba (država)|Taraba]] na sjeveru [[Nigerija|Nigerije]], i sjevernim regijama [[Kamerun]]a; [[Regija Daleki sjever|Daleki sjever]], [[Regija Sjever|Sjever]] i [[Regija Adamawa|Adamawa]], uz manje dijelove [[Čad]]a i [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričke Republike]].<ref name=car/> Površina emirata iznosila je između 90 650 i 103 600 [[km²]], ali je stanovništvo bilo malobrojno. Po nekim procjenama, krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[rob]]ovi su činili oko 50% stanovništva tog emirata, u kom su vladali [[Fulbe|Fulani]].<ref name=car>{{cite web | url =https://www.historyatlas.com/groups/adamawa-emirate/ | title =''Emirate Adamawa'' | accessdate =2026-05-25 | language=engleski | publisher=History Atlas}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:ae4063ad-ddd8-419e-91ce-7354e1d619df/files/r8s45qc167 ''Establishment of Adamawa Emirate and its Legacies in Northern Cameroon''] {{en icon}} [[Kategorija:Bivše afričke monarhije]] [[Kategorija:Povijest Nigerije]] [[Kategorija:Povijest Kameruna]] 3lg9gkdrqqrjzxy59hnq4slivz20iu9 0 812443 7469348 7468646 2026-05-27T05:58:05Z Cybermb 1634 /* Rezultatska križaljka */ kostur 7469348 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Športski događaj u tijeku}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = 2025./26. | slika = | opis = | država = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]] | stupanj lige = VI. | prvaci = | promovirani = | degradirani = | broj klubova = 10 | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = <!-- ne ispunjavati ako su parametri 'utakmica' i 'ukupna posjećenost' već ispunjeni --> | ukupna posjećenost = | prethodna sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2024./25.|2024./25.]] | sljedeća sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2026./27.|2026./27.]] }} '''[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]''' u sezoni 2025./26. predstavlja drugi stupanj županijske lige u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]], te ligu šestog stupnja [[Prvenstvo Hrvatske u nogometu|hrvatskog nogometnog prvenstva]]. <br> U natjecanju sudjeluje 10 klubova. <br> == Sustav natjecanja == Deset klubova igra dvokružnu ligu (18 kola). == Sudionici == * ''[[NK Adriatic Split|Adriatic]]'' – [[Split]] * ''[[NK Glavice 1991|Glavice 1991]]'' – [[Glavice]], [[Sinj]] * ''[[NK Hvar|Hvar]]'' – [[Hvar (grad)|Hvar]] * ''[[NK Jelsa|Jelsa]]'' – [[Jelsa]] * ''[[NK Mosor Žrnovnica (2018.)| Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]], [[Split]] * ''[[NK Poljičanin Srinjine|Poljičanin 1921]]'' – [[Srinjine]], [[Split]] * ''[[NK Postira-Sardi|Postira-Sardi]]'' – [[Postira]] * ''[[RNK Split 1912|Split 1912]]'' – [[Split]] * ''[[NK Trilj|Trilj 2001]]'' – [[Trilj]] * ''[[NK Vinjani|Vinjani]]'' – [[Donji Vinjani]], [[Imotski]] == Ljestvica == == Rezultatska križaljka == {| class="wikitable" style="font-size: 85%; text-align: center" !kratica !!klub !!ADR !!GLA !!HVAR !!JEL !!MOS !!POLJ !!POS !!SPL !!TRI !!VINJ |- |'''ADR ||align="left"|Adriatic Split |bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || || |- |'''GLA ||align="left"|Glavice 1991 | ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || || |- |'''HVAR ||align="left"|Hvar | || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || || |- |'''JEL ||align="left"|Jelsa | || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || || |- |'''MOS ||align="left"|Mosor Žrnovnica | || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || || |- |'''POLJ ||align="left"|Poljičanin 1921 Srinjine | || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || || |- |'''POS ||align="left"|Postira-Sardi | || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || || |- |'''SPL ||align="left"|Split 1912 | || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || || |- |'''TRI ||align="left"|Trilj 2001 | || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| || |- |'''VINJ ||align="left"|Vinjani (Donji Vinjani) | || || || || || || || || ||bgcolor="gainsboro"| |- !colspan="12"| |- |colspan="12" align="left"| <small> '''podebljan rezultat''' - utakmice od 1. do 9. kola (1. utakmica između klubova) <br> rezultat normalne debljine - utakmice od 10. do 18. kola (2. utakmica između klubova) <br> ''rezultat nakošen'' - nije vidljiv redoslijed odigravanja međusobnih utakmica iz dostupnih izvora <br> <small> rezultat smanjen * </small> - iz dostupnih izvora nije uočljiv domaćin susreta <br> <s> prekrižen rezultat </s> - poništena ili brisana utakmica <br> p - utakmica prekinuta <br> 3:0 p.f. / 0:3 p.f. - rezultat 3:0 bez borbe <br> n.i. - nije igrano |} <small> Izvori: </small> == Najbolji strijelci == == Povezani članci == * [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] * [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.]] * [[Hvarska nogometna liga 2025./26.|Hvarska liga 2025./26.]] == Vanjske poveznice == * [http://nszsd.hr/ nszsd.hr, ''Nogometni savez Županije Splitsko-dalmatinske''] * [http://nszsd.hr/2-zupanijska-nogometna-liga/ nszsd.hr, ''2. ŽNL''] * [https://www.facebook.com/people/Nogometni-savez-%C5%BDupanije-splitsko-dalmatinske/100041520803421/ ''Nogometni savez Županije splitsko-dalmatinske'', facebook stranica] * [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/-1-i-2-znl-splitsko-dalmatinske-zupanije-180469/ sportnet.hr forum, ''1. i 2. ŽNL Splitsko-dalmatinske županije''] * [https://dalmatinskinogomet.hr/ dalmatinskinogomet.hr] * [https://semafor.hns.family/ semafor.hns.family, ''HNS Semafor''] == Izvori == <small> * [http://nszsd.hr/sluzbeni-glasnik/ nszsd.hr, ''Službeni glasnik - "Balun"''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103137366/2-znl-nszsd-2526/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitko-dalmatinski / 2. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026''] * [https://semafor.hns.family/natjecanja/103137366/2-znl-nszsd-2526/detaljno/ semafor.hns.family, ''2025/26 / ŽNS splitko-dalmatinski / 2. ŽNL NSŽSD 25/26 / 2025/2026 / Detaljno''] * {{en icon}} [https://www.sofascore.com/football/tournament/croatia-amateur/2-znl-splitsko-dalmatinska/16327#id:83114 sofascore.com, ''2. ŽNL Splitsko-dalmatinska / 25/26''] * [https://nszsd.hr/wp-content/uploads/2025/09/Balun-33-2025.pdf nszsd.hr, ''"Balun" – službeno glasilo NSŽSD'', br. 33/2025., objavljeno 19. rujna 2025. (''PROPOZICIJE DRUGE ŽNL NSŽSD ZA NATJECATELJSKU GODINU 2025./2026.''], preuzeto 26. svibnja 2026., {{izvori}} </small> {{2. ŽNL Splitsko-dalmatinska}} [[Kategorija:2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2025-26]] [[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2025./26.|Splitsko-dalmatinska-2]] 5zgludxhiqkizseqsr7gx58u5n8gkg8 0 812460 7469382 7468874 2026-05-27T08:54:14Z Argo Navis 852 sređeno 7469382 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Ain | izvorno ime = [[Arpitanski jezik|arpitanski]]: ''En'' | vrsta = | etimologija = | slika = De Ain in Pont d'Ain 15-09-2017 12-21-02.JPG | slika_opis = Air kod mjesta [[Pont d'Ain]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Carte Ain (rivière).png | zemljovid_opis = Zemljovid toka rijeke | dz = FRA | naselja = | duljina = 190 | površina porječja = 3630 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 130 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Jursko gorje|Jura]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|46|44|58|N|6|1|24|E|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 700 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45|47|45|N|5|10|10|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis= | pushpin_map = | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Ain''' ([[Arpitanski jezik|arpitanski]]: ''En'') je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]]. Dala je ime [[Francuski departmani|departmanu]] [[Ain (departman)|Ain]]. Duga je 190 km.<ref name="sandre">{{sandre|id=V2--0200|nom=L'Ain}}</ref> == Tok rijeke == Rijeka izvire na nadmorskoj visini od oko 700 metara, blizu sela [[La Favière]], u [[Jura (geološki period)|jurskom]] [[Vapnenac|vapnencu]] južnog kraja [[Jursko gorje|gorja Jura]] i ulijeva se u [[Rhône]] blizu [[Saint-Maurice-de-Gourdans|Saint-Maurice-de-Gourdansa]],<ref name="sandre"/> oko 40 kilometara uzvodno od [[Lyon|Lyona]] . Izvor joj je u staroj grofoviji [[Franche-Comté]] . Teče prema jugu kroz kombinirane duljine dvaju departmana: * Jura (nazvana po planinama) i * [[Ain (departman)|Ain]] (nazvan po rijeci). Na putu prolazi kroz gradove [[Champagnole]] i [[Pont-d'Ain]]. Njeni najduži pritoci su [[Suran (Ain)|Suran]], [[Bienne (rijeka)|Bienne]], [[Albarine]] i [[Valouse (rijeka)|Valouse]].<ref name="sandre"/> [[Datoteka:Salins_les_Bains_2.JPG|desno|mini|300px|Salins-les-Bains u [[Ledenjak|ledenjačkom krajoliku]] gornjeg Aina.]] == Geologija == Rijeka teče kroz dvije regije. [[Jursko gorje]] je, naravno, [[Jura (geološki period)|jursko]], ali sadrži manje [[Glina (tlo)|gline]] od jure [[Engleska|Engleske]], pa gornja ili srednja jura znači neku vrstu vapnenca, moguće [[lapor]]a (EB 13). Donji tok rijeke prolazi preko [[holocen]]skih naslaga nastalih vlastitom aktivnošću rijeke među stijenama srednjeg ili gornjeg [[pleistocen]]a (CG). Jura se sastoji od vapnenačkih slojeva zdrobljenih u grebene između sila šireće [[Riftna dolina|riftne doline]] Saône i [[Alpe|Alpa]], pri čemu su Alpe podignute sudarom [[Tektonika ploča|talijanske tektonske ploče]] s Europom. Najviši greben je najistočniji, a Ain teče prema jugu u najnižoj dolini, koja se nalazi prema zapadnoj strani Jure. Najzapadniji greben je opet prilično viši jer je ravnica doline Saône [[Subdukcija|subducirana]] ispod jurskih stijena (Dercourt). Cijela je zaleđena, ali u Juri je ostalo relativno malo rudnika . Donji Ain teče ravnicom gdje ima puno pleistocenskog materijala, većinom [[Morena|glacijalnog]]. Međutim, niska strmina između Pays de [[Dombes]] i rijeke je [[miocen]]ska (CG). == Gospodarstvo == Gospodarstvo općenito nije takvo da bi pružalo bogatstvo. Niti je ono koje je nekada zahtijevalo velike gradove kao vanjska tržišta za prodaju. Stanovništvo je stoga raspršeno. Iznimka je grad [[Oyonnax]], u dolini Ange koja je paralelna s Ainom. Prema legendi, St Léger je dao monopol na izradu češljeva Oyonnaxu [[630.]] godine. Tradicionalni mali proizvodi regije, [[tokarenje]] drveta, češljevi od roga i drangulije doveli su do razvoja specijalizacije u [[Injekcijsko prešanje|injekcijskom prešanju]], [[Vakuumsko oblikovanje|vakuumskom oblikovanju]] i slično [[Termoplast|plastike]], počevši s [[Celuloid|celuloidom]] 1880. godine. Broj stanovnika grada 1999. godine bio je {{N|24636}}, ali to je iznimka za porječje (dodatne veze). [[Tehnička oblovina|Drvo]] je najočitija prednost regije. Dio se prodavao nizvodno, a dio se pretvarao u drveni ugljen, što je omogućilo porast kovačnica na vodeni pogon koje su obrađivale željezo iz topionica u dolini Saône. Tu su i pašnjaci koji proizvode specijalitete od sira. U 20. stoljeću, vodna energija preusmjerena je na proizvodnju hidroelektrične energije, što je pomoglo ranom uvođenju [[Industrija plastike|industrije plastike]] u Oyonnaxu. U tome je pogledu Ain važno središte. Ovo je područje s neuobičajeno visokim količinama oborina za Francusku. Ali ljeti je vrijeme obično ugodno. Šetnje šumom, ribolov, jedrenje i impresivni krajolici omogućili su razvoj turizma na otvorenom. == Fauna == Ain je vrlo bogat ribom, uključujući pastrvu, posebno ''[[Salmo trutta fario]]''; lipljana, posebno običnog lipljana ''Thymallys thymallus'' ; štuku, grgeča, mrenu, deveriku, šarana, linjaka, ploticu, gavuna, klena i [[Cobitoidei]]. Brojne ptice naseljavaju obale rijeke: patka, čaplja, labud, čaplja i šljuka. Prisutni su i dabrovi koji grade brojne brane, dok se divlje svinje i srne nalaze u šumama i šumarcima uz potok. Vidre su ponovno viđene od 2003. godine, što pokazuje opće poboljšanje kvalitete vode. == Razvoj == Prirodni okoliš rijeke ostaje relativno divlji i predmet je ekološkog programa pod nazivom SDAGE ( [[Schéma Directeur d'Aménagement et de Gestion des Eaux]] ), uspostavljenog prema francuskom zakonu . Njegov je cilj očuvati i najbolje iskoristiti cijeli hidrološki sustav promatrajući ga kao cjelinu. To uključuje usklađivanje hidroelektrana s plovidbom, ribolovom, plivanjem i možda crpljenjem vode s obzirom na tendenciju industrijskog razvoja na rekultiviranom zemljištu delte na njezinom ušću u Rhônu na južnom kraju. == Statistika == {| class="wikitable" ![[Hidrologija|Hidrološka postaja]] ! Površina [[slijev]]a ({{km2}}) ! Srednji godišnji protok ({{m3/s}}) |- | Perte-de-l'Ain || 210 || 9.590 |- | Marigny || 650 || 27.40 |- | Barrage de Voulgans || 1120 || 40.80 |- | Pont-d'Ain || 2760 || 105.0 |- | Chazey-sur-Ain || 3630 || 123.0 |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Ain_source.jpg|Izvor Aina Datoteka:SNCF_TGV_Duplex_Viaduc_de_Cize_-_Bolozon.jpg|[[Vijadukt Cize–Bolozon]], cestovno-željeznički most koji prelazi klisuru Ain. Datoteka:Rivière_d'Ain_et_hameau_de_Bombois_(Matafelon-Granges)_depuis_Corveissiat.jpg|Gorges de l'Ain u [[Corveissiat]]u Datoteka:Barrage-cize-bolozon.JPG|Brana (''pregrada'') kod Cize-Bolozona </gallery> == Povezani članci == * [[Lac de Conflans]], jezero na ušću rijeka Ain i [[Valouse (rijeka)|Valouse]] * [[Saine (rijeka)]] == Izvori == {{Izvori}} *''Carte géologique de la France à l'échelle du millionième 6th edn,'' (2003) {{ISBN|2-7159-2158-6}} [CG] *''Michelin France Tourist and Motoring Atlas'' (2002) {{ISBN|2-06-100128-9}} [Mich] *Bartholomew, J.G. ''The Times Survey Atlas of the World'' (1922) [Times] *Dercourt, J. ''Géologie et Géodynamique de La France Outre-mer et européenne'' 3rd edn. (2002) {{ISBN|2-10-006459-2}} [Dercourt] *''Encyclopediædia Britannica'' (1960) [EB] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.rupestre.net/tracce/12/chauv.html Gornjopaleolitska pećinska umjetnost] [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] [[Kategorija:Pritoci Rhône]] 4nkmp8sxqp3cpudrf8a9oclanv6p3pg 7469389 7469382 2026-05-27T09:02:25Z Argo Navis 852 7469389 wikitext text/x-wiki {{infookvir rijeka | ime = Ain | izvorno ime = [[Arpitanski jezik|arpitanski]]: ''En'' | vrsta = | etimologija = | slika = De Ain in Pont d'Ain 15-09-2017 12-21-02.JPG | slika_opis = Air kod mjesta [[Pont-d'Ain]] | slika2 = | slika2_opis = | zemljovid = Carte Ain (rivière).png | zemljovid_opis = Zemljovid toka rijeke | dz = FRA | naselja = | duljina = 190 | površina porječja = 3630 | lokacija istjeka = | najmanji istjek = | prosječni istjek = 130 | najveći istjek = | plovna od - do = | smrznuta = | brane = | izvor = [[Jursko gorje|Jura]] | sutok = | izvor_koordinate = {{coord|46|44|58|N|6|1|24|E|display=i}} | izvor_nadmorska_visina = 700 | ušće = | tip ušća = | ušće_koordinate = {{coord|45|47|45|N|5|10|10|E|format=dms|display=inline,title}} | ušće_nadmorska_visina = | slijev = | ulijeva se u = | pritoci = | lijevi pritoci = | desni pritoci = | zemljovid_lok = | zemljovid_lok_opis = | pushpin_map = | pushpin_label_position_A = | pushpin_label_position_B = }} '''Ain''' ([[Arpitanski jezik|arpitanski]]: ''En'') je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u istočnoj [[Francuska|Francuskoj]]. Dala je ime [[Francuski departmani|departmanu]] [[Ain (departman)|Ain]]. Duga je 190 km.<ref name="sandre">{{sandre|id=V2--0200|nom=L'Ain}}</ref> == Tok rijeke == Rijeka izvire na nadmorskoj visini od oko 700 metara, blizu sela [[La Favière]], u [[Jura (geološki period)|jurskom]] [[Vapnenac|vapnencu]] južnog kraja [[Jursko gorje|gorja Jura]] i ulijeva se u [[Rhône]] blizu [[Saint-Maurice-de-Gourdans|Saint-Maurice-de-Gourdansa]],<ref name="sandre"/> oko 40 kilometara uzvodno od [[Lyon|Lyona]]. Izvor joj je u pokrajini [[Burgundija-Franche-Comté]]. Teče prema jugu kroz dva departmana: * [[Jura (departman)|Jura]] (nazvan po planinama) i * [[Ain (departman)|Ain]] (nazvan po rijeci). Na putu prolazi kroz gradove [[Champagnole]] i [[Pont-d'Ain]]. Njeni najduži pritoci su [[Suran (Ain)|Suran]], [[Bienne (rijeka)|Bienne]], [[Albarine]] i [[Valouse (rijeka)|Valouse]].<ref name="sandre"/> [[Datoteka:Salins_les_Bains_2.JPG|desno|mini|300px|Salins-les-Bains u [[Ledenjak|ledenjačkom krajoliku]] gornjeg Aina.]] == Geologija == Rijeka teče kroz dvije regije. [[Jursko gorje]] je, naravno, [[Jura (geološki period)|jursko]], ali sadrži manje [[Glina (tlo)|gline]] od jure [[Engleska|Engleske]], pa gornja ili srednja jura znači neku vrstu vapnenca, moguće [[lapor]]a (EB 13). Donji tok rijeke prolazi preko [[holocen]]skih naslaga nastalih vlastitom aktivnošću rijeke među stijenama srednjeg ili gornjeg [[pleistocen]]a (CG). Jura se sastoji od vapnenačkih slojeva zdrobljenih u grebene između sila šireće [[Riftna dolina|riftne doline]] Saône i [[Alpe|Alpa]], pri čemu su Alpe podignute sudarom [[Tektonika ploča|talijanske tektonske ploče]] s Europom. Najviši greben je najistočniji, a Ain teče prema jugu u najnižoj dolini, koja se nalazi prema zapadnoj strani Jure. Najzapadniji greben je opet prilično viši jer je ravnica doline Saône [[Subdukcija|subducirana]] ispod jurskih stijena (Dercourt). Cijela je zaleđena, ali u Juri je ostalo relativno malo rudnika. Donji Ain teče ravnicom gdje ima puno pleistocenskog materijala, većinom [[Morena|glacijalnog]]. Međutim, niska strmina između Pays de [[Dombes]] i rijeke je [[miocen]]ska (CG). == Gospodarstvo == Gospodarstvo općenito nije takvo da bi pružalo bogatstvo. Niti je ono koje je nekada zahtijevalo velike gradove kao vanjska tržišta za prodaju. Stanovništvo je stoga raspršeno. Iznimka je grad [[Oyonnax]], u dolini Ange koja je paralelna s Ainom. Prema legendi, St Léger je dao monopol na izradu češljeva Oyonnaxu [[630.]] godine. Tradicionalni mali proizvodi regije, [[tokarenje]] drveta, češljevi od roga i drangulije doveli su do razvoja specijalizacije u [[Injekcijsko prešanje|injekcijskom prešanju]], [[Vakuumsko oblikovanje|vakuumskom oblikovanju]] i slično [[Termoplast|plastike]], počevši s [[Celuloid|celuloidom]] 1880. godine. Broj stanovnika grada 1999. godine bio je {{N|24636}}, ali to je iznimka za porječje (dodatne veze). [[Tehnička oblovina|Drvo]] je najočitija prednost regije. Dio se prodavao nizvodno, a dio se pretvarao u drveni ugljen, što je omogućilo porast kovačnica na vodeni pogon koje su obrađivale [[željezo]] iz topionica u dolini Saône. Tu su i pašnjaci koji proizvode specijalitete od sira. U 20. stoljeću, vodna energija preusmjerena je na proizvodnju hidroelektrične energije, što je pomoglo ranom uvođenju [[Industrija plastike|industrije plastike]] u Oyonnaxu. U tome je pogledu Ain važno središte. Ovo je područje s neuobičajeno visokim količinama oborina za Francusku. Ali ljeti je vrijeme obično ugodno. Šetnje šumom, ribolov, jedrenje i impresivni krajolici omogućili su razvoj turizma na otvorenom. == Fauna == Ain je vrlo bogat ribom, uključujući pastrvu, posebno ''[[Salmo trutta fario]]''; lipljana, posebno običnog lipljana ''Thymallys thymallus'' ; štuku, grgeča, mrenu, deveriku, šarana, linjaka, ploticu, gavuna, klena i [[Cobitoidei]]. Brojne ptice naseljavaju obale rijeke: patka, čaplja, labud, čaplja i šljuka. Prisutni su i dabrovi koji grade brojne brane, dok se divlje svinje i srne nalaze u šumama i šumarcima uz potok. Vidre su ponovno viđene od 2003. godine, što pokazuje opće poboljšanje kvalitete vode. == Razvoj == Prirodni okoliš rijeke ostaje relativno divlji i predmet je ekološkog programa pod nazivom SDAGE ( [[Schéma Directeur d'Aménagement et de Gestion des Eaux]] ), uspostavljenog prema francuskom zakonu. Njegov je cilj očuvati i najbolje iskoristiti cijeli hidrološki sustav promatrajući ga kao cjelinu. To uključuje usklađivanje hidroelektrana s plovidbom, ribolovom, plivanjem i možda crpljenjem vode s obzirom na tendenciju industrijskog razvoja na rekultiviranom zemljištu delte na njezinom ušću u Rhônu na južnom kraju. == Statistika == {| class="wikitable" ![[Hidrologija|Hidrološka postaja]] ! Površina [[slijev]]a ({{km2}}) ! Srednji godišnji protok ({{m3/s}}) |- | Perte-de-l'Ain || 210 || 9.590 |- | Marigny || 650 || 27.40 |- | Barrage de Voulgans || 1120 || 40.80 |- | Pont-d'Ain || 2760 || 105.0 |- | Chazey-sur-Ain || 3630 || 123.0 |} == Galerija == <gallery mode="packed"> Datoteka:Ain_source.jpg|Izvor Aina Datoteka:SNCF_TGV_Duplex_Viaduc_de_Cize_-_Bolozon.jpg|[[Vijadukt Cize–Bolozon]], cestovno-željeznički most koji prelazi klisuru Ain. Datoteka:Rivière_d'Ain_et_hameau_de_Bombois_(Matafelon-Granges)_depuis_Corveissiat.jpg|Gorges de l'Ain u [[Corveissiat]]u Datoteka:Barrage-cize-bolozon.JPG|Brana (''pregrada'') kod Cize-Bolozona </gallery> == Povezani članci == * [[Lac de Conflans]], jezero na ušću rijeka Ain i [[Valouse (rijeka)|Valouse]] * [[Saine (rijeka)]] == Izvori == {{Izvori}} *''Carte géologique de la France à l'échelle du millionième 6th edn,'' (2003) {{ISBN|2-7159-2158-6}} [CG] *''Michelin France Tourist and Motoring Atlas'' (2002) {{ISBN|2-06-100128-9}} [Mich] *Bartholomew, J.G. ''The Times Survey Atlas of the World'' (1922) [Times] *Dercourt, J. ''Géologie et Géodynamique de La France Outre-mer et européenne'' 3rd edn. (2002) {{ISBN|2-10-006459-2}} [Dercourt] *''Encyclopediædia Britannica'' (1960) [EB] == Vanjske poveznice == {{Commonscat-inline|}} * [http://www.rupestre.net/tracce/12/chauv.html Gornjopaleolitska pećinska umjetnost] [[Kategorija:Rijeke u Francuskoj]] [[Kategorija:Pritoci Rhône]] 8sqxt3ewbmf3no6uleqxbv2rtqriu4g 0 812463 7468924 7468917 2026-05-26T12:19:41Z Argo Navis 852 sređivanje 7468924 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:New_Webb_Image_Captures_Clearest_View_of_Neptune’s_Rings_in_Decades.png|mini|desno|300px|Prstenovi Neptuna snimljeni instrumentom [[NIRCam]] [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]]] '''Neptunovi prstenovi''' sastoje se prvenstveno od pet glavnih prstenova. Prvi put su otkriveni (kao "lukovi") istovremenim promatranjem zvjezdane okultacije 22. srpnja 1984. od strane timova [[André Brahic|Andréa Brahica]] i [[William B. Hubbard|Williama B. Hubbarda]] na [[Zvjezdarnica La Silla|zvjezdarnici La Silla]] (ESO) i na [[Interamerički opservatorij Cerro Tololo|interameričkom opservatoriju Cerro Tololo]] u Čileu.<ref name ="Hubbard1986" /> Prvi put ih je snimila svemirska letjelica ''[[Voyager 2]] 1989''.<ref name="Miner2007" /> U svojem najgušćem dijelu, oni se mogu usporediti s manje gustim dijelovima [[Saturnovi prsteni|Saturnovih glavnih prstenova,]] kao što su C prsten i Cassini Division, ali veliki dio [[Neptun|Neptunovog]] prstenastog sustava je prilično slab i [[Svemirska prašina|prašnjav]], u nekim aspektima više nalikuje [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovim prstenovima]]. Neptunovi prstenovi nazvani su po astronomima koji su doprinijeli važnom radu na planetu:<ref name="Miner2007" />{{efn|Poredani od planeta prema vani.}} [[Johann Gottfried Galle|Galle]], [[Urbain Le Verrier|Le Verrier]], [[William Lassell|Lassell]], [[Dominique François Arago|Arago]] i [[John Couch Adams|Adams]].<ref name="Miner2007b" /> Neptun također ima slabašan neimenovani prsten koji se podudara s orbitom mjeseca [[Galateja (mjesec)|Galateje]]. Tri druga mjeseca kruže između prstenova: [[Najada (mjesec)|Naiad]], [[Talasa (mjesec)|Thalassa]] i [[Despina (mjesec)|Despina]].<ref name="Miner2007b" /> Prstenovi Neptuna napravljeni su od izuzetno tamnog materijala, vjerojatno [[Organski spoj|organskih]] spojeva obrađenih [[elektromagnetsko zračenje|zračenjem]], sličnih onima pronađenim u [[Uranovi prstenovi|prstenovima Urana]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u prstenovima (između 20% i 70%) je visok,<ref name="SmithSoderblom1989" /> dok je njihova [[Optička debljina|optička dubina]] niska do umjerena, manja od 0,1.<ref name="Horn1990" /> Za razliku od ostalih, Adamsov prsten uključuje pet različitih lukova, nazvanih Fraternité, Égalité 1 i 2, Liberté i Courage. Lukovi zauzimaju uzak raspon orbitalnih dužina i nevjerojatno su stabilni, samo su se neznatno promijenili od svoje prve detekcije 1980.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Još uvijek se raspravlja o tome kako se lukovi stabiliziraju. Međutim, njihova je stabilnost vjerojatno povezana s [[Orbitalna rezonancija|rezonantnom]] interakcijom između Adamsovog prstena i njegovog unutarnjeg [[Pastirski satelit|pastirskog satelita]], Galateje.<ref name="Burns2001" /> == Otkrića i promatranja == [[Datoteka:PIA02202_Neptune's_full_rings.jpg|mini|desno|300px|Par slika ''Voyagera 2'' Neptunovog prstenastog sustava]] Prvo spominjanje prstenova oko Neptuna datira iz 1846. godine kada je [[William Lassell]], pronalazač najvećeg Neptunova mjeseca, [[Triton (mjesec)|Tritona]], mislio da je vidio prsten oko planeta.<ref name="Miner2007" /> Međutim, njegova tvrdnja nikada nije potvrđena i vjerojatno je da je to bio [[Artefakt (pogreška)|promatrački artefakt]]. Prva pouzdana detekcija prstena napravljena je 1968. [[Okultacija|okultacijom]] zvijezda, iako će taj rezultat ostati nezapažen sve do 1977. kada su otkriveni [[Uranovi prstenovi]].<ref name="Miner2007" /> Ubrzo nakon otkrića Urana, tim sa [[Sveučilište Villanova|Sveučilišta Villanova]] pod vodstvom [[Harold Reitsema|Harolda J. Reitseme]] započeo je potragu za prstenovima oko Neptuna. 24. svibnja 1981. detektirali su pad sjaja zvijezde tijekom jedne okultacije; međutim, način na koji je zvijezda zatamnjena nije upućivao na prsten. Kasnije, nakon preleta Voyagera, otkriveno je da je okultacija nastala zbog malog Neptunova mjeseca [[Larisa (mjesec)|Larisse]], što je bio događaj vrlo male vjerojatnosti.<ref name="Miner2007" /> U 1980-ima značajne okultacije bile su mnogo rjeđe za Neptun nego za Uran, koji je u to vrijeme ležao blizu [[Mliječni put|Mliječne staze]] i stoga se kretao ispred gušćeg polja zvijezda. Sljedeća Neptunova okultacija, 12. rujna 1983., rezultirala je mogućom detekcijom prstena.<ref name="Miner2007" /> Međutim, zemaljski rezultati bili su neuvjerljivi. Tijekom sljedećih šest godina opaženo je približno 50 drugih okultacija od kojih je samo jedna trećina dala pozitivne rezultate.<ref name="Sicardy1991" /> Nešto (vjerojatno nepotpuni lukovi) je definitivno postojalo oko Neptuna, ali značajke sustava prstenova ostale su misterij.<ref name="Miner2007" /> Svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' konačno je otkrila Neptunove prstenove tijekom svog proleta pored Neptuna 1989. godine, prošavši blizu 4,950 km iznad atmosfere planeta 25. kolovoza. Potvrđeno je da su povremeni okultacijski događaji opaženi prije doista bili uzrokovani lukovima unutar Adamsovog prstena (vidi dolje).<ref name="Nicholson1990" /> Nakon preleta ''Voyagera'', prethodna promatranja zemaljske okultacije ponovno su analizirana dajući značajke lukova prstena kakvi su bili 1980-ih, koji su gotovo savršeno odgovarali onima koje je pronašao ''Voyager 2''.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Od preleta ''Voyagera 2'' , najsvjetliji prstenovi (Adams i Le Verrier) snimljeni su [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskim teleskopom Hubble]] i teleskopima na Zemlji, zahvaljujući napretku u rezoluciji i moći prikupljanja svjetlosti.<ref name="Dumas1999" /> Oni su vidljivi, malo iznad razine [[Pozadinska buka|pozadinske buke]], na [[Valna duljina|valnim duljinama]] apsorbiranim od [[Metan|metana]] u kojima je odsjaj s Neptuna značajno smanjen. Slabiji prstenovi su još uvijek daleko ispod praga vidljivosti za ove instrumente. Godine 2022. prstenove je snimio [[svemirski teleskop James Webb]], koji je napravio prvo promatranje slabijih prstenova nakon preleta ''Voyagera 2.''<ref>{{cite web|url=https://www.nasa.gov/feature/goddard/2022/new-webb-image-captures-clearest-view-of-neptune-s-rings-in-decades|title=New Webb Image Captures Clearest View of Neptune's Rings in Decades|publisher=NASA|date=2022-09-21}}</ref><ref name="NYT-20220921">{{cite news |last=O"Callaghan |first=Jonathan |title=Neptune and Its Rings Come Into Focus With Webb Telescope - New images from the space-based observatory offer a novel view of the planet in infrared. |url=https://www.nytimes.com/2022/09/21/science/neptune-webb-telescope-photos.html |date=21 September 2022 |work=[[The New York Times]] |accessdate=23 September 2022 }}</ref> == Opća svojstva == [[Datoteka:Neptunian_rings_scheme_2.svg|mini|desno|300px|Shema [[Neptun]]ovog sustava prstena i satelita. Pune linije označavaju prstenove; isprekidane linije označavaju orbite satelita.]] Neptun posjeduje pet različitih prstenova<ref name="SmithSoderblom1989" /> nazvanih, prema rastućoj udaljenosti od planeta, Galle, Le Verrier, Lassell, Arago i Adams. Osim ovih dobro definiranih prstenova, Neptun također može posjedovati vrlo slab sloj materijala koji se proteže prema unutra od Le Verriera do Galleovog prstena, a moguće i dalje prema planetu.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="Burns2001" /> Tri Neptunova prstena su uska, sa širinom od oko 100&nbsp;km ili manje;<ref name="Horn1990" /> nasuprot tome, Galle i Lassell prstenovi su široki—njihove širine su između 2000 i 5000&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Adamsov prsten sastoji se od pet svijetlih lukova ugrađenih u blijeđi kontinuirani prsten.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Nastavljajući u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, lukovi su: Fraternité, Égalité 1 i 2, Liberté i Courage.<ref name="Burns2001" /><ref name="Porco1991" /> Prva četiri imena dolaze od "[[Liberté, égalité, fraternité|sloboda, jednakost, bratstvo]]", mota [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Francuska|Republike]]. Terminologiju su predložili njihovi izvorni pronalazači, koji su ih pronašli tijekom zvjezdanih okultacija 1984. i 1985.<ref name="Sicardy1991" /> Četiri mala Neptunova mjeseca imaju orbite unutar prstenastog sustava: [[Najada (mjesec)|Naiad]] i [[Talasa (mjesec)|Thalassa]] orbitiraju u procjepu između Galleovog i Le Verrierovog prstena; [[Despina (mjesec)|Despina]] je odmah unutar prstena Le Verrier; a [[Galateja (mjesec)|Galatea]] leži malo iznutra od Adamsovog prstena,<ref name="Miner2007b" /> ugrađena u neimenovani slabašni, uski prsten.<ref name="Burns2001" /> Neptunski prstenovi sadrže veliku količinu [[Svemirska prašina|prašine]] veličine [[Mikrometar|mikrometra]] : udio prašine po površini poprečnog presjeka je između 20% i 70%.<ref name="Burns2001" /> U tom pogledu slični su [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovim prstenovima]], u kojima je udio prašine 50%-100%, i jako se razlikuju od [[Saturnovi prsteni|saturnovih]] i [[Uranovi prstenovi|uranovih prstenova]], koji sadrže malo prašine (manje od 0,1%).<ref name="Miner2007b" /><ref name="Burns2001" /> Čestice u Neptunovim prstenovima napravljene su od tamnog materijala; vjerojatno mješavina leda s [[Organski spoj|organskim tvarima]] obrađenim [[Radijacija|zračenjem]].<ref name="Miner2007b" /><ref name="SmithSoderblom1989" /> Prstenovi su crvenkaste boje, a njihov geometrijski (0,05) i Bond (0,01–0,02) [[albedo]] slični su onima čestica Uranovih prstenova i unutarnjih [[Neptunovi prirodni sateliti|Neptunovih mjeseca]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Prstenovi su općenito optički tanki (prozirni); njihove normalne [[Optička debljina|optičke dubine]] ne prelaze 0,1.<ref name="SmithSoderblom1989" /> U cjelini, Neptunski prstenovi nalikuju Jupiterovim; oba sustava sastoje se od slabih, uskih, prašnjavih prstenova i još bljeđih širokih prašnjavih prstenova.<ref name="Burns2001" /> Za Neptunove prstenove, kao i za Uranove, smatra se da su relativno mladi; njihova je starost vjerojatno znatno manja od starosti [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Također, poput onih Uranovih, Neptunovi prstenovi vjerojatno su rezultat fragmentacije usljed sudara nekadašnjih unutarnjih mjeseca. Takvi događaji stvaraju pojaseve [[Saturnovi prsteni|mjeseca]], koji djeluju kao izvori prašine za prstenove. U tom pogledu Neptunovi prstenovi slični su slabim prašnjavim trakama koje je uočio ''Voyager 2'' između glavnih Uranovih prstenova.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Infracrvena promatranja s bliskoinfracrvene kamere (NIRCam) svemirskog teleskopa James Webb pokazuju da prstenovi pokazuju slabu apsorpcijsku vrpcu od 3&nbsp;mikrometri.<ref>{{Citiranje časopisa|last1= Hedman|first1= M. M.|last2= De Pater|first2= I.|last3= Cartwright|first3= R. J.|last4= El Moutamid|first4= M.|last5= Decolibus|first5= R.|last6= Showalter|first6= M. R.|last7= Tiscareno|first7= M. S.|last8= Rowe-Gurney|first8= N.|last9= Roman|first9= M. T.|last10= Fletcher|first10= L. N.|last11= Hammel|first11= H. B.|title= Spectral Trends across the Rings and Inner Moons of Uranus and Neptune from JWST NIRCam Images|journal= The Planetary Science Journal|date= 2025|volume= 6|issue= 8|page= 204|doi= 10.3847/PSJ/adf325|doi-access= free|arxiv= 2506.18650|bibcode= 2025PSJ.....6..204H}}</ref> == Unutarnji prstenovi == === Galleov prsten === Najdublji prsten Neptuna naziva se ''Galleov prsten'' po [[Johann Gottfried Galle|Johannu Gottfriedu Galleu]], prvoj osobi koja je vidjela Neptun kroz teleskop (1846.).<ref name="Galle" /> Između ostalog, dug je oko 2000&nbsp;km širok i kruži u orbiti od 41 000 do 43 000&nbsp;km od planeta.<ref name="Miner2007b" /> To je slab prsten s prosječnom normalnom optičkom dubinom od oko ^10⁻⁴, {{Refn|Normalna optička dubina τ prstena je omjer ukupnog geometrijskog [[Poprečni presjek (geometrija)|poprečnog presjeka]] čestica prstena i površine prstena. Poprima vrijednosti od nule do beskonačnosti. Svjetlosna zraka koja normalno prolazi kroz prsten bit će oslabljena za faktor e^–τ.<ref name="Ockert1987" />|name=footnoteA|group=lower-alpha}} i ekvivalentnom dubinom od 0,15&nbsp;km. {{Refn|Ekvivalentna dubina ED prstena definirana je kao integral normalne optičke dubine preko prstena. Drugim riječima, <nowiki>ED = ∫τdr</nowiki>, gdje je r polumjer.<ref name="Holberg1987" />|name=footnoteB|group=lower-alpha}}<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u ovom prstenu procjenjuje se od 40% do 70%.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="Colwell1990" /> === Le Verrierov prsten === Sljedeći prsten nazvan je ''Le Verrierov prsten'' po [[Urbain Le Verrier|Urbainu Le Verrieru]], koji je predvidio položaj Neptuna 1846. godine.<ref name="LeVerrier" /> S orbitalnim polumjerom od oko 53200 km,<ref name="Miner2007b" / je usko, širine oko 113&nbsp;km.<ref name="Horn1990" /> Njegova normalna optička dubina je 0,0062&nbsp;±&nbsp;0,0015, što odgovara ekvivalentnoj dubini od 0,7&nbsp;±&nbsp;0,2&nbsp;km..<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u Le Verrierovom prstenu kreće se od 40% do 70%.<ref name="Burns2001" /><ref name="Colwell1990" /> Mali mjesec [[Despina (mjesec)|Despina]], koji kruži unutar njega na 52 526&nbsp;km, može igrati ulogu u zatvaranju prstena djelujući kao [[Pastirski satelit|pastir]].<ref name="Miner2007b" /> === Lasselov prsten === ''Lassellov prsten'', također poznat kao ''plato'', najširi je prsten u Neptunovom sustavu.<ref name="Burns2001" /> Ime mu je dao [[William Lassell]], engleski astronom koji je otkrio Neptunov najveći mjesec, [[Triton (mjesec)|Triton]].<ref name="Lassell" /> Ovaj prsten je slabašan sloj materijala koji zauzima prostor između Le Verrierovog prstena na oko 53 200&nbsp;km i prsten Arago na 57.200&nbsp;km.<ref name="Miner2007b" /> Njegova prosječna normalna optička dubina je oko ^10⁻⁴, što odgovara ekvivalentnoj dubini od 0,4&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u prstenu je u rasponu od 20% do 40%.<ref name="Colwell1990" /> ==== Aragov prsten ==== U blizini vanjskog ruba Lassellovog prstena, koji se nalazi na 57.200, nalazi se mali vrh sjaja.&nbsp;km od Neptuna i širok manje manje od 100&nbsp;km,<ref name="Miner2007b" /> koji neki planetarni znanstvenici nazivaju ''Aragov prsten'' po [[Dominique François Arago|Françoisu Aragu]], francuskom matematičaru, fizičaru, astronomu i političaru.<ref name="Arago" /><ref name="Burns2001" /> == Adamsov prsten == [[Datoteka:PIA02224_Neptune's_rings.jpg|mini|desno|300px|Lukovi u Adamsovom prstenu (slijeva na desno: Fraternité, Égalité, Liberté), plus Le Verrierov prsten s unutarnje strane]] Vanjski Adamsov prsten, s orbitalnim radijusom od oko 63 930&nbsp;km,<ref name="Miner2007b" /> je najbolje proučen od Neptunovih prstenova.<ref name="Miner2007b" /> Nazvan je po [[John Couch Adams|Johnu Couchu Adamsu]], koji je neovisno od Le Verriera predvidio položaj Neptuna.<ref name="Adams" /> Ovaj prsten je uzak, blago ekscentričan i nagnut, ukupne širine oko 35&nbsp;km (15–50&nbsp;km),<ref name="Horn1990" /> i njegova normalna optička dubina je oko 0,011&nbsp;±&nbsp;0,003 izvan lukova, što odgovara ekvivalentnoj dubini od oko 0,4&nbsp;km.<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u ovom prstenu je od 20% do 40% - niže nego u drugim uskim prstenovima.<ref name="Colwell1990" /> Neptunov mali mjesec [[Galateja (mjesec)|Galatea]], koji kruži unutar Adamsovog prstena na 61 953&nbsp;km, djeluje poput pastira, držeći čestice prstena unutar uskog raspona orbitalnih radijusa putem vanjske [[Orbitalna rezonancija|Lindbladove rezonancije]] 42:43.<ref name="Porco1991" /> Galatejin gravitacijski utjecaj stvara 42 radijalna migoljenja u Adamsovom prstenu s amplitudom od oko 30&nbsp;km, koji su korišteni za određivanje [[Masa|mase]] Galateje.<ref name="Porco1991" /> === Lukovi === Najsjajniji dijelovi Adamsovog prstena, lukovi prstenova, bili su prvi otkriveni elementi Neptunovog sustava prstenova.<ref name="Miner2007" /> Lukovi su diskretna područja unutar prstena u kojima su čestice koje on sadrži misteriozno grupirane zajedno. Poznato je da Adamsov prsten sadrži pet kratkih lukova, koji zauzimaju relativno uski raspon [[Zemljopisna dužina|geografskih dužina]] od 247° do 294°.{{Refn|Sustav geografske dužine fiksiran je 18. kolovoza 1989. Nulta točka odgovara nultom meridijanu na Neptunu.<ref name="Miner2007b" />|group=lower-alpha}} Godine 1986. nalazili su se između geografskih dužina: * 247–257° (Fraternité), * 261–264° (Égalité 1), * 265–266° (Égalité 2), * 276–280° (Liberté), * 284,5–285,5° (Courage). <ref name="Miner2007b" /><ref name="Porco1991" /> Najsvjetliji i najduži luk bio je Fraternité; najslabiji je bio Courage. Procjenjuje se da se normalne optičke dubine lukova nalaze u rasponu od 0,03 do 0,09<ref name="SmithSoderblom1989" /> (0,034&nbsp;±&nbsp;0,005 za vodeći rub Liberté luka izmjeren zvjezdanom okultacijom);<ref name="Horn1990" /> radijalne širine su približno iste kao i širine kontinuiranog prstena - oko 30&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Ekvivalentne dubine lukova variraju u rasponu od 1,25 do 2,15&nbsp;km (0,77&nbsp;±&nbsp;0,13&nbsp;km za vodeći rub Liberté luka).<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u lukovima je od 40% do 70%.<ref name="Colwell1990" /> Lukovi u Adamsovom prstenu donekle su slični luku u [[Saturnovi prsteni#Prsten G|Saturnovom prstenu G]].<ref name="Hedman2007" /> Slike ''Voyagera 2'' s najviše rezolucije otkrile su izraženu grudvost u lukovima, s tipičnom razmakom između vidljivih grudvica od 0,1° do 0,2°, što odgovara 100–200&nbsp;km duž prstena. Budući da nakupine nisu razlučene, mogu, ali i ne moraju uključivati veća tijela, ali su svakako povezane s koncentracijama mikroskopske prašine, što dokazuje njihov povećani sjaj kada su osvijetljeni Suncem.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Lukovi su prilično stabilne strukture. Detektirani su zemaljskim zvjezdanim okultacijama 1980-ih, ''Voyagerom 2'' 1989. te svemirskim teleskopom Hubble i zemaljskim teleskopima od 1997. do 2005. i ostali su na približno istim orbitalnim longitudama.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="dePater2005" /> Međutim, uočene su neke promjene. Ukupni sjaj lukova smanjio se od 1986.<ref name="dePater2005" /> Luk Courage skočio je naprijed za 8° na 294° (vjerojatno je skočio na sljedeći stabilni rezonantni položaj korotacije), dok je luk Liberté gotovo nestao do 2003.<ref name="Showalter2005" /> Lukovi Fraternité i Égalité (1 i 2) pokazali su nepravilne varijacije u svom relativnom sjaju. Njihova opažena dinamika vjerojatno je povezana s izmjenom prašine između njih.<ref name="dePater2005" /> Courage, vrlo slab luk pronađen tijekom preleta Voyagera, viđen je kako bljeska u sjaju 1998.; Do lipnja 2005. vratio se na svoju uobičajenu tamu. Promatranja vidljive svjetlosti pokazuju da je ukupna količina materijala u lukovima ostala približno konstantna, ali su tamniji u valnim duljinama [[Infracrveno zračenje|infracrvene]] svjetlosti gdje su prethodna opažanja provedena.<ref name="Showalter2005" /> === Ograničenja lukova === [[Datoteka:Neptune_ring_arcs.jpg|mini|desno|300px|Lukovi u Adamsovom prstenu, kao što se vidi na ovoj slici s niskom ekspozicijom]] Lukovi u Adamsovom prstenu ostaju neobjašnjeni.<ref name="Miner2007b" /> Njihovo postojanje je zagonetka jer osnovna orbitalna dinamika implicira da bi se trebali proširiti u jednoličan prsten tijekom nekoliko godina. Predloženo je nekoliko hipoteza o ograničenju lukova, od kojih najšire objavljena tvrdi da Galatea ograničava lukove putem svoje ko-rotacijske inklinacijske rezonancije (CIR) 42:43. {{Refn|ezonancija inklinacije korotacije (CIR) reda veličine ''m'' između mjeseca na nagnutoj orbiti i prstena događa se ako je brzina uzorka perturbirajuće potencijalne vrijednosti <math>\Omega</math> (s mjeseca) jednaka [[srednjem gibanju]] čestica prstena <math>n_p</math>. Drugim riječima, trebao bi biti ispunjen sljedeći uvjet <math>m\Omega=n_pm=(m-1)n_s+\dot\Omega_s</math>, gdje su <math>\dot\Omega_s</math> i <math>n_s</math> brzina [[orbitalnog čvora|nodala]] [[precesije]] i srednje gibanje mjeseca.<ref name="Porco1991" /> CIR podržava ''2m'' stabilnih mjesta duž prstena.|group=lower-alpha}}<ref name="Porco1991" /> Rezonancija stvara 84 stabilna mjesta duž orbite prstena, svako dugačko 4°, s lukovima koji se nalaze na susjednim mjestima.<ref name="Porco1991" /> Međutim, mjerenja srednjeg gibanja prstenova teleskopima Hubble i [[Teleskopi Keck|Keck]] 1998. godine dovela su do zaključka da prstenovi nisu u CIR-u s Galatejom.<ref name="Dumas1999" /><ref name="Sicardy1999" /> Kasniji model sugerirao je da je ograničenje rezultat korotacijske ekscentrične rezonancije (CER). {{Refn|Rezonancija ekscentričnosti korotacije (CER) reda veličine ''m'' između mjeseca na ekscentričnoj orbiti i prstena događa se ako je brzina uzorka perturbirajuće potencijalne vrijednosti <math>\Omega</math> (s mjeseca) jednaka [[srednje gibanj|srednjem gibanju]] čestica prstena <math>n_p</math>. Drugim riječima, trebao bi biti ispunjen sljedeći uvjet <math>m\Omega=n_pm=(m-1)n_s+\dot\omega_s</math>, gdje su <math>\dot\omega_s</math> i <math>n_s</math> brzina apsidalnog [[precesija|precesijskog]] gibanja i srednje gibanje mjeseca.<ref name="Namouni2002" /> CER podržava ''m'' stabilnih mjesta duž prstena.|group=lower-alpha}}<ref name="Namouni2002" /> Model uzima u obzir konačnu masu Adamsovog prstena, koja je potrebna da se rezonancija približi prstenu. Nusprodukt ove hipoteze je procjena mase Adamsovog prstena - oko 0,002 mase Galateje.<ref name="Namouni2002" /> Treća hipoteza predložena 1986. zahtijeva dodatni mjesec koji kruži unutar prstena; lukovi su u ovom slučaju zarobljeni u njegovim stabilnim [[Lagrangeove točke|Lagrangeovim točkama]] . Međutim, opažanja ''Voyagera 2'' postavila su stroga ograničenja na veličinu i masu bilo kojeg neotkrivenog mjeseca, što takvu hipotezu čini malo vjerojatnom.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Neke druge složenije hipoteze tvrde da je niz mjesečeva zarobljen u korotacijskim rezonancijama s Galatejom, osiguravajući ograničenje lukova i istovremeno služeći kao izvori prašine.<ref name="Salo1998" /> == Istraživanje == Prstenovi su detaljno istraženi tijekom preleta letjelice ''Voyager 2'' pored Neptuna u kolovozu 1989.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Proučavani su optičkim snimanjem i promatranjem okultacija u ultraljubičastom i vidljivom svjetlu.<ref name="Horn1990" /> Svemirska sonda promatrala je prstenove u različitim geometrijama u odnosu na Sunce, stvarajući slike svjetlosti raspršene unatrag, raspršene naprijed i bočno raspršene svjetlosti.<ref group=lower-alpha>Svjetlost raspršena prema naprijed je svjetlost raspršena pod malim kutom u odnosu na sunčevu svjetlost. Svjetlost raspršena unatrag je svjetlost raspršena pod kutom bliskim 180° (unatrag) u odnosu na sunčevu svjetlost. Kut raspršenja je blizu 90° za bočno raspršenu svjetlost.</ref><ref name="SmithSoderblom1989" /> Analiza ovih slika omogućila je izvođenje fazne funkcije (ovisnost reflektivnosti prstena o kutu između promatrača i Sunca) te geometrijskog i [[Bondov albedo|Bondovog albeda]] čestica prstena.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Analiza Voyagerovih slika također je dovela do otkrića šest unutarnjih [[Neptunovi prirodni sateliti|Neptunovih mjeseca]], uključujući [[Galateja (mjesec)|Galateju,]] pastira Adamsovog prstena.<ref name="SmithSoderblom1989" /> == Svojstva == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align: center;" ! scope="col" style="width: 8em;" |Naziv prstena ! scope="col" |Polumjer (km)<ref name="Miner2007b" /> ! scope="col" |Širina (km) ! scope="col" |Ekvival. dubina (km)<ref group=lower-alpha name=footnoteB /><ref group=lower-alpha>Ekvivalentna dubina Galleovih i Lassellovih prstenova je umnožak njihove širine i normalne optičke dubine.</ref> ! scope="col" |N. Opt. depth<ref group=lower-alpha name=footnoteA /> ! scope="col" |Udio prašine,%<ref name="Colwell1990" /> ! scope="col" |Ekscentiricitet ! scope="col" |Inklinacija (°) ! scope="col" |Bilješke |- ! scope="row" |Galle (N42) |40,900–42,900 |2,000 |0.15<ref name="SmithSoderblom1989" /> |~&nbsp;10⁻⁴<ref name="SmithSoderblom1989" /> |40–70 |? |? | style="text-align: left;" |Široki, slabi prsten |- ! scope="row" |Le Verrier (N53) |53,200&nbsp;±&nbsp;20 | 113<ref name="Horn1990" /> | 0.7&nbsp;±&nbsp;0.2<ref name="Horn1990" /> | 6.2&nbsp;±&nbsp;1.5{{E-sp|–3}}<ref name="Horn1990" /> |40–70 |? |? | style="text-align: left;" |Uski prsten |- ! scope="row" | Lassell | 53,200–57,200 | 4,000 | 0.4<ref name="SmithSoderblom1989" /> | ~&nbsp;10⁻⁴<ref name="SmithSoderblom1989" /> | 20–40 | ? | ? | rowspan="2" style="text-align: left;" |Lassellov prsten je tanki sloj materijala koji se proteže od Le Verriera do Araga. |- ! scope="row" |Arago |57,200 | <100<ref name="SmithSoderblom1989" /> |? |? |? |? |? |- ! scope="row" |Adams (N63) |62,932&nbsp;±&nbsp;2 | 15–50<ref name="Horn1990" /> | 0.4<ref name="SmithSoderblom1989" /><p>1.25–2.15<ref name="Horn1990" /> (u lukovima)</p> | 0.011&nbsp;±&nbsp;0.003<ref name="Horn1990" /><p>0.03–0.09<ref name="SmithSoderblom1989" /> (u lukovima)</p> | 20–40<p> 40–70 (in arcs)</p> | 4.7&nbsp;±&nbsp;0.2{{E-sp|–4}}<ref name="Porco1991" /> | 0.0617&nbsp;±&nbsp;0.0043<ref name="Porco1991" /> | style="text-align: left;" | Pet sjajnih lukova |} ''*Upitnik znači da parametar nije poznat.'' == Bilješke == {{Izvori|group=lower-alpha}} == Reference == {{Reflist | colwidth = 30em | refs = <ref name="Hubbard1986">{{cite journal|first= W.B. |last=Hubbard |author2=Brahic, A.|author3=Sicardy, B. |author4=Elicer, L.-R. |author5=Roques, F.|author6=Vilas, F. |title=Occultation detection of a neptunian ring-like arc |date=1986 |journal= Nature |volume=319 |issue=6055 |page=636 |doi=10.1038/319636a0 |bibcode=1986Natur.319..636H|s2cid=4239213 }}</ref> <ref name="Miner2007">{{cite book|title=Planetary Ring Systems|date=2007|author=Miner, Ellis D.|author2=Wessen, Randii R.|author3=Cuzzi, Jeffrey N.|publisher=Springer Praxis Books|chapter=The discovery of the Neptune ring system|isbn=978-0-387-34177-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/planetaryringsys0000mine}}</ref> <ref name="Nicholson1990">{{cite journal |first= P.D.|last=Nicholson|title= Five Stellar Occultations by Neptune: Further Observations of Ring Arcs| journal= Icarus| date= 1990| volume= 87 |issue= 1| pages= 1–39| bibcode= 1990Icar...87....1N|doi= 10.1016/0019-1035(90)90020-A |author2= Cooke, Maren L. |last3= Matthews |first3= Keith |display-authors= 2 |last4= Elias |first4= Jonathan H. |last5= Gilmore |first5= Gerard|doi-access= free}}</ref> <ref name="dePater2005">{{cite journal|last=dePater |first=Imke |title=The Dynamic Neptunian Ring Arcs: Evidence for a Gradual Disappearance of Liberté and Resonant Jump of Courage |date=2005 |journal=Icarus |volume=174 |issue=1 |pages=263–272 |doi=10.1016/j.icarus.2004.10.020 |url=http://astro.berkeley.edu/~echiang/ppp/nepring.pdf |bibcode=2005Icar..174..263D |author2=Gibbard, Seren |last3=Chiang |first3=Eugene |display-authors=2 |last4=Hammel |first4=Heidi B. |last5=MacIntosh |first5=Bruce |last6=Marchis |first6=Franck |last7=Martin |first7=Shuleen C. |last8=Roe |first8=Henry G. |last9=Showalter |first9=Mark |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080719194620/http://astro.berkeley.edu/~echiang/ppp/nepring.pdf |archive-date=2008-07-19 }}</ref> <ref name="SmithSoderblom1989"> {{cite journal| doi = 10.1126/science.246.4936.1422| last1 = Smith| first1 = B. A.| last2 = Soderblom| first2 = L. A.| last3 = Banfield| first3 = D.| last4 = Barnet| first4 = C.| last5 = Basilevsky| first5 = A. T.| last6 = Beebe| first6 = R. F.| last7 = Bollinger| first7 = K.| last8 = Boyce| first8 = J. M.| last9 = Brahic| first9 = A.| year = 1989| title = Voyager 2 at Neptune: Imaging Science Results| journal = Science| volume = 246| issue = 4936| pages = 1422–1449| bibcode = 1989Sci...246.1422S| pmid = 17755997| s2cid = 45403579| ref = {{sfnRef|Smith Soderblom et al.|1989}}| url = https://zenodo.org/record/1230992}} </ref> <ref name="Dumas1999">{{cite journal|last=Dumas|first=Cristophe|title=Stability of Neptune's ring arcs in question|date=1999|journal=Nature|volume=400|issue=6746|pages=733–735|doi=10.1038/23414|url=http://nicmosis.as.arizona.edu:8000/PUBLICATIONS/NEPTUNE_RING.pdf|bibcode=1999Natur.400..733D|author2=Terrile, Richard J.|last3=Smith|first3=Bradford A.|display-authors=2|last4=Schneider|first4=Glenn|last5=Becklin|first5=E. E.|s2cid=4427604|archive-date=2021-01-24|access-date=2008-08-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124194528/http://nicmosis.as.arizona.edu:8000/PUBLICATIONS/NEPTUNE_RING.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Sicardy1991">{{cite journal |first=B.|last=Sicardy|author2=Roques, F. |author3=Brahic, A. |title= ''Neptune's Rings, 1983–1989 Ground-Based Stellar Occultation Observations''| journal= Icarus| date= 1991| volume= 89 |issue=2| pages= 220–243|bibcode= 1991Icar...89..220S|doi= 10.1016/0019-1035(91)90175-S}}</ref> <ref name="Burns2001">{{cite book|last=Burns|first=J.A.|author2=Hamilton, D.P. |author3=Showalter, M.R. |chapter=Dusty Rings and Circumplanetary Dust: Observations and Simple Physics |title=Interplanetary Dust|date=2001 |place=Berlin |editor=Grun, E. |editor2=Gustafson, B. A. S. |editor3=Dermott, S. T. |editor4=Fechtig H. |pages=641–725|chapter-url=http://www.astro.umd.edu/~hamilton/research/preprints/BurHamSho01.pdf|bibcode=2001indu.book..641B|isbn=3-540-42067-3|publisher=Springer}}</ref> <ref name="Miner2007b">{{cite book|title=Planetary Ring System|date=2007|author=Miner, Ellis D.|author2=Wessen, Randii R.|author3=Cuzzi, Jeffrey N.|publisher=Springer Praxis Books|chapter=Present knowledge of the Neptune ring system|isbn=978-0-387-34177-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/planetaryringsys0000mine}}</ref> <ref name="Horn1990">{{cite journal|last=Horn|first=Linda J.|author2=Hui, John |author3=Lane, Arthur L. |title=Observations of Neptunian rings by Voyager photopolarimeter experiment|date=1990|journal=Geophysical Research Letters|volume=17|issue=10|pages=1745–1748|doi=10.1029/GL017i010p01745|bibcode=1990GeoRL..17.1745H}}</ref> <ref name="Colwell1990">{{cite journal|last=Colwell|first=Joshua E.|author2=Esposito, Larry W. |title=A model of dust production in the Neptunian ring system|date=1990|journal=Geophysical Research Letters|volume=17|issue=10|pages=1741–1744|doi=10.1029/GL017i010p01741|bibcode=1990GeoRL..17.1741C}}</ref> <ref name="Porco1991">{{cite journal |first=C.C.|last=Porco|title= An Explanation for Neptune's Ring Arcs| journal= Science| date= 1991| volume= 253| pages= 995–1001| bibcode= 1991Sci...253..995P| doi= 10.1126/science.253.5023.995|pmid= 17775342 |issue=5023|s2cid=742763}}</ref> <ref name="Hedman2007">{{cite journal|title=The Source of Saturn's G Ring|last=Hedman|first= M. M.| journal=Science|volume=317|pages=653–656|date=2007|doi=10.1126/science.1143964|pmid=17673659| url=http://ciclops.org/media/sp/2007/3882_9284_0.pdf|issue=5838|bibcode = 2007Sci...317..653H|author2=Burns, J.A.|author3=Tiscareno, M.S.|author4=Porco, C.C.|author5=Jones, G.H.|last6=Roussos|first6=E.|last7=Krupp|first7=N.|last8=Paranicas|first8=C.|last9=Kempf|first9=S. |s2cid=137345}}</ref> <ref name="Showalter2005">{{cite journal|first=M.R.|last=Showalter|author2=Burns, J.A.|author3=De Pater, I.|author4=Hamilton, D.P.|author5=Lissauer, J.J.|author6=Verbanac, G.| title= Updates on the dusty rings of Jupiter, Uranus and Neptune| journal= Dust in Planetary Systems, Proceedings of the Conference Held September 26–28, 2005 in Kaua'i, Hawaii| date= 2005|volume=1280| page= 130| bibcode= 2005LPICo1280..130S}}</ref> <ref name="Sicardy1999">{{cite journal |first=B.|last=Sicardy| title= Images of Neptune's ring arcs obtained by a ground-based telescope|journal=Nature|date=1999|volume=400 |issue=6746|pages=731–733|doi= 10.1038/23410|bibcode=1999Natur.400..731S |author2=Roddier, F. |last3=Roddier |first3=C. |display-authors=2 |last4=Perozzi |first4=E. |last5=Graves |first5=J. E. |last6=Guyon |first6=O. |last7=Northcott |first7=M. J.|s2cid=4308976}}</ref> <ref name="Salo1998">{{cite journal|last=Salo|first=Heikki|author2=Hanninen, Jyrki |title=Neptune's Partial Rings: Action of Galatea on Self-Gravitating Arc Particles|date=1998| journal=Science|volume=282|pages=1102–1104| doi=10.1126/science.282.5391.1102|bibcode=1998Sci...282.1102S|pmid=9804544|issue=5391}}</ref> <ref name="Namouni2002">{{cite journal|last= Namouni|first=Fathi|author2=Porco, Carolyn |title= The confinement of Neptune's ring arcs by the moon Galatea|date=2002|journal=Nature |volume=417|pages=45–47|doi=10.1038/417045a|pmid= 11986660|issue= 6884|bibcode = 2002Natur.417...45N |s2cid=4430322}}</ref> <ref name="Ockert1987">{{cite journal | last = Ockert | first = M.E. | author2 = Cuzzin, J.N.| author3 = Porco, C.C.| author4 = Johnson, T.V. | title = Uranian ring photometry: Results from Voyager 2 | journal = Journal of Geophysical Research | date = 1987 | volume = 92 | issue = A13 | pages = 14,969–78 | bibcode = 1987JGR....9214969O | doi = 10.1029/JA092iA13p14969 }}</ref> <ref name="Holberg1987">{{cite journal | last = Holberg | first = J.B. | author2 = Nicholson, P.D.| author3 = French, R.G.| author4 = Elliot, J.L. | title = Stellar occultation probes of the Uranian rings at 0.1 and 2.2 μm – A comparison of Voyager UVS and earth-based results | journal = The Astronomical Journal | date = 1987 | volume = 94 | pages = 178–188 | bibcode = 1987AJ.....94..178H | doi = 10.1086/114462 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Galle">{{cite journal|title=Obituaries: G. V. Schiaparelli, J. G. Galle, J. B. N. Hennessey J. Coles, J. E. Gore |journal=The Observatory |volume=33 |pages=311–318 |date=1910 |bibcode= 1910Obs....33..311. |author= Editorial }}</ref> <ref name="LeVerrier">{{cite journal|last=Adams|first=John|title=Prof. Adams on Leverrier's Planetary Theories |journal= Nature |volume=16 |issue=413 |pages= 462–464 |date=1877 |bibcode= 1877Natur..16..462. |doi= 10.1038/016462a0 |s2cid=4096899|doi-access=free }}</ref> <ref name="Lassell">{{cite journal|title=Fellows deceased, list of Lassell, W|journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=41|issue=4|pages=188–191|date=1881|bibcode=1881MNRAS..41..188. |doi=10.1093/mnras/41.4.188|doi-access=free }}</ref> <ref name="Arago">{{cite journal|title=Extract of a Letter respecting the Lunar Tables (Obituary of M. Arago)|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=14|issue=4|pages=102–107|date=1854|bibcode=1853MNRAS..14....1H|last1=Hansen|first1=P. A.|doi=10.1093/mnras/14.4.97 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Adams">{{cite journal|title= OBITUARY: List of Fellows and Associates deceased during the year: John Couch Adams|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=53|issue=4|pages=184–209|date=1893|bibcode=1893MNRAS..53..184. |doi=10.1093/mnras/53.4.184 |doi-access=free}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=Rings Neptune's Rings] by [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration] * [https://planetarynames.wr.usgs.gov/append8.html Gazetteer of Planetary Nomenclature&nbsp;– Ring and Ring Gap Nomenclature (Neptune), USGS] [[Kategorija:Neptun]] [[Kategorija:Planetarni prstenovi]] kizhrgqk9yrhfanwjqpepyd999msi39 7468926 7468924 2026-05-26T12:20:54Z Argo Navis 852 7468926 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:New_Webb_Image_Captures_Clearest_View_of_Neptune’s_Rings_in_Decades.png|mini|desno|300px|Prstenovi Neptuna snimljeni instrumentom [[NIRCam]] [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]]] '''Neptunovi prstenovi''' sastoje se prvenstveno od pet glavnih prstenova. Prvi put su otkriveni (kao "lukovi") istovremenim promatranjem zvjezdane okultacije 22. srpnja 1984. od strane timova [[André Brahic|Andréa Brahica]] i [[William B. Hubbard|Williama B. Hubbarda]] na [[Zvjezdarnica La Silla|zvjezdarnici La Silla]] (ESO) i na [[Interamerički opservatorij Cerro Tololo|interameričkom opservatoriju Cerro Tololo]] u Čileu.<ref name ="Hubbard1986" /> Prvi put ih je snimila svemirska letjelica ''[[Voyager 2]] 1989''.<ref name="Miner2007" /> U svojem najgušćem dijelu, oni se mogu usporediti s manje gustim dijelovima [[Saturnovi prsteni|Saturnovih glavnih prstenova,]] kao što su C prsten i Cassini Division, ali veliki dio [[Neptun|Neptunovog]] prstenastog sustava je prilično slab i [[Svemirska prašina|prašnjav]], u nekim aspektima više nalikuje [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovim prstenovima]]. Neptunovi prstenovi nazvani su po astronomima koji su doprinijeli važnom radu na planetu:<ref name="Miner2007" />{{efn|Poredani od planeta prema vani.}} [[Johann Gottfried Galle|Galle]], [[Urbain Le Verrier|Le Verrier]], [[William Lassell|Lassell]], [[Dominique François Arago|Arago]] i [[John Couch Adams|Adams]].<ref name="Miner2007b" /> Neptun također ima slabašan neimenovani prsten koji se podudara s orbitom mjeseca [[Galateja (mjesec)|Galateje]]. Tri druga mjeseca kruže između prstenova: [[Najada (mjesec)|Naiad]], [[Talasa (mjesec)|Thalassa]] i [[Despina (mjesec)|Despina]].<ref name="Miner2007b" /> Prstenovi Neptuna napravljeni su od izuzetno tamnog materijala, vjerojatno [[Organski spoj|organskih]] spojeva obrađenih [[elektromagnetsko zračenje|zračenjem]], sličnih onima pronađenim u [[Uranovi prstenovi|prstenovima Urana]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u prstenovima (između 20% i 70%) je visok,<ref name="SmithSoderblom1989" /> dok je njihova [[Optička debljina|optička dubina]] niska do umjerena, manja od 0,1.<ref name="Horn1990" /> Za razliku od ostalih, Adamsov prsten uključuje pet različitih lukova, nazvanih Fraternité, Égalité 1 i 2, Liberté i Courage. Lukovi zauzimaju uzak raspon orbitalnih dužina i nevjerojatno su stabilni, samo su se neznatno promijenili od svoje prve detekcije 1980.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Još uvijek se raspravlja o tome kako se lukovi stabiliziraju. Međutim, njihova je stabilnost vjerojatno povezana s [[Orbitalna rezonancija|rezonantnom]] interakcijom između Adamsovog prstena i njegovog unutarnjeg [[Pastirski satelit|pastirskog satelita]], Galateje.<ref name="Burns2001" /> == Otkrića i promatranja == [[Datoteka:PIA02202_Neptune's_full_rings.jpg|mini|desno|300px|Par slika ''Voyagera 2'' Neptunovog prstenastog sustava]] Prvo spominjanje prstenova oko Neptuna datira iz 1846. godine kada je [[William Lassell]], pronalazač najvećeg Neptunova mjeseca, [[Triton (mjesec)|Tritona]], mislio da je vidio prsten oko planeta.<ref name="Miner2007" /> Međutim, njegova tvrdnja nikada nije potvrđena i vjerojatno je da je to bio [[Artefakt (pogreška)|promatrački artefakt]]. Prva pouzdana detekcija prstena napravljena je 1968. [[Okultacija|okultacijom]] zvijezda, iako će taj rezultat ostati nezapažen sve do 1977. kada su otkriveni [[Uranovi prstenovi]].<ref name="Miner2007" /> Ubrzo nakon otkrića Urana, tim sa [[Sveučilište Villanova|Sveučilišta Villanova]] pod vodstvom [[Harold Reitsema|Harolda J. Reitseme]] započeo je potragu za prstenovima oko Neptuna. 24. svibnja 1981. detektirali su pad sjaja zvijezde tijekom jedne okultacije; međutim, način na koji je zvijezda zatamnjena nije upućivao na prsten. Kasnije, nakon preleta Voyagera, otkriveno je da je okultacija nastala zbog malog Neptunova mjeseca [[Larisa (mjesec)|Larisse]], što je bio događaj vrlo male vjerojatnosti.<ref name="Miner2007" /> U 1980-ima značajne okultacije bile su mnogo rjeđe za Neptun nego za Uran, koji je u to vrijeme ležao blizu [[Mliječni put|Mliječne staze]] i stoga se kretao ispred gušćeg polja zvijezda. Sljedeća Neptunova okultacija, 12. rujna 1983., rezultirala je mogućom detekcijom prstena.<ref name="Miner2007" /> Međutim, zemaljski rezultati bili su neuvjerljivi. Tijekom sljedećih šest godina opaženo je približno 50 drugih okultacija od kojih je samo jedna trećina dala pozitivne rezultate.<ref name="Sicardy1991" /> Nešto (vjerojatno nepotpuni lukovi) je definitivno postojalo oko Neptuna, ali značajke sustava prstenova ostale su misterij.<ref name="Miner2007" /> Svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' konačno je otkrila Neptunove prstenove tijekom svog proleta pored Neptuna 1989. godine, prošavši blizu 4,950 km iznad atmosfere planeta 25. kolovoza. Potvrđeno je da su povremeni okultacijski događaji opaženi prije doista bili uzrokovani lukovima unutar Adamsovog prstena (vidi dolje).<ref name="Nicholson1990" /> Nakon preleta ''Voyagera'', prethodna promatranja zemaljske okultacije ponovno su analizirana dajući značajke lukova prstena kakvi su bili 1980-ih, koji su gotovo savršeno odgovarali onima koje je pronašao ''Voyager 2''.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Od preleta ''Voyagera 2'' , najsvjetliji prstenovi (Adams i Le Verrier) snimljeni su [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskim teleskopom Hubble]] i teleskopima na Zemlji, zahvaljujući napretku u rezoluciji i moći prikupljanja svjetlosti.<ref name="Dumas1999" /> Oni su vidljivi, malo iznad razine [[Pozadinska buka|pozadinske buke]], na [[Valna duljina|valnim duljinama]] apsorbiranim od [[Metan|metana]] u kojima je odsjaj s Neptuna značajno smanjen. Slabiji prstenovi su još uvijek daleko ispod praga vidljivosti za ove instrumente. Godine 2022. prstenove je snimio [[svemirski teleskop James Webb]], koji je napravio prvo promatranje slabijih prstenova nakon preleta ''Voyagera 2.''<ref>{{cite web|url=https://www.nasa.gov/feature/goddard/2022/new-webb-image-captures-clearest-view-of-neptune-s-rings-in-decades|title=New Webb Image Captures Clearest View of Neptune's Rings in Decades|publisher=NASA|date=2022-09-21}}</ref><ref name="NYT-20220921">{{cite news |last=O"Callaghan |first=Jonathan |title=Neptune and Its Rings Come Into Focus With Webb Telescope - New images from the space-based observatory offer a novel view of the planet in infrared. |url=https://www.nytimes.com/2022/09/21/science/neptune-webb-telescope-photos.html |date=21 September 2022 |work=[[The New York Times]] |accessdate=23 September 2022 }}</ref> == Opća svojstva == [[Datoteka:Neptunian_rings_scheme_2.svg|mini|desno|300px|Shema [[Neptun]]ovog sustava prstena i satelita. Pune linije označavaju prstenove; isprekidane linije označavaju orbite satelita.]] Neptun posjeduje pet različitih prstenova<ref name="SmithSoderblom1989" /> nazvanih, prema rastućoj udaljenosti od planeta, Galle, Le Verrier, Lassell, Arago i Adams. Osim ovih dobro definiranih prstenova, Neptun također može posjedovati vrlo slab sloj materijala koji se proteže prema unutra od Le Verriera do Galleovog prstena, a moguće i dalje prema planetu.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="Burns2001" /> Tri Neptunova prstena su uska, sa širinom od oko 100&nbsp;km ili manje;<ref name="Horn1990" /> nasuprot tome, Galle i Lassell prstenovi su široki—njihove širine su između 2000 i 5000&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Adamsov prsten sastoji se od pet svijetlih lukova ugrađenih u blijeđi kontinuirani prsten.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Nastavljajući u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, lukovi su: Fraternité, Égalité 1 i 2, Liberté i Courage.<ref name="Burns2001" /><ref name="Porco1991" /> Prva četiri imena dolaze od "[[Liberté, égalité, fraternité|sloboda, jednakost, bratstvo]]", mota [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Francuska|Republike]]. Terminologiju su predložili njihovi izvorni pronalazači, koji su ih pronašli tijekom zvjezdanih okultacija 1984. i 1985.<ref name="Sicardy1991" /> Četiri mala Neptunova mjeseca imaju orbite unutar prstenastog sustava: [[Najada (mjesec)|Naiad]] i [[Talasa (mjesec)|Thalassa]] orbitiraju u procjepu između Galleovog i Le Verrierovog prstena; [[Despina (mjesec)|Despina]] je odmah unutar prstena Le Verrier; a [[Galateja (mjesec)|Galatea]] leži malo iznutra od Adamsovog prstena,<ref name="Miner2007b" /> ugrađena u neimenovani slabašni, uski prsten.<ref name="Burns2001" /> Neptunski prstenovi sadrže veliku količinu [[Svemirska prašina|prašine]] veličine [[Mikrometar|mikrometra]] : udio prašine po površini poprečnog presjeka je između 20% i 70%.<ref name="Burns2001" /> U tom pogledu slični su [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovim prstenovima]], u kojima je udio prašine 50%-100%, i jako se razlikuju od [[Saturnovi prsteni|saturnovih]] i [[Uranovi prstenovi|uranovih prstenova]], koji sadrže malo prašine (manje od 0,1%).<ref name="Miner2007b" /><ref name="Burns2001" /> Čestice u Neptunovim prstenovima napravljene su od tamnog materijala; vjerojatno mješavina leda s [[Organski spoj|organskim tvarima]] obrađenim [[Radijacija|zračenjem]].<ref name="Miner2007b" /><ref name="SmithSoderblom1989" /> Prstenovi su crvenkaste boje, a njihov geometrijski (0,05) i Bond (0,01–0,02) [[albedo]] slični su onima čestica Uranovih prstenova i unutarnjih [[Neptunovi prirodni sateliti|Neptunovih mjeseca]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Prstenovi su općenito optički tanki (prozirni); njihove normalne [[Optička debljina|optičke dubine]] ne prelaze 0,1.<ref name="SmithSoderblom1989" /> U cjelini, Neptunski prstenovi nalikuju Jupiterovim; oba sustava sastoje se od slabih, uskih, prašnjavih prstenova i još bljeđih širokih prašnjavih prstenova.<ref name="Burns2001" /> Za Neptunove prstenove, kao i za Uranove, smatra se da su relativno mladi; njihova je starost vjerojatno znatno manja od starosti [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Također, poput onih Uranovih, Neptunovi prstenovi vjerojatno su rezultat fragmentacije usljed sudara nekadašnjih unutarnjih mjeseca. Takvi događaji stvaraju pojaseve [[Saturnovi prsteni|mjeseca]], koji djeluju kao izvori prašine za prstenove. U tom pogledu Neptunovi prstenovi slični su slabim prašnjavim trakama koje je uočio ''Voyager 2'' između glavnih Uranovih prstenova.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Infracrvena promatranja s bliskoinfracrvene kamere (NIRCam) svemirskog teleskopa James Webb pokazuju da prstenovi pokazuju slabu apsorpcijsku vrpcu od 3&nbsp;mikrometri.<ref>{{Citiranje časopisa|last1= Hedman|first1= M. M.|last2= De Pater|first2= I.|last3= Cartwright|first3= R. J.|last4= El Moutamid|first4= M.|last5= Decolibus|first5= R.|last6= Showalter|first6= M. R.|last7= Tiscareno|first7= M. S.|last8= Rowe-Gurney|first8= N.|last9= Roman|first9= M. T.|last10= Fletcher|first10= L. N.|last11= Hammel|first11= H. B.|title= Spectral Trends across the Rings and Inner Moons of Uranus and Neptune from JWST NIRCam Images|journal= The Planetary Science Journal|date= 2025|volume= 6|issue= 8|page= 204|doi= 10.3847/PSJ/adf325|doi-access= free|arxiv= 2506.18650|bibcode= 2025PSJ.....6..204H}}</ref> == Unutarnji prstenovi == === Galleov prsten === Najdublji prsten Neptuna naziva se ''Galleov prsten'' po [[Johann Gottfried Galle|Johannu Gottfriedu Galleu]], prvoj osobi koja je vidjela Neptun kroz teleskop (1846.).<ref name="Galle" /> Između ostalog, dug je oko 2000&nbsp;km širok i kruži u orbiti od 41 000 do 43 000&nbsp;km od planeta.<ref name="Miner2007b" /> To je slab prsten s prosječnom normalnom optičkom dubinom od oko ^10⁻⁴, {{Refn|Normalna optička dubina τ prstena je omjer ukupnog geometrijskog [[Poprečni presjek (geometrija)|poprečnog presjeka]] čestica prstena i površine prstena. Poprima vrijednosti od nule do beskonačnosti. Svjetlosna zraka koja normalno prolazi kroz prsten bit će oslabljena za faktor e^–τ.<ref name="Ockert1987" />|name=footnoteA|group=lower-alpha}} i ekvivalentnom dubinom od 0,15&nbsp;km. {{Refn|Ekvivalentna dubina ED prstena definirana je kao integral normalne optičke dubine preko prstena. Drugim riječima, <nowiki>ED = ∫τdr</nowiki>, gdje je r polumjer.<ref name="Holberg1987" />|name=footnoteB|group=lower-alpha}}<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u ovom prstenu procjenjuje se od 40% do 70%.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="Colwell1990" /> === Le Verrierov prsten === Sljedeći prsten nazvan je ''Le Verrierov prsten'' po [[Urbain Le Verrier|Urbainu Le Verrieru]], koji je predvidio položaj Neptuna 1846. godine.<ref name="LeVerrier" /> S orbitalnim polumjerom od oko 53200 km,<ref name="Miner2007b" /> je usko, širine oko 113&nbsp;km.<ref name="Horn1990" /> Njegova normalna optička dubina je 0,0062&nbsp;±&nbsp;0,0015, što odgovara ekvivalentnoj dubini od 0,7&nbsp;±&nbsp;0,2&nbsp;km..<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u Le Verrierovom prstenu kreće se od 40% do 70%.<ref name="Burns2001" /><ref name="Colwell1990" /> Mali mjesec [[Despina (mjesec)|Despina]], koji kruži unutar njega na 52 526&nbsp;km, može igrati ulogu u zatvaranju prstena djelujući kao [[Pastirski satelit|pastir]].<ref name="Miner2007b" /> === Lasselov prsten === ''Lassellov prsten'', također poznat kao ''plato'', najširi je prsten u Neptunovom sustavu.<ref name="Burns2001" /> Ime mu je dao [[William Lassell]], engleski astronom koji je otkrio Neptunov najveći mjesec, [[Triton (mjesec)|Triton]].<ref name="Lassell" /> Ovaj prsten je slabašan sloj materijala koji zauzima prostor između Le Verrierovog prstena na oko 53 200&nbsp;km i prsten Arago na 57.200&nbsp;km.<ref name="Miner2007b" /> Njegova prosječna normalna optička dubina je oko ^10⁻⁴, što odgovara ekvivalentnoj dubini od 0,4&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u prstenu je u rasponu od 20% do 40%.<ref name="Colwell1990" /> ==== Aragov prsten ==== U blizini vanjskog ruba Lassellovog prstena, koji se nalazi na 57.200, nalazi se mali vrh sjaja.&nbsp;km od Neptuna i širok manje manje od 100&nbsp;km,<ref name="Miner2007b" /> koji neki planetarni znanstvenici nazivaju ''Aragov prsten'' po [[Dominique François Arago|Françoisu Aragu]], francuskom matematičaru, fizičaru, astronomu i političaru.<ref name="Arago" /><ref name="Burns2001" /> == Adamsov prsten == [[Datoteka:PIA02224_Neptune's_rings.jpg|mini|desno|300px|Lukovi u Adamsovom prstenu (slijeva na desno: Fraternité, Égalité, Liberté), plus Le Verrierov prsten s unutarnje strane]] Vanjski Adamsov prsten, s orbitalnim radijusom od oko 63 930&nbsp;km,<ref name="Miner2007b" /> je najbolje proučen od Neptunovih prstenova.<ref name="Miner2007b" /> Nazvan je po [[John Couch Adams|Johnu Couchu Adamsu]], koji je neovisno od Le Verriera predvidio položaj Neptuna.<ref name="Adams" /> Ovaj prsten je uzak, blago ekscentričan i nagnut, ukupne širine oko 35&nbsp;km (15–50&nbsp;km),<ref name="Horn1990" /> i njegova normalna optička dubina je oko 0,011&nbsp;±&nbsp;0,003 izvan lukova, što odgovara ekvivalentnoj dubini od oko 0,4&nbsp;km.<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u ovom prstenu je od 20% do 40% - niže nego u drugim uskim prstenovima.<ref name="Colwell1990" /> Neptunov mali mjesec [[Galateja (mjesec)|Galatea]], koji kruži unutar Adamsovog prstena na 61 953&nbsp;km, djeluje poput pastira, držeći čestice prstena unutar uskog raspona orbitalnih radijusa putem vanjske [[Orbitalna rezonancija|Lindbladove rezonancije]] 42:43.<ref name="Porco1991" /> Galatejin gravitacijski utjecaj stvara 42 radijalna migoljenja u Adamsovom prstenu s amplitudom od oko 30&nbsp;km, koji su korišteni za određivanje [[Masa|mase]] Galateje.<ref name="Porco1991" /> === Lukovi === Najsjajniji dijelovi Adamsovog prstena, lukovi prstenova, bili su prvi otkriveni elementi Neptunovog sustava prstenova.<ref name="Miner2007" /> Lukovi su diskretna područja unutar prstena u kojima su čestice koje on sadrži misteriozno grupirane zajedno. Poznato je da Adamsov prsten sadrži pet kratkih lukova, koji zauzimaju relativno uski raspon [[Zemljopisna dužina|geografskih dužina]] od 247° do 294°.{{Refn|Sustav geografske dužine fiksiran je 18. kolovoza 1989. Nulta točka odgovara nultom meridijanu na Neptunu.<ref name="Miner2007b" />|group=lower-alpha}} Godine 1986. nalazili su se između geografskih dužina: * 247–257° (Fraternité), * 261–264° (Égalité 1), * 265–266° (Égalité 2), * 276–280° (Liberté), * 284,5–285,5° (Courage). <ref name="Miner2007b" /><ref name="Porco1991" /> Najsvjetliji i najduži luk bio je Fraternité; najslabiji je bio Courage. Procjenjuje se da se normalne optičke dubine lukova nalaze u rasponu od 0,03 do 0,09<ref name="SmithSoderblom1989" /> (0,034&nbsp;±&nbsp;0,005 za vodeći rub Liberté luka izmjeren zvjezdanom okultacijom);<ref name="Horn1990" /> radijalne širine su približno iste kao i širine kontinuiranog prstena - oko 30&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Ekvivalentne dubine lukova variraju u rasponu od 1,25 do 2,15&nbsp;km (0,77&nbsp;±&nbsp;0,13&nbsp;km za vodeći rub Liberté luka).<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u lukovima je od 40% do 70%.<ref name="Colwell1990" /> Lukovi u Adamsovom prstenu donekle su slični luku u [[Saturnovi prsteni#Prsten G|Saturnovom prstenu G]].<ref name="Hedman2007" /> Slike ''Voyagera 2'' s najviše rezolucije otkrile su izraženu grudvost u lukovima, s tipičnom razmakom između vidljivih grudvica od 0,1° do 0,2°, što odgovara 100–200&nbsp;km duž prstena. Budući da nakupine nisu razlučene, mogu, ali i ne moraju uključivati veća tijela, ali su svakako povezane s koncentracijama mikroskopske prašine, što dokazuje njihov povećani sjaj kada su osvijetljeni Suncem.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Lukovi su prilično stabilne strukture. Detektirani su zemaljskim zvjezdanim okultacijama 1980-ih, ''Voyagerom 2'' 1989. te svemirskim teleskopom Hubble i zemaljskim teleskopima od 1997. do 2005. i ostali su na približno istim orbitalnim longitudama.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="dePater2005" /> Međutim, uočene su neke promjene. Ukupni sjaj lukova smanjio se od 1986.<ref name="dePater2005" /> Luk Courage skočio je naprijed za 8° na 294° (vjerojatno je skočio na sljedeći stabilni rezonantni položaj korotacije), dok je luk Liberté gotovo nestao do 2003.<ref name="Showalter2005" /> Lukovi Fraternité i Égalité (1 i 2) pokazali su nepravilne varijacije u svom relativnom sjaju. Njihova opažena dinamika vjerojatno je povezana s izmjenom prašine između njih.<ref name="dePater2005" /> Courage, vrlo slab luk pronađen tijekom preleta Voyagera, viđen je kako bljeska u sjaju 1998.; Do lipnja 2005. vratio se na svoju uobičajenu tamu. Promatranja vidljive svjetlosti pokazuju da je ukupna količina materijala u lukovima ostala približno konstantna, ali su tamniji u valnim duljinama [[Infracrveno zračenje|infracrvene]] svjetlosti gdje su prethodna opažanja provedena.<ref name="Showalter2005" /> === Ograničenja lukova === [[Datoteka:Neptune_ring_arcs.jpg|mini|desno|300px|Lukovi u Adamsovom prstenu, kao što se vidi na ovoj slici s niskom ekspozicijom]] Lukovi u Adamsovom prstenu ostaju neobjašnjeni.<ref name="Miner2007b" /> Njihovo postojanje je zagonetka jer osnovna orbitalna dinamika implicira da bi se trebali proširiti u jednoličan prsten tijekom nekoliko godina. Predloženo je nekoliko hipoteza o ograničenju lukova, od kojih najšire objavljena tvrdi da Galatea ograničava lukove putem svoje ko-rotacijske inklinacijske rezonancije (CIR) 42:43. {{Refn|ezonancija inklinacije korotacije (CIR) reda veličine ''m'' između mjeseca na nagnutoj orbiti i prstena događa se ako je brzina uzorka perturbirajuće potencijalne vrijednosti <math>\Omega</math> (s mjeseca) jednaka [[srednjem gibanju]] čestica prstena <math>n_p</math>. Drugim riječima, trebao bi biti ispunjen sljedeći uvjet <math>m\Omega=n_pm=(m-1)n_s+\dot\Omega_s</math>, gdje su <math>\dot\Omega_s</math> i <math>n_s</math> brzina [[orbitalnog čvora|nodala]] [[precesije]] i srednje gibanje mjeseca.<ref name="Porco1991" /> CIR podržava ''2m'' stabilnih mjesta duž prstena.|group=lower-alpha}}<ref name="Porco1991" /> Rezonancija stvara 84 stabilna mjesta duž orbite prstena, svako dugačko 4°, s lukovima koji se nalaze na susjednim mjestima.<ref name="Porco1991" /> Međutim, mjerenja srednjeg gibanja prstenova teleskopima Hubble i [[Teleskopi Keck|Keck]] 1998. godine dovela su do zaključka da prstenovi nisu u CIR-u s Galatejom.<ref name="Dumas1999" /><ref name="Sicardy1999" /> Kasniji model sugerirao je da je ograničenje rezultat korotacijske ekscentrične rezonancije (CER). {{Refn|Rezonancija ekscentričnosti korotacije (CER) reda veličine ''m'' između mjeseca na ekscentričnoj orbiti i prstena događa se ako je brzina uzorka perturbirajuće potencijalne vrijednosti <math>\Omega</math> (s mjeseca) jednaka [[srednje gibanj|srednjem gibanju]] čestica prstena <math>n_p</math>. Drugim riječima, trebao bi biti ispunjen sljedeći uvjet <math>m\Omega=n_pm=(m-1)n_s+\dot\omega_s</math>, gdje su <math>\dot\omega_s</math> i <math>n_s</math> brzina apsidalnog [[precesija|precesijskog]] gibanja i srednje gibanje mjeseca.<ref name="Namouni2002" /> CER podržava ''m'' stabilnih mjesta duž prstena.|group=lower-alpha}}<ref name="Namouni2002" /> Model uzima u obzir konačnu masu Adamsovog prstena, koja je potrebna da se rezonancija približi prstenu. Nusprodukt ove hipoteze je procjena mase Adamsovog prstena - oko 0,002 mase Galateje.<ref name="Namouni2002" /> Treća hipoteza predložena 1986. zahtijeva dodatni mjesec koji kruži unutar prstena; lukovi su u ovom slučaju zarobljeni u njegovim stabilnim [[Lagrangeove točke|Lagrangeovim točkama]] . Međutim, opažanja ''Voyagera 2'' postavila su stroga ograničenja na veličinu i masu bilo kojeg neotkrivenog mjeseca, što takvu hipotezu čini malo vjerojatnom.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Neke druge složenije hipoteze tvrde da je niz mjesečeva zarobljen u korotacijskim rezonancijama s Galatejom, osiguravajući ograničenje lukova i istovremeno služeći kao izvori prašine.<ref name="Salo1998" /> == Istraživanje == Prstenovi su detaljno istraženi tijekom preleta letjelice ''Voyager 2'' pored Neptuna u kolovozu 1989.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Proučavani su optičkim snimanjem i promatranjem okultacija u ultraljubičastom i vidljivom svjetlu.<ref name="Horn1990" /> Svemirska sonda promatrala je prstenove u različitim geometrijama u odnosu na Sunce, stvarajući slike svjetlosti raspršene unatrag, raspršene naprijed i bočno raspršene svjetlosti.<ref group=lower-alpha>Svjetlost raspršena prema naprijed je svjetlost raspršena pod malim kutom u odnosu na sunčevu svjetlost. Svjetlost raspršena unatrag je svjetlost raspršena pod kutom bliskim 180° (unatrag) u odnosu na sunčevu svjetlost. Kut raspršenja je blizu 90° za bočno raspršenu svjetlost.</ref><ref name="SmithSoderblom1989" /> Analiza ovih slika omogućila je izvođenje fazne funkcije (ovisnost reflektivnosti prstena o kutu između promatrača i Sunca) te geometrijskog i [[Bondov albedo|Bondovog albeda]] čestica prstena.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Analiza Voyagerovih slika također je dovela do otkrića šest unutarnjih [[Neptunovi prirodni sateliti|Neptunovih mjeseca]], uključujući [[Galateja (mjesec)|Galateju,]] pastira Adamsovog prstena.<ref name="SmithSoderblom1989" /> == Svojstva == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align: center;" ! scope="col" style="width: 8em;" |Naziv prstena ! scope="col" |Polumjer (km)<ref name="Miner2007b" /> ! scope="col" |Širina (km) ! scope="col" |Ekvival. dubina (km)<ref group=lower-alpha name=footnoteB /><ref group=lower-alpha>Ekvivalentna dubina Galleovih i Lassellovih prstenova je umnožak njihove širine i normalne optičke dubine.</ref> ! scope="col" |N. Opt. depth<ref group=lower-alpha name=footnoteA /> ! scope="col" |Udio prašine,%<ref name="Colwell1990" /> ! scope="col" |Ekscentiricitet ! scope="col" |Inklinacija (°) ! scope="col" |Bilješke |- ! scope="row" |Galle (N42) |40,900–42,900 |2,000 |0.15<ref name="SmithSoderblom1989" /> |~&nbsp;10⁻⁴<ref name="SmithSoderblom1989" /> |40–70 |? |? | style="text-align: left;" |Široki, slabi prsten |- ! scope="row" |Le Verrier (N53) |53,200&nbsp;±&nbsp;20 | 113<ref name="Horn1990" /> | 0.7&nbsp;±&nbsp;0.2<ref name="Horn1990" /> | 6.2&nbsp;±&nbsp;1.5{{E-sp|–3}}<ref name="Horn1990" /> |40–70 |? |? | style="text-align: left;" |Uski prsten |- ! scope="row" | Lassell | 53,200–57,200 | 4,000 | 0.4<ref name="SmithSoderblom1989" /> | ~&nbsp;10⁻⁴<ref name="SmithSoderblom1989" /> | 20–40 | ? | ? | rowspan="2" style="text-align: left;" |Lassellov prsten je tanki sloj materijala koji se proteže od Le Verriera do Araga. |- ! scope="row" |Arago |57,200 | <100<ref name="SmithSoderblom1989" /> |? |? |? |? |? |- ! scope="row" |Adams (N63) |62,932&nbsp;±&nbsp;2 | 15–50<ref name="Horn1990" /> | 0.4<ref name="SmithSoderblom1989" /><p>1.25–2.15<ref name="Horn1990" /> (u lukovima)</p> | 0.011&nbsp;±&nbsp;0.003<ref name="Horn1990" /><p>0.03–0.09<ref name="SmithSoderblom1989" /> (u lukovima)</p> | 20–40<p> 40–70 (in arcs)</p> | 4.7&nbsp;±&nbsp;0.2{{E-sp|–4}}<ref name="Porco1991" /> | 0.0617&nbsp;±&nbsp;0.0043<ref name="Porco1991" /> | style="text-align: left;" | Pet sjajnih lukova |} ''*Upitnik znači da parametar nije poznat.'' == Bilješke == {{Izvori|group=lower-alpha}} == Reference == {{Reflist | colwidth = 30em | refs = <ref name="Hubbard1986">{{cite journal|first= W.B. |last=Hubbard |author2=Brahic, A.|author3=Sicardy, B. |author4=Elicer, L.-R. |author5=Roques, F.|author6=Vilas, F. |title=Occultation detection of a neptunian ring-like arc |date=1986 |journal= Nature |volume=319 |issue=6055 |page=636 |doi=10.1038/319636a0 |bibcode=1986Natur.319..636H|s2cid=4239213 }}</ref> <ref name="Miner2007">{{cite book|title=Planetary Ring Systems|date=2007|author=Miner, Ellis D.|author2=Wessen, Randii R.|author3=Cuzzi, Jeffrey N.|publisher=Springer Praxis Books|chapter=The discovery of the Neptune ring system|isbn=978-0-387-34177-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/planetaryringsys0000mine}}</ref> <ref name="Nicholson1990">{{cite journal |first= P.D.|last=Nicholson|title= Five Stellar Occultations by Neptune: Further Observations of Ring Arcs| journal= Icarus| date= 1990| volume= 87 |issue= 1| pages= 1–39| bibcode= 1990Icar...87....1N|doi= 10.1016/0019-1035(90)90020-A |author2= Cooke, Maren L. |last3= Matthews |first3= Keith |display-authors= 2 |last4= Elias |first4= Jonathan H. |last5= Gilmore |first5= Gerard|doi-access= free}}</ref> <ref name="dePater2005">{{cite journal|last=dePater |first=Imke |title=The Dynamic Neptunian Ring Arcs: Evidence for a Gradual Disappearance of Liberté and Resonant Jump of Courage |date=2005 |journal=Icarus |volume=174 |issue=1 |pages=263–272 |doi=10.1016/j.icarus.2004.10.020 |url=http://astro.berkeley.edu/~echiang/ppp/nepring.pdf |bibcode=2005Icar..174..263D |author2=Gibbard, Seren |last3=Chiang |first3=Eugene |display-authors=2 |last4=Hammel |first4=Heidi B. |last5=MacIntosh |first5=Bruce |last6=Marchis |first6=Franck |last7=Martin |first7=Shuleen C. |last8=Roe |first8=Henry G. |last9=Showalter |first9=Mark |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080719194620/http://astro.berkeley.edu/~echiang/ppp/nepring.pdf |archive-date=2008-07-19 }}</ref> <ref name="SmithSoderblom1989"> {{cite journal| doi = 10.1126/science.246.4936.1422| last1 = Smith| first1 = B. A.| last2 = Soderblom| first2 = L. A.| last3 = Banfield| first3 = D.| last4 = Barnet| first4 = C.| last5 = Basilevsky| first5 = A. T.| last6 = Beebe| first6 = R. F.| last7 = Bollinger| first7 = K.| last8 = Boyce| first8 = J. M.| last9 = Brahic| first9 = A.| year = 1989| title = Voyager 2 at Neptune: Imaging Science Results| journal = Science| volume = 246| issue = 4936| pages = 1422–1449| bibcode = 1989Sci...246.1422S| pmid = 17755997| s2cid = 45403579| ref = {{sfnRef|Smith Soderblom et al.|1989}}| url = https://zenodo.org/record/1230992}} </ref> <ref name="Dumas1999">{{cite journal|last=Dumas|first=Cristophe|title=Stability of Neptune's ring arcs in question|date=1999|journal=Nature|volume=400|issue=6746|pages=733–735|doi=10.1038/23414|url=http://nicmosis.as.arizona.edu:8000/PUBLICATIONS/NEPTUNE_RING.pdf|bibcode=1999Natur.400..733D|author2=Terrile, Richard J.|last3=Smith|first3=Bradford A.|display-authors=2|last4=Schneider|first4=Glenn|last5=Becklin|first5=E. E.|s2cid=4427604|archive-date=2021-01-24|access-date=2008-08-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124194528/http://nicmosis.as.arizona.edu:8000/PUBLICATIONS/NEPTUNE_RING.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Sicardy1991">{{cite journal |first=B.|last=Sicardy|author2=Roques, F. |author3=Brahic, A. |title= ''Neptune's Rings, 1983–1989 Ground-Based Stellar Occultation Observations''| journal= Icarus| date= 1991| volume= 89 |issue=2| pages= 220–243|bibcode= 1991Icar...89..220S|doi= 10.1016/0019-1035(91)90175-S}}</ref> <ref name="Burns2001">{{cite book|last=Burns|first=J.A.|author2=Hamilton, D.P. |author3=Showalter, M.R. |chapter=Dusty Rings and Circumplanetary Dust: Observations and Simple Physics |title=Interplanetary Dust|date=2001 |place=Berlin |editor=Grun, E. |editor2=Gustafson, B. A. S. |editor3=Dermott, S. T. |editor4=Fechtig H. |pages=641–725|chapter-url=http://www.astro.umd.edu/~hamilton/research/preprints/BurHamSho01.pdf|bibcode=2001indu.book..641B|isbn=3-540-42067-3|publisher=Springer}}</ref> <ref name="Miner2007b">{{cite book|title=Planetary Ring System|date=2007|author=Miner, Ellis D.|author2=Wessen, Randii R.|author3=Cuzzi, Jeffrey N.|publisher=Springer Praxis Books|chapter=Present knowledge of the Neptune ring system|isbn=978-0-387-34177-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/planetaryringsys0000mine}}</ref> <ref name="Horn1990">{{cite journal|last=Horn|first=Linda J.|author2=Hui, John |author3=Lane, Arthur L. |title=Observations of Neptunian rings by Voyager photopolarimeter experiment|date=1990|journal=Geophysical Research Letters|volume=17|issue=10|pages=1745–1748|doi=10.1029/GL017i010p01745|bibcode=1990GeoRL..17.1745H}}</ref> <ref name="Colwell1990">{{cite journal|last=Colwell|first=Joshua E.|author2=Esposito, Larry W. |title=A model of dust production in the Neptunian ring system|date=1990|journal=Geophysical Research Letters|volume=17|issue=10|pages=1741–1744|doi=10.1029/GL017i010p01741|bibcode=1990GeoRL..17.1741C}}</ref> <ref name="Porco1991">{{cite journal |first=C.C.|last=Porco|title= An Explanation for Neptune's Ring Arcs| journal= Science| date= 1991| volume= 253| pages= 995–1001| bibcode= 1991Sci...253..995P| doi= 10.1126/science.253.5023.995|pmid= 17775342 |issue=5023|s2cid=742763}}</ref> <ref name="Hedman2007">{{cite journal|title=The Source of Saturn's G Ring|last=Hedman|first= M. M.| journal=Science|volume=317|pages=653–656|date=2007|doi=10.1126/science.1143964|pmid=17673659| url=http://ciclops.org/media/sp/2007/3882_9284_0.pdf|issue=5838|bibcode = 2007Sci...317..653H|author2=Burns, J.A.|author3=Tiscareno, M.S.|author4=Porco, C.C.|author5=Jones, G.H.|last6=Roussos|first6=E.|last7=Krupp|first7=N.|last8=Paranicas|first8=C.|last9=Kempf|first9=S. |s2cid=137345}}</ref> <ref name="Showalter2005">{{cite journal|first=M.R.|last=Showalter|author2=Burns, J.A.|author3=De Pater, I.|author4=Hamilton, D.P.|author5=Lissauer, J.J.|author6=Verbanac, G.| title= Updates on the dusty rings of Jupiter, Uranus and Neptune| journal= Dust in Planetary Systems, Proceedings of the Conference Held September 26–28, 2005 in Kaua'i, Hawaii| date= 2005|volume=1280| page= 130| bibcode= 2005LPICo1280..130S}}</ref> <ref name="Sicardy1999">{{cite journal |first=B.|last=Sicardy| title= Images of Neptune's ring arcs obtained by a ground-based telescope|journal=Nature|date=1999|volume=400 |issue=6746|pages=731–733|doi= 10.1038/23410|bibcode=1999Natur.400..731S |author2=Roddier, F. |last3=Roddier |first3=C. |display-authors=2 |last4=Perozzi |first4=E. |last5=Graves |first5=J. E. |last6=Guyon |first6=O. |last7=Northcott |first7=M. J.|s2cid=4308976}}</ref> <ref name="Salo1998">{{cite journal|last=Salo|first=Heikki|author2=Hanninen, Jyrki |title=Neptune's Partial Rings: Action of Galatea on Self-Gravitating Arc Particles|date=1998| journal=Science|volume=282|pages=1102–1104| doi=10.1126/science.282.5391.1102|bibcode=1998Sci...282.1102S|pmid=9804544|issue=5391}}</ref> <ref name="Namouni2002">{{cite journal|last= Namouni|first=Fathi|author2=Porco, Carolyn |title= The confinement of Neptune's ring arcs by the moon Galatea|date=2002|journal=Nature |volume=417|pages=45–47|doi=10.1038/417045a|pmid= 11986660|issue= 6884|bibcode = 2002Natur.417...45N |s2cid=4430322}}</ref> <ref name="Ockert1987">{{cite journal | last = Ockert | first = M.E. | author2 = Cuzzin, J.N.| author3 = Porco, C.C.| author4 = Johnson, T.V. | title = Uranian ring photometry: Results from Voyager 2 | journal = Journal of Geophysical Research | date = 1987 | volume = 92 | issue = A13 | pages = 14,969–78 | bibcode = 1987JGR....9214969O | doi = 10.1029/JA092iA13p14969 }}</ref> <ref name="Holberg1987">{{cite journal | last = Holberg | first = J.B. | author2 = Nicholson, P.D.| author3 = French, R.G.| author4 = Elliot, J.L. | title = Stellar occultation probes of the Uranian rings at 0.1 and 2.2 μm – A comparison of Voyager UVS and earth-based results | journal = The Astronomical Journal | date = 1987 | volume = 94 | pages = 178–188 | bibcode = 1987AJ.....94..178H | doi = 10.1086/114462 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Galle">{{cite journal|title=Obituaries: G. V. Schiaparelli, J. G. Galle, J. B. N. Hennessey J. Coles, J. E. Gore |journal=The Observatory |volume=33 |pages=311–318 |date=1910 |bibcode= 1910Obs....33..311. |author= Editorial }}</ref> <ref name="LeVerrier">{{cite journal|last=Adams|first=John|title=Prof. Adams on Leverrier's Planetary Theories |journal= Nature |volume=16 |issue=413 |pages= 462–464 |date=1877 |bibcode= 1877Natur..16..462. |doi= 10.1038/016462a0 |s2cid=4096899|doi-access=free }}</ref> <ref name="Lassell">{{cite journal|title=Fellows deceased, list of Lassell, W|journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=41|issue=4|pages=188–191|date=1881|bibcode=1881MNRAS..41..188. |doi=10.1093/mnras/41.4.188|doi-access=free }}</ref> <ref name="Arago">{{cite journal|title=Extract of a Letter respecting the Lunar Tables (Obituary of M. Arago)|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=14|issue=4|pages=102–107|date=1854|bibcode=1853MNRAS..14....1H|last1=Hansen|first1=P. A.|doi=10.1093/mnras/14.4.97 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Adams">{{cite journal|title= OBITUARY: List of Fellows and Associates deceased during the year: John Couch Adams|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=53|issue=4|pages=184–209|date=1893|bibcode=1893MNRAS..53..184. |doi=10.1093/mnras/53.4.184 |doi-access=free}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=Rings Neptune's Rings] by [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration] * [https://planetarynames.wr.usgs.gov/append8.html Gazetteer of Planetary Nomenclature&nbsp;– Ring and Ring Gap Nomenclature (Neptune), USGS] [[Kategorija:Neptun]] [[Kategorija:Planetarni prstenovi]] baxg3vc5ana7p9h21r0amh1cg69p2bf 7469091 7468926 2026-05-26T17:23:07Z MaGa 20797 dorada 7469091 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:New_Webb_Image_Captures_Clearest_View_of_Neptune’s_Rings_in_Decades.png|mini|desno|300px|Prstenovi Neptuna snimljeni instrumentom [[NIRCam]] [[Svemirski teleskop James Webb|svemirskog teleskopa James Webb]]]] '''Neptunovi prstenovi''' sastoje se prvenstveno od pet glavnih prstenova. Prvi put su otkriveni (kao "lukovi") istovremenim promatranjem zvjezdane okultacije 22. srpnja 1984. timova [[André Brahic|Andréa Brahica]] i [[William B. Hubbard|Williama B. Hubbarda]] na [[Zvjezdarnica La Silla|zvjezdarnici La Silla]] (ESO) i na [[Interamerički opservatorij Cerro Tololo|interameričkom opservatoriju Cerro Tololo]] u Čileu.<ref name ="Hubbard1986" /> Prvi put ih je snimila svemirska letjelica ''[[Voyager 2]] 1989''.<ref name="Miner2007" /> U svojem najgušćem dijelu, mogu se usporediti s manje gustim dijelovima [[Saturnovi prsteni|Saturnovih glavnih prstenova,]] kao što su C prsten i Cassini Division, ali veliki dio [[Neptun|Neptunovog]] prstenastog sustava je prilično slab i [[Svemirska prašina|prašnjav]], u nekim aspektima više nalikuje [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovim prstenovima]]. Neptunovi prstenovi nazvani su po astronomima koji su doprinijeli važnom radu na planetu:<ref name="Miner2007" />{{efn|Poredani od planeta prema vani.}} [[Johann Gottfried Galle|Galle]], [[Urbain Le Verrier|Le Verrier]], [[William Lassell|Lassell]], [[Dominique François Arago|Arago]] i [[John Couch Adams|Adams]].<ref name="Miner2007b" /> Neptun također ima slabašan neimenovani prsten koji se podudara s orbitom mjeseca [[Galateja (mjesec)|Galateje]]. Tri druga mjeseca kruže između prstenova: [[Najada (mjesec)|Naiad]], [[Talasa (mjesec)|Thalassa]] i [[Despina (mjesec)|Despina]].<ref name="Miner2007b" /> Prstenovi Neptuna napravljeni su od izuzetno tamnog materijala, vjerojatno [[Organski spoj|organskih]] spojeva obrađenih [[elektromagnetsko zračenje|zračenjem]], sličnih onima pronađenim u [[Uranovi prstenovi|prstenovima Urana]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u prstenovima (između 20% i 70%) je visok,<ref name="SmithSoderblom1989" /> dok je njihova [[Optička debljina|optička dubina]] niska do umjerena, manja od 0,1.<ref name="Horn1990" /> Za razliku od ostalih, Adamsov prsten uključuje pet različitih lukova, nazvanih Fraternité, Égalité 1 i 2, Liberté i Courage. Lukovi zauzimaju uzak raspon orbitalnih dužina i nevjerojatno su stabilni, samo su se neznatno promijenili od svoje prve detekcije 1980.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Još uvijek se raspravlja o tome kako se lukovi stabiliziraju. Međutim, njihova je stabilnost vjerojatno povezana s [[Orbitalna rezonancija|rezonantnom]] interakcijom između Adamsovog prstena i njegovog unutarnjeg [[Pastirski satelit|pastirskog satelita]], Galateje.<ref name="Burns2001" /> == Otkrića i promatranja == [[Datoteka:PIA02202_Neptune's_full_rings.jpg|mini|desno|300px|Par slika ''Voyagera 2'' Neptunovog prstenastog sustava]] Prvo spominjanje prstenova oko Neptuna datira iz 1846. godine kada je [[William Lassell]], pronalazač najvećeg Neptunova mjeseca, [[Triton (mjesec)|Tritona]], mislio da je vidio prsten oko planeta.<ref name="Miner2007" /> Međutim, njegova tvrdnja nikada nije potvrđena i vjerojatno je da je to bio [[Artefakt (pogreška)|promatrački artefakt]]. Prva pouzdana detekcija prstena napravljena je 1968. [[Okultacija|okultacijom]] zvijezda, iako će taj rezultat ostati nezapažen sve do 1977. kada su otkriveni [[Uranovi prstenovi]].<ref name="Miner2007" /> Ubrzo nakon otkrića Urana, tim sa [[Sveučilište Villanova|Sveučilišta Villanova]] pod vodstvom [[Harold Reitsema|Harolda J. Reitsemea]] započeo je potragu za prstenovima oko Neptuna. Dana 24. svibnja 1981. detektirali su pad sjaja zvijezde tijekom jedne okultacije; međutim, način na koji je zvijezda zatamnjena nije upućivao na prsten. Kasnije, nakon preleta Voyagera, otkriveno je da je okultacija nastala zbog malog Neptunova mjeseca [[Larisa (mjesec)|Larisse]], što je bio događaj vrlo male vjerojatnosti.<ref name="Miner2007" /> U 1980-ima značajne okultacije bile su mnogo rjeđe za Neptun nego za Uran, koji je u to vrijeme ležao blizu [[Mliječni put|Mliječne staze]] i stoga se kretao ispred gušćeg polja zvijezda. Sljedeća Neptunova okultacija 12. rujna 1983. rezultirala je mogućom detekcijom prstena.<ref name="Miner2007" /> Međutim, zemaljski rezultati bili su neuvjerljivi. Tijekom sljedećih šest godina opaženo je približno 50 drugih okultacija od kojih je samo jedna trećina dala pozitivne rezultate.<ref name="Sicardy1991" /> Nešto (vjerojatno nepotpuni lukovi) je definitivno postojalo oko Neptuna, ali značajke sustava prstenova ostale su misterij.<ref name="Miner2007" /> Svemirska letjelica ''[[Voyager 2]]'' konačno je otkrila Neptunove prstenove tijekom svog proleta pored Neptuna 1989. godine, prošavši 4950 km iznad atmosfere planeta 25. kolovoza. Potvrđeno je da su povremeni okultacijski događaji opaženi prije doista bili uzrokovani lukovima unutar Adamsovog prstena (vidi dolje).<ref name="Nicholson1990" /> Nakon preleta ''Voyagera'', prethodna promatranja zemaljske okultacije ponovno su analizirana dajući značajke lukova prstena kakvi su bili 1980-ih, koji su gotovo savršeno odgovarali onima koje je pronašao ''Voyager 2''.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Od preleta ''Voyagera 2'' , najsvjetliji prstenovi (Adams i Le Verrier) snimljeni su [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskim teleskopom Hubble]] i teleskopima na Zemlji, zahvaljujući napretku u rezoluciji i moći prikupljanja svjetlosti.<ref name="Dumas1999" /> Oni su vidljivi, malo iznad razine [[Pozadinska buka|pozadinske buke]], na [[Valna duljina|valnim duljinama]] apsorbiranim od [[Metan|metana]] u kojima je odsjaj s Neptuna značajno smanjen. Slabiji prstenovi su još uvijek daleko ispod praga vidljivosti za ove instrumente. Godine 2022. prstenove je snimio [[svemirski teleskop James Webb]], koji je napravio prvo promatranje slabijih prstenova nakon preleta ''Voyagera 2.''<ref>{{cite web|url=https://www.nasa.gov/feature/goddard/2022/new-webb-image-captures-clearest-view-of-neptune-s-rings-in-decades|title=New Webb Image Captures Clearest View of Neptune's Rings in Decades|publisher=NASA|date=2022-09-21}}</ref><ref name="NYT-20220921">{{cite news |last=O"Callaghan |first=Jonathan |title=Neptune and Its Rings Come Into Focus With Webb Telescope - New images from the space-based observatory offer a novel view of the planet in infrared. |url=https://www.nytimes.com/2022/09/21/science/neptune-webb-telescope-photos.html |date=21 September 2022 |work=[[The New York Times]] |accessdate=23 September 2022 }}</ref> == Opća svojstva == [[Datoteka:Neptunian_rings_scheme_2.svg|mini|desno|300px|Shema [[Neptun]]ovog sustava prstena i satelita. Pune linije označavaju prstenove; isprekidane linije označavaju orbite satelita.]] Neptun posjeduje pet različitih prstenova<ref name="SmithSoderblom1989" /> nazvanih, prema rastućoj udaljenosti od planeta, Galle, Le Verrier, Lassell, Arago i Adams. Osim ovih dobro definiranih prstenova, Neptun može posjedovati i vrlo slab sloj materijala koji se proteže prema unutra od Le Verriera do Galleovog prstena, a moguće i dalje prema planetu.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="Burns2001" /> Tri Neptunova prstena su uska, sa širinom od oko 100&nbsp;km ili manje;<ref name="Horn1990" /> nasuprot tome, Galle i Lassell prstenovi su široki; njihove širine su između 2000 i 5000&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Adamsov prsten sastoji se od pet svijetlih lukova ugrađenih u blijeđi kontinuirani prsten.<ref name="SmithSoderblom1989" /> U smjeru suprotnom od kazaljke na satu, lukovi su: Fraternité, Égalité 1 i 2, Liberté i Courage.<ref name="Burns2001" /><ref name="Porco1991" /> Prva četiri imena dolaze od "[[Liberté, égalité, fraternité|sloboda, jednakost, bratstvo]]", mota [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Francuska|Republike]]. Terminologiju su predložili njihovi izvorni pronalazači, koji su ih pronašli tijekom zvjezdanih okultacija 1984. i 1985.<ref name="Sicardy1991" /> Četiri mala Neptunova mjeseca imaju orbite unutar prstenastog sustava: [[Najada (mjesec)|Naiad]] i [[Talasa (mjesec)|Thalassa]] orbitiraju u procjepu između Galleovog i Le Verrierovog prstena; [[Despina (mjesec)|Despina]] je odmah unutar prstena Le Verrier; a [[Galateja (mjesec)|Galatea]] leži malo iznutra od Adamsovog prstena,<ref name="Miner2007b" /> ugrađena u neimenovani slabašni, uski prsten.<ref name="Burns2001" /> Neptunski prstenovi sadrže veliku količinu [[Svemirska prašina|prašine]] veličine [[Mikrometar|mikrometra]]: udio prašine po površini poprečnog presjeka je između 20% i 70%.<ref name="Burns2001" /> U tom pogledu slični su [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovim prstenovima]], u kojima je udio prašine 50-100% i jako se razlikuju od [[Saturnovi prsteni|Saturnovih]] i [[Uranovi prstenovi|Uranovih prstenova]], koji sadrže malo prašine (manje od 0,1%).<ref name="Miner2007b" /><ref name="Burns2001" /> Čestice u Neptunovim prstenovima napravljene su od tamnog materijala, vjerojatno mješavina leda s [[Organski spoj|organskim tvarima]] obrađenim [[Radijacija|zračenjem]].<ref name="Miner2007b" /><ref name="SmithSoderblom1989" /> Prstenovi su crvenkaste boje, a njihov geometrijski (0,05) i Bond (0,01–0,02) [[albedo]] slični su onima čestica Uranovih prstenova i unutarnjih [[Neptunovi prirodni sateliti|Neptunovih mjeseca]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Prstenovi su općenito optički tanki (prozirni); njihove normalne [[Optička debljina|optičke dubine]] ne prelaze 0,1.<ref name="SmithSoderblom1989" /> U cjelini, Neptunovi prstenovi nalikuju Jupiterovim; oba sustava sastoje se od slabih, uskih, prašnjavih prstenova i još bljeđih širokih prašnjavih prstenova.<ref name="Burns2001" /> Za Neptunove prstenove, kao i za Uranove, smatra se da su relativno mladi; njihova je starost vjerojatno znatno manja od starosti [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]].<ref name="SmithSoderblom1989" /> Također, poput onih Uranovih, Neptunovi prstenovi vjerojatno su rezultat fragmentacije usljed sudara nekadašnjih unutarnjih mjeseca. Takvi događaji stvaraju pojaseve [[Saturnovi prsteni|mjeseca]] koji djeluju kao izvori prašine za prstenove. U tom pogledu Neptunovi prstenovi slični su slabim prašnjavim trakama koje je uočio ''Voyager 2'' između glavnih Uranovih prstenova.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Infracrvena promatranja s bliskoinfracrvene kamere (NIRCam) svemirskog teleskopa James Webb pokazuju da prstenovi pokazuju slabu apsorpcijsku vrpcu od 3&nbsp;mikrometra.<ref>{{Citiranje časopisa|last1= Hedman|first1= M. M.|last2= De Pater|first2= I.|last3= Cartwright|first3= R. J.|last4= El Moutamid|first4= M.|last5= Decolibus|first5= R.|last6= Showalter|first6= M. R.|last7= Tiscareno|first7= M. S.|last8= Rowe-Gurney|first8= N.|last9= Roman|first9= M. T.|last10= Fletcher|first10= L. N.|last11= Hammel|first11= H. B.|title= Spectral Trends across the Rings and Inner Moons of Uranus and Neptune from JWST NIRCam Images|journal= The Planetary Science Journal|date= 2025|volume= 6|issue= 8|page= 204|doi= 10.3847/PSJ/adf325|doi-access= free|arxiv= 2506.18650|bibcode= 2025PSJ.....6..204H}}</ref> == Unutarnji prstenovi == === Galleov prsten === Najdublji prsten Neptuna naziva se ''Galleov prsten'' po [[Johann Gottfried Galle|Johannu Gottfriedu Galleu]], prvoj osobi koja je vidjela Neptun kroz teleskop (1846.).<ref name="Galle" /> Između ostalog, dug je oko 2000&nbsp;km širok i kruži u orbiti od 41 000 do 43 000&nbsp;km od planeta.<ref name="Miner2007b" /> To je slab prsten s prosječnom normalnom optičkom dubinom od oko ^10⁻⁴, {{Refn|Normalna optička dubina τ prstena je omjer ukupnog geometrijskog [[Poprečni presjek (geometrija)|poprečnog presjeka]] čestica prstena i površine prstena. Poprima vrijednosti od nule do beskonačnosti. Svjetlosna zraka koja normalno prolazi kroz prsten bit će oslabljena za faktor e^–τ.<ref name="Ockert1987" />|name=footnoteA|group=lower-alpha}} i ekvivalentnom dubinom od 0,15&nbsp;km. {{Refn|Ekvivalentna dubina ED prstena definirana je kao integral normalne optičke dubine preko prstena. Drugim riječima, <nowiki>ED = ∫τdr</nowiki>, gdje je r polumjer.<ref name="Holberg1987" />|name=footnoteB|group=lower-alpha}}<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u ovom prstenu procjenjuje se od 40 do 70%.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="Colwell1990" /> === Le Verrierov prsten === Sljedeći prsten nazvan je ''Le Verrierov prsten'' po [[Urbain Le Verrier|Urbainu Le Verrieru]], koji je predvidio položaj Neptuna 1846. godine.<ref name="LeVerrier" /> S orbitalnim polumjerom od oko 53 200 km,<ref name="Miner2007b" /> je usko, širine oko 113&nbsp;km.<ref name="Horn1990" /> Njegova normalna optička dubina je 0,0062&nbsp;±&nbsp;0,0015, što odgovara ekvivalentnoj dubini od 0,7&nbsp;±&nbsp;0,2&nbsp;km..<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u Le Verrierovom prstenu kreće se od 40 do 70%.<ref name="Burns2001" /><ref name="Colwell1990" /> Mali mjesec [[Despina (mjesec)|Despina]], koji kruži unutar njega na 52 526&nbsp;km, može igrati ulogu u zatvaranju prstena djelujući kao [[Pastirski satelit|pastir]].<ref name="Miner2007b" /> === Lasselov prsten === ''Lassellov prsten'', također poznat kao ''plato'', najširi je prsten u Neptunovom sustavu.<ref name="Burns2001" /> Ime mu je dao [[William Lassell]], engleski astronom koji je otkrio Neptunov najveći mjesec [[Triton (mjesec)|Triton]].<ref name="Lassell" /> Ovaj prsten je slabašan sloj materijala koji zauzima prostor između Le Verrierovog prstena na oko 53 200&nbsp;km i prstena Arago na 57 200&nbsp;km.<ref name="Miner2007b" /> Njegova prosječna normalna optička dubina je oko ^10⁻⁴, što odgovara ekvivalentnoj dubini od 0,4&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Udio prašine u prstenu je u rasponu od 20 do 40%.<ref name="Colwell1990" /> ==== Aragov prsten ==== U blizini vanjskog ruba Lassellovog prstena, koji se nalazi na 57 200, nalazi se mali vrh sjaja.&nbsp;km od Neptuna i širok manje manje od 100&nbsp;km,<ref name="Miner2007b" /> koji neki planetarni znanstvenici nazivaju ''Aragov prsten'' po [[Dominique François Arago|Françoisu Aragu]], francuskom matematičaru, fizičaru, astronomu i političaru.<ref name="Arago" /><ref name="Burns2001" /> == Adamsov prsten == [[Datoteka:PIA02224_Neptune's_rings.jpg|mini|desno|300px|Lukovi u Adamsovom prstenu (slijeva na desno: Fraternité, Égalité, Liberté), plus Le Verrierov prsten s unutarnje strane]] Vanjski Adamsov prsten, s orbitalnim radijusom od oko 63 930&nbsp;km,<ref name="Miner2007b" /> je najbolje proučen Neptunovi prsten.<ref name="Miner2007b" /> Nazvan je po [[John Couch Adams|Johnu Couchu Adamsu]], koji je neovisno od Le Verriera predvidio položaj Neptuna.<ref name="Adams" /> Ovaj prsten je uzak, blago ekscentričan i nagnut, ukupne širine oko 35&nbsp;km (15–50&nbsp;km),<ref name="Horn1990" /> i njegova normalna optička dubina je oko 0,011&nbsp;±&nbsp;0,003 izvan lukova, što odgovara ekvivalentnoj dubini od oko 0,4&nbsp;km.<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u ovom prstenu je od 20 do 40%, niže nego u drugim uskim prstenovima.<ref name="Colwell1990" /> Neptunov mali mjesec [[Galateja (mjesec)|Galatea]], koji kruži unutar Adamsovog prstena na 61 953&nbsp;km, djeluje poput pastira, držeći čestice prstena unutar uskog raspona orbitalnih radijusa putem vanjske [[Orbitalna rezonancija|Lindbladove rezonancije]] 42:43.<ref name="Porco1991" /> Galatejin gravitacijski utjecaj stvara 42 radijalna migoljenja u Adamsovom prstenu s amplitudom od oko 30&nbsp;km, koji su korišteni za određivanje [[Masa|mase]] Galateje.<ref name="Porco1991" /> === Lukovi === Najsjajniji dijelovi Adamsovog prstena, lukovi prstenova, bili su prvi otkriveni elementi Neptunovog sustava prstenova.<ref name="Miner2007" /> Lukovi su diskretna područja unutar prstena u kojima su čestice koje on sadrži misteriozno grupirane zajedno. Poznato je da Adamsov prsten sadrži pet kratkih lukova, koji zauzimaju relativno uski raspon [[Zemljopisna dužina|geografskih dužina]] od 247 do 294°.{{Refn|Sustav geografske dužine fiksiran je 18. kolovoza 1989. Nulta točka odgovara nultom meridijanu na Neptunu.<ref name="Miner2007b" />|group=lower-alpha}} Godine 1986. nalazili su se između geografskih dužina: * 247–257° (Fraternité), * 261–264° (Égalité 1), * 265–266° (Égalité 2), * 276–280° (Liberté), * 284,5–285,5° (Courage). <ref name="Miner2007b" /><ref name="Porco1991" /> Najsvjetliji i najduži luk bio je Fraternité; najslabiji je bio Courage. Procjenjuje se da se normalne optičke dubine lukova nalaze u rasponu od 0,03 do 0,09<ref name="SmithSoderblom1989" /> (0,034&nbsp;±&nbsp;0,005 za vodeći rub Liberté luka izmjeren zvjezdanom okultacijom);<ref name="Horn1990" /> radijalne širine su približno iste kao i širine kontinuiranog prstena, oko 30&nbsp;km.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Ekvivalentne dubine lukova variraju u rasponu od 1,25 do 2,15&nbsp;km (0,77&nbsp;±&nbsp;0,13&nbsp;km za vodeći rub Liberté luka).<ref name="Horn1990" /> Udio prašine u lukovima je od 40 do 70%.<ref name="Colwell1990" /> Lukovi u Adamsovom prstenu donekle su slični luku u [[Saturnovi prsteni#Prsten G|Saturnovom prstenu G]].<ref name="Hedman2007" /> Slike ''Voyagera 2'' s najviše rezolucije otkrile su izraženu grudvost u lukovima, s tipičnom razmakom između vidljivih grudvica od 0,1° do 0,2°, što odgovara 100–200&nbsp;km duž prstena. Budući da nakupine nisu razlučene, mogu, ali i ne moraju uključivati veća tijela, ali su svakako povezane s koncentracijama mikroskopske prašine, što dokazuje njihov povećani sjaj kada su osvijetljeni Suncem.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Lukovi su prilično stabilne strukture. Detektirani su zemaljskim zvjezdanim okultacijama 1980-ih, ''Voyagerom 2'' 1989. te svemirskim teleskopom Hubble i zemaljskim teleskopima od 1997. do 2005. i ostali su na približno istim orbitalnim longitudama.<ref name="SmithSoderblom1989" /><ref name="dePater2005" /> Međutim, uočene su neke promjene. Ukupni sjaj lukova smanjio se od 1986.<ref name="dePater2005" /> Luk Courage skočio je naprijed za 8° na 294° (vjerojatno je skočio na sljedeći stabilni rezonantni položaj korotacije), dok je luk Liberté gotovo nestao do 2003.<ref name="Showalter2005" /> Lukovi Fraternité i Égalité (1 i 2) pokazali su nepravilne varijacije u svom relativnom sjaju. Njihova opažena dinamika vjerojatno je povezana s izmjenom prašine između njih.<ref name="dePater2005" /> Courage, vrlo slab luk pronađen tijekom preleta Voyagera, viđen je kako bljeska u sjaju 1998. Do lipnja 2005. vratio se na svoju uobičajenu tamu. Promatranja vidljive svjetlosti pokazuju da je ukupna količina materijala u lukovima ostala približno konstantna, ali su tamniji u valnim duljinama [[Infracrveno zračenje|infracrvene]] svjetlosti gdje su prethodna opažanja provedena.<ref name="Showalter2005" /> === Ograničenja lukova === [[Datoteka:Neptune_ring_arcs.jpg|mini|desno|300px|Lukovi u Adamsovom prstenu, kao što se vidi na ovoj slici s niskom ekspozicijom]] Lukovi u Adamsovom prstenu ostaju neobjašnjeni.<ref name="Miner2007b" /> Njihovo postojanje je zagonetka jer osnovna orbitalna dinamika implicira da bi se trebali proširiti u jednoličan prsten tijekom nekoliko godina. Predloženo je nekoliko hipoteza o ograničenju lukova, od kojih najšire objavljena tvrdi da Galatea ograničava lukove putem svoje ko-rotacijske inklinacijske rezonancije (CIR) 42:43. {{Refn|ezonancija inklinacije korotacije (CIR) reda veličine ''m'' između mjeseca na nagnutoj orbiti i prstena događa se ako je brzina uzorka perturbirajuće potencijalne vrijednosti <math>\Omega</math> (s mjeseca) jednaka [[srednjem gibanju]] čestica prstena <math>n_p</math>. Drugim riječima, trebao bi biti ispunjen sljedeći uvjet <math>m\Omega=n_pm=(m-1)n_s+\dot\Omega_s</math>, gdje su <math>\dot\Omega_s</math> i <math>n_s</math> brzina [[orbitalnog čvora|nodala]] [[precesije]] i srednje gibanje mjeseca.<ref name="Porco1991" /> CIR podržava ''2m'' stabilnih mjesta duž prstena.|group=lower-alpha}}<ref name="Porco1991" /> Rezonancija stvara 84 stabilna mjesta duž orbite prstena, svako dugačko 4°, s lukovima koji se nalaze na susjednim mjestima.<ref name="Porco1991" /> Međutim, mjerenja srednjeg gibanja prstenova teleskopima Hubble i [[Teleskopi Keck|Keck]] 1998. godine dovela su do zaključka da prstenovi nisu u CIR-u s Galatejom.<ref name="Dumas1999" /><ref name="Sicardy1999" /> Kasniji model sugerirao je da je ograničenje rezultat korotacijske ekscentrične rezonancije (CER). {{Refn|Rezonancija ekscentričnosti korotacije (CER) reda veličine ''m'' između mjeseca na ekscentričnoj orbiti i prstena događa se ako je brzina uzorka perturbirajuće potencijalne vrijednosti <math>\Omega</math> (s mjeseca) jednaka [[srednje gibanj|srednjem gibanju]] čestica prstena <math>n_p</math>. Drugim riječima, trebao bi biti ispunjen sljedeći uvjet <math>m\Omega=n_pm=(m-1)n_s+\dot\omega_s</math>, gdje su <math>\dot\omega_s</math> i <math>n_s</math> brzina apsidalnog [[precesija|precesijskog]] gibanja i srednje gibanje mjeseca.<ref name="Namouni2002" /> CER podržava ''m'' stabilnih mjesta duž prstena.|group=lower-alpha}}<ref name="Namouni2002" /> Model uzima u obzir konačnu masu Adamsovog prstena, koja je potrebna da se rezonancija približi prstenu. Nusprodukt ove hipoteze je procjena mase Adamsovog prstena - oko 0,002 mase Galateje.<ref name="Namouni2002" /> Treća hipoteza predložena 1986. zahtijeva dodatni mjesec koji kruži unutar prstena; lukovi su u ovom slučaju zarobljeni u njegovim stabilnim [[Lagrangeove točke|Lagrangeovim točkama]] . Međutim, opažanja ''Voyagera 2'' postavila su stroga ograničenja na veličinu i masu bilo kojeg neotkrivenog mjeseca, što takvu hipotezu čini malo vjerojatnom.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Neke druge složenije hipoteze tvrde da je niz mjesečeva zarobljen u korotacijskim rezonancijama s Galatejom, osiguravajući ograničenje lukova i istovremeno služeći kao izvori prašine.<ref name="Salo1998" /> == Istraživanje == Prstenovi su detaljno istraženi tijekom preleta letjelice ''Voyager 2'' pored Neptuna u kolovozu 1989.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Proučavani su optičkim snimanjem i promatranjem okultacija u ultraljubičastom i vidljivom svjetlu.<ref name="Horn1990" /> Svemirska sonda promatrala je prstenove u različitim geometrijama u odnosu na Sunce, stvarajući slike svjetlosti raspršene unatrag, raspršene naprijed i bočno raspršene svjetlosti.<ref group=lower-alpha>Svjetlost raspršena prema naprijed je svjetlost raspršena pod malim kutom u odnosu na sunčevu svjetlost. Svjetlost raspršena unatrag je svjetlost raspršena pod kutom bliskim 180° (unatrag) u odnosu na sunčevu svjetlost. Kut raspršenja je blizu 90° za bočno raspršenu svjetlost.</ref><ref name="SmithSoderblom1989" /> Analiza ovih slika omogućila je izvođenje fazne funkcije (ovisnost reflektivnosti prstena o kutu između promatrača i Sunca) te geometrijskog i [[Bondov albedo|Bondovog albeda]] čestica prstena.<ref name="SmithSoderblom1989" /> Analiza Voyagerovih slika također je dovela do otkrića šest unutarnjih [[Neptunovi prirodni sateliti|Neptunovih mjeseca]], uključujući [[Galateja (mjesec)|Galateju,]] pastira Adamsovog prstena.<ref name="SmithSoderblom1989" /> == Svojstva == {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align: center;" ! scope="col" style="width: 8em;" |Naziv prstena ! scope="col" |Polumjer (km)<ref name="Miner2007b" /> ! scope="col" |Širina (km) ! scope="col" |Ekvival. dubina (km)<ref group=lower-alpha name=footnoteB /><ref group=lower-alpha>Ekvivalentna dubina Galleovih i Lassellovih prstenova je umnožak njihove širine i normalne optičke dubine.</ref> ! scope="col" |N. Opt. depth<ref group=lower-alpha name=footnoteA /> ! scope="col" |Udio prašine %<ref name="Colwell1990" /> ! scope="col" |Ekscentiricitet ! scope="col" |Inklinacija (°) ! scope="col" |Bilješke |- ! scope="row" |Galle (N42) |40,900–42,900 |2,000 |0.15<ref name="SmithSoderblom1989" /> |~&nbsp;10⁻⁴<ref name="SmithSoderblom1989" /> |40–70 |? |? | style="text-align: left;" |Široki, slabi prsten |- ! scope="row" |Le Verrier (N53) |53,200&nbsp;±&nbsp;20 | 113<ref name="Horn1990" /> | 0.7&nbsp;±&nbsp;0.2<ref name="Horn1990" /> | 6.2&nbsp;±&nbsp;1.5{{E-sp|–3}}<ref name="Horn1990" /> |40–70 |? |? | style="text-align: left;" |Uski prsten |- ! scope="row" | Lassell | 53,200–57,200 | 4,000 | 0.4<ref name="SmithSoderblom1989" /> | ~&nbsp;10⁻⁴<ref name="SmithSoderblom1989" /> | 20–40 | ? | ? | rowspan="2" style="text-align: left;" |Lassellov prsten je tanki sloj materijala koji se proteže od Le Verriera do Araga. |- ! scope="row" |Arago |57,200 | <100<ref name="SmithSoderblom1989" /> |? |? |? |? |? |- ! scope="row" |Adams (N63) |62,932&nbsp;±&nbsp;2 | 15–50<ref name="Horn1990" /> | 0.4<ref name="SmithSoderblom1989" /><p>1.25–2.15<ref name="Horn1990" /> (u lukovima)</p> | 0.011&nbsp;±&nbsp;0.003<ref name="Horn1990" /><p>0.03–0.09<ref name="SmithSoderblom1989" /> (u lukovima)</p> | 20–40<p> 40–70 (in arcs)</p> | 4.7&nbsp;±&nbsp;0.2{{E-sp|–4}}<ref name="Porco1991" /> | 0.0617&nbsp;±&nbsp;0.0043<ref name="Porco1991" /> | style="text-align: left;" | Pet sjajnih lukova |} ''*Upitnik znači da parametar nije poznat.'' == Bilješke == {{Izvori|group=lower-alpha}} == Reference == {{Reflist | colwidth = 30em | refs = <ref name="Hubbard1986">{{cite journal|first= W.B. |last=Hubbard |author2=Brahic, A.|author3=Sicardy, B. |author4=Elicer, L.-R. |author5=Roques, F.|author6=Vilas, F. |title=Occultation detection of a neptunian ring-like arc |date=1986 |journal= Nature |volume=319 |issue=6055 |page=636 |doi=10.1038/319636a0 |bibcode=1986Natur.319..636H|s2cid=4239213 }}</ref> <ref name="Miner2007">{{cite book|title=Planetary Ring Systems|date=2007|author=Miner, Ellis D.|author2=Wessen, Randii R.|author3=Cuzzi, Jeffrey N.|publisher=Springer Praxis Books|chapter=The discovery of the Neptune ring system|isbn=978-0-387-34177-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/planetaryringsys0000mine}}</ref> <ref name="Nicholson1990">{{cite journal |first= P.D.|last=Nicholson|title= Five Stellar Occultations by Neptune: Further Observations of Ring Arcs| journal= Icarus| date= 1990| volume= 87 |issue= 1| pages= 1–39| bibcode= 1990Icar...87....1N|doi= 10.1016/0019-1035(90)90020-A |author2= Cooke, Maren L. |last3= Matthews |first3= Keith |display-authors= 2 |last4= Elias |first4= Jonathan H. |last5= Gilmore |first5= Gerard|doi-access= free}}</ref> <ref name="dePater2005">{{cite journal|last=dePater |first=Imke |title=The Dynamic Neptunian Ring Arcs: Evidence for a Gradual Disappearance of Liberté and Resonant Jump of Courage |date=2005 |journal=Icarus |volume=174 |issue=1 |pages=263–272 |doi=10.1016/j.icarus.2004.10.020 |url=http://astro.berkeley.edu/~echiang/ppp/nepring.pdf |bibcode=2005Icar..174..263D |author2=Gibbard, Seren |last3=Chiang |first3=Eugene |display-authors=2 |last4=Hammel |first4=Heidi B. |last5=MacIntosh |first5=Bruce |last6=Marchis |first6=Franck |last7=Martin |first7=Shuleen C. |last8=Roe |first8=Henry G. |last9=Showalter |first9=Mark |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080719194620/http://astro.berkeley.edu/~echiang/ppp/nepring.pdf |archive-date=2008-07-19 }}</ref> <ref name="SmithSoderblom1989"> {{cite journal| doi = 10.1126/science.246.4936.1422| last1 = Smith| first1 = B. A.| last2 = Soderblom| first2 = L. A.| last3 = Banfield| first3 = D.| last4 = Barnet| first4 = C.| last5 = Basilevsky| first5 = A. T.| last6 = Beebe| first6 = R. F.| last7 = Bollinger| first7 = K.| last8 = Boyce| first8 = J. M.| last9 = Brahic| first9 = A.| year = 1989| title = Voyager 2 at Neptune: Imaging Science Results| journal = Science| volume = 246| issue = 4936| pages = 1422–1449| bibcode = 1989Sci...246.1422S| pmid = 17755997| s2cid = 45403579| ref = {{sfnRef|Smith Soderblom et al.|1989}}| url = https://zenodo.org/record/1230992}} </ref> <ref name="Dumas1999">{{cite journal|last=Dumas|first=Cristophe|title=Stability of Neptune's ring arcs in question|date=1999|journal=Nature|volume=400|issue=6746|pages=733–735|doi=10.1038/23414|url=http://nicmosis.as.arizona.edu:8000/PUBLICATIONS/NEPTUNE_RING.pdf|bibcode=1999Natur.400..733D|author2=Terrile, Richard J.|last3=Smith|first3=Bradford A.|display-authors=2|last4=Schneider|first4=Glenn|last5=Becklin|first5=E. E.|s2cid=4427604|archive-date=2021-01-24|access-date=2008-08-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210124194528/http://nicmosis.as.arizona.edu:8000/PUBLICATIONS/NEPTUNE_RING.pdf|url-status=dead}}</ref> <ref name="Sicardy1991">{{cite journal |first=B.|last=Sicardy|author2=Roques, F. |author3=Brahic, A. |title= ''Neptune's Rings, 1983–1989 Ground-Based Stellar Occultation Observations''| journal= Icarus| date= 1991| volume= 89 |issue=2| pages= 220–243|bibcode= 1991Icar...89..220S|doi= 10.1016/0019-1035(91)90175-S}}</ref> <ref name="Burns2001">{{cite book|last=Burns|first=J.A.|author2=Hamilton, D.P. |author3=Showalter, M.R. |chapter=Dusty Rings and Circumplanetary Dust: Observations and Simple Physics |title=Interplanetary Dust|date=2001 |place=Berlin |editor=Grun, E. |editor2=Gustafson, B. A. S. |editor3=Dermott, S. T. |editor4=Fechtig H. |pages=641–725|chapter-url=http://www.astro.umd.edu/~hamilton/research/preprints/BurHamSho01.pdf|bibcode=2001indu.book..641B|isbn=3-540-42067-3|publisher=Springer}}</ref> <ref name="Miner2007b">{{cite book|title=Planetary Ring System|date=2007|author=Miner, Ellis D.|author2=Wessen, Randii R.|author3=Cuzzi, Jeffrey N.|publisher=Springer Praxis Books|chapter=Present knowledge of the Neptune ring system|isbn=978-0-387-34177-4|url-access=registration|url=https://archive.org/details/planetaryringsys0000mine}}</ref> <ref name="Horn1990">{{cite journal|last=Horn|first=Linda J.|author2=Hui, John |author3=Lane, Arthur L. |title=Observations of Neptunian rings by Voyager photopolarimeter experiment|date=1990|journal=Geophysical Research Letters|volume=17|issue=10|pages=1745–1748|doi=10.1029/GL017i010p01745|bibcode=1990GeoRL..17.1745H}}</ref> <ref name="Colwell1990">{{cite journal|last=Colwell|first=Joshua E.|author2=Esposito, Larry W. |title=A model of dust production in the Neptunian ring system|date=1990|journal=Geophysical Research Letters|volume=17|issue=10|pages=1741–1744|doi=10.1029/GL017i010p01741|bibcode=1990GeoRL..17.1741C}}</ref> <ref name="Porco1991">{{cite journal |first=C.C.|last=Porco|title= An Explanation for Neptune's Ring Arcs| journal= Science| date= 1991| volume= 253| pages= 995–1001| bibcode= 1991Sci...253..995P| doi= 10.1126/science.253.5023.995|pmid= 17775342 |issue=5023|s2cid=742763}}</ref> <ref name="Hedman2007">{{cite journal|title=The Source of Saturn's G Ring|last=Hedman|first= M. M.| journal=Science|volume=317|pages=653–656|date=2007|doi=10.1126/science.1143964|pmid=17673659| url=http://ciclops.org/media/sp/2007/3882_9284_0.pdf|issue=5838|bibcode = 2007Sci...317..653H|author2=Burns, J.A.|author3=Tiscareno, M.S.|author4=Porco, C.C.|author5=Jones, G.H.|last6=Roussos|first6=E.|last7=Krupp|first7=N.|last8=Paranicas|first8=C.|last9=Kempf|first9=S. |s2cid=137345}}</ref> <ref name="Showalter2005">{{cite journal|first=M.R.|last=Showalter|author2=Burns, J.A.|author3=De Pater, I.|author4=Hamilton, D.P.|author5=Lissauer, J.J.|author6=Verbanac, G.| title= Updates on the dusty rings of Jupiter, Uranus and Neptune| journal= Dust in Planetary Systems, Proceedings of the Conference Held September 26–28, 2005 in Kaua'i, Hawaii| date= 2005|volume=1280| page= 130| bibcode= 2005LPICo1280..130S}}</ref> <ref name="Sicardy1999">{{cite journal |first=B.|last=Sicardy| title= Images of Neptune's ring arcs obtained by a ground-based telescope|journal=Nature|date=1999|volume=400 |issue=6746|pages=731–733|doi= 10.1038/23410|bibcode=1999Natur.400..731S |author2=Roddier, F. |last3=Roddier |first3=C. |display-authors=2 |last4=Perozzi |first4=E. |last5=Graves |first5=J. E. |last6=Guyon |first6=O. |last7=Northcott |first7=M. J.|s2cid=4308976}}</ref> <ref name="Salo1998">{{cite journal|last=Salo|first=Heikki|author2=Hanninen, Jyrki |title=Neptune's Partial Rings: Action of Galatea on Self-Gravitating Arc Particles|date=1998| journal=Science|volume=282|pages=1102–1104| doi=10.1126/science.282.5391.1102|bibcode=1998Sci...282.1102S|pmid=9804544|issue=5391}}</ref> <ref name="Namouni2002">{{cite journal|last= Namouni|first=Fathi|author2=Porco, Carolyn |title= The confinement of Neptune's ring arcs by the moon Galatea|date=2002|journal=Nature |volume=417|pages=45–47|doi=10.1038/417045a|pmid= 11986660|issue= 6884|bibcode = 2002Natur.417...45N |s2cid=4430322}}</ref> <ref name="Ockert1987">{{cite journal | last = Ockert | first = M.E. | author2 = Cuzzin, J.N.| author3 = Porco, C.C.| author4 = Johnson, T.V. | title = Uranian ring photometry: Results from Voyager 2 | journal = Journal of Geophysical Research | date = 1987 | volume = 92 | issue = A13 | pages = 14,969–78 | bibcode = 1987JGR....9214969O | doi = 10.1029/JA092iA13p14969 }}</ref> <ref name="Holberg1987">{{cite journal | last = Holberg | first = J.B. | author2 = Nicholson, P.D.| author3 = French, R.G.| author4 = Elliot, J.L. | title = Stellar occultation probes of the Uranian rings at 0.1 and 2.2 μm – A comparison of Voyager UVS and earth-based results | journal = The Astronomical Journal | date = 1987 | volume = 94 | pages = 178–188 | bibcode = 1987AJ.....94..178H | doi = 10.1086/114462 | doi-access = free }}</ref> <ref name="Galle">{{cite journal|title=Obituaries: G. V. Schiaparelli, J. G. Galle, J. B. N. Hennessey J. Coles, J. E. Gore |journal=The Observatory |volume=33 |pages=311–318 |date=1910 |bibcode= 1910Obs....33..311. |author= Editorial }}</ref> <ref name="LeVerrier">{{cite journal|last=Adams|first=John|title=Prof. Adams on Leverrier's Planetary Theories |journal= Nature |volume=16 |issue=413 |pages= 462–464 |date=1877 |bibcode= 1877Natur..16..462. |doi= 10.1038/016462a0 |s2cid=4096899|doi-access=free }}</ref> <ref name="Lassell">{{cite journal|title=Fellows deceased, list of Lassell, W|journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]]|volume=41|issue=4|pages=188–191|date=1881|bibcode=1881MNRAS..41..188. |doi=10.1093/mnras/41.4.188|doi-access=free }}</ref> <ref name="Arago">{{cite journal|title=Extract of a Letter respecting the Lunar Tables (Obituary of M. Arago)|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=14|issue=4|pages=102–107|date=1854|bibcode=1853MNRAS..14....1H|last1=Hansen|first1=P. A.|doi=10.1093/mnras/14.4.97 |doi-access=free}}</ref> <ref name="Adams">{{cite journal|title= OBITUARY: List of Fellows and Associates deceased during the year: John Couch Adams|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=53|issue=4|pages=184–209|date=1893|bibcode=1893MNRAS..53..184. |doi=10.1093/mnras/53.4.184 |doi-access=free}}</ref> }} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|}} * [http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Neptune&Display=Rings Neptune's Rings] by [http://solarsystem.nasa.gov NASA's Solar System Exploration] * [https://planetarynames.wr.usgs.gov/append8.html Gazetteer of Planetary Nomenclature&nbsp;– Ring and Ring Gap Nomenclature (Neptune), USGS] [[Kategorija:Neptun]] [[Kategorija:Planetarni prstenovi]] rmrwk0oxzqhvsrd3f7vj6k1xn1yc42s 10 812464 7468923 2026-05-26T12:18:56Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&nbsp;×&nbsp;10^{{{1}}}<noinclude> {{Documentation}}[[Kategorija:Matematički predlošci]] </noinclude>«. 7468923 wikitext text/x-wiki &nbsp;×&nbsp;10^{{{1}}}<noinclude> {{Documentation}}[[Kategorija:Matematički predlošci]] </noinclude> k9ox80c0abt9tzd44py6kq6q49toe5m 0 812465 7468939 2026-05-26T12:34:10Z Fraxinus 3144 s fr.wiki 7468939 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Adrian Segečić | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|HRV}} | puno ime = Adrian Segečić | nadimak = | datum rođenja = [[1. lipnja]] [[2004.]] | datum smrti = | mjesto rođenja = Westmead, [[Australija]] | visina = 173 cm | trenutačni klub = [[Portsmouth FC]] | broj u klubu = 10 | pozicija = desno krilo | mlade godine = <br> do 2017.<br>2017. – 2021. | juniorski klubovi = Lidcombe Waratah / Parramatta FC<br>[[Sydney FC]] | godina = 2021. – 2025.<br>2023. – 2024.<br>2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Sydney FC|Sydney ]]<br>→ [[FC Dordrecht|Dordrecht]] (posudba)<br>[[Portsmouth FC|Portsmouth]] | nastupi(golovi) = {{0}}64 {{0}}(21)<br>{{0}}30 {{0}}{{0}}(5)<br>{{0}}39 {{0}}{{0}}(9) | godine u reprezentaciji = 2019.<br>2022. – 2023.<br>2023. – 2025.<br>2025.<br>2026. – | reprezentacija = {{NogRep|AUS|do=17}}<br>{{NogRep|AUS|do=20}}<br>{{NogRep|AUS|do=23}}<br>{{NogRep|AUS}}<br>{{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}5 {{0}}(1)<br>{{0}}{{0}}9 {{0}}(4)<br>{{0}}{{0}}7 {{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}0 {{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}1 {{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 26. travnja 2026. }} '''Adrian Segečić''' (Westmead, [[Australija]], 1. lipnja 2004.) hrvatski je i australski [[nogometaš]] koji igra na poziciji desnog krila za [[Portsmouth FC|Portsmouth]]. == Klupska karijera == Rođen u Westmeadu u Australiji, Segečić je nogometno obrazovanje započeo u Lidcombe Waratahu i Parramattu, prije nego što je 2017. prešao u juniorski pogon [[Sydney FC|Sydneyja]]. Tijekom sezone 2020./21. osvojio je nagradu ''Rising Star Award'', koja se dodjeljuje najboljem mladom igraču kluba.<ref>{{Cite web|url=https://sydneyfc.com/news/player-year-20-21-awards-revealed/|title=Players Of The Year 20-21 Awards Revealed|date=2021-08-12|website=sydneyfc.com|access-date=2026-05-26}}</ref> Za prvu momčad Sydneyja debitirao je 26. prosinca 2021. u utakmici [[A-League]] protiv [[Macarthur FC|Macarthura]]. Ušao je u igru umjesto Patricka Wooda, a njegova momčad slavila je s 3:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.com/match/index/spielbericht/3667576|title=Macarthur FC - Sydney FC|website=Transfermarkt|access-date=2026-05-26}}</ref> Dana 9. svibnja 2022. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor sa Sydneyjem na tri godine.<ref>{{Cite web|url=https://sydneyfc.com/news/young-gun-segecic-tied-to-long-term-contract/|title=Young Gun Segecic Tied To Long Term Contract|date=2022-05-09|website=sydneyfc.com|access-date=2026-05-26}}</ref> Dana 30. kolovoza 2023. Segečić je posuđen nizozemskom [[FC Dordrecht|Dordrechtu]] na jednu sezonu.<ref>{{Cite web|url=https://fcdordrecht.nl/algemeen-nieuws/fc-dordrecht-versterkt-zich-met-adrian-segecic/|title=FC Dordrecht versterkt zich met Adrian Segecic|date=2023-08-30|website=fcdordrecht.nl|access-date=2026-05-26}}</ref> U srpnju 2024. vratio se u Sydney nakon završetka posudbe u Dordrechtu.<ref>{{Cite web|url=https://sydneyfc.com/news/segecic-returns-with-dutch-learnings/|title=Segecic Returns With Dutch Learnings|date=2024-07-02|website=sydneyfc.com|access-date=2026-05-26}}</ref> Tijekom ljeta 2025. pridružio se [[Portsmouth FC|Portsmouthu]]. Transfer je službeno potvrđen 18. lipnja 2025., a Segečić je potpisao trogodišnji ugovor do lipnja 2028.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/c89elex28jko|title=Portsmouth sign Australian forward Segecic|date=2025-06-18|publisher=BBC Sport|access-date=2026-05-26}}</ref> == Reprezentativna karijera == Segečić je nastupao za mlađe uzraste australske reprezentacije. S reprezentacijom do 20 godina sudjelovao je na Azijskom kupu za igrače do 20 godina 2023. godine. Posebno se istaknuo 4. ožujka 2023. protiv Irana, kada je postigao dva pogotka, uključujući i pogodak izravno iz slobodnog udarca, u pobjedi Australije 3:2.<ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-segecic-scores-stunning-double-subway-young-socceroos-overcome-iran|title=WATCH: Segecic scores stunning double as Subway Young Socceroos overcome Iran|date=2023-03-04|website=socceroos.com.au|access-date=2026-05-26}}</ref> Australija je na tom turniru stigla do četvrtfinala, gdje je ispala od Uzbekistana nakon izvođenja jedanaesteraca.<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.fr/adrian-segecic/nationalmannschaft/spieler/867760/verein_id/22976|title=Statistiques avec les moins de 20 ans|website=Transfermarkt|access-date=2026-05-26}}</ref> Godine 2024. pozvan je u australsku reprezentaciju do 23 godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.footballaustralia.com.au/news/subway-olyroos-squad-afc-u-23-asian-cup-qatar-2024tm-confirmed|title=Subway Olyroos’ squad for AFC U-23 Asian Cup Qatar 2024™ confirmed|date=2024-04-04|website=footballaustralia.com.au|access-date=2026-05-26}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{DEFAULTSORT:Segečić , Adrian}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Australski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Portsmoutha]] ouypu66xhtxjutb50knz28eijn5i4is 7469007 7468939 2026-05-26T13:11:23Z Croxyz 205325 7469007 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Adrian Segečić | slika = | opis slike = | država = {{Z+X|HRV}} <br> {{Z+X|AUS}} | puno ime = Adrian Segečić | nadimak = | datum rođenja = [[1. lipnja]] [[2004.]] | mjesto rođenja = [[Westmead, New South Wales|Westmead]] | država rođenja = [[Australija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 173 cm | trenutačni klub = [[Portsmouth FC|Portsmouth]] | broj u klubu = 10 | pozicija = [[napadač (nogomet)|desno krilo]] | mlade godine = <br>2016.<br>2017. – 2023. | juniorski klubovi = Lidcombe Waratah Junior <br> [[Parramatta FC|Parramatta]]<br>[[Sydney FC|Sydney ]] | godina = 2020. – 2023. <br> 2021. – 2025.<br>2023. – 2024.<br>2025. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Sydney FC|Sydney NPL]] <br> [[Sydney FC|Sydney]]<br>→ [[FC Dordrecht|Dordrecht]] (posudba)<br>[[Portsmouth FC|Portsmouth]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}30 {{0}}{{0}}(15)<br>{{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}(14)<br>{{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(5) <br> {{0}}{{0}}38 {{0}}{{0}}(11) | godine u reprezentaciji = 2019.<br>2022. – 2023.<br>2023. – 2025.<br>2026. – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|AUS|do=17}}<br>{{NogRep|AUS|do=20}}<br>{{NogRep|AUS|do=23}}<br>{{NogRep|HRV|do=21}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br>{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br>{{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 26. travnja 2026. }} '''Adrian Segečić''' ([[Westmead, New South Wales|Westmead]], [[1. lipnja]] [[2004.]]) [[Hrvatska|hrvatsko]]-[[Australija|australski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[napadač (nogomet)|desnog krila]]. Trenutačno igra za [[Portsmouth FC|Portsmouth]]. == Klupska karijera == Rođen u [[Westmead, New South Wales|Westmead]]u u [[Australija|Australiji]], Segečić je nogometno obrazovanje započeo u Lidcombe Waratah Junioru i Parramattu, prije nego što je 2017. prešao u juniorski pogon [[Sydney FC|Sydneyja]]. Tijekom sezone 2020./21. osvojio je nagradu ''Rising Star Award'', koja se dodjeljuje najboljem mladom igraču kluba.<ref>{{Cite web|url=https://sydneyfc.com/news/player-year-20-21-awards-revealed/|title=Players Of The Year 20-21 Awards Revealed|date=2021-08-12|website=sydneyfc.com|access-date=2026-05-26}}</ref> Za prvu momčad Sydneyja debitirao je 26. prosinca 2021. u utakmici [[A-League]]a protiv [[Macarthur FC|Macarthura]]. Ušao je u igru umjesto Patricka Wooda, a njegova momčad slavila je s 3:0.<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.com/match/index/spielbericht/3667576|title=Macarthur FC - Sydney FC|website=Transfermarkt|access-date=2026-05-26}}</ref> Dana 9. svibnja 2022. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor sa Sydneyjem na tri godine.<ref>{{Cite web|url=https://sydneyfc.com/news/young-gun-segecic-tied-to-long-term-contract/|title=Young Gun Segecic Tied To Long Term Contract|date=2022-05-09|website=sydneyfc.com|access-date=2026-05-26}}</ref> Dana 30. kolovoza 2023. Segečić je posuđen nizozemskom [[FC Dordrecht|Dordrechtu]] na jednu sezonu.<ref>{{Cite web|url=https://fcdordrecht.nl/algemeen-nieuws/fc-dordrecht-versterkt-zich-met-adrian-segecic/|title=FC Dordrecht versterkt zich met Adrian Segecic|date=2023-08-30|website=fcdordrecht.nl|access-date=2026-05-26}}</ref> U srpnju 2024. vratio se u Sydney nakon završetka posudbe u Dordrechtu.<ref>{{Cite web|url=https://sydneyfc.com/news/segecic-returns-with-dutch-learnings/|title=Segecic Returns With Dutch Learnings|date=2024-07-02|website=sydneyfc.com|access-date=2026-05-26}}</ref> Tijekom ljeta 2025. pridružio se [[Portsmouth FC|Portsmouthu]]. Transfer je službeno potvrđen 18. lipnja 2025., a Segečić je potpisao trogodišnji ugovor do lipnja 2028.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/c89elex28jko|title=Portsmouth sign Australian forward Segecic|date=2025-06-18|publisher=BBC Sport|access-date=2026-05-26}}</ref> == Reprezentativna karijera == Segečić je nastupao za mlađe uzraste australske reprezentacije. S reprezentacijom do 20 godina sudjelovao je na Azijskom kupu za igrače do 20 godina 2023. godine. Posebno se istaknuo 4. ožujka 2023. protiv Irana, kada je postigao dva pogotka, uključujući i pogodak izravno iz slobodnog udarca, u pobjedi Australije 3:2.<ref>{{Cite web|url=https://www.socceroos.com.au/news/watch-segecic-scores-stunning-double-subway-young-socceroos-overcome-iran|title=WATCH: Segecic scores stunning double as Subway Young Socceroos overcome Iran|date=2023-03-04|website=socceroos.com.au|access-date=2026-05-26}}</ref> Australija je na tom turniru stigla do četvrtfinala, gdje je ispala od Uzbekistana nakon izvođenja jedanaesteraca.<ref>{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.fr/adrian-segecic/nationalmannschaft/spieler/867760/verein_id/22976|title=Statistiques avec les moins de 20 ans|website=Transfermarkt|access-date=2026-05-26}}</ref> Godine 2024. pozvan je u australsku reprezentaciju do 23 godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.footballaustralia.com.au/news/subway-olyroos-squad-afc-u-23-asian-cup-qatar-2024tm-confirmed|title=Subway Olyroos’ squad for AFC U-23 Asian Cup Qatar 2024™ confirmed|date=2024-04-04|website=footballaustralia.com.au|access-date=2026-05-26}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} {{DEFAULTSORT:Segečić, Adrian}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Australski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Portsmoutha]] [[Kategorija:Hrvati u Australiji]] 5dul5ezcgbl9e2mecswk8g1k8y23tip 14 812466 7468954 2026-05-26T12:37:19Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Bivše države po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi|*Bivše]] [[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti u Sjevernoj Americi|Države]]«. 7468954 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Bivše države po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj Americi|*Bivše]] [[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti u Sjevernoj Americi|Države]] k5j04p7wkt3tjnetzwolpir2pnjvzkg 7468956 7468954 2026-05-26T12:37:52Z Argo Navis 852 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Države u Sjevernoj Americi|Države u Sjevernoj Americi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi|Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7468956 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Bivše države po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi|*Bivše]] [[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti u Sjevernoj Americi|Države]] nwvs1hp1d4ytopf3y19l4ngfjznr82u 14 812467 7468955 2026-05-26T12:37:33Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Bivše države po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Države u Južnoj Americi|*Bivše]] [[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti u Južnoj Americi|Države]]«. 7468955 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Bivše države po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Države u Južnoj Americi|*Bivše]] [[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti u Južnoj Americi|Države]] 143ql92n3gqmnjn722fqrrw07dzvd9l 14 812468 7468958 2026-05-26T12:39:20Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Teritorijalni subjekti u Južnoj Americi|*Bivši]] [[Kategorija:Povijest Južne Amerike|Teritorijalni subjekti]]«. 7468958 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Teritorijalni subjekti u Južnoj Americi|*Bivši]] [[Kategorija:Povijest Južne Amerike|Teritorijalni subjekti]] 48fs7s4l1mpzdvo09khb7l0854x9l5y 14 812469 7468959 2026-05-26T12:39:43Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Teritorijalni subjekti u Sjevernoj Americi|*Bivši]] [[Kategorija:Povijest Sjeverne Amerike|Teritorijalni subjekti]]«. 7468959 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Bivši teritorijalni subjekti po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Teritorijalni subjekti u Sjevernoj Americi|*Bivši]] [[Kategorija:Povijest Sjeverne Amerike|Teritorijalni subjekti]] fd2wcxdqkw3qykgqrt7ihsbkmdgejoz 14 812470 7468962 2026-05-26T12:40:52Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Teritorijalni subjekti po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Zemljopis Sjeverne Amerike]]«. 7468962 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Teritorijalni subjekti po kontinentima|Sjeverna Amerika]] [[Kategorija:Zemljopis Sjeverne Amerike]] rz990tecfgpwvjpcbvfzk9qww964qyk 14 812471 7468963 2026-05-26T12:41:02Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Teritorijalni subjekti po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Zemljopis Južne Amerike]]«. 7468963 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Teritorijalni subjekti po kontinentima|Južna Amerika]] [[Kategorija:Zemljopis Južne Amerike]] 19sfz4zbz68hprip3sjmmzd8usiz3ge 0 812472 7468982 2026-05-26T12:57:53Z Argo Navis 852 Preusmjeravanje stranice na [[Edo (država)]] 7468982 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Edo (država)]] 5z5o231dzi2bv3zduf6tmvha5gihcdv 14 812473 7468992 2026-05-26T13:05:33Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Datoteka:Benuerivermap.png|desno|400px]] [[Kategorija:Porječje Nigera|Benue]]«. 7468992 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Benuerivermap.png|desno|400px]] [[Kategorija:Porječje Nigera|Benue]] afzybhcbgyrqp953yc3x5houosk102z 1 812475 7469019 2026-05-26T13:32:00Z Artniješkart 362139 /* Kakva je uloga žitelja Šegestina bila za vrijeme Domovinskog rata? */ novi odlomak 7469019 wikitext text/x-wiki == Kakva je uloga žitelja Šegestina bila za vrijeme Domovinskog rata? == O tome valja pisati [[Suradnik:Artniješkart|Artniješkart]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Artniješkart|razgovor]])</small> 15:32, 26. svibnja 2026. (CEST) 34g43igbmjpbtx1zzas4eomvq5tlemk 2 812476 7469021 2026-05-26T13:44:09Z Neptune, the Mystic 95253 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Ksaver Buka}}«. 7469021 wikitext text/x-wiki {{čarapko|Ksaver Buka}} et4zqhoind8nx9fbuuupxag55atur47 0 812477 7469028 2026-05-26T14:33:06Z Cybermb 1634 n.č., početak 7469028 wikitext text/x-wiki {{radovi}} {{Nogometni klub |ime kluba = Split 1912 |slika = |puno ime = Radnički nogometni klub Split 1912 |nadimak = |godina osnivanja = 2024. |igralište = ''[[Stadion Park mladeži|Park mladeži]]'', [[Split]] |kapacitet stadiona = |direktor = |trener = |liga = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] (VI.) |sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2025./26.|2025./26.]] |plasman = |trenutačna sezona = |igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Radnički nogometni klub Split 1912''' ('''''RNK Split 1912; Split 1912''''') je muški [[nogomet]]ni klub iz [[Split]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]]. <br> U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''Splita 1912'' se natječe u ''[[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]]'', igi [[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj|šestog stupnja hrvatskog nogometnog prvenstva]]. == O klubu == == Igralište == == Uspjesi == == Pregled plasmana po sezonama == <!-- {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed" style="font-size: 85%; text-align: center" !sezona !!rang <br> lige !!liga !!dio lige !!poz. !!klubova <br> u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori |- !colspan="15"| Split 1912 |- ||||||||||||||||||| --> == Poznati igrači == == Poznati treneri == == Povezani članci == * [[RNK Split]] == Vanjske poveznice == * [https://rnksplit1912.hr/ rnksplit1912.hr, službena stranica] * [https://www.facebook.com/p/RNK-Split-1912-61561985783930/ ''RNK Split 1912'', Facebook stranica] * [https://www.instagram.com/rnksplit.1912/ ''rnksplit.1912 / RNK Split 1912'', Instagram stranica] * [https://www.sofascore.com/hr/football/team/rnk-split-1912/1129339 sofascore.com, ''RNK Split 1912''] * [https://slobodnadalmacija.hr/tag/rnk-split-1912 slobodnadalmacija.hr, ''RNK Split 1912''] == Izvori == <small> * [https://semafor.hns.family/klubovi/178191/rnk-split-1912/ semafor.hns.family, ''Radnički nogometni klub Split 1912, Split''], pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://rnksplit1912.hr/o-nama/ rnksplit1912.hr, ''O nama''], pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://www.telegram.hr/telesport/na-prvu/kultni-hnl-klub-je-pred-propasti-a-vec-se-pojavila-nova-verzija-osnivanje-je-vec-sluzbeno/ telegram.hr, ''Kultni HNL klub je pred propasti, a već se pojavila 'nova verzija'. Osnivanje je već službeno''], objavljeno 20. svibnja 2024., pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://dalmatinskinogomet.hr/osnovan-rnk-split-1912-sjediste-u-parku-mladezi-a-predsjednik-je/ dalmatinskinogomet.hr, ''Osnovan RNK Split 1912, sjedište u Parku mladeži, a predsjednik je…''], objavljeno 20. svibnja 2024., pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/nogomet-mix/u-stecaju-je-ostao-je-bez-400-djece-prognan-je-sa-svog-stadiona-ali-i-dalje-se-bori-15574501 jutarnji-hr, ''U stečaju je, ostao je bez 400 djece, prognan je sa svog stadiona, ali i dalje se bori''], objavljeno 16. travnja 2025., pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/split-se-crveni-ali-ne-od-srama-bit-cemo-drugi-klub-u-gradu-uz-bok-hajduku-nasem-starijem-bratu-1501959 slobodnadalmacija.hr, ''Split se crveni, ali ne od srama: ‘Bit ćemo drugi klub u gradu, uz bok Hajduku, našem starijem bratu‘''], objavljeno 9. rujna 2025., pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/slave-drugi-rodendan-slazu-ozbiljnu-pricu-pokrenuli-su-i-projekt-za-djecu-i-mlade-iz-ranjivih-skupina-1548176 slobodnadalmacija.hr, ''Slave drugi rođendan, slažu ozbiljnu priču. Pokrenuli su i projekt za djecu i mlade iz ranjivih skupina''], objavljeno 4. travnja 2026., pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/rnk-split-izbacen-iz-1-znl-nakon-dva-nepojavljivanja-pad-u-2-znl-15708925 jutarnji.hr, ''Potpuni šok: Stari su 114 godina, napravili su najveći transfer HNL povijesti, a sad su izbačeni iz lige!''], objavljeno 16. svibnja 2026., pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://nszsd.hr/nogometni-klubovi/ nszsd.hr, ''Nogometni klubovi''], pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/rnk-split-1912/Detaljno/944459 fininfo.hr, RNK SPLIT 1912], pristupljeno 26. svibnja 2026. * [https://infobiz.fina.hr/neprofitni/rnk-split-1912/OIB-16120959649 infobiz.fina.hr, RADNIČKI NOGOMETNI KLUB SPLIT 1912], pristupljeno 26. svibnja 2026. {{izvori}} </small> {{mrva-nogomet-klub-hrvatska}} {{GLAVNIRASPORED:Split 1912, RNK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]] [[Kategorija:Nogomet u Splitu]] 9lvo96w7s90gefoi2wmwa382qmxpjr3 14 812478 7469033 2026-05-26T15:03:11Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Predlošci po državama]] [[Kategorija:Island|*Predlošci]]«. 7469033 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Predlošci po državama]] [[Kategorija:Island|*Predlošci]] lhuvw3u6jpu0w8x2nfmk4r8s906loic 14 812479 7469036 2026-05-26T15:06:55Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Predlošci po državama]] [[Kategorija:Istočni Timor|*Predlošci]]«. 7469036 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Predlošci po državama]] [[Kategorija:Istočni Timor|*Predlošci]] ax5z0eumhwqtrljsk4ooz3es4vohl4l 14 812480 7469040 2026-05-26T15:12:11Z Cybermb 1634 n.k. 7469040 wikitext text/x-wiki {{Whitesnake}} Članci i ostalo povezano uz skupinu [[Whitesnake]] [[Kategorija:Britanski sastavi heavy metala]] [[Kategorija:Britanski rock-sastavi|Whitesnake]] [[Kategorija:Blues glazbeni sastavi]] 8jsq8aqe7knl0ekur8z5e6a15647asv 1 812481 7469058 2026-05-26T15:53:32Z Ulamm 135899 /* Praetorium = Slavonski Brod? */ novi odlomak 7469058 wikitext text/x-wiki == Praetorium = Slavonski Brod? == Ptolemy: Siskia 39.00°east, Praetorium 40.75°east, 40.75°–39.00°=1.75° real: Sisak 16.37°east, Slavonski Brod 18.01°east, 18.01°–16.37°=1.64° 1.75°÷1.64°=1.067 The optimal ratio of Ptolemy's difference ÷ real difference is 1.2 Are there inscriptions of ancient Marsonia? Best regards, --[[Suradnik:Ulamm|Ulamm]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Ulamm|razgovor]])</small> 17:53, 26. svibnja 2026. (CEST) tw0vntn2ls6dwo8q9u3g7gtruzjxo97 0 812482 7469069 2026-05-26T16:40:05Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acaena magellanica | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia =[[Rosaceae]] | subfamilia =[[Rosoideae]] | tribus =[[Agrimonieae]] | subtribus =[[Sanguisorbinae]] | genus ='''''[[Acaena]]'...«. 7469069 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acaena magellanica | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia =[[Rosaceae]] | subfamilia =[[Rosoideae]] | tribus =[[Agrimonieae]] | subtribus =[[Sanguisorbinae]] | genus ='''''[[Acaena]]''''' | genus_autorstvo = species =''A. magellanica'' | subspecies = | dvoimeno =''Acaena magellanica'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Lam.) Vahl</small> | karta_raspon = }} '''''Acaena magellanica''''', vrsta južnoameričke ružovke. Autohtona je na otocima [[Amsterdam-St. Paul]], otok [[Crozet]], [[Falklandski otoci]], otok Heard-McDonald, [[Otočje Kerguelen|Kerguelen]], otok [[Macquarie]], [[Južna Georgia|Južna Georgija]] i sjeverozapadna [[Argentina]], južna Argentina, središnji [[Čile]], sjeverni Čile, južni Čile. <ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:315239-2 Kew], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> == Ime == Ime vrste dolazi prema lokalitetu.<ref name="Florabase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21504 Florabase], pristupljeno 10. svibnja 2026.</ref> == Opis == Biljka je niskog rasta, često pravi prostirke ili niske sagove. Ima puzajuće [[Stabljika|stabljike]], a naraste tek oko 10–15 cm u visinu. [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od više sitnih liski, često sivozeleni ili plavkastozeleni.<ref name="SciELO ">[https://www.scielo.cl/scielo.php?pid=S0717-66432000000100011&script=sci_arttext&utm_source=chatgpt.com SciELO], pristupljeno 25. svibnja 2026.</ref> Cvjetne glavice su kuglastе, na tankim stapkama iznad lišća. Nakon cvatnje nastaju one poznate bodljikave glavice/plodići s kukicama. To je njezina prijevozna strategija: zakači se za sve što prolazi mimo nje, za krzno, perje, odjeću, i tak se dalje širi i putuje.<ref name="SciELO "/> U subantarktičkim područjima može rasti na vlažnim mjestima: rubovi močvara, potoci, mokre livade, šumski rubovi.<ref name="SciELO "/> Taksonomski ima i svoju malu zbrku: izvorni bazionim je ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small>, a Vahl ju je kasnije prebacio u ''[[Acaena]]''. Čileanski rad Marticorene i Cavieresa navodi dugi popis sinonima, što znači da su ljudi kroz povijest opisivali razne oblike i varijante ove promjenjive južne biljke.<ref name="SciELO "/> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == {{div col|cols=2}} Homotipski: * ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small> in Tabl. Encycl. 1: 76 (1791) Heterotipski: * ''Acaena acroglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 163 (1910) * ''Acaena acutifida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 186 (1910) * ''Acaena adscendens'' <small>Vahl</small> in Enum. Pl. Obs. 1: 297 (1804) * ''Acaena adscendens subsp. cardiostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens subsp. georgiae-australis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 180 (1910) * ''Acaena adscendens var. glabriscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. incisa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. luxurians'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. macrochaeta'' <small>Franch.</small> in Miss. Sci. Cap Horn, Bot. 5: 332 (1889) * ''Acaena adscendens var. majuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. minuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. pilosiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 179 (1910) * ''Acaena adscendens var. semperpilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. utrinqueglabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena affinis'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 268 (1846) * ''Acaena alboffii'' <small>Macloskie</small> in Rep. Princeton Univ. Exped. Patagonia, Botany 8: 477 (1905) * ''Acaena basibullata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena brachyglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 291 (1911) * ''Acaena cadilla'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena cadilla f. epistemonocoma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena cadilla f. pusilla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena calvivagina'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 203 (1910) * ''Acaena canescens'' <small>Phil.</small> in Fl. Atacam.: 18 (1860) * ''Acaena chamacaena'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena closiana'' <small>Gay</small> in Fl. Chil. 2: 298 (1847) * ''Acaena colchaguensis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 205 (1910) * ''Acaena compacta'' <small>Hauman</small> in Anales Soc. Ci. Argent. 86: 268 (1918) * ''Acaena coxi'' <small>Phil.</small> in Linnaea 33: 63 (1864) * ''Acaena decumbens'' <small>(G.Forst. ex Gaertn.) D.W.H.Walton</small> in Brit. Antarc. Surv. Bull. 22: 49 (1969), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena depauperata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena deserticola'' <small>Phil.</small> in Exsicc., not validly publ. * ''Acaena exaltata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 229 (1910) * ''Acaena floribunda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena glandulifera'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena glandulifera subsp. nordenskjoeldii'' <small>Bitter</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 18: 127 (1922) * ''Acaena glaucella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 157 (1910) * ''Acaena glaucophylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 155 (1910) * ''Acaena grahamiana'' <small>Gillies</small> ex Walp. in Repert. Bot. Syst. 2: 43 (1843) * ''Acaena grandistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena grossifolia'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 211 (1910) * ''Acaena hirta'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena humilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena insularis'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena ischnostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 210 (1910) * ''Acaena krausei'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 41: 711 (1872) * ''Acaena krausei subvar. glabratula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei var. massonandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 222 (1910) * ''Acaena krausei var. meionandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei subvar. pilosior'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena laevigata'' <small>Reiche</small> in Fl. Chile 2: 232 (1897), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena laevigata'' <small>W.T.Aiton</small> in Hortus Kew., ed. 2. 1: 68 (1810) * ''Acaena laevigata var. venulosa'' <small>(Griseb.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 233 (1897) * ''Acaena longiaristata'' <small>H.Ross</small> in Oesterr. Bot. Z. 57: 449 (1907) * ''Acaena longisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 195 (1910) * ''Acaena longistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 204 (1910) * ''Acaena macrophyes'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 212 (1910) * ''Acaena macropoda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 159 (1910) * ''Acaena macrostemon'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena macrostemon subsp. barbaticupula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon var. basipilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. closiana'' <small>(Gay) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. latisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiaristata'' <small>(H.Ross) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 192 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiplumosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 189 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. pachystigma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. spectabilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon var. supraconica'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena magellanica var. glabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. grandiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. laevigata'' <small>(Aiton) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 170 (1910) * ''Acaena magellanica var. laevigata'' <small>(Aiton) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena magellanica var. pubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. pygmaea'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 169 (1910) * ''Acaena magellanica f. robusta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 171 (1910) * ''Acaena magellanica var. subtuspilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. venulosa'' <small>(Griseb.) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica var. venulosa'' <small>(Griseb.) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena molliuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena neglecta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 183 (1910) * ''Acaena novemdentata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena nudicaulis'' <small>Albov</small> in Revista Mus. La Plata, Secc. Paleontol. 7: 367 (1896) * ''Acaena obtusiloba'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 182 (1910) * ''Acaena oligodonta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena oligoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 227 (1910) * ''Acaena oligoglochin var. dolichoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena oligomera'' <small>Skottsb.</small> in Lilloa 1: 393 (1937) * ''Acaena ovalifolia var. cadilla'' <small>(Hook.f.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 231 (1897) * ''Acaena petiolulata'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 84: 624 (1893) * ''Acaena philippii'' <small>Gand.</small> in Bull. Soc. Bot. France 59: 707 (1912 publ. 1913), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena plioglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 230 (1910) * ''Acaena rubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena sericascens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. novemjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. sexjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena sericascens var. tenuibracteolata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena subflaccida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena subtusvillosula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 231 (1910) * ''Acaena tomentella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena transitoria'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 200 (1910) * ''Acaena trifida var. brachyphylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 103 (1910) * ''Acaena triglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 194 (1910) * ''Acaena venulosa'' <small>Griseb.</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen 6: 118 (1854) * ''Ancistrum adscendens'' <small>(Vahl) Poir.</small> in Encycl., Suppl. 1: 347 (1810) * ''Ancistrum decumbens'' <small>G.Forst. ex Gaertn.</small> in Fruct. Sem. Pl. 1: 163 (1788) * ''Ancistrum humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Ancistrum laevigatum'' <small>Lag.</small> in Gen. Sp. Pl.: 7 (1816) * ''Ancistrum magellanicum var. humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Poterium humile'' <small>Lam. ex Steud.</small> in Nomencl. Bot. 1: 653 (1821), not validly publ. {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Sanguisorbinae]] [[Kategorija:Sanguisorbinae]] f9ul3aghrv7sn8hql6h2ku1lcv37008 7469071 7469069 2026-05-26T16:46:45Z Zeljko 1196 7469071 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acaena magellanica | slika = Historia fisica y politica de Chile segun documentos adquiridos en esta republica durante doce años de residencia en ella y publicada bajo los auspicios del supremo gobierno (8280155341).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''A. magellanica'' , ilustracija | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia =[[Rosaceae]] | subfamilia =[[Rosoideae]] | tribus =[[Agrimonieae]] | subtribus =[[Sanguisorbinae]] | genus ='''''[[Acaena]]''''' | genus_autorstvo = species =''A. magellanica'' | subspecies = | dvoimeno =''Acaena magellanica'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Lam.) Vahl</small> | karta_raspon = }} '''''Acaena magellanica''''', vrsta južnoameričke ružovke. Autohtona je na otocima [[Amsterdam-St. Paul]], otok [[Crozet]], [[Falklandski otoci]], otok Heard-McDonald, [[Otočje Kerguelen|Kerguelen]], otok [[Macquarie]], [[Južna Georgia|Južna Georgija]] i sjeverozapadna [[Argentina]], južna Argentina, središnji [[Čile]], sjeverni Čile, južni Čile. <ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:315239-2 Kew], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> == Ime == Ime vrste dolazi prema lokalitetu.<ref name="Florabase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21504 Florabase], pristupljeno 10. svibnja 2026.</ref> == Opis == Biljka je niskog rasta, često pravi prostirke ili niske sagove. Ima puzajuće [[Stabljika|stabljike]], a naraste tek oko 10–15 cm u visinu. [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od više sitnih liski, često sivozeleni ili plavkastozeleni.<ref name="SciELO ">[https://www.scielo.cl/scielo.php?pid=S0717-66432000000100011&script=sci_arttext&utm_source=chatgpt.com SciELO], pristupljeno 25. svibnja 2026.</ref> [[Cvijet|Cvjetne]] glavice su kuglastе, na tankim stapkama iznad lišća. Nakon cvatnje nastaju one poznate bodljikave glavice/[[plod]]ići s kukicama. To je njezina prijevozna strategija: zakači se za sve što prolazi mimo nje, za krzno, perje, odjeću, i tak se dalje širi i putuje.<ref name="SciELO "/> U subantarktičkim područjima može rasti na vlažnim mjestima: rubovi močvara, potoci, mokre livade, šumski rubovi.<ref name="SciELO "/> Taksonomski ima i svoju malu zbrku: izvorni bazionim je ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small>, a Vahl ju je kasnije prebacio u ''[[Acaena]]''. Čileanski rad Marticorene i Cavieresa navodi dugi popis sinonima, što znači da su ljudi kroz povijest opisivali razne oblike i varijante ove promjenjive južne biljke.<ref name="SciELO "/> == Galerija == <gallery mode=packed> Acaena magellanica, (Crozet Islands).jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica ÖBG 2012-05-20 03.jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica magellanica 1.jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica at the Sub Antarctic Plant House, Royal Tasmanian Botanical Gardens 03.jpg|''A. magellanica'' Acaena macrostemon 2007-06-02 (flower).jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica 03.jpg|''A. magellanica'' </gallery> == Sinonimi == {{div col|cols=2}} Homotipski: * ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small> in Tabl. Encycl. 1: 76 (1791) Heterotipski: * ''Acaena acroglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 163 (1910) * ''Acaena acutifida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 186 (1910) * ''Acaena adscendens'' <small>Vahl</small> in Enum. Pl. Obs. 1: 297 (1804) * ''Acaena adscendens subsp. cardiostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens subsp. georgiae-australis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 180 (1910) * ''Acaena adscendens var. glabriscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. incisa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. luxurians'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. macrochaeta'' <small>Franch.</small> in Miss. Sci. Cap Horn, Bot. 5: 332 (1889) * ''Acaena adscendens var. majuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. minuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. pilosiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 179 (1910) * ''Acaena adscendens var. semperpilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. utrinqueglabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena affinis'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 268 (1846) * ''Acaena alboffii'' <small>Macloskie</small> in Rep. Princeton Univ. Exped. Patagonia, Botany 8: 477 (1905) * ''Acaena basibullata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena brachyglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 291 (1911) * ''Acaena cadilla'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena cadilla f. epistemonocoma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena cadilla f. pusilla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena calvivagina'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 203 (1910) * ''Acaena canescens'' <small>Phil.</small> in Fl. Atacam.: 18 (1860) * ''Acaena chamacaena'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena closiana'' <small>Gay</small> in Fl. Chil. 2: 298 (1847) * ''Acaena colchaguensis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 205 (1910) * ''Acaena compacta'' <small>Hauman</small> in Anales Soc. Ci. Argent. 86: 268 (1918) * ''Acaena coxi'' <small>Phil.</small> in Linnaea 33: 63 (1864) * ''Acaena decumbens'' <small>(G.Forst. ex Gaertn.) D.W.H.Walton</small> in Brit. Antarc. Surv. Bull. 22: 49 (1969), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena depauperata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena deserticola'' <small>Phil.</small> in Exsicc., not validly publ. * ''Acaena exaltata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 229 (1910) * ''Acaena floribunda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena glandulifera'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena glandulifera subsp. nordenskjoeldii'' <small>Bitter</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 18: 127 (1922) * ''Acaena glaucella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 157 (1910) * ''Acaena glaucophylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 155 (1910) * ''Acaena grahamiana'' <small>Gillies</small> ex Walp. in Repert. Bot. Syst. 2: 43 (1843) * ''Acaena grandistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena grossifolia'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 211 (1910) * ''Acaena hirta'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena humilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena insularis'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena ischnostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 210 (1910) * ''Acaena krausei'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 41: 711 (1872) * ''Acaena krausei subvar. glabratula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei var. massonandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 222 (1910) * ''Acaena krausei var. meionandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei subvar. pilosior'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena laevigata'' <small>Reiche</small> in Fl. Chile 2: 232 (1897), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena laevigata'' <small>W.T.Aiton</small> in Hortus Kew., ed. 2. 1: 68 (1810) * ''Acaena laevigata var. venulosa'' <small>(Griseb.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 233 (1897) * ''Acaena longiaristata'' <small>H.Ross</small> in Oesterr. Bot. Z. 57: 449 (1907) * ''Acaena longisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 195 (1910) * ''Acaena longistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 204 (1910) * ''Acaena macrophyes'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 212 (1910) * ''Acaena macropoda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 159 (1910) * ''Acaena macrostemon'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena macrostemon subsp. barbaticupula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon var. basipilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. closiana'' <small>(Gay) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. latisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiaristata'' <small>(H.Ross) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 192 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiplumosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 189 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. pachystigma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. spectabilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon var. supraconica'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena magellanica var. glabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. grandiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. laevigata'' <small>(Aiton) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 170 (1910) * ''Acaena magellanica var. laevigata'' <small>(Aiton) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena magellanica var. pubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. pygmaea'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 169 (1910) * ''Acaena magellanica f. robusta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 171 (1910) * ''Acaena magellanica var. subtuspilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. venulosa'' <small>(Griseb.) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica var. venulosa'' <small>(Griseb.) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena molliuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena neglecta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 183 (1910) * ''Acaena novemdentata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena nudicaulis'' <small>Albov</small> in Revista Mus. La Plata, Secc. Paleontol. 7: 367 (1896) * ''Acaena obtusiloba'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 182 (1910) * ''Acaena oligodonta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena oligoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 227 (1910) * ''Acaena oligoglochin var. dolichoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena oligomera'' <small>Skottsb.</small> in Lilloa 1: 393 (1937) * ''Acaena ovalifolia var. cadilla'' <small>(Hook.f.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 231 (1897) * ''Acaena petiolulata'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 84: 624 (1893) * ''Acaena philippii'' <small>Gand.</small> in Bull. Soc. Bot. France 59: 707 (1912 publ. 1913), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena plioglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 230 (1910) * ''Acaena rubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena sericascens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. novemjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. sexjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena sericascens var. tenuibracteolata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena subflaccida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena subtusvillosula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 231 (1910) * ''Acaena tomentella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena transitoria'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 200 (1910) * ''Acaena trifida var. brachyphylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 103 (1910) * ''Acaena triglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 194 (1910) * ''Acaena venulosa'' <small>Griseb.</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen 6: 118 (1854) * ''Ancistrum adscendens'' <small>(Vahl) Poir.</small> in Encycl., Suppl. 1: 347 (1810) * ''Ancistrum decumbens'' <small>G.Forst. ex Gaertn.</small> in Fruct. Sem. Pl. 1: 163 (1788) * ''Ancistrum humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Ancistrum laevigatum'' <small>Lag.</small> in Gen. Sp. Pl.: 7 (1816) * ''Ancistrum magellanicum var. humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Poterium humile'' <small>Lam. ex Steud.</small> in Nomencl. Bot. 1: 653 (1821), not validly publ. {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Sanguisorbinae]] [[Kategorija:Sanguisorbinae]] b5g15dh2aiv012u0k5d0rowepr36vt0 7469072 7469071 2026-05-26T16:47:18Z Zeljko 1196 /* Izvori */ 7469072 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acaena magellanica | slika = Historia fisica y politica de Chile segun documentos adquiridos en esta republica durante doce años de residencia en ella y publicada bajo los auspicios del supremo gobierno (8280155341).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''A. magellanica'' , ilustracija | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia =[[Rosaceae]] | subfamilia =[[Rosoideae]] | tribus =[[Agrimonieae]] | subtribus =[[Sanguisorbinae]] | genus ='''''[[Acaena]]''''' | genus_autorstvo = species =''A. magellanica'' | subspecies = | dvoimeno =''Acaena magellanica'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Lam.) Vahl</small> | karta_raspon = }} '''''Acaena magellanica''''', vrsta južnoameričke ružovke. Autohtona je na otocima [[Amsterdam-St. Paul]], otok [[Crozet]], [[Falklandski otoci]], otok Heard-McDonald, [[Otočje Kerguelen|Kerguelen]], otok [[Macquarie]], [[Južna Georgia|Južna Georgija]] i sjeverozapadna [[Argentina]], južna Argentina, središnji [[Čile]], sjeverni Čile, južni Čile. <ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:315239-2 Kew], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> == Ime == Ime vrste dolazi prema lokalitetu.<ref name="Florabase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21504 Florabase], pristupljeno 10. svibnja 2026.</ref> == Opis == Biljka je niskog rasta, često pravi prostirke ili niske sagove. Ima puzajuće [[Stabljika|stabljike]], a naraste tek oko 10–15 cm u visinu. [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od više sitnih liski, često sivozeleni ili plavkastozeleni.<ref name="SciELO ">[https://www.scielo.cl/scielo.php?pid=S0717-66432000000100011&script=sci_arttext&utm_source=chatgpt.com SciELO], pristupljeno 25. svibnja 2026.</ref> [[Cvijet|Cvjetne]] glavice su kuglastе, na tankim stapkama iznad lišća. Nakon cvatnje nastaju one poznate bodljikave glavice/[[plod]]ići s kukicama. To je njezina prijevozna strategija: zakači se za sve što prolazi mimo nje, za krzno, perje, odjeću, i tak se dalje širi i putuje.<ref name="SciELO "/> U subantarktičkim područjima može rasti na vlažnim mjestima: rubovi močvara, potoci, mokre livade, šumski rubovi.<ref name="SciELO "/> Taksonomski ima i svoju malu zbrku: izvorni bazionim je ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small>, a Vahl ju je kasnije prebacio u ''[[Acaena]]''. Čileanski rad Marticorene i Cavieresa navodi dugi popis sinonima, što znači da su ljudi kroz povijest opisivali razne oblike i varijante ove promjenjive južne biljke.<ref name="SciELO "/> == Galerija == <gallery mode=packed> Acaena magellanica, (Crozet Islands).jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica ÖBG 2012-05-20 03.jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica magellanica 1.jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica at the Sub Antarctic Plant House, Royal Tasmanian Botanical Gardens 03.jpg|''A. magellanica'' Acaena macrostemon 2007-06-02 (flower).jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica 03.jpg|''A. magellanica'' </gallery> == Sinonimi == {{div col|cols=2}} Homotipski: * ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small> in Tabl. Encycl. 1: 76 (1791) Heterotipski: * ''Acaena acroglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 163 (1910) * ''Acaena acutifida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 186 (1910) * ''Acaena adscendens'' <small>Vahl</small> in Enum. Pl. Obs. 1: 297 (1804) * ''Acaena adscendens subsp. cardiostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens subsp. georgiae-australis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 180 (1910) * ''Acaena adscendens var. glabriscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. incisa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. luxurians'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. macrochaeta'' <small>Franch.</small> in Miss. Sci. Cap Horn, Bot. 5: 332 (1889) * ''Acaena adscendens var. majuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. minuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. pilosiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 179 (1910) * ''Acaena adscendens var. semperpilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. utrinqueglabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena affinis'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 268 (1846) * ''Acaena alboffii'' <small>Macloskie</small> in Rep. Princeton Univ. Exped. Patagonia, Botany 8: 477 (1905) * ''Acaena basibullata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena brachyglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 291 (1911) * ''Acaena cadilla'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena cadilla f. epistemonocoma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena cadilla f. pusilla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena calvivagina'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 203 (1910) * ''Acaena canescens'' <small>Phil.</small> in Fl. Atacam.: 18 (1860) * ''Acaena chamacaena'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena closiana'' <small>Gay</small> in Fl. Chil. 2: 298 (1847) * ''Acaena colchaguensis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 205 (1910) * ''Acaena compacta'' <small>Hauman</small> in Anales Soc. Ci. Argent. 86: 268 (1918) * ''Acaena coxi'' <small>Phil.</small> in Linnaea 33: 63 (1864) * ''Acaena decumbens'' <small>(G.Forst. ex Gaertn.) D.W.H.Walton</small> in Brit. Antarc. Surv. Bull. 22: 49 (1969), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena depauperata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena deserticola'' <small>Phil.</small> in Exsicc., not validly publ. * ''Acaena exaltata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 229 (1910) * ''Acaena floribunda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena glandulifera'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena glandulifera subsp. nordenskjoeldii'' <small>Bitter</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 18: 127 (1922) * ''Acaena glaucella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 157 (1910) * ''Acaena glaucophylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 155 (1910) * ''Acaena grahamiana'' <small>Gillies</small> ex Walp. in Repert. Bot. Syst. 2: 43 (1843) * ''Acaena grandistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena grossifolia'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 211 (1910) * ''Acaena hirta'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena humilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena insularis'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena ischnostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 210 (1910) * ''Acaena krausei'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 41: 711 (1872) * ''Acaena krausei subvar. glabratula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei var. massonandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 222 (1910) * ''Acaena krausei var. meionandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei subvar. pilosior'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena laevigata'' <small>Reiche</small> in Fl. Chile 2: 232 (1897), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena laevigata'' <small>W.T.Aiton</small> in Hortus Kew., ed. 2. 1: 68 (1810) * ''Acaena laevigata var. venulosa'' <small>(Griseb.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 233 (1897) * ''Acaena longiaristata'' <small>H.Ross</small> in Oesterr. Bot. Z. 57: 449 (1907) * ''Acaena longisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 195 (1910) * ''Acaena longistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 204 (1910) * ''Acaena macrophyes'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 212 (1910) * ''Acaena macropoda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 159 (1910) * ''Acaena macrostemon'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena macrostemon subsp. barbaticupula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon var. basipilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. closiana'' <small>(Gay) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. latisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiaristata'' <small>(H.Ross) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 192 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiplumosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 189 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. pachystigma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. spectabilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon var. supraconica'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena magellanica var. glabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. grandiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. laevigata'' <small>(Aiton) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 170 (1910) * ''Acaena magellanica var. laevigata'' <small>(Aiton) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena magellanica var. pubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. pygmaea'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 169 (1910) * ''Acaena magellanica f. robusta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 171 (1910) * ''Acaena magellanica var. subtuspilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. venulosa'' <small>(Griseb.) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica var. venulosa'' <small>(Griseb.) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena molliuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena neglecta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 183 (1910) * ''Acaena novemdentata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena nudicaulis'' <small>Albov</small> in Revista Mus. La Plata, Secc. Paleontol. 7: 367 (1896) * ''Acaena obtusiloba'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 182 (1910) * ''Acaena oligodonta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena oligoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 227 (1910) * ''Acaena oligoglochin var. dolichoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena oligomera'' <small>Skottsb.</small> in Lilloa 1: 393 (1937) * ''Acaena ovalifolia var. cadilla'' <small>(Hook.f.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 231 (1897) * ''Acaena petiolulata'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 84: 624 (1893) * ''Acaena philippii'' <small>Gand.</small> in Bull. Soc. Bot. France 59: 707 (1912 publ. 1913), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena plioglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 230 (1910) * ''Acaena rubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena sericascens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. novemjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. sexjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena sericascens var. tenuibracteolata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena subflaccida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena subtusvillosula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 231 (1910) * ''Acaena tomentella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena transitoria'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 200 (1910) * ''Acaena trifida var. brachyphylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 103 (1910) * ''Acaena triglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 194 (1910) * ''Acaena venulosa'' <small>Griseb.</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen 6: 118 (1854) * ''Ancistrum adscendens'' <small>(Vahl) Poir.</small> in Encycl., Suppl. 1: 347 (1810) * ''Ancistrum decumbens'' <small>G.Forst. ex Gaertn.</small> in Fruct. Sem. Pl. 1: 163 (1788) * ''Ancistrum humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Ancistrum laevigatum'' <small>Lag.</small> in Gen. Sp. Pl.: 7 (1816) * ''Ancistrum magellanicum var. humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Poterium humile'' <small>Lam. ex Steud.</small> in Nomencl. Bot. 1: 653 (1821), not validly publ. {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sanguisorbinae]] gveg67hy4b9i74f9g498bggk7129jia 7469073 7469072 2026-05-26T16:48:24Z Zeljko 1196 7469073 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acaena magellanica | slika = Historia fisica y politica de Chile segun documentos adquiridos en esta republica durante doce años de residencia en ella y publicada bajo los auspicios del supremo gobierno (8280155341).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''A. magellanica'' , ilustracija | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Rosales]] | familia =[[Rosaceae]] | subfamilia =[[Rosoideae]] | tribus =[[Agrimonieae]] | subtribus =[[Sanguisorbinae]] | genus ='''''[[Acaena]]''''' | genus_autorstvo = | species =''A. magellanica'' | subspecies = | dvoimeno =''Acaena magellanica'' | dvoimeno_autorstvo =<small>(Lam.) Vahl</small> | karta_raspon = }} '''''Acaena magellanica''''', vrsta južnoameričke ružovke. Autohtona je na otocima [[Amsterdam-St. Paul]], otok [[Crozet]], [[Falklandski otoci]], otok Heard-McDonald, [[Otočje Kerguelen|Kerguelen]], otok [[Macquarie]], [[Južna Georgia|Južna Georgija]] i sjeverozapadna [[Argentina]], južna Argentina, središnji [[Čile]], sjeverni Čile, južni Čile. <ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:315239-2 Kew], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> == Ime == Ime vrste dolazi prema lokalitetu.<ref name="Florabase ">[https://florabase.dbca.wa.gov.au/browse/profile/21504 Florabase], pristupljeno 10. svibnja 2026.</ref> == Opis == Biljka je niskog rasta, često pravi prostirke ili niske sagove. Ima puzajuće [[Stabljika|stabljike]], a naraste tek oko 10–15 cm u visinu. [[Listovi]] su perasti, sastavljeni od više sitnih liski, često sivozeleni ili plavkastozeleni.<ref name="SciELO ">[https://www.scielo.cl/scielo.php?pid=S0717-66432000000100011&script=sci_arttext&utm_source=chatgpt.com SciELO], pristupljeno 25. svibnja 2026.</ref> [[Cvijet|Cvjetne]] glavice su kuglastе, na tankim stapkama iznad lišća. Nakon cvatnje nastaju one poznate bodljikave glavice/[[plod]]ići s kukicama. To je njezina prijevozna strategija: zakači se za sve što prolazi mimo nje, za krzno, perje, odjeću, i tak se dalje širi i putuje.<ref name="SciELO "/> U subantarktičkim područjima može rasti na vlažnim mjestima: rubovi močvara, potoci, mokre livade, šumski rubovi.<ref name="SciELO "/> Taksonomski ima i svoju malu zbrku: izvorni bazionim je ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small>, a Vahl ju je kasnije prebacio u ''[[Acaena]]''. Čileanski rad Marticorene i Cavieresa navodi dugi popis sinonima, što znači da su ljudi kroz povijest opisivali razne oblike i varijante ove promjenjive južne biljke.<ref name="SciELO "/> == Galerija == <gallery mode=packed> Acaena magellanica, (Crozet Islands).jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica ÖBG 2012-05-20 03.jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica magellanica 1.jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica at the Sub Antarctic Plant House, Royal Tasmanian Botanical Gardens 03.jpg|''A. magellanica'' Acaena macrostemon 2007-06-02 (flower).jpg|''A. magellanica'' Acaena magellanica 03.jpg|''A. magellanica'' </gallery> == Sinonimi == {{div col|cols=2}} Homotipski: * ''Ancistrum magellanicum'' <small>Lam.</small> in Tabl. Encycl. 1: 76 (1791) Heterotipski: * ''Acaena acroglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 163 (1910) * ''Acaena acutifida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 186 (1910) * ''Acaena adscendens'' <small>Vahl</small> in Enum. Pl. Obs. 1: 297 (1804) * ''Acaena adscendens subsp. cardiostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens subsp. georgiae-australis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 180 (1910) * ''Acaena adscendens var. glabriscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. incisa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. luxurians'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 178 (1910) * ''Acaena adscendens var. macrochaeta'' <small>Franch.</small> in Miss. Sci. Cap Horn, Bot. 5: 332 (1889) * ''Acaena adscendens var. majuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. minuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 181 (1910) * ''Acaena adscendens var. pilosiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 179 (1910) * ''Acaena adscendens var. semperpilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena adscendens var. utrinqueglabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 177 (1910) * ''Acaena affinis'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 268 (1846) * ''Acaena alboffii'' <small>Macloskie</small> in Rep. Princeton Univ. Exped. Patagonia, Botany 8: 477 (1905) * ''Acaena basibullata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena brachyglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 291 (1911) * ''Acaena cadilla'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena cadilla f. epistemonocoma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena cadilla f. pusilla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 233 (1910) * ''Acaena calvivagina'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 203 (1910) * ''Acaena canescens'' <small>Phil.</small> in Fl. Atacam.: 18 (1860) * ''Acaena chamacaena'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena closiana'' <small>Gay</small> in Fl. Chil. 2: 298 (1847) * ''Acaena colchaguensis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 205 (1910) * ''Acaena compacta'' <small>Hauman</small> in Anales Soc. Ci. Argent. 86: 268 (1918) * ''Acaena coxi'' <small>Phil.</small> in Linnaea 33: 63 (1864) * ''Acaena decumbens'' <small>(G.Forst. ex Gaertn.) D.W.H.Walton</small> in Brit. Antarc. Surv. Bull. 22: 49 (1969), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena depauperata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena deserticola'' <small>Phil.</small> in Exsicc., not validly publ. * ''Acaena exaltata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 229 (1910) * ''Acaena floribunda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena glandulifera'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena glandulifera subsp. nordenskjoeldii'' <small>Bitter</small> in Repert. Spec. Nov. Regni Veg. 18: 127 (1922) * ''Acaena glaucella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 157 (1910) * ''Acaena glaucophylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 155 (1910) * ''Acaena grahamiana'' <small>Gillies</small> ex Walp. in Repert. Bot. Syst. 2: 43 (1843) * ''Acaena grandistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena grossifolia'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 211 (1910) * ''Acaena hirta'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena humilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 206 (1910) * ''Acaena insularis'' <small>Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 43 (1897) * ''Acaena ischnostemon'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 210 (1910) * ''Acaena krausei'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 41: 711 (1872) * ''Acaena krausei subvar. glabratula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei var. massonandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 222 (1910) * ''Acaena krausei var. meionandra'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena krausei subvar. pilosior'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 223 (1910) * ''Acaena laevigata'' <small>Reiche</small> in Fl. Chile 2: 232 (1897), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena laevigata'' <small>W.T.Aiton</small> in Hortus Kew., ed. 2. 1: 68 (1810) * ''Acaena laevigata var. venulosa'' <small>(Griseb.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 233 (1897) * ''Acaena longiaristata'' <small>H.Ross</small> in Oesterr. Bot. Z. 57: 449 (1907) * ''Acaena longisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 195 (1910) * ''Acaena longistipula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 204 (1910) * ''Acaena macrophyes'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 212 (1910) * ''Acaena macropoda'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 159 (1910) * ''Acaena macrostemon'' <small>Hook.f.</small> in Fl. Antarct.: 269 (1846) * ''Acaena macrostemon subsp. barbaticupula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon var. basipilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. closiana'' <small>(Gay) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. latisepala'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiaristata'' <small>(H.Ross) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 192 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. longiplumosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 189 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. pachystigma'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 190 (1910) * ''Acaena macrostemon subsp. spectabilis'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 188 (1910) * ''Acaena macrostemon var. supraconica'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 193 (1910) * ''Acaena magellanica var. glabrescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. grandiscapa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. laevigata'' <small>(Aiton) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 170 (1910) * ''Acaena magellanica var. laevigata'' <small>(Aiton) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena magellanica var. pubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. pygmaea'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 169 (1910) * ''Acaena magellanica f. robusta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 171 (1910) * ''Acaena magellanica var. subtuspilosa'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 172 (1910) * ''Acaena magellanica subsp. venulosa'' <small>(Griseb.) Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 168 (1910) * ''Acaena magellanica var. venulosa'' <small>(Griseb.) Citerne</small> in Rev. Sci. Nat. Ouest 7: 44 (1897) * ''Acaena molliuscula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena neglecta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 183 (1910) * ''Acaena novemdentata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 196 (1910) * ''Acaena nudicaulis'' <small>Albov</small> in Revista Mus. La Plata, Secc. Paleontol. 7: 367 (1896) * ''Acaena obtusiloba'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 182 (1910) * ''Acaena oligodonta'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 160 (1910) * ''Acaena oligoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 227 (1910) * ''Acaena oligoglochin var. dolichoglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 228 (1910) * ''Acaena oligomera'' <small>Skottsb.</small> in Lilloa 1: 393 (1937) * ''Acaena ovalifolia var. cadilla'' <small>(Hook.f.) Reiche</small> in Fl. Chile 2: 231 (1897) * ''Acaena petiolulata'' <small>Phil.</small> in Anales Univ. Chile 84: 624 (1893) * ''Acaena philippii'' <small>Gand.</small> in Bull. Soc. Bot. France 59: 707 (1912 publ. 1913), nom. illeg. homonym. post. * ''Acaena plioglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 230 (1910) * ''Acaena rubescens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena sericascens'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. novemjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 201 (1910) * ''Acaena sericascens var. sexjuga'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena sericascens var. tenuibracteolata'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 202 (1910) * ''Acaena subflaccida'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 225 (1910) * ''Acaena subtusvillosula'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 231 (1910) * ''Acaena tomentella'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 198 (1910) * ''Acaena transitoria'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 200 (1910) * ''Acaena trifida var. brachyphylla'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 103 (1910) * ''Acaena triglochin'' <small>Bitter</small> in Biblioth. Bot. 17(74): 194 (1910) * ''Acaena venulosa'' <small>Griseb.</small> in Abh. Königl. Ges. Wiss. Göttingen 6: 118 (1854) * ''Ancistrum adscendens'' <small>(Vahl) Poir.</small> in Encycl., Suppl. 1: 347 (1810) * ''Ancistrum decumbens'' <small>G.Forst. ex Gaertn.</small> in Fruct. Sem. Pl. 1: 163 (1788) * ''Ancistrum humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Ancistrum laevigatum'' <small>Lag.</small> in Gen. Sp. Pl.: 7 (1816) * ''Ancistrum magellanicum var. humile'' <small>Pers.</small> in Syn. Pl. 1: 30 (1805) * ''Poterium humile'' <small>Lam. ex Steud.</small> in Nomencl. Bot. 1: 653 (1821), not validly publ. {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Sanguisorbinae]] 12looyn5knc3o8ftb0w5i0ql3qbgpdb 0 812483 7469070 2026-05-26T16:45:41Z Moon1238 258470 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Datoteka:Public warning system, Dresden. Electronic sirens by Telegrafia.jpg|thumb|Sirena sustava javnog uzbunjivanja u [[Dresden]]u]] {{Listen|filename=Cell Broadcast Alert Tone.oga|title=Emitiranje dvotonskog signala upozorenja na mobilnu mrežu, sličnog onom u Europi i drugdje|}} '''Sustav javnog uzbunjivanja''' je metoda kojom lokalne, regionalne ili nacionalne vlasti mogu kontaktirati ili obavijestiti javnost o predstojećoj opasnosti. Takv...«. 7469070 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Public warning system, Dresden. Electronic sirens by Telegrafia.jpg|thumb|Sirena sustava javnog uzbunjivanja u [[Dresden]]u]] {{Listen|filename=Cell Broadcast Alert Tone.oga|title=Emitiranje dvotonskog signala upozorenja na mobilnu mrežu, sličnog onom u Europi i drugdje|}} '''Sustav javnog uzbunjivanja''' je metoda kojom lokalne, regionalne ili nacionalne vlasti mogu kontaktirati ili obavijestiti javnost o predstojećoj opasnosti. Takva upozorenja mogu biti potrebna iz niza razloga, uključujući: * vremenske nepogode poput [[Tropska oluja|ciklona]], [[poplava]], [[Tornado|tornada]], [[Snježna lavina|lavina]] i ekstremnih vremenskih uvjeta; * geološke katastrofe poput [[potres]]a, [[Klizište|klizišta]], [[Vulkanska erupcija|vulkanskih erupcija]] i [[tsunami]]ja; * industrijske katastrofe poput ispuštanja otrovnog [[plin]]a ili zagađenja vode u [[Rijeka (vodotok)|rijekama]]; * radiološke katastrofe poput [[Taljenje jezgre nuklearnog reaktora|nuklearne nesreće]]; * medicinske izvanredne situacije poput izbijanja brzo šireće [[Zaraza|zarazne bolesti]] ili [[Pandemija|pandemije]]; * [[Rat|ratna djelovanja]] poput [[Zračni napad|zračnih napada]] ili [[Terorizam|terorističkih napada]]; i * ostali događaji poput [[Bijeg iz zatvora|bijega iz zatvora]], [[Otmica djeteta|otmice djeteta]] ili ispada [[Broj telefona za hitne slučajeve|telefonskih brojeva za hitne slučajeve]]. Upozorenja se često šalju tijekom hitnih situacija poput [[evakuacija]] ili kada se očekuje ozbiljna opasnost po život. Uobičajene metode uzbunjivanja uključuju [[Sirena (alarm)|sirene]], [[Radiopostaja|radio]], [[Televizija|televiziju]], lokalne medije, [[telefon]], [[SMS]] i [[mobilno emitiranje]].<ref>{{Citation |last1=Párraga Niebla |first1=Cristina |title=8 – Design Aspects in Multi-channel Public Warning Systems |date=1 January 2016 |work=Wireless Public Safety Networks 2 |pages=227–261 |editor-last=Câmara |editor-first=Daniel |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9781785480522500086 |access-date=12 December 2024 |publisher=Elsevier |isbn=978-1-78548-052-2 |last2=Mulero Chaves |first2=Javier |last3=De Cola |first3=Tomaso |editor2-last=Nikaein |editor2-first=Navid |language=en}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Civilna zaštita]] [[Kategorija:Upravljanje kriznim situacijama]] [[Kategorija:Javna sigurnost]] [[Kategorija:Tehnološki sustavi]] l7rj85ve9gxphu9wrrm5m343m8vrek8 7469193 7469070 2026-05-26T20:44:15Z Runolist 263374 sitni pravopis 7469193 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Public warning system, Dresden. Electronic sirens by Telegrafia.jpg|thumb|Sirena sustava javnog uzbunjivanja u [[Dresden]]u]] {{Listen|filename=Cell Broadcast Alert Tone.oga|title=Emitiranje dvotonskog signala upozorenja na mobilnu mrežu, sličnog onom u Europi i drugdje|}} '''Sustav javnog uzbunjivanja''' je metoda kojom lokalne, regionalne ili nacionalne vlasti mogu kontaktirati ili obavijestiti javnost o predstojećoj opasnosti. Takva upozorenja mogu biti potrebna iz niza razloga, uključujući: * vremenske nepogode poput [[Tropska oluja|ciklona]], [[poplava]], [[Tornado|tornada]], [[Snježna lavina|lavina]] i ekstremnih vremenskih uvjeta * geološke katastrofe poput [[potres]]a, [[Klizište|klizišta]], [[Vulkanska erupcija|vulkanskih erupcija]] i [[tsunami]]ja * industrijske katastrofe poput ispuštanja otrovnog [[plin]]a ili zagađenja vode u [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] * radiološke katastrofe poput [[Taljenje jezgre nuklearnog reaktora|nuklearne nesreće]] * medicinske izvanredne situacije poput izbijanja brzo šireće [[Zaraza|zarazne bolesti]] ili [[Pandemija|pandemije]] * [[Rat|ratna djelovanja]] poput [[Zračni napad|zračnih napada]] ili [[Terorizam|terorističkih napada]] i * ostali događaji poput [[Bijeg iz zatvora|bijega iz zatvora]], [[Otmica djeteta|otmice djeteta]] ili ispada [[Broj telefona za hitne slučajeve|telefonskih brojeva za hitne slučajeve]]. Upozorenja se često šalju tijekom hitnih situacija poput [[evakuacija]] ili kada se očekuje ozbiljna opasnost po život. Uobičajene metode uzbunjivanja uključuju [[Sirena (alarm)|sirene]], [[Radiopostaja|radio]], [[Televizija|televiziju]], lokalne medije, [[telefon]], [[SMS]] i [[mobilno emitiranje]].<ref>{{Citation |last1=Párraga Niebla |first1=Cristina |title=8 – Design Aspects in Multi-channel Public Warning Systems |date=1 January 2016 |work=Wireless Public Safety Networks 2 |pages=227–261 |editor-last=Câmara |editor-first=Daniel |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/B9781785480522500086 |access-date=12 December 2024 |publisher=Elsevier |isbn=978-1-78548-052-2 |last2=Mulero Chaves |first2=Javier |last3=De Cola |first3=Tomaso |editor2-last=Nikaein |editor2-first=Navid |language=en}}</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Civilna zaštita]] [[Kategorija:Upravljanje kriznim situacijama]] [[Kategorija:Javna sigurnost]] [[Kategorija:Tehnološki sustavi]] 4h7ubb5bp6tsvob8gl7aie8oq2c0n6p 1 812484 7469081 2026-05-26T17:02:25Z Osukalic 318421 /* Brisanje uređene stranice NK Topusko */ novi odlomak 7469081 wikitext text/x-wiki == Brisanje uređene stranice NK Topusko == Neko je obrisao uređenu stranicu kluba NK Topusko uz napomenu da nije tako u izvorima bez detalja i opisa. Ne znam kako s njim uspostaviti komunikaciju da se pojasni koji dijelovi teksta su problematični. Šteta je odlično uređenu stranicu kluba pretvarati u mrvu koja ničemu ne pridonosi na Wikipediji [[Suradnik:Osukalic|Osukalic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Osukalic|razgovor]])</small> 19:02, 26. svibnja 2026. (CEST) jsh3jb8m2c16oucamilt3iume99o2sk 0 812485 7469082 2026-05-26T17:05:55Z Mychele Trempetich 47215 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonis...«. 7469082 wikitext text/x-wiki '''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonistes: The Rise and Fall of the Omri Dynasty |date=28 April 2007 |publisher=A&C Black |pages=54–99, 70, 82–4|isbn=9780567045409 }}</ref> je bio uspješan vladar i vojni zapovjednik. Iz Omrijeve [[dinastija|dinastije]] bio je kralj Ahab. == Teorije o Omriju == Nepoznato je – prema ''[[Stari zavjet|Starom zavjetu]]''<ref name="MillerHayes">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA266 |page=266|title=A History of Ancient Israel and Judah |publisher=James Maxwell Miller, John Haralson Hayes |date=2006 |access-date=25 January 2015|isbn=9780664212629}}</ref> – tko su bili Omrijevi roditelji, dok i kraljevo ime možda nije [[Hebrejski jezik|hebrejskoga podrijetla]]. <ref name="Thiel">Thiel, W., "Omri", ''The Anchor Bible Dictionary'', p. 17, vol. 5, D.N. Freedman (ed.). New York: Doubleday (1992)</ref> ''Biblija'' predstavlja Omrija kao „zloga“.<ref name=Berlin>{{cite book |last1=Berlin |first1=Adele |last2=Brettler |first2=Marc Zvi |title=The Jewish Study Bible: Jewish Publication Society Tanakh Translation |date=2004 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195297515 |page=710 |url=https://books.google.com/books?id=aDuy3p5QvEYC&q=Omri+Israel&pg=PA710}}</ref> Prema modernoj hipotezi, Omrijeva je dinastija („kuća“) osnovala prvu državu na teritoriju Izraela. Omrija je naslijedio sin [[Ahab]], a moguće je da je poznata kraljica [[Atalija]] bila Omrijeva kći. Omri je spomenut i izvan Biblije. Kralj Omri pokopan je u [[Samarija (grad)|Samariji]]. == Izvori == {{izvori}} t7jtyga3kl6sgj8pebjc41wqrs2q4or 7469084 7469082 2026-05-26T17:07:45Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Biblijski likovi|Biblijski likovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469084 wikitext text/x-wiki '''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonistes: The Rise and Fall of the Omri Dynasty |date=28 April 2007 |publisher=A&C Black |pages=54–99, 70, 82–4|isbn=9780567045409 }}</ref> je bio uspješan vladar i vojni zapovjednik. Iz Omrijeve [[dinastija|dinastije]] bio je kralj Ahab. == Teorije o Omriju == Nepoznato je – prema ''[[Stari zavjet|Starom zavjetu]]''<ref name="MillerHayes">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA266 |page=266|title=A History of Ancient Israel and Judah |publisher=James Maxwell Miller, John Haralson Hayes |date=2006 |access-date=25 January 2015|isbn=9780664212629}}</ref> – tko su bili Omrijevi roditelji, dok i kraljevo ime možda nije [[Hebrejski jezik|hebrejskoga podrijetla]]. <ref name="Thiel">Thiel, W., "Omri", ''The Anchor Bible Dictionary'', p. 17, vol. 5, D.N. Freedman (ed.). New York: Doubleday (1992)</ref> ''Biblija'' predstavlja Omrija kao „zloga“.<ref name=Berlin>{{cite book |last1=Berlin |first1=Adele |last2=Brettler |first2=Marc Zvi |title=The Jewish Study Bible: Jewish Publication Society Tanakh Translation |date=2004 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195297515 |page=710 |url=https://books.google.com/books?id=aDuy3p5QvEYC&q=Omri+Israel&pg=PA710}}</ref> Prema modernoj hipotezi, Omrijeva je dinastija („kuća“) osnovala prvu državu na teritoriju Izraela. Omrija je naslijedio sin [[Ahab]], a moguće je da je poznata kraljica [[Atalija]] bila Omrijeva kći. Omri je spomenut i izvan Biblije. Kralj Omri pokopan je u [[Samarija (grad)|Samariji]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biblijski likovi]] jmxs7pleslw11wn3zvilesi9zqw0zd1 7469085 7469084 2026-05-26T17:09:38Z Mychele Trempetich 47215 7469085 wikitext text/x-wiki '''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonistes: The Rise and Fall of the Omri Dynasty |date=28 April 2007 |publisher=A&C Black |pages=54–99, 70, 82–4|isbn=9780567045409 }}</ref> je bio uspješan vladar i vojni zapovjednik. Iz Omrijeve [[dinastija|dinastije]] bio je kralj Ahab. Omrijevo je ime popularno u Izraelu. == Teorije o Omriju == Nepoznato je – prema ''[[Stari zavjet|Starom zavjetu]]''<ref name="MillerHayes">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA266 |page=266|title=A History of Ancient Israel and Judah |publisher=James Maxwell Miller, John Haralson Hayes |date=2006 |access-date=25 January 2015|isbn=9780664212629}}</ref> – tko su bili Omrijevi roditelji, dok i kraljevo ime možda nije [[Hebrejski jezik|hebrejskoga podrijetla]]. <ref name="Thiel">Thiel, W., "Omri", ''The Anchor Bible Dictionary'', p. 17, vol. 5, D.N. Freedman (ed.). New York: Doubleday (1992)</ref> ''Biblija'' predstavlja Omrija kao „zloga“.<ref name=Berlin>{{cite book |last1=Berlin |first1=Adele |last2=Brettler |first2=Marc Zvi |title=The Jewish Study Bible: Jewish Publication Society Tanakh Translation |date=2004 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195297515 |page=710 |url=https://books.google.com/books?id=aDuy3p5QvEYC&q=Omri+Israel&pg=PA710}}</ref> Prema modernoj hipotezi, Omrijeva je dinastija („kuća“) osnovala prvu državu na teritoriju Izraela. Omrija je naslijedio sin [[Ahab]], a moguće je da je poznata kraljica [[Atalija]] bila Omrijeva kći. Omri je spomenut i izvan Biblije. Kralj Omri pokopan je u [[Samarija (grad)|Samariji]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biblijski likovi]] f4zjzikwfhn9qkvuogs3b0a4f7x49sm 7469086 7469085 2026-05-26T17:12:50Z Mychele Trempetich 47215 Kraljeva slika, imaginarni prikaz iz popularne umjetnosti 7469086 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Omri King.png|200px|mini|<center>Kralj Omri<center>(''Promptuarium Iconum Insigniorum'')]] '''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonistes: The Rise and Fall of the Omri Dynasty |date=28 April 2007 |publisher=A&C Black |pages=54–99, 70, 82–4|isbn=9780567045409 }}</ref> je bio uspješan vladar i vojni zapovjednik. Iz Omrijeve [[dinastija|dinastije]] bio je kralj Ahab. Omrijevo je ime popularno u Izraelu. == Teorije o Omriju == Nepoznato je – prema ''[[Stari zavjet|Starom zavjetu]]''<ref name="MillerHayes">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA266 |page=266|title=A History of Ancient Israel and Judah |publisher=James Maxwell Miller, John Haralson Hayes |date=2006 |access-date=25 January 2015|isbn=9780664212629}}</ref> – tko su bili Omrijevi roditelji, dok i kraljevo ime možda nije [[Hebrejski jezik|hebrejskoga podrijetla]]. <ref name="Thiel">Thiel, W., "Omri", ''The Anchor Bible Dictionary'', p. 17, vol. 5, D.N. Freedman (ed.). New York: Doubleday (1992)</ref> ''Biblija'' predstavlja Omrija kao „zloga“.<ref name=Berlin>{{cite book |last1=Berlin |first1=Adele |last2=Brettler |first2=Marc Zvi |title=The Jewish Study Bible: Jewish Publication Society Tanakh Translation |date=2004 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195297515 |page=710 |url=https://books.google.com/books?id=aDuy3p5QvEYC&q=Omri+Israel&pg=PA710}}</ref> Prema modernoj hipotezi, Omrijeva je dinastija („kuća“) osnovala prvu državu na teritoriju Izraela. Omrija je naslijedio sin [[Ahab]], a moguće je da je poznata kraljica [[Atalija]] bila Omrijeva kći. Omri je spomenut i izvan Biblije. Kralj Omri pokopan je u [[Samarija (grad)|Samariji]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biblijski likovi]] 9kgaarkt1pq1emr24qtyiy7a9cin24w 7469087 7469086 2026-05-26T17:13:51Z Mychele Trempetich 47215 dodana kategorija [[:Kategorija:Židovi|Židovi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469087 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Omri King.png|200px|mini|<center>Kralj Omri<center>(''Promptuarium Iconum Insigniorum'')]] '''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonistes: The Rise and Fall of the Omri Dynasty |date=28 April 2007 |publisher=A&C Black |pages=54–99, 70, 82–4|isbn=9780567045409 }}</ref> je bio uspješan vladar i vojni zapovjednik. Iz Omrijeve [[dinastija|dinastije]] bio je kralj Ahab. Omrijevo je ime popularno u Izraelu. == Teorije o Omriju == Nepoznato je – prema ''[[Stari zavjet|Starom zavjetu]]''<ref name="MillerHayes">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA266 |page=266|title=A History of Ancient Israel and Judah |publisher=James Maxwell Miller, John Haralson Hayes |date=2006 |access-date=25 January 2015|isbn=9780664212629}}</ref> – tko su bili Omrijevi roditelji, dok i kraljevo ime možda nije [[Hebrejski jezik|hebrejskoga podrijetla]]. <ref name="Thiel">Thiel, W., "Omri", ''The Anchor Bible Dictionary'', p. 17, vol. 5, D.N. Freedman (ed.). New York: Doubleday (1992)</ref> ''Biblija'' predstavlja Omrija kao „zloga“.<ref name=Berlin>{{cite book |last1=Berlin |first1=Adele |last2=Brettler |first2=Marc Zvi |title=The Jewish Study Bible: Jewish Publication Society Tanakh Translation |date=2004 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195297515 |page=710 |url=https://books.google.com/books?id=aDuy3p5QvEYC&q=Omri+Israel&pg=PA710}}</ref> Prema modernoj hipotezi, Omrijeva je dinastija („kuća“) osnovala prvu državu na teritoriju Izraela. Omrija je naslijedio sin [[Ahab]], a moguće je da je poznata kraljica [[Atalija]] bila Omrijeva kći. Omri je spomenut i izvan Biblije. Kralj Omri pokopan je u [[Samarija (grad)|Samariji]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biblijski likovi]] [[Kategorija:Židovi]] eq5xjwro12wkam6y182k3eiorg0r6rm 7469088 7469087 2026-05-26T17:14:15Z Mychele Trempetich 47215 /* Teorije o Omriju */ 7469088 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Omri King.png|200px|mini|<center>Kralj Omri<center>(''Promptuarium Iconum Insigniorum'')]] '''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonistes: The Rise and Fall of the Omri Dynasty |date=28 April 2007 |publisher=A&C Black |pages=54–99, 70, 82–4|isbn=9780567045409 }}</ref> je bio uspješan vladar i vojni zapovjednik. Iz Omrijeve [[dinastija|dinastije]] bio je kralj Ahab. Omrijevo je ime popularno u Izraelu. == Teorije o Omriju == Nepoznato je – prema ''[[Stari zavjet|Starom zavjetu]]''<ref name="MillerHayes">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA266 |page=266|title=A History of Ancient Israel and Judah |publisher=James Maxwell Miller, John Haralson Hayes |date=2006 |access-date=25 January 2015|isbn=9780664212629}}</ref> – tko su bili Omrijevi roditelji, dok i kraljevo ime možda nije [[Hebrejski jezik|hebrejskoga podrijetla]].<ref name="Thiel">Thiel, W., "Omri", ''The Anchor Bible Dictionary'', p. 17, vol. 5, D.N. Freedman (ed.). New York: Doubleday (1992)</ref> ''Biblija'' predstavlja Omrija kao „zloga“.<ref name=Berlin>{{cite book |last1=Berlin |first1=Adele |last2=Brettler |first2=Marc Zvi |title=The Jewish Study Bible: Jewish Publication Society Tanakh Translation |date=2004 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195297515 |page=710 |url=https://books.google.com/books?id=aDuy3p5QvEYC&q=Omri+Israel&pg=PA710}}</ref> Prema modernoj hipotezi, Omrijeva je dinastija („kuća“) osnovala prvu državu na teritoriju Izraela. Omrija je naslijedio sin [[Ahab]], a moguće je da je poznata kraljica [[Atalija]] bila Omrijeva kći. Omri je spomenut i izvan Biblije. Kralj Omri pokopan je u [[Samarija (grad)|Samariji]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biblijski likovi]] [[Kategorija:Židovi]] mne20t5oswrzlcrquc2mro9u7g3vvbj 7469093 7469088 2026-05-26T17:25:46Z Mychele Trempetich 47215 7469093 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Omri King.png|200px|mini|<center>Kralj Omri<center>(''Promptuarium Iconum Insigniorum'')]] [[Datoteka:Omri Casspi 2.jpg|110px|mini|Ime Omrija često se daje izraelskim dječacima jer se povezuje s [[Cionizam|cionizmom]]. Slika: [[Omri Casspi]]]] '''Omri'''<ref>[[Hebrejski alfabet|hebrejski]]: עָמְרִי‎</ref> (9. st. prije nove ere) [[kralj]] je [[Kraljevstvo Izrael|Izraela]] spomenut u ''Hebrejskoj Bibliji''. Prema Bibliji, Omri<ref name="Grabbe" >{{cite book |author-link=Lester L. Grabbe |first=Lester L. |last=Grabbe |chapter=The Kingdom of Israel to the Fall of Samaria: If We Had Only the Bible |chapter-url=https://books.google.com/books?id=WUGtAwAAQBAJ&pg=PA70 |title=Ahab Agonistes: The Rise and Fall of the Omri Dynasty |date=28 April 2007 |publisher=A&C Black |pages=54–99, 70, 82–4|isbn=9780567045409 }}</ref> je bio uspješan vladar i vojni zapovjednik. Iz Omrijeve [[dinastija|dinastije]] bio je kralj Ahab. Omrijevo je ime popularno u Izraelu jer se povezuje sa ideologijom cionizmom, budući da je Omri viđen kao simbol Izraela. Omri je spomenut i izvan Biblije. == Teorije o Omriju == Nepoznato je — prema ''[[Stari zavjet|Starom zavjetu]]''<ref name="MillerHayes">{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=uDijjc_D5P0C&pg=PA266 |page=266|title=A History of Ancient Israel and Judah |publisher=James Maxwell Miller, John Haralson Hayes |date=2006 |access-date=25 January 2015|isbn=9780664212629}}</ref> – tko su bili Omrijevi roditelji, dok i kraljevo ime možda nije [[Hebrejski jezik|hebrejskoga podrijetla]].<ref name="Thiel">Thiel, W., "Omri", ''The Anchor Bible Dictionary'', p. 17, vol. 5, D.N. Freedman (ed.). New York: Doubleday (1992)</ref> ''Biblija'' predstavlja Omrija kao „zloga“.<ref name=Berlin>{{cite book |last1=Berlin |first1=Adele |last2=Brettler |first2=Marc Zvi |title=The Jewish Study Bible: Jewish Publication Society Tanakh Translation |date=2004 |publisher=Oxford University Press |isbn=9780195297515 |page=710 |url=https://books.google.com/books?id=aDuy3p5QvEYC&q=Omri+Israel&pg=PA710}}</ref> Prema modernoj hipotezi, Omrijeva je dinastija („kuća“) osnovala prvu državu na teritoriju Izraela. === Ahab i Atalija === Omrija je naslijedio sin [[Ahab]], a moguće je da je poznata kraljica [[Atalija]] bila Omrijeva kći. === Omri i Samarija === Kralj Omri pokopan je u [[Samarija (grad)|Samariji]]. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Biblijski likovi]] [[Kategorija:Židovi]] ewvlirscu4yzsypihk3338uj9pxsg6v 0 812486 7469096 2026-05-26T17:31:56Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sinopora'' | slika = | slika_opis = | status = CR | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cryptocaryeae]] | genus = '''''Sinopora''''' | genus_autorstvo =<small>J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> | species =...«. 7469096 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sinopora'' | slika = | slika_opis = | status = CR | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cryptocaryeae]] | genus = '''''Sinopora''''' | genus_autorstvo =<small>J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> | species = S. hongkongensis | subspecies = | dvoimeno = Sinopora hongkongensis | dvoimeno_autorstvo = <small>(N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip) J.Li, N.H.Xia & H.W.Li (N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip) J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> }} '''''Sinopora''''', monotiski biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. [[Endem]] je [[Hong Kong]]a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77094515-1 Plants of the World online], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> Jedina je vrsta drvo '' S. hongkongensis'' == Opis == Sinopora je baš raritet među lovorovkama — mali rod, praktično jedna jedina vrsta, i to iz Hong Konga / južna Kina.<ref name="Reserch "/> Rod Sinopora opisan je 2008. u časopisu Novon. Napravljen je na temelju vrste koja je najprije bila opisana kao ''Syndiclis hongkongensis'', a zatim su autori zaključili da ne sjeda dobro u Syndiclis, pa su za nju podigli novi rod: ''Sinopora''.<ref name="Reserch "/> Glavna razlika od roda ''[[Syndiclis]]'' je u [[cvijet]]u. ''Syndiclis'' ima cvjetove građene na osnovi broja 2, a Sinopora ima trimerne cvjetove, dakle cvjetnu građu na osnovi broja 3.<ref name="Reserch "/> S druge strane, Sinopora je slična rodu ''[[Hexapora]]'', jer ima neke neobične osobine: šest prašnika na kratkim nitima, [[Antere|antere]] s dvije komorice, a otvaraju se porama. Zbog toga i ime ima smisla: Sino- = kineski, a -pora = pore.<ref name="Reserch "/> Vrsta je ''Sinopora hongkongensis''. Tipski primjerak skupljen je u [[Hong Kong]]u, na području [[Tai Mo Shan]], na jugoistočnoj padini, na oko 443 m nadmorske visine, 20. listopada 2005. [[Holotip]] je u [[herbarij]]u IBSC, a [[Izotip|izotip]] u HK.<ref name="Reserch "/> Po opisu iz kineskih izvora, to je stablo do oko 16 m, s deblom koje može doseći oko 90 cm promjera. Ima crvenkastosmeđe grančice, kožaste eliptične listove, tamnozelene odozgo i svjetlije, bjelkasto nahukane odozdo. Cvjetovi su žućkastozeleni, a plod može biti žućkastosmeđ i do oko 4 cm promjera, s drvenastim [[Perikarp|perikarp]]om.<ref name="Reserch "/> <ref name="Dialnet ">[https://dialnet.unirioja.es/servlet/articulo?codigo=4234001&utm_source=chatgpt.com Sinopora, A New Genus of Lauraceae from South China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> ''Sinopora hongkongensis'' je jako rijetka i vodi se kao kritično ugrožena; u literaturi se navodi da je poznato samo nekoliko jedinki. Stanište je pod zaštitom i nadzorom, ali vrsta je svejedno doslovno “na rubu”. <ref name="Reserch ">[https://www.researchgate.net/publication/250260577_Sinopora_A_New_Genus_of_Lauraceae_from_South_China Sinopora, A New Genus of Lauraceae from South China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Syndiclis hongkongensis'' <small>N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 14: 75 (2006) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cryptocaryeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 9wauj4b6ymvu0zxpbsbakm2llyn2me6 7469097 7469096 2026-05-26T17:32:11Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sinopora]] na [[Sinopora hongkongensis]] 7469096 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sinopora'' | slika = | slika_opis = | status = CR | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cryptocaryeae]] | genus = '''''Sinopora''''' | genus_autorstvo =<small>J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> | species = S. hongkongensis | subspecies = | dvoimeno = Sinopora hongkongensis | dvoimeno_autorstvo = <small>(N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip) J.Li, N.H.Xia & H.W.Li (N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip) J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> }} '''''Sinopora''''', monotiski biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. [[Endem]] je [[Hong Kong]]a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77094515-1 Plants of the World online], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> Jedina je vrsta drvo '' S. hongkongensis'' == Opis == Sinopora je baš raritet među lovorovkama — mali rod, praktično jedna jedina vrsta, i to iz Hong Konga / južna Kina.<ref name="Reserch "/> Rod Sinopora opisan je 2008. u časopisu Novon. Napravljen je na temelju vrste koja je najprije bila opisana kao ''Syndiclis hongkongensis'', a zatim su autori zaključili da ne sjeda dobro u Syndiclis, pa su za nju podigli novi rod: ''Sinopora''.<ref name="Reserch "/> Glavna razlika od roda ''[[Syndiclis]]'' je u [[cvijet]]u. ''Syndiclis'' ima cvjetove građene na osnovi broja 2, a Sinopora ima trimerne cvjetove, dakle cvjetnu građu na osnovi broja 3.<ref name="Reserch "/> S druge strane, Sinopora je slična rodu ''[[Hexapora]]'', jer ima neke neobične osobine: šest prašnika na kratkim nitima, [[Antere|antere]] s dvije komorice, a otvaraju se porama. Zbog toga i ime ima smisla: Sino- = kineski, a -pora = pore.<ref name="Reserch "/> Vrsta je ''Sinopora hongkongensis''. Tipski primjerak skupljen je u [[Hong Kong]]u, na području [[Tai Mo Shan]], na jugoistočnoj padini, na oko 443 m nadmorske visine, 20. listopada 2005. [[Holotip]] je u [[herbarij]]u IBSC, a [[Izotip|izotip]] u HK.<ref name="Reserch "/> Po opisu iz kineskih izvora, to je stablo do oko 16 m, s deblom koje može doseći oko 90 cm promjera. Ima crvenkastosmeđe grančice, kožaste eliptične listove, tamnozelene odozgo i svjetlije, bjelkasto nahukane odozdo. Cvjetovi su žućkastozeleni, a plod može biti žućkastosmeđ i do oko 4 cm promjera, s drvenastim [[Perikarp|perikarp]]om.<ref name="Reserch "/> <ref name="Dialnet ">[https://dialnet.unirioja.es/servlet/articulo?codigo=4234001&utm_source=chatgpt.com Sinopora, A New Genus of Lauraceae from South China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> ''Sinopora hongkongensis'' je jako rijetka i vodi se kao kritično ugrožena; u literaturi se navodi da je poznato samo nekoliko jedinki. Stanište je pod zaštitom i nadzorom, ali vrsta je svejedno doslovno “na rubu”. <ref name="Reserch ">[https://www.researchgate.net/publication/250260577_Sinopora_A_New_Genus_of_Lauraceae_from_South_China Sinopora, A New Genus of Lauraceae from South China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Syndiclis hongkongensis'' <small>N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 14: 75 (2006) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cryptocaryeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 9wauj4b6ymvu0zxpbsbakm2llyn2me6 7469099 7469097 2026-05-26T17:32:22Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sinopora hongkongensis]] na [[Sinopora]] preko preusmjeravanja 7469096 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Sinopora'' | slika = | slika_opis = | status = CR | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cryptocaryeae]] | genus = '''''Sinopora''''' | genus_autorstvo =<small>J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> | species = S. hongkongensis | subspecies = | dvoimeno = Sinopora hongkongensis | dvoimeno_autorstvo = <small>(N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip) J.Li, N.H.Xia & H.W.Li (N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip) J.Li, N.H.Xia & H.W.Li</small> }} '''''Sinopora''''', monotiski biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. [[Endem]] je [[Hong Kong]]a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77094515-1 Plants of the World online], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> Jedina je vrsta drvo '' S. hongkongensis'' == Opis == Sinopora je baš raritet među lovorovkama — mali rod, praktično jedna jedina vrsta, i to iz Hong Konga / južna Kina.<ref name="Reserch "/> Rod Sinopora opisan je 2008. u časopisu Novon. Napravljen je na temelju vrste koja je najprije bila opisana kao ''Syndiclis hongkongensis'', a zatim su autori zaključili da ne sjeda dobro u Syndiclis, pa su za nju podigli novi rod: ''Sinopora''.<ref name="Reserch "/> Glavna razlika od roda ''[[Syndiclis]]'' je u [[cvijet]]u. ''Syndiclis'' ima cvjetove građene na osnovi broja 2, a Sinopora ima trimerne cvjetove, dakle cvjetnu građu na osnovi broja 3.<ref name="Reserch "/> S druge strane, Sinopora je slična rodu ''[[Hexapora]]'', jer ima neke neobične osobine: šest prašnika na kratkim nitima, [[Antere|antere]] s dvije komorice, a otvaraju se porama. Zbog toga i ime ima smisla: Sino- = kineski, a -pora = pore.<ref name="Reserch "/> Vrsta je ''Sinopora hongkongensis''. Tipski primjerak skupljen je u [[Hong Kong]]u, na području [[Tai Mo Shan]], na jugoistočnoj padini, na oko 443 m nadmorske visine, 20. listopada 2005. [[Holotip]] je u [[herbarij]]u IBSC, a [[Izotip|izotip]] u HK.<ref name="Reserch "/> Po opisu iz kineskih izvora, to je stablo do oko 16 m, s deblom koje može doseći oko 90 cm promjera. Ima crvenkastosmeđe grančice, kožaste eliptične listove, tamnozelene odozgo i svjetlije, bjelkasto nahukane odozdo. Cvjetovi su žućkastozeleni, a plod može biti žućkastosmeđ i do oko 4 cm promjera, s drvenastim [[Perikarp|perikarp]]om.<ref name="Reserch "/> <ref name="Dialnet ">[https://dialnet.unirioja.es/servlet/articulo?codigo=4234001&utm_source=chatgpt.com Sinopora, A New Genus of Lauraceae from South China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> ''Sinopora hongkongensis'' je jako rijetka i vodi se kao kritično ugrožena; u literaturi se navodi da je poznato samo nekoliko jedinki. Stanište je pod zaštitom i nadzorom, ali vrsta je svejedno doslovno “na rubu”. <ref name="Reserch ">[https://www.researchgate.net/publication/250260577_Sinopora_A_New_Genus_of_Lauraceae_from_South_China Sinopora, A New Genus of Lauraceae from South China], pristupljeno 26. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Sinonimi == Homotipski: * ''Syndiclis hongkongensis'' <small>N.H.Xia, Y.F.Deng & K.L.Yip</small> in J. Trop. Subtrop. Bot. 14: 75 (2006) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cryptocaryeae]] [[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]] 9wauj4b6ymvu0zxpbsbakm2llyn2me6 0 812488 7469100 2026-05-26T17:32:22Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sinopora hongkongensis]] na [[Sinopora]] preko preusmjeravanja 7469100 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Sinopora]] d5ci1v09pg2dny11jf8yamv9kr6ti6g 0 812489 7469178 2026-05-26T20:22:15Z Ame71 128419 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza<br />1./A razred | sezona = 1940./41. | izdanje = | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = ''naslov nije dodijeljen''...«. 7469178 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza<br />1./A razred | sezona = 1940./41. | izdanje = | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = ''naslov nije dodijeljen'' | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./A razred 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1941./42.|1941./42.]] }} '''1./A razred [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]''' u sezoni [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.|1940./41.]] bio je treći rang nacionalnog nogometnog sustava. Dana 6. travnja 1941. [[Sile Osovine]] započele su [[Travanjski rat|invaziju na Jugoslaviju]]. Jugoslavija se predala 17. travnja. Između zemalja pobjednica ([[Treći Reich|Njemačke]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]) raskomadana je [[Kraljevina Jugoslavija]], a nastala je i [[Nezavisna Država Hrvatska]].<br /> [[Srbija]] postaje [[Vlada narodnog spasa|marionetska država]] nacističke Njemačke koju je [[Hitler]] povjerio generalu [[Milan Nedić|Milanu Nediću]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] ||10||8||2||0||26||7||3,714||18 |- |2. || [[SK Slavija Beograd|Slavija]] ||10||8||1||1||47||14||3,357||17 |- |3. || [[Građanski Zemun]] ||10||7||2||1||35||21||1,667||16 |- |4. || [[FK Palilulac Beograd|Palilulac]] ||10||5||3||2||25||16||1,563||13 |- |5. || [[FK Železničar Beograd|Železničar]] ||10||4||2||4||23||17||1,353||10 |- |6. || [[SK Brđanin Beograd|Brđanin]] ||10||4||1||5||22||44||0,500||9 |- |7. || [[SK Banovac Beograd|Banovac]] ||10||3||1||6||13||24||0,542||7 |- |8. || [[SK Zanatlija Beograd|Zanatlija]] ||10||1||3||6||17||27||0,630||5 |- |9. || [[Ruski SK Beograd|Ruski]] ||10||1||2||7||14||32||0,438||4 |- |10. || [[Srpski mač]] ||10||1||1||8||16||36||0,444||3 |- !colspan="10"| <small>Prvenstvo je prekinuto zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} == Rezultati == '''Jesenski dio:'''<br/> 28. 8. 1940. Balkan — Građanski 3:3, Zanatlija — Brđanin 1:1, Slavija — Banovac 2:0, Železničar — Ruski 4:1, Palilulac — Srpski Mač 4:1<br/> 1. 9. 1940. Građanski — Srpski Mač 3:2, Železničar — Banovac 2:2, Slavija — Brđanin 9:1, Balkan — Ruski 2:0, Palilulac — Zanatlija 2:2<br/> 8. 9. 1940. Građanski — Ruski 7:2, Srpski Mač — Zanatlija 3:5, Palilulac — Slavija 4:3, Balkan — Banovac 2:1<br/> 15. 9. 1940. Građanski — Zanatlija 2:1, Ruski — Banovac 2:1, Palilulac — Železničar 2:2, Srpski Mač — Slavija 2:4<br/> 22. 9. 1940. Građanski — Banovac 6:1, Železničar — Srpski Mač 7:0, Palilulac — Balkan 0:2, Zanatlija — Slavija 2:5<br/> 29. 9. 1940. Banovac — Brđanin 0:5, Građanski — Slavija 1:5, Železničar — Zanatlija 5:3, Palilulac — Ruski 2:1, Balkan — Srpski Mač 3:0<br/> 6. 10. 1940. Brđanin — Građanski 1:5, Železničar — Slavija 0:1, Srpski Mač — Ruski 2:2, Palilulac — Banovac 2:3, Balkan — Zanatlija 3:1<br/> 13. 10. 1940. Železničar — Građanski 0:2, Zanatlija — Ruski 2:2, Palilulac — Brđanin 6:0, Srpski Mač — Banovac 3:1, Balkan — Slavija 0:0<br/> 20. 10. 1940. Srpski Mač — Brđanin 1:3, Železničar — Balkan 0:3 pff, Zanatlija — Banovac 0:1, Palilulac — Građanski 2:2, Slavija — Ruski 5:1<br/> 27. 10. 1940. Balkan — Brđanin 4:0<br/> 3. 11. 1940. Železničar — Brđanin 3:2<br/> 10. 11. 1940. Ruski — Brđanin 2:3<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 30. 3. 1941. Železničar — Palilulac 0:1, Zanatlija — Banovac 0:3, Balkan — Srpski Mač 4:2, Građanski — Ruski 4:1, Slavija — Brđanin 13:3 == Poveznice == * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./B razred 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 2. razred 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 4. razred 1940./41.]] == Vanjske poveznice == * FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941 * Knjiga "50 godina BFS" koju je izdao Beogradski fudbalski savez == Izvori == <small> {{izvori}} </small> [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Beograd-2]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1940-41 Beograd-2]] kg92xpab4wojf3ihs59iwwrvkoc6tu0 7469392 7469178 2026-05-27T09:07:57Z Croxyz 205325 /* Rezultati */ 7469392 wikitext text/x-wiki {{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje = Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza<br />1./A razred | sezona = 1940./41. | izdanje = | država = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina Jugoslavija]] | stupanj lige = III. | datum = | prvaci = ''naslov nije dodijeljen'' | promovirani = | degradirani = | kontinentalni kup1 = | kvalifikanti kup1 = | kontinentalni kup2 = | kvalifikanti kup2 = | kontinentalni kup3 = | kvalifikanti kup3 = | kontinentalni kup4 = | kvalifikanti kup4 = | utakmica = | golova = | prosjek golova = | najbolji strijelac = | najveća domaća pobjeda = | najveća gostujuća pobjeda = | najefikasnija utakmica = | pobjednički niz = | niz neporaženosti = | niz poraza = | najveća posjećenost = | najmanja posjećenost = | prosječna posjećenost = | prethodna sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./A razred 1939./40.|1939./40.]] | sljedeća sezona = [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1. razred 1941./42.|1941./42.]] }} '''1./A razred [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]]''' u sezoni [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.|1940./41.]] bio je treći rang nacionalnog nogometnog sustava. Dana 6. travnja 1941. [[Sile Osovine]] započele su [[Travanjski rat|invaziju na Jugoslaviju]]. Jugoslavija se predala 17. travnja. Između zemalja pobjednica ([[Treći Reich|Njemačke]], [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] i [[Bugarska|Bugarske]]) raskomadana je [[Kraljevina Jugoslavija]], a nastala je i [[Nezavisna Država Hrvatska]].<br /> [[Srbija]] postaje [[Vlada narodnog spasa|marionetska država]] nacističke Njemačke koju je [[Hitler]] povjerio generalu [[Milan Nedić|Milanu Nediću]]. == Ljestvica == {| class="wikitable" !mj. !! style="width:200px;" | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod |- |1. || [[FK Balkan Mirijevo|Balkan]] ||10||8||2||0||26||7||3,714||18 |- |2. || [[SK Slavija Beograd|Slavija]] ||10||8||1||1||47||14||3,357||17 |- |3. || [[Građanski Zemun]] ||10||7||2||1||35||21||1,667||16 |- |4. || [[FK Palilulac Beograd|Palilulac]] ||10||5||3||2||25||16||1,563||13 |- |5. || [[FK Železničar Beograd|Železničar]] ||10||4||2||4||23||17||1,353||10 |- |6. || [[SK Brđanin Beograd|Brđanin]] ||10||4||1||5||22||44||0,500||9 |- |7. || [[SK Banovac Beograd|Banovac]] ||10||3||1||6||13||24||0,542||7 |- |8. || [[SK Zanatlija Beograd|Zanatlija]] ||10||1||3||6||17||27||0,630||5 |- |9. || [[Ruski SK Beograd|Ruski]] ||10||1||2||7||14||32||0,438||4 |- |10. || [[Srpski mač]] ||10||1||1||8||16||36||0,444||3 |- !colspan="10"| <small>Prvenstvo je prekinuto zbog izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]</small> |- |colspan="10" align="left"|<small> Izvori:<ref name="palilulac">FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941</ref> </small> |} == Rezultati == '''Jesenski dio:'''<br/> 28. 8. 1940. Balkan – Građanski 3:3, Zanatlija – Brđanin 1:1, Slavija – Banovac 2:0, Železničar – Ruski 4:1, Palilulac – Srpski mač 4:1<br/> 1. 9. 1940. Građanski – Srpski mač 3:2, Železničar – Banovac 2:2, Slavija – Brđanin 9:1, Balkan – Ruski 2:0, Palilulac – Zanatlija 2:2<br/> 8. 9. 1940. Građanski – Ruski 7:2, Srpski mač – Zanatlija 3:5, Palilulac – Slavija 4:3, Balkan – Banovac 2:1<br/> 15. 9. 1940. Građanski – Zanatlija 2:1, Ruski – Banovac 2:1, Palilulac – Železničar 2:2, Srpski mač – Slavija 2:4<br/> 22. 9. 1940. Građanski – Banovac 6:1, Železničar – Srpski mač 7:0, Palilulac – Balkan 0:2, Zanatlija – Slavija 2:5<br/> 29. 9. 1940. Banovac – Brđanin 0:5, Građanski – Slavija 1:5, Železničar – Zanatlija 5:3, Palilulac – Ruski 2:1, Balkan – Srpski mač 3:0<br/> 6. 10. 1940. Brđanin – Građanski 1:5, Železničar – Slavija 0:1, Srpski mač – Ruski 2:2, Palilulac – Banovac 2:3, Balkan – Zanatlija 3:1<br/> 13. 10. 1940. Železničar – Građanski 0:2, Zanatlija – Ruski 2:2, Palilulac – Brđanin 6:0, Srpski mač – Banovac 3:1, Balkan – Slavija 0:0<br/> 20. 10. 1940. Srpski mač – Brđanin 1:3, Železničar – Balkan 0:3 pff, Zanatlija – Banovac 0:1, Palilulac – Građanski 2:2, Slavija – Ruski 5:1<br/> 27. 10. 1940. Balkan – Brđanin 4:0<br/> 3. 11. 1940. Železničar – Brđanin 3:2<br/> 10. 11. 1940. Ruski – Brđanin 2:3<br/> '''Proljetni dio:'''<br/> 30. 3. 1941. Železničar – Palilulac 0:1, Zanatlija – Banovac 0:3, Balkan – Srpski mač 4:2, Građanski – Ruski 4:1, Slavija – Brđanin 13:3 == Poveznice == * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 1./B razred 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 2. razred 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 3. razred 1940./41.]] * [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza – 4. razred 1940./41.]] == Vanjske poveznice == * FUDBALSKA TAKMIČENjA JUŽNIH SLOVENA 1873-1941 * Knjiga "50 godina BFS" koju je izdao Beogradski fudbalski savez == Izvori == <small> {{izvori}} </small> [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini Jugoslaviji - sezona 1940./41.|Beograd-2]] [[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1940-41 Beograd-2]] kawrbvxfv8xr1l3c2d0dgrtah619bas 0 812490 7469204 2026-05-26T20:51:42Z ~2026-31497-44 362183 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Heterodontija se odnosi na posjedovanje [[Zub|zuba]] različitih oblika i veličina u različitim dijelovima [[Čeljust|čeljusti]]. Za razliku od životinja s identičnim, jednostavnim zubima, heterodonti koriste specijalizirane zube - poput sjekutića, očnjaka, pretkutnjaka i kutnjaka kod [[Sisavci|sisavaca]] - za učinkovito hvatanje, probijanje i obradu određenih vrsta hrane.«. 7469204 wikitext text/x-wiki Heterodontija se odnosi na posjedovanje [[Zub|zuba]] različitih oblika i veličina u različitim dijelovima [[Čeljust|čeljusti]]. Za razliku od životinja s identičnim, jednostavnim zubima, heterodonti koriste specijalizirane zube - poput sjekutića, očnjaka, pretkutnjaka i kutnjaka kod [[Sisavci|sisavaca]] - za učinkovito hvatanje, probijanje i obradu određenih vrsta hrane. or46l9fkb1my6b1qz9hbf7okurck99s 7469206 7469204 2026-05-26T20:54:23Z ~2026-31497-44 362183 7469206 wikitext text/x-wiki Heterodoncija se odnosi na posjedovanje [[Zub|zuba]] različitih oblika i veličina u različitim dijelovima [[Čeljust|čeljusti]]. Za razliku od životinja s identičnim, jednostavnim zubima, heterodonti koriste specijalizirane zube - poput sjekutića, očnjaka, pretkutnjaka i kutnjaka kod [[Sisavci|sisavaca]] - za učinkovito hvatanje, probijanje i obradu određenih vrsta hrane. nkg32g3wx3hcnkc4bukat20go7wascy 7469207 7469206 2026-05-26T20:55:24Z ~2026-31497-44 362183 7469207 wikitext text/x-wiki '''Heterodoncija''' se odnosi na posjedovanje [[Zub|zuba]] različitih oblika i veličina u različitim dijelovima [[Čeljust|čeljusti]]. Za razliku od životinja s identičnim, jednostavnim zubima, heterodonti koriste specijalizirane zube - poput sjekutića, očnjaka, pretkutnjaka i kutnjaka kod [[Sisavci|sisavaca]] - za učinkovito hvatanje, probijanje i obradu određenih vrsta hrane. nd064fd6zj8msaesw3yx5m9sr77ixaq 0 812491 7469209 2026-05-26T21:04:37Z Vitek 12410 n/č 7469209 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Kotka | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =City_of_kotka.png | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Finska | širina-stupnjevi =60 | širina-minute =28 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =26 | dužina-minute =56 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{DZ|Finska}} | lokacija1_ime =[[Finske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Kymenlaakso]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime =[[Gradska prava]] | utemeljenje_datum =[[1879.]]<ref name=his/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe = Esa Sirviö | površina_bilješke = | površina_ukupna = 950 [[km²]]<ref name=his/> | površina_kopna=271 [[km²]]<ref name=his/> | površina_vode =678 km²<ref name=his/> | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2022.]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =50 210 <ref name=city/> | stanovništvo_gustoća=184 stan./km²<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona=[[UTC+2]] | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =48100–48930 | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[https://www.kotka.fi/ www.kotka] | bilješke = }} '''Kotka''' je [[grad]] i [[općina]] na [[jugoistok]]u [[Finska|Finske]] od 50 210 stanovnika.<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/finland/kymenlaakso/285__kotka/ | title =Kotka. Municipality in Kymenlaakso / Kymmenedalen | accessdate = 2026-05-25 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografske osobine == Grad se prostire na dva [[otok]]a Hovin i Kotka u [[Riječna delta|delti]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Kymijoki]] u [[Finski zaljev]]<ref name=brit/>, udaljen 134 [[km]] [[sjeveroistok|sjevereoistočno]] od [[Helsinki]]ja.<ref name=his/> ==Povijest== Sve do [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]] taj dio Finske bio je dio [[Švedska|švedskog]] [[Österland]]a. Nakon njega je rijeka Kymijoki postala [[granica]] sa [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]]. Po nalogu [[Popis_ruskih_vladara#Carevi_cijele_Rusije|ruske carice]] [[Katarina II. Velika|Katarine Velike]] [[1790-ih]], podignuta je dvostruka [[utvrda]] Ruotsinsalmi-Kyminlinna.<ref name=his/> Tad je [[1795]]. podignuta i [[Pravoslavlje|pravoslavna]] [[katedrala|saborna crkva]], ona je danas najstarija građevina u gradu.<ref name=brit/> Utvrdu je za [[Krimski rat|Krimskog rata]] ([[1853.]]–[[1856.]]) razorila [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanska ratna mornarica]].<ref name=his/> Početkom [[1870-ih]] na ušću rijeke Kymijaki pdignuto je nekoliko [[pilana]] pokretanih [[Parni stroj|parnim strojevima]]. [[Drvo (materijal)|Drvo]] iz tih pilana se počelo otpremati iz stare luke Kotka [[1871.]].<ref name=his/> [[Norvežani|Norveški]] poduzetnik Hans Gutzeit podigao je [[1872.]] pilanu u Kotki, ona je privukla oko stotinu norveških obitelji da se presele. Nakon tog je [[1878.]] osnovan grad Kotka na otoku Kotka. [[Povelja]] je objavljena [[16. srpnja]] [[1879.]], pa je to službeni datum kad je rođen grad Kotka.<ref name=his/> Između [[1879.]] - [[1811.]] uređena je stara [[luka]], kako bi se olakšalo pristajanje [[brod]]ova. 1868. Osnovana je Pomorska škola u Vyborgu. Danas je dio Sveučilišta primijenjenih znanosti Jugoistočne Finske (Xamk). ==Razdoblje autonomije [[1809.]]-[[1917.]]== To je bilo doba nakon [[Finski rat|Finskog rata]] [[1809.]] kad je Švedska prepustila Finsku [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], koja je postala [[autonomija|autonomno]] [[Veliko Vojvodstvo Finska]]. [[SAD|Američki]] poduzetnik William Ruth osnovao je [[1887.]] tvrtku Karhula Limited ([[Ljevaonica|ljevaonicu]]), koja posluje i danas, kao najveći i najstariji industrijski park u Finskoj.<ref name=kar>{{cite web | url =https://karhulanteollisuuspuisto.fi/en/home/ | title =''Karhula Industrial Park'' | accessdate = 2026-05-25 | language=engleski | publisher=Karhula Industrial Park}}</ref> U to vrijeme je [[1890.]] dovršena [[željeznička pruga]]<ref name=his/> i podignuta [[Luterani|luteranska]] [[crkva]] [[1898]].<ref name=brit/> ==Razdoblje nakon neovisnosti [[1917.]]== Gradska vijećnica dovršena je [[1934.]] Po projektu [[arhitekt]]a [[Alvar Aalto|Alvara Aalta]] od [[1936.]] do [[1939.]] podignuta je velika [[tvornica]] [[celuloza|celuloze]] i [[papir]]a i [[stan|stanbneno]] [[predgrađe]] Sunila.<ref name=his/> Predgrađe Karhula pripojeno je Kotki [[1977.]]. Velika atrakcija grada [[akvarij]] Maretarium otvoren je [[2002.]] [[Autocesta]] E18 došla je do grada [[2014.]], i dovršena nova središnja bolnica [[2020.]]<ref name=his/> Kampus Sveučilišta primijenjenih znanosti jugoistočne Finske, otvoren je [[2024.]].<ref name=his>{{cite web | url =https://www.kotka.fi/en/2023/06/info/ | title =''Welcome to Kotka!'' | accessdate = 2026-05-23 | language=engleski | publisher=Kotka}}</ref> ==Gospodarstvo== Kotka je najveća [[luka]] [[istok|istočne]] Finske važna za uvoz [[nafta|nafte]] i izvoz [[drvo (materijal)|drva]], [[celuloza|celuloze]] i [[Fosfati|fosfata]].<ref name=brit/>drvna industrija Kotka je i snažno [[Industrija|industrijsko]] središte [[drvna industrija|drvne industrije]], pored tog ima [[šećerana|šećeranu]] i [[mlin]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Kotka | title =''Kotka'' | accessdate = 2026-05-25 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Gradovi prijatelji == Kotka ima ugovore o bratimljenju s gradovima;<ref name=sis>{{cite web | url =http://en.sistercity.info/sister-cities/Kotka.html | title =''Sister cities of Kotka'' | accessdate = 2026-05-25 | language=engleski | publisher=Sister city}}</ref> {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{DZ|Švedska}}, [[Landskrona]] * {{DZ|Danska}}, [[Glostrup]] * {{DZ|Norveška}}, [[Fredrikstad]] * {{DZ|Estonija}}, [[Tallinn]] || * {{DZ|Njemačka}}, [[Greifswald]] * {{DZ|Poljska}}, [[Gdynia]] * {{DZ|Njemačka}}, [[Lübeck]] * {{DZ|Rusija}}, [[Kronstadt]] || * {{DZ|Litva}}, [[Klaipėda]] * {{DZ|Kina}}, [[Taizhou (Jiangsu)]] * {{DZ|Sjeverna Makedonija}}, [[Gevgelija]] * {{DZ|SAD}}, [[Saint Petersburg, Florida]] * {{DZ|Estonija}}, [[Sillamäe]] |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Kotka}} * [https://www.kotka.fi/en/ ''Kotka – the city by the sea'' (Službene stranice grada)] {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Finskoj]] figaulp30g1ttajz0i6bl5n0ezih1yj 0 812492 7469210 2026-05-26T21:06:35Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pleurothyrium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Pleurothyrium''''' | genus_autorstvo = <small>Nees</small> | species = | subspecie...«. 7469210 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Pleurothyrium'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Pleurothyrium''''' | genus_autorstvo = <small>Nees</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Pleurothyrium''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. Poastoji preko 70 vrsta grmova i [[Drveće|drveća]] čije je domaće područje ovog roda Središnja i Južna Tropska Amerika.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:21326-1 Plants of the World online] Pristupljeno 25. siječnja 2020.</ref> To je neotropski rod lovorovki s dvospolnim cvjetovima, 9 plodnih prašnika, četverolokularnim anterama koje imaju bočno usmjerene lokule, vrlo razvijenim žlijezdama na prašnicima treće serije i bobičastim plodom u jednostavnoj kupuli. == Ime == Ime dolazi od pleuro- znači bočni, sa strane, a thyrium / thyra je povezano s vratima, otvorom, prozorčićem. Dakle “bočni otvori” — vrlo vjerojatno aluzija na način otvaranja antera, jer kod ovog roda lokuli antera imaju baš karakteristično bočno otvaranje. == Opis == ''Pleurothyrium'' su jednodomna [[Stablo|stabla]]. [[Listovi]] su naizmjenični, a donja strana lista nema papile. [[Cvat]] je tirso-metličast, dakle razgranat cvat koji kombinira tirs i metlicu. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Hipantij]] je urceolast, kao mali vrčić, i nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6, obično su uspravna ili povijena unatrag, međusobno jednaka. Unutarnja strana tepala može imati papile, ali može biti i bez njih. [[Andrecej]] ima 9 plodnih [[prašnik]]a. Niti su uglavnom tanje od antera. Antere su četverolokularne.<ref name="Sinopse "/> Kod prve i druge serije, svaka ima po 3 prašnika. Njihove antere imaju jedan par lokula koji se otvara bočno, a drugi par prema unutra. Kod treće serije opet imamo 3 prašnika, ali tu je pri bazi niti par jako razvijenih žlijezda. Ponekad su te žlijezde čak srasle — što je lijep kontrast prema mnogim rodovima gdje tekst stalno ponavlja “reducirane, nikad srasle”. Antere treće serije imaju jedan par lokula okrenut prema van, a drugi par bočno prema van. Četvrta serija može biti prisutna kao 3 reducirana staminodija, a može i nedostajati. [[Plod]] je bobičast, djelomično obavijen kupulom jednostavna ruba. Tepali mogu otpasti, ali mogu i ostati.<ref name="Sinopse "/> U [[Brazil]]u tekst navodi 13 vrsta, a u državi Rio de Janeiro samo jednu: ''[[Pleurothyrium amplifolium]]'' <ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 25. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Pleurothyrium acuminatum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium amapaense]]'' <small>C.K.Allen</small> # ''[[Pleurothyrium amissum]]'' <small>P.Juárez & J.F.Morales</small> # ''[[Pleurothyrium amplifolium]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Pleurothyrium arcuatum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium bifidum]]'' <small>Nees</small> # ''[[Pleurothyrium bilocellatum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium bracteatum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium brochidodromum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium cinereum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium cordatum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium costanense]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium crassitepalum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium cuneifolium]]'' <small>Nees</small> # ''[[Pleurothyrium giganthum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium glabrifolium]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium glabritepalum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium golfodulcense]]'' <small>W.C.Burger & N.Zamora</small> # ''[[Pleurothyrium grandiflorum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium guindonii]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium hexaglandulosum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium immersum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium insigne]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium intermedium]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Pleurothyrium marginale]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium maximum]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Pleurothyrium oblongum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium obovatum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium obscurinerve]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium palmanum]]'' <small>(Mez & Donn.Sm.) Rohwer</small> # ''[[Pleurothyrium panurense]]'' <small>(Meisn.) Mez</small> # ''[[Pleurothyrium parviflorum]]'' <small>Ducke</small> # ''[[Pleurothyrium pascoense]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium pauciflorum]]'' <small>van der Werff & Hammel</small> # ''[[Pleurothyrium pilosum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium poeppigii]]'' <small>Nees</small> # ''[[Pleurothyrium prancei]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium racemosum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium steyermarkianum]]'' <small>C.K.Allen</small> # ''[[Pleurothyrium synandrum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium tomentellum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium tomiwahlii]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium trianae]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Pleurothyrium triflorum]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium undulatum]]'' <small>(Meisn.) Rohwer</small> # ''[[Pleurothyrium vasquezii]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium westphaliae]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Pleurothyrium williamsii]]'' <small>O.C.Schmidt</small> {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] arkfspdgzvad1vpp4l481ud8q1l8gbt 0 812493 7469223 2026-05-26T22:06:05Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rhodostemonodaphne'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Rhodostemonodaphne''''' | genus_autorstvo = <small>Rohwer & Kubitzki</small> | spec...«. 7469223 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rhodostemonodaphne'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Rhodostemonodaphne''''' | genus_autorstvo = <small>Rohwer & Kubitzki</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Rhodostemonodaphne''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. Poastoji oko 40 vrsta. Izvorno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Kostarike do Južne Tropske Amerike.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30015532-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref> == Ime == Ime roda dolazi rhodo- = ružičast, crvenkast, stemon = prašnik i daphne = lovor. Dakle “lovorovka s crvenkastim prašnicima” == Opis == To su dvodomna [[Stablo|stabla]], dakle postoje muške i ženske jedinke. [[Listovi]] su naizmjenični, a donja strana lista nema papile.<ref name="Sinopse "/> [[Cvat]] je metličast. Ali postoji razlika između spolova: kod ženskih biljaka cvat ima malo cvjetova, a kod muških biljaka je mnogocvjetan. To je logično: muška stabla “bacaju” više cvjetova i peluda, ženska više ulažu u plod.<ref name="Sinopse "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni. [[Hipantij]] je cjevast, nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6, obično su raširena, međusobno jednaka, a unutarnja strana im uglavnom nema papile. Kod muških cvjetova ima 9 plodnih [[prašnik]]a. Niti prašnika su tanje od antera ili približno iste širine. [[Antere]] su četverolokularne, ali zanimljivo je kako su lokuli smješteni: mogu biti u istoj razini ili u luku.<ref name="Sinopse "/> * Prva i druga serija imaju po 3 prašnika, a antere su okrenute prema unutra. * Treća serija ima 3 prašnika. Pri bazi niti ima par voluminoznih žlijezda, koje nikad nisu srasle. Antere treće serije okrenute su prema van. * Četvrta staminodijalna serija nedostaje. U muškom cvijetu može biti prisutan ili odsutan pistilodij, tj. zakržljali ženski organ.<ref name="Sinopse "/> Kod ženskih cvjetova [[Plodnica|plodnica]] je elipsoidna ili kuglasta. [[Prašnik|Prašnici]] su reducirani u staminodije, ali oblikom još podsjećaju na prašnike muških cvjetova. Imaju tragove lokula, opet raspoređenih u istoj razini ili u luku. Plod je bobičast i obavijen kupulom jednostavna ruba. Tepali mogu ostati ili otpasti.<ref name="Sinopse "/> Rod ima oko 41 vrstu, rasprostranjenu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U državi Rio de Janeiro navedene su dvije vrste: ''Rhodostemonodaphne macrocalyx'' i ''Rhodostemonodaphne anomala''. <ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Rhodostemonodaphne anomala]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne antioquensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne avilensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne capixabensis]]'' <small>Baitello & Coe-Teix.</small> # ''[[Rhodostemonodaphne celiana]]'' <small>(C.K.Allen) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne crenaticupula]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne curicuriariensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne cyclops]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne debilis]]'' <small>(Kosterm.) Chanderb.</small> # ''[[Rhodostemonodaphne dioica]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne elephantopus]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne frontinensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne grandis]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne juruensis]]'' <small>(A.C.Sm.) Chanderb.</small> # ''[[Rhodostemonodaphne kunthiana]]'' <small>(Nees) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne laxa]]'' <small>(Meisn.) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne leptoclada]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne licanioides]]'' <small>(A.C.Sm.) Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne longiflora]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne longipetiolata]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne macrocalyx]]'' <small>(Meisn.) Rohwer ex Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne miranda]]'' <small>(Sandwith) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne mirecolorata]]'' <small>(C.K.Allen) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne morii]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne napoensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne negrensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne ovatifolia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne parvifolia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne penduliflora]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne peneia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne praeclara]]'' <small>(Sandwith) Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne recurva]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Rhodostemonodaphne revolutifolia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne rufovirgata]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne saulensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne scandens]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne sordida]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne steyermarkiana]]'' <small>(C.K.Allen) van der Werff</small> # ''[[Rhodostemonodaphne synandra]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Rhodostemonodaphne tumucumaquensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne velutina]]'' <small>(Mez) Madriñán</small> {{div col end}} == Sinonimi == Homotipski: * ''Synandrodaphne'' <small>Meisn.</small> in A.P.de Candolle, Prodr. 15(1): 176 (1864), nom. illeg. homonym. post. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] 5wkt4bxrb7cng9ja4ehq6x5pzsl5kpp 7469236 7469223 2026-05-26T23:15:32Z Zeljko 1196 7469236 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Rhodostemonodaphne'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Rhodostemonodaphne''''' | genus_autorstvo = <small>Rohwer & Kubitzki</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Rhodostemonodaphne''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. Postoji oko 40 vrsta. Izvorno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Kostarike do Južne Tropske Amerike.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30015532-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref> == Ime == Ime roda dolazi rhodo- = ružičast, crvenkast, stemon = prašnik i daphne = lovor. Dakle “lovorovka s crvenkastim prašnicima” == Opis == To su dvodomna [[Stablo|stabla]], dakle postoje muške i ženske jedinke. [[Listovi]] su naizmjenični, a donja strana lista nema papile.<ref name="Sinopse "/> [[Cvat]] je metličast. Ali postoji razlika između spolova: kod ženskih biljaka cvat ima malo cvjetova, a kod muških biljaka je mnogocvjetan. To je logično: muška stabla “bacaju” više cvjetova i peluda, ženska više ulažu u plod.<ref name="Sinopse "/> [[Cvjetovi]] su jednospolni. [[Hipantij]] je cjevast, nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6, obično su raširena, međusobno jednaka, a unutarnja strana im uglavnom nema papile. Kod muških cvjetova ima 9 plodnih [[prašnik]]a. Niti prašnika su tanje od antera ili približno iste širine. [[Antere]] su četverolokularne, ali zanimljivo je kako su lokuli smješteni: mogu biti u istoj razini ili u luku.<ref name="Sinopse "/> * Prva i druga serija imaju po 3 prašnika, a antere su okrenute prema unutra. * Treća serija ima 3 prašnika. Pri bazi niti ima par voluminoznih žlijezda, koje nikad nisu srasle. Antere treće serije okrenute su prema van. * Četvrta staminodijalna serija nedostaje. U muškom cvijetu može biti prisutan ili odsutan pistilodij, tj. zakržljali ženski organ.<ref name="Sinopse "/> Kod ženskih cvjetova [[Plodnica|plodnica]] je elipsoidna ili kuglasta. [[Prašnik|Prašnici]] su reducirani u staminodije, ali oblikom još podsjećaju na prašnike muških cvjetova. Imaju tragove lokula, opet raspoređenih u istoj razini ili u luku. Plod je bobičast i obavijen kupulom jednostavna ruba. Tepali mogu ostati ili otpasti.<ref name="Sinopse "/> Rod ima oko 41 vrstu, rasprostranjenu u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U državi Rio de Janeiro navedene su dvije vrste: ''Rhodostemonodaphne macrocalyx'' i ''Rhodostemonodaphne anomala''. <ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Rhodostemonodaphne anomala]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne antioquensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne avilensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne capixabensis]]'' <small>Baitello & Coe-Teix.</small> # ''[[Rhodostemonodaphne celiana]]'' <small>(C.K.Allen) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne crenaticupula]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne curicuriariensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne cyclops]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne debilis]]'' <small>(Kosterm.) Chanderb.</small> # ''[[Rhodostemonodaphne dioica]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne elephantopus]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne frontinensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne grandis]]'' <small>(Mez) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne juruensis]]'' <small>(A.C.Sm.) Chanderb.</small> # ''[[Rhodostemonodaphne kunthiana]]'' <small>(Nees) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne laxa]]'' <small>(Meisn.) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne leptoclada]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne licanioides]]'' <small>(A.C.Sm.) Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne longiflora]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne longipetiolata]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne macrocalyx]]'' <small>(Meisn.) Rohwer ex Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne miranda]]'' <small>(Sandwith) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne mirecolorata]]'' <small>(C.K.Allen) Rohwer</small> # ''[[Rhodostemonodaphne morii]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne napoensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne negrensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne ovatifolia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne parvifolia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne penduliflora]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne peneia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne praeclara]]'' <small>(Sandwith) Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne recurva]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Rhodostemonodaphne revolutifolia]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne rufovirgata]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne saulensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne scandens]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne sordida]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne steyermarkiana]]'' <small>(C.K.Allen) van der Werff</small> # ''[[Rhodostemonodaphne synandra]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Rhodostemonodaphne tumucumaquensis]]'' <small>Madriñán</small> # ''[[Rhodostemonodaphne velutina]]'' <small>(Mez) Madriñán</small> {{div col end}} == Sinonimi == Homotipski: * ''Synandrodaphne'' <small>Meisn.</small> in A.P.de Candolle, Prodr. 15(1): 176 (1864), nom. illeg. homonym. post. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] 9vv2fk5guev5hj3ulvy9fs9ttefy1is 0 812494 7469238 2026-05-26T23:27:34Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Nectandra'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Nectandra''''' | genus_autorstvo = <small>Rol. ex Rottb.</small> | species = | subspec...«. 7469238 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Nectandra'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Nectandra''''' | genus_autorstvo = <small>Rol. ex Rottb.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Nectandra''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. To je veliki neotropski rod s dvospolnim cvjetovima, 6 često unatrag povijenih tepala, gusto papiloznom unutarnjom stranom tepala, 9 plodnih [[prašnik]]a i četverolokularnim papiloznim anterama s lokulima raspoređenima u luku. Domaće područje ovog roda je [[Meksiko]] pa do tropske Amerike.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30015532-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref> == Ime == Ime Nectandra dolazi od nectar / nektar i [[Grčki jezik|grčkog]] andros / anēr = muški, prašnik. Dakle nešto kao “nektarni prašnici”. == Opis == Nectandra obuhvaća [[Stablo|stabla]] ili [[grm]]ove, uglavnom jednodomne. [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rijetko gotovo nasuprotni ili nasuprotni. Donja strana lista obično nema papile.<ref name="Sinopse "/> [[Cvat]] je tirsoidan ili metličast, dakle razgranat cvat s mnogo sitnih cvjetova. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Hipantij]] je urceolast, kao mali vrčić, i nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6, međusobno su jednaka, ali su često povijena unatrag — to je zgodan detalj. Unutarnja strana tepala je gusto papilozna, za razliku od mnogih rodova gdje stalno piše “bez papila”. [[Andrecej]] ima 9 plodnih [[prašnik]]a. Niti prašnika su obično iste širine kao antere ili tanje, vrlo kratke ili ih gotovo nema. Antere su četverolokularne, papilozne, a lokuli su raspoređeni u luku. To je jedna od važnih osobina roda.<ref name="Sinopse "/> Raspored prašnika: * Prva i druga serija imaju po 3 prašnika. Antere su okrenute prema unutra. * Treća serija ima 3 prašnika. Pri bazi niti ima par reduciranih, nesraslih žlijezda. Antere su okrenute prema van. * Četvrta serija obično nedostaje, a ako postoji, ima 3 reducirana staminodija, najčešće nitasta.<ref name="Sinopse "/> [[Plod]] je bobičast, elipsoidni ili gotovo kuglast. Djelomično je obavijen drvenastom kupulom, ili stoji na diskoidnoj kupuli. Rub kupule je jednostavan, a tepali otpadaju.<ref name="Sinopse "/> Rod ima oko 118 vrsta, rasprostranjenih u tropskoj i suptropskoj [[Amerika|Americi]], uključujući i Antile. Središte raznolikosti nalazi se na istočnim padinama Anda i u području peruanske Amazonije.<ref name="Sinopse "/> To drugi najveći rod Lauraceae u tom području, s oko 42 vrste u Brazilu. U državi [[Rio de Janeiro (brazilska savezna država)|Rio de Janeiro]] zabilježeno je 12 vrsta: N. debilis, N. lanceolata, N. leucantha, N. membranacea, N. megapotamica, N. nitidula, N. oppositifolia, N. psammophila, N. puberula, N. reticulata, N. spicata, N. weddellii. <ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Nectandra acuminata]]'' <small>(Nees & Mart.) J.F.Macbr.</small> # ''[[Nectandra acutifolia]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Mez</small> # ''[[Nectandra amazonum]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra angusta]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra angustifolia]]'' <small>(Schrad.) Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra apiculata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra astyla]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra aurea]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra baccans]]'' <small>(Klotzsch & H.Karst. ex Meisn.) Mez</small> # ''[[Nectandra barbellata]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra bartlettiana]]'' <small>Lasser</small> # ''[[Nectandra belizensis]]'' <small>(Lundell) C.K.Allen</small> # ''[[Nectandra briquetii]]'' <small>Hassl.</small> # ''[[Nectandra brittonii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra brochidodroma]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra canaliculata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra canescens]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra caudatoacuminata]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Nectandra cerifolia]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra cissiflora]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra citrifolia]]'' <small>Mez & Rusby</small> # ''[[Nectandra coeloclada]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra cordata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra crassiloba]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra cuneatocordata]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra cuspidata]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra dasystyla]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra debilis]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra discolor]]'' <small>(Kunth) Nees</small> # ''[[Nectandra egensis]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra embirensis]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra filiflora]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra fragrans]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra fulva]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra furcata]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra gardneri]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra globosa]]'' <small>(Aubl.) Mez</small> # ''[[Nectandra gracilis]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra grandiflora]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra grisea]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra guadaripo]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra herrerae]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Nectandra heterotricha]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra hihua]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Rohwer</small> # ''[[Nectandra hirtella]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra hypoleuca]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Nectandra impressa]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra japurensis]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra krugii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra lanceolata]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra latissima]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra laurel]]'' <small>Klotzsch ex Nees</small> # ''[[Nectandra leucantha]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra lineata]]'' <small>(Kunth) Rohwer</small> # ''[[Nectandra lineatifolia]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Mez</small> # ''[[Nectandra longifolia]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Nees</small> # ''[[Nectandra maguireana]]'' <small>C.K.Allen</small> # ''[[Nectandra matogrossensis]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra matthewsii]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra maynensis]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra membranacea]]'' <small>(Sw.) Griseb.</small> # ''[[Nectandra micranthera]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra microcarpa]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra mollis]]'' <small>(Kunth) Nees</small> # ''[[Nectandra moritziana]]'' <small>Klotzsch ex Nees</small> # ''[[Nectandra nitidula]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra obtusata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra olida]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra oppositifolia]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra ovatocaudata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra paranaensis]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra parviflora]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra paucinervia]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra pearcei]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra pichurim]]'' <small>(Kunth) Mez</small> # ''[[Nectandra psammophila]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra pseudocotea]]'' <small>C.K.Allen & Barneby ex Rohwer</small> # ''[[Nectandra puberula]]'' <small>(Schott) Nees</small> # ''[[Nectandra pulchra]]'' <small>Ekman & O.C.Schmidt</small> # ''[[Nectandra pulverulenta]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra ramonensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Nectandra reflexa]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra riparia]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra rubriflora]]'' <small>(Mez) C.K.Allen</small> # ''[[Nectandra ruforamula]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra sanguinea]]'' <small>Rol.</small> # ''[[Nectandra sordida]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra spicata]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra subbullata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra tomentosa]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Nectandra truxillensis]]'' <small>(Meisn.) Mez</small> # ''[[Nectandra turbacensis]]'' <small>(Kunth) Nees</small> # ''[[Nectandra utilis]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra venulosa]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra viburnoides]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra warmingii]]'' <small>Meisn. ex Warm.</small> # ''[[Nectandra weddellii]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra wurdackii]]'' <small>C.K.Allen & Barneby ex Rohwer</small> # ''[[Nectandra yarinensis]]'' <small>O.C.Schmidt</small> {{div col end}} == Sinonimi == Homotipski: * ''Porostema'' <small>Schreb.</small> in Gen. Pl., ed. 8[a]. 2: 517 (1791) Heterotipski: * ''Perostema'' <small>Raeusch.</small> in Nomencl. Bot. Pl. Illustr., ed. 3: 224 (1797), nom. nud. * ''Pomatium'' <small>Nees ex Meisn.</small> in C.F.P.von Martius & auct. suc. (eds.), Fl. Bras. 5(2): 252 (1866) * ''Tamala'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 136 (1838) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] kwsg58b6v5jxdnhlk0t8xtr5n1mti47 7469239 7469238 2026-05-26T23:34:06Z Zeljko 1196 7469239 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Nectandra'' | slika = Flickr - João de Deus Medeiros - Nectandra cissiflora (2).jpg | slika_opis = ''N. cissiflora'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Nectandra''''' | genus_autorstvo = <small>Rol. ex Rottb.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Nectandra''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. To je veliki neotropski rod s dvospolnim cvjetovima, 6 često unatrag povijenih tepala, gusto papiloznom unutarnjom stranom tepala, 9 plodnih [[prašnik]]a i četverolokularnim papiloznim anterama s lokulima raspoređenima u luku. Domaće područje ovog roda je [[Meksiko]] pa do tropske Amerike.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30015532-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref> == Ime == Ime Nectandra dolazi od nectar / nektar i [[Grčki jezik|grčkog]] andros / anēr = muški, prašnik. Dakle nešto kao “nektarni prašnici”. == Opis == Nectandra obuhvaća [[Stablo|stabla]] ili [[grm]]ove, uglavnom jednodomne. [[Listovi]] su najčešće naizmjenični, rijetko gotovo nasuprotni ili nasuprotni. Donja strana lista obično nema papile.<ref name="Sinopse "/> [[Cvat]] je tirsoidan ili metličast, dakle razgranat cvat s mnogo sitnih cvjetova. [[Cvjetovi]] su dvospolni. [[Hipantij]] je urceolast, kao mali vrčić, i nije stisnut ispod tepala. Tepala ima 6, međusobno su jednaka, ali su često povijena unatrag — to je zgodan detalj. Unutarnja strana tepala je gusto papilozna, za razliku od mnogih rodova gdje stalno piše “bez papila”. [[Andrecej]] ima 9 plodnih [[prašnik]]a. Niti prašnika su obično iste širine kao antere ili tanje, vrlo kratke ili ih gotovo nema. Antere su četverolokularne, papilozne, a lokuli su raspoređeni u luku. To je jedna od važnih osobina roda.<ref name="Sinopse "/> Raspored prašnika: * Prva i druga serija imaju po 3 prašnika. Antere su okrenute prema unutra. * Treća serija ima 3 prašnika. Pri bazi niti ima par reduciranih, nesraslih žlijezda. Antere su okrenute prema van. * Četvrta serija obično nedostaje, a ako postoji, ima 3 reducirana staminodija, najčešće nitasta.<ref name="Sinopse "/> [[Plod]] je bobičast, elipsoidni ili gotovo kuglast. Djelomično je obavijen drvenastom kupulom, ili stoji na diskoidnoj kupuli. Rub kupule je jednostavan, a tepali otpadaju.<ref name="Sinopse "/> Rod ima oko 118 vrsta, rasprostranjenih u tropskoj i suptropskoj [[Amerika|Americi]], uključujući i Antile. Središte raznolikosti nalazi se na istočnim padinama Anda i u području peruanske Amazonije.<ref name="Sinopse "/> To drugi najveći rod Lauraceae u tom području, s oko 42 vrste u Brazilu. U državi [[Rio de Janeiro (brazilska savezna država)|Rio de Janeiro]] zabilježeno je 12 vrsta: N. debilis, N. lanceolata, N. leucantha, N. membranacea, N. megapotamica, N. nitidula, N. oppositifolia, N. psammophila, N. puberula, N. reticulata, N. spicata, N. weddellii. <ref name="Sinopse ">[https://www.scielo.br/j/abb/a/QQChWG6qP8wdcSFnhQnTFWL/?lang=pt Sinopse taxonômica da família Lauraceae no Estado do Rio de Janeiro, Brasil], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Nectandra lineata 1zz.jpg|''Nectandra lineata'' Nectandra saligna.jpg|Nectandra angustifolia (sin. ''Nectandra saligna'') Nectandra puberula - Jardim Botânico de São Paulo - IMG 0277.jpg|Nectandra puberula, plod </gallery> == Vrste == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Nectandra acuminata]]'' <small>(Nees & Mart.) J.F.Macbr.</small> # ''[[Nectandra acutifolia]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Mez</small> # ''[[Nectandra amazonum]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra angusta]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra angustifolia]]'' <small>(Schrad.) Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra apiculata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra astyla]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra aurea]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra baccans]]'' <small>(Klotzsch & H.Karst. ex Meisn.) Mez</small> # ''[[Nectandra barbellata]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra bartlettiana]]'' <small>Lasser</small> # ''[[Nectandra belizensis]]'' <small>(Lundell) C.K.Allen</small> # ''[[Nectandra briquetii]]'' <small>Hassl.</small> # ''[[Nectandra brittonii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra brochidodroma]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra canaliculata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra canescens]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra caudatoacuminata]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Nectandra cerifolia]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra cissiflora]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra citrifolia]]'' <small>Mez & Rusby</small> # ''[[Nectandra coeloclada]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra cordata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra crassiloba]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra cuneatocordata]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra cuspidata]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra dasystyla]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra debilis]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra discolor]]'' <small>(Kunth) Nees</small> # ''[[Nectandra egensis]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra embirensis]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra filiflora]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra fragrans]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra fulva]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra furcata]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra gardneri]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra globosa]]'' <small>(Aubl.) Mez</small> # ''[[Nectandra gracilis]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra grandiflora]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra grisea]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra guadaripo]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra herrerae]]'' <small>O.C.Schmidt</small> # ''[[Nectandra heterotricha]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra hihua]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Rohwer</small> # ''[[Nectandra hirtella]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra hypoleuca]]'' <small>Hammel</small> # ''[[Nectandra impressa]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra japurensis]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra krugii]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra lanceolata]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra latissima]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra laurel]]'' <small>Klotzsch ex Nees</small> # ''[[Nectandra leucantha]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra lineata]]'' <small>(Kunth) Rohwer</small> # ''[[Nectandra lineatifolia]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Mez</small> # ''[[Nectandra longifolia]]'' <small>(Ruiz & Pav.) Nees</small> # ''[[Nectandra maguireana]]'' <small>C.K.Allen</small> # ''[[Nectandra matogrossensis]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra matthewsii]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra maynensis]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra membranacea]]'' <small>(Sw.) Griseb.</small> # ''[[Nectandra micranthera]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra microcarpa]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra mollis]]'' <small>(Kunth) Nees</small> # ''[[Nectandra moritziana]]'' <small>Klotzsch ex Nees</small> # ''[[Nectandra nitidula]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra obtusata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra olida]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra oppositifolia]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra ovatocaudata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra paranaensis]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra parviflora]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra paucinervia]]'' <small>Coe-Teix.</small> # ''[[Nectandra pearcei]]'' <small>Mez</small> # ''[[Nectandra pichurim]]'' <small>(Kunth) Mez</small> # ''[[Nectandra psammophila]]'' <small>Nees & Mart.</small> # ''[[Nectandra pseudocotea]]'' <small>C.K.Allen & Barneby ex Rohwer</small> # ''[[Nectandra puberula]]'' <small>(Schott) Nees</small> # ''[[Nectandra pulchra]]'' <small>Ekman & O.C.Schmidt</small> # ''[[Nectandra pulverulenta]]'' <small>Nees</small> # ''[[Nectandra ramonensis]]'' <small>Standl.</small> # ''[[Nectandra reflexa]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra riparia]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra rubriflora]]'' <small>(Mez) C.K.Allen</small> # ''[[Nectandra ruforamula]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra sanguinea]]'' <small>Rol.</small> # ''[[Nectandra sordida]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra spicata]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra subbullata]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra tomentosa]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Nectandra truxillensis]]'' <small>(Meisn.) Mez</small> # ''[[Nectandra turbacensis]]'' <small>(Kunth) Nees</small> # ''[[Nectandra utilis]]'' <small>Rohwer</small> # ''[[Nectandra venulosa]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra viburnoides]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra warmingii]]'' <small>Meisn. ex Warm.</small> # ''[[Nectandra weddellii]]'' <small>Meisn.</small> # ''[[Nectandra wurdackii]]'' <small>C.K.Allen & Barneby ex Rohwer</small> # ''[[Nectandra yarinensis]]'' <small>O.C.Schmidt</small> {{div col end}} == Sinonimi == Homotipski: * ''Porostema'' <small>Schreb.</small> in Gen. Pl., ed. 8[a]. 2: 517 (1791) Heterotipski: * ''Perostema'' <small>Raeusch.</small> in Nomencl. Bot. Pl. Illustr., ed. 3: 224 (1797), nom. nud. * ''Pomatium'' <small>Nees ex Meisn.</small> in C.F.P.von Martius & auct. suc. (eds.), Fl. Bras. 5(2): 252 (1866) * ''Tamala'' <small>Raf.</small> in Sylva Tellur.: 136 (1838) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] hpwotyd8nduyoy5tz7b6zes85dij525 0 812495 7469249 2026-05-26T23:46:29Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aarabia'' | slika = Aarabia brevicaulis reconstruccion.jpg | slika_opis = ''A. brevicaulis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = | ordo = | familia = | genus = '''''Aarabia''''' | genus_autorstvo = <small>B.Meyer-Berthaud & P.Gerrienne</small> | species = | subspecies =...«. 7469249 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aarabia'' | slika = Aarabia brevicaulis reconstruccion.jpg | slika_opis = ''A. brevicaulis'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = | ordo = | familia = | genus = '''''Aarabia''''' | genus_autorstvo = <small>B.Meyer-Berthaud & P.Gerrienne</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Aarabia''''', To je [[fosil]]ni rod opisan kao rana devonska vaskularna biljka iz [[Maroko|Maroka]]. Autori su Meyer-Berthaud i Gerrienne. Fosili potječu iz novog nalazišta biljnih makroostataka u središnjem Maroku. ''Aarabia'' je živjela u ranom [[Devon (geološki period)|devon]]u, dakle prije otprilike 400 milijuna godina, u vrijeme kad su kopnene biljke još bile relativno jednostavne i bez pravih [[Listovi|listova]] kao kod kasnijih biljaka. Rod je dobio ime po lokalitetu [[Jbel ben Aarab]] u Maroku. Biljka je bila mala, poznata po fragmentima dugima do oko 9 cm, bez listova i bez bodlji. Imala je razgranatu osovinu: glavni izdanak i bočne grane, s karakterističnim kratkim bočnim ograncima. Ti kratki ogranci često su se račvali jednom, u dva zavijena kraka. Najzanimljiviji dio su [[Sporangij|sporangiji]], organi koji stvaraju spore. Oni su bili pojedinačni, smješteni na kratkim bočnim sustavima, često u skupinama. Spore nisu sigurno nađene unutar sporangija, ali su u blizini pronađene velike spore, pa se pretpostavlja da je Aarabia možda imala heterosporiju — dvije veličine spora. Ako je to točno, bila bi među najstarijim poznatim primjerima tog važnog evolucijskog koraka. Po položaju u [[Evolucija|evoluciji]], autori su je povezivali s bazalnim [[Eufilofiti|eufilofiti]]ma, velikom linijom iz koje će kasnije izaći [[paprati]], [[Preslica (biljni rod)|preslice]] i [[Sjemenjače|sjemenjače]]. Ali taj položaj nije sasvim siguran jer je mnogo anatomskih znakova nepoznato. <ref>[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S003466670100063X Aarabia, a new Early Devonian vascular plant from Africa (Morocco)] Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vaskularne biljke]] 5fazivi84v153ta4dcns31u468w5pkg 7469250 7469249 2026-05-26T23:48:43Z Zeljko 1196 7469250 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aarabia'' | slika = Aarabia brevicaulis reconstruccion.jpg | slika_opis = ''A. brevicaulis'' | status = EX | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = | ordo = | familia = | genus = '''''Aarabia''''' | genus_autorstvo = <small>B.Meyer-Berthaud & P.Gerrienne</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Aarabia''''', To je [[fosil]]ni rod opisan kao rana devonska vaskularna biljka iz [[Maroko|Maroka]]. Autori su Meyer-Berthaud i Gerrienne. Fosili potječu iz novog nalazišta biljnih makroostataka u središnjem Maroku. ''Aarabia'' je živjela u ranom [[Devon (geološki period)|devon]]u, dakle prije otprilike 400 milijuna godina, u vrijeme kad su kopnene biljke još bile relativno jednostavne i bez pravih [[Listovi|listova]] kao kod kasnijih biljaka. Rod je dobio ime po lokalitetu [[Jbel ben Aarab]] u Maroku. Biljka je bila mala, poznata po fragmentima dugima do oko 9 cm, bez listova i bez bodlji. Imala je razgranatu osovinu: glavni izdanak i bočne grane, s karakterističnim kratkim bočnim ograncima. Ti kratki ogranci često su se račvali jednom, u dva zavijena kraka. Najzanimljiviji dio su [[Sporangij|sporangiji]], organi koji stvaraju spore. Oni su bili pojedinačni, smješteni na kratkim bočnim sustavima, često u skupinama. Spore nisu sigurno nađene unutar sporangija, ali su u blizini pronađene velike spore, pa se pretpostavlja da je Aarabia možda imala heterosporiju — dvije veličine spora. Ako je to točno, bila bi među najstarijim poznatim primjerima tog važnog evolucijskog koraka. Po položaju u [[Evolucija|evoluciji]], autori su je povezivali s bazalnim [[Eufilofiti|eufilofiti]]ma, velikom linijom iz koje će kasnije izaći [[paprati]], [[Preslica (biljni rod)|preslice]] i [[Sjemenjače|sjemenjače]]. Ali taj položaj nije sasvim siguran jer je mnogo anatomskih znakova nepoznato. <ref>[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S003466670100063X Aarabia, a new Early Devonian vascular plant from Africa (Morocco)] Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vaskularne biljke]] fqm2jvpli5pgjot1vne0x03xc1soup2 7469251 7469250 2026-05-26T23:49:51Z Zeljko 1196 7469251 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Aarabia'' | slika = Aarabia brevicaulis reconstruccion.jpg | slika_opis = ''A. brevicaulis'' | status = EX | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = | ordo = | familia = | genus = '''''Aarabia''''' | genus_autorstvo = <small>B.Meyer-Berthaud & P.Gerrienne</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Aarabia''''', To je [[fosil]]ni rod opisan kao rana devonska vaskularna biljka iz [[Maroko|Maroka]]. Autori su Meyer-Berthaud i Gerrienne. Fosili potječu iz novog nalazišta biljnih makroostataka u središnjem Maroku. ''Aarabia'' je živjela u ranom [[Devon (geološki period)|devon]]u, dakle prije otprilike 400 milijuna godina, u vrijeme kad su kopnene biljke još bile relativno jednostavne i bez pravih [[Listovi|listova]] kao kod kasnijih biljaka. Rod je dobio ime po lokalitetu [[Jabel ben Aarab]] u Maroku. Biljka je bila mala, poznata po fragmentima dugima do oko 9 cm, bez listova i bez bodlji. Imala je razgranatu osovinu: glavni izdanak i bočne grane, s karakterističnim kratkim bočnim ograncima. Ti kratki ogranci često su se račvali jednom, u dva zavijena kraka. Najzanimljiviji dio su [[Sporangij|sporangiji]], organi koji stvaraju spore. Oni su bili pojedinačni, smješteni na kratkim bočnim sustavima, često u skupinama. Spore nisu sigurno nađene unutar sporangija, ali su u blizini pronađene velike spore, pa se pretpostavlja da je Aarabia možda imala heterosporiju — dvije veličine spora. Ako je to točno, bila bi među najstarijim poznatim primjerima tog važnog evolucijskog koraka. Po položaju u [[Evolucija|evoluciji]], autori su je povezivali s bazalnim [[Eufilofiti|eufilofiti]]ma, velikom linijom iz koje će kasnije izaći [[paprati]], [[Preslica (biljni rod)|preslice]] i [[Sjemenjače|sjemenjače]]. Ali taj položaj nije sasvim siguran jer je mnogo anatomskih znakova nepoznato. <ref>[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S003466670100063X Aarabia, a new Early Devonian vascular plant from Africa (Morocco)] Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vaskularne biljke]] bhyqzdm5jkoiq45ojouca3a4bm1mgyv 14 812496 7469364 2026-05-27T07:47:27Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Datoteka:Yobe Basin OSM.svg|250px|bezokvira|desno]] [[Kategorija:Slijev jezera Čada|Yobe]]«. 7469364 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Datoteka:Yobe Basin OSM.svg|250px|bezokvira|desno]] [[Kategorija:Slijev jezera Čada|Yobe]] c5zodclibdx57mmgfe4npsdefykswma 14 812497 7469401 2026-05-27T09:13:22Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Kopneni promet u Hrvatskoj po gradovima|Rijeka]] [[Kategorija:Promet u Rijeci]]«. 7469401 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Kopneni promet u Hrvatskoj po gradovima|Rijeka]] [[Kategorija:Promet u Rijeci]] lrc81ehrdb9n5w2cuqd8cagj94ckqvq 3 812498 7469420 2026-05-27T09:27:30Z Tulkas Astaldo 38717 Dobrodošlica 7469420 wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Osukalic''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]]. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. Pri odgovaranju drugim suradnicima koristite znak '''@''' uz njihovo suradničko ime kako biste im poslali obavijest o odgovoru (na primjer: @[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Osukalic]]).<br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Osukalic]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! --[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 11:27, 27. svibnja 2026. (CEST) k2w1ge73tzsjpo9yre8dxvz657pyz3v 0 812499 7469432 2026-05-27T09:41:00Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Yasunia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cryptocaryeae]] | genus = '''''Yasunia''''' | genus_autorstvo =<small>van der Werff</small> | species = | subspecies...«. 7469432 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Yasunia'' | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cryptocaryeae]] | genus = '''''Yasunia''''' | genus_autorstvo =<small>van der Werff</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''''Yasunia''''', biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. <ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77112266-1 Plants of the World online], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Ime == Rodovsko ime Yasunia očito je vezano uz [[Yasuní]], poznato područje i nacionalni park u Ekvadoru, jedno od velikih žarišta amazonske bioraznolikosti. Dakle ime znači otprilike: rod iz Yasuníja. <ref name="EurekAlert ">[https://www.eurekalert.org/news-releases/604789 Missouri Botanical Garden makes rare discovery of plant genus], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Opis == Yasunia je novi rod ''[[Lauraceae]]'' opisan iz zapadne Amazonije, s dvije tada potvrđene vrste: ''Yasunia quadrata'' iz [[Ekvador]]a i ''Yasunia sessiliflora'' iz [[Peru]]a. Missouri Botanical Garden je 2011. objavio vijest da je riječ o rijetkom slučaju: nisu našli samo novu vrstu, nego novi rod s dvije nove vrste odjednom. Što se u botanici ne događa svaki dan. <ref name="EurekAlert "/> Prvi materijal skupio je [[David Neill]] još [[1993.]] u amazonskim nizinama Ekvadora, ali primjerak je dugo ostao neodređen jer nije imao dovoljno cvjetnih detalja. A kod lovorovki, bez cvijeta — posebno bez [[prašnik]]a, [[Antera|antera]], [[žlijezda]] i [[Hipantija|hipantija]] nemoguće je identificirat vrstu. Kasnije su dodatni primjerci iz Nacionalnog parka [[Yasuní]] dali dovoljno podataka da se vidi da ne pripada nijednom poznatom neotropskom rodu lovorovki.<ref name="EurekAlert "/> Druga vrsta pronađena je [[2003.]] u [[Peru]]u, u području gornjeg [[Río Utiquinía]] u Ucayaliju, blizu [[brazil]]ske granice. Ona se u sitnim, ali važnim detaljima razlikovala od ekvadorske vrste, pa su autori imali situaciju: dva srodna, nova i neobična stabla — ali nijedno ne paše ni u jedan postojeći rod.<ref name="EurekAlert "/> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == # ''[[Yasunia quadrata]]'' <small>van der Werff</small> # ''[[Yasunia sessiliflora]]'' <small>van der Werff</small> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cryptocaryeae]] cf7c2k5g9n8x1rd22zgsurrdzpwf3ps 14 812500 7469437 2026-05-27T09:46:40Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Javni prijevoz u Hrvatskoj|Željeznički]]«. 7469437 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|Hrvatska]] [[Kategorija:Željeznički promet u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Javni prijevoz u Hrvatskoj|Željeznički]] hgmw84p2p50qdyxzyf4ivja4x5lyc1i 14 812501 7469439 2026-05-27T09:47:18Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Putnički željeznički promet|*Države]] [[Kategorija:Željeznički promet po državama|*Putnički]] [[Kategorija:Javni prijevoz po državama|*Željeznički]]«. 7469439 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Putnički željeznički promet|*Države]] [[Kategorija:Željeznički promet po državama|*Putnički]] [[Kategorija:Javni prijevoz po državama|*Željeznički]] pjjokx7axx02pipt9n46ovusdgdk0d4 14 812502 7469447 2026-05-27T09:51:29Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|Srbija]] [[Kategorija:Željeznički promet u Srbiji]] [[Kategorija:Javni prijevoz u Srbiji|Željeznički]]«. 7469447 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|Srbija]] [[Kategorija:Željeznički promet u Srbiji]] [[Kategorija:Javni prijevoz u Srbiji|Željeznički]] pt2onecsa7rdp2wbl3nv3s28unib6p3 14 812503 7469448 2026-05-27T09:51:38Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Željeznički promet u Njemačkoj]] [[Kategorija:Javni prijevoz u Njemačkoj|Željeznički]]«. 7469448 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Putnički željeznički promet po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Željeznički promet u Njemačkoj]] [[Kategorija:Javni prijevoz u Njemačkoj|Željeznički]] c7877o82u57ivb6rbuqks9n8zg021hy 14 812504 7469450 2026-05-27T09:52:54Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Javni prijevoz po državama|Srbija]] [[Kategorija:Promet Srbije]]«. 7469450 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Javni prijevoz po državama|Srbija]] [[Kategorija:Promet Srbije]] 3msly3togneww880ctbci62nij74u6q 0 812505 7469459 2026-05-27T10:10:08Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sasafras | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Sassafras''''' | genus_autorstvo = <small>J.Presl</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoi...«. 7469459 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sasafras | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Sassafras''''' | genus_autorstvo = <small>J.Presl</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Sasafras''' ([[lat.]] ''Sassafras''), biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. Domaće područje ovog roda je južna [[Kina]] do Vijetnama, Tajvana, SE. i [[Kanada]] do Središnjeg i Istočnog [[SAD]]-a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30028575-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Ime == A ime sassafras dolazi iz starog američkog/domorodačkog i kolonijalnog nazivlja za aromatično drvo. Kod američkog ''[[Sassafras albidum]]'' [[Korijen (biljke)|korijen]] i kora su bili poznati po jakom mirisu i upotrebi u napicima i narodnoj medicini. Starosjedioci već dugo znaju da je lišće Sassafrasa jestivo. Indijanci [[Choctaw]], čija tradicionalna domovina uključuje [[Mississippi]], [[Louisiana|Louisianu]], dijelove [[Alabama|Alabame]] i [[Florida|Floridu]], poznati su po korištenju osušenih listova sassafrasa u prahu za zgušnjavanje [[juha]] i [[gulaš]]a. <ref name="Cornell ">[https://cornellbotanicgardens.org/sassafras-native-gem-of-north-america#:~:text=Indigenous%20people%20have%20long%20known,to%20thicken%20soups%20and%20stews. Sassafras: Native gem of North America], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Opis == ''Sassafras'' su listopadna [[Stablo|stabla]], najčešće dvodomna, uz to da kod kineskih vrsta stvar nije tako jednostavna jer imaju i dvospolne [[Cvjetovi|cvjetove]]. To je već prva zanimljivost: u porodici ''[[Lauraceae]]'' većina rodova ima dosta ustaljene spolne sustave, a Sassafras tu malo odudara. <ref name="Flora "/> Vršni [[pup]]ovi su veliki i imaju poklopac — kaže se operculatni pupovi. Ljuske pupa su gotovo okrugle i gusto svilenasto dlakave. <ref name="Flora "/> [[Listovi]] su naizmjenični, često skupljeni pri vrhu grančice, papirasti, s perastom ili trožilnom nervaturom. Posebnost je da su različita oblika na istoj biljci: mogu biti cijeli, ili dvokrpi, ili trokrpi. <ref name="Flora "/> [[Cvat]] je terminalni grozd, s malo cvjetova, rahao, viseći i na stapci. Pri bazi ima [[Brakteja|brakteje]] koje kasnije otpadaju. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su žuti. Perijantna cijev je kratka, a režnjeva perijanta ima 6, u dva niza. Oni su približno jednaki i otpadaju. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. To je jako zanimljivo jer je Sassafras jedini rod u kojem postoje vrste s jednospolnim i vrste s dvospolnim cvjetovima. Kod muških cvjetova ima 9 plodnih [[prašnik]]a u tri serije. Niti su tanke, spljoštene i duže od [[Antera|antera]]. Prašnici prve i druge serije nemaju žlijezde, a oni treće serije imaju po dvije kratko stapčaste žlijezde. Antere su jajasto-duguljaste, pri vrhu često malo urezane. Obično su četverolokularne, ali može biti varijacija: ponekad neke antere imaju tri ili dvije komorice. Kod ženskih cvjetova nalaze se [[Staminodiji|staminodiji]], dakle zakržljali prašnici. Može ih biti 6 u dvije serije ili čak 12 u četiri serije. Plodnica je jajasta, gotovo bez stapke, smještena u kratku perijantnu cijev. Vrat tučka je tanak, a njuška proširena u mali disk. <ref name="Flora "/> [[Plod]] je tamnoplav, koštuničast, jajast, s plitkom čašicom pri bazi. Plodna stapka se izdužuje i prema vrhu postupno širi. [[Sjeme]] je duguljasto, s tankom ovojnicom. <ref name="Flora "/> Rod ima samo tri vrste, ali su rasprostranjene vrlo zanimljivo: diskontinuirano u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Kina|Kini]]. Dvije vrste su kineske i endemične, a jedna je sjevernoamerička. <ref name="Flora "/> [[Kineski jezik|Kinesko]] ime 檫木属 — cha mu shu znači rod Sassafras; 属 znači rod, a 木 je drvo. <ref name="Flora "/> Najzanimljiviji taksonomski dio: kineske vrste, prema novijim opažanjima, imaju dvospolne, protogine cvjetove — znači ženski dio sazrijeva prije muškog. Sjevernoamerička vrsta ima jednospolne cvjetove. Molekularni podaci pokazuju da su kineske vrste sestre američkoj vrsti. Zato bi se moglo napraviti dvije stvari: ili ostaviti sve u jednom rodu Sassafras, ili kineske vrste izdvojiti u poseban rod. Navodi se da bi obje odluke imale neku potporu u podacima. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=129310 Flora of China], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == # ''[[Sassafras albidum]]'' <small>(Nutt.) Nees</small> # ''[[Sassafras randaiense]]'' <small>(Hayata) Rehder</small> # ''[[Sassafras tzumu]]'' <small>(Hemsl.) Hemsl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Euosmus'' <small>(Nutt.) Rchb.</small> in Consp. Regn. Veg.: 87 (1828) * ''Pseudosassafras'' <small>Lecomte</small> in Notul. Syst. (Paris) 2: 268 (1912) * ''Yushunia'' <small>Kamik.</small> in Rep. (Annual) Taihoku Bot. Gard. 3: 77 (1933) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] qoqi8vva4l8htxoreznonaarejq82qx 7469460 7469459 2026-05-27T10:10:23Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sassafras]] na [[Sasafras]] 7469459 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sasafras | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Sassafras''''' | genus_autorstvo = <small>J.Presl</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Sasafras''' ([[lat.]] ''Sassafras''), biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. Domaće područje ovog roda je južna [[Kina]] do Vijetnama, Tajvana, SE. i [[Kanada]] do Središnjeg i Istočnog [[SAD]]-a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30028575-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Ime == A ime sassafras dolazi iz starog američkog/domorodačkog i kolonijalnog nazivlja za aromatično drvo. Kod američkog ''[[Sassafras albidum]]'' [[Korijen (biljke)|korijen]] i kora su bili poznati po jakom mirisu i upotrebi u napicima i narodnoj medicini. Starosjedioci već dugo znaju da je lišće Sassafrasa jestivo. Indijanci [[Choctaw]], čija tradicionalna domovina uključuje [[Mississippi]], [[Louisiana|Louisianu]], dijelove [[Alabama|Alabame]] i [[Florida|Floridu]], poznati su po korištenju osušenih listova sassafrasa u prahu za zgušnjavanje [[juha]] i [[gulaš]]a. <ref name="Cornell ">[https://cornellbotanicgardens.org/sassafras-native-gem-of-north-america#:~:text=Indigenous%20people%20have%20long%20known,to%20thicken%20soups%20and%20stews. Sassafras: Native gem of North America], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Opis == ''Sassafras'' su listopadna [[Stablo|stabla]], najčešće dvodomna, uz to da kod kineskih vrsta stvar nije tako jednostavna jer imaju i dvospolne [[Cvjetovi|cvjetove]]. To je već prva zanimljivost: u porodici ''[[Lauraceae]]'' većina rodova ima dosta ustaljene spolne sustave, a Sassafras tu malo odudara. <ref name="Flora "/> Vršni [[pup]]ovi su veliki i imaju poklopac — kaže se operculatni pupovi. Ljuske pupa su gotovo okrugle i gusto svilenasto dlakave. <ref name="Flora "/> [[Listovi]] su naizmjenični, često skupljeni pri vrhu grančice, papirasti, s perastom ili trožilnom nervaturom. Posebnost je da su različita oblika na istoj biljci: mogu biti cijeli, ili dvokrpi, ili trokrpi. <ref name="Flora "/> [[Cvat]] je terminalni grozd, s malo cvjetova, rahao, viseći i na stapci. Pri bazi ima [[Brakteja|brakteje]] koje kasnije otpadaju. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su žuti. Perijantna cijev je kratka, a režnjeva perijanta ima 6, u dva niza. Oni su približno jednaki i otpadaju. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. To je jako zanimljivo jer je Sassafras jedini rod u kojem postoje vrste s jednospolnim i vrste s dvospolnim cvjetovima. Kod muških cvjetova ima 9 plodnih [[prašnik]]a u tri serije. Niti su tanke, spljoštene i duže od [[Antera|antera]]. Prašnici prve i druge serije nemaju žlijezde, a oni treće serije imaju po dvije kratko stapčaste žlijezde. Antere su jajasto-duguljaste, pri vrhu često malo urezane. Obično su četverolokularne, ali može biti varijacija: ponekad neke antere imaju tri ili dvije komorice. Kod ženskih cvjetova nalaze se [[Staminodiji|staminodiji]], dakle zakržljali prašnici. Može ih biti 6 u dvije serije ili čak 12 u četiri serije. Plodnica je jajasta, gotovo bez stapke, smještena u kratku perijantnu cijev. Vrat tučka je tanak, a njuška proširena u mali disk. <ref name="Flora "/> [[Plod]] je tamnoplav, koštuničast, jajast, s plitkom čašicom pri bazi. Plodna stapka se izdužuje i prema vrhu postupno širi. [[Sjeme]] je duguljasto, s tankom ovojnicom. <ref name="Flora "/> Rod ima samo tri vrste, ali su rasprostranjene vrlo zanimljivo: diskontinuirano u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Kina|Kini]]. Dvije vrste su kineske i endemične, a jedna je sjevernoamerička. <ref name="Flora "/> [[Kineski jezik|Kinesko]] ime 檫木属 — cha mu shu znači rod Sassafras; 属 znači rod, a 木 je drvo. <ref name="Flora "/> Najzanimljiviji taksonomski dio: kineske vrste, prema novijim opažanjima, imaju dvospolne, protogine cvjetove — znači ženski dio sazrijeva prije muškog. Sjevernoamerička vrsta ima jednospolne cvjetove. Molekularni podaci pokazuju da su kineske vrste sestre američkoj vrsti. Zato bi se moglo napraviti dvije stvari: ili ostaviti sve u jednom rodu Sassafras, ili kineske vrste izdvojiti u poseban rod. Navodi se da bi obje odluke imale neku potporu u podacima. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=129310 Flora of China], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> </gallery> == Vrste == # ''[[Sassafras albidum]]'' <small>(Nutt.) Nees</small> # ''[[Sassafras randaiense]]'' <small>(Hayata) Rehder</small> # ''[[Sassafras tzumu]]'' <small>(Hemsl.) Hemsl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Euosmus'' <small>(Nutt.) Rchb.</small> in Consp. Regn. Veg.: 87 (1828) * ''Pseudosassafras'' <small>Lecomte</small> in Notul. Syst. (Paris) 2: 268 (1912) * ''Yushunia'' <small>Kamik.</small> in Rep. (Annual) Taihoku Bot. Gard. 3: 77 (1933) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] qoqi8vva4l8htxoreznonaarejq82qx 7469467 7469460 2026-05-27T10:14:30Z Zeljko 1196 /* Galerija */ 7469467 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sasafras | slika = | slika_opis = | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Sassafras''''' | genus_autorstvo = <small>J.Presl</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Sasafras''' ([[lat.]] ''Sassafras''), biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. Domaće područje ovog roda je južna [[Kina]] do Vijetnama, Tajvana, SE. i [[Kanada]] do Središnjeg i Istočnog [[SAD]]-a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30028575-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Ime == A ime sassafras dolazi iz starog američkog/domorodačkog i kolonijalnog nazivlja za aromatično drvo. Kod američkog ''[[Sassafras albidum]]'' [[Korijen (biljke)|korijen]] i kora su bili poznati po jakom mirisu i upotrebi u napicima i narodnoj medicini. Starosjedioci već dugo znaju da je lišće Sassafrasa jestivo. Indijanci [[Choctaw]], čija tradicionalna domovina uključuje [[Mississippi]], [[Louisiana|Louisianu]], dijelove [[Alabama|Alabame]] i [[Florida|Floridu]], poznati su po korištenju osušenih listova sassafrasa u prahu za zgušnjavanje [[juha]] i [[gulaš]]a. <ref name="Cornell ">[https://cornellbotanicgardens.org/sassafras-native-gem-of-north-america#:~:text=Indigenous%20people%20have%20long%20known,to%20thicken%20soups%20and%20stews. Sassafras: Native gem of North America], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Opis == ''Sassafras'' su listopadna [[Stablo|stabla]], najčešće dvodomna, uz to da kod kineskih vrsta stvar nije tako jednostavna jer imaju i dvospolne [[Cvjetovi|cvjetove]]. To je već prva zanimljivost: u porodici ''[[Lauraceae]]'' većina rodova ima dosta ustaljene spolne sustave, a Sassafras tu malo odudara. <ref name="Flora "/> Vršni [[pup]]ovi su veliki i imaju poklopac — kaže se operculatni pupovi. Ljuske pupa su gotovo okrugle i gusto svilenasto dlakave. <ref name="Flora "/> [[Listovi]] su naizmjenični, često skupljeni pri vrhu grančice, papirasti, s perastom ili trožilnom nervaturom. Posebnost je da su različita oblika na istoj biljci: mogu biti cijeli, ili dvokrpi, ili trokrpi. <ref name="Flora "/> [[Cvat]] je terminalni grozd, s malo cvjetova, rahao, viseći i na stapci. Pri bazi ima [[Brakteja|brakteje]] koje kasnije otpadaju. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su žuti. Perijantna cijev je kratka, a režnjeva perijanta ima 6, u dva niza. Oni su približno jednaki i otpadaju. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. To je jako zanimljivo jer je Sassafras jedini rod u kojem postoje vrste s jednospolnim i vrste s dvospolnim cvjetovima. Kod muških cvjetova ima 9 plodnih [[prašnik]]a u tri serije. Niti su tanke, spljoštene i duže od [[Antera|antera]]. Prašnici prve i druge serije nemaju žlijezde, a oni treće serije imaju po dvije kratko stapčaste žlijezde. Antere su jajasto-duguljaste, pri vrhu često malo urezane. Obično su četverolokularne, ali može biti varijacija: ponekad neke antere imaju tri ili dvije komorice. Kod ženskih cvjetova nalaze se [[Staminodiji|staminodiji]], dakle zakržljali prašnici. Može ih biti 6 u dvije serije ili čak 12 u četiri serije. Plodnica je jajasta, gotovo bez stapke, smještena u kratku perijantnu cijev. Vrat tučka je tanak, a njuška proširena u mali disk. <ref name="Flora "/> [[Plod]] je tamnoplav, koštuničast, jajast, s plitkom čašicom pri bazi. Plodna stapka se izdužuje i prema vrhu postupno širi. [[Sjeme]] je duguljasto, s tankom ovojnicom. <ref name="Flora "/> Rod ima samo tri vrste, ali su rasprostranjene vrlo zanimljivo: diskontinuirano u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Kina|Kini]]. Dvije vrste su kineske i endemične, a jedna je sjevernoamerička. <ref name="Flora "/> [[Kineski jezik|Kinesko]] ime 檫木属 — cha mu shu znači rod Sassafras; 属 znači rod, a 木 je drvo. <ref name="Flora "/> Najzanimljiviji taksonomski dio: kineske vrste, prema novijim opažanjima, imaju dvospolne, protogine cvjetove — znači ženski dio sazrijeva prije muškog. Sjevernoamerička vrsta ima jednospolne cvjetove. Molekularni podaci pokazuju da su kineske vrste sestre američkoj vrsti. Zato bi se moglo napraviti dvije stvari: ili ostaviti sve u jednom rodu Sassafras, ili kineske vrste izdvojiti u poseban rod. Navodi se da bi obje odluke imale neku potporu u podacima. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=129310 Flora of China], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Sassafras randaiense.jpg|Sassafras randaiense </gallery> == Vrste == # ''[[Sassafras albidum]]'' <small>(Nutt.) Nees</small> # ''[[Sassafras randaiense]]'' <small>(Hayata) Rehder</small> # ''[[Sassafras tzumu]]'' <small>(Hemsl.) Hemsl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Euosmus'' <small>(Nutt.) Rchb.</small> in Consp. Regn. Veg.: 87 (1828) * ''Pseudosassafras'' <small>Lecomte</small> in Notul. Syst. (Paris) 2: 268 (1912) * ''Yushunia'' <small>Kamik.</small> in Rep. (Annual) Taihoku Bot. Gard. 3: 77 (1933) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] tc07cljinkx1hr31f8jdr39ba6cydfj 7469471 7469467 2026-05-27T10:17:56Z Zeljko 1196 7469471 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Sasafras | slika = Sassafras tzumu in Auckland Botanic Gardens 02.jpg | slika_opis = ''Sassafras tzumu'' | status = | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Laurales]] | familia = [[Lauraceae]] | tribus = [[Cinnamomeae]] | genus = '''''Sassafras''''' | genus_autorstvo = <small>J.Presl</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Sasafras''' ([[lat.]] ''Sassafras''), biljni rod iz porodice [[Lovorovke|lovorovki]]. Domaće područje ovog roda je južna [[Kina]] do Vijetnama, Tajvana, SE. i [[Kanada]] do Središnjeg i Istočnog [[SAD]]-a<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30028575-2 Plants of the World online] Pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Ime == A ime sassafras dolazi iz starog američkog/domorodačkog i kolonijalnog nazivlja za aromatično drvo. Kod američkog ''[[Sassafras albidum]]'' [[Korijen (biljke)|korijen]] i kora su bili poznati po jakom mirisu i upotrebi u napicima i narodnoj medicini. Starosjedioci već dugo znaju da je lišće Sassafrasa jestivo. Indijanci [[Choctaw]], čija tradicionalna domovina uključuje [[Mississippi]], [[Louisiana|Louisianu]], dijelove [[Alabama|Alabame]] i [[Florida|Floridu]], poznati su po korištenju osušenih listova sassafrasa u prahu za zgušnjavanje [[juha]] i [[gulaš]]a. <ref name="Cornell ">[https://cornellbotanicgardens.org/sassafras-native-gem-of-north-america#:~:text=Indigenous%20people%20have%20long%20known,to%20thicken%20soups%20and%20stews. Sassafras: Native gem of North America], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Opis == ''Sassafras'' su listopadna [[Stablo|stabla]], najčešće dvodomna, uz to da kod kineskih vrsta stvar nije tako jednostavna jer imaju i dvospolne [[Cvjetovi|cvjetove]]. To je već prva zanimljivost: u porodici ''[[Lauraceae]]'' većina rodova ima dosta ustaljene spolne sustave, a Sassafras tu malo odudara. <ref name="Flora "/> Vršni [[pup]]ovi su veliki i imaju poklopac — kaže se operculatni pupovi. Ljuske pupa su gotovo okrugle i gusto svilenasto dlakave. <ref name="Flora "/> [[Listovi]] su naizmjenični, često skupljeni pri vrhu grančice, papirasti, s perastom ili trožilnom nervaturom. Posebnost je da su različita oblika na istoj biljci: mogu biti cijeli, ili dvokrpi, ili trokrpi. <ref name="Flora "/> [[Cvat]] je terminalni grozd, s malo cvjetova, rahao, viseći i na stapci. Pri bazi ima [[Brakteja|brakteje]] koje kasnije otpadaju. <ref name="Flora "/> [[Cvjetovi]] su žuti. Perijantna cijev je kratka, a režnjeva perijanta ima 6, u dva niza. Oni su približno jednaki i otpadaju. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. To je jako zanimljivo jer je Sassafras jedini rod u kojem postoje vrste s jednospolnim i vrste s dvospolnim cvjetovima. Kod muških cvjetova ima 9 plodnih [[prašnik]]a u tri serije. Niti su tanke, spljoštene i duže od [[Antera|antera]]. Prašnici prve i druge serije nemaju žlijezde, a oni treće serije imaju po dvije kratko stapčaste žlijezde. Antere su jajasto-duguljaste, pri vrhu često malo urezane. Obično su četverolokularne, ali može biti varijacija: ponekad neke antere imaju tri ili dvije komorice. Kod ženskih cvjetova nalaze se [[Staminodiji|staminodiji]], dakle zakržljali prašnici. Može ih biti 6 u dvije serije ili čak 12 u četiri serije. Plodnica je jajasta, gotovo bez stapke, smještena u kratku perijantnu cijev. Vrat tučka je tanak, a njuška proširena u mali disk. <ref name="Flora "/> [[Plod]] je tamnoplav, koštuničast, jajast, s plitkom čašicom pri bazi. Plodna stapka se izdužuje i prema vrhu postupno širi. [[Sjeme]] je duguljasto, s tankom ovojnicom. <ref name="Flora "/> Rod ima samo tri vrste, ali su rasprostranjene vrlo zanimljivo: diskontinuirano u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] i [[Kina|Kini]]. Dvije vrste su kineske i endemične, a jedna je sjevernoamerička. <ref name="Flora "/> [[Kineski jezik|Kinesko]] ime 檫木属 — cha mu shu znači rod Sassafras; 属 znači rod, a 木 je drvo. <ref name="Flora "/> Najzanimljiviji taksonomski dio: kineske vrste, prema novijim opažanjima, imaju dvospolne, protogine cvjetove — znači ženski dio sazrijeva prije muškog. Sjevernoamerička vrsta ima jednospolne cvjetove. Molekularni podaci pokazuju da su kineske vrste sestre američkoj vrsti. Zato bi se moglo napraviti dvije stvari: ili ostaviti sve u jednom rodu Sassafras, ili kineske vrste izdvojiti u poseban rod. Navodi se da bi obje odluke imale neku potporu u podacima. <ref name="Flora ">[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=129310 Flora of China], pristupljeno 27. svibnja 2026.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed> Sassafras randaiense.jpg|Sassafras randaiense Rennes ParcOberthur Sassafras albidum.jpg|Sassafras albidum Sassafrastzumu2.jpg|Sassafras tzumu Sassafras yabei - National Museum of Nature and Science, Tokyo - DSC06937.JPG|Sassafras yabei </gallery> == Vrste == # ''[[Sassafras albidum]]'' <small>(Nutt.) Nees</small> # ''[[Sassafras randaiense]]'' <small>(Hayata) Rehder</small> # ''[[Sassafras tzumu]]'' <small>(Hemsl.) Hemsl.</small> == Sinonimi == Heterotipski: * ''Euosmus'' <small>(Nutt.) Rchb.</small> in Consp. Regn. Veg.: 87 (1828) * ''Pseudosassafras'' <small>Lecomte</small> in Notul. Syst. (Paris) 2: 268 (1912) * ''Yushunia'' <small>Kamik.</small> in Rep. (Annual) Taihoku Bot. Gard. 3: 77 (1933) == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rodovi Cinnamomeae]] 0c4xkazw3h6ea55h8c7gswluw5f5k2o 0 812506 7469461 2026-05-27T10:10:23Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Sassafras]] na [[Sasafras]] 7469461 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Sasafras]] huum3g41vn5v5giv2jqlry43gkplqdt 14 812507 7469523 2026-05-27T10:55:19Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7469523 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7469524 7469523 2026-05-27T10:56:55Z Argo Navis 852 + 5 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469524 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Temperatura]] [[Kategorija:Kontrola temperature]] [[Kategorija:Prijenos topline]] [[Kategorija:Homeostaza]] ldujfhfjutqqzl26k3oionvoh6z6zl8 14 812508 7469527 2026-05-27T10:58:42Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7469527 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7469528 7469527 2026-05-27T10:59:49Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Biološki procesi]]; +[[Kategorija:Fiziologija]]; +[[Kategorija:Kronobiologija]]; +[[Kategorija:Promjena]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469528 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Biološki procesi]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Kronobiologija]] [[Kategorija:Promjena]] jisem9sw6sxed295iqxtyma12k8xpht 14 812509 7469529 2026-05-27T11:00:21Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7469529 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7469530 7469529 2026-05-27T11:01:11Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Grane biologije]]; +[[Kategorija:Periodičke pojave]]; +[[Kategorija:Vrijeme u životu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469530 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Grane biologije]] [[Kategorija:Periodičke pojave]] [[Kategorija:Vrijeme u životu]] rxqcmcitj2bcp4yhmhwjts7ym3z739w 14 812510 7469531 2026-05-27T11:01:35Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7469531 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7469532 7469531 2026-05-27T11:03:16Z Argo Navis 852 + 6 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469532 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:San]] [[Kategorija:Fiziologija]] [[Kategorija:Kronobiologija]] [[Kategorija:Ponavljajući događaji]] [[Kategorija:Danao jezici]] [[Kategorija:Fiziologija spavanja]] al5c3j55h3zmfogrj3kv8doyg283j9o 14 812511 7469533 2026-05-27T11:03:43Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«. 7469533 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} 6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t 7469534 7469533 2026-05-27T11:04:49Z Argo Navis 852 +[[Kategorija:Zoologija]]; +[[Kategorija:Fiziologija]]; +[[Kategorija:Životinje po adaptaciji]]; +[[Kategorija:Životinje]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] 7469534 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|}} [[Kategorija:Zoologija]] [[Kategorija:Fiziologija|Životinja]] [[Kategorija:Životinje po adaptaciji]] [[Kategorija:Životinje]] jo5jhxj8bmpixuzbq5nbmqhdeeftmia 0 812512 7469537 2026-05-27T11:07:59Z Mychele Trempetich 47215 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Hilduin IV.''' (? – 1063.) bio je član Kuće [[Montdidier]] te [[grof]] Montdidiera i gospodar Ramerupta. [[Iure uxoris|Postao je grof]] [[Roucy|Roucyja]] brakom. Sin Hilduina III. od Montdidiera, Hilduin IV. oženio se '''Alisom od Roucyja''' – ova je žena poznata i kao Adelajda — koja je bila kći [[Ebles I., grof Roucyja|Eblesa I., grofa Roucyja]] i Beatrice [[Hainaut (pokrajina)|Hainautske]]. Alisa („Adelajda”) i Hilduin imali s...«. 7469537 wikitext text/x-wiki '''Hilduin IV.''' (? – 1063.) bio je član Kuće [[Montdidier]] te [[grof]] Montdidiera i gospodar Ramerupta. [[Iure uxoris|Postao je grof]] [[Roucy|Roucyja]] brakom. Sin Hilduina III. od Montdidiera, Hilduin IV. oženio se '''Alisom od Roucyja''' – ova je žena poznata i kao Adelajda — koja je bila kći [[Ebles I., grof Roucyja|Eblesa I., grofa Roucyja]] i Beatrice [[Hainaut (pokrajina)|Hainautske]]. Alisa („Adelajda”) i Hilduin imali su djecu – ovo je popis: *[[Ebles II., grof Roucyja]] *Andrej (umro nakon 1118.), gospodar (''seigneur'') Ramerupta i muž gospe Guisemode, udovice Huga, gospodara Pleursa *Beatrica (''Beatrix'') de Ramerupt – supruga Gotfrida II. du Perchea *Margareta de Ramerupt, supruga [[Hugo I. od Clermont-en-Beauvaisisa|Huga od Clermonta]]<ref>{{cite journal |title=Les généalogies entre l'histoire et la politique: la fierté d'être Capétien, en France, au Moyen Age |first=Bernard |last=Guenée |journal=Annales: Histoire, Sciences Sociales |number=3 |date=May–June 1978 |volume=33 |pages=450–477 |doi=10.3406/ahess.1978.293943}} str. 470</ref> *Ermentruda (pogledajte [[Ermentruda|članak o imenu]]) – supruga Teobalda, grofa Reynela *Ada *Adelajda, supruga [[Arnoul, grof Chinyja|Arnolda I., grofa Chinyja]]<ref>{{cite journal |title=Les généalogies entre l'histoire et la politique: la fierté d'être Capétien, en France, au Moyen Age |first=Bernard |last=Guenée |journal=Annales: Histoire, Sciences Sociales |number=3 |date=May–June 1978 |volume=33 |pages=450–477 |doi=10.3406/ahess.1978.293943}}</ref> *Alisa *[[Felicija od Roucyja|Felicija]], [[Popis aragonskih kraljica supruga|aragonska]] kraljica kao supruga [[Sančo Ramírez|Sanča I.]]<ref>{{cite journal |title=Les généalogies entre l'histoire et la politique: la fierté d'être Capétien, en France, au Moyen Age |first=Bernard |last=Guenée |journal=Annales: Histoire, Sciences Sociales |number=3 |date=May–June 1978 |volume=33 |pages=450–477 |doi=10.3406/ahess.1978.293943}} str. 471.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Grofovi Roucyja]] eil0iw8yjl6gccr4htjpiqf6hqlzq62 7469545 7469537 2026-05-27T11:12:23Z Mychele Trempetich 47215 7469545 wikitext text/x-wiki '''Hilduin IV.''' (? – 1063.) bio je član Kuće [[Montdidier]] te [[grof]] Montdidiera i gospodar Ramerupta. [[Iure uxoris|Postao je grof]] [[Roucy|Roucyja]] brakom. Sin Hilduina III. od Montdidiera, Hilduin IV. oženio se '''Alisom od Roucyja''' – ova je žena poznata i kao Adelajda — koja je bila kći [[Ebles I., grof Roucyja|Eblesa I., grofa Roucyja]] i Beatrice [[Hainaut (pokrajina)|Hainautske]]. Alisa („Adelajda”) i Hilduin imali su djecu – ovo je popis: [[Datoteka:Evangelario de Felicia de Roucy 2.jpg|130px|mini|Prikaz [[Raspeće|raspeća]], vlasništvo Hilduinove kćeri [[Felicija od Roucyja|Felicije]]]] *[[Ebles II., grof Roucyja]] *Andrej (umro nakon 1118.), gospodar (''seigneur'') Ramerupta i muž gospe Guisemode, udovice Huga, gospodara Pleursa *Beatrica (''Beatrix'') de Ramerupt – supruga Gotfrida II. du Perchea *Margareta de Ramerupt, supruga [[Hugo I. od Clermont-en-Beauvaisisa|Huga od Clermonta]]<ref>{{cite journal |title=Les généalogies entre l'histoire et la politique: la fierté d'être Capétien, en France, au Moyen Age |first=Bernard |last=Guenée |journal=Annales: Histoire, Sciences Sociales |number=3 |date=May–June 1978 |volume=33 |pages=450–477 |doi=10.3406/ahess.1978.293943}} str. 470</ref> *Ermentruda (pogledajte [[Ermentruda|članak o imenu]]) – supruga Teobalda, grofa Reynela *Ada *Adelajda, supruga [[Arnoul, grof Chinyja|Arnolda I., grofa Chinyja]]<ref>{{cite journal |title=Les généalogies entre l'histoire et la politique: la fierté d'être Capétien, en France, au Moyen Age |first=Bernard |last=Guenée |journal=Annales: Histoire, Sciences Sociales |number=3 |date=May–June 1978 |volume=33 |pages=450–477 |doi=10.3406/ahess.1978.293943}}</ref> *Alisa *[[Felicija od Roucyja|Felicija]], [[Popis aragonskih kraljica supruga|aragonska]] kraljica kao supruga [[Sančo Ramírez|Sanča I.]]<ref>{{cite journal |title=Les généalogies entre l'histoire et la politique: la fierté d'être Capétien, en France, au Moyen Age |first=Bernard |last=Guenée |journal=Annales: Histoire, Sciences Sociales |number=3 |date=May–June 1978 |volume=33 |pages=450–477 |doi=10.3406/ahess.1978.293943}} str. 471.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Grofovi Roucyja]] 7pisxlj1s3nnxri2wwl2tpo8pfxi765 0 812513 7469556 2026-05-27T11:21:16Z Argo Navis 852 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{mz}} * [[Vostok (raketa)]], obitelj raketa * [[Vostok (letelica)]] * [[Vostok (otok)]], otok u [[Kiribati]]ma {{razdvojba}}«. 7469556 wikitext text/x-wiki {{mz}} * [[Vostok (raketa)]], obitelj raketa * [[Vostok (letelica)]] * [[Vostok (otok)]], otok u [[Kiribati]]ma {{razdvojba}} 7o10wr3zq7zsjgjw1jukfhp02cbfdiy